Yoane Kam Boingua

Yoane yaromi Yesu gama okonom koro koro muruwo kaunom surai yokamai moingi suna tei moimie. Yesu kon wanungua kakom tei Yoane ama wanungua iran Yesu tai bengua ka dungua firo kanume. Ena Matiyu te Mako, te Luka yokamai koma wom Yesu tai bengua kam boimba okome wom Yoane uro Yesu kam waiyom i boime.
Ena ne yokamai furo Yoane Yesu kam waiyom boingua kapuka kam awa teinga kerowainga kaniyo! Kapuka kam i munom boingua “gama yokamai” te “yai ta Yesu mun fi tongua yaromi” epe boime. Ena ari munmane epe di fime: “Yoane nenen kam di kou siro ka epe boime,” epe di firo inokore eime. Kakom tei ari yokamai nenen kanom epe di kou siro kanom boimba no Kinuku ari yokamai mapunom epe beikepune. No yokamai nonon kanom dupunga no “na” bo te “no yokamai” dupune. Ena iran Yoane bei moiro kam boingua “na” epe boikemba no yokamai Yoane kam boingua awa tere Kinuku kam boipunga no yokamai “na” bo te “no yokamai” boipune.
Ena ne yokamai Yoane Yesu kam waiyom boingua kerowainga Yesu ka kawom mapunom yai moingua firaime. Te yaromi keranom sungua mapunom te moi kuwom suwainga mapunom norowangua ama firaime. Yai ta non sipsip kiapanom bei eronguamere epe Yesu uro no yokamai kiapanom bei norome. Te yaromi kamundi kon mori kapakom moime. Ena Yoane moiro “Ari yai opai muruwo Yesu fi ki si towaime,” diro kam i boime.

1

Yai Gumam giram murom kam di mari dongua yaromi gam dinom iro u mari ume

1 Komari wom man kamun ama bei eikengoro yai ta Yai Gumam giram murom kam i di mari dongua yarom moimia. Te yaromi Yai Gumam gere ama moimia. Te yaromi Yai Gumam nenen epemere moimie. 2 Man kamun ama bei eikengua kakom tei yaromi Yai Gumam gere ama moime. 3 Yai Gumam bei moiro “Ne beyo!” di tongoro ena yaromi tai ta ta muruwo bei eme. Te tai ta ta beikengua yo fuka dikeme. Ma do! Tai ta ta fuka dunguairai yaromi nenen bei engoro fuka dumie. 4 Te yokori moinga mapunom yaromi moingui dumie. Ena kewa dongua kon kanupungamere ena yokori moinga mapunom i no ari yokamai kewanom epe dumie. 5 Kewarai akai ta si boingui tei domba ari yokamai si boingui tei moinga ure “Kewa dongua si gounapune,” diro bei finga faikeme. 6 Ena Yai Gumam yai ta awi dongoro ungua kam i na donam Yoane. Yaromi ure. 7 “Ari yai opai muruwo kewa dongua kam wayom firo fi ki si towaime,” diro ure ka di mari de erome. 8 Yaromi nenen kewa i moikema yaromi uro kewarai kam wayom i towane duwaro ume. 9 Kewairai kawom ari yai opai muruwo denom minom bau boi erowaro bengua u mangi ume. 10 Ena Yai Gumam giram murom kam yaromi man kamun bengua yaromi u mangi tawa umie. Te ari yai opai mangi moinga Yai Gumam yaromi awi dongua i fikeime. 11 Te yaromi u nenen ikom akaiyomdi umba Yura ariyoma yokamai mounom wako teimie. 12 Epe beimba ari suwo koropane yaromi kukurere fi ki si teingoro ena yaromi “Ne yokamai fi ki si teinga ena Yai Gumam wama apoma kawom u mari nainga faimie,” di erongoro moimie. 13 Yokamai nenom manom kui neinga kakom i Yai Gumam wama apoma u mari kime. Te nenen nomanenom firo Yai Gumam wama apoma u mari kime. Ma do. Yai Gumam yaromi nenen kui engua yokamai wama apoma u mari fimie. 14 Ena te Yai Gumam giram murom kam di mari dongua yaromi gam dinom koi koiro u mari uro kakom suwo no yokamai moipungi suna tei moingoro yaromi keranom bau boingua kanupunie. Keranom bau boingua i Yai Gumam wam towane wom tomie. Te yaromi no yokamai yo morom bei nokapu de norere te kakom kakom ka kawom di norome. 15 Ena na donam Yoane ure yaromi kam wayom di mari dome. Donam u epe boiro “Yaromi epena ungua koma na epe di mari deiye: ‘Na koma mangi ukoro te yai ta okome unamba koma na manam kui nekengua kakom tei yaromi kamundi yokori moingua ena yaromi na ime de narowame,’ epe di mari deiye,” dume. 16 Ena Yai Gumam yo morom bei nokapu de norongua mapunom yaromi dem miriyom fai si di tongoro ena yaromi yo morom bei nokapu de norongua kapakom moiro nonon muruwo nomane nokapu norongoro u nokapu fupunie. Kawom, kakom kakom inokore a boire ei norere bianom kore di norome. 17 Yai Gumam ka di guwo dungua kam Mose okomdi nonon noromba Yai Gumam yo morom akire di norongua mapunom te kawom mapunom i Yesu Kirisito okomdi norome. 18 Te nenta yaromi kakom kakom Yai Gumam gumam kankemba Yai Gumam wam towane nem moingui teina tei moiro ena Yai Gumam kam wayom nonon di noromie.

Yoane ari nuwi bui erongua yaromi ka di mari dome

19 Ena Yura ari ori Yerusarem iki birom ori tei moinga bei moire ena ari fi mun ei teinga yokamai te ari akire di ereinga i kanom Liwai yokamai gere ewi deingoro tei ma dero fure na donam Yoane moingui tei ure “Ne eramom moine?” di teingoro 20 ena epe di teinga yaromi ka di eke dekere di mari dero “Na Yai Gumam awi dowangua akire di norowangua yai Kirisito moikeiye,” dume. 21 Ena ari yokamai tokoi mina wako tere “Tora beme? Ne Yai Gumam kam mapunom yai ta komari moingua tokoi inako dero unangua yaromi Iraiya moino?” di teingoro “Na moikeiye,” di erongoro ena “Ne Yai Gumam kam mapunom yai ta no yokamai kiapam moipunga yaromi moino?” di teingoro “Ma deiyo!” di erome. 22 Ena iran ari yokamai “Ne eramom moine? No yokamai ari nowi deinga yokamai ka mokom bai erowaro bepunga ena ne ka mokom bai noro! Ne nenen tora ka duwane?” di teingoro 23 ena na donam ka mokom bairo “Na akai bakom suna ari kei faikeinga akaiyom moiro kam mapunom yai Aisaiya ka koma dunguamere ama epe u boiro di mari dere ‘Ari Wanopanom unangua konom kenom bei teiyo!’ epe di ereika yaromi moiye,” epe di erome. 24 Ena na yai donam Yoane moingui tei ari winga yokamai suwo koropane i Yura ari mapunom finga yokamai kanom i Feresi ari moimie. Ena yokamai bei moiro 25 ka ta mina wako tere “Ne Kirisito yaromi moikene. Ne Iraiya yaromi moikene. Ne kam mapunom yai no yokama kiapam moipunga yaromi moikene. Ena ta bengoro ne ari yai opai nuwi bui erene?” epe di teingoro 26 ena “Na ari nuwi bui ereika i mina wako nareimba te ne yokamai moingi suna tei yai ta arero moingua yaromi ne yokamai kankeimie. Kanainga faname. 27 Na koma ukoro te yaromi okome unamba yaromi yai ori wom moingoro na kuwanom yai moiye. Ena na akire di tere guwai gaiyom kipanamdi kaunaika faikeme,” epe di erome. 28 Te tai i amai fuka dume? Na yai donam Yoane yaromi ari nuwi bui ere moingua Yoran nuwi dungui tei bunam koro iki birom ori Betani dungui tei tai i fuka dume.

Yesu yaromi Yai Gumam nonom sipsip gam epemere moime

29 Ena ongo kakom i na donam Yoane kanungua Yesu wan no moipungi tei ungoro ena yaromi “Kaniyo! Yaromi Yai Gumam nonom sipsip gam moiro goiro ari yai opai muruwo bianom fainga kore de erongua yaromi moimie. 30 Na yaromi kam koma epe dika: ‘Na koma mangi ukoro te yai ta okome unamba na manam ama na kui nekengua kakom tei yaromi kamun yokori moingua ena yaromi na ime de narowame,’ epe dika yaromdai umie. 31 Te na yaromi Yai Gumam awi dongua akire di norongua mapunom fikeipa na ‘Isirae ari yaromi mapunom firaime,’ diro ure ari nuwi wom bui ereiye,” epe dume. 32 Ena te donam Yoane ka ta ama di mari dome. “Na kanikai Murom Sumuna kamundi tei ma dero kapu kunuma epemere dairo ako u Yesu moingui tei ure yaromi nomaneyom ikai koi furo moimie. 33 Te koma na yaromi mapunom fikeipa te Yai Gumam ‘Na ari yai opai nuwi bui erowana fo!’ epe diro nawi dongua yaromi koma ka epe di naromie: ‘Na Muronam Sumuna yai ta morangui tei uro nomaneyom ikai koi furo morangua yaromi ari yai opai Muronam i Sumuna erowamie,’ di narome. 34 Ena na Murom Sumuna ungua kanere ena ‘Yaromi Yai Gumam wam moimie,’ di mari de ereiye,” na donam epe dume.

Ari koma finga Yesu gama yokama moime

35 Ena ongo kakom na yai donam Yoane yaromi tokoi tei arere moingoro te no surai yaromi gama gere ama arere moipunie. 36 Ena donam Yesu kon wan fungua kanero “Kaniyo! Yaromi Yai Gumam nonom sipsip gam moimie,” epe di norongoro 37 ena no surai ka dungua fire Yesu dourom boipukoro 38 Yesu awa tere no surai dourom boi upuka kanero “Ne surai tora tai wandou upire?” di norongoro ena no surai “Rapai, ne iki amai fai moine?” di topire. (Te ka i “Rapai” dungua mapunom i “Ka nuwi si norongua yai” epe dinga) 39 Ena Yesu “Ne surai ure kanaipire,” di norongoro no surai furo yaromi fai moingua ikom kanere ena aro u oropo taro furo taroma engoro aro kakom i yaromi moingui tei ama moipune. 40 Te no surai na yai donam Yoane kam dungua fire Yesu dourom boipuika yai towane suna tei moingua i kam Enduru. Yaromi Saimon Pita emerom moingua 41 ena koma furo auwom Saimon wan douro i mari dero “Nonon Mesia yaromi mora kanopunie,” di tome. (Te kam i “Mesia” awa towapunga ari kanom ta i “Kirisito” dingarai) 42 Ena yaromi Saimon akiro Yesu moingui tei fungoro ena Yesu yaromi toren kanero “Ne Yoane dom wam Saimon moine. Te okome na kanum Sifas duwame,” di tome. (Te kam i “Sifas” dungua Giriki ari kanom i “Pita” dume. Te kam surai mapunom i “Kongo” epe dume.)

