Ja̰ 1

Ja̰ lé to njekɔrgoo néra Jeju lé

1 Kédé gə́ dɔtar TA si keneŋ. TA neelé si gə Ala ləm, TA neelé to Ala ləm tɔ. 2 Yeḛ nja si gə Ala kédé gə́ dɔtar. 3 Yeḛ ɓa unda néje lai-lai, né gə́ rara kara yeḛ ɓa to njerea. 4 Kəmə lé ḭ rəa’g tɔɓəi kəmə lé to lookàr gə́ àr dɔ dəwje’g. 5 Lookàr neelé inja loondul’g njai-njai, loondul lé oma̰ səa nɛ oma̰ səa pi. 6 Diŋgam kára gə́ Ala ula lé ria lə Ja̰-. 7 Yeḛ ree gə mba to njekɔrgoo néra lə lookàr lé mba kar dəwje lai d’ɔm ne meḛ dee dəa’g. 8 Ja̰ lé to lookàr lé el nɛ yeḛ ree gə mba kɔr goo lookàr neelé. 9 Lookàr lé ɓa to lookàr gə́ gəd gə́ ar loo inja ne kəm dəw gə́ rara gə́ d’ojee dɔ naŋg nee. 10 Yeḛ neelé si naŋg nee ləm, yeḛ unda naŋg nee gə néje lai gə́ to keneŋ ləm tɔ nɛ kəm dəwje gə́ dɔ naŋg nee inja dəa’g bèe el. 11 Yeḛ ree rɔ dəwje ləa gə́ gəd-gəd ya nɛ deḛ d’wá gə́ rɔ dee’g el. 12 Nɛ dəwje gə́ rara ɓa gə́ d’wá gə́ rɔ dee’g d’unda meḛ dee dɔ ria’g ndá yeḛ nja ar dee siŋgá gə mba kar dee tel to ne ŋgan-Alaje. 13 Gin koji lə debeeje neelé ḭ məs dəw əsé malee gə́ rəa el nɛ gin koji dee lé to ka̰ Ala nja. 14 TA lé tel to darɔ dəw ndá yeḛ ree si mbuna sí’g. Noji gə kankəmta taa rəa pəl-pəl. Jeḛ lé j’oo rɔnduba ləa gə́ ka̰ ŋgon gə́ gəd-gəd gə́ to darɔ Bɔbee lé ya. 15 Ja̰ lé ɔr ginta ləa gə ndia gə́ boi wəl pana: Dəw neelé to yeḛ gə́ ma m’ula sí ta ləa kédé m’pana: Yeḛ gə́ ree goom’g lé undam yiu-yiu mbata yeḛ nja to gə́ kédé gə́ dɔtar ɓa ma m’oré gée ɓəi. 16 Jeḛje lai lé n’taaje meemaji ləa gə́ taa rəa pəl-pəl ləm, gə noji gə́ orè dɔ maree-maree ləm tɔ. 17 Mbata ləw lé Moyis ree gə godndu ar sí nɛ noji gə kankəmta lé Jeju Kristi ɓa ree ne. 18 Dəw kára kara ila kəmee dɔ Ala’g nda̰ el ɓəi. Nɛ Ŋgon gə́ kára ba gə́ to ŋgon mee Bɔbee lé ɓa ar kəm dee ti dəa’g təsərə ya.

Ja̰ Njera-batɛm riba dɔ Jeju lé

19 Aa ooje, taje gə́ Ja̰ ula njékinjanéməsje gə Lebije gə́ Jibje gə́ d’isi Jerusalem d’ula dee rəa’g gə mba kar dee dəjee pana: See i to nawa. 20 Yeḛ ula dee njai ɓó kusu dɔ rəa el ləm, yeḛ ɔr taree woḭ ləm tɔ pana: Ma lé m’to Kristi el nja. 21 Deḛ dəjee tɔɓəi pana: Bèe ŋga see i to gə́ dəw gə́ banwa. See i ɓa to gə́ Eli lé wa. Yeḛ pana: Ma m’to yeḛ el. Deḛ dəjee pana: See i to gə́ njetegginta lé wa. Yeḛ ila dee keneŋ tɔɓəi pana: Ma m’to yeḛ el tɔ-. 22 Deḛ dəjee tɔɓəi pana: Bèe ŋga, see i lé to gə́ na̰ ɓəi wa. Jeḛ lé jeḛ ndigije kooje gə mba tel kaw kulaje ne deḛ gə́ d’ula sí lé. See gə́ ndui-i’g lé i a pa banwa. 23 Yeḛ ula dee pana: Ma nja m’to ndu yeḛ gə́ njekilamber gə́ dɔdilaloo’g pana: Gɔlje rəw lə Mbaidɔmbaije lé areeje aar dana njoroŋ. (Njetegginta gə́ ria lə Esai lé pa bèe.)- 24 Deḛ gə́ d’ula dee rəa’g neelé to gə́ Parisiḛje. 25 Deḛ dəjee ta kára nja tɔɓəi pana: Ŋga i lé to gə́ Kristi el ləm, Eli el ləma, njetegginta el ləm tɔ, ŋga see ban ɓəi ɓa i ra dəwje batɛm ɓəi wa. 26 Ja̰ ila dee keneŋ pana: Ma lé mán ɓa m’ra ne dəwje batɛm, nɛ dəw kára aar mbuna sí’g nɛ seḭ gəreeje el. 27 Yeḛ nja ɓa ree goom’g nɛ ma m’as tudu markob ləa el. 28 Néje lai neelé teḛ mee ɓee gə́ Betani kel gir baa gə́ Jurdɛ̰ loo gə́ Ja̰ ra dee batɛm keneŋ lé.

Jeju to Ŋgon badə lə Ala lé

29 Bèlè lookàree Ja̰ oo Jeju si aw gə́ rəa’g ndá yeḛ pana: Aa ooje, Ŋgon badə lə Ala gə́ a gə kɔr kaiya naŋg neelé. 30 Yeḛ nja ɓa ma m’ula sí ta ləa kédé m’pana: Dəw kára gə́ ree goom’g lé undam yiu-yiu mbata yeḛ nja to gə́ kédé ɓa ma m’oré gée ɓəi. 31 Ma lé m’gəree el nɛ ma m’ree m’ra dəwje batɛm gə mán mba riba ne dəa kar Israɛlje gəree ne. 32 Ja̰ ɔr ginta nee pana: Ma m’oo Ndil ḭ dara nar asəna gə dərnda ree si dəa’g. 33 Ma lé m’gəree el nɛ yeḛ gə́ ulam mba ra dəwje batɛm lé yeḛ nja ulam pana: Dəw gə́ m’a koo Ndil wa naŋg dəa’g si ndá to yeḛ gə́ a ra dee batɛm gə Ndilmeenda lé nja kən. 34 Ma lé m’ée bèe ndá m’ɔr ginta neelé m’pana: Yeḛ to Ŋgon-Ala lé nja.

Njékwakila Jejuje gə́ dɔtar lé

35 Bèlè lookàree, Ja̰ gə njékwakiláje joo d’aar. 36 Loo gə́ yeḛ un kəmee tar oo Jeju a gə dəs ndá yeḛ pana: Aa ooje, Ŋgon ɓad lə Ala lé aw’n. 37 Njékwakila Ja̰je gə́ joo d’oo ta nee gə́ yeḛ ula dee lé ndá d’ḭ d’aw goo Jeju’g. 38 Jeju kel gée oo dee d’orè gée ndá yeḛ dəji dee pana: Seḭ lé see saŋgje na̰ ɓəi wa. Deḛ d’ilá keneŋ pana: Rabi, (tel ta koji sí pana: Mbai), see loo-sii ɓa ra wa. 39 Yeḛ ula dee pana: Gə́ reeje ndá seḭ a kooje ɓəi. Deḛ d’aw d’oo loo-siée ndá nai səa keneŋ mbata ndəa neelé kàr aar dɔ kam’g ler. 40 Andre, ŋgoko̰ Simo̰ Piɛrə, to yeḛ gə́ kára mbuna dee’g joo gə́ d’oo ta lə Ja̰ ɓa d’ḭ d’aw goo Jeju’g ɓəi. 41 Yeḛ dar ŋgokea̰ Simo̰ Piɛrə bus ulá pana: Jeḛ j’iŋga Mesi (gə́ ɓaree Kristi lé) mba̰. 42 Yen ɓa yeḛ ɔr nea̰ aw səa rɔ Jeju’g. Jeju un kəmee ée ndá pana: I lé to Simo̰, ŋgon Junas. D’a ɓari Képas (tel ta koji sí ndá to kɔr mbal.) 43 Bèlè lookàree Jeju ndigi kaw Galile ndá yeḛ iŋga Pilibə ulá pana: Gə́ ree goom’g. 44 Pilibə lé to gə́ Besayida, ɓee lə dee-deḛ gə Andre gə Piɛrə to gə́ na̰’d. 45 Pilibə lé iŋga Natanaɛl ndá ulá pana: Jeḛ lé j’iŋga yeḛ gə́ Moyis ndaŋg ta ləa mee maktub godndu’g ləm, njéteggintaje d’ɔr ta ləa ləm tɔ, to Jeju gə́ Najaret, ŋgolə Jisəb lé nja. 46 Natanaɛl ulá pana: Najaret lé see né gə́ maji a kḭ keneŋ wa.

Pilibə ulá pana: Ŋga ree oo ɓa nà.

47 Jeju oo Natanaɛl gə́ si aw gə́ rəa’g ndá yeḛ pata gə́ wɔji dəa pana: Aa ooje, yeḛ lé to kankəm dəw gə́ Israɛl gə́ nésukəmloo kára kara godo rəa’g. 48 Natanaɛl dəjee pana: See loo gə́ ra ɓa i gərm keneŋ kédé wa. Jeju tel ilá keneŋ pana, Loo gə́ i si gel kodé’g, Pilibə ɓari el nja ɓəi ma m’ooi. 49 Natanaɛl tel ilá keneŋ pana: Rabi, i lé to Ŋgon-Ala nja, i to mbai lə Israɛlje nja tɔ. 50 Jeju tel ulá pana: See i ar məəi to dɔm’g mbata kula gə́ ma m’ulai m’pana: Ma m’ooi gel kodé’g lé nja wa. I a koo néje gə́ boi ur dɔ néje’g neelé ɓəi. 51 Yeḛ ulá tɔɓəi pana: Ma m’ula sí təsərə, ndɔ gə́ raŋg ndá seḭ a kooje kəm dara gə́ teḛ ar kuraje lə Ala gə́ dara d’al d’aw tar gə risi d’ur naŋg d’wa ne dɔ Ŋgon dəw lé-.

Ja̰ 2

Némɔri gə́ Jeju ra loo-naḭ taa na̰ mee ɓee gə́ Kana lé

1 Ndɔ munda gogo to ndɔ ra naḭ taa na̰ mee ɓee gə́ Kana dɔ naŋg gə́ Galile. Ko̰ Jejuje si keneŋ ləm, 2 tɔɓəi deḛ ɓar Jeju gə njékwakiláje na̰’d loo naḭ taa na̰’g neelé ləm tɔ. 3 Loo gə́ mán-nduú na dɔ dee ndá ko̰ Jejuje lé ulá pana: Man-nduú lé na dɔ dee tas. 4 Jeju tel ilá keneŋ pana: Dené see ta ɗi ɓa i ə̰ji dɔm’g wa. Kàree ləm nai ɓəi ɓó teḛ el ɓəi. 5 Kea̰je ula kuraje lé pana: Néje lai gə́ yeḛ a gə kula sí lé maji kar sí raje ya. 6 Jo-andje misa̰ to keneŋ gə mba togo ne néje gə goo néjiɓee lə Jibje. Jo kára-kára lé banelə a kas litər tɔl-tɔl tɔ. 7 Jeju ula dee pana: Ɔrje mán areeje rusu jo a̰dje lé léréré-léréré. Ndá deḛ to mán lé d’aree rusu télélé-télélé ya tɔ. 8 Yen ɓa yeḛ ula dee pana: Ɓasinè ɔrje awje ne rɔ mbai gə́ njenaḭ’g lé. Ndá deḛ d’ɔr d’aw ne rəa’g ya tɔ. 9 Mbai gə́ njenaḭ lé naa mán gə́ telee gə́ mán-nduú lé. Yeḛ gər loo gə́ d’ḭ ne keneŋ el nɛ kuraje gə́ to njétho-maneeje lé gər gao. Yen ɓa mbai gə́ njenaḭ lé ɓar njedené-sigi lé 10 ulá pana: Dəw gə́ rara kara ar dəwje mán-nduú gə́ maji ar dee d’ai kédé ɓa yeḛ gə́ maji ler bèe ar dee d’ai dɔ’d ɓəi. Nɛ i lé ya̰ yeḛ gə́ maji ur dɔ maree’g lé saar ɓasinè. 11 Yee gə́ nee ɓa to némɔri gə́ dɔtar gə́ Jeju ra mee ɓee gə́ Kana dɔ naŋg gə́ Galile. Yeḛ riba ne rɔ rɔnduba ləa gə́ raga ndá njékwakiláje d’ɔm ne meḛ dee dəa’g. 12 Gée gə́ gogo yeḛ ḭ keneŋ aw Kapernawum gə kea̰je gə ŋgakea̰je gə njékwakiláje na̰’d ndá d’isi keneŋ ndɔ dee aḭ bula bəl ya-.

Jeju tuba njérab-néje mee kəi-Ala’g

13 Ndɔ ra nai Pag lə Jibje nai dəb ndá Jeju ḭ aw Jerusalem-. 14 Yeḛ andə aw mee kəi-Ala’g ndá yeḛ iŋga njérab-néndogoje gə́ d’isi keneŋ ndogo bɔ maŋgje gə badje gə dərje ləm, gə njémbél-larje gə́ d’isi keneŋ ləm tɔ. 15 Yeḛ ra ndəi-kúla tuba dee ne mee kəi-Ala’g gə bɔ maŋgje gə badje lə dee lai tɔ. Yeḛ tila tabulje lə njémbél-larje sané larje lə dee kad-kad tɔ. 16 Tɔɓəi yeḛ ula njérab-dərje neelé pana: Odoje néje neelé ɔdje ne gə́ raŋg ɓó arje kəi lə Bɔm to gə́ kəi rab néje el. 17 Yen ŋga mee njékwakiláje olé dɔ ta gə́ ndaŋg mee maktub’g pana: Ŋgur kəi ləi ram ŋgwɔd-ŋgwɔd ya-. 18 Jibje d’un ta dəjee pana: See némɔri gə́ ban ɓa i ra gə mba kar sí j’oo to gə́ i askəm ra ne néje gə́ togə́bè lé wa. 19 Jeju ila dee keneŋ pana: Tujije kəi-Ala gə́ neelé ndá ndɔ munda ba ya m’a ra karee to lée’g gogo gɔl-gɔl-. 20 Jibje tel d’ilá keneŋ pana: Kəi-Ala neelé deḛ ra kula keneŋ as ləb rɔ-sɔ-giree-misa̰ ɓa deḛ tɔlee ɓəi, nɛ i nja see i a ra ndɔi munda ba ya karee to lée’g gogo wa. 21 Nɛ yeḛ pata lə kəi-Ala neelé wɔji ne dɔ rəa-yeḛ nja. 22 Gelee gə́ nee ɓa loo gə́ yeḛ unda loo teḛ dan njé gə́ d’wəi’g lé mba̰ ndá meḛ njékwakiláje aḭ ne haar teḛ ne dɔ ta gə́ yeḛ pa’g lé ar dee d’ɔm ne meḛ dee dɔ maktub gə́ to gə kəmee’g lé ləm, gə dɔ ta gə́ Jeju pa’g lé ləm tɔ.

Jeju gər néje lai gə́ to mee dəw’g lé

23 Loo gə́ Jeju si Jerusalem ra sə dee naḭ Pag keneŋ lé ndá dəwje bula d’ɔm meḛ dee dɔ ria’g mbata némɔrije gə́ yeḛ ra ar dee d’oo lé. 24 Nɛ Jeju ɔm dee’g el mbata yeḛ gər dee lai ya. 25 Yeḛ aw ndòo njekɔrgoota lə dəw kára kara el, mbata yeḛ nja gər né gə́ to meḛ dəwje’g gao.

Ja̰ 3

Nikodem aw rɔ Jeju’g lé

1 Dəw kára mbuna Parisiḛje ria lə Nikodem lé to mbai lə Jibje. 2 Yeḛ aw rɔ Jeju loondul’g ulá pana: Mbai, jeḛ n’gər gao i lé to gə́ dəw gə́ njendoo dəwje né gə́ ḭ rɔ Ala’g, mbata némɔrije gə́ i ra lé ɓó lé dəw gə́ Ala nai səa el ndá a kaskəm ra to gə́ i ra el. 3 Jeju tel ilá keneŋ pana: Ma m’ulai təsərə, ɓó lé dəw a tel kar dee d’ojee gogo sigi el ndá yeḛ a koo ɓeeko̰ lə Ala lé gə kəmee el. 4 Nikodem tel dəjee pana: See dəw ɓuga mba̰ ndá d’a tel kojee gogo sigi to gə́ ban tɔɓəi wa. See yeḛ a kaskəm tel kuru meḛ kea̰je’g karee ojee gogo ɓəi wa. 5 Jeju tel ilá keneŋ pana: Ma m’ulai təsərə ya, ɓó lé mán gə ndil to gə́ gin koji dəw el ndá yeḛ a kaskəm kula dəa ɓeeko̰’g lə Ala wɔr el. 6 Né gə́ darɔ oji lé to gə́ darɔ ya, nɛ né gə́ ndil oji lé to ndil ya tɔ. 7 Bèe ndá ar kaari ndəb dɔ né gə́ ma m’ulai’g lé el, mbata ma m’ulai m’pana: Lé riri kara koji gə́ sigi ɓa gə kuma̰ kandə ɓee lə Ala ya. 8 Lel ula gə loo-loo to gə́ mée wɔji ndá keaa gə́ ɓar ɓa i oo, nɛ i gər loo kḭyee əsé loo-kabee el. Dəw gə́ ndil ojee lé kara kea̰ to togə́bè tɔ. 9 Nikodem tel dəjee pana: Né neelé loo rəa a to gə́ ban ɓa bèe wa. 10 Jeju tel ilá keneŋ pana: See i gə́ njendoo Israɛlje né lé ya, see ta nee dumi ari gər ginee el wa. 11 Ma m’ulai təsərə, jeḛ j’ɔr gin né gə́ jeḛ j’oo njai ləm, jeḛ j’ɔr goo né gə́ jeḛ j’oo gə kəm sí ləm tɔ, nɛ seḭ taaje ta lə sí el. 12 Ɓó lé ma m’ula sí ta néje gə́ dɔ naŋg nee, nɛ seḭ taaje ta ləm el ndá ŋga see loo gə́ m’a pata néje gə́ dara lé see a taaje ta ləm loo gə́ ra’g ɓəi wa. 13 Dəw kára ḭ naŋg nee aw dara el ɓəi, nɛ yeḛ gə́ ḭ dara ree dɔ naŋg neelé to Ŋgon-dəw gə́ si dara ya. 14 To gə́ Moyis léḛ lar gə́ kas ndaji ne li ɓəree tar dɔdilaloo’g, togə́bè ɓa lé riri kara d’a ɓər Ŋgon-dəw tar- 15 gə mba kar nana ɓa gə́ ɔm mée dəa’g ndá a si ne gə kəməgə́ gə no̰ lé. 16 Ala ndigi dəwje lai-lai dɔ naŋg nee, unda dee dan kəmee’g ɓa un Ŋgonee gə́ gəd-gəd kára ba ulá ar dee mba kar nana ɓa gə́ ɔm mée dəa’g ndá a si gə kəməgə́ gə no̰ lé ɓó a kudu nda̰ el. 17 Tɔgərɔ ya, Ala ula Ŋgonee dɔ naŋg nee gə mba karee ɔr kəm ta lə dəwje el nɛ yeḛ ulá mba kar mbɔl dəa ɓa d’aji ne. 18 Dəw gə́ rara ɓa gə́ unda mée dəa’g ndá ta wa dəa el, nɛ nana ɓa gə́ ɔm mée dəa’g el ndá ta wa dəa mba̰ mbata yeḛ unda mée dɔ ri Ŋgon-Ala gə́ gəd-gəd gə́ kára ba kiao lé el. 19 Ta gə́ wa dɔ dəwje lé ɓa nee: mbata lookàr ree naŋg nee mba̰ nɛ deḛ ndigi loondul unda lookàr mbata néra dee to majel. 20 Mbata nana ɓa gə́ ra majel ndá yeḛ to njekḛji lookàr gə́ kḛji ya, yeḛ mbad ree lookàr’g lé saar, nà banelə nérea a kinja gə́ raga. 21 Nɛ yeḛ gə́ nérea wa bua kankəmta lé ndá yeḛ ree lookàr’g ya mba kar nérea kinja gə́ raga mba kar dee d’oo mbata yeḛ ra né gə goo siŋgamoŋ lə Ala ya.

Ta gə́ wɔji dɔ Ja̰ Njera-batɛm deḛ gə Jeju lé

22 Gée gə́ gogo, Jeju gə njékwakiláje d’aw dɔ naŋg gə́ Jude. Yeḛ si sə dee keneŋ ra dəwje batɛm. 23 Ja̰ kara si ra dəwje batɛm Eno̰ mbɔr Salim’g tɔ mbata lée neelé mán to keneŋ yaa̰. Yee ɓa dəwje d’aw keneŋ gə mba karee ra dee batɛm. 24 Mbata d’wa Ja̰ daŋgai el ɓəi-. 25 Yen ŋga njékwakila Ja̰je maḭ gə Jib kára bèe dɔ ta togo won néje’g. 26 Deḛ ree d’iŋga Ja̰ d’ulá pana: Mbai, dəw gə́ si səi tura gir baa gə́ Jurdɛ̰’g gə́ i ɔr ta ləa kédé lé aa oo, yeḛ ra dəwje batɛm ar dəwje lai d’aw rəa’g. 27 Ja̰ ila dee keneŋ pana: Né gə́ dara ya ar dəw ɓa a kiŋga ɓó dəw a kiŋga né gə dɔrea el. 28 Seḭ nja seḭ ooje goo ta ləm loo gə́ m’pana: Ma m’to Kristi el nɛ d’ulam nea̰’g gə kula lé-. 29 Dəw gə́ njedené-sigi, deḛ gə dené ləa d’wa boa gə na̰, nɛ baokura lə njedené-sigi gə́ aar keneŋ oo ndu sor ləa ndá rəa lelee yaa̰ mbata ndu sor gə́ yeḛ oo lé. Togə́bè rɔlel ləm-ma kara ɔr jol-jol tɔ. 30 Karee-yeḛ nja kila rəa kɔd lé gə́ kumá̰ nɛ ma ɓa m’a koso kas. 31 Yeḛ gə́ ḭ tar ree lé ur dɔ dəwje’g lai ya, yeḛ gə́ dɔ naŋg nee lé to ka̰ naŋg nee ləm, yeḛ pata néje gə́ wɔji dɔ naŋg nee ləm tɔ. Nɛ yeḛ gə́ ḭ dara ree lé ur dɔ dee’g lai ya. 32 Yeḛ ɔr goo né gə́ yeḛ oo gə kəmee gə mbia nɛ dəw kára kara taa ta ləa el. 33 Yeḛ gə́ taa ta ləa mba̰ ndá yeḛ ɔr goo taree gəd pana: Ala lé pa kankəmta ya, 34 mbata yeḛ gə́ Ala ulá lé tapa Ala lé ɓa yeḛ pa mbata Ala lé aree Ndilee gə́ kar ɓó wɔji el. 35 Bɔ-dəwje lé unda Ŋgonee dan kəmee’g ɓa mbo̰ ne néje lai ɔm jia’g-. 36 Yeḛ gə́ ɔm mée dɔ Ŋgonee’g lé si gə kəməgə́ gə no̰ lé mba̰, yeḛ gə́ mbad kɔm mée dɔ Ŋgonee’g saar lé a koo loo gə́ a kisi gə kəmə lé gə kəmee el nɛ oŋg lə Ala nai dəa’g ya.