Yesu yaromi yai surai Firipi te Natanie “Ne surai na dowinam boiro!” di erome

43 Ena ongo kakom i Yesu “Gariri man naiye,” diro ena wan douro yai Firipi i mari dero “Ne na dowinam boro!” epe di tome. 44 Te Firipi yaromi Besaira yai moime. Enduru te Pita surai ama Besaira ari moipire. 45 Ena Firipi yaromi wandoure yai Natanie i mari dere “Firo! Komari Mose ka di guwo dungua yai ta unangua kam munom boingua te kam mapunom ari ama yaromi unangua kam boinga ena yaromirai no yokamai epena i mari dopunie. Yaromi Yosefe wam Yesu moime. Yaromi Nasareti yai moime,” epe di tongoro 46 “Nasaretiyo? Nasareti ari kanom wayom i tai noromanga tai dungua ena ne ‘Tai ta ta nokapu Nasareti tei i mari dekename,’ epe do!” di tongoro te “Ne ure kano!” di tome. 47 Ena Natanie Yesu moingui tei ungoro ungua kanero ena “Kano! Yaromi ungua Isirae yai wom moimie. Yaromi ka kasu dikema te mapunom kasu ama beikemie,” dungoro 48 ena Natanie “Ne toramere beire na mapunonam finie?” di tongoro ena Yesu “Koma Firipi ne unum boikengoro ne fakai moiro eri sukuro mapunomdi ipo moingarai na ekaniye,” diro ka mokom bai tongoro 49 ena “Rapaiyo, ne Yai Gumam wam moinia te no Isirae yokamai kiapanom bei norongua yai ori moinie,” dungoro 50 ena “Na ‘Ne eri sukuro mapunomdi tei moinga ekaniye,’ dikai ne fi ki si narenba okome tai ta ta mokongua benangua u mari nangua i iwe de towangua kananie,” di tere 51 ena akai nere ari moinga yokamai ka ta di eromie. “Fi goi iyo! Okome ne yokamai kanainga kamun giram korangoro Yai Gumam nuwi kokonan gan yokami u teme oropo furo na ari gaunom wam moraiki tei uro wan moraimie,” epe di eromie.

2

Yesu yaromi goi nuwi ire awa tongoro u nuwi wain fume

1 Ena aro surai kakom goungoro aro ta kakom yai ta Keina iki birom ori i Gariri ikinom akainom ikai tei dungua moingua yaromi bei moiro opai inaro bengoro te Yesu mam yaromi opai ingui tei ama moingoro 2 te ari yokamai moiro Yesu te no gama yokamai unom boingoro ena no yokamai ure opai ingui tei ama kanupune. 3 Ena moipunga okome nuwi wain neinga goungoro ena Yesu mam bei moiro Yesu “Ari yokamai nuwi wain neinga goume,” di tongoro 4 ena “Manao, na bei furo nanan mapunonam i mari dowaika kakom kungua iran nuwi wain goungua nanan moiki dikeme,” di tongoro 5 te mam fure nuwi kokonan gan yokamai “Yaromi ne yokama ka ta di erowangoro gore diyo!” di erome. 6 Ena te kongo kowi okonom koro muruwo koro towane teina tei dumie. Koma ari yokamai kowi sin okonom koro koro muruwo ire nuwi koiro iro ure kongo kowi towane towane fera dimie. Ena Yura ari yokamai beinga mapunom dourom boiro okonom te tai ta ta muruwo “Bi suwapune,” diro nuwi kongo kowi moingui ire bi singoro nuwi i goume. 7 Ena okome Yesu fure nuwi kokonan gan yokamai “Kongo kowi nuwi koiyo!” epe di erongoro nuwi tokoi koi mureime. 8 Koi mureingoro Yesu “Ena epena ne yokamai nuwi suwo fera dire ire fu kopuna kiapam bengua yai ta moingui tei fure teiyo!” di erongoro ena nuwi fera dire iro fure kopuna kiapam bengua yaromi teingoro 9 yaromi nuwi ne fingua nuwiyom i bengua tokoi u nuwi wain mora fungoro yaromi “Nuwi wain amai koime?” diro fikemba nuwi kokonan gan yokamai mora kanimie. Ena kopuna kiapam bengua yaromi moiro opai epena ingua yaromi uwom boiro 10 “Ne mapunom nokapu bene. Ari muruwo nuwi wain nokapu koma fera dire ari ereingoro ena nuwi wain munmane nere du dire moingoro nuwi wain a boikengua ereimba ne nuwi wain nokapu dunguairai ako moire ena epena i mari denie,” di tome. 11 Yesu nuwi ire awa tongoro nuwi wain fungua tarom ori yoporam boingua i Yesu Keina iki birom ori i Gariri ikinom akainom ikai tei dungua moiro koma bengua iran yaromi keranom bau boingua mapunom i mari dongoro te no gama yokamai fi ki si topune. 12 Ena yai opai ingua kopuna muruwo mora nopunga Yesu te mam te emerom yokama te no gama yokamai ma dere fu iki birom ori Kapanem fure aro kakom suwo koropane tei moipunie.

Yesu furo ari Yai Gumam fi mun ei teinga ikom tei tai meina bai neinga yokamai ewi mena dome

13 Ena Yura ari “Komari Yai Gumam no awanoma yokamai ei goikengua kakom firapune,” diro kopuna ori nowainga kakom girako towaro bengoro ena Yesu te no yokamai u Yerusarem iwa fure 14 Yai Gumam fi mun ei teinga ikom ikai fure kanupunga ari non burumakau te non sipsip te kapuka kunuma eire kongo gure ne moingoro te ama kanupunga ari kongo mukom wapun ereinga koro ire mukom koro nen ereinga yokamai ama ame de moimie. 15 Ena yaromi kan iro ako kumai siro ari ikai moinga durange eiro te non burumakau te sipsip muruwo ama ikai moinga durange eiro ewi mena dero ena furo ari kongo mukom wapun ereinga yokamai boinom gura boire ako sungoro ena ari ama ewi mena dero 16 te furo ari kapuka meina beinga yokama “Iki i maket ikom dikeme. Ne yokama tai i iro mena fiyo! Ne yokama na aunam ikom tei moiro tai meina beinga i faikeme,” di erome. 17 Epe bengua iran no yaromi gama yokamai di firo ka mapunom munom epe boingua inokore ei fipunie: “Ne ikinum fi teikai na denam minamdi ikai fai si di narowamie,” epe boime. 18 Ena Yesu epe bengoro Yura ari ori yokamai kanero “Ne tora tai ta ta ori benanga no yokamai mora firapunga ‘Yai Gumam yoporam boingua erongoro ena ne ari ewi mena dowanga i faname,’ firapune?” diro mina wako teingoro 19 “Ne yokamai fi mun ei teinga ikomdai ako gui duwaingere na aro suraiye kakom kei gounaiye,” diro ka mokom bai erongoro 20 ena “No Yura ari yokamai bei moiro fi mun ei teinga ikom i kei moipungai ena non iki 46 i dopunga dumia ena ne aro suraiye kakom tokoi kenano? Oro?” epe di teime. 21 Ari epe dimba yaromi nenen gam dinom Yai Gumam fi mun ei teinga ikom dunguamere epe dungua i di firo ka epe dume. 22 Ena okome Yesu mora goiro ariro fu dongoro kakom tei no Yesu gama yokamai Yesu kam epena dungua inokore ei firo ena kam mapunom te Yesu ka dungua i fi ki si daipunie.

Yesu ari inokore ei moinga tarom muruwo fimie

23 Ena Yura ari firainga kopuna ori si gai neinga kakom i Yesu Yerusarem tei moingoro te ari yai opai munmane yaromi ari ganom nouro dinga tarom bengua kanero fi ki si teimba 24 yaromi ari beinga mapunom muruwo mora fingua ena “Yokamai kaningai tai ta ta ori beika ena fi ki si nareimie,” di kanero ena yokamai mangi mapunom beinga dourom boikeme. 25 Yaromi ari inokore ei moinga tarom muruwo mora fingua iran nenta yaromi ari kanom waiyom opom di towangua faikeme.

3

Yesu bei moiro Nikorimasi ka nuwi si tome

1 Yai ta moingua i kam Nikorimasi. Yaromi Yura ari mapunom finga yokamai kanom i Feresi yai ta moimia te Yura ari kiapanom yai moimie. 2 Ena giruwangua ta yaromi u Yesu moingui tei uro “Ka nuwi si norenga yae, Yai Gumam nenta moingi tei moikenangua yaromi ne ari ganom nouro dinga tarom bengamere epe beikenangua ena iran no mora fipunga Yai Gumam ‘Ne ari ka nuwi si ero!’ di erere ewi domie,” di tongoro 3 ena ka mokom bairo “Na ka di erowaika fi goi iyo! Nenta Yai Gumam bei ei tekenangua yaromi Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua akaiyom ikai tei kinamie,” epe di tongoro 4 “Aiya! Yai ta erowai tere moingua tora beiro u gan gawo nangoro tokoi kui nowame? Yaromi tokoi mam maramdi ikai nangoro tokoi kui nowangua i faikeme,” di tongoro 5 ena Yesu ka mokom bairo “Firo! Nenta nuwiri kui nekenangua te Murom Sumuna ama ikenangua ena yaromi Yai Gumam ari kiapanom bei erongua akaiyom ikai tei kinamie. 6 Ari yokamai nenom manom kui nongoro ari towane moingamere epe moimba ari yokamai Murom Sumuna kui neinga ena Murom Sumuna gere moimie. 7 Ena na ‘Ne yokamai tokoi kui nowainga faime,’ na epe ne di ereika inokore munmane eikeyo! 8 Te kamun kai nenen finguamere epe sire koro koro fungoro ne nokom dungua finba ne ‘Koi umbo koi fumbo’ dire kankenie. Ena epemere Murom Sumuna ari akire di erowangoro yokamai tokoi kui nowainga mapunom i ne ama kankenie,” di tongoro 9 ena “Ne kanum dinga i tora mere beiro fuka duwame?” di tongoro 10 ena “Ne Isirae ari ka nuwi si erongua yai moinga te tai kan mapunom i fi kun daikenga ena na inokore munmane eiye. 11 Fiyo! Nonon tai fipunga kam dupunga te no tai kanupunga kam di mari dopunba ne yokama ka dupunga mounom wako noreimie. 12 Te na mangi tai kam ne yokamai mora di ereikoro fi kun daikeimie. Ena iran na kamundi tai kam di erowaika ne yokama kawom fi kun daikenaimie. 13 Yai ta kamundi furo inako dero kumba na ari gaunom wam towane kamundi moiro u mangi ure moiye. Ena na kamundi tai mapunom fire kam di ereikoro ne yokamai fi kun daikeimie. 14-15 Ena te komari Mose yaromi akai bakom suna ari kei faikeinga akaiyom tei moiro onopa kuiam beiro ‘Ari kanainga goikenaime,’ diro akire dunguamere epe wom na Ari Gaunom Wam ‘Ari yai opai muruwo fi ki si narowainga kakom kakom moi kuwom suwainga inaime,’ duwaikoro eri yoro bakomdi nairo akire duwaimie,” Yesu epe di tomie. 16 Ena Yai Gumam no ari mangi moipunga kanom ori wom fi norongua wam towane wom awi mangi dome. Ena iran ari yai opai wamdai fi ki si towainga guwom akai kinaimba kakom kakom moi kuwom suwainga inaimie. 17 Te Yai Gumam wam awa mangi dongua “Ne fure no mangi ari ipu si erere ka kori di erowana fo!” diro awi dekemie. Ma do! Yaromi wam awi dongua “No ari tokoi inako dere nenen ekinana fo!” epe diro awi dome. 18 Ena ari yai opai yaromi fi ki si towainga ka kori ta di erekenamba ari yai opai yokamai fi ki si tekenainga yokamai ka kori mora dimie. Yokamai “Yesu yaromi Yai Gumam wam towane wom moimie,” diro fi ki si tekeinga ena ka kori mora dimie. 19 Te ka kori mapunom i epe: Yai ta keranom bau boingua yaromi u mangi tawa ure domba ari yai opai yokamai si boingui tei wanaro mun fimie. Yokamai mapunom niki dongua beinga iran i yokama keranom bau boingua konom wanaro kam fikeimie. 20 Te ari tai niki dongua beinga yokamai “Tai mapunom mapunom bepunga u mari name,” di firo ena yaromi dongui kianom gai tere moingui tei wanaro kam fikeimie.21 Kam fikeimba ari yai opai kawom mapunom bei moinga yokamai keranom bau boingua yaromi dongui tei wime. Yokamai “Ari kanainga Yai Gumam uro no yokamai akire di norongua no yokamai tai kan nokapu benapungoro kanaime,” di firo wime.

Yoane yaromi moiro Yesu kam di mari dome

22 Ena eken ta Yesu te no gama yokamai fu Yuria akai ori koro koro furo nonon gere moire te ari nuwi bui ere moipunie. 23-24 Te koro ipo iki birom ori Inon dungua te i iki birom ori ta i kam Sarim teina tei dumie. Ena akai tei nuwi munmane moingoro ena na yai donam Yoane ari ama nuwi bui erome. Te Eroti yaromi bei moiro na donam ama kan si tekengua kakom i ari yai opai munmane kakom kakom u moingoro nuwi bui ere moimie. 25 Ena nuwi bui erongua kakom tei na donam gama suwo koropane yokamai fure Yura yai ta moingui tei fure “Ne nomanenum feke dongua inare benga kam dire ne Yoane nuwi biyom si erongua inanie,” diro kura kam di ipo ka diro 26 ena dere u na donam moingui tei uro “Rapai, koma yai ta ne gere Yoran nuwi koro tei ama moipika ne yaromi kam wayom di mari denga fino? Ena yaromi ari nuwi bui erongoro ari munmane wom yaromi moingui tei fingoro ena niki de fipunie,” di teingoro 27 ena na yai donam ka mokom bairo “Yai Gumam kamundi moingua yai ta tai ta tekenangua ena yaromi tai i ikenamie. Ena te Yesu kokonan bengua mukom fanangua iran i Yai Gumam kokonan i tomie. 28 Te na ka koma dika ne yokamai mora fingarai ‘Na Yai Gumam awi dowangua akire di norowangua yai Kirisito moikeiye. Yai Gumam na nawi dongoro na koma wiye,’ epe diye. 29 Ena na kuiam duwaiye. Yai ta opai kau enguai efem biyai moimie. Te yaromi ariyom ta arero moiro opai ingua yaromi nokom firaro moiro ena nokom mora firangua miriyom mokomie. Ena yaromi miriyom mokonguamere epe ari Yesu moingui tei finga na mirinam mokongua si di naromie. 30 Ena iran yaromi kam i moko teme nangoro te na kanam i u oropo nangua faimie,” epe di erome.

Yai ta kamundi moingua ma dere u mangi ungua kam dume

31 Yai ta teme iwa moingua ako mangi ungua yaromi ari muruwo ime de erero moimie. Te ari mangi tei moinga yokamai mangi ari moiro te mangi tai ta ta kam wayom di mari deimie. Te yai ta kamundi ma dere u mangi ungua yaromi ari muruwo ime de eromie. 32 Yaromi tai ta ta kanungua te ka fingua di mari domba ari yokamai yaromi ka dunguai firo mounom wako teimie. 33 Mounom wako teimba ari suwo koropane yaromi ka dunguai firo ako ki singa ena yokamai “Yai Gumam kawom moimie,” di mari deingoro ena mangi ari ka i fire ganom nouro dimie. 34 Te Yai Gumam yaromi Murom Sumuna muruwo tere awi dongoro ena yaromi ure Yai Gumam kam di mari domie. 35 Te Yai Gumam moiro dem miriyom mun fi tere ena iran tai ta ta muruwo okomdi emie. 36 Ena ari yai opai Yai Gumam wam fi ki si towainga yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga akaiyom inaimba ari yai opai wam kam dungua firo dourom boikenainga yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga akaiyom ikenaimie. Yai Gumam bei moiro kakom kakom dem miriyom eriyom moko ere moramie.

4

Yesu yaromi fure Samaria opai ta gere ka di ipo ka deipire

1 Ena kakom tei Yura ari mapunom finga yokamai kanom i Feresi yokamai mora finga “Yesu yaromi dourom boinga yokamai munmane endire nuwi bui erero te na yai donam Yoane dourom boinga yokamai ime de erome,” dingoro 2 te Yesu yaromi nenen nuwi bui erekemba no gama yokamai bei moiro ari nuwi bui eropune. 3 Ena Ari Wanopanom yaromi ari ka dinga fingua ena yaromi te no yokamai gere Yuria iki ori tei ma dero inako dero fu Gariri iki ori tei tokoi fupune. 4 Ena no kon dourom boipunga i Samaria iki ori tei fupunga 5 ena no furo Samaria tei fure iki birom ori ta fuka dupunie. Akai i kam Saika. Te akai i teina tei komari no awanom Yakopo koma moiro wam Yosefe mansinom gawo ta tomie. 6 Te koma Yakopo man bairo man minomdi koi nuwi moingoro koi nongua akaiyom i ama tei dumie. Ena no yokamai kon wan uro ganom kipi kaingoro ena iran Yesu nuwi koi neinga akaiyom tei ame dere moime. Te kakom oromene enaro bengoro 7-8 ena no gama yokamai ma dere kua kopuna meina bei nowaro fure iki birom ori tei fupungoro ena Samaria opai ta “Nuwi koraiye,” diro nuwi koi neinga akaiyom tei ungoro Yesu “Nuwi nowaiya naro!” di tongoro 9 te Yura ari Samaria ari gere fana gairo ama wankeinga ena oparomi gam nouro dungoro “Ne Yura yai moinia na Samaria opai moiya ena tora bengoro ‘Nuwi nowaiya naro!’ di narene?” di tongoro 10 Yesu ka mokom bairo “Ne Yai Gumam tai yo morom erongua mapunom firanga te na ‘Nuwi nowaiya naro!’ dika mapunonam ama firanga ena ne ka mina wako narowangere ena na nuwi moi kuwom sungua erowaiye,” epe di tongoro 11 “Yai ori yo, ne nuwi koranga sinom dikengua te nuwi neinga akaiyom i su dungoro ena iran nuwi moi kuwom sungua i ne amai inane? 12 Te ne no gere awanom Yakopo bire tenga i na fi kun daikeiye. Yaromi nuwi koi neinga akaiyomdai norongua dumia te nenen te gama te nonom burumakau te sipsip yokamai ama nuwi neimie,” di tongoro 13 ena “Ari yai opai muruwo nuwi tei neinga yokamai okome nuwi tokoi goraimba 14 ari yai opai nuwi ta na erowaika nowainga kakom nuwi goikenaimie. Na nuwirai erowaika fu yokamai nomanenomdi ikai fure nuwi okom engua epemere morangoro ena nuwi i kakom kakom moi derewo duwangoro yokamai moi kuwom suwainga inaimie,” di tomba 15 oparomi Yesu kam dungua mapunom fikere “Yai ori yo, nuwi i na naro! Ena na nuwi goire te ‘Nuwi koraiye,’ dire u tawa kunaiye,” epe di tongoro 16 “Ena ne fure ne winum biyai uwom boire inako dero u tawa wiro!” di tongoro 17 oparomi “Na winam biyai moikemie,” di tongoro “O, ne ‘Winam biyai moikemie,’ dinga kawom dinie. 18 Koma ne yai okonom koro muruwo kau enba epena ne yai ta moingua ama moinga winum biyai moikeme. Ne ka dinga i kawom dinie,” epe di tongoro 19 ena “Yai ori yo, ne na tai koma beika kankenga di mari de narenga ena ‘Ne ka mapunom yai moinie,’ di fiye. 20 Ena nonon Samaria ari awanoma fure kopu tei kuku boire Yai Gumam kam akire dimba te ne yokamai Yura ari bei moiro ‘Ari kuku boire Yai Gumam kam akire dinga akaiyom i Yerusarem tei dumie,’ dimie,” epe di tongoro 21 “Opaiyo, ne na kanam duwaika firo! Kakom ta unangua kakom i ari na aunam kam kopu tei towane akire di tekenaingere Yerusarem towane tei ama akire di tekenaimba koro koro muruwo akire di towaime. 22 Te yai ta ari akire di erowangua yaromi Yura yai moimie. Ena iran no Yura ari yokamai tai mapunom fire kanere dopunga kam akire dupunba ne yokamai Samaria ari tai mapunom fire kanere beikeinga kam i yo akire dimie. Te no yokamai Yai Gumam kam akire dupunga i faimie. 23 Ena kakom ta fuka duwaro benangoro te epena fuka dungua kakom i ari yai opai ‘No nenom kam kawom akire duwapune,’ diro nomanenomdi te mapunom kawom Aunam kam akire duwaimie. Aunam ‘Yokamai nenen na kanam epe akire di narowaime,’ diro mun firame. 24 Te Yai Gumam yaromi murom moingua ena ari kam akire di towainga yokamai nomanenomdi te mapunom kawomdi kam akire di towainga i faimie,” epe di tongoro 25 ena oparomi “Na mora fika yai ta Yai Gumam awi dowangua akire di norowangua yaromi Mesia unangua yaromi tai ta ta muruwo di mari de norowamie,” dume. (Te kam i “Mesia” awa towapunga i Kirisito duwapunga) 26 Ena Yesu ka di mari dere “Ne epena ka di ere moika yaromi ne yai kam dinga i na moiye,” di tome. 27 Ena kakom tei no gama yokamai inako dero uro Yesu opai ta ka di te moingua kanero iran inokore munmane epunba nenta “Ne tora tai ine?” dikembo “Tora bengoro ne opai ta ka di ipo ka deipire?” dikeme. 28 Ena opai nuwi korangua kowiyom ma dero inako dero fu iki birom ori tei furo ari yokamai 29 “Ne yokamai ure yai ta kaniyo! Yaromi na tai ta ta muruwo koma beika tarom irai di mari de naromie. Ena yaromi Mesia moimbore?” di erongoro 30 ena yokamai iki birom ori ma dere Yesu moingui tei naro wime. 31 Ena ari wan winga kakom no gama yokamai “Ka nuwi si norenga yai yo, kua kopuna ta nomo!” di te moipunba 32 yaromi ka mokom bai norere “Na kua kopunanam nowaika ta dungua ne yokamai kankeimie,” di norongoro 33 ena no yokamai nenen di ipo ka dere “Yai ta kopuna ire yaromi moingui tei ure tomo?” dupungoro 34 ena Yesu “Yai Gumam nawi dongua i bei moire kua kopuna neinga mapunom i ime de tome. Ena na bei moiro yaromi kokonanom benaika i tai ori wom dungoro te na yaromi ka dungua giram gore diro kokonanom bei gounaika na mun firaiye. 35 Te ne yokamai ‘No yokamai kopuna woipunga kapa suwo iro suwo iro duwangoro si nowapune,’ epe dimba na epena di ereiye: ‘Ne yokamai okonom murom fura dere kaniyo! Tai woinga i mora mukom dongua si nowainga kakom umie. Te kopuna si nowainga kakom unguamere ari yai opai na kanam fire fi ki suwainga kakom ama epe umie,’ epe di ereiye. 36-37 Te ari yokamai ka epe dinga ‘Nenta kopuna woingero te yai ta kopuna siro kuku boime,’ epe dinga i kawom dime. Ena epemere na ka kuiam duwaiye. Ari kopuna woingamere epe ari suwo koropane uro Yai Gumam gunom kam di mari deingoro te ari kopuna siro kuku boingamere epe ne yokamai uro ‘Ari yai opai yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga akaiyom inaime,’ diro yokamai kuku boi ereime. Ena iran ari kopuna woinga yokamai te ne kopuna siro kuku boinga yokamai gere ama mun firaime. Yai Gumam ari meinanom eronguamere epe yaromi bei moiro mun firainga mapunom eromie. 38 Epemere na ne yokama ewi deikoro fure koma ne yokamai kopuna kokonan beikeingi tei fure kopuna suwaimie. Ari suwo koropane kokonan ori beimie. Ena ne yokamai suna fure ari ganom kipi kokonan beinga kopunam i mukom dongua iro kopuna suwaimie,” epe di noromie. 39 Ena Samaria ari munmane iki birom ori tei moingoro oparomi bei moiro Yesu kam diro “Yaromi na tai ta komari beika di mari de naromie,” epe dungua ena yokamai Yesu fi ki si teimie. 40 Ena Samaria ari u Yesu moingui tei winga “Ne no yokamai moipungi tawa ama morapune,” diro yana di teingoro ena Yesu aro surai kakom ari yokamai gere moimie. 41 Te ari munmane wom yaromi kam i fire fi ki si tere 42 te fure opai “Epena ne kanum dinga towane firo fi ki si tekepune. Ma do! No nonon yaromi ka dungua ama firo ena mora kanopunga yaromi towane no ari yai opai mangi tawa moipunga akire di norongoro inako dero upunie,” epe di teimie.