Ja̰ 4

Dené gə́ Samari

1 Jeju gər ta gə́ Parisiḛje pa pana: Jeju ra njékwakiláje batɛm bula unda Ja̰. 2 Nɛ njékwakila Jejuje ɓa ra dee batɛm ɓó to Jeju ɓa ra dee el. 3 Yen ŋga yeḛ ḭ Jude mba tel kaw Galile. 4 Karee unda mee ɓee gə́ Samari dana gaŋg lé ɓa gə kuma̰. 5 Yeḛ teḛ ɓee-boo gə́ Samari gə́ ria lə Sishar gə́ to mbɔr loo-ndɔ gə́ Jakob ar ŋgonee Jisəb kédé gə́ ləw-. 6 Bwa-mán lə Jakob to keneŋ. Jeju dao yaa̰ mbata rəw əbee ndá yeḛ si dɔ mbal gə́ d’unda gugu ne ta bwa-mán. Kàr ar daŋdɔ. 7 Dené gə́ Samari kára ḭ ɓee ree gə mba to mán. Jeju kwɔiyee mán pana: Am mán bəl m’ai. 8 Mbata njékwakiláje d’aw mee ɓee’g mba ndogo nésɔ. 9 Dené gə́ Samari lé tel ilá keneŋ pana: I gə́ to Jib lé see ban ɓa i kwɔim-ma gə́ m’to gə́ dené gə́ Samari lé mán-kai wa. (Yeḛ pa bèe mbata Jibje gə Samarije lé d’oo kəm na̰ el.)- 10 Jeju ilá keneŋ pana: Ɓó lé i gər nojikwa gə́ Ala lé a kwa gə dəwje ɓa gər yeḛ gə́ kwɔii mán pana: Ar neḛ mán n’ai ndá i nja a kḭ kédé kwɔiyee mán-kai, bèe lé yeḛ kara a kari mán gə́ àr yal-yal gə́ aḭ teḛ kuji-kuji tɔ. 11 Dené lé tel dəjee pana: Mbai, i aar gə nékɔrman el nɛ bwa-mán lé uru yaa̰. See i a kḭ gə mán gə́ aḭ teḛ kuji-kuji lé ra wa. 12 See siŋgamoŋ ləi unda ka̰ ka síjeḛ gə́ Jakob wa. Yeḛ nja uru bwa-mán neelé ar sí ləm, yeḛ ai manee kédé ɓa ya̰ ar ŋganee gə nékulje ləa kara d’ai ya ləm tɔ. 13 Jeju ilá keneŋ pana: Dəw gə́ rara ɓa gə́ ai mán gə́ mee bwa-mán’g neelé ndá kṵdaman a tɔlee gogo ya ɓəi. 14 Nɛ nana ɓa a kai mán gə́ m’a karee neelé ndá kunda a tɔlee gogo el ŋga. Man gə́ m’a karee lé a tel to ŋgira mán mée’g gə́ a kaḭ teḛ kuji-kuji ndá yeḛ a si gə kəmə gə́ gə no̰ lé mée’g. 15 Dené lé ra ndòo rɔ Jeju’g pana: Mbai, am mán neelé gə mba kar kṵdaman tɔlm gogo el ləm, mba karm m’ŋgəŋ ta bwa-mán’g neelé gogo el ŋga ləm tɔ. 16 Jeju ilá keneŋ pana: Aw ɓar ŋgabije ree səa rɔm’g nee ɓa. 17 Dené ilá keneŋ pana: Ŋgamje godo. Jeju tel ulá pana: Bèe ya, tapai to tɔgərɔ ya mbata i pana: Ŋgabije godo. 18 Mbata kédé lé i taa ŋgawje ɓee mi tɔɓəi yeḛ gə́ sí səi ɓasinè to gə́ ŋgabije el tɔ. Tapai to gə́ kankəmta ya mbata i pana: Ŋgabije godo. 19 Dené lé tel ulá pana: Mbai, kəm inja dɔi’g am m’ooi gə́ njetegginta nja. 20 Bɔ síje-je lé d’wa Ala meḛ dee’g dɔ mbal’g neelé nɛ seḭ nja seḭ pajena: Jerusalem ɓa to loo gə́ kəm kwa Ala meḛ sí’g. 21 Jeju ula dené lé pana: Dené, ɔm məəi dɔ ta’g ləm gə́ m’a gə kulai. Ndɔ gə́ a gə ree lé seḭ a kwaje Bɔ-dəwje meḛ sí dɔ mbal’g nee el ləm, əsé Jerusalem el ləm tɔ. 22 Seḭ lé né gə́ seḭ gərje ginee el lé ɓa seḭ waje meḛ sí’g, nɛ jeḛ lé né gə́ jeḛ n’gər ginee njai-njai ɓa j’wá meḛ sí’g mbata kaji lé ḭ ɓee lə Jibje. 23 Nɛ kàree sí ree ɓa ree mba̰ ya ndá njékwa Ala lé meḛ dee’gje gə́ gəd-gəd lé d’a kwa Bɔ-dəwje meḛ dee’g gə ndil ləm, gə kankəmta ləm tɔ, mbata yee ɓa gə́ né gə́ Bɔ-dəwje ndigi ya. 24 Ala to Ndil, bèe ɓa deḛ gə́ ndigi kwá meḛ dee’g lé maji kar dee d’wá meḛ dee’g gə Ndil ləm, gə kankəmta ləm tɔ. 25 Dené lé tel ulá pana: Ma m’gər gao Mesi a gə ree ya (yeḛ gə́ ɓaree Kristi lé) loo gə́ yeḛ a ree ndá yeḛ nja a kɔr gin néje lai təsərə kar sí. 26 Jeju ilá keneŋ pana: Ma gə́ m’aar nɔḭ’g m’wɔji səi ta neelé ma m’to gə́ yeḛ lé nja. 27 Yen ŋga njékwakiláje teḛ wai ndá kaar dee wa dee paḭ mbata yeḛ si wɔji ta gə dené gə́ Samari lé. Nɛ dəw kára kara mbuna dee’g dəjee pana: See ta ɗi ɓa i dəjee wa. Esé see ta ɗi ɓa i wɔji səa bèe wa dəw dəjee togə́bè el. 28 Dené neelé ya̰ ku-jo ləa naŋg ɔd aw mee ɓee-boo’g ula dəwje gə́ mee ɓee’g neelé pana: 29 Gə́ reeje ooje dəw kára gə́ teggin néram gə́ m’ra ləw saar ɓasinè lé. See yeḛ a to gə́ Kristi lé el wa. 30 Dəwje d’ḭ mee ɓee’g ree yao-yao gə́ rɔ Jeju’g lé. 31 Mee kàree’g neelé njékwakiláje jaŋgee pana: Mbai, sɔ né ɓa. 32 Nɛ yeḛ ila dee keneŋ pana: Nésɔm-ma to keneŋ gən gə mba karm m’usɔ ya, nɛ seḭ ɓa gərje el. 33 Njékwakiláje d’ula ta dee naŋg dəji na̰ ta wédé-wédé pana: See dəw ree gə né aree gə mba karee sɔ wa. 34 Jeju ula dee pana: Ra torndu yeḛ gə́ njekulam gə kɔr suna kula lé yee ɓa gə́ nésɔm ya. 35 Seḭ pajena: Naḭ sɔ ɓa a to naḭ kinja kó lé ɓəi see seḭ paje bèe el wa. Aa ooje, ma m’ula sí, unje kəm sí gə́ tar ooje kó gə́ ərkəm gəsəsə gə́ to kəm kinja kən. 36 Yeḛ gə́ inja lé iŋga dɔ jia ya ndá yeḛ mbo̰ ka̰dee ɔm gə mba si gə kəməgə́ gə no̰ lé mba kar dəw gə́ njedubu né gə dəw gə́ njekḭja né d’a kal ne rɔ dee na̰’d ya. 37 Mbata ta nee gə́ deḛ pa lé to gə́ kankəmta ya: Dəw kára to gə́ njedubu né nɛ yeḛ gə́ raŋg to gə́ njekḭja né tɔ. 38 Ma m’ula sí gə mba kar sí injaje kó, nɛ to kó gə́ seḭ ɓa raje kula keneŋ el, dəwje gə́ raŋg ɓa ra kula keneŋ ɓa seḭ reeje oreeje sə dee na̰ keneŋ ɓəi. 39 Samarije gə́ na̰je mee ɓee-boo’g neelé d’ɔm meḛ dee dɔ Jeju’g mbata ta gə́ dené pa lé pana: Yeḛ teggin néje lai gə́ neḛ n’ra. 40 Tɔɓəi loo gə́ Samarije ree d’iŋgá ndá deḛ ra ndòo rəa’g gə mba karee si sə dee. Ndá yeḛ aw si sə dee as ndɔ joo tɔ. 41 Ta ləa lé ar njé gə́ na̰je bula yaa̰ unda njé gə́ kédé d’ɔm meḛ dee dəa’g. 42 Deḛ d’ula dené lé pana: Jeḛ j’ɔm meḛ sí dəa’g gə mba tapai ɓa goo kára ba el, mbata jeḛ nja jeḛ j’oo ta ləa gə mbi sí, yee ɓa jeḛ n’gər gao, yeḛ to Njekaji dəwje gə́ dɔ naŋg nee lai-lai ya.

Jeju aji ŋgolə ɓé-njérɔje gə́ mee kəi-mbai’g

43 Loo gə́ yeḛ ra sə dee ndɔ joo lé mba̰ ndá yeḛ ḭ keneŋ mba kaw Galile, 44 mbata yeḛ nja pa gə təa woḭ pana: Njetegginta gə́ rara kara d’a kila riɓar dəa’g ɓee-kojee’g el-. 45 Loo gə́ yeḛ teḛ Galile mba̰ ndá njé gə́ Galile gə́ d’oo néje lai gə́ yeḛ ra loo-naḭ gə́ Jerusalem lé d’wá gə́ rɔ dee’g lɔm mbata deḛ kara d’aw loo-naḭ’g lé tɔ-. 46 Togə́bè ɓa yeḛ tel aw ne Kana dɔ naŋg gə́ Galile loo gə́ yeḛ ar mán tel to ne mán-nduú keneŋ lé. Ɓé-njérɔje gə́ kára bèe si Kapernawum nɛ ŋgonee gə́ diŋgam oso gə rɔko̰-. 47 Loo gə́ yeḛ oo no̰ Jeju gə́ ḭ Jude ree dɔ naŋg gə́ Galile mba̰ ndá yeḛ aw rəa’g aw ra ndòo rəa’g mba karee aw səa aw aji ŋgonee gə́ diŋgam gə́ to ta yoo’g lé. 48 Jeju ulá pana: Ɓó lé seḭ ooje némɔrije gə né gə́ dumkooje gə kəm sí bèe el ndá seḭ ooje loo gə mba kɔmje meḛ sí dɔm’g el. 49 Ɓé-njérɔje lé tel ulá pana: Mbaidɔmbaije, ḭ ja̰gjaŋ ɓa nà ŋgonəm lé a gə kwəi. 50 Jeju ilá keneŋ pana: Maji kari ɔd aw, ŋgoni lé aji mba̰. Dəw neelé ɔm mée dɔ ta gə́ Jeju ulá’g lé tɔ ndá ɔd aw ya. 51 Loo gə́ yeḛ tel si aw ndá kuraje ləa ree d’iŋgá d’ulá pana: Ŋgoni lé aji kəbərə ŋga. 52 Yeḛ dəji dee pana: See kàr gə́ ban ɓa rɔko̰ lé ḭ dəa’g keneŋ wa. Deḛ d’ilá keneŋ pana: Tagə́nè kàr tel rəa gə mbɔree lam ya rɔko̰ lé ḭ dəa’g. 53 Bɔbeeje lé gər gao, to kàr gə́ Jeju ulá ne pana: Ŋgoni aji mba̰ lé. Togə́bè yeḛ gə njémeekəije ləa lai d’ɔm meḛ dee dɔ Jeju’g. 54 Yee ɓa to némɔri gə́ njekɔm’g joo gə́ Jeju ra loo gə́ yeḛ ḭ Jude ree Galile lé.

Ja̰ 5

Jeju ɔr rɔko̰ rɔ njerɔko̰ gə́ si ta duu-mán’g lé

1 Gée gə́ gogo to ndɔ ra naḭ lə Jibje ndá Jeju ḭ keneŋ aw Jerusalem. 2 Mee ɓee gə́ Jerusalem lé duu-mán gə́ to mbɔr rəw-kaw badje’g to keneŋ dəb, duu-mán neelé deḛ ɓaree gə ta Ǝbrə, Betesda tɔɓəi deḛ la ndil ta rəbee’g loo mi. 3 Gin ndil gə́ la neelé njérɔko̰je to keneŋ rib-rib: njékəmtɔje ləm, gə njémədje ləma, gə deḛ gə́ dəb rɔ dee wəi wɔ-wɔ ləm tɔ ɓa to keneŋ ŋgina mán gə́ a gə ɓir. 4 Mbata kura gə́ dara ree duu-mán’g neelé teg-teg aree ləŋg təji-təji, njerɔko̰ gə́ rara ɓa lé risi ur mán kédé aree ləŋg ɔm dəa’g ndá lé to rɔko̰ gə́ ban-ban kara rəa tel to kari péd-péd ya+. 5 Njerɔko̰ kára gə́ si keneŋ lé ləb rɔko̰ ləa aḭ rɔ-munda-giree-jinaijoo. 6 Jeju aa loo ée loo-tée gə́ yeḛ to keneŋ ləm, gər to gə́ yeḛ to rɔko̰ kuree əw ləm tɔ ndá dəjee pana: See i ndigi kar rɔi to kari wa. 7 Njerɔko̰ lé tel ilá keneŋ pana: Mbai, ma lé dəw kára gə́ njesi səm ɓó loo gə́ mán ləŋg ndá a kunm kilam keneŋ ya godo, ar loo gə́ m’isi m’aw gə́ keneŋ ndá dəw gə́ raŋg ɓa teḛ nɔm’g kəŋgəŋ-kəŋgəŋ. 8 Jeju ulá pana: Uba naŋg ḭta, un nétoi njaa. 9 Léegəneeya dəw neelé aji kəbərə. Yeḛ ḭ un nétiee ɔs njaa aw. 10 Ndəa neelé to ndɔ-kwa-rɔ. Jibje d’ula dəw gə́ rɔko̰ ḭ dəa’g neelé pana: To ndɔ-kwa-rɔ ɓó to ndɔ gə mba kari un nétoi keneŋ el-. 11 Yeḛ ila dee keneŋ pana: Yeḛ gə́ njekɔr rɔko̰ rɔm’g lé nja ulam pana: M’un nétom m’ɔd m’aw. 12 Deḛ dəjee pana: See na̰ ɓa gə́ njekulai pana: Un nétoi ɔd aw lé ɓəi wa. 13 Nɛ njerɔko̰ lé gər dəw gə́ njekar rɔko̰ ḭ dəa’g lé el, mbata Jeju igi mbuna boo-dəwje gə́ d’aar keneŋ neelé kág. 14 Gée gə́ gogo Jeju iŋga njerɔko̰ neelé mee kəi-Ala’g ndá ulá pana: Aa oo, i lé aji kəbərə mba̰, bèe ndá tibi mbɔr kaiya gogo el ŋga, nà banelə némeeyèr gə́ al dɔ yee gə́ neelé a teḛ dɔi’g gogo ɓəi. 15 Dəw neelé ɔd aw ula Jibje pana: To Jeju nja ɓa ajim ya. 16 Gelee gə́ nee ɓa Jibje d’unda ne kəm dee goo Jeju’g mbata néje gə́ togə́bè gə́ yeḛ ra ndɔ-kwa-rɔ’g lé. 17 Nɛ Jeju ila dee keneŋ pana: Bɔm si ra kula dəa gə́ kédé ɓəi, bèe ndá ma kara m’isi m’ra kula dɔm gə́ kédé ɓəi tɔ. 18 Gelee gə́ nee ɓa ar Jibje saŋg ne kəmee yaa̰ unda nje gə́ kédé mba karee udu ne. Deḛ d’aw səa gə́ mba ndɔ-kwa-rɔ ɓa goo kára ba el nɛ mbata ɓar gə́ yeḛ ɓar Ala bɔbeeje wa ne rəa gə́ darɔ Ala lé tɔ.

Dɔmoŋ lə Ŋgon-Ala lé

19 Jeju un ta ula dee pana: Ma m’ula sí təsərə, Ŋgon lé yeḛ nja askəm ra né kára kara gə dɔrea el, néra Bɔbeeje gə́ yeḛ oo lé ɓa yeḛ kara ra ndaji ne kəm Bɔbeeje tɔ. Néje lai gə́ Bɔbeeje ra lé Ŋgon kara ra aree wa bua kea̰ ya tɔ. 20 Mbata Bɔbeeje lé unda Ŋgonee dan kəmee’g ɓa tɔjee ne néje lai gə́ yeḛ ra ləm, yeḛ a tɔjee goo kula raje gə́ ur dɔ njé gə́ nee’g ləm tɔ gə mba kar sí ndəbje dɔ’g yèr ɓəi. 21 To gə́ Bɔ-dəwje lé ar njé gə́ d’wəi d’unda loo teḛ d’isi ne kəmba lé Ŋgon nja kara a kar nana kara si gə kəmə lé to gə́ yeḛ wɔji mée’g lé ya tɔ. 22 Bɔ-dəwje lé gaŋgta dɔ dəw kára kara el, nɛ yeḛ mbo̰ taree lai ɔm ji Ŋgon’g lé mba̰ 23 mba kar dəwje lai d’ila riɓar dɔ Ŋgon’g to gə́ deḛ d’ila dɔ Bɔbeeje’g bèe lé ya tɔ. Dəw gə́ rara ɓa gə́ ila riɓar dɔ Ŋgon’g neelé el ndá yeḛ ila riɓar dɔ Bɔbeeje gə́ njekulá’g el tɔ. 24 Ma m’ula sí təsərə, nana ɓa gə́ oo tapam unda ne mée dɔ yeḛ gə́ njekulam’g ndá yeḛ si gə kəməgə́ gə no̰ lé mba̰, yeḛ a tibi mbɔr rəwta-gaŋg el nɛ yeḛ unda loo-yoo gaŋg uru loo gə́ si gə kəmə lé mba̰. 25 Ma m’ula sí təsərə, kàr kar njé gə́ d’wəi d’oo ndu Ŋgon-Ala lé a gə teḛ ləm, teḛ mba̰ ləm tɔ. Ndá deḛ gə́ d’oo lé d’a si gə kəmə lé ya. 26 Mbata to gə́ Bɔ-dəwje si gə kəmə lé mée’g ndá yeḛ ar Ŋgon kara si gə kəmə lé mée’g togə́bè ya tɔ. 27 Yeḛ un ndia aree gə mba karee gaŋg rəwta mbata yeḛ lé to gə́ Ŋgon-dəw ya. 28 Arje kaar sí ndəb dɔ ta’g neelé el, mbata kàr kar dəwje lai gə́ to bwa-dɔɓar’g lé d’oo ndia ɓa d’a teḛ ɓəi lé kàree si ree ləm, ree mba̰ ləm tɔ. 29 Deḛ gə́ to njéra néje gə́ maji lé d’a teḛ gə mba kisi gə kəmə gə́ gə no̰ ya nɛ deḛ gə́ njéra néje gə́ majel lé d’a teḛ gə mba kar dee gaŋg rəwta dɔ dee’g tɔ-. 30 Ma m’askəm ra né kára kara gə dɔrɔm el, nɛ torndu né gə́ ma m’oo gə mbim ɓa m’gaŋg ne rəwta ɓəi. Rəwta gə́ ma m’gaŋg lé to gə dɔ najee ya mbata né gə́ mee njekulam wɔji ɓa ma m’ra ɓó ma m’ra né gə́ məəm-ma ɓa wɔji el. 31 Ɓó lé ma nja m’ɔr ta ləm maji ndá ta ləm gə́ m’ɔr lé to kəm taa el. 32 Dəw gə́ raŋg ɓa ɔr kəm ta ləm ya, yee ɓa ma m’gər gao, ta ləm gə́ yeḛ ɔr lé to kəm taa ya. 33 Seḭ ulaje kula rɔ Ja̰’g ndá yeḛ riba sə sí dɔ kankəmta təsərə ya-. 34 Ma ɓa yḛ̀, gin takɔr ləm lé m’ḭ ne rɔ dəw’g el. Nɛ ma m’pata neelé togə́bè gə mba kar sí ajije ne. 35 Ja̰ lé to gə́ néndogó gə́ o̰ ndogó bən ndá si gə́ seḭ sije waga kəm pər’d ləa gə́ ndogó lé lel sí ya. 36 Nɛ ma lé njekɔrginta ləm gə́ ur dɔ ka̰ Ja̰’g si gən, mbata néraje gə́ Bɔm am m’ra lé néraje neelé ɔr ta ləm to gə́ Bɔm ya ulam. 37 -Bɔm gə́ njekulam lé yeḛ nja ɓa ɔr ta ləm ya. Nɛ seḭ ooje ndia gə mbi sí nda̰ el ləm, kəm sí kara seḭ ilaje dəa’g nda̰ el ləma, 38 ta ləa kara uru kəi meḛ sí’g el ləm tɔ, mbata yeḛ gə́ yeḛ ulá lé seḭ ɔmje meḛ sí dəa’g el. 39 Seḭ woḭje mee maktubje gə́ to gə kəmee mbata seḭ ə̰jije meḛ sí’g pajena: Yee gə́ bèe ɓa seḭ a si ne gə kəmə gə́ gə no̰ lé. Nɛ maktubje neelé nja d’ɔr goo ta ləm maji ya. 40 Seḭ ndigije reeje rɔm’g gə mba kisi ne gə kəmə lé el. 41 Ma lé ma m’saŋg rɔnduba gə́ ḭ rɔ dəwje’g el. 42 Nɛ ma m’gər gao meenoji gə́ ka̰ Ala lé godo meḛ sí’g. 43 Ma m’ree gə ri Bɔm nɛ seḭ wamje gə́ rɔ sí’g el, ɓó lé dəw gə́ raŋg ɓa ree gə ria-yeḛ ndá seḭ a teaje sagm ya. 44 Seḭ gə́ saŋgje rɔnduba gə́ ḭ rɔ na̰’g ɓó saŋgje rɔnduba gə́ ḭ rɔ Ala’g ɓa el lé see seḭ a kɔmje meḛ sí dɔm’g to gə́ banwa-. 45 Ǝ̰jije meḛ sí’g pajena: Ma ɓa m’a səg sí rɔ Bɔm’g ɓa ə̰jije bèe el, yeḛ gə́ njesəg sí lé to Moyis gə́ seḭ undaje meḛ sí yel gə́ dəa’g lé-. 46 Mbata ɓó lé seḭ ɔmje meḛ sí dɔ Moyis’g ndá seḭ a kɔmje meḛ sí dɔm-ma’g ya tɔ mbata yeḛ ndaŋg ta wɔji ne dɔm-ma ya-. 47 Nɛ ɓó lé seḭ ɔmje meḛ sí dɔ ta’g ləa gə́ yeḛ ndaŋg lé el ndá ŋga, see seḭ a kɔmje meḛ sí dɔ ta’g ləm to gə́ ban ɓəi wa.

Ja̰ 6

Jeju ar dəwje tɔl-dɔg-loo-mi muru d’o̰

Mat 14 .13 -21 , Mar 6 .30 -44 , Lug 9 .10 -17 1 Gée gə́ gogo Jeju ɔd aw kel tura gir baa-boo gə́ Galile gə́ deḛ ɓaree Tiberiad. 2 Boo-dəwje gə́ bula digi-digi ndɔm na̰ gée’g mbata d’oo némɔrije gə́ yeḛ ra rɔ njérɔko̰je’g. 3 Jeju tuga dɔ mbal aw si keneŋ gə njékwakiláje. 4 Ndɔ ra naḭ Pag lə Jibje nai dəb. 5 Yeḛ un kəmee gə́ tar aa loo oo boo-dəwje gə́ d’isi ree gə́ rəa’g ndá yeḛ dəji Pilibə pana: See loo gə́ ra ɓa j’a ndogoje muru keneŋ mba kar koso-dəwje neelé d’o̰ wa. 6 Yeḛ pa togə́bè gə mba kaḭ ne mee Pilibə mbata yeḛ gər né gə́ yeḛ a gə ra lé gao. 7 Pilibə ilá keneŋ pana: Ɓó lé d’a kiŋga muru kəm ŋgan lar tɔl-joo ɓa lé gə mba kai dee mbida-mbida bèe ya kara a na dee tas. 8 Njekwakilá kára ria lə Andre, ŋgoko̰ Simo̰ Piɛrə ulá pana: 9 Basa kára si nee gə pil muru ɔrj mi gə ka̰jije joo jia’g, nɛ yeḛ gə́ nee kara see to gə́ né kar koso-dəwje gə́ to ɓəl bèe loo gə́ ra’g wa. 10 Jeju pana: Ar koso-dəwje lé rəm d’isi naŋg. Lée neelé to loo gə́ mu idi keneŋ lururu. Dəwje gə́ d’isi naŋg lé d’as dəwje tɔl-dɔg-loo-mi. 11 Jeju un muru, ra Ala lé oiyo ɓa təd kai deḛ gə́ d’isi keneŋ tɔɓəi yeḛ kai dee ka̰ji lé kara togə́bè ya tɔ, aree as loo ɓoo lə dee béréré. 12 Loo gə́ meḛ dee ndan mba̰ ndá yeḛ ula njékwakiláje pana: Gɔŋ muru gə́ nai lé tɔsje ndo̰-ndo̰ gə mba kar mbida gə́ tḛ́ bèe ya kara oso kɔ el. 13 Loo gə́ deḛ lai d’o̰ mba̰ ndá deḛ mbo̰ goŋ muru gə́ nai lé ndá goŋ muru ɔrj mi gə́ nai lé rusu budu dɔg-giree-joo. 14 Loo gə́ koso-dəwje neelé d’oo némɔri gə́ Jeju ra lé ndá deḛ pana: Tɔgərɔ ya, yeḛ neelé to gə́ njetegginta gə́ a gə ree naŋg neelé ya. 15 Jeju oo to gə́ d’a gə kɔree ɓó gə kula mbai dəa’g ndá yeḛ sa rəa tel aw dɔ mbal’g gə karee ba ɓəi.

Jeju njaa dɔ mán’g

16 Loo gə́ kàr uru naŋg sɔrɔg mba̰ ndá njékwakiláje d’aw ta mán baa-boo’g. 17 Deḛ d’uru mee to’g mba gaŋg mán kaw gə́ Kapernawum. Loondul mba̰, nɛ Jeju ree iŋga dee el nja dɔrɔ ɓəi. 18 Lel ḭ gigigi ar paŋgəm mán tuga poŋgm-poŋgm. 19 Deḛ lel to d’aw gə kuru loo as gə́ né gə́ rɔ-joo-giree-mi əsé rɔ-munda jén nja ŋga ndá d’aa loo d’oo Jeju gə́ si njaa dɔ mán’g gə́ rɔ dee’g ta to’g ndá deḛ ɓəl. 20 Nɛ Jeju ula dee pana: To ma nja ɓó ɓəlje el. 21 Yen ŋga deḛ ndigi kwa Jeju gə́ rɔ dee’g mee to’g ndá léegəneeya to teḛ kaar koŋgo gə́ d’isi d’aw gə́ keneŋ lé njal.

Muru gə́ ka̰ si gə kəmə lé

22 Boo-dəwje gə́ nai kel tura-baa gə́ nee lé d’oo gao to gə́ to to keneŋ kára ba nɛ Jeju uru mee to’g gə njékwakiláje na̰’d el, to deḛ nja ɓa d’aw gə kar dee ba. 23 Bèlè lookàree toje gə́ raŋg d’ḭ Tiberiad mbɔr loo gə́ Mbaidɔmbaije ra Ala oiyo keneŋ ar dee d’o̰ ne muru lé. 24 Loo gə́ boo-dəwje neelé d’oo to gə́ Jeju godo ləm, njékwakiláje kara godo ləm tɔ ndá deḛ d’uru mee toje’g neelé gaŋg mán d’aw Kapernawum gə mba saŋg Jeju.