Yesu bei moiro ari kiapanom yai ta wam bei nokapu de tomie

43 Ena aro surai kakom moiro Yesu te no gama yokamai akai tei ma dero Gariri akai ori fupune. 44 Te Yesu nenen “Kam mapunom yai fure nenen ikom akaiyomdi fungoro ariyoma yaromi kam ime deimie,” epe koma dumba 45 yaromi Gariri tei ungua ena Gariri ari mun fi teimie. Yokamai koma fure Yura ari kuku boire Yai Gumam yokamai awanoma eikengua finga kakom Yerusarem tei ama moiro yaromi tai ori yoporam boingua bengoro muruwo kanero ena mun fi teime. 46 Ena Yesu tokoi fure iki birom ori Keina i Gariri man dungui suna tei fume. Koma akai tei yaromi nuwi ire awa tongoro u nuwi wain fume. Te koma yai ori Yura ari kiapanom bei erongua yaromi bei moiro yai ta nou kei ei tongoro ena yaromi furo iki birom ori Kapanem tei kiapam beme. Ena yaromi wam nupi faingoro 47 yaromi fingua “Yesu Yuria man tei ma dero Gariri man ume,” dingai firo fu Yesu moingui tei furo “Yae, na wanam goraro bengoro ena ne ure bei nokapu de towana uwo!” epe di tongoro 48 ena Yesu yaromi “Ne yokamai tai ta ta ori yoporam boingua bo te ari ganom nouro diro tarom kankenainga fi ki sikenaimie,” epe di tongoro 49 ari kiapanom yaromi “Yai oriyo, na wanam ama goikenanguamere Kapanem tei ama napuiye,” epe di tongoro 50 “Ena ne dere fo! Ne wanum yokori morame,” di tongoro ena yaromi “Yesu kawom dumie,” di firo dere fume. 51 Ena ongo kakom yaromi kon bakom tei fu moingoro yaromi nuwi kokonan gama yokamai ure gumam boiro “Ne wanumdai yokori moimie,” di teingoro 52 ena yaromi “Tora kakom wanam moi fime?” diro mina wako erongoro “Ongo aro oromene engua kakomdai gam murom sungua bei fumie,” epe di teingoro 53 ena gan nem i mora fingua yokamai di teinga kakom i ongo Yesu “Ne wanum yokori morame,” di tongua ena inokore munmane eire nenen te ariyoma muruwo ama fi ki si teimie. 54 Ena Yesu tai ori yoporam boingua i eken surai kakom Yuria man tei ma dero Gariri akai tei ure beme.

5

Yesu bei moiro yai ta nupi faingua bei nokapu de tome

1 Ena okome Yura ari Yai Gumam mun fi teinga kakom ure kopuna ori kei ne moingoro ena Yesu fu Yerusarem tei fume. 2 Te Yerusarem suna tei kori gumam ori dunguai kam i non sipsip ikai nainga akaiyom dumie. Ena akai i teina dungua nuwi dian gawo ta moimie. Nuwi dian i Yura ari kanom Betesara epe dime. Te nuwi bunamdi tei iki maminom singi tei boi okonom koro muruwo kui deimie. 3 Ena boi akaiyomdi tei ari nupi fainga yokamai munmane wom fai moimie. Ari suwo koropane okonom murom gi dungoro te suwo kaunom goingua kon wankeingoro te suwo yoporanom goingua yokamai fai moimie. Yokamai nuwi dian i koka towangua kiapanom moime. 4 Kakom ta kakom Ari Wanopanom nuwi kokonan gan ta furo nuwi diandi ikai koi furo nuwi ferako dongoro koka tongoro ena koka tongua kakom nenta nuwi koma ikai fungoro nupi faingua bei fume. 5 Ena yai ta boiri tei moingua yaromi nupi fairo moi fungua non iki 38 i dongoro 6 ena Yesu ure kanongua yaromi wi fairo moingoro te ama fingua yaromi nupi faingua kakom arari wom fai moingoro ena Yesu “Ne moi firaiye di fino?” di tongoro 7 ena yaromi ka mokom bairo “Yai ori yo, nuwi koka tongua kakom nenta tei moiro na nandiro nuwiri koi dowangua moikemie. Ena na nanan ‘Naiye,’ diro beipa ari suwo koropane koma fure na ma de nareimie,” di tongoro 8 “Ena ne aro! Boinum ire fo!” epe di tongoro 9 ena kene kene eiro yaromi nupi faingua bei fungoro yaromi arero boiyom akire di iro kon wan fume. Kakom i Yura ari iron moinga kakom dungua 10 ena Yura ari ori kaninga yaromi nupi fairo moi fingua boiyom kaungoro ena yokamai “Epena no yokamai iron kakom dumia te no kanom di guwo di epunga ‘Tai kaungua kokonan ne mane’ dupunga ena ta bengoro ne boinum kauro iro une?” di teingoro 11 “Yai ta na bei nokapu de narongua yaromi ‘Ne boinum ire kon wan fo!’ epe di naromie,” di erongoro 12 ena yokamai “Yai eramom bei moiro ‘Ne boinum ire kon wan fo!’ di erome?” di teimba 13 ari yai opai munmane akai tei moingoro ena Yesu koma eke dere fungua iran yai nupi faingua bei de tongua yaromi Yesu gumam kankemie. 14 Ena okome Yesu furo yaromi Yai Gumam fi mun ei teinga ikom tei moingua kanero “Kano! Epena ne u nokapu funie. Ena ne tai bianum tokoi beikeyo. Bianum tokoi benanga ena tai ipun ori dowangua ta tokoi morangi tei uname,” epe di tongoro 15 ena yaromi ma dere Yura ari ori moingi tei furo “Yai na nupi faika bei de narongua yaromi Yesu moimie,” di eromie. 16 Ena iran Yesu bei moiro yaromi nupi faingua bei de tongua kakom i Yura ari iron kakom dunguai Yura ari ori mapunom boire Yesu bei niki de teimie. 17 Ena Yesu ka mokom bairo epe di erome: “Na aunam kakom kakom kokonan beiro te epena kakom ama kokonan bengoro ena na ama kokonan bei moiye,” di erome. 18 Epe dungua iran yaromi iron kakom towane si dekemba yaromi “Yai Gumam nanan aunam moimie,” ama dungua ena nenen u Yai Gumam kounom bengua ama moingua ena iran Yura ari ori “Yesu si gorapune,” di finga moko iwa fume.

Yesu bei moiro Yai Gumam kokonan towane bemie

19 Yura ari ori epe beinga iran Yesu ka mokom bairo “Na ka duwaika fi goi iyo! Na Yai Gumam wam nanan fikamere kokonan epe beikeiye. Ma deiyo! Tai ta ta muruwo na aunam bengua na ama beika ena na kanikai aunam kokonan bengua kokonan i towane epe beiye. 20 Te na aunam mun fi narero kokonan bengua tarom i muruwo na yaromi wam moika iran opom di narongoro ena yaromi kokonanom i towane beiye. Te aunam tai ta ta ori wom ama opom di narowangoro ena ne yokamai inokore munmane enaimie. 21 Tai ta ori wom opom di narowangua i epe: Na aunam ari goinga tokoi ako ariro yokori moinga eronguamere epe na wam moika ‘Nenta yokori moingua towaiye,’ di fika teiye. 22 Te tai ta ori wom ama di narowangua i epe: na aunam ari ka kori di erere ipu suwangua i faimba epena ari ka kori di erere ipu suwangua mapunom na wam moika okonamdi naromie. 23 Epe narongoro ena aunam kam akire dingamere yokamai na kanam ama epe akire duwaime. Nenta na kanam akire dikenangua yaromi na aunam nawi dongua yaromi kam ama akire dikename. 24 Ena ka ta fi goi iyo! Ari yai opai na kanam firo na nawi dongua yaromi fi ki si towainga yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga inaingoro ka kori di erekename. Yokamai gorainga konom ma dere yokori morainga konom wan fimie. 25 Ena ka ta fiyo! Kakom ta fuka duwaro benangoro te epena mora fuka dumie. Ena epena fuka dungua kakom ari yai opai nomanenom goinga yokamai na Yai Gumam wam moika nokonam firaro benainga ena yokama nokom i gore duwainga yokamai yokori moraimie. 26 Te na aunam nenen yokori moinga kapakom moingua ena yaromi wam moiki nanan yokori moinga mapunom ama naromie. 27 Te na ari gaunom wam moika ena yaromi ‘Ari ka kori dire ipu si erowanie,’ diro yoporam naromie. 28 Ena ne yokamai ka epena dika fire inokore munmane eikeiyo! Kakom i fuka duwaro benangoro ena ari goinga man si ereinga yokamai na nokonam firo 29 arerowamie. Ari tai nokapu beinga yokamai arero ure moi kuwom suwainga akaiyom moraime. Te ari niki dongua beinga yokamai arero uro ka kori diro meinanom niki dowangua inaimie. 30 Te na nanan fikamere tai ta ta epe benaika i faikename. Ena ‘Na nanan mun firaiye,’ diro kokonan beikeipa nawi dongua yaromi ‘Mun fiye,’ duwaro bengua kokonanom beika ena na aunam ka di naronguamere epe na ari ka kori di ereiye. Ena na ka kori di ereika faimie. 31 Ena na towane wom nanan mapunanam di mari dowaika ne yokamai kanam i kawom dumbo kasu dumbo di fikenaime. 32 Te yai ta na kanam mapunom di mari dongua ena na mora fika yaromi di mari dongua i kawom dumie. 33 Te koma ne yokamai ‘Na mapunanam firapune,’ diro ari ewi Yoane moingui tei deingoro ena yaromi na mapunanam kawom di mari de eromie. 34 Ena ari yokamai na mapunanam di mari dowainga inokore munmane eikeipa ‘Ne yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga inaime,’ diro ari na mapunanam di mari deinga yokamai kanom di ereiye. 35 Yoane yaromi ure kewa dongua keranom sunguamere epe moingoro ena ne yokamai kakom gurom towane ‘Yaromi kewa dongua firapune,’ di firo mun fi teimie. 36 Te na aunam kokonan narere ‘Kokonan i bei gouwo!’ di narongoro ena kokonanom i epe beika ari muruwo kaninga ‘Kamundi nem na nawi dome,’ epe dime. Ena na kokonanam beika i bei moiro Yoane yaromi ka di mari dongua ime de tomie. 37 Te na aunam na nawi dongua yaromi nenen na kanam mapunanam ama di mari domba ne yokamai kakom kakom yaromi nokom fikere gam ama kankeimie. 38 Aunam na nawi domba ne yokamai fi ki si narekeinga ena yaromi kam ne yokamai denom minom ikai tei dikeme. 39 Ne yokamai di finga ‘No yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga inapune,’ epe di fire ena kakom kakom Yai Gumam kam mapunom kerere wandowime. Ena kam mapunom i na mapunanam di mari domba 40 ne yokamai na moiki tei uro nomanenom si awa teinga moi kuwom suwainga akaiyom inaro kam fikeimie. 41 Ena ne yokamai na kanam akire duwainga firaro kam fikeiye. 42 Fikeipa na mora kanika ne yokamai denom minomdi Yai Gumam mun fi tekeimie. 43 Ena na uro ‘Aunam kam akire duwaiye,’ diro uka ne yokamai na kurekeimie. Te yai ta uro nenen inokore ei firanguamere epe dourom borangua ne yokama yaromi kurowaimie. 44 Ne yokama ‘Nonon kanom towane towane akire duwapunie,’ diro mun fimba ne yokamai ‘Yai Gumam yaromi towane wom moingua ari kanom akire dungua mapunom inapune,’ di fikeime. Ena iran ne yokamai fi ki si towainga faikeme. 45 Faikemba ‘Na fu na aunam moingui tei fure ne yokamai tai niki dongua beinga di mari de towame,’ di fikeiyo! Ne yokamai ‘Mose yaromi nonon yokamai kanom akire duwaime,’ di fimba yaromi ne yokamai tai niki dongua beinga di mari duwangoro ne yokamai gai goraime. 46 Mose yaromi na kanam mapunom munom boingua iran ne yokamai Mose kam boingua kawom fi kun darainga na kanam ama fi kun daraimba 47 ne yokamai yaromi kam boingua i fi kun daikeinga ena na kanam dika fi kun darainga faikename,” epe di erome.

6

Yesu kopuna suwo toka iro ari 5000 erongoro neinga maranom mokome

1 Ena kipin ta Yesu te no gama yokamai nuwi dian i kam Gariri tei moiro bunamdi koro fupune. Te nuwi dian i kam ta dainga Taipiria dime. 2 Ena ari yai opai munmane wom kaningai Yesu tai ta ori yoporam boingua nupi fainga ari bei nokapu de erongoro iran yokamai Yesu mouwomdi wingoro 3 ena Yesu te no yokamai gere kopu tei moko furo ame dere moipune. 4 Te Yura ari “Komari Yai Gumam no awanoma yokamai ei goikengua kakom firapune,” diro kopuna ori nowainga kakom epena girako tome. 5-6 Ena Yesu kan koro koro dero kanungua ari yai opai munmane u nen moingui tei ure moingoro ena yaromi nenen benangua tarom komari mora inokore ei firo ena bei moiro “Firipi yaromi tora duwangua firaiye,” diro awa tero “Firipi yo, nonon kaime dori amai meina barapungoro yokamai nowainga faname?” epe di tongoro 7 ena Firipi yaromi ka mokom bairo “Nonon kapa okonom koro muruwo koro suraiye kokonan beire meina iro furo kaime dori meina bairo yokamai erowapunga gawo gawo nowainga faikename,” Yesu di tongoro 8 ena no Yesu gama yokama moipungi suna tei yai ta kam Enduru moiro Saimon Pita emerom moingua yaromi bei moiro 9 “Gan gawo ta tawa moingua yaromi kaime dori gawo okonom koro muruwo ako moiro te nuwi kapu surai ama ako moimba kopuna i ari munmane erowapunga faikenaro bemie,” epe diro Yesu di tongoro 10 ena Yesu bei moiro “Ne yokamai ari yai opai yokamai ‘Ame deiyo!’ epe di ereiyo!” diro no yokamai di norongoro epe di eropune. Akai tei kui munmane faingui ena yokamai ame dere moingoro ena kereinga yai gan 5000 epe mere tei moime. 11 Ari yokamai ame deingoro ena Yesu kaime dori i iro “Mun fi ereiye,” Yai Gumam di tere ari ame deinga yokamai erero ena nuwi kapu i iro benguamere epe beiro erongoro ena yokamai nenen finga yokamai ne gouingoro 12 maranom moko dongoro ena Yesu “Ne yokamai kopuna koro yo dungua i kuku boiyo! Tai koropane ako suwangua faikename,” no yokamai di norengoro 13 ena no yokamai furo ari yokamai mora neinga kaime dori koro yo dungua i kuku boiro gai kouma gai okonom koro koro muruwo kaunom koro surai gipune. 14 Ena ari yai opai kaninga Yesu yoporam boiro kopuna gawo toka ire ari munmane erongoro ena yokamai “Kawom! Yaromi Yai Gumam kam mapunom yai no yokama kiapam moipunga ‘Yaromi u mangi uname,’ dupunga umie,” dime. 15 Ena Yesu kanongua yokamai ure yaromi okom akore iro fure “Ne ure no yokamai yai ori kiapanom bei norowame,” diro benaro beimba Yesu “Yokamai epe beinga kiapanom bei erowaika i faikename,” diro nenen ari yokamai ema dere inako dero kopu tei fume.

Yesu yaromi nuwi boromdi kon wan fume

16 Ena taroma engoro no Yesu gama yokama fu nuwi dian bunamdi furo 17 nuwi kopare gawo ta mokoro boromdi furo “Nuwi dian bunamdi koro tei furo iki birom ori Kapanem napune,” diro nuwi dian boromdi fupungoro te kama sungoro Yesu no moipungi tei ama kume. 18 Ena kamun kai ori wom sungoro te nuwi merimeri ori wom ungoro 19 ena no yokama nuwi kopare boromdi moiro nuwi buro supunga nuwi kopare koro 5 bo 6 kiromita fakaimere fungoro ena kanopunga Yesu nuwi boromdi kopu tei ure ena nuwi kopare dungui teina tei ungoro ena no kuri ori wom fipunba 20 yaromi “Na towane wiye. Kuri fikeiyo!” di norongoro 21 ena no yokamai bei moiro yaromi akire nuwi kopare ikai tei dowapunga mun fipune. Ena kua wom nuwi kopare no yokamai naro bepunga akaiyom tei fuka dume.