Jeju to muru kəmə

25 Deḛ d’iŋgá kel turá nu ndá dəjee pana: Mbai see i teḛ loo gə́ nee’g kàr ban wa. 26 Jeju tel ila dee keneŋ pana: Ma m’ula sí təsərə, muru gə́ seḭ o̰je arje meḛ sí ndan lé ɓa seḭ saŋgmje ne gə mbəa ɓó gə mba némɔrije gə́ seḭ ooje lé ɓa el. 27 Maji kar sí raje kula mba nésɔ gə́ a sané darɔ sí’g kari ba el. Nɛ raje kula mbata nésɔ gə́ a nai sə sí saar-saar gə́ a kar sí sije ne gə kəməgə́ gə no̰ lé gə́ Ŋgon-dəw a kar sí lé ya. Mbata yeḛ nja ɓa Ala Bɔ-dəwje lé ɔree unda gə kəmee gə dɔ jia. 28 Deḛ dəjee pana: See j’a ra ban gə mba ra ne kula lə Ala lé wa. 29 Jeju ila dee keneŋ pana: Kula lə Ala lé ɓa to mba kar sí ɔmje meḛ sí dɔ yeḛ gə́ Ala ulá’g lé ɓa. 30 Deḛ tel dəjee pana: See némɔri ɗi ɓa i ra mba kar sí j’ooje ɓó gə j’ɔmje ne meḛ sí dɔi’g wa. See nérai gə́ ɗi to wa. 31 Ka síjeḛ d’o̰ muru gə́ ḭ dara dɔdilaloo’g to gə́ ndaŋg ne taree mee maktub’g pana: Yeḛ ar dee muru gə́ ḭ dara gə mba kar dee d’o̰-. 32 Jeju ila dee keneŋ pana: Ma m’ula sí təsərə, muru gə́ ḭ dara lé to Moyis ɓa ar sí el nɛ to Bɔm ɓa ar sí kankəm muru gə́ ḭ dara ya. 33 Mbata muru gə́ ḭ rɔ Ala’g lé to yee gə́ ḭ dara ree naŋg nee ar dəwje gə́ dɔ naŋg nee d’isi ne gə kəmə lé. 34 Deḛ d’ulá pana: Mbaidɔmbaije, maji kari ar sí muru neelé ta teg-teg ya. 35 Jeju ila dee keneŋ pana: Ma m’to muru ko̰ gə́ dəw a si ne gə kəmə lé. Nana ɓa gə́ ree rɔm’g ndá ɓoo a tibi mbɔree pai el ləm, nana ɓa gə́ ɔm mée dɔm’g ndá kṵdaman a tibi mbɔree pai el ləm tɔ. 36 Nɛ ma m’ula sí təsərə, seḭ oomje gə kəm sí ya nɛ seḭ ɔmje meḛ sí dɔm’g el. 37 Néje lai gə́ Bɔm am lé ndá a teḛ rɔm’g ya ndá yeḛ gə́ ree rɔm’g lé m’a kyá̰ raga nda̰ el. 38 Mbata ma m’ḭ dara m’ree naŋg nee gə mba ra né gə́ njekulam ɓa wɔji mée’g ɓó né gə́ məəm-ma ɓa wɔji el. 39 Né gə́ njekulam wɔji lé ɓa nee: Néje lai gə́ yeḛ am ndá m’a kar né kára kara udu pai el nɛ m’a karee unda loo teḛ ndɔ gə́ rudu gə́ gogo lé ya. 40 Tɔgərɔ ya, né gə́ mee Bɔm wɔji lé ɓa to nee: Nana ɓa gə́ oo Ŋgon lé ɓa ɔm mée dəa’g ndá a si gə kəməgə́ gə no̰ lé ləm, m’a karee unda loo teḛ loo-yoo’g ndɔ gə́ rudu’g lé ləm tɔ. 41 Jibje d’ula ta dee naŋg njum-njum d’imee mbata yeḛ pana: Neḛ n’to muru gə́ ḭ dara gə́ n’ree dɔ naŋg nee. 42 Tɔɓəi deḛ tel pana: See yeḛ to Jeju, ŋgolə Jisəb lé el wa. See to yeḛ gə́ jeḛ n’gər bɔbeeje gə kea̰je gao lé el wa. Bèe ŋga see ban ɓa yeḛ pana: Neḛ lé n’ḭ dara ɓa n’ree naŋg bèe ɓəi wa. 43 Jeju tel ila dee keneŋ pana: Ǝwje rɔ sí kulaje ta sí naŋg njum-njum. 44 Dəw gə́ rara ɓa lé Bɔm nja ɔree el kara a ree rɔm’g gə dɔrea el, nɛ yeḛ gə́ ree rɔm’g lé m’a karee unda loo teḛ loo-yoo’g ndɔ gə́ rudu’g lé ya. 45 To gə́ deḛ ndaŋg taree mee maktub gə́ lə njéteggintaje’g lé pana: Ala ɓa a ndoo dee né. Togə́bè ndá dəw gə́ rara ɓa gə́ oo ta lə Bɔ-dəwje ɓa taa ta ləa rəgm ndá a ree rɔm’g nja-. 46 Dəw kára kara oo Bɔ-dəwje lé bèe el nɛ yeḛ gə́ ḭ rɔ Ala’g lé ɓa, yeḛ nja ɓa oo Bɔ-dəwje lé nja. 47 Ma m’ula sí təsərə, yeḛ gə́ ɔm mée dɔm’g jəb-jəb ndá yeḛ si gə kəmə gə́ gə no̰ lé mba̰. 48 Ma m’to muru ko̰ gə́ dəw a si ne gə kəmə lé ya. 49 Ka síje d’o̰ muru gə́ ḭ dara dɔdilaloo’g nɛ deḛ lé d’wəi mba̰. 50 Muru gə́ ḭ dara lé ɓa to nee: Gə mba kar nana ɓa gə́ o̰ muree neelé a kwəi nda̰ el. 51 Ma lé m’to muru ko̰ gə́ dəw a si ne gə kəmə gə́ ḭ dara lé. Ɓó lé nana ɓa o̰ muree neelé ndá a si ne kəmba gə no̰ ya ndá muru gə́ m’a karee lé to gə́ darɔm gə́ m’a kar njé gə́ naŋg nee d’isi ne gə kəmə lé ya. 52 Yen ŋga Jibje maḭ na̰ ta dɔ’g pana: See yeḛ a kaskəm kar sí darəa j’usɔ to gə́ banwa. 53 Jeju ila dee keneŋ pana: Ma m’ula sí təsərə, ɓó lé seḭ sɔje darɔ Ŋgon-dəw el ləm, gə aije məsee el ləm tɔ ndá kəmə lé a godo meḛ sí’g. 54 Yeḛ gə́ sɔ darɔm ləm, gə ai məsm lé ləm tɔ ndá yeḛ si gə kəməgə́ gə no̰ lé mba̰, m’a karee unda loo teḛ loo-yoo’g ndɔ gə́ rudu’g lé ya. 55 Mbata darɔm lé to kankəm nésɔ ya ləm, gə məsm lé kara to kankəm nékai ya ləm tɔ. 56 Yeḛ gə́ sɔ darɔm ləm, gə ai məsm lé ləm tɔ ndá yeḛ uru məəm’g ləm, ma kara m’uru mée’g ləm tɔ. 57 To gə́ Bɔ-dəwje gə́ ulam lé si kəmba ləm, ma kara mbɔl dəa ɓa m’isi ne kəmba ləm tɔ lé togə́bè ɓa yeḛ gə́ sɔm ndá mbɔl dɔm-ma lé yeḛ a si ne kəmba tɔ. 58 Yee ɓa gə́ muru gə́ ḭ dara ree naŋg nee. Yee to asəna gə muru gə́ ka síje d’o̰ lé el mbata ka̰ dee-deḛ lé d’o̰, nɛ d’wəi ya ɓəi. Muru gə́ ma m’pa lé nana ɓa gə́ o̰ ndá a si ne kəmba gə no̰ ya. 59 Yee ɓa to ta gə́ Jeju ula dee loo gə́ yeḛ si mee kəi-kwa-dɔ-na̰ gə́ Kapernawum ndoo dee ne né lé.

Ta gə́ ka̰ si gə kəməgə́ gə no̰ lé

60 Njékwakiláje gə́ na̰je lé loo gə́ deḛ d’oo ta ləa gə́ yeḛ pa lé ndá deḛ pana: Ta neelé to kədərə yaa̰, see na̰ ɓa askəm taa gə dɔrea wa. 61 Ta dee gə́ d’ula naŋg njum-njum d’isi d’imee ne lé Jeju gər meḛ dee gao ɓa yeḛ ila dee ne keneŋ pana: See ta neelé ila sí kag wa. 62 Ŋga ɓó lé seḭ ooje Ŋgon-dəw gə́ a kḭ kaw par gə́ loo-siée gə́ kédé’g ndá see a to banwa. 63 Ndil ɓa gə́ njekula kəmə meḛ dəwje’g ɓó dakasrɔ lé askəm ra né el. Taje gə́ ma m’ula sí lé to ta gə́ ka̰ ndil lé ləm, gə ka̰ kəmə lé ləm tɔ. 64 Nɛ njé gə́ na̰je mbuna sí’g lé seḭ ɔmje meḛ sí dɔ’g el. Mbata kédé gə́ dɔtar lé Jeju gər deḛ gə́ d’ɔm meḛ dee dəa’g el lé gao ləm, gə yeḛ gə́ a gə kun dəa lé yeḛ gəree kédé gao ləm tɔ. 65 Tɔɓəi yeḛ pata gə́ raŋg keneŋ ɓəi pana: Gelee gə́ nee ɓa ma m’ula sí ne təsərə m’pana: Dəw gə́ rara ɓa ɓó lé Bɔm ɔree el ndá yeḛ askəm ree rɔm’g el lé. 66 Un kudee mee ndəa’g neelé njékwakiláje gə́ na̰je sa rɔ dee rəa’g ndá tibi ne mbɔree gogo el ŋga. 67 Yen ɓa Jeju ɔd dəji deḛ gə́ dɔg-gir-dee-joo lé pana: See seḭje kara seḭ ndigi kawje to gə́ deḛ bèe ya to wa. 68 Simo̰ Piɛrə ilá keneŋ pana: Mbaidɔmbaije, see jeḛ j’a kawje gə́ rɔ na̰’g to wa. I nja si gə ta gə́ ar sí j’isi ne gə kəməgə́ gə no̰ lé. 69 Jeḛ j’ɔmje meḛ sí dɔi’g ləm, jeḛ n’gərje gao to gə́ i lé to Kristi, Njemeenda gə́ ḭ rɔ Ala’g lé ləm tɔ-. 70 Jeju ila dee keneŋ pana: See to ma nja ɓa m’ɔr sí dɔg-gir-sí-joo lé el wa. Nɛ yeḛ gə́ kára mbuna sí’g lé to gə́ njendil gə́ yèr. 71 Yeḛ pata neelé wɔji ne dɔ Judas Iskariot, ŋgolə Simo̰, mbata yeḛ nja to gə́ njekɔm dee’g dɔg-gir-dee-joo gə́ a gə kun dəa lé.

Ja̰ 7

Ŋgako̰ Jejuje d’ɔm meḛ dee dəa’g el

1 Gée gə́ gogo Jeju aw gə loo-loo dɔ naŋg gə́ Galile, yeḛ ndigi si Jude el mbata Jibje saŋg loo gə mba tɔlee. 2 Ndɔ ra naḭ lə Jibje gə́ wɔji dɔ kəi-kubuje lé nai dəb-. 3 Ndá ŋgakea̰je d’ulá pana: Maji kari uba naŋg ḭ aw Jude mba kar njékwakilaije d’oo nérai gə́ i ra lé tɔ. 4 Dəw gə́ ndigi kila rəa kəm dəwje’g lai lé ndá yeḛ a ra nérea gə goo ŋgəḭ el. Ɓó lé nérai to gə kankəm né ndá maji kari aw kila rɔi gə raga kəm dəwje’g lai ya. 5 Mbata ŋgakea̰je neelé d’ɔm meḛ dee dəa’g el. 6 Jeju ila dee keneŋ pana: Ndəa kama lé teḛ el ɓəi, nɛ ndəa ka̰ sí-seḭ lé to pèrèrè ya ta-ta. 7 Njé gə́ dɔ naŋg nee d’ə̰ji sí bəḭ-bəḭ el, nɛ ma lé deḛ d’ə̰jim mbata ma lé m’to gə́ njekɔrgoo néra gə́ majel lə dee gə́ deḛ ra lé gə́ raga. 8 Seḭ lé unje rəw awje loo-naḭ’g lə sí, nɛ ma ɓa yḛ̀ m’a kaw loo-naḭ’g neelé el mbata ndəa kama lé teḛ el ɓəi. 9 Loo gə́ yeḛ ula dee ta neelé mba̰ ndá yeḛ tel nai Galile tɔ.

Jeju si ndoo dee né mee kəi-Ala’g

10 Loo gə́ ŋgakea̰je d’un rəw d’aw gə́ loo-naḭ’g mba̰ ndá yeḛ kara ɔd aw tɔ nɛ yeḛ aw gə goo ŋgəḭ ɓó ar kəm dəwje oso dəa’g el. 11 Jibje saŋgee loo-naḭ’g pana: See yeḛ aar loo gə́ ra’g wa. 12 Boo-dəwje lai pata ləa wəg-wəg. Njé gə́ na̰je pana: Yeḛ to dəw-noji ya. Nɛ njé gə́ na̰je pana: Wah! yeḛ sula dəwje ar dee ndəm yaa̰ boi. 13 Nɛ dəw kára kara pa njai wɔji ne dəa kəm mareeje’g el mbata deḛ ɓəl Jibje. 14 Deḛ ra naḭ d’unda dana bab ndá Jeju ɔd keneŋ aw kəi-Ala’g si ndoo dee né keneŋ. 15 Kaar Jibje wa dee paḭ ar dee pana: See loo gə́ ra ɓa dəw neelé gər maktub gə́ to gə kəmee yaa̰ bèe keneŋ wa. Mbata yeḛ aw loo-ndoo-né’g ndɔ kára el. 16 Jeju ila dee keneŋ pana: Ta gə́ ma m’ndoo sí lé to kama el nɛ to ka̰ yeḛ gə́ njekulam lé ɓa. 17 Dəw gə́ rara ɓa lé wa mée kɔgərɔ gə mba ra torndia lé ndá ta kɔr ləm gə́ m’ɔr lé m’ɔr gə ka̰ Ala əsé m’ɔr gə́ kama kara yeḛ a gər gao ya. 18 Yeḛ gə́ pata gə mbaiyee-kea̰ ndá saŋg rɔnduba gə́ wɔji dəa-yeḛ nja gə dɔrea. Nɛ yeḛ gə́ saŋg rɔnduba gə́ wɔji dɔ dəw gə́ njekulá lé ndá yeḛ to kankəm dəw ya, néra gə́ gə goo rəbee el kára kara godo mée’g. 19 Godndu lé see Moyis ar sí el wa. Nɛ dəw kára kara mbuna sí’g aa dɔ godndu neelé lé kər-kər el. See ban ɓa seḭ saŋgje rəw gə mba tɔlmje wa. 20 Boo-dəwje d’ilá keneŋ pana: Ndil gə́ yèr to məəi’g. See na̰ ɓa saŋg rəw gə mba tɔli wa. 21 Jeju ila dee keneŋ pana: M’ra némɔri kára ba ndá kaar sí wa sí ne paḭ ya. 22 Moyis wɔji sí loo kinja tamɔd sí nɛ ginee ḭ rɔ ka síje’g ɓó ḭ rəa-yeḛ’g el. Ndá seḭ injaje tamɔd dəw gə ndɔ-kwa-rɔ-. 23 Ɓó lé dəw ar dee d’inja tamɔdee gə ndɔ-kwa-rɔ gə mba kal ne dɔ godndu Moyis lé el ndá ŋga see ban ɓəi ɓa seḭ arje meḛ sí ḭ pu dɔm’g gə mba dəw gə́ m’aree aji kəbərə ar darəa to kari péd-péd gə ndɔ-kwa-rɔ lé ɓəi wa-. 24 Né gə́ ooje puduru ba lé maji kar sí gaŋgje rəwta dɔ’g el nɛ gaŋgje rəwta gə dɔ najee ɓa.

See Jeju lé to Kristi wa

25 Dəwje gə́ na̰je gə́ Jerusalem pana: See yeḛ neelé to yeḛ gə́ gə mba tɔlee lé el wa. 26 Aa ooje, yeḛ aar pata yororo-yororo nɛ deḛ d’ilá keneŋ el. See mbaije lə sí lé gəree gə́ Kristi tɔgərɔ ya wa. 27 Yeḛ gə́ aar neelé jeḛ n’gər loo gə́ yeḛ ḭ keneŋ ya, nɛ Kristi lé loo gə́ yeḛ a gə ree lé dəw kára kara a gər loo gə́ yeḛ ḭ keneŋ el. 28 Loo gə́ Jeju aar ndoo dee né mee kəi-Ala’g lé ndá yeḛ teḛ təa wəl pana: Seḭ gərmje gao ləm, loo gə́ m’ḭ keneŋ kara seḭ gərje gao ləm tɔ. To ma ɓa m’ree gə dɔrɔm el. Yeḛ gə́ njekulam lé to kankəm dəw ya, nɛ seḭ gəreeje el. 29 Ma lé m’gəree gao, mbata ma m’ḭ rəa’g ləm, yeḛ nja ɓa gə́ njekulam ya ləm tɔ. 30 Deḛ saŋg rəw gə mba kwá, nɛ dəw kára kara wá gə jia peb el mbata kàree ləa nai ɓəi. 31 Njé gə́ na̰je mbuna boo-dəwje’g lé d’ɔm meḛ dee dəa’g ar dee pana: Loo gə́ Kristi a teḛ lé see yeḛ a ra némɔrije kur dɔ yeḛ gə́ aar nee’g ɓəi wa.

D’ula njérɔje kar dee d’aw d’wa Jeju lé

32 Parisiḛje d’oo ta gə́ boo-dəwje pa d’wɔji ne dəa ndá deḛ wédé ta wédé-wédé d’wɔji ne dəa. Yen ŋga mbai dɔ njékinjanéməsje-je gə Parisiḛje d’ula njékaa dɔ looje gə mba kar dee d’wá. 33 Jeju pana: M’a nai sə sí gə kurm waga ba ɓa m’a tel kaw rɔ yeḛ gə́ njekulam’g ɓəi. 34 Seḭ a saŋgmje nɛ seḭ a darmje el ləm, loo-sim kara seḭ a kasje teḛje keneŋ el ləm tɔ. 35 Yen ŋga Jibje d’ula na̰ ta pana: See yeḛ a gə kaw gə́ ra ɓa j’a kiŋgá el wa. See yeḛ a kɔd kaw rɔ deḛ gə́ sanéna̰ d’isi mbuna Grekje’g ɓó gə ndoo dee-deḛ ŋga ɓa ta wa. 36 See ta gə́ yeḛ pa lé ginee to to gə́ banwa mbata yeḛ pana: Jeḛ j’a saŋg neḛ nɛ j’a kiŋga neḛ el ləm, loo gə́ neḛ n’isi keneŋ kara j’a kaskəm kisi keneŋ el ləm tɔ.

Man kəmə gə́ aḭ teḛ kuji-kuji lé

37 Ndɔ gə́ rudu naḭ a gə kun ɗiao gə́ to ndɔ gə́ boo lé Jeju ḭ aar tar dan dee’g ila boo-ndia naŋg ɓəgəgə pana: Lé nana ɓa kṵdaman tɔlee ndá maji karee ree rɔm’g gə mba kai-. 38 Yeḛ gə́ ɔm mée dɔm’g ndá mán a teḛ mée’g kaḭ kuji-kuji kula kasəna gə mán baa bèe, to gə́ pa taree mee maktub’g gə́ to gə kəmee lé tɔ-. 39 Yeḛ pa togə́bè wɔji ne dɔ Ndil gə́ a taa meḛ deḛ gə́ d’a kɔm meḛ dee dəa’g lé tɔ. Mbata Ndil lé ree el ɓəi mbata d’ula rɔnduba dɔ Jeju’g el ɓəi tɔ.

Mbai dɔ Jibje d’ɔm meḛ dee dɔ Jeju’g lé el

40 Dəw-bulaje neelé loo gə́ d’oo ta gə́ yeḛ pa neelé ndá deḛ pana: Yeḛ neelé to gə́ njetegginta gə́ tɔgərɔ ya. 41 Njé gə́ raŋg pana: Yeḛ to Kristi ya. Njé gə́ raŋg pana: See Galile ya Kristi a kḭ keneŋ wa. 42 Maktub gə́ to gə kəmee lé see pana: Kristi lé a kḭ ginka’g lə Dabid’g ləm, gə ŋgon ɓee gə́ Betlehem gə́ to ɓee-si Dabid ləm tɔ lé see pa bèe el wa-. 43 Togə́bè ɓa ar boo-dəwje d’unda ne kəm na̰ ɓəd-ɓəd gə mbəa. 44 Njé gə́ na̰je ndigi kwá nɛ dəw kára kara wá gə jia peb el. 45 Yen ŋga njékaa dɔ looje lé tel d’aw rɔ mbai dɔ njékinjanéməsje-je gə Parisiḛje’g. Deḛ neelé dəji dee pana: See ban ɓa seḭ reeje səa ji sí’g el wa. 46 Njékaa dɔ looje lé tel d’ila dee keneŋ pana: Dəw gə́ njepata to gə́ dəw neelé kára kara godo. 47 Parisiḛje lé tel dəji dee tɔɓəi pana: See seḭje nja kara areeje su kəm sí to wa. 48 See seḭ ooje dəw gə́ ra ɓa mbuna mbaije’g əsé mbuna Parisiḛje’g gə́ ɔm mée dəa’g wa. 49 Nɛ boo-dəwje neelé gə́ gər gel godndu lé el ɓa kɔbee a nai dɔ dee’g ya. 50 Nikodem gə́ njekaw rɔ Jeju’g loondul’g lé si sə dee keneŋ tɔ ndá yeḛ ula dee pana-: 51 Godndu lə sí lé see a kila ta dɔ dəw’g lal koo ne né gə́ debee neelé ra wa. 52 Deḛ tel d’ilá keneŋ pana: See i to gə́ dəw gə́ Galile’g tɔ ŋga wa. Woḭ mee maktub oo mbata njetegginta kára kara a kḭ Galile el. 53 Yen ŋga nana kara uba naŋg ḭ kəmee gə́ kəi ləa-ləa.

Ja̰ 8

Dené gə́ d’wá dɔ diŋgam’g lé

1 Jeju tuga loo aw dɔ mbal gə́ ria lə Koiyoje. 2 Nɛ teḛ gə ndɔ rad lé yeḛ tel aw mee kəi-Ala’g ndá boo-dəwje mbo̰ na̰ kəmlə-kəmlə ree rəa’g. Yeḛ təd loo si naŋg un kudu ndoo dee ta. 3 Yen ɓa njéndaji-maktubje gə Parisiḛje ndɔr dené kára bèe gə́ deḛ gə diŋgam to gə na̰ lé ree səa rəa’g. 4 D’aree ḭ tar dan koso-dəwje’g neelé ndá d’ula Jeju pana: Mbai, dené gə́ aar neelé to dené gə́ d’wa dee gə diŋgam dɔ na̰’g. 5 Moyis lé un godndu ar sí gə mba kar sí n’tila denéje gə́ togə́bè lé gə kɔri-ər mbugu-mbugu. Nɛ see i yḛ̀ a pa kaḭ ban dɔ’g wa-. 6 Deḛ pata neelé togə́bè gə mba kaḭ ne mée, ɓó gə mba kiŋga ne ta gə́ d’a kaskəm səgee ne ya. Nɛ Jeju lé ula dəa naŋg si tḭja naŋg gə ŋgaw jia bèe-bèe. 7 Loo gə́ deḛ dəjee ta togə́bè kəgəgə-kəgəgə ɓəi ndá yeḛ ɔr dəa gə́ tar ɓad ɔs dee ne bawn pana: Dəw gə́ rara ɓa mbuna sí’g nee gə́ lal ra kaiya ndá maji karee un kɔri-ər unda ilá ne ar sí j’oo nà. 8 Tɔɓəi yeḛ tel ula dəa naŋg to tḭja naŋg ləa gogo. 9 Loo gə́ d’oo ta ləa gə́ pa togə́bè lé ndá ta gə́ meḛ dee’g ɓa ila ta dɔ dee’g, ar dee d’ḭ yuna̰ rɔ dee yɔroŋ-yɔroŋ d’igi kág, njé gə́ tɔg ya d’ḭ kédé ɓa njé gə́ raŋg d’ḭ goo dee’g ɓəi. Ndá Jeju nja gə karee ba deḛ gə dené nai ta na̰’d ɓəgə mbuna koso-dəwje’g neelé. 10 Yen ŋga Jeju ḭta oo to gə́ dené aar gə karee ba ndá dəjee pana: Dené see njésəgije lé d’əd ra kág wa. See dəw kára kara ɔr ta rad wai ne el nja saar wa. 11 Dené lé tel ilá keneŋ pana: Mbai, m’oo dəw kára el. Jeju tel ulá pana: Ma nja kara m’ɔr ta m’wai ne el tɔ. Ɔd aw loo ləi, ŋga kaiya ŋgá ɓó gə tibi mbɔree el ŋga+.

Jeju lé to lookàr lə njé gə́ naŋg nee

12 Jeju un ta gə́ raŋg ula dee pana: Ma m’to lookàr lə njé gə́ naŋg nee. Yeḛ gə́ un rəw goom’g ndá a njaa loondul’g el nɛ yeḛ a nai dan lookàr’g gə́ ka̰ si ne gə kəmə lé-. 13 Yen ŋga Parisiḛje d’ilá keneŋ pana: I nja ɔr ta ləa maji gə dɔrɔi. Bèe ndá ta kɔr ləi lé kəm taa el-. 14 Jeju tel ila dee’g pana: Lé ma nja m’ɔr goo ta ləm gə dɔrɔm ndá ta ləm tɔ kəm taa ya, mbata ma m’gər loo gə́ m’ḭ keneŋ ləm, gə loo gə́ m’a gə kaw keneŋ ləm tɔ. Nɛ seḭ lé seḭ gərje loo-kim el ləm, gə loo-kabm el ləm tɔ. 15 Seḭ gaŋgje rəwta wɔjije ne dɔ darɔ nɛ ma lé m’gaŋg rəwta dɔ dəw gə́ kára kara el. 16 Ɓó lé ma m’gaŋg rəwta ndá kara ta ləm a to gə dɔ najee ya mbata ma m’isi gə karm el, nɛ Bɔ-dəwje gə́ njekulam lé si səm na̰’d ya. 17 To gə́ deḛ ndaŋg ta mee maktub godndu’g lə sí lé pana: Goo takɔr lə dəwje joo gə́ aw na̰’d lé ndá to kəm taa ya. 18 Ma nja m’ɔr goo ta ləm gə dɔrɔm ləm, Bɔ-dəwje gə́ njekulam lé kara ɔr goo ta ləm tɔgəbè ya ləm tɔ. 19 Deḛ dəjee pana: Bɔbije lé see si ra ɓəi wa. Jeju tel ila dee keneŋ pana: Seḭ gərmje ma el ləm, Bɔm lé kara seḭ gəreeje el ləm tɔ. Ɓó lé seḭ gərmje ndá seḭ a gərje Bɔm lé nja tɔ. 20 Jeju pata neelé ndoo dee ne mee kəi-Ala’g gə́ deḛ ɓaree kəi-ŋgəm-lar lé, nɛ dəw kára kara wá gə jia peb el mbata kàree ləa teḛ el ɓəi.