Kaime dori ari yokori moinga mapunom eronguamere Yesu bei moiro ari moi kuwom suwainga inainga mapunom epe erome

22 Ena kamun takongua ari yai opai nuwi dian bunam koro yo moiro kaninga ongo nuwi kopare towane dungua epena dikeme. Te yokamai ama di kaningai Yesu furo no yokamai nuwi kopare fupungi ama kingoro nonon towane nuwi kopare mokoro fupune. 23 Ena nuwi kopare suwo koropane iki birom ori Taipiria dere ure Ari Wanopanom “Mun fi ereiye,” diro ka make eiro kaime dori ari erongua neinga akaiyom teina tei wingoro 24 ena ari munmane yo moinga yokama kaningai Yesu te no yokamai gere ama moikepungoro ena yokamai nuwi kopare suwo koropane winga moko fure “Yesu wandou napune,” diro Kapanem tei fime. 25 Ena yokamai furo Yesu nuwi dian koro ipo wandoure imari dere “Ka nuwi si norenga yai yo, ne tora kakom tawa une?” di teingoro 26 Yesu ka mokom bairo “Na ka duwaika fi goi iyo! Ne yokamai ure na tai ori beika yoporanam boika i kanero douinam boikeimba ne yokamai kaime dori neingoro maranom mokongua iran douinam boimie. 27 Ena ne yokamai ‘No kokonan beire kopuna mangi tawa dungua i ire nowapune,’ epe towane di firainga i faikename. Kopuna i di derewo dikenamba ne yokamai ‘Kakom kakom moi kuwom suwainga inapune,’ dire kokonanom ama iyo! Kakom kakom moi kuwom suwainga tarom dunguamere i epe kopuna dunguai inaimie. Ena na ari gaunom wam bei moiro kopuna i erowaiye. Na nenam Yai Gumam na gunom boi narere ‘Kopuna i ari ero!’ di narere opom di naromie,” di erongoro 28 ena iran yokamai “No yokamai tora mere beire Yai Gumam kokonanom benapune?” di teingoro 29 “Ena Yai Gumam kokonanom i epe dume: Ne yokamai na Yai Gumam nawi dongua yaromi fi ki si teiyo!” epe di erongoro 30 “Ne tora tai ori yoporam boingua benangere no yokamai kanero ena ne fi ki si erowapune? 31 No awanoma fure akai bakom suna ari kei faikeinga akai tei fure ena kopuna i kam mana dingai ire neimie. Yai Gumam kam mapunom boingua ‘Yaromi “Kamundi kaime dori erongoro nowaime,” dungoro neime,’ epe boingua ena ari neinga mora fipune. Ena iran ne tai ori epe benano?” di teingoro32 “Na ka duwaika fi goi iyo! Ne yokamai di finga ‘Mose bei moiro kaime dori iro no yokamai awanoma erome,’ epe di fimba ee, na nenam furo kaime dori yokamai erere te epena yaromi bei moiro kamun kaime dori kawom iro ne yokamai eromie. 33 Yai Gumam kaime dori i kamun tei ma dero ako mangi ime uro ari yai opai mangi tei moinga yokori morainga tarom eromie,” epe di eromie. 34 Di erongoro ena ari yokamai “Yai ori yo, ne kaime dori i kakom kakom nore derewo moro!” epe di teingoro 35 ena Yesu ka di mari dero “Ari yai opai moi kuwom suwainga inaro benainga na kaime dorinom moiye. Ena ari yai opai na gere si dauinga yokamai nomanenom meran tokoi goikenaimie. Te ari yai opai fi ki si narowainga yokamai nomanenom nuwi kakom kakom goikenaimie.36 Goikenaimba na ne yokama koma mora di ereiye: ‘Ne yokama mora na nakaneime,’ di ereipa fi ki si narekeimie. 37 Ena ari muruwo na aunam narongua yokamai na moiki tei unaimie. Ena nenta na gere si daunangua yaromi awi dekenaiye. 38 Na kamundi ma dero ako mangi uro nanan firaikamere benaro kuiye. Ma deiyo! Na ako mangi ukai yai ta na nawi dongua yaromi firanguamere benaro uka ena nenta na gere si daunangua yaromi awi dekenaiye. 39 Te na nawi dongua yaromi firanguamere i epe: Na bei moiro ari yai opai muruwo narongua akire di erowaika ena towane ta bare ako sikenaime. Okome kakom gounaro benangua kakom na ari moi kuwom suwainga akaiyom inainga yokamai winom yaunaiye. 40 Ena na aunam epe di fimie: Ari yai opai muruwo na yaromi wam nakanere fi ki si narowainga yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga inaingoro te okome kakom gounaro benangua kakom yokamai winom yaunaiye,” epe di erongoro 41 ena Yesu “Na kaime dori i kamundi ma dero ako mangi wiye,” epe dungua Yura ari ka num boiro diro kura kam di te moime. 42 Yokamai ka di ipo ka dero “Yaromi yai ori moikeme. Yaromi towane Yesu Yosefe wam moingoro ena nem mam mora kanopunie. Ena yaromi ‘Na kamundi ma dero ako mangi wiye,’ epena epe dungua i faikeme,” epe dime. 43 Ena Yesu ka mokom bairo “Ne yokamai kura kam di ipo ka mora dekeiyo! 44 Ari yokamai nenen inokore ei fingamere epe dourom boiro na moiki tei unainga i faikename. Na aunam na nawi dongua yaromi yokamai denom minom basin wauko erere ‘Na moiki tei fiyo!’ di erowangua na moiki tei unaingoro ena kakom gounaro benangua kakom yokamai winom yaunaiye. 45 Te kam mapunom ari koma epe boimie: ‘Yai Gumam ari yai opai muruwo ka nuwi si erowame,’ epe boingoro ena ari na aunam ka dungua firo gore duwainga yokamai muruwo u na moraiki tei unaimie. 46 Nenta na aunam kankemie. Na towane Yai Gumam moingui ama moiro aunam mora kaniye. 47 Ena fi goi iyo! Ari yokamai na fi ki si narowainga epena kakom tei yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga inaimie. 48 Ari moi kuwom suwainga inaro benainga na kaime doriyom moiye. 49 Te komari ne yokamai awanoma fure akai bakom suna ari kei faikeinga akaiyom fure kopuna i kam mana dingai neimba okome ama goime. 50 Goimba na kaime dori moikamere ena na kamundi ma dere ako mangi uka ena ari yokamai i nowainga goikenaimie. 51 Ena na kaime dori yokori moika ena kamundi ma dero ako mangi ukoro ari yokamai kaime dori i nowainga kakom kakom moi kuwom suwainga akaiyom inaimie. Te kaime dori i na ganam miyom dungoro ena ‘Ari yai opai mangi tawa moingai yokori moraime,’ diro ganam miyom erowaiye,” di erongoro 52 ena iran Yura ari nenen di ipo ka de moiro “Yaromi tora beire gam miyom nonon norowangoro nowapune?” dingoro 53 ena Yesu “Ne yokama ka duwaika fi goi iyo! Na ka kuiam di boire di ereiye. Ne yokamai na ari gaunom wam ganam miyom te akinam nekenaingere ena moi kuwom suwainga akaiyom ikenaimie. 54 Ari yai opai na ganam miyom te na akinam nowainga yokamai epena kakom kakom moi kuwom suwainga akaiyom inaingoro ena okome kakom gounaro benangua kakom na winom yaunaiye. 55 Na ganam i kopuna kawom dumie. Te na akinam i nuwi kawom moimie. 56 Ena ari yokamai na ganam dinom te akinam nowainga yokamai na denam minam ikai tei moraingoro te na yokamai denom minom ikai tei moi erowaiye. 57 Ena na aunam yokori moingua yaromi na nawi dongoro ena yaromi yoporam boingua narongua yokori moikamere ena na bei moiro ari na gere si dauinga yokamai yoporanam boingua erowaika moi kuwom suwainga akaiyom moraimie. 58 Ena kaime dori i kamundi ma dero ako mangi ungua i na moiye. Kaime dori i dunguamere epe komariki no awanoma kaime dori nere okome goinga irai dikeme. Ma deiyo! Ari kaime dori i nowainga yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga inaimie,” epe di erome. 59 Yaromi ka epe dungua yaromi iki birom ori Kapanem tei moiro Yura ari ka nuwi si ereinga iki ikai tei moiro ari ka nuwi si eromie.

Yesu mouwomdi finga yokamai ari munmane Yesu ma de tere fime

60 Ena Yesu mouwomdi finga yokamai munmane moire ka i dungua fire “Aiye! Yaromi ka nuwi si norongua i ipun nan domie. Ena no yokamai ka i firapunga i faikeme,” dingoro 61 ena Yesu yokamai ka munmane di ipo ka de moinga firo “Na ka koma dika ne yokamai nomanenom bei niki de eremo? 62 Ena ne yokamai okome kanainga na ari gaunom wam tawa dere fu na koma moiki akaiyom iwa naika ena ne yokamai nomanenom niki ori wom dowame. 63 Ena Murom Sumuna bei moiro ari moi kuwom suwainga mapunom eromba ari yokamai inokore ei fingamere epe dourom borainga moi kuwom suwainga ikenaimie. Murom Sumuna towane erowamie. Ena na ka di ereika ne yokamai kawom firainga Murom Sumuna u ne yokamai denom minom ikai tei ure moi kuwom suwainga mapunom i erowamie. 64 Erowamba ne yokamai moingi suna tei suwo koropane fi ki si narekeimie,” epe di erome. Te Yesu koma mora kanongua ari tei moinga yokamai epe fi ki sikeimie. Te yai ta Yesu akiro furo ari kiama yokamai i mari de erowaro bengua yaromi ama kanume. 65 Ena Yesu akai nere ka ta dume. “Ne yokamai suwo koropane fi ki si narekeinga koma na ‘Aunam ari yoporam boingua i erekenangua ena yokamai na gere si daukenaimie,’ di mari de ereiye,” dume. 66 Ena ka i mora di goungoro ena Yesu mouwomdi finga yokamai munmane ma dere fure te tokoi Yesu wanongui wankeime. 67 Ena iran Yesu furo no gama yokamai okonom koro koro muruwo kaunom suwo moipungi tei furo “Ne yokamai na ama na ma de narere naimo?” di norongoro 68 ena Saimon Pita ka mokom bairo “Ari Wanopanomyo, nonon eramom moingui tei napune? Nen towane kakom kakom moi kuwom suwapunga inapunga kam di moinie. 69 Te nonon mora fi ki si erere te mora fipunga ne Yai Gumam yo tenga yarom moinie,” epe dungoro 70 ena Yesu ka mokom bairo “Kawom na ne yokamai okonom koro koro muruwo kaunom surai gunom boipa ne yokamai moingi suna tei yai ta Satan konom dourom boime,” epe dume. 71 Ena yai ta Satan konom dourom boingua yaromi Yurasi moime. Yaromi Isakarioti yai Saimon wam moimie. Te no Yesu gama yokamai okonom koro koro muruwo kaunom surai moipungi suna tei ama moimba okome Yesu akiro furo kiama ari i mari de erowame.

7

Yesu ma dere fure Yura ari “Tai woi nopunga wau nowaro mun fipune,” diro kua kopuna si gai nowainga kuku boi eingi tei fume.

1 Ena tai i mora goungoro Yura ari ori “Yesu si gorapune,” diro wandou moinga iran Yesu Yuria akai tei kon wanaro kam fikero ena Gariri akai tei kon wan moimie. 2 Ena Yura ari kuku boire “Tai woi nopunga wau nowaro mun fipune,” diro kua kopuna si gai nowainga kakom girako teimie. 3 Girako teinga ena Yesu emeroma “Ne mounumdi finga yokamai tai ori yoporam boingua benga kanaro benaingoro ena ne tawa ma dere Yuria akai tei fo! 4 Nenta ‘Tai ori benaika ari munmane kanaime,’ di fingua yaromi eke dero tai ta bemo? Ena ne epena tai ta ori yoporam boingua benga iran ne fure ari yai opai muruwo okonom muromdi moiro opom di ero!” epe di teime. 5 Te yaromi emeroma ama fi ki si tekeinga ena ka i dimie. 6 Emeroma ka epe dinga ena Yesu “Na fure tai ori yoporam boingua benaika kakom epena kumba kakom kakom ne yokamai di fingamere epe benainga faimie. 7 Ari yokamai mangi tei moinga ne yokama kianom bei erekenaimba te na bei moiro yokamai mapunom niki dongua beinga imari deika ena yokamai kianom bei nareimie. 8 Ena ne yokama nenen fure kua kopuna si gai nowainga tei fiyo! Na tai ori yoporam boingua benaika kakom epena kungoro ena na ‘Ari yokamai na ganam nakanaime,’ diro kinaiye,” epe dire ena 9 Gariri tei yo moimie. 10 Ena Yesu emeroma yokamai fure Yura ari kua kopuna si gai nowainga kanaro fu deingoro ena okome Yesu ama fume. Yaromi “Ari yokamai nakanaime,” diro kimba eke dero fume. 11 Ena te Yura ari ori yokamai kua kopuna si gai neinga tei moiro yaromi wandou moiro “Yaromi amai moime,” di moime. 12 Ena ari yai opai munmane ama tei moiro ka num boiro wira dire di ipo ka de moime. Ari suwo koropane “Yaromi yai nokapu moimie,” dingoro te koropane “Ma deiyo! Yaromi ka kasu diro ari gumanom bauingua moimie,” epe dime. 13 Ari epe dimba yokamai Yura ari ori kurinom fire ena ari moingi tei ka di mari dero dikeimie.

Yesu furo ari kopuna si gai neingi tei moinga yokamai ka nuwi si erome

14 Ena kopuna si gai neinga kakom suna tei Yesu furo Yura ari fi mun ei teinga ikom ikai furo ari ka nuwi si erongoro 15 ena Yura ari ganom nouro diro inokore munmane eiro “Aiya! Yaromi furo skul dikemba te tai ta ta muruwo mora fimie,” epe dingoro 16 ena iran Yesu ka mokom bairo “Na ka i ne yokama nuwi si ereika na kanam dikeme. Yai Gumam na nawi dongua yaromi kam i di narongoro ena nuwi si ereiye. 17 Ena nenta Yai Gumam giramdi gore duwangua yaromi na ka dikai mapunom firamie. Ena yaromi firangua na Yai Gumam kam di narongua ari nuwi si ereiye. ‘Na nanan di fikamere epe ari ka nuwi si erekeme,’ epe di firame. 18 Nenta yaromi nenen kam akire duwaro nenen finguamere ka di mari domba na bei moiro ‘Ari yokamai na nawi dongua yaromi kam akire di towaime,’ diro kokonan beika ena na kawom yaromi moiye. Na kasu ta fai narokemie. 19 Koma Mose ka di guwo diro ne yokama eromba ne yokama moingi suna tei yai towane ka di guwo dungua gore dikemie. Ne yokamai muruwo Mose ka di guwo dungua gore dikeinga iran i ta bengoro ne yokamai ‘Na Mose ka di guwo dungua si dome,’ diro ‘Na nai gorapune,’ diro wandou moime?” di erongoro 20 ari yokamai “Ne murom niki dongua moi erome. Yai ta ne ei goraro wandou moikeme,” epe di teingoro 21 “Koma na furo iron kakom yai ta bei nokapu de teika kokonan beikoro ena ne yokamai muruwo inokore munmane eimie. 22 Te koma Mose yaromi ganom guwo dinga mapunom ne yokamai erome. Te mapunom i Mose moingui koma fuka dikemba mapunom i no awanoma moingi koma wom fuka dumie. Ena ganom guwo dinga mapunom erongua ne yokamai furo iron kakom gan kui neinga gam guwo dire ena kokonan beimie. 23 Ena ne yokamai ‘Mose ka di guwo dungua si dekenapune,’ diro gan kui neinga iron kakom gam guwo duwainga ena iron kakom na yai ta gam dinom muruwo bei nokapu de teika ne yokamai denom minom eriyom moko nareinga i faikeme. 24 Ena ne yokamai okonom murom yo dunguai kanere tai ta ta muruwo ipu sikeiyo! Koma ne yokama ari yokamai nomanenom di finga firo ena ipu si ereinga mapunom yo tere beiyo!” epe di erome.

Ari yokamai “Yaromi Kirisito moimbore moikeme?” di fime

25 Ena kakom tei Yerusarem ari suwo koropane “Aiya! Tora beme? ‘Yaromi si gorapune,’ dire wandou moinga irai moimie. 26 Te kaniyo! Yaromi ure no yokamai gumanomdi ka dimba yokamai kura kam di tekeimie. Ena no kiapanom ari mora inokore ei finga yaromi Yai Gumam awi dowangua akire di norowangua yai Kirisito moimo? 27 Dumba no yokamai yaromi ikom akaiyom kanopunie. Te Kirisito unangua yaromi ikom akaiyom kankenapune,” epe dingoro 28 ena Yesu fi mun ei teinga ikom moiro ka nuwi si erere ena yoporam boiro “Ne yokamai ‘Na gumanam kanere te na ikinam akainam mora kanopunie,’ epe di fimba na nanan fikamere tawa kuiye. Te na nawi dongua yaromi kawom moimba te ne yokama gumam kankeimie. 29 Na yaromi gere ama moiro te nawi dongoro na uka ena yaromi gumam kaniye,” di erongoro 30 ena iran yokamai “Yaromi kan si towapune,” diro benaro beimba yaromi gorangua kakom ama fuka dikengoro ena nenta gam akokemie. 31 Akokemba ari yai opai munmane yaromi fi ki si tere “Kirisito yaromi unangua tai ori yoporam boingua benangua yaromi bengua iwe de tekename. Ena yaromi Kirisito moime,” epe dime.

Kiminem yokamai ure “Yesu kan si towapune,” dire wime

32 Ena Yura ari mapunom finga yokamai kanom i Feresi yokamai mora finga ari yokamai Yesu kam i num boiro dingoro firo ena fi mun ei teinga ari ori te Feresi ari gere bei moiro “Yaromi kan si towaime,” diro kiminem ewi deingoro ena kiminem yokamai Yesu moingui tei wime. 33 Ena Yesu tei moiro ari yai opai ka di mari de erome. “Ena kakom gurom towane na ne yokama moingi tei moraiye. Ena moiro inako dero fu na nawi dongua yaromi morangui tei naiye. 34 Te ne yokama na wandoure naimba te na nakankenaimie. Te ne yokamai na moraika akaiyom unainga i faikename,” di mari de erome. 35 Epe dungoro ena Yura ari nenen ka di ipo ka dere “Yaromi amai nangoro nonon wandou furo kankenapune? Yaromi ‘No yokamai niki de fi norongua ena tawa ma dero fure no arinoma Giriki ari kei fainga koi ama fainga tei furo Giriki ari ka nuwi si erowaiye,’ epe di fimo? Oro? 36 Te yaromi ‘No yokamai na wandou naimba na nakankenaimie. Te no yokamai na moraika akaiyom tei unainga i faikename,’ epe dungoro ena ka i mapunom tora faime?” epe dime.

Yesu bei moiro ari yokamai yokori morainga tarom erongua i nuwi epe mere moime

37 Ena kua kopuna si gai neinga gounaro bengua aro kakom ori dungua ena kakom tei Yesu arero u boiro “Ena nenta nuwi gorangua yaromi na moiki tei ure nowamie. 38 Ena ari yai opai na fi ki si narowainga ka mapunom dunguamere epe fuka duwangoro ena yokamai denom minom ikai tei nuwi yokori moinga nuwiyom nuwi oriwom okom engua epemere u mena uname,” epe dume. 39 Yesu yokori moinga nuwiyom kam dungua i Murom Sumuna kam dume. Ena ari yokamai yaromi fi ki si towainga okome Murom Sumuna inaimba epena Yesu kamundi iwa ako kure bau boingua ama ikengua ena Murom Sumuna erekeme. 40 Ena ari yokamai munmane ka dunguai fimba suwo koropane “Kawom, yaromi ka mapunom yai no yokamai kiapam bepunga yaromi moime,” dingoro 41 te suwo koropane “Yaromi Yai Gumam awi dowangoro akire di norowangua yai Kirisito moime,” dimba koropane “Kirisito yaromi unangua i Gariri yai kawom moikenamba Yesu I Gariri yai moime. 42 Te Yai Gumam kam munom boingua i epe dume: ‘Kirisito i Dawiri gauwom moramie. Te yaromi Dawiri iki akai gawo Beterem yai ama moimie,’ epe dungua iran Yesu yaromi Kirisito moikeme,” epe dime. 43 Ena iran Yesu ka dungua yokamai foi si surai dere 44 te suwo koropane “Yesu kan si towapune,” di fimba nenta yaromi okom a ki sikeme.