Seḭ asjekəm kawje loo gə́ m’isi m’aw gə́ keneŋ lé el

21 Jeju ula dee tɔɓəi pana: M’a gə kɔd kaw ndá seḭ a saŋgmje nɛ seḭ a kwəije dan kaiya’g lə sí ya. Loo gə́ m’isi m’aw gə́ keneŋ lé seḭ a kasjekəm kilaje gɔl sí keneŋ el. 22 Yen ŋga Jibje pa pana: See yeḛ nja a gə tɔl rəa wa. Mbata yeḛ pana: Jeḛ j’askəm kila gɔl sí loo gə́ n’isi n’aw gə́ keneŋ lé el. 23 Ndá yeḛ ila dee keneŋ pana: Seḭje lé seḭ toje dəwje gə́ naŋg nee, nɛ ma lé m’to gə́ tar. Seḭ toje dəwje gə́ ka̰ naŋg nee, nɛ ma lé m’to gə́ dɔ naŋg nee el. 24 Gelee gə́ nee ɓa ma m’ula sí ne m’pana: Seḭ a kwəije dan kaiyaje’g lə sí. Mbata ɓó lé seḭ ɔmje meḛ sí dɔm’g to gə́ ma lé m’to gə́ dəw gə́ bèe lé el ndá seḭ a kwəije dan kaiyaje’g lə sí ya. 25 Yen ŋga deḛ dəjee pana: See i to gə́ nawa. Jeju tel ila dee keneŋ pana: Ma m’ula sí taree kédé par-par mba̰. 26 M’aw gə ta néje yaa̰ gə mba kula sí ləm, gə mba kɔr kila dɔ sí’g ləm tɔ. Nɛ yeḛ gə́ njekulam lé to gə́ kankəm dəw ya tɔɓəi ta gə́ m’oo təa’g ɓa m’riba dəa m’ar njé gə́ dɔ naŋg neelé ya tɔ. 27 Ta gə́ yeḛ pa wɔji ne dɔ Bɔ-dəwje lé deḛ gər bèe el. 28 Yen ɓa Jeju ula dee pana: Loo gə́ seḭ a kunje Ŋgon-dəw gə́ tar lé mba̰ ndá seḭ a gərmje gə́ dəw gə́ bèe lé gao ya ləm, a gərje to gə́ ma m’ra né kára kara gə dɔrɔm el ləm tɔ, nɛ ta gə́ Bɔm ndoom lé ɓa m’pa taree m’ar sí. 29 Yeḛ gə́ njekulam lé yeḛ nai səm na̰’d ya ɓó yeḛ ya̰’m gə karm el, mbata ndɔm-ndɔm ma m’ra né gə́ taa kəmee rəgm ya. 30 To gə́ Jeju aar ula dee ta bèe lé ndá njé gə́ na̰je d’ɔm meḛ dee dəa’g. 31 Yeḛ ula Jibje gə́ d’ɔm meḛ dee dəa’g lé pana: Ɓó lé seḭ naije dan ta’g ləm lé ndá seḭ toje njékwakilamje gə́ gəd tɔgərɔ ya. 32 Seḭ a gərje kankəmta ndá kankəmta lé a bɔr kúla dɔ sí’g mbɔji ya. 33 Jibje tel d’ilá keneŋ pana: Jeḛ lé n’toje gə́ ŋgaka Abrakam’g ɓó jeḛ n’ra ɓər lə dəw kára kara bèe el. Bèe ŋga see ban ɓa i pana: A bɔr kúla dɔ sí’g mbɔji wa-. 34 Jeju tel ila dee keneŋ pana: Ma m’ula sí təsərə, nana ɓa gə́ ula rəa dan kaiya’g mbiriri ndá yeḛ to ɓər lə kaiya ya. 35 Nɛ ɓər lé a si kəi saar-saar gə no̰ el, nɛ ŋgon gə́ njekəi lé dəa a kwa kəi gə no̰ ya. 36 Bèe ndá ɓó lé Ŋgon lé ɓa bɔr kúla dɔ sí’g mbɔji ndá kúla a ɓar ri sí gogo el ŋga. 37 Ma m’gər gao seḭ toje gə́ ŋgaka Abrakam ya, nɛ seḭ saŋgmje gə mba karm m’udu mbata ta ləm uru kəi meḛ sí’g el. 38 Ma m’ula sí né gə́ m’oo ɓee lə Bɔm lé nɛ seḭ lé seḭ raje né gə́ seḭ ooje ta bɔ sí-seḭje’g ya tɔ. 39 Deḛ tel d’ilá’g pana: Bɔ síjeḛ lé to Abrakam ya. Jeju tel ula dee pana: Ɓó lé seḭ toje ŋgaka Abrakam ndá néra sí a kwa bua ka̰ Abrakam tɔ. 40 Ma m’ula sí kankəmta gə́ ma m’oo ta Ala’g lé nɛ seḭ saŋgmje ɓasinè gə mba karm m’udu. Abrakam lé ra né gə́ togə́bè el. 41 Néra bɔ síje ɓa seḭ raje ya. Deḛ d’ilá keneŋ pana: Jeḛ lé jeḛ n’to gə́ ŋgan bɔ korèje el, bɔ síjeḛ nja kára ba to gə́ Ala ya. 42 Jeju tel ila dee’g pana: Ɓó lé Ala to gə́ Bɔ síje ndá seḭ a kṵdamje dan kəm sí’g tɔ, mbata ma m’to Ŋgon mee Ala gə́ m’ḭ rəa’g ɓa m’ree. Ma lé m’ḭ m’ree gə dɔrɔm el, nɛ yeḛ nja ɓa ulam ya. 43 Tapam gə́ m’pa m’ar sí lé see ban ɓa seḭ gərje el wa. Mbata seḭ ooje loo korèje mbi sí dɔ ta’g ləm ndəŋ el. 44 Bausi-seḭje lé nja gə́ njekurai lé ndá né gə́ bɔ síje wɔji ɓa seḭ ndigi raje tɔlje bém. Yeḛ to njetɔ-kó-dəwje kédé gə́ dɔtar saar ɓó yeḛ wa ne bua gə kankəmta el mbata kankəmta gə́ tḛ́-tḛ́ bèe kara godo mée’g. Loo gə́ yeḛ pa taŋgɔm lé yeḛ pata gə́ wɔji dəa-yeḛ mbata taŋgɔm ɓa gə́ né gelee ya. Yeḛ to njepa taŋgɔm ləm, yeḛ to darɔ bɔ njéŋgɔmje lé ləm tɔ. 45 Ma lé kankəmta gə́ m’ula sí ɓa seḭ ɔmje ne meḛ sí dɔm’g el gə mbəa. 46 See na̰ lə sí ɓa a tura səm goo kaiya ram wa. Ɓó lé kankəmta ɓa ma m’pa ndá ŋga, see ban ɓa seḭ ɔmje meḛ sí dɔm’g el wa. 47 Yeḛ gə́ to ka̰ Ala lé ndá a taa taje lə Ala ya. Nɛ seḭ taaje taje lə Ala el mbata seḭ toje ka̰ Ala el tɔ. 48 Jibje tel dəjee pana: See ta gə́ jeḛ m’pa kédé m’pana: I to gə́ dəw gə́ Samari gə́ ndil gə́ yèr to məəi’g lé see jeḛ m’pa rəbee’g el wa. 49 Jeju tel ila dee keneŋ pana: Ndil gə́ yèr godo məəm’g, ma lé m’ula rɔnduba dɔ Bɔm’g nɛ seḭ ɓa seḭ ulaje sul dɔm’g ya. 50 Ma m’saŋg rɔnduba m’wɔji ne dɔ rɔm el, nɛ dəw kára si keneŋ gən ɓa saŋg rɔnduba wɔji ne dɔm, yeḛ nja ɓa gə́ njegaŋ-rəbee ya. 51 Ma m’ula sí təsərə, nana ɓa gə́ aa dɔ ta ləm kər-kər ndá yoo a ɓar ria el. 52 Jibje d’ilá keneŋ pana: Ɓasinè jeḛ n’gər gao, ndil gə́ yèr ɓa to məəi’g ya. Abrakam lé wəi mba̰ ləm, njéteggintaje kara d’wəi mba̰ ləm tɔ. Nɛ i pana: Dəw gə́ rara ɓa lé a kaa dɔ ta ləi kər-kər ndá kara yoo a ɓar ria el. 53 See i lé to dəw gə́ boo ur dɔ bɔ síje Abrakam gə́ wəi lé wa. Njéteggintaje kara d’wəi tɔ. See i oo rɔi gə́ dəw gə́ banwa. 54 Jeju tel ila dee keneŋ pana: Ɓó lé m’ula rɔnduba dɔ rɔm’g ndá ndubarɔ ləm lé to gə́ né el ya. Baumje gə́ seḭ pajena to gə́ Ala lə sí lé nja ɓa ula rɔnduba dɔm’g, 55 nɛ seḭ lé seḭ gəreeje el. Ma lé ma m’gəree gao, ɓó lé ma m’pana: Ma m’gəree el ndá m’a to gə́ njeŋgɔm to gə́ seḭ bèe tɔ. Nɛ ma m’gəree gao ləm, m’aa dɔ ta ləa kər-kər ləm tɔ. 56 Bɔ síje gə́ Abrakam lé yeḛ al rəa mbata a gə koo ndɔ ree ləm-ma, yeḛ oo mba̰ ar rəa lelee ne tɔ. 57 Jibje tel d’ilá keneŋ pana: Ləbi aḭ rɔ-mi el ɓəi lé nja see i oo Abrakam mba̰ wa. 58 Jeju tel ula dee pana: Ma m’ula sí təsərə, ma m’to gə́ kédé par-par ɓa Abrakam ɓəi. 59 Yen ŋga Jibje d’odo kɔri-ər gə mba tilá ne. Nɛ Jeju sa rəa ḭ mee kəi-Ala’g unda loo teḛ raga.

Ja̰ 9

Jeju aji dəw gə́ d’ojee gə́ njekəmtɔ

1 Jeju si dəs tar, nɛ aa loo oo dəw kára gə́ d’ojee gə́ njekəmtɔ. 2 Njékwakiláje dəjee pana: Mbai, see na̰ ɓa ra kaiya wa. See dəw neelé əsé njékojeeje ɓa ra kaiya ɓa d’ojee ne gə́ njekəmtɔ bèe wa. 3 Jeju tel ila dee’g pana: To gə́ yeḛ ɓa ra kaiya el ləm, to njékojeeje ɓa ra kaiya el ləm tɔ. Nɛ né neelé to togə́bè mba kar néraje lə Ala lé kinja ne gə́ raga dəa’g ya. 4 Lé riri kara maji karm m’ra néje lə yeḛ gə́ njekulam lé gə goo kàr, mbata loo a gə ndul ndá dəw kára kara a koo loo ra kula el ŋga. 5 Loo gə́ ma m’nai dɔ naŋg nee ɓəi lé ma m’to lookàr lə dəwje gə́ dɔ naŋg nee ya-. 6 Loo gə́ yeḛ pa togə́bè mba̰ ndá yeḛ tibi yiro naŋg loḭ ne bɔrɔ. Tɔɓəi yeḛ rḛdə bɔrɔ kəm njekəmtɔ’g 7 ɓa ulá pana: Ɔd aw togo kəmi duu-mán gə́ Siloe, (ri neelé tel ta koji sí pana: ulá). Yeḛ ɔd aw togo kəmee keneŋ njen tel ndá oo loo njai-njai. 8 Njéboatakəije ləa gə deḛ gə́ gəree ləw gə́ njekwɔi né lé pana: See to yeḛ gə́ njekwɔi né lé el wa. 9 Njé gə́ na̰je d’ila dee keneŋ pana: To yeḛ nja. Njé gə́ raŋg pana: Wah! to gə́ njetana səa gə́ ta ɓa. Nɛ yeḛ lé pana: To ma nja. 10 Yen ŋga deḛ lé dəjee pana: See kəmi lé teḛ to gə́ ban ɓa ari oo ne loo wa. 11 Yeḛ tel ila dee’g pana: Dəw kára gə́ deḛ ɓaree Jeju lé ɓa loḭ bɔrɔ rḛdə kəm’g, ulam pana: M’ɔd m’aw duu-mán gə́ Siloe, m’aw m’togo kəm keneŋ. M’ɔd m’aw m’togo kəm keneŋ ya tɔ ndá kəm inja am m’oo loo njai-njai ya. 12 Deḛ tel dəjee pana: See debee lé ɓa aar ra ɓəi wa. Yeḛ tel ila dee’g pana: Ma m’gər loo-kabee el.

Parisiḛje saŋg gel loo koo lə njekəmtɔ lé

13 Deḛ d’aw gə dəw gə́ kédé to njekəmtɔ lé rɔ Parisiḛje’g. 14 Ndɔ gə́ Jeju loḭ bɔrɔ ar kəmee inja ne lé to gə́ ndɔ-kwa-rɔ. 15 Parisiḛje tɔ ŋga tel dəjee goo né gə́ njekar kəmee inja lé. Yeḛ ula dee pana: Dəw neelé rḛdə bɔrɔ kəm’g ɓa m’togo ndá m’oo loo tɔ. 16 Yen ŋga Parisiḛje gə́ na̰je pana: Dəw neelé ḭ rɔ Ala’g lé pai bèe godo, mbata yeḛ oo ndɔ-kwa-rɔ lé gə́ ndɔ gə́ to gə kəmee el. Nɛ njé gə́ na̰je pana: See dəw gə́ njekaiya lé see a kaskəm ra némɔrije togə́bè ya wa. 17 Yee ɓa ar ta tḭ-na̰ oso ne mbuna dee’g. Tɔɓəi deḛ tel dəji ne yeḛ gə́ kédé to njekəmtɔ lé pana: See i lé pa kaḭ ba̰ dɔ yeḛ gə́ njekar kəmi teḛ’g lé wa. Yeḛ ila dee’g pana: Yeḛ to gə́ njetegginta lé ya. 18 Jibje lé d’ée asəna gə dəw gə́ kəmee tɔ ɓa inja gogo el saar ɓa deḛ ɓar njékojeeje d’ar dee ree keneŋ. 19 Deḛ dəji dee pana: See yeḛ lé to gə́ ŋgon sí gə́ seḭ pajena ojeje gə́ njekəmtɔ lé ya wa. See yeḛ oo loo ɓasinè to gə́ ban ɓəi wa. 20 Njékojeje ndigi ta dee’g pana: Jeḛ n’gər gao, to gə́ yeḛ to ŋgon sí gə́ j’ojee gə́ njekəmtɔ lé nja. 21 Nɛ né gə́ aree oo loo ləm, əsé gə yeḛ gə́ ar kəmee inja aree oo ne loo ləm tɔ lé ŋga ɓa jeḛ kara n’gərje el tɔ. Maji kar sí dəjeje yeḛ nja ooje, yeḛ nja tɔg kaŋ-kaŋ a pata né gə́ wɔji dəa kar sí ooje səa. 22 Njékojeje lé pa togə́bè mbata deḛ ɓəl Jibje. Mbata Jibje d’ɔm ta lə dee na̰’d gə mba kar ɓó lé dəw gə́ rara ɓa gə́ təa a teḛ ja̰ pana: Jeju to Kristi lé ndá d’a kɔr njea neelé mee kəi-kwa-dɔ-na̰’g ya. 23 Gelee gə́ nee ɓa njékojeeje lé pa ne pana: Yeḛ nja tɔg kaŋ-kaŋ ndá maji kar dee dəjee d’oo ɓa. 24 Parisiḛje tel ɓar yeḛ gə́ kédé to njekəmtɔ neelé gɔl joo d’ulá pana: Maji kari ula rɔnduba dɔ Ala’g, jeḛ n’gər gao dəw neelé to gə́ njekaiya ya. 25 Yeḛ tel ila dee’g pana: Ɓó lé yeḛ to njekaiya kara ma m’gər el. Nɛ né kára ba gə́ m’gər lé, kédé lé m’to njekəmtɔ nɛ ɓasinè lé kəm inja am m’oo ne loo njai-njai ya. 26 Deḛ tel dəjee tɔɓəi pana: See ɗi ɓa yeḛ lé ra səi wa. See yeḛ ar kəmi lé inja to gə́ banwa. 27 Yeḛ tel ndigi ta dee’g pana: Ma m’ula sí woḭ ya mba̰, nɛ seḭ unje mbi sí dɔ’g rəw. Bèe ŋga see ban tɔɓəi ɓa seḭ ndigi kooje ɓəi wa. See seḭ ndigi telje rɔ sí gə́ njékwakiláje ɓəi wa. 28 Deḛ tel tajee pana: I nja ɓa to gə́ njekwakilá, nɛ jeḛ lé jeḛ n’to gə́ njekwakila Moyisje. 29 Jeḛ n’gər gao Moyis lé Ala wɔji səa ta gə təa ya, nɛ dəw neelé jeḛ n’gər loo-kḭyee el. 30 Njekəmtɔ lé tel ila dee’g pana: Wai, yeḛ nja ɓa ar kəm inja, nɛ see seḭ gərje loo-kḭyee el gə́ banwa, to ɓəl boi. 31 Jeḛ n’gər gao, Ala udu mbia dɔ tamaji lə njékaiyaje ya, nɛ nana ɓa ɓó lé yeḛ ila ne riɓar dəa’g ləm, ra torndia ləm tɔ ndá yeḛ taa ta ləa rəgm ya. 32 Ləw-ləw saar nee nja njen, dəw oo ta lə dəw gə́ d’ojee gə́ njekəmtɔ ɓa dəw ar kəmee inja aree oo ne loo el nja ɓəi. 33 Ɓó lé dəw neelé ḭ rɔ Ala’g lé el ndá yeḛ a kaskəm ra né kára gə dɔrea el. 34 Deḛ tel d’ilá keneŋ pana: Deḛ d’ojii dan kaiya’g dana bab nɛ see i a ndoo sí ta tɔɓəi wa. Yen ŋga deḛ d’unee tubá tɔ. 35 Loo gə́ Jeju oo to gə́ deḛ d’unee tubá ndá yeḛ iŋgá ɓa dəjee pana: See i ɔm məəi dɔ Ŋgon-Ala’g lé ya wa. 36 Yeḛ ndigi təa’g pana: See yeḛ lé to gə́ na̰ ɓa m’a kɔm məəm dəa’g wa. 37 Jeju ilá keneŋ pana: I ée mba̰ ləm, yeḛ gə́ aar wɔji səi ta neelé to gə́ yeḛ nja ləm tɔ. 38 Njekəmtɔ lé ula Jeju pana: Mbaidɔmbaije, m’ɔm məəm dɔi’g ya. Yen ŋga yeḛ rəm bəbərə oso nea̰’g dəb kəmee naŋg. 39 Yen ŋga Jeju ulá pana: Ma lé m’ree naŋg nee mba gaŋg rəwta loo kára ba sur mba kar njé gə́ d’oo loo el d’oo loo ləm, mba kar deḛ gə́ d’oo loo lé tel to njékəmtɔje ləm tɔ. 40 Parisiḛje gə́ na̰je gə́ d’aar rəa’g lé loo gə́ deḛ d’oo ta neelé ndá deḛ dəjee pana: See jeḛ kara jeḛ n’to njékəmtɔje nja tɔ wa. 41 Jeju ila dee’g pana: Ɓó lé seḭ toje njékəmtɔje ndá kaiya a godo dɔ sí’g. Nɛ ɓasinè to gə́ seḭ pajena seḭ ooje loo. Yee ɓa ta kaiya wa dɔ sí njaŋg ya ɓəi.

Ja̰ 10

Gosɔta gə́ wɔji dɔ njekulbadje gə́ gəd lé

1 Tɔgərɔ, tɔgərɔ, ma m’ula sí təsərə, yeḛ gə́ rara ɓa gə́ taa rəw gə́ gəd mba kandə ne loo-kaar-badje’g el nɛ yeḛ saŋg rəw gə́ raŋg gə mba kal kaw keneŋ ndá yeḛ nja ɓa to gə́ njeɓogo ləm, to gə́ gayim-ɓogo ləm tɔ, 2 Nɛ yeḛ gə́ andə gə tarəwkəi lé yeḛ nja ɓa to gə́ njekulbadje lé ya. 3 Njeŋgəm takəi lé ɔr aree, tɔɓəi badje lé d’oo ndia tɔ. Yeḛ ɓar badje gə́ to kea̰je lé gə ri dee ri dee ndá yeḛ teḛ sə gə́ raga. 4 Loo gə́ yeḛ ar badje gə́ to kea̰-yeḛ nja lé teḛ raga ndá yeḛ ɔr no̰ dee, badje lé d’ɔm na̰ gée’g mbata deḛ gər ndia gao. 5 Dəw gə́ ḭ raŋg lé d’a kɔm na̰ gée’g el, nɛ d’a kaḭyee kunda rɔ dee ɓad mbata deḛ gər ndu dəw gə́ njekḭ raŋg lé el. 6 Jeju ula dee ta neelé gə goso nɛ deḛ gər gin gosota gə́ yeḛ ula dee lé el.

Jeju ɓa to njekulbadje gə́ gəd

7 Jeju ula dee tɔɓəi pana: Ma m’ula sí təsərə, ma lé m’to gə́ tarəwkəi lə badje. 8 Deḛ lai gə́ to gə́ njékul dee kédéje lé deḛ to gə́ njéɓogoje ləm, gə gayim-ɓogoje ləm tɔ, nɛ badje lé mbad koo ndu dee. 9 Ma lé m’to gə́ tarəwkəi, ɓó lé nana ɓa gə́ taa rəw gə́ par gə́ rɔm’g ndá a kaji ya, yeḛ a kandə kaw mee kəi’g ləm, a teḛ raga ləm tɔ ndá yeḛ a kiŋga nékulrea keneŋ. 10 Yeḛ gə́ njeɓogo lé yeḛ ree mba ɓogo dee ləm, mba tḭja gwɔs dee ləma, mba busu dee ləm tɔ. Ma lé m’ree mba kar badje d’isi gə kəmə lé ləm, kar dee d’isi dan nékulrɔ dee’g ləm tɔ. 11 Ma m’to njekulbadje gə́ gəd. Njekulbadje gə́ gəd lé ya̰ rəa yag mbata lə badje ləa. 12 Nɛ dəw gə́ ul badje gə mba kiŋga ne lar ɓa ɓó badje to kea̰ el lé loo gə́ yeḛ oo jagmjər gə́ ree ndá yeḛ tusu badje ya̰ dee aḭ kág aw, ar jagmjər lé ur dɔ badje’g wa dee jané dee kad-kad 13 Débee neelé ya̰ dee aḭ kág mbata yeḛ to gə́ njekul dee mba kiŋga ne lar ba ɓó yeḛ ar mée to dɔ badje’g lé el. Ma lé m’to gə́ njekulbadje gə́ gəd. 14 Ma m’gər badje ləm, dee kara dee gərm gao ləm tɔ. 15 To gə́ Bɔm gərm-ma lé ma kara ma m’gər Bɔm gao tɔ. Tɔɓəi ma m’ya̰ ne rɔm yag gə mbata lə badje ləm lé tɔ-. 16 Badje ləm gə́ raŋg d’isi gən nɛ d’aar gə koso-badje’g neelé el. Lé riri kara m’a saŋg dee ree sə dee ɓəi, d’a koo ndum ndá m’a kɔm dee na̰’d sad kar dee tel to koso-badje gə́ kára ba ləm, njekul dee kara a to gə́ kára ba ya ləm tɔ. 17 Gelee gə́ nee ɓa Bɔm undam ne dan kəmee’g mbata m’ya̰ rɔm m’ar yoo ɓa gə mba teḛ kəmee’g njoroŋ ɓəi. 18 Dəw kára kara arm m’wəi el nɛ ma nja m’ya̰ rɔm m’ar yoo gə dɔrɔm. Ma m’askəm kya̰ rɔm kar yoo ləm, m’askəm teḛ kəmee’d ləm tɔ. Yee ɓa gə́ ndukun gə́ Bɔm un am gə mba ra ya. 19 Ta ləa neelé ar ta tḭ-na̰ oso ne mbuna Jibje’g tɔɓəi. 20 Njé gə́ na̰je mbuna dee’g bula pana: Ndil gə́ yèr to mée’g ləm, kɔr rəa ləm tɔ. See ban ɓa seḭ tugaje mbi sí dɔ ta’g ləa wa. 21 Njé gə́ raŋg pana: Ta ləa lé to gə́ tapa njendil gə́ yèr godo. See ndil gə́ yèr lé askəm kar kəm njekəmtɔ inja loo gə́ ra’g wa.

Jibje d’ɔs Jeju rəw

22 Mee ɓee gə́ Jerusalem lé deḛ ra naḭ gə́ wɔji dɔ Kəi-Ala gə́ kɔr kunda gə kəmee. To gə́ nai kuli. 23 Jeju ila goŋ gə́ mee kəi-Ala’g gel pala gə́ lə Salomo̰. 24 Jibje kiri na̰ dəa’g yir dəjee pana: See ndɔ gə́ ra ɓa i a kar meḛ sí oso naŋg po̰ ɓəi ɓa ar meḛ sí to kəgəgə bèe wa. Ɓó lé i to gə́ Kristi lé nja ndá ula sí təsərə ar sí j’oo səi nà. 25 Jeju ila dee’g pana: Ma m’ula sí woḭ mba̰ nɛ seḭ taaje ta ləm el. Kula gə́ ma m’ra gə ri Bɔm lé ɔr goo ta ləm maji ya tɔ. 26 Nɛ seḭ ɔmje meḛ sí dɔm’g el mbata seḭ toje badje ləm el. 27 Badje ləm lé d’oo ndum ya. Ma m’gər dee gao ləm, dee kara d’ɔm na̰ goom’g ya ləm tɔ. 28 M’ar dee d’isi gə kəmə no̰ lé ndá d’a kudu nda̰ el ləm, dəw kára kara as nar dee jim’g el ləm tɔ. 29 Bɔm gə́ njekarm dee lé ur dɔ dəwje’g lai-lai ya ndá dəw kára kara askəm nar dee ji Bɔm’g el. 30 Ma jeḛ gə Bɔm lé jeḛ n’to gə́ kára ba bèe. 31 Yen ŋga Jibje d’odo kɔri-ər gə mba tilá ne tɔɓəi. 32 Jeju dəji dee pana: Ma m’ra néraje gə́ maji gə́ ḭ rɔ Bɔm’g bula m’ar sí ooje. See néra gə́ ba̰ ɓəi ɓa seḭ a gə tilamje ne gə kɔri-ər gə mbəa wa. 33 Jibje d’ilá keneŋ pana: Jeḛ j’a gə tilai gə kɔri-ər mbata néra gə́ maji lé godo, nɛ mbata ndɔl gə́ i ila dɔ loo’g mbata i gə́ to gə́ dəw ba ya, nɛ i ra rɔi gə́ Ala, yee ɓa j’a tilai ne gə kɔri-ər gə mbəa-. 34 Jeju ila dee’g pana: See ta neelé deḛ ndaŋg mee maktub godndu’g lə sí el wa. Ma m’pana: Seḭ toje gə́ gar-Alaje-. 35 Ɓó lé godndu lé ɓar deḛ gə́ ta lə Ala lé oso mbi dee’g gar-Alaje ləm, ɓó lé godndu lé ta kára kara gə́ to keneŋ a kudu el ləm tɔ 36 ndá see ban ɓəi ɓa yeḛ gə́ Bɔ-dəwje ya ɔree undá gə kəmee ulá naŋg nee ɓa seḭ paje səa pajena: Tapea to gə́ ta ndɔl wa. Seḭ paje bèe mbata pa gə́ ma m’pana: Ma m’to gə́ Ŋgon-Ala lé. 37 Ɓó lé m’ra néraje gə́ maji lə Bɔm lé el ndá ɔmje meḛ sí dɔm’g el tɔ. 38 Nɛ ɓó lé ma m’ra dee ɓa seḭ ooje loo kɔmje meḛ sí dɔm’g el kara ɔmje meḛ sí dɔ néraje gə́ maji gə́ ma m’ra lé mba kar sí gərje gao to gə́ Bɔ-dəwje lé sí məəm’g ləm, ma kara m’to mée’g ləm tɔ. 39 Yen ŋga deḛ saŋg loo gə mba kwá, nɛ yeḛ unda ji dee gaŋg teḛ njal. 40 Jeju ɔd aw tel gaŋg baa gə́ Jurdɛ̰ aw si tor loo gə́ Ja̰ ra dəwje batɛm keneŋ kédé lé-. 41 Koso-dəwje bula d’aw rəa’g d’ulá pana: Ja̰ lé ra némɔri kára el, nɛ taje lai gə́ yeḛ pa wɔji ne dɔ dəw neelé to kankəmta ya. 42 Lée neelé njé gə́ na̰je bula d’ɔm meḛ dee dəa’g keneŋ tɔ.

Ja̰ 11

Kwəi lə Lajarə mee ɓee gə́ Betani lé

1 Dəw kára ria lə Lajarə oso gə rɔko̰ mee ɓee gə́ Betani, to ɓee lə Mari gə ŋgokea̰ Martə lé tɔ-. 2 Mari neelé to yeḛ gə́ njetər ubu gə́ ə̰də sululu dɔ Mbaidɔmbaije’g tel bɔr gɔlee gə iŋga dəa lé. Lajarə gə́ oso gə rɔko̰ lé to gə́ na̰ ŋganeeje-. 3 Konan Lajarəje neelé d’ula kula goo Jeju’g pana: Mbaidɔmbaije, yeḛ gə́ i undá dan kəmi’g lé oso gə rɔko̰. 4 Loo gə́ Jeju oo ta neelé ndá yeḛ tel pana: Rɔko̰ neelé to rɔko̰ yoo el, nɛ to mba kula ne rɔnduba dɔ Ala’g lé ləm, mba kar Ŋgon-Ala lé kara iŋga ne rɔnduba keneŋ ləm tɔ. 5 Jeju lé unda Martə deḛ gə ŋgokea̰ gə Lajarə lé dan kəmee’g ya. 6 Loo gə́ yeḛ oo ta rɔko̰ lə Lajarə ndá yeḛ nai loo gə́ yeḛ si keneŋ neelé as ndɔ joo ɓəi. 7 Tɔɓəi yeḛ ula njékwakiláje pana: Ar sí n’telje j’awje Jude. 8 Njékwakiláje tel d’ilá keneŋ pana: Mbai, ɓasinè-ɓasinè ya ɓəi gə́ Jibje sa̰gi gə mba tilai gə kɔri-ər neelé nja see i a tel kaw Jude tɔɓəi wa. 9 Jeju tel ila dee keneŋ pana: See mee ndɔ gə́ kára lé a kaḭ ŋgan kàr dɔg-giree-joo el wa. Dəw gə́ rara ɓa lé njaa dan kàr-boo’g ndá né a kun gɔlee karee lam rəa el mbata yeḛ oo lookàr lə naŋg nee njai-njai ya. 10 Nɛ dəw gə́ rara ɓa lé njaa dan loondul’g ndá né a kun gɔlee karee lam ra ya mbata lookàr inja kəmee’g el. 11 Loo gə́ yeḛ pata neelé mba̰ ndá yeḛ ula dee pana: Baokura lə sí gə́ Lajarə lé toɓi. Nɛ m’a kaw gə mba ndelee. 12 Njékwakiláje d’ilá keneŋ pana: Mbaidɔmbaije, ɓó lé yeḛ toɓi ndá a kaji ɓəi. 13 Jeju pata kwəi lə Lajarə, nɛ dee d’ə̰ji pana: Yeḛ pata wɔji ne dɔ ɓi gə́ wa kəmee. 14 Yen ŋga Jeju riba dəa pərəg ar dee pana: Lajarə lé wəi. 15 Ma m’ra rɔlel yaa̰ gə mbata lə sí mbata ma m’godo keneŋ ɓəi, né neelé a kar sí ɔmje ne meḛ sí dɔm’g jəb-jəb ya. Nɛ ar sí j’awje gə́ keneŋ. 16 Yen ŋga Tomas gə́ dee ɓaree Didim ula mareeje gə́ njékwakila Jejuje lé pana: Ar sí j’awje səa ɓó gə j’wəije səa na̰’d. Jeju to njekar dəwje teḛ dɔkumbwa’g ləm, to njekula kəmə meḛ dee’g ləm tɔ 17 Loo gə́ Jeju teḛ keneŋ mba̰ ndá yeḛ oo to gə́ deḛ dubu Lajarə bwa-dɔɓar’g as ndɔ sɔ ŋga. 18 To gə́ Betani to mbɔr Jerusalem’g as kuru loo dɔg-giree-mi bèe, 19 ndá Jibje bula ree ne rɔ Martə gə Mari mba gɔl dee mbata nan-ŋgan deeje gə́ wəi lé. 20 Loo gə́ Martə oo to gə́ Jeju ree mba̰ ndá yeḛ aw ɔr nea̰ nɛ Mari ɓa sí naŋg kəi. 21 Martə ula Jeju pana: Mbaidɔmbaije, ɓó lé i sí keneŋ nee ndá nan ŋganm lé a kwəi bèe el. 22 Nɛ ɓasinè ya kara né gə́ rara ɓa gə́ i a dəji Ala lé ndá Ala a kari ya. 23 Jeju ilá keneŋ pana: Nan ŋganije lé a kunda loo teḛ loo-yoo’g ya. 24 Martə tel ilá keneŋ pana: Ma m’gər gao yeḛ a kunda loo teḛ loo-yoo’g ndɔ gə́ rudu gə́ d’a gə teḛ dɔkumbwa’g lé ya. 25 Jeju ulá pana: Ma lé m’to njekar dəwje teḛ dɔkumbwa’g ləm, ma m’to gə́ njekula kəmə lé meḛ dee’g ləm tɔ. Nana ɓa gə́ ɔm mée dɔm’g lé wəi gə́ kwəi kara a tel si kəmba ya. 26 Dəw gə́ rara ɓa si kəmba unda mée dɔm’g ndá kara yoo a ɓar ria nda̰ el. See i ɔm məəi dɔ ta’g neelé wa. 27 Martə tel ndigi təa’g pana: Oiyo Mbaidɔmbaije, ma m’ɔm məəm dɔi’g to gə́ i to Kristi, Ŋgon-Ala lé gə́ a gə ree dɔ naŋg neelé nja.

Jeju no̰

28 Loo gə́ Martə pata neelé mba̰ ndá yeḛ ɔd. Tɔɓəi yeḛ ɓar ŋgokea̰ goo ŋgəḭ ulá pana: Mbai lé ree mba̰ ndá yeḛ ɓari tɔ. 29 Loo gə́ Mari oo ta neelé mba̰ ndá yeḛ uba naŋg rad ḭ aw rəa’g. 30 Mbata Jeju teḛ mee ɓee’g el ɓəi, nɛ yeḛ aar loo gə́ Martə iŋgá keneŋ ya ɓəi. 31 Jibje gə́ d’isi gə Mari kəi gə mba gɔl mée lé loo gə́ deḛ d’oo Mari uba naŋg rad ḭta lé ndá deḛ d’aw gée’g d’ə̰ji meḛ dee’g pana: Yeḛ si aw gə́ dɔɓar’g gə mba no̰. 32 Loo gə́ Mari ree loo gə́ Jeju aar keneŋ lé ndá yeḛ aa loo ée ndá rəm bəbərə oso naŋg ŋgira gɔlee’g ulá pana: Mbaidɔmbaije, ɓó lé i nja si loo gə́ nee’g ndá nan ŋganəmje a kwəi bèe el. 33 Jeju aa loo oo Mari gə Jibje gə́ d’aw səa lé d’aar no̰ ndá mée tɔsee gə no̰ mbigi-mbigi. 34 Yeḛ dəji dee pana: See loo gə́ ra ɓa dubeeje keneŋ wa. Deḛ ndigi təa’g pana: Mbaidɔmbaije, gə́ ree oo lé. 35 Jeju oso gə no̰ biriŋ. 36 Yen ŋga Jibje pana: Aa ooje, yeḛ lé ndigee gə mee kɔr jol-jol ya. 37 Njé gə́ na̰je mbuna dee’g pana, Yeḛ gə́ ar kəm njékəmtɔje inja lé see yeḛ askəm ra né gə mba kar dəw neelé wəi el to el wa.

Jeju ar Lajarə tel si kəmba

38 Jeju tel udu no̰ mée’g ɓa ɔd aw dɔɓar’g. To bolè mbal gə́ d’udu təa gə biri mbal. 39 Jeju pana: Nduburuje biri mbal gə́ gogo. Martə kɔnan yeḛ gə́ wəi lé ulá pana: Mbaidɔmbaije, ninee ə̰də mba̰, mbata ndəa aḭ sɔ ŋga. 40 Jeju ilá keneŋ pana: See ma m’ulai el wa, ma m’ulai m’pana: Ɓó lé i ɔm məəi dɔm’g ndá i a koo rɔnduba lə Ala lé gə kəmi bèe ya. 41 Yen ŋga deḛ nduburu biri mbal lé. Jeju ila kəmee gə́ tar pana: Bɔm, m’rai oiyo mbata tamaji gə́ m’ra lé taa né jii’g am ya. 42 Ma lé ma m’gər gao i am né gə́ ma m’kwɔii lé ta-ta ya, nɛ ta gə́ ma m’pa lé m’pa mbata boo-dəwje gə́ gugu dɔm ɓasinè gə mba kar dee gər gao to gə́ i nja to gə́ njekulam. 43 Loo gə́ yeḛ pata neelé mba̰ ndá yeḛ pata gə ndia gə́ boi wəl pana: Lajarə, unda loo teḛ raga! 44 Yeḛ gə́ wəi lé unda loo teḛ gə kubu gə́ deḛ kə́ ne gɔlee gə jia gə yeḛ gə́ d’o̰ ne kəmeeje lé bura moŋgoŋgo̰ tɔ. Jeju ula dee pana: Tudeje yá̰je areeje ɔd aw.

Jibje d’o̰ njuma̰ kwa Jeju lé

45 Jibje gə́ na̰je gə́ ree rɔ Mari’g lé loo gə́ deḛ d’oo né gə́ Jeju ra lé ndá d’ɔm meḛ dee dəa’g. 46 Nɛ njé gə́ na̰je mbuna dee’g d’ḭ keneŋ d’aw d’iŋga Parisiḛje d’ula dee né gə́ Jeju ra lé tɔ. 47 Yen ŋga mbai dɔ njékinjanéməsje-je gə Parisiḛje lé mbo̰ njégaŋ-rəwtaje dɔ na̰’d dəji dee pana: See ɗi ɓa j’a ra wa. Mbata dəw neelé ra némɔrije ɓəd-ɓəd bula yaa̰. 48 Ɓó lé jeḛ j’yá̰ gə́ kyá̰ mba karee ra saar-saar ndá dəwje lai d’a kɔm meḛ dee dəa’g. Tɔɓəi njé gə́ Rɔm d’a ree tuji ɓee-boo lə sí ləm, d’a tuji gin ɓee lə síjeḛ bura ləm tɔ. 49 Yeḛ gə́ kára mbuna dee’g ria lə Kayipə gə́ to ŋgɔ-njekinjanéməs mee ləb’g neelé un ta ula dee pana: Seḭ gərje gin né el. 50 Ta neelé seḭ la̰jije gərje rəbee el mbata a tel to maji lə sí-seḭ ya mba kar dəw kára ba wəi mbata lə koso-dəwje ɓó mba kar gin ɓee lə sí bura udu ne el. 51 Yeḛ pata neelé gə dɔrea-yeḛ ɓa el, nɛ mbata to gə́ yeḛ to ŋgɔ-njekinjanéməs mee ləb’g neelé ɓa yeḛ teg ne gin ta wɔji ne dɔ Jeju gə́ a gə kwəi mbata lə gin ɓee lə dee lé. 52 Nɛ to mbata gin ɓee lə dee ɓa gə karee el, nɛ yeḛ a kwəi gə mba mbo̰ ŋgan-Alaje gə́ sanéna̰ kad-kad lé mba kar dee to darɔ gə́ kára ba. 53 Un kudee mee ndəa’g neelé deḛ d’wɔji-kwɔji tɔlee rədədə. 54 Gelee gə́ nee ɓa Jeju ndèm ne rəa mbad kaw ne mbuna Jibje’g. Nɛ yeḛ sa rəa aw dəb loo gə́ kára bèe gə́ to mbɔr dɔdilaloo’g aw mee ɓee-boo gə́ kára ria lə Eprayim. Ndá yeḛ aw si gə njékwakiláje keneŋ. 55 Ndɔ naḭ Pag lə Jibje nai dəb. Koso-dəwje bula d’ḭ ɓee-booje lə dee d’aw Jerusalem gə mba kɔr won kaiya lə dee kédé ɓa mba kar ndɔ naḭ Pag lé teḛ ɓəi. 56 Deḛ d’unda kəm dee lér-lér saŋg ne Jeju tɔɓəi deḛ dəji na̰ mee kəi-Ala’g pana: See gə́ meḛ sí-seḭ’g banwa. See yeḛ a ree loo-naḭ’g neelé el wa. 57 Yen ɓa mbai dɔ njékinjanéməsje-je gə Parisiḛje d’un ndu dee d’ar koso-dəwje pana: Ɓó lé nana ɓa gər loo gə́ yeḛ aar keneŋ ndá maji karee nani dəa gə́ raga ɓó gə mba kar dee d’ubá d’wá.

Ja̰ 12

Mari tər ubu gə́ ə̰də sululu gɔl Jeju’g

1 Nai ndɔ misa̰ ɓa mba teḛ ndɔ naḭ Pag ɓəi ndá Jeju teḛ Betani, ɓee lə Lajarə gə́ yeḛ aree teḛ dɔkumbwa’g lé. 2 Lée neelé deḛ ra nésɔ keneŋ d’aree, Martə ɓa gə́ njekun nésɔ lé kar dee ndá Lajarə ɓa si mbuna deḛ gə́ d’isi səa ta ka-nésɔ’g lé. 3 Yen ŋga Mari un ubu gə́ ə̰də sululu gə́ gadee al dɔ loo lé as gə ges litər kára ndá yeḛ wa ne gɔl Jeju rugu-rugu ɓa tel bɔr gɔlee gə yiŋga dəa ɓəi ar baḭ ubu neelé taa mee kəi birim-birim-. 4 Njekwakila Jeju gə́ kára ria lə Judas Iskariot, ŋgolə Simo̰, to yeḛ gə́ a gə kun dəa lé pana: 5 See ban ɓa ndogo ubu gə́ ə̰də sululu neelé kəm ŋgan lar gə́ ndá tɔl munda mba kya̰ laree kar njéndooje el wa. 6 Yeḛ pa togə́bè mbata mée gə́ to dɔ njéndooje’g lé el nɛ mbata yeḛ to njeɓogo tɔɓəi to gə́ yeḛ ŋgəm ɓɔl-lar ndá yeḛ ɔr ta lar gə́ d’ɔm keneŋ lé gə ɓogo ɓəl-ɓəl. 7 Jeju ilá keneŋ pana: Maji kari yá̰ aree ŋgəm ubu gə́ ə̰də sululu neelé mbata ndɔ gə́ d’a gə dubum dɔɓar’g lé. 8 Njéndooje lé deḛ nai sə sí gə ndɔ dee ndɔ dee nɛ ma lé m’a si sə sí gə ndɔm-ndɔm el-.

Njékinjanéməsje d’o̰ njuma̰ tɔl Lajarə

9 Jibje bula digi-digi d’oo to gə́ Jeju sí Betani ndá deḛ ree gə mba kée, deḛ ree gə mba kée-yeḛ ɓa gə karee el, nɛ deḛ ree gə mba koo Lajarə gə́ yeḛ aree unda loo teḛ dan njé gə́ d’wəi’g lé tɔ. 10 Mbai dɔ njékinjanéməsje-je d’wɔji-kwɔji tɔl Lajarə tɔ, 11 mbata ta lə Lajarə neelé ar Jibje bula d’ɔr ne rɔ dee rɔ dee’g mba kɔm ne meḛ dee dɔ Jeju’g.

Jeju andə mee ɓee’d gə́ Jerusalem

12 Bèlè lookàree ndá boo-dəwje gə́ ree loo-naḭ’g loo gə́ deḛ d’oo to gə́ Jeju sí ree gə́ Jerusalem 13 ndá deḛ ti kam marje ji dee’g d’ɔr ne nea̰. Deḛ ra né u-u-u pana: Hosana! Maji kar dɔkaisəgərə nai gə yeḛ gə́ ree gə ri Mbaidɔmbaije gə́ to mbai dɔ Israɛlje lé-. 14 Jeju iŋga ŋgon mulayḛ̀je uba dəa gao si’g gə goo taree gə́ deḛ ndaŋg mee maktub’g pana: 15 Seḭ gə́ sije Sio̰ lé ɓəlje el, Aa ooje, mbai lə sí si aw gə́ nee. Yeḛ uba dɔ ŋgon mulayḛ̀je gao si’g-. 16 Njékwakiláje gər gin néje neelé kédé sur el ɓəi. Nɛ loo gə́ d’ula rɔnduba Jeju’g mba̰ ndá meḛ dee olé dɔ ta gə́ ndaŋg mee maktub’g d’wɔji ne dəa ləm, gə d’aw ne lée’g béréré dəa’g ləm tɔ. 17 Deḛ lai gə́ d’aar gə Jeju loo gə́ yeḛ ɓar Lajarə loo gə́ yeḛ to mee bwa-yoo’g ɓa aree unda loo teḛ dan njé gə́ d’wəi’g ɓəi lé deḛ d’ɔr ta ləa maji. 18 Yee ɓa ar boo-dəwje d’ɔr ne nea̰ mbata deḛ d’oo némɔri neelé gə́ yeḛ ra lé. 19 Parisiḛje d’ula na̰ pana: Lée ka̰ sí-seḭ godo ŋga, mbata aa ooje, koso-dəwje lai d’ɔm na̰ gée’g tururu mba̰.

Grekje gə́ na̰je saŋg loo koo Jeju

20 Grekje gə́ na̰je mbuna deḛ gə́ d’aw gə́ loo-naḭ’g mba kwa Ala meḛ dee’g lé 21 deḛ ree rɔ Pilibə’g, dəw gə́ Besayida gə́ to dɔ naŋg gə́ Galile lé jaŋgee d’ulá pana: Mbai, jeḛ ndiŋga rɔ sí gə mba koo Jeju. 22 Pilibə ɔd aw ula Andre, ar Andre deḛ gə Pilibə d’ɔd na̰’d d’aw d’ula Jeju. 23 Jeju ila dee keneŋ pana: Kàr kar dee d’ula rɔnduba dɔ Ŋgon-dəw’g lé teḛ mba̰. 24 Ma m’ula sí təsərə, kandə kó gə́ oso naŋg lé ɓó lé wəi el ndá a to kára ba kiao ya, nɛ ɓó lé wəi ndá a koji maree gə́ kédé-kédé. 25 Yeḛ gə́ ndigi kaji rəa ndá a kila rəa kɔ ɓəi. Nɛ yeḛ gə́ ə̰ji rəa bəḭ-bəḭ dɔ naŋg nee ndá yeḛ a si gə kəməgə́ gə no̰ lé ɓəi-. 26 Dəw gə́ rara ɓa ɓó lé ndigi ra né kam ndá maji karee un rəw goom’g, bèe ɓa loo gə́ m’a si keneŋ ndá lé neelé kura ləm a si səm keneŋ tɔ. Dəw gə́ rara ɓa ɓó lé ra né am ndá Bɔm a kila riɓar dəa’g ya.

Jeju pata gə́ wɔji dɔ kwəi ləa

27 Ɓasinè məəm to kəgəgə. See m’a pa ban karee wa tam wa. See m’a pana: Bɔm, ɔrm dan né gə́ a gə ram’g ɓasinè lé teḛ səm ɓəi əsé ban wa. Nɛ né gə́ a gə ram togə́bè lé yee ɓa ma m’ree ne saar m’teḛ ne mee kàree’g neelé gə mbəa ya. 28 Bɔm, ar rii oso gə loo mbidi-mbidi ya! Yen ŋga ndu ɓar dara pana: Rim oso gə loo mbidi-mbidi mba̰, nɛ m’a kar rim oso gə loo-loo ya tɔɓəi. 29 Boo-dəwje gə́ d’aar keneŋ d’oo lé pa pana: To gə́ ndi gə́ ndaŋg. Njé gə́ raŋg pana: Kura gə́ dara ɓa wɔji səa ta. 30 Jeju pana: Ndu gə́ ɓar neelé ɓar gə mbata ləm-ma el, nɛ ɓar gə mbata lə sí-seḭ ɓa. 31 Ɓasinè rəwta gə́ d’a gə gaŋg dɔ dəwje dɔ naŋg neelé kàree teḛ mba̰ ya. Ɓasinè d’a kwa mbai gə́ njeko̰ naŋg neelé kilá raga ya tɔ. 32 Nɛ ma lé loo gə́ d’a kunm kundam gə́ tar ndá m’a kɔr dəwje lai ree sə dee rɔm’g ya. 33 Yeḛ pa togə́bè wɔji ne dɔ kwəi ləa gə́ yeḛ a gə kwəi lé ya. 34 Boo-dəwje d’ilá keneŋ pana: Godndu lé ndoo sí ar sí j’oo to gə́ Kristi lé a si gə no̰ ya. See ban ɓa i pana: Lé riri kara d’a kun Ŋgon-dəw kundá tar ɓəi wa. See Ŋgon-dəw neelé to gə́ na̰ ɓəi wa-. 35 Jeju ila dee keneŋ pana: Lookàr lé nai sə sí waga bəl ɓəi. Njaaje awje gə goo kàr gə mba kar loondul dəb dɔ sí’g gə rəw el. Dəw gə́ njaa dan loondul gə́ ndul njudu-njudu’g lé yeḛ gər loo gə́ yeḛ si aw gə́ keneŋ el. 36 Loo gə́ seḭ naije dan lookàr’g lé ɓəi ndá ɔmje meḛ sí dɔ lookàr’g lé togə́bè ɓa seḭ a toje ne ŋgan lookàrje lé ya. Loo gə́ Jeju pata néje neelé mba̰ ndá yeḛ ɔd sa rəa rɔ dee’g rəw aw. 37 Lé némɔrije gə́ rara kara ɓa lé Jeju ra kəm dee’g kara deḛ d’ɔm ne meḛ dee dəa’g el 38 mba kar ta gə́ Esai njetegginta pa lé aw lée’g béréré, mbata yeḛ pana: Mbaidɔmbaije, see na̰ ɓa ɔm mée dɔ ta gə́ jeḛ j’ɔr j’ula dee lé wa. See na̰ ɓa oo ji Mbaidɔmbaije keneŋ wa-. 39 Togə́bè ɓa d’oo loo gə mba kɔm meḛ dee dəa’g el, mbata Esai pata loo gə́ raŋg’g pana: 40 Yeḛ ar kəm dee tɔ sum-sum ləm, Yeḛ ɔm meendər dɔ dee’g ləm tɔ, Ɓa nà d’a koo gə kəm dee ləm, D’a kḛji meḛ dee’g gər ginee ləma, D’a kɔs badm tel kam m’aji dee ləm tɔ-. 41 Esai pata néje neelé loo gə́ yeḛ oo rɔnduba ləa gə kəmee lé ɓa aree pa ne ta gə́ wɔji dəa ya. 42 Lé bèe kara njé gə́ na̰je mbuna mbaije’g kara d’ɔm meḛ dee dəa’g. Nɛ d’ar taree teḛ ta dee’g el mbata deḛ ɓəl Parisiḛje gə́ d’a gə tuba dee mee kəi-kwa-dɔ-na̰’g lé. 43 Rɔnduba gə́ ḭ rɔ dəwje’g ɓa deḛ ndigi unda rɔnduba gə́ ḭ rɔ Ala’g lé.

Ta wa dɔ dee gə goo ta gə́ Jeju pa

44 Yen ŋga Jeju pata gə ndia gə́ boi wəl pana: Yeḛ gə́ ɔm mée dɔm’g lé ndá ɔm mée dɔ yeḛ gə́ njekulam’g to ɓó ɔm mée dɔm-ma’g goo kára ba el. 45 Yeḛ gə́ kəmee ti dɔm’g ndá kəmee ti dɔ yeḛ gə́ njekulam’g tɔ. 46 M’ree dɔ naŋg nee asəna gə lookàr mba kar nana ɓa gə́ ɔm mée dɔm’g ndá a nai dan loondul’g el. 47 Ɓó lé nana ɓa gə́ oo tapam, nɛ aa dəa kər-kər el ndá ma ɓa m’a to gə́ njegaŋ-rəwta dəa’g el, mbata ma lé m’ree gə mba kaji dəwje gə́ dɔ naŋg nee ɓó gə mba gaŋg rəwta dɔ dee’g el. 48 Yeḛ gə́ mbadm saar lal taa ta ləm ndá njegaŋ-rəwta dəa’g si gən ya. Ta gə́ ma m’ɔr lé nja ɓa a gaŋg rəbee dəa’g ndɔ gə́ rudu’g lé ya. 49 Ma ɓa m’ḭ gə dɔrɔm m’pata neelé el, nɛ Bɔm gə́ njekulam lé nja ɓa un ndia gə mba karm m’pa taree ləm, gə m’ɔr goo taree togə́bè ləm tɔ. 50 Ma m’gər gao torndia lé ɓa a kar dəw si ne gə kəməgə́ gə no̰ lé. Gelee gə́ nee ɓa ta néje gə́ ma m’pa lé ma m’pa gə torndu Bɔm gə́ yeḛ un am nja.

Ja̰ 13

Jeju togo gɔl njékwakiláje

1 Kédé ɓa gə mba kar ndɔ ra naḭ Pag teḛ ɓəi lé Jeju gər gao, kàr kya̰ naŋg nee karee tel aw rɔ Bɔbee’g teḛ mba̰ ləm, yeḛ unda njékea̰je gə́ dɔ naŋg nee dan kəmee’g ləm tɔ ndá, yeḛ ra ne né gə́ doŋgɔ ar dee mba kar dɔ meenoji ləa mbata lə dee lé ɔr ne njal. 2 Loo gə́ d’isi ta ka-nésɔ’g lé njekurai ula njuma̰ mee Judas Iskariot gə́ to ŋgolə Simo̰ lé mba̰ gə mba karee un ne dɔ Jeju lé ŋga. 3 Jeju gər gao to gə́ Bɔ-dəwje mbo̰ néje lai ɔm jia’g ləm, gə kḭ gə́ yeḛ ḭ rɔ Ala’g ləm, gə tel gə́ yeḛ a gə tel gə́ rɔ Ala’g ləm lé yeḛ gər mba̰ ləm tɔ 4 ndá yeḛ uba naŋg ḭta ta ka-nésɔ’g ɔr kubu ləa ya̰ un kubu-bɔr-ji tɔ ne rḛgee. 5 Yen ŋga yeḛ mbél mán mee ka’g si togo ne gɔl njékwakiláje, tɔɓəi yeḛ bɔr gɔl dee gə ta kubu-bɔr-ji gə́ yeḛ tɔ ne rḛgee lé tɔ. 6 Loo gə́ yeḛ ree rɔ Simo̰ Piɛrə’g ndá Piɛrə ulá pana: I Mbaidɔmbaije yḛ̀ i a togo gɔlm loo gə́ ra’g wa. 7 Jeju ilá keneŋ pana: Né gə́ ma m’isi m’ra lé i gər ginee ɓasinè el nɛ waga ba bèe ndá i a gər ginee njai-njai ɓəi. 8 Piɛrə ulá pana: Wah! i a togo gɔlm pai godo. Jeju ilá keneŋ pana: Ɓó lé ma M’tɔgi el ndá i a to kama nda̰ el. 9 Simo̰ Piɛrə tel ilá keneŋ pana: Bèe ndá Mbaidɔmbaije, maji kari togo gɔlm ɓa goo kára ba el, nɛ togo jim gə dɔm bura ya. 10 Jeju ulá pana: Yeḛ gə́ ndogo mán sugu-sugu mba̰ ndá a togo gɔlee ŋga mba kar rəa lai àr ŋgad-ŋgad tɔ. Seḭ àrje ŋgad-ŋgad ya nɛ seḭ àrje lai el. 11 Mbata yeḛ gə́ a gə kun dəa lé yeḛ gəree gao, gelee gə́ nee ɓa aree pa ne pana: Seḭ àrje, nɛ seḭ àrje lai el. 12 Loo gə́ yeḛ togo gɔl dee mba̰ ndá yeḛ tel ula kubu ləa rəa’g rəm aw si ta ka-nésɔ’g, un ta dəji dee pana: Né gə́ ma m’ra sə sí lé see seḭ gərje ya wa. 13 Seḭ ɓarmje Mbai ləm, gə Mbaidɔmbaije ləm tɔ, seḭ ɓarmje lée’g ya mbata ma m’to yeḛ lé nja tɔ. 14 Ɓó lé ma gə́ m’to Mbai lə sí ləm, gə Mbaidɔmbaije ləm tɔ ɓa ma m’togo gɔl sí lé ndá maji kar sí-seḭ kara togoje gɔl na̰ togə́bè tɔ. 15 Ma nja m’wɔji lé m’ar sí gə mba kar néra sí wa bua kama ya-. 16 Ma m’ula sí təsərə, kura lé a kur dɔ mbai’g ləa el ləm, njekaḭkula kara a kur dɔ njekulá’g el ləm tɔ-. 17 Ɓó lé seḭ gərje néje neelé raje ndá rɔ sí a sa ne rəw. 18 Ta gə́ m’pa neelé m’pa m’wɔji ne dɔ sí lai el, deḛ gə́ ma m’ɔr dee lé m’gər dee gao. Nɛ lé riri kara maji kar ta nee gə́ to mee maktub gə́ to gə kəmee lé aw lée’g béréré ya gə goo taree gə́ pana: Yeḛ gə́ njeko̰ səm muru lé ya ɓa tel ɔr gɔlee ubam ne kən- 19 Un kudee ɓasinè ya ma m’ula sí taree ɓad ɓa gə mba kar née teḛ ɓəi, mba kar loo gə́ née teḛ ndá seḭ a kɔmje ne meḛ sí dɔm’g to gə́ ma m’to yeḛ lé nja. 20 Ma m’ula sí təsərə, yeḛ gə́ wa dəw gə́ ma m’ulá lé gə́ rəa’g ndá nai gə́ ma nja wam gə́ rəa’g kən tɔɓəi yeḛ gə́ wam gə́ rəa’g ndá nai gə́ njekulam ya wá gə rəa’g kən tɔ-.

Jeju ula dee ta lə dəw gə́ a gə kun dəa lé

21 Loo gə́ Jeju pa togə́bè mba̰ ndá mée tɔsee gə no̰ mbigi-mbigi aree ula dee pana: Ma m’ula sí təsərə, dəw kára mbuna sí’g a gə kun dɔm. 22 Njékwakiláje d’aa na̰ kɔbərɔ-kɔbərɔ mbata ta gə́ yeḛ pa məg neelé deḛ gər debee gə́ yeḛ pa wɔji ne dəa lé el. 23 Njekwakila Jeju gə́ kára gə́ yeḛ undá dan kəmee’g lé yeḛ si ta ka-nésɔ’g mbɔree’g, nduna rəa kaaree’g. 24 Simo̰ Piɛrə tuga kəmee jib-jib aree gə mba karee dəji Jeju debee lé oo. 25 Njekwakila Jeju neelé wa təa gə́ rɔ Jeju’g dəjee pana: Mbaidɔmbaije, see to nawa. 26 Jeju ilá keneŋ pana: To yeḛ gə́ m’a gə təd muru kɔs ne mán-naḭ karee lé ndá to gə́ yeḛ nja. Loo gə́ yeḛ təd muru ɔs ne mán-naḭ lé ndá yeḛ ar Judas Iskariot, ŋgolə Simo̰ lé. 27 Loo gə́ yeḛ ula jia’g aree mba̰ ndá Njekurai andə mee Judas’g. Jeju ulá pana: Né gə́ i a gə ra lé maji kari ra gə tɔgi ya. 28 Nɛ dəw kára kara mbuna deḛ gə́ d’isi ta ka-nésɔ’g lé gər gin né gə́ yeḛ ulá taree lé el, 29 ar njé na̰je d’ə̰ji to gə́ Judas lé to njeŋgəm ɓɔl-lar ndá banelə Jeju ulá gə mba karee aw ndogo né gə́ lal dee gə mba kar dee ra ne naḭ, əsé ulá gə mba karee un né gə́ ban un ɓó gə ar njéndooje ɓa. 30 Togə́bè loo gə́ Judas ula jia taa ne gaji muru lé mba̰ ndá yeḛ unda loo rad teḛ. To loondul tɔ.

Godndu gə́ sigi lé

31 Loo gə́ Judas teḛ raga mba̰ ndá Jeju pana: Ɓasinè d’ula rɔnduba dɔ Ŋgon-dəw’g lé mba̰ ləm, Ala kara iŋga rɔnduba rəa’g ləm tɔ. 32 Ɓó lé Ala iŋga rɔnduba rəa-yeḛ’g ndá Ala kara a kula rɔnduba kea̰-yeḛ dəa’g tɔ, waga ba bèe ndá yeḛ a kula rɔnduba dəa’g ŋga. 33 Ŋganəmje, m’a nai sə sí kurm əw bəl ya ɓəi. Seḭ a saŋgmje pir-pir nɛ to gə́ ma m’ula Jibje lé pana: D’a kaskəm kila gɔl dee loo gə́ m’a gə kaw keneŋ el lé el, yee ɓa ma m’ula sí ɓasinè tɔ-. 34 Godndu gə́ sigi ɓa m’pa m’ar sí nee: Undaje na̰ dan kəm na̰’d, to gə́ ma m’unda sí dan kəm’g lé maji kar sí-seḭ kara undaje na̰ dan kəm na̰’d togə́bè tɔ-. 35 Ɓó lé seḭ undaje na̰ dan kəm na̰’d ndá dəwje lai d’a gər sí gə́ njékwakilamje ya.

Jeju pata lə Piɛrə gə́ a gə maḭ dɔ rəa dəa’g lé

36 Simo̰ Piɛrə dəjee pana: Mbaidɔmbaije, see i si aw gə́ ra wa. Jeju ilá keneŋ pana: Loo gə́ ma m’isi m’aw gə́ keneŋ lé i askəm kila gɔli goom’g keneŋ ɓasinè el. Nɛ ndɔ gə́ raŋg ɓa i a korè goom kaw keneŋ ɓəi. 37 Piɛrə tel dəjee pana: See m’a kila gɔlm gooi’g ɓasinè el gə mba ɗi wa. M’a kya̰ rɔm kar yoo gə mbata ləi ya. 38 Jeju tel ilá’g pana: See i a kya̰ rɔi kar yoo gə mbata ləm ya wa. Ma m’ulai təsərə, i a maḭ dɔ rɔi dɔm’g gɔl munda ɓa kona a no̰ ɓəi.

Ja̰ 14

Jeju to rəw gə́ aw gə́ rɔ Bɔbee’g lé

1 Maji kar meḛ sí pélé wəs-wəs dɔ rɔ sí’g el. Ɔmje meḛ sí dɔ Ala’g lé ləm, ɔmje meḛ sí dɔm-ma’g ləm tɔ. 2 Mee kəi lə Bɔm lé loo-sije to keneŋ rəg-rəg. Ɓó lé to togə́bè el ndá m’a kula sí kédé woḭ ya. Ma m’isi m’aw gə mba gɔl loo mbata lə sí ya. 3 Tɔɓəi loo gə́ m’aw gə m’gɔl loo lə sí lé mba̰ ndá m’a tel ree gə mba kodo sí kém’g mba kar loo gə́ m’a si keneŋ lé seḭje kara a sije səm keneŋ na̰’d tɔ. 4 Loo gə́ m’isi m’aw gə́ keneŋ lé seḭ gərje lé gao ləm, seḭ gərje rəbee gao ləm tɔ. 5 Tomas dəjee pana: Mbaidɔmbaije, loo gə́ i si aw gə́ keneŋ lé jeḛ n’gər lée el, see j’a kaskəm gər rəbee to gə́ banwa. 6 Jeju ilá’g pana: Ma nja m’to gə́ rəw lé ləm, gə kankəmta lé ləma, gə kəmə lé ləm tɔ. Lé dəw gə́ rara ɓa ree gə rəw gə́ rɔm’g el kara yeḛ a teḛ rɔ Bɔm’g el tɔ. 7 Ɓó lé seḭ gərmje ndá seḭ a gərje Bɔm nja tɔ. Un kudee ɓasinè lé seḭ gəreeje mba̰ ləm, seḭ éeje mba̰ ləm tɔ. 8 Pilibə ulá pana: Mbaidɔmbaije, tɔji sí Bɔ-dəwje lé ar sí j’ée, bèe ɓa meḛ sí a koso ne naŋg po̰. 9 Jeju ilá keneŋ pana: Ma m’isi sə sí ləw-ləw ba nee ya Pilibə, see i gərm el wa. Yeḛ gə́ oom-ma ndá oo Bɔm ya tɔ, nɛ see ban ɓa i ulam pana: M’tɔji sí Bɔ-dəwje lé ɓəi wa. 10 Ta gə́ ma m’pa m’pana: Ma lé m’to gə́ Ŋgon mee Bɔ-dəwje ya ar Bɔ-dəwje lé kara to məəm’g to lé see i ɔm məəi dɔ’g el wa. Ta gə́ ma m’ulá sí lé m’ḭ ne məəm’g el. Bɔ-dəwje gə́ si məəm’g lé nja ɓa gə́ njera néeje. 11 Maji kar sí ɔmje meḛ sí dɔ ta’g ləm, ma m’to gə́ Ŋgon mee Bɔ-dəwje ləm, Bɔ-dəwje lé kara si məəm’g ya ləm tɔ, lé riri kara ɔmje meḛ sí dɔm’g gə mba néramje gə́ seḭ ooje lé ya. 12 Ma m’ula sí təsərə, yeḛ gə́ ɔm mée dɔm’g ndá néraje gə́ m’ra lé yeḛ a ra nja tɔ. Néraje gə́ ur dɔ njé gə́ nee kara yeḛ a ra ya tɔ mbata m’isi m’aw gə́ rɔ Bɔ-dəwje’g lé. 13 Né gə́ rara gə́ seḭ a kwɔiyeeje gə rim ndá m’a ra née ya mba kar Bɔ-dəwje lé iŋga ne rɔnduba rɔ Ŋgon’g. 14 Né gə́ ban-ban ɓa lé seḭ kwɔiyeeje gə rim ndá kara m’a ra née ya.

Ndukun gə́ wɔji dɔ ree lə Ndilmeenda lé

15 Ɓó lé seḭ ṵdamje dan kəm sí’g ndá aaje dɔ godndum kər-kər ɓa. 16 Ma lé m’a ra tamaji ta Bɔ-dəwje’g mba karee ar sí njenai sə sí gə́ raŋg mba karee orè sí més gə no̰. 17 Yeḛ nja ɓa to Ndil gə́ gəd gə́ dəwje gə́ dɔ naŋg nee d’askəm kwá meḛ dee’g el mbata deḛ d’ée el ləm, gəree el ləm tɔ. Nɛ seḭ lé seḭ gəreeje mbata yeḛ orè sí més ləm, yeḛ a to meḛ sí’g ləm tɔ. 18 M’a kya̰ sí to gə́ ŋganalje bèe el, nɛ m’a tel ree rɔ sí’g ɓəi. 19 Waga ba bèe ndá dəwje gə́ dɔ naŋg nee d’a koom el ŋga, nɛ seḭ lé seḭ a koomje ya mbata m’isi kəmba ndá seḭ kara a sije kəmba ya tɔ. 20 Mee ndəa’g neelé seḭ a gərje to gə́ ma m’to Ŋgon mee Bɔm ləm, seḭ kara seḭ toje məəm’g ləma, ma kara m’to meḛ sí’g ləm tɔ. 21 Yeḛ gə́ si gə godndumje ɓa aa dɔ dee kər-kər lé ndá yeḛ to gə́ njekṵdam dan kəmee’g ya, yeḛ gə́ to gə́ njekṵdam dan kəmee’g lé Bɔm a kundá dan kəmee’g ya ləm, ma kara m’a kundá dan kəm’g ya ləm tɔ ndá m’a riba səa dɔ rɔm təsərə ya. 22 Jude, ɓó to Iskariot el lé dəji Jeju pana: Mbaidɔmbaije, see gelee ban ɓa i a riba dɔ rɔi kar síjeḛ ɓa j’oo, ŋga njé gə́ naŋg neelé ndá i a riba dɔ rɔi kar dee el lé wa. 23 Jeju ilá keneŋ pana: Dəw gə́ rara ɓa gə́ undam dan kəmee’g lé a kaa dɔ ta ləm kər-kər ya ndá Bɔm a kundá dan kəmee’g kar síjeḛ səa n’ree rəa’g j’uru kəi mée’g tɔ. 24 Yeḛ gə́ undam dan kəmee’g el ndá yeḛ to gə́ njekaa dɔ ta ləm kər-kər el. Ta nee gə́ seḭ ooje lé to gə́ kama el, nɛ to gə́ ka̰ Bɔ-dəwje gə́ njekulam lé nja. 25 Ta néje neelé ma m’ula sí loo gə́ ma m’nai ne sə sí nee ɓəi. 26 Nɛ Ndilmeenda gə́ njenai sə sí gə́ Bɔ-dəwje a kulá karee ree rɔ sí’g gə rim lé yeḛ nja ɓa a ndoo sí néje lai ləm, taje lai gə́ ma m’ula sí lé yeḛ a kolé meḛ sí dɔ’g ləm tɔ. 27 Ma m’ya̰ sí gə meekulɔm, nɛ meekulɔm ləm ya m’ar sí. Ma lé m’ar sí to gə́ naŋg nee ɓa ar sí lé el. Maji karje meḛ sí pélé wəs-wəs el ləm, gə ɓəlje el ləm tɔ. 28 Ta gə́ m’ula sí lé seḭ ooje to gə́ ma m’pana: M’isi m’aw, nɛ m’a tel ree rɔ sí’g ɓəi. Ɓó lé seḭ ṵdamje dan kəm sí’g ndá seḭ a kalje rɔ sí mbata m’isi m’aw gə́ rɔ Bɔm’g, mbata Bɔm lé yeḛ ur dɔm’g ya. 29 Nɛ ɓasinè lé ma m’ula sí ta néje neelé kédé ɓa mba kar néje neelé teḛ ɓəi, mba kar loo gə́ néje neelé d’a gə teḛ ndá seḭ a kɔmje ne meḛ sí dɔ ta’g ləm ya. 30 M’a koo loo kula sí ta yaa̰ el ŋga, mbata mbai gə́ naŋg neelé si aw gə́ nee. Nɛ yeḛ askəm ra səm né kára el. 31 To mba kar dəwje gə́ dɔ naŋg nee d’oo gao, to gə́ ma m’unda Bɔ-dəwje lé dan kəm’g ya ləm, ma m’ree gə goo ndukun gə́ Bɔ-dəwje un am lé ləm tɔ. Ubaje naŋg ar sí j’ḭje loo gə́ nee j’awje ɓa.

Ja̰ 15

Jeju to gə́ rɔ nduú gə́ gəd ya

1 Ma m’to gə́ rɔ nduú gə́ gəd ndá Bɔm ɓa to gə́ njendɔ nduú tɔ. 2 Barkəm nduú gə́ rara gə́ uba kaarm’g ɓa andə el ndá yeḛ tuga badə-badə gaŋg, nɛ barkəm gə́ rara ɓa gə́ andə ndá yeḛ rəa bur-bur gə mba karee andə unda njé gə́ kédé. 3 Ta ləm gə́ ma m’ɔr m’ula sí lé seḭ àrje ne raŋg-raŋg mba̰. 4 Namje kaarm’g ndá ma kara m’a nai sə sí tɔ. To gə́ barkəm nduú gə́ nam kaar nduú’g el lé askəm kandə gə dɔrea el lé togə́bè ɓa seḭje kara ɓó lé seḭ namje kaarm’g el ndá seḭ asje kəm ka̰dje gə dɔrɔ sí el tɔ. 5 Ma m’to rɔ nduú, nɛ seḭ toje gə́ barkəmje. Yeḛ gə́ rara ɓa gə́ nam kaarm’g am m’nai səa ndá yeḛ andə yaa̰, mbata ɓó lé ma m’godo rɔ sí’g ndá seḭ a kasje kəm raje né kára kara gə dɔrɔ sí el. 6 Nana ɓa gə́ nam kaarm’g el ndá d’a kilá kɔrɔ asəna gə barkəm nduú ndá yeḛ a tudu kurum-kurum. Tɔɓəi d’odo barkəm nduúje gə́ tudu lé d’ɔm dee dɔ na̰’d roo dee dula-dula tɔ. 7 Ɓó lé seḭ namje kaarm’g ləm, ar ta ləm nai meḛ sí’g ləm tɔ ndá né gə́ rara ɓa gə́ seḭ a kwɔije lé d’a kar sí ya. 8 Ɓó lé seḭ a̰dje gə kandə sí njim-njim ndá yee ɓa seḭ a kulaje ne rɔnduba dɔ Bɔm’g ləm, seḭ a toje njékwakilamje ləm tɔ. 9 To gə́ Bɔ-dəwje undam dan kəmee’g lé ma kara ma m’unda sí dan kəm’g togə́bè tɔ. Kunda gə́ m’unda sí dan kəm’g lé maji kar sí naije keneŋ ya. 10 Ɓó lé seḭ aaje dɔ godndum kər-kər ndá seḭ a naije dan kəm’g ya to gə́ ma kara m’aa dɔ godndu Bɔm kər-kər ɓa m’nai ne dan kəmee’g bèe tɔ. 11 Ma m’ula sí ta néje neelé gə mba kar rɔlel ləm nai ne meḛ sí’g ɓó gə kar dɔ rɔlel lə sí ɔr ne njal tɔ. 12 Godndum lé ɓa to nee: Undaje na̰ dan kəm na̰’d to gə́ ma m’unda sí dan kəm’g tɔ-. 13 Kila rəa da mbata baokuraje ləa lé meenoji gə́ togə́bè lé garee godo. 14 Torndum gə́ ma m’un m’ar sí lé ɓó lé seḭ raje areeje ɔr rɔd ndá seḭ toje gə́ baokuraje ləm ya. 15 Ma m’ɓar sí kuraje ləm el mbata kura lé gər néra ɓéeje el. Nɛ ma m’ɓar sí baokuraje ləm mbata néje lai gə́ ma m’oo rɔ Bɔm’g lé ma m’riba dəa pərəg m’ar sí ya. 16 To seḭ ɓa kɔdmje el, nɛ ma nja m’kɔd sí m’unda sí gə kəmee doi mba kar loo gə́ seḭ a kawje keneŋ ndá seḭ a ka̰dje gə kandə sí njim-njim ləm, kó sí kara a nai keneŋ ya ɓó a kudu el ləm tɔ, togə́bè ɓa né gə́ rara gə́ seḭ a kwɔije Bɔ-dəwje lé gə rim ndá yeḛ a kar sí née ya. 17 Torndum gə́ ma m’un m’ar sí lé ɓa nee: Undaje na̰ dan kəm na̰’d ya.

Kḛji bəḭ-bəḭ lə njé gə́ dɔ naŋg nee lé

18 Ɓó lé njé gə́ dɔ naŋg nee d’wa sí gə meḛ dee ndá maji kar sí gərje gao to gə́ d’wam gə meḛ dee kédé ɓa d’wa sí gə meḛ dee kən ɓəi. 19 Ɓó lé seḭ toje gə́ naŋg nee ndá naŋg neelé né kea̰ ɓa a ndigi ya, nɛ seḭ toje gə́ naŋg nee el mbata ma nja ma m’kɔd sí mbuna njé gə́ naŋg nee’g, yee ɓa njé gə́ naŋg nee d’wa sí gə meḛ dee gə mbəa. 20 Arje meḛ sí olé dɔ ta gə́ ma m’ula sí’g lé: Kura lé a kur dɔ ɓéeje’g el. Ɓó lé deḛ d’ula kəm-ma ndòo ndá d’a kula kəm sí-seḭ ndòo tɔ, ɓó lé d’aa dɔ ta ləm kər-kər ndá d’a kaa dɔ ta lə sí-seḭ kər-kər tɔ-. 21 Nɛ d’a ra sə sí néje lai togə́bè mbata lə rim-ma lé nja mbata deḛ gər yeḛ gə́ njekulam lé el. 22 Ɓó lé ma m’ree el ləm, gə m’ula dee ta el ləm tɔ ndá d’a koo loo kaiya lə dee gə́ ra lé el, nɛ ɓasinè lé loo pəa godo ŋga. 23 Yeḛ gə́ wam gə mée lé yeḛ nja wa Bɔm gə mée tɔ. 24 Kula ramje gə́ dəw kára kara askəm ra el gə́ m’ra lé ɓó lé m’ra mbuna dee’g el ndá d’a koo loo kaiya lə dee gə́ deḛ ra lé el, nɛ deḛ d’wam gə meḛ dee ləm, Bɔm kara d’wá gə meḛ dee togə́bè ləm tɔ. 25 Nɛ yee gə́ neelé teḛ togə́bè gə mba kar ta gə́ ndaŋg mee maktub godndu’g lə dee lé aw ne lée’g béréré ya, mbata ndaŋg pana: Deḛ d’ə̰jim bəḭ-bəḭ lal né gə́ bèe tɔ-. 26 Loo gə́ njenai sə sí gə́ to Ndil gə́ gəd gə́ m’a kulá karee ḭ rɔ Bɔ-dəwje’g ree lé ndá yeḛ ɓa a to njekɔrgoota ləm gə́ maji ya. 27 Seḭ nja seḭ a kɔrje goo ta ləm tɔ mbata seḭ sije səm kédé par-par mba̰ tɔ.

Ja̰ 16

1 Ma m’ula sí ta néje neelé gə mba karee tel to né kɔr koso lə sí el. 2 D’a kun sí tɔb sí mee kəi-kwa-dɔ-na̰je’g, nana ɓa gə́ tɔl sí kara mee ndəa gə́ a gə ree lé a kḛji mée’g pana: Neḛ n’ra né n’ar Ala ya. 3 D’a ra togə́bè mbata deḛ gər Bɔ-dəwje lé el ləm, deḛ gərm-ma lé el ləm tɔ. 4 Ta néje neelé ma m’ula sí mba kar loo gə́ kàree a gə teḛ ndá meḛ sí a kolé ne dɔ ta gə́ ma m’ula sí’g lé ya.

Kula ra Ndilmeenda lé

Ta gə́ ma m’ula sí ɓasinè lé ma m’ula sí kédé gə́ ləw el mbata ma m’nai sə sí ɓəi. 5 Ɓasinè m’isi m’tel gə́ rɔ njekulam’g, nɛ dəw kára kara dəjim pana: See m’isi m’aw gə́ ra wa kara bèe el. 6 Nɛ ta néje nee gə́ ma m’ula sí lé ar meeko̰ taa meḛ sí pəl-pəl. 7 Nɛ ta gə́ ma m’ula sí lé to gə́ kankəmta ya, kaw gə́ m’a gə kaw lé a tel to maji dɔ sí’g ɓəi. Mbata ɓó lé m’a kaw el ndá njenai sə sí a ree rɔ sí’g el, nɛ ɓó lé m’a kaw ndá m’a kulá karee ree rɔ sí’g ya. 8 Loo gə́ yeḛ lé a ree ndá a kar kəm dəwje gə́ dɔ naŋg nee inja dɔ kaiya’g ləm, gə dɔ meekarabasur ləma, gə dɔ rəwta gə́ d’a gaŋg dɔ dəwje’g ləm tɔ. 9 Yeḛ a kar kəm dee inja dɔ kaiya’g lé mbata deḛ d’ɔm meḛ dee dɔm’g el. 10 Yeḛ a kar kəm dee inja dɔ meekarabasur’g lé mbata m’isi m’aw gə́ rɔ Bɔ-dəwje’g lé ŋga ndá seḭ a koomje gogo el ŋga. 11 Yeḛ a kar kəm dee inja dɔ rəwta gə́ d’a gaŋg lé mbata mbai gə́ naŋg neelé ta gə́ gaŋg lé wa dəa mba̰ ya. 12 Ta ləm gə́ kəm kula sí to yaa̰ ya, nɛ seḭ lé asjekəm taaje ɓasinè el. 13 Loo gə́ njenai sə sí, yeḛ gə́ to Ndil gə́ gəd lé a ree ndá yeḛ a kɔr no̰ sí dan kankəmta’g, mbata yeḛ a kula sí ta gə́ mbaiyee kea̰ el, nɛ taje lai gə́ yeḛ oo lé ɓa yeḛ a kula sí ləm, yeḛ a riba sə sí dɔ néje gə́ d’a gə ree lé ləm tɔ. 14 Yeḛ a kula rɔnduba dɔm’g mbata né kama lé ɓa yeḛ a kun taree pa kar sí ya. 15 Né gə́ ka̰ Bɔ-dəwje lai-lai lé to gə́ kama ya, gelee gə́ nee ɓa ma m’ula sí ne m’pana: Né kamaje lé yeḛ a kun taree pa kar sí ya.

Nékəmndoo a tel to rɔlel ɓəi

16 Waga ba bèe ndá seḭ a koomje el ŋga, tɔɓəi mbɔr bəl ɓəi ndá seḭ a tel koomje ɓəi mbata m’isi m’aw gə́ rɔ Bɔ-dəwje’g lé. 17 Yen ŋga njékwakiláje gə́ na̰je d’ula na̰ pana: See ta ɗi ɓa yeḛ pa bèe wa. Yeḛ pana: Waga ba bèe ndá j’a kée el ŋga, tɔɓəi yeḛ pana: Mbɔr bəl ɓəi ŋga ndá j’a kée ɓəi mbata yeḛ si aw gə́ rɔ Bɔ-dəwje’g lé. 18 Deḛ dəji na̰ pana: Ta gə́ yeḛ pa pana: Waga ba lé see ginee to gə́ banwa. Ta gə́ yeḛ pa lé jeḛ n’gər ginee el nja ɓəi. 19 Jeju oo to gə́ deḛ ndigi dəjee ta ndá yeḛ ula dee pana: Seḭ dəjije na̰ ta gə́ yo gə nee dɔ ta gə́ ma m’ula sí’g m’pana: Waga ba ndá seḭ a koomje el ŋga, tɔɓəi m’tel m’pana: Mbɔr bəl ɓəi ndá seḭ a koomje ɓəi. 20 Ma m’ula sí təsərə, seḭ a no̰je gə mán-no̰ kəm sí’g ləm, seḭ a no̰je gə kii wəl-wəl ləm tɔ ndá njé gə́ naŋg nee d’a si kal rɔ dee, seḭ lé a sije dan némeeko̰’g nɛ meeko̰ lə sí lé a tel to rɔlel ɓəi. 21 Loo gə́ ndóo to dené lé yeḛ si dan némeeko̰’g mbata kàree teḛ dəa’g, nɛ loo gə́ yeḛ oji ŋgon mba̰ ndá rəa lelee ar mée wəi dɔ ndóo’g sel mbata ŋgon gə́ yeḛ ojee ilá naŋg lé. 22 Seḭ kara ɓasinè lé seḭ síje dan némeeko̰’g, nɛ loo gə́ m’a tel koo sí ndá rɔ sí a lel sí tɔɓəi dəw kára kara a kɔr rɔlel lə sí el tɔ. 23 Mee ndəa’g neelé seḭ a dəjimje goo né kára kara el ŋga. Ma m’ula sí təsərə, né gə́ rara ɓa gə́ seḭ a kwɔije Bɔ-dəwje lé ndá yeḛ a kar sí gə rim-ma nja. 24 Saar ɓasinè lé seḭ kwɔiyeeje né kára kara gə rim el. Kwɔiyeeje ndá yeḛ a kar sí mba kar dɔ rɔlel lə sí ɔr ne njal.

Jeju to njedum dɔ loo gə́ naŋg nee

25 Ta néje neelé ma m’ula sí gə gosota. Nɛ ndɔ gə́ m’a kula sí gə́ gosota el lé kàree a teḛ ndá ndəa neelé m’a riba sə sí dɔ Bɔ-dəwje lé pərəg ya. 26 Mee ndəa’g neelé seḭ a kwɔiyeeje né gə rim nɛ ma m’ula sí m’pana: M’a ra tamaji ta Bɔ-dəwje’g mbata lə sí lé m’pa bèe el. 27 Mbata Bɔ-dəwje lé nja unda sí dan kəmee’g ya mbata seḭ lé ṵdamje dan kəm sí’g ləm, ta kḭ gə́ m’ḭ rɔ Ala’g lé seḭ ɔmje meḛ sí dɔ’g ləm tɔ. 28 Ma m’ḭ rɔ Bɔ-dəwje’g m’ree naŋg nee ya, nɛ ɓasinè m’ya̰ naŋg nee m’tel m’isi m’aw gə́ rɔ Bɔ-dəwje’g lé gogo. 29 Njékwakiláje d’ilá keneŋ pana: Ɓasinè tapai to raga təsərə ya ɓó i ula sí ta gə goso el ŋga. 30 Ɓasinè jeḛ n’gər gao, i gər néje lai ɓó loo kun ta dəjii goo kára kara godo ŋga, gelee gə́ nee ɓa jeḛ j’ɔm meḛ sí dɔi’g to gə́ i ḭ rɔ Ala’g lé nja. 31 Jeju tel dəji dee pana: See ɓasinè ya seḭ ɔmje meḛ sí dɔm’g ŋga wa. 32 Aa ooje, loo gə́ d’a gə sané sí gə loo ɓəd-ɓəd lé kàree sí teḛ ləm, teḛ mba̰ ləm tɔ ndá seḭ a kubamje kya̰’mje gə karm ba, nɛ ma lé m’a sí gə karm el mbata Bɔ-dəwje nai səm ya. 33 Ma m’ula sí ta néje neelé mba kar meḛ sí gə́ seḭ ɔmje səm na̰’d sad lé seḭ a sije ne gə meekulɔm ya. Nékəmndoo a ra sí dɔ naŋg nee ya, nɛ waje rɔ sí kɔgərɔ mbata ma m’dum dɔ loo gə́ naŋg nee mba̰ tɔ.

Ja̰ 17

Tamaji gə́ Jeju ra mbata lə njékwakiláje lé

1 Loo gə́ Jeju pa togə́bè mba̰ ndá yeḛ un kəmee gə́ dara pana: Bɔm, kàree teḛ mba̰ ya. Maji kari ula rɔnduba dɔ Ŋgoni’g mba kar Ŋgoni kara ula ne rɔnduba dɔi’g tɔ. 2 Gə goo dɔmoŋ gə́ i ula dɔ Ŋgoni’g aree to ne dəw dɔ dəwje lai-lai lé togə́bè ɓa deḛ lai gə́ i ɔm dee jia’g lé yeḛ a kar dee d’isi gə kəməgə́ gə no̰ lé tɔ. 3 Gər ndaai-i Ala gə́ gəd kára ba kiao ləm, gə gər ndaa Jeju Kristi gə́ i ulá lé yee ɓa gə́ kəmə gə́ gə no̰ lé ya. 4 Ma m’ula rɔnduba dɔi’g dɔ naŋg nee ləm, kula gə́ i am mba karm m’ra dɔ naŋg neelé ma m’ra m’tɔlee bém mba̰ ləm tɔ. 5 Ɓasinè Bɔm, maji kari ula rɔnduba dɔm’g gə rɔi pər ya, to rɔnduba gə́ to gə kama rɔi’g kédé par-par ɓad ɓa naŋg nee to ɓəi lé ya. 6 Dəwje gə́ i ɔr dee dan njé gə́ naŋg nee am dee lé ma m’riba sə dee dɔ rii m’ar dee ya. Deḛ to gə́ kaḭje nja ɓa i am dee ndá deḛ d’aa dɔ ta ləi kər-kər tɔ. 7 Ɓasinè deḛ gər gao, néje lai gə́ i am lé ḭ rɔi’g ya, 8 Mbata ta gə́ i ulam lé ma m’un m’ar dee. Deḛ kara taa ya ndá kḭ gə́ m’ḭ rɔi’g lé deḛ gər gao ləm, kula gə́ i ulam lé kara d’ɔm meḛ dee dɔ’g ya ləm tɔ. 9 Ma m’ra tamaji tai’g mbata lə dee-deḛ nja. Ma m’ra tamaji mbata lə njé gə́ naŋg nee el nɛ mbata deḛ gə́ i am dee lé mbata deḛ lé to kaḭ ya, deḛ to kaḭje nja tɔ. 10 Néje lai gə́ to kama lé to gə́ kaḭ nja ləm, néje lai gə́ to kaḭ lé to gə́ kama nja ləm tɔ, ndá meḛ dee gə́ ɔm səm na̰’d sad lé d’ula ne rɔnduba dɔm’g ya. 11 Ɓasinè ma m’nai naŋg nee el ŋga nɛ deḛ lé deḛ nai naŋg nee ɓəi, ma lé m’isi m’aw gə́ rɔi’g. Bɔm gə́ njemeenda londoŋ, deḛ gə́ i am dee lé maji kari ŋgəm dee gə rii nja am mba kar dee to gə́ na̰’d kára ba to gə́ ma jeḛ səi bèe tɔ. 12 Loo gə́ ma m’nai sə dee dɔ naŋg nee ɓəi lé ma m’ŋgəm dee gə rii nja. Deḛ gə́ i am dee lé ma m’ŋgəm dee m’ar dəw kára kara ndəm igi el nɛ ŋgon lə njetuji ɓa igi gə mba kar ta gə́ ndaŋg mee maktub gə́ to gə kəmee lé aw ne lée’g béréré ya-. 13 Nɛ ɓasinè lé m’isi m’aw gə́ rɔi’g ya ndá m’pata néje neelé dɔ naŋg nee mba kar dɔ rɔlel ləm gə́ ɔr njal lé to ne meḛ dee’g. 14 Ma m’un ta ləi m’ar dee, ndá njé gə́ dɔ naŋg nee d’wa dee gə meḛ dee mbata deḛ to gə́ ka̰ naŋg nee el, to gə́ ma kara m’to gə́ naŋg nee el lé tɔ. 15 Ma m’ra tamaji tai’g mba kari ɔr dee naŋg nee el nɛ mba kari taa dee ji Njeyèr’g lé. 16 Deḛ to ka̰ naŋg nee el to gə́ ma kara m’to ka̰ naŋg nee el tɔ. 17 Maji kari ula kankəmta meḛ dee’g ɔr dee ne unda dee gə kəmee doi, ta ləi to kankəmta ya. 18 To gə́ i unm ulam naŋg neelé ndá ma kara m’odo dee m’ula dee naŋg nee togə́bè tɔ. 19 Ma lé m’ɔr rɔm m’unda gə kəmee mbata lə dee mba kar kankəmta gə́ to meḛ dee’g lé a kɔr dee kunda dee-deḛ nja gə kəmee bèe ya tɔ. 20 Ma m’ra tamaji tai’g mbata lə dee-deḛ ɓa gə kar dee el nɛ m’ra tamaji mbata lə deḛ gə́ d’a koo ta lə dee ɓa d’a kɔm ne meḛ dee dɔm’g ɓəi lé tɔ, 21 mba kar dee d’ɔm ne meḛ dee na̰’d sad to gə́ jeḛ səi-i Bɔm j’ɔm ne meḛ sí na̰’d sad bèe tɔ, togə́bè ɓa deḛ kara d’a kɔm ne meḛ dee na̰’d sad sə sí mba kar dəwje gə́ dɔ naŋg nee d’ɔm meḛ dee dɔm’g to gə́ i nja gə́ njekulam lé ya. 22 Rɔnduba gə́ i ula dɔm’g lé ma m’ula dɔ dee’g mba kar dee d’ɔm meḛ dee na̰’d sad to gə́ ma jeḛ səi bèe lé tɔ. 23 Ma lé m’isi meḛ dee’g ləm, i kara si məəm’g ləm tɔ, yee ɓa d’a kɔm na̰’d kára ba téréré ya ndá njé gə́ naŋg nee lé d’a gər gao to gə́ i ɓa gə́ njekulam ləm, i unda dee dan kəmi’g to gə́ i undam-ma dan kəmi’g bèe ya ləm tɔ. 24 Bɔm, loo gə́ m’a si keneŋ lé ma m’ndigi kar deḛ gə́ i am dee lé d’isi səm keneŋ to mba kar dee d’oo ne rɔnduba ləm, to rɔnduba gə́ i ula dɔm’g mbata i undam dan kəmi’g kédé par-par ɓa i tum gin naŋg nee ɓəi. 25 Bɔm gə́ njemeekarabasur, njé gə́ naŋg neelé deḛ gəri el, nɛ ma ɓa m’gəri gao ya, tɔɓəi deḛje neelé deḛ gər gao to gə́ i ɓa gə́ njekulam lé nja. 26 Ma m’riba sə dee dɔ rii mba̰, nɛ m’a tel riba sə dee ya ɓəi to mba kar meenoji gə́ i undam ne dan kəmi’g lé a to meḛ dee’g ləm, ma kara m’a kɔm sə dee na̰’d téréré ya ləm tɔ.

Ja̰ 18

Kwa gə́ d’wa Jeju lé

1 Loo gə́ Jeju pata néje nee mba̰ ndá yeḛ ɔr njékwakiláje gaŋg sə dee nia̰ gə́ ria lə Sedro̰ teḛ sə dee loo gə́ deḛ ma̰a kagje keneŋ lé, deḛ gə njékwakiláje d’aw mee kagje’g neelé. 2 Judas gə́ a gə kun dəa lé gər loo neelé gao mbata Jeju gə njékwakiláje d’wa dɔ na̰ keneŋ ta-ta. 3 Yen ŋga Judas ɔr no̰ kudu-njérɔje gə njékaa dɔ looje gə́ mbai dɔ njékinjanéməsje-je gə Parisiḛje d’ula dee lé deḛ teḛ dɔ dee’g gə néndogóje ləm, gə pərŋgelje ləma, gə nékadje ji dee’g ləm tɔ. 4 Jeju gər néje lai gə́ a gə teḛ dəa’g lé gao ndá yeḛ ɔd tila kəm dee dəji dee pana: See seḭ saŋgje nawa. 5 Deḛ d’ilá keneŋ pana: Jeḛ n’saŋg Jeju gə́ Najaret. Jeju tel ula dee pana: To ma nja m’aar nee. Judas gə́ njekun dəa lé aar sə dee na̰’d tɔ. 6 Loo gə́ Jeju ula dee pana: To neḛ nja lé ndá deḛ d’ɔr kudu dee gə́ gogo d’unda naŋg mburug. 7 Yeḛ tel dəji dee gɔl kára tɔɓəi pana: See na̰ ɓa seḭ sa̰geeje wa. Deḛ d’ilá keneŋ pana: Jeḛ n’saŋg Jeju gə́ Najaret. 8 Jeju ila dee keneŋ pana: Ma m’ula sí to gə́ ma nja m’aar nee. Ɓó lé to ma nja ɓa seḭ saŋgmje ndá ya̰je njé gə́ neelé ar deeje d’aw loo lə dee. 9 Yeḛ pa togə́bè mba kar ta gə́ yeḛ pa kédé lé aw ne lée’g béréré mbata yeḛ pana: Deḛ gə́ i am dee lé m’ar dəw kára kara mbuna dee’g igi el. 10 Yen ŋga Simo̰ Piɛrə gə́ aar gə kiambas lé wa haar ɔr tuga ne mbi gə́ dɔkɔl lə kura lə ŋgɔ-njekinjanéməs lé lɔd ɔr. Kura neelé ria lə Malkus. 11 Jeju ula Piɛrə pana: Tel gə kiambas ləi ulá sɔlee’g gogo. Né gə́ mee ŋgo-kai-né gə́ Bɔm am mba karm m’ai lé see m’a mbad wa-.

Jeju aar no̰ An’g

12 Kudu-njérɔje gə ɓé-njérɔje gə njékaa dɔ looje lə Jibje lé d’uba Jeju d’wá gə kúla. 13 Deḛ ndɔree d’aw səa rɔ An’g kédé, mbata An lé to məəm Kayipəje gə́ to ŋgɔ-njekinjanéməs mee ləbee’g neelé. 14 Kayipə neelé to yeḛ gə́ njekula ta meḛ Jibje’g kédé pana: Kar dəw kára ba wəi mbata lə koso-dəwje lé to né gə́ maji yaa̰ ya-.

Piɛrə maḭ gə rəa dɔ Jeju’g

15 Simo̰ Piɛrə gə njekwakila Jeju gə́ raŋg ŋgəḭ jan-jan goo Jeju’g. Njekwakila Jeju gə́ raŋg neelé ŋgɔ-njekinjanéməs gəree, yee ɓa yeḛ andə ne gə Jeju gadloo’g lə ŋgɔ-njekinjanéməs lé gə mbəa. 16 Nɛ Piɛrə aar takəi’g raga tebdé. Njekwakila Jeju gə́ raŋg gə́ ŋgɔ-njekinjanéməs gəree lé unda loo teḛ takəi’g raga ula njeŋgəm takəi lé ta ɓa ar Piɛrə andə mee kəi’g ɓəi. 17 Yen ŋga ŋgonjelookisi gə́ dené gə́ to njeŋgəm takəi lé dəji Piɛrə pana: See i lé to gə́ njekwakila dəw neelé tɔ el wa. Yeḛ tel ilá keneŋ pana: Ma m’to debee el. 18 Kuraje gə njékaa dɔ looje gə́ d’aar keneŋ lé d’unda yel pər d’isi ndibi mbata kul o̰. Piɛrə kara si sə dee keneŋ si ndibi tɔ.

Ŋgɔ-njekinjanéməs dəji Jeju ta

19 Ŋgɔ-njekinjanéməs lé dəji Jeju goo njékwakiláje ləm, dəjee goo ta gə́ yeḛ ndoo dəwje ləm tɔ. 20 Jeju ilá keneŋ pana: Tapam to kəm dəwje’g raga pai-pai. Ma m’ndoo dee ta mee kəi-kwa-dɔ-na̰je’g gə mee kəi-Ala’g loo gə́ Jibje lai mbo̰ dɔ na̰ keneŋ ɓó m’ula dee ta gə goo ŋgəḭ kára kara el. 21 See gelee ban ɓa i dəjim né togə́bè wa. Maji dəji deḛ gə́ d’oo ta ləm lé ɓa gə mba koo ya, deḛje neelé gər ta gə́ ma m’ndoo dee lé gao ya. 22 Loo gə́ Jeju ilá keneŋ togə́bè lé ndá njekaa dɔ loo kára gə́ aar keneŋ lé unda təa gə jia pai pana: See i ndigi ta ŋgɔ-njekinjanéməs’g lé togə́bè wa. 23 Jeju ilá keneŋ pana: Ɓó lé m’pata gə́ majel ndá am m’oo loo ta gə́ majel gə́ m’pa lé ya ɓa. Nɛ ɓó lé m’pata maji ndá ŋga, see gelee ban ɓa i undam ne bèe wa. 24 Yen ŋga An ar dee tel səa gə kúla rəa’g bèe ya, d’aw səa rɔ Kayipə’g ŋgɔ-njekinjanéməs’g lé.

Piɛrə maḭ dɔ rəa dɔ Jeju’g njekɔm’g gɔl joo lé

25 Simo̰ Piɛrə aar sə dee keneŋ aar ndibi pər. Deḛ dəjee pana: I lé see i to njekwakilá ya to el wa. Nɛ yeḛ maḭ dɔ rəa’g pana: Ma m’to debee el. 26 Ŋgonjelookisi lə ŋgɔ-njekinjanéməs gə́ kára bèe to gə́ ŋgoko̰ dəw gə́ Piɛrə tuga mbia ɔr lé dəji Piɛrə pana: See to i nja si’n ɓa m’ooi səa na̰’d loo gə́ ma̰a kagje keneŋ lé el wa. 27 Piɛrə maḭ dɔ rəa’g gɔl kára tɔɓəi ndá léegəneeya kona no̰ wəl.

Jeju aar no̰ Pilatə’g

28 Deḛ d’ḭ gə Jeju ɓee lə Kayipə d’aw səa kəi-mbai lə njeguburuɓee teḛ gə ndɔ rad ya. Deḛ d’ila gɔl dee kəi-mbai lə njeguburuɓee lé el nà rɔ dee a mina̰ ne ɓa a kɔg dee ne loo sɔ né Pag ya. 29 Togə́bè ɓa Pilatə unda loo teḛ aw rɔ dee’g dəji dee pana: See ta ɗi ɓa seḭ səgje ne dəw neelé wa. 30 Deḛ tel d’ilá keneŋ pana: Ɓó lé yeḛ to gə́ njera némajel el ndá j’a kulá jii’g el tɔ. 31 Pilatə ila dee’g pana: Maji kari sí-seḭ nja teaaje awje səa aw gaŋgje ta dəa’g gə goo godndu lə sí. Jibje tel d’ilá keneŋ pana: Godndu lə sí lé wɔji loo kar sí j’ila ta yoo dɔ dəw kára el. 32 Yee ɓa ar ta gə́ Jeju pa kédé wɔji ne dɔ kwəi ləa lé aw lée’g béréré ya-. 33 Yen ŋga Pilatə ɔs tel aw kəi-mbai’g. Yeḛ ɓar Jeju dəjee pana: See i nja to gə́ mbai lə Jibje lé wa. 34 Jeju tel ilá keneŋ pana: Ta neelé see i nja ḭ ne məəi’g ɓa pa, əsé njé gə́ raŋg ɓa d’ulai ne dɔm’g wa. 35 Pilatə ilá keneŋ pana: Ma lé see m’to gə́ Jib wa. Njé gə́ gin ɓee ləi gə mbai dɔ njékinjanéməsje-je ɓa deḛ nja d’ulai jim’g. Nɛ see ɗi ɓa i ra ɓəi wa. 36 Jeju ilá keneŋ pana: Ma lé ɓeeko̰ ləm tɔ gə́ naŋg nee el. Ɓó lé ɓeeko̰ ləm tɔ gə́ naŋg nee ndá njéŋgəmlooje ləm d’a kaḭ rɔ dɔm’g mba karm m’oso ji Jibje’g bèe el, nɛ ɓeeko̰ ləm-ma lé to gə́ naŋg nee ɓasinè el. 37 Pilatə tel dəjee pana: See i to gə́ mbai ya wa. Jeju tel ilá keneŋ pana: Yeḛ nja pa tai gən mba̰, ma m’to gə́ mbai ya. Deḛ d’ojim d’arm m’ree naŋg nee gə mba karm m’ɔr goo kankəmta lé. Nana ɓa gə́ to ka̰ kankəmta lé ndá a koo ndum ya. 38 Pilatə tel dəjee pana: See kankəmta ɓa to gə́ ta ɗi wa.

Deḛ gaŋgta yoo dɔ Jeju’g

Loo gə́ yeḛ pa togə́bè mba̰ ndá yeḛ unda loo teḛ tel aw rɔ Jibje’g ula dee pana: Ma m’oo ta kára kara gə́ wa dəa el. 39 Nɛ to gə́ néjiɓee lə sí mbata ləb kára-kára ndá m’ɔr daŋgai kára m’ilá tar keneŋ gə naḭ Pag-Pag m’ar sí, ndá see seḭ ndigije karmje m’ɔr mbai lə Jibje lé ɓa keneŋ m’ar sí wa. 40 Yen ŋga deḛ tel ra ne u-u-u gɔl kára tɔɓəi pana: Wah! Yeḛ el, nɛ Barabas ɓa. Nɛ Barabas neelé to gə́ gayim-ɓogo.

Ja̰ 19

Pilatə ula Jeju ji Jibje’g

1 Yen ŋga Pilatə un ndia ar dee kundá Jeju gə ndəi sab-sab. 2 Tɔɓəi njérɔje pḛdé kun gə́ dɔgugu d’ula dəa’g ləm, d’ula kubu gə́ boi yul gə́ ndul piro-piro rəa’g ləm tɔ. 3 Tɔɓəi deḛ rəm pər gə́ rəa’g d’ulá pana: Lapia boo, mbai lə Jibje. Ndá deḛ d’ɔd d’undá gə ji dee paḭ-paḭ. 4 Tɔɓəi Pilatə tel unda loo teḛ aw ula Jibje pana: Aa ooje, ma m’ree səa rɔ sí’g raga nee mba kar sí gərje gao to gə́ ma m’oo ta kára kara gə́ wa dəa el. 5 Togə́bè Jeju unda loo teḛ raga gə dɔgugu kun gə́ pḛdé d’ula dəa’g ləm, gə kubu gə́ boi yul gə́ ndul piro-piro gə́ d’ula rəa’g lé ləm tɔ. Ndá Pilatə ula dee pana: Unje kəm sí ooje dəw lé ŋga. 6 Loo gə́ mbai dɔ njékinjanéməsje-je gə njékaa dɔ looje d’aa loo ɓèd d’ée ndá deḛ ra né u-u-u pana: Ɗaree kaar kag’d gə́ ɗar ya. Ɗaree kaar kag’d gə́ ɗar ya. Pilatə tel ula dee pana: Seḭ nja teaaje aw ɗareeje, mbata ma lé m’oo ta kára kara gə́ wa dəa lé el. 7 Jibje tel d’ilá keneŋ pana: Godndu lə sí kára to gən, godndu neelé wɔji dəa gə mba karee wəi ya, mbata yeḛ nja wa rəa gə Ŋgon-Ala ya. 8 Loo gə́ Pilatə oo ta neelé ndá ɓəl undá badə gaŋgee. 9 Yeḛ tel aw kəi-mbai’g ndá dəji Jeju pana: See i to gə́ nawa. Nɛ Jeju teḛ təa ilá keneŋ el. 10 Pilatə tel dəjee pana: See ma lé nja i a kulam ta kára el nja saar wa. Dɔmoŋ gə́ d’ula dɔm’g lé askəm ɗari ləm əsé askəm kilai tar ləm tɔ nɛ see i gər el wa. 11 Jeju ilá keneŋ pana: Ɓó lé d’ḭ gə dɔmoŋ loo gə́ tar’g d’ula dɔi’g el ndá i a kaskəm ra səm né kára kara gə dɔrɔi el tɔ. Gelee gə́ nee ɓa yeḛ gə́ ulam jii’g lé kaiya ləa ur dɔ kaḭ’g ɓəi. 12 Un gelee keneŋ nee ya Pilatə saŋg rəw gə mba kundá kilá tar. Nɛ Jibje ra né u-u-u pana: Ɓó lé i unda dəw neelé ilá tar ndá i a to baokura lə Sesar el ya. Nana ɓa gə́ wa rəa gə́ mbai lé ndá yeḛ to njeba̰ lə Sesar ya. 13 Loo gə́ Pilatə oo ta neelé ndá yeḛ unda loo gə Jeju teḛ səa raga, yeḛ rəm si dɔ kalimbai gaŋg-rəwta’g, lé neelé ɓaree Pabe, ɓaree gə ta Ǝbrə Gabata. 14 Ndəa neelé to ndɔ kwa dɔ gɔl néra Pag, kàr aar daŋdɔ. Pilatə ula Jibje pana: Unje kəm sí ooje mbai lə sí lé. 15 Nɛ deḛ ra né u-u-u pana: Ɔd səa aw ɗaree gə́ ɗar ya! Pilatə dəji dee pana: See mbai lə sí lé nja m’a ɗaree wa. Mbai dɔ njékinjanéməsje-je d’ilá keneŋ pana: Sesar ya gə́ mbai lə sí ɓó mbai lə sí gə́ gə́ raŋg godo ŋga. 16 Yen ŋga yeḛ ula Jeju ji dee’g gə mba kar dee d’aw ɗaree. Deḛ d’uba Jeju d’wá ndɔree d’aw səa.

Jeju lé ɗaree dɔ kag dəs’g

17 Jeju un kag-dəs ləa odo teḛ ne ŋgaŋloo gə́ raga gə́ ɓaree Loo-ka-dɔ-dəw, nɛ gə ta Ǝbrə ɓa to Gɔlgota. 18 Lée nee ɓa deḛ ɗaree kaar kag-dəs’g gə dəwje joo səa na̰’d, yeḛ gə́ kára to mbɔree’g kel kára ləm, maree gə́ kára to mbɔree’g kel kára ləm tɔ ar Jeju to dan dee’g dana bab. 19 Pilatə ar dee ndaŋg ta d’unda dɔ kag-dəs’g neelé tar pana: Jeju gə́ Najaret, mbai lə Jibje. 20 Jibje bula tura ta neelé mbata loo gə́ ɗar Jeju keneŋ lé to mbɔr ɓee’g dəb ya. Ta neelé deḛ ndaŋg gə ta Ǝbrə ləm, gə ta Grek ləma, gə ta Latḭ ləm tɔ. 21 Mbai dɔ njékinjanéməsje-je lə Jibje d’ula Pilatə pana: Maji kari ndaŋg maktub ɓaree mbai lə Jibje keneŋ el. Nɛ ndaŋg maktub lé pana: Yeḛ nja wa rəa gə́ mbai lə Jibje. 22 Pilatə ila dee keneŋ pana: Ta gə́ ma m’ndaŋg lé m’ndaŋg mba̰ ya! 23 Loo gə́ njérɔje ɗar Jeju lé mba̰ ndá deḛ d’odo kubuje ləa kunda mée dana kai na̰ loo sɔ, d’ar njérɔje sɔ taa ka̰ dee kára-kára sɔ lɔd. Deḛ d’un kubu-kaar ləa gə́ boi yul gə́ kəm kuree godo, to gə́ kára ba ya ḭ tar njal uru naŋg jigi. 24 Deḛ d’ula na̰ pana: Ar sí n’tilje el, nɛ ar sí n’rɔ ne mbarè j’ooje see na̰ ɓa a to gə́ njekḭgá wa. Ta neelé taree teḛ togə́bè mba kar ta gə́ to mee maktub gə́ to gə kəmee lé aw ne lée’g béréré mbata pana: Deḛ kai na̰ kubuje ləm, Nɛ kubu ləm gə́ ŋgal yududu lé d’ɔs na̰ mbarè dɔ’g. Yee ɓa to néra njérɔje gə́ ra ya-. 25 Ko̰ Jeju gə njegoo kea̰je gə́ ria lə Mari gə dené lə Klopas gə Mari gə́ Magdala, deḛ ɓa d’aar mbɔr kag-dəs’g lé dəb. 26 Loo gə́ Jeju oo kea̰je gə njekwakilá kára gə́ yeḛ undá dan kəmee’g gə́ aar səa na̰’d lé yeḛ tel ula kea̰je pana: Dené aa loo oo ŋgoni. 27 Tɔɓəi yeḛ tel ula njekwakilá lé pana: Aa loo oo kɔinje lé tɔ. Un kudee keneŋ neelé njekwakilá lé unda ko̰ Jeju-je lé ilá nea̰’g aw səa kəi ləa.

Kwəi lə Jeju lé

28 Gée gə́ gogo Jeju gər gao to gə́ néje lai lé rudee un ɗiao mba̰ ndá mba kar ta gə́ to mee maktub gə́ to gə kəmee aw ne lée’g béréré lé yeḛ no̰ wəl pana: Kṵdaman tɔlm-. 29 Man-nduú gə́ mas gə́ rusu bai kára tub to keneŋ nee. Deḛ d’un ɓo̰gɓar d’en dan mán-nduú gə́ mas’g lé ndá deḛ d’un ŋgəw kag gərgənd məmə ne d’un d’ula gə́ təa’g. 30 Loo gə́ Jeju njibi mán-nduú gə́ mas neelé mba̰ ndá yeḛ pana: Rudee un ɗiao mba̰. Tɔɓəi yeḛ tel tuga dəa naŋg ar ndilee teḛ aw.

Njerɔ kára ɔs ŋgel mee Jeju gə niŋga

31 Ndəa neelé to ndɔ kwa dɔ gɔl néje, to ndɔ-kwa-rɔ gə́ boo. Jibje ɓəl gə mba kar nin dee to kaar kag-dəs’g gə ndɔ-kwa-rɔ lé. Togə́bè Jibje dəji Pilatə gə mba kar dee təd gɔl deḛ gə́ ɗar dee kaar kag-dəs’g lé ɓa ɓó gə kɔr nin dee ɓəi. 32 Yen ŋga njérɔje ree keneŋ təd gɔl yeḛ gə́ kára gə́ ɗaree gə Jeju lé ɓa d’al d’aw təd gɔl yeḛ gə́ raŋg lé ɓəi tɔ. 33 Nɛ loo gə́ deḛ tel ree rɔ Jeju’g d’oo to gə́ yeḛ wəi mba̰ ndá deḛ təd gɔlee el, 34 nɛ njerɔ kára ɔs ŋgel mée gə niŋga ndá léegəneeya məs gə mán teḛ uba tiriri ɔm naŋg. 35 Yeḛ gə́ oo né neelé gə kəmee lé ɔr goo taree ar takɔr ləa to gə́ kankəmta ya, yeḛ gər gao to gə́ yeḛ pa kankəmta ya gə mba kar sí ɔmje meḛ sí dɔ’g tɔ. 36 Néje neelé taree teḛ togə́bè mba kar ta gə́ to mee maktub gə́ to gə kəmee lé aw ne lée’g béréré ya, mbata yee pana: Siŋga rəa kára kara d’a təd pal el-. 37 Tɔɓəi maktub gə́ to gə kəmee lé ɔr ta gə́ raŋg wɔji ne dəa to pana: D’a kila kəm dee gə́ rɔ yeḛ gə́ d’ɔsee gə niŋga lé ya-.

Deḛ d’un nin Jeju d’ula mee bwa-dɔɓar’g

38 Gée gə́ gogo ndá Jisəb gə́ ɓee ləa Arimate gə́ to njekwakila Jeju nɛ gə goo ŋgəḭ mbata yeḛ ɓəl Jibje lé yeḛ aw dəji Pilatə gə mba karee un ndia ar dee d’ɔr ne nin Jeju d’aree. Pilatə un ndia aree ya tɔ. Ɓa yeḛ ree ɔr ne nin Jeju lé. 39 Nikodem gə́ aw rɔ Jeju’g loondul’g kédé lé yeḛ kara ree keneŋ tɔ. Yeḛ ree gə ubu timbá gə ko̰-nduja gə́ podé na̰’d ra ne kuma̰ gə́ ə̰də sululu gə́ kwɔi ləa as nékwɔji kwɔi-lə-né rɔ-munda bèe-. 40 Deḛ d’un nin Jeju lé kəee gə kubu ndal-ndal ɓa ndèmee kuma̰ gə́ ə̰də sululu gə goo néjiɓee lə Jibje gə́ wɔji dɔ dubu dəw lé. 41 Loo gə́ deḛ ɗar Jeju keneŋ lé to mbɔr loo gə́ deḛ ma̰a kagje keneŋ tɔɓəi lée neelé deḛ sɔi bolè mbal gə́ sigi keneŋ, nɛ dubu dəw kára kara el ɓəi. 42 Bolé mbal neelé deḛ d’ula nin Jeju keneŋ, mbata kàr kwa dɔ gɔl néje lə Jibje lé teḛ mba̰ ləm, bolè mbal neelé to mbɔr loo gə́ deḛ ɗar Jeju keneŋ dəb lé ləm tɔ.

Ja̰ 20

Kunda loo teḛ loo-yoo’g lə Jeju Kristi lé

1 Ndɔ gə́ doŋgɔr mee ndɔje gə́ siri’g neelé Mari gə́ Magdala teḛ gə loo gə́ to gḭdo-gḭdo aw dɔɓar’g, yeḛ oo to gə́ biri mbal gə́ to ta dɔɓar’g lé nduburu oso raŋg mba̰. 2 Yeḛ aḭ aw rɔ Simo̰ Piɛrə’g gə rɔ njekwakila gə́ raŋg gə́ Jeju undá dan kəmee’g lé ula dee pana: Deḛ d’ɔr Mbaidɔmbaije lé mee bolè mbal’g sèn, nɛ jeḛ j’oo loo gə́ d’ilá keneŋ el. 3 Yen ŋga, Piɛrə deḛ gə njekwakila Jeju gə́ raŋg lé teḛ raga d’aḭ d’aw dɔɓar’g. 4 Deḛ joo bɔr d’aiŋgwɔd na̰’d. Nɛ njekwakila Jeju gə́ raŋg lé aḭ unda Piɛrə aw teḛ dɔɓar’g kédé, 5 Yeḛ rəm gə́ naŋg ndá yeḛ oo kubu gə́ kəee lé to naŋg nɛ yeḛ andə aw keneŋ el. 6 Simo̰ Piɛrə gə́ ree gée’g lé ree tar andə aw mee bolè mbal’g ndá yeḛ oo kubu gə́ kəee lé to naŋg, 7 tɔɓəi kubu gə́ d’ula dɔ Jeju’g lé təd go̰-go̰ kɔm ɓəd ɓó to gə kubu gə́ kəee lé na̰’d lé el. 8 Yen ɓa njekwakila gə́ raŋg gə́ teḛ dɔɓar’g kédé lé andə aw keneŋ ɓəi, yeḛ oo gə kəmee ndá yeḛ ɔm mée dɔ’g tɔ. 9 Mbata ta gə́ to mee maktub gə́ to gə kəmee gə́ pana: Jeju a kunda loo teḛ dan njé gə́ d’wəi’g lé deḛ d’oo gər sur el ɓəi. 10 Yen ɓa njékwakiláje lé d’ɔs tel d’aw ɓee.

Jeju teḛ kəm Mari gə́ Magdala’g

11 Nɛ Mari lé nai lée’g ta bolè mbal’g lé aar no̰. Loo gə́ yeḛ aar no̰ lé ndá yeḛ ula dəa naŋg go̰ bolè mbal, 12 ndá yeḛ oo kuraje gə́ dara joo gə́ kubu gə́ nda to rɔ dee’g, gə́ d’isi loo gə́ nin Jeju to keneŋ kédé ar kára si gə́ loo gə́ dəa’g ləm, kára si gə́ loo gə́ gɔlee’g ləm tɔ. 13 Deḛ dəjee pana: Dené, gelee ban ɓa i no̰ ne wa. Yeḛ tel ila dee keneŋ pana: Mbata d’ɔr Mbaidɔmbaije ləm nɛ ma m’gər loo gə́ deḛ d’ilá keneŋ el. 14 Loo gə́ yeḛ pa togə́bè mba̰ ndá yeḛ kel gée oo Jeju gə́ aar keneŋ nɛ yeḛ gəree gə́ Jeju el. 15 Jeju dəjee pana: Dené, gelee ban ɓa i no̰ ne wa. See na̰ ɓa i saŋgee wa. Mee Mari ndaji ta pana: Yen nà to gə́ njendɔ loo ma̰a kagje neelé aree ulá pana: Mbai, ɓó lé to gə́ i nja ɓa unee aw səa raŋg ndá kara tɔjim loo gə́ ilá keneŋ lé am m’aw m’unee nà. 16 Jeju ɓaree pana: Mari! Yeḛ tel kəmee wuri, ɓaree gə ta Ǝbrə pana: Rabuni, (tel ta koji sí ndá pana: Mbai ləm!) 17 Jeju tel ilá keneŋ pana: Ɔrɔ rɔm el, mbata m’ḭ m’aw rɔ Bɔm’g el ɓəi. Nɛ ɔd aw iŋga ŋgabɔmje ula dee: M’isi m’aw gə́ rɔ Bɔm gə́ to Bɔ síje lé ləm, m’isi m’aw gə́ rɔ Ala’g lé ləm gə́ to Ala lé lə sí ləm tɔ. 18 Mari gə́ Magdala lé ɔs tel aw ula njékwakila Jejuje lé pana: Ma lé m’oo Mbaidɔmbaije lé mba̰. Tɔɓəi yeḛ ula dee ta néje lai gə́ yeḛ ulá lé tɔ.

Jeju teḛ dɔ njékwakiláje’g wai

19 Mee ndəa’g neelé gə́ to ndɔ gə́ doŋgɔr mee ndɔje gə́ siri lé kàrkemetag loo gə́ loo to pi-i ndá njékwakila Jejuje d’isi kəi d’udu takəije dɔ dee’g mbata deḛ ɓəl Jibje ndá Jeju teḛ dɔ dee’g mee kəi’g təsərə ula dee pana: Maji kar sí sije gə meekulɔm. 20 Loo gə́ yeḛ ula dee togə́bè mba̰ ndá yeḛ tɔji dee jia gə ŋgel mée. Loo gə́ njékwakiláje d’oo to gə́ yeḛ to gə́ Mbaidɔmbaije ya ndá deḛ ra rɔlel. 21 Jeju ula dee gɔl kára tɔɓəi pana: Maji kar sí sije gə meekulɔm. To gə́ Bɔm ulam-ma lé ma kara m’ula sí-seḭ togə́bè tɔ. 22 Loo gə́ yeḛ pa togə́bè mba̰ ndá yeḛ ila kəmə dɔ dee’g pugudu ula dee pana: Maji lar sí taaje Ndilmeenda gə meḛ sí rəgm. 23 Njé gə́ rara ɓa gə́ seḭ a kɔrje kaiya dɔ dee’g dɔ naŋg nee ndá ta kaiya lə dee a kwa dɔ dee nda̰ el. Njé gə́ rara ɓa gə́ seḭ a kya̰je ta kaiya lə dee dɔ dee’g ndá kara kaiya lə dee a nai dɔ dee’g tɔ-.

Jeju gə Tomas

24 Tomas gə́ deḛ ɓaree Didim gə́ njekɔm dee’g dɔg-gir-dee-joo lé loo gə́ Jeju ree ndá yeḛ si sə dee keneŋ el. 25 Njékwakila Jejuje gə́ raŋg d’ulá pana: Jeḛ j’oo Mbaidɔmbaije lé mba̰. Nɛ yeḛ ila dee keneŋ pana: Ɓó lé ma m’oo tor ŋgawlar gə́ jia’g el ləm, əsé m’ula ŋgaw jim ta doo ŋgawlar’g el ləma, əsé m’ula jim ta doo niŋga gə́ ŋgel mée’g el ləm tɔ ndá m’a taa ta lə sí nda̰ bèe el. 26 Ndɔ jinaijoo gogo lé njékwakila Jejuje tel d’wa dɔ na̰ mee kəi’g gɔl kára tɔɓəi nɛ Tomas lé si sə dee na̰’d ŋga. D’udu takəije dɔ dee’g ya nɛ Jeju teḛ dɔ dee’g təsərə ula dee pana: Maji kar sí sije gə meekulɔm. 27 Tɔɓəi yeḛ tel ula Tomas pana: Maji kari ula ŋgaw jii gə́ kédé oo ne jim ləm, ula ŋgaw jii gə́ kédé gə́ ŋgel məəm’g oo ne ləm tɔ, ɓó gə əw ne rɔi maḭta ləi ɔm ne məəi dɔ’g. 28 Tomas ilá keneŋ pana: Mbaidɔmbaije ləm! Ala ləm! 29 Jeju ulá pana: I lé ɔm məəi dɔm’g ɓasinè mbata koo gə́ i oom ŋga. Deḛ gə́ d’oom el ɓa d’ɔm meḛ dee dɔm’g lé rɔ dee a lel dee ya.

Ta gə́ ka̰ tɔl ŋgaŋgee

30 Jeju ra némɔrije bula kəm njékwakiláje’g ya, nɛ taree ɓa ndaŋg mee maktub’g nee el. 31 Nɛ ta néje neelé deḛ ndaŋg keneŋ gə mba kar sí ɔmje ne meḛ sí dɔ Jeju’g to gə́ yeḛ to Kristi, Ŋgon-Ala lé tɔ. Ɓó lé seḭ ɔmje meḛ sí dəa’g ndá mbɔl dɔ ria ɓa seḭ a sije ne gə kəmə lé tɔ.

Ja̰ 21

Jeju teḛ dɔ dee’g ta baa-boo gə́ ria lə Tiberiad’g lé

1 Gée gə́ gogo ndá Jeju teḛ kəm njékwakiláje’g gɔl kára tɔɓəi ta mán baa-boo gə́ ria lə Tiberiad. Aa ooje, loo teḛ gə́ yeḛ teḛ kəm dee’g lé ŋga. 2 Simo̰ Piɛrə ləm, gə Tomas gə́ deḛ ɓaree Didim ləm, gə Natanaɛl gə́ Kana dɔ naŋg gə́ Galile ləm, gə ŋgalə Jebede ləma, gə njékwakila Jejuje gə́ raŋg gə́ joo lé ləm tɔ lé deḛ lai mbo̰ dɔ na̰ loo kára. 3 Simo̰ Piɛrə ula dee pana: M’a kaw kɔs ka̰ji. Deḛ d’ilá keneŋ pana: Jeḛ kara j’a kaw səi na̰’d tɔ. Deḛ d’unda loo teḛ d’aw d’uru mee to’g nɛ mee tilee’g neelé deḛ d’wa ka̰ji gə́ rḛdeŋ kára kara bèe el-. 4 Loo gə́ loo àr yərərə ndá Jeju aar ta koŋgo’g. Nɛ njékwakiláje lé deḛ gəree gə́ Jeju lé el. 5 Jeju dəji dee pana: Ŋganje, see né gə́ kəm sɔ godo ji sí’g wa. Deḛ ndigi təa’g pana: Godo. 6 Yeḛ ula dee pana: Ulaje bura lə sí gə́ kel dɔkɔl bèe ndá a kiŋgaje né keneŋ ya. Deḛ d’ila bura lə dee mán togə́bè ndá d’oo loo kunee gə́ tar el mbata ka̰jije rusu bura lé njḭ-njḭ-. 7 Yen ŋga njekwakilá gə́ Jeju undá dan kəmee’g lé ula Piɛrə pana: To Mbaidɔmbaije ya. Loo gə́ Simo̰ Piɛrə oo to gə́ to gə́ Mbaidɔmbaije ya ndá yeḛ ula kubu rəa’g wa dəa gə ndar mbata yeḛ si kudee dum ba, tɔɓəi yeḛ ɔd al uru mán. 8 Njékwakila Jejuje gə́ nai mee to’g lé d’ɔs to ndɔr ne bura gə́ ka̰jije rusu njḭ-njḭ lé goo dee’g, mbata to mbɔr kaar koŋgo’g dəb as kəmkil dəw tɔl-joo bèe. 9 Loo gə́ deḛ teḛ dɔ koŋgo raga ndá d’oo kɔr pər taa gəgəgə ar ka̰jije to dɔ’g ləm, d’oo pil muru ləm tɔ. 10 Jeju ula dee pana: Odoje ka̰jije gə́ seḭ wa deeje lé gə́ nee. 11 Simo̰ Piɛrə al uru mee to’g, ndɔr bura gə́ ka̰jije rusu njḭ-njḭ lé ila dɔ koŋgo raga. Deḛ tura ka̰jije gə́ boi-boi keneŋ tɔl gə dəa rɔ-mi-giree-munda, lé bula keneŋ togə́bè ya kara kəm bura til gə́ tḛ́ bèe kara til el. 12 Jeju ula dee pana: Ree o̰je né. Njekwakilá kára kara oo loo gə mba kila ɗigi kaaree’g dəjee, see i to gə́ nawa kara bèe el saar, mbata deḛ gəree gao yeḛ to gə́ Mbaidɔmbaije lé ya. 13 Jeju rəm pər gə́ rɔ dee’g ndá un pil muru ar dee ləm, un ka̰ji kara ar dee togə́bè ləm tɔ. 14 To gɔl munda ləa gə́ yeḛ teḛ kəm njékwakiláje’g un ne kudee ndɔ gə́ yeḛ unda loo teḛ dan njé gə́ d’wəi’g lé.

Jeju gə Piɛrə

15 Loo gə́ d’o̰ né mba̰ ndá Jeju dəji Simo̰ Piɛrə pana: Simo̰, ŋgon Junas, see i undam dan kəmi’g unda deḛ gə́ d’aar nee wa. Simo̰ ndigi təa’g pana: Oiyo, Mbaidɔmbaije, i gər gao, ma lé m’ndigi ya. Jeju tel ilá keneŋ pana: Bèe ndá ul ŋgan badje ləm am. 16 Jeju tel dəjee gɔl joo pana: Simo̰, ŋgon Junas, see i undam dan kəmi’g ya wa. Piɛrə ndigi təa’g pana: Oiyo, Mbaidɔmbaije, i gər gao ma lé m’ndigii ya. Jeju tel ilá keneŋ pana: Bèe ndá maji kari ula badje ləm am. 17 Jeju tel dəjee tɔɓəi ɔm’g gɔl munda lé pana: Simo̰, ŋgon Junas, see i ndigim tɔgərɔ ya wa. Piɛrə lé mée ea̰ mbata dəji gə́ Jeju dəjee gɔl munda pana: See yeḛ undá dan kəmee’g wa. Ndá yeḛ tel ndigi təa’g pana: Mbaidɔmbaije, i gər néje lai, i gər gao to gə́ ma m’ndigii ya. Jeju ilá keneŋ pana: Bèe ndá maji kari ul badje ləm am. 18 Ma m’ulai təsərə, loo gə́ i nai basa ɓəi lé i wa dɔ kubu ləi gə ndar aw ne loo to gə́ məəi ndigi. Nɛ loo gə́ i a ɓuga mba̰ ndá i a tura jii par ndá dəw gə́ raŋg ɓa a kwa ndar dɔ kubu ləi tɔ ndá a kɔd kundai kaw səi loo gə́ məəi ndigi’g el ŋga. 19 Jeju pa togə́bè wɔji ne dɔ kwəi gə́ Piɛrə a kwəi kula ne rɔnduba dɔ Ala’g lé. Loo gə́ yeḛ pa bèe mba̰ ndá yeḛ ulá pana: Ɔd gə́ goom’g nee.

Jeju gə njekwakilá gə́ yeḛ undá dan kəmee’g lé

20 Piɛrə kel gée ndá aa loo oo njekwakilá gə́ Jeju undá dan kəmee’g lé si ree gə́ goo dee’g, to yeḛ gə́ loo gə́ d’isi ta ka-nésɔ’g d’isi d’usɔ né ndá ula təa gə́ rɔ Jeju’g dəjee pana: Mbaidɔmbaije, see na̰ ɓa a kun dɔi wa lé-. 21 Loo gə́ Piɛrə ée ndá yeḛ dəji Jeju pana: Mbaidɔmbaije, yeḛ neelé see ɗi ɓa a rəa wa. 22 Jeju ilá keneŋ pana: Ɓó lé ma m’ndigi karee si bèe saar mba karm m’tel m’iŋgá kara see ta ɗi ləi ɓa to keneŋ wa. I nja ɔd gə́ goom’g nee. 23 Yen ŋga taree oso gə loo mbidi-mbidi mbuna ŋgako̰ deeje’g ar dee pana: Njekwakila Jeju neelé a kwəi pai godo. Nɛ ta kwəi gə́ yeḛ a kwəi pai godo lé ɓa Jeju pa bèe el, nɛ ta gə́ yeḛ ula Piɛrə lé ɓa nee: Ɓó lé neḛ ndigi karee si bèe saar mba kar neḛ n’tel n’ree n’iŋgá lé see ta ɗi ləa ɓa to keneŋ wa. 24 To njekwakila Jeju neelé nja ɓa ɔr goo ta néje neelé ndaŋg taree mee maktub’g tɔ. Ndá jeḛ n’gər gao, takɔr ləa to gə́ kankəmta ya. 25 Jeju lé ra néje gə́ raŋg bula yaa̰ ɓəi, ɓó lé néje neelé deḛ ndaŋg taree goo na̰ goo na̰ mee maktub’g lé ndá məəm ndaji ta pana: Maktubeeje lai gə́ d’a ndaŋg lé loo gə́ dɔ naŋg nee bura kara a kas mba kɔm dee keneŋ lé godo.