Yura ari ori yokamai Yesu fi ki si tekeime

45 Ena kiminem ari Feresi yokama koma ewi deinga yokamai inako dero fu fi mun ei teinga ari ori yokamai te Feresi ari gere moingi tei fingoro ena “Tora bengoro ne yokama yaromi akiro kuime?” epe di ereingoro 46 ena kiminem ka mokom bairo “Aiye, koma yaromi ka dunguamere yai ta epe dikemie,” di ereingoro 47 ena Feresi ari “Yaromi ne yokama kasu di erongua i ena ne yokamai ama fi ki si teimo? Oro? 48 Nonon kiapanom ari bo no Feresi ari towane furo yaromi fi ki si topuno? 49 E e, fi ki si tekepunba ari tei moiro Mose ka di guwo dungua mapunom muruwo fikere ununu singa yokamai towane furo yaromi dourom boimie. Ena iran Yai Gumam meinanom niki dongua erowamie,” epe dingoro 50 ena Nikorimasi ama moime. Yaromi ama Feresi yai moimia te komariki girungua kakom ta fu Yesu moingui tei fume. Ena yaromi arero yokamai ka ta epe dume: 51 “Nonon ka di guwo dupunga i ‘Nenta yo morangua meinam bei to!’ dumo? Ma deiyo! Koma yaromi kam firapunga yaromi tai bengua mapunom firo ena ka kori diro meinam bei topune. Ena no yokamai Yesu kam dungua koma firapune,” epe di erongoro 52 “Aiya! Ne ama Gariri tei yai du dinga moino? Ne Yai Gumam kam munom boingua wandou ure kanengai ‘Ka mapunom yai ta Gariri man tei umari kiname,’ dume,” epe di teime. 53 Ena ari yokamai muruwo ma dere ikinom koro koro fimie.

8

Ari yokamai bei moire opai ta yai kunei neinga mapunom bengua akire Yesu moingui tei wime 1 Fimba te Yesu fu Oriwa kopu tei fume.( 2 Ena kamun takongua koimoiri wom Yesu fu fi mun ei teinga ikom tokoi fungoro ena ari yai opai munmane Yesu moingui tei wingoro ena yaromi ame dere ka nuwi si erome. 3 Ena ari ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai te Feresi yokamai gere furo opai ta yai opai kau einga bei niki dongua mapunom bengua oparomi akire ure suna tei deinga arero moingoro 4 “Ena ka nuwi si norenga yai yo, oparomi yai opai kau einga bei niki dongua mapunom bengua ari kanimie. 5 Te Mose ka di guwo diro ‘Opai epe benanguai nonon kongo kupa siro si gorapune,’ dume. Ena ne ‘Tora beme,’ dine?” di teime. 6 Yokamai ka epe dinga Yesu ka kea ei tero “Ka kori di towapune,” di firo dime. Ena yokamai ka dinga ena Yesu gome dero okom towane mansinomdi munom boi moingoro 7 yokamai yo mina wako moingoro ena Yesu arero “Nenta ne yokamai moingi suna tei moingua yaromi biam fai tekenangua yaromi kongo koma fiasi dere opai suwame,” epe di erero 8 ena tokoi gome dero okom towane mansinomdi munom boingoro 9 ena yokamai ka i fire gai goire ari dumanom kanom koma fingoro mapunom boiro towane towane fu moiro moiro muruwo fu gouingoro ena Yesu moingui tei oparomi arere moipire. 10 Ena Yesu arere “Opai yo, ari yokamai amai moime? Nenta ne ka kori di erere meinam erowangua yaromi moikemo?” di tongoro 11 ena “Ari Wanopanomyo, nenta moikeme,” dungoro ena Yesu “Ne ama ka kori di erekenaiye. Ne fure bianum fanangua tarom ta beikeyo!” epe di tome.

Yesu mangi tawa bau boingua yaromi moime

12 Ena okome Yesu fure ari yai opai kuku boinga ka ta di erome. “Na mangi tawa bau boika yarom moiye. Ena ari yai opai ure na douinam dourom boraingai yokamai si borangui akaiyomdi tei wankenaimba kewa dongui moi kuwom singa konom i wan moraimie,” di mari dongoro 13 ena Feresi yokamai “Nenen towane kanum wayom di mari denga i faikeme. ‘Ne kawom dinbo te kasu dinbo?’ fikepune,” di teingoro 14 Yesu ka mokom bairo “Na uka konom kaniye. Te na dere naika konom ama kanikai ena na nanan kanam di mari deikai fanangua i kawom diye. Te ne yokama na uka konom te dere naika konom kankeimie. 15 Ne yokama kaningai na ganam dinom gere moiro tai beika kanero ipu si nareimba na uro ari ipu si erowaro kuiye. 16 Te na yo moikere na nenam na nawi dongua yaromi na gere ama moipuika ena na ari ipu si erowaika na kawom ipu si erowaiye. 17 Ena Mose ka di guwo dungua ne yokama erongua i epe dume: ‘Yai surai yai ta kam towane duwaingore ena ka i kawom duwame,’ epe boime. 18 Ena na nanan kanam wayom di mari dekoro te yai ta gere nanan kanam wayom di mari dongua yaromi na nenam na nawi dongua yaromi moingua iran i no surai kanom dupuka i kawom dupuiye,” di erongoro 19 ena yokamai “Ne nenum amai moime?” di teingoro “Ne yokamai na mapunanam te nenam mapunom kankeimie. Te ne yokama na mapunanam kanainga ena na nenam mapunom ama kanaime,” di erome. 20 Yesu Yai Gumam fi mun ei teinga ikom moiro te ari kongo mukom iro Yai Gumam teinga akaiyom teina tei moiro ka nuwi si ere moimba yaromi gam kipi kairo gorangua kakom ama kungua ena iran yai ta kan si tekeme. 21 Ena Yesu ka tokoi di erome. “Na dere fuiye. Te ne yokama ‘Na nakanapune,’ diro wandou nainga nakankenaimba ne yokamai bianom faingua yo duwangua goraimie. Ne yokamai na kon naro beika ama kinaime,” di erongoro 22 ena Yura ari yokamai “Tora beme? ‘No yokamai yaromi kon naro bengua ama kinaime,’ dungua yaromi nenen si gorambo?” dingoro 23 “Ne yokamai mangi oropo tei ari moimba na kamundi teme iwa yai moiye. Ne yokamai mangi tai mapunom dourom boinga ari moimba na mangi tai mapunom dourom boikeika yai moiye. 24 Ena iran na ‘Ne yokamai bianom faingua yo duwangua goraimie,’ mora di ereiye. Ena ne yokamai ‘Na kakom kakom moi kuwom singa kapakom moime,’ dire fi ki si narekenainga ena kawom ne yokamai bianom faingua yo duwangua goraimie,” epe di erongoro 25 ena “Ne eramom moine?” diro mina wako teingoro ena Yesu “Na koma mapunanam di ereikamere na epe moiye. 26 Na bei moiro ne yokamai tai beinga munmane ipu suwaika fanamie. Na bei moiro ne yokamai tai mapunom beinga inokore ei fikamere epe ka di mari dere ipu sikenaiye. Ena na nawi dongua yaromi mapunom kawom dungua ena ka ta ta muruwo yaromi dungua fika ka i ari yai opai mangi tei moinga di mari deiye,” di eromba 27 yokamai yaromi nem kam di erongua fikeimie. 28 Ena iran Yesu ka tokoi di erome. “Ne yokamai na ari gaunom wam eri yoro bakomdi akire duwainga kakom ne yokamai na mapunanam firaime. Te ne yokama ama firainga na nanan fikamere tai ta ta beikeiye. Na nenam ka nuwi si naronguamere epe ka i ari di ereiye. 29 Te na nawi dongua yaromi na gere ama moipunie. Kakom kakom na yaromi fi mun engua tarom towane beika ena yaromi ‘Nanan towane morame,’ dire na ma dekemie,” di erome. 30 Ena ari yai opai munmane moiro Yesu ka epe dungua firo fi ki si teimie.

Ari yokamai ka mapunom kawom fi kun darainga kan fainga epemere moikere nuwi kokonan beikenaime

31 Ena Yesu Yura ari fi ki si teinga yokamai ka epe di erome. “Ena ne yokamai na kanam fire denom minomdi ikai tei duwangua iran ne yokamai na mounamdi finga ari kawom moraimie. 32 Te ne yokamai ka mapunom kawom firainga denom minomdi ikai tei duwangua ena kan fainga epemere moikere bianom faingua konom moikenaimba mun firaimie,” di erongoro 33 “No yokamai Aparam ariyoma moiro ena kakom kakom nuwi kokonan yai ta bei tekepune. Ena ne ‘Kan fainga epemere moikere nuwi kokonan beikenaime,’ dinga mapunom di noro!” di teingoro 34 ena Yesu “Na ka duwaika fi goi iyo! Ari yai opai bianom beinga bianom kan si erongoro ena yokamai bianom faingua kapakom yaromi nuwi kokonan bei teimie. 35 Ena nuwi kokonan gan yaromi iki kapakom nenen ariyoma moikeme. Tamanume. Okome yai ta uro meina beire nuwi kokonan gan akire bam ta name. Namba iki kapakom wam i ariyom moiro ikom kakom kakom moi derewo morame. Epemere ari bianom kan si erongua yokamai Yai Gumam ariyoma kawom moikeinga iran yokamai kamundi nainga konom wankeime. 36 Ena iran na Yai Gumam wam bei moiro ne yokamai kan fainga gui de erowaika ne yokamai furo bianom faingua kapakom yaromi nuwi kokonan kawom bei tekenaime. 37 Te na mora fika ne yokamai Aparam gauwoma moimba na kanam ne yokamai denom minomdi dikengua ena ‘Na nai gorapune,’ di fimie. 38 Te na nenam moingui tei moiro tai kanikai di mari de moipa ne yokama aunom ka di erongua fire tarom beimie,” di erongoro 39 “No yokamai aunom i Aparam,” di teingoro ena Yesu “Ne yokamai Aparam gauwoma kawom moraingai ena ne yokama Aparam tai mapunom benguamere epe benaime. 40 Na Yai Gumam ka dungua fukamere epe kawom di ereika yaromi moipa epena ne yokamai na nai goraro beimie. Aparam tai epe beikemie. 41 Ena ne yokamai aunom tai mapunom benguamere epe beimie,” di erongoro “No yokamai manoma yai kunei sire no yokamai kui eikeimie. No yokamai nenom towane moingua i Yai Gumam moimie,” di teimie. 42 Di teingoro ena Yesu ka tokoi di eromie. “Yai Gumam ne yokama nenom kawom morangua ena ne yokamai denom minom mun fi nareime. Na Yai Gumam moingui iwa moiro dere ure ena epena tawa moiye. Na nanan fikamere tawa kuipa yaromi na nawi dongoro wiye. 43 Te na di fikai ‘Ne yokamai bei moiro na kanam mapunom firo gai goraime,’ epe di fikai iran ne yokamai na ka dikai mapunom fire kuri fimie.(8:43)(Ro 8:7) 44 Ne yokama nenom Satan gama moiro ena nenom i ‘Tai benaime,’ di fingua ne yokamai tarom i beimie. Man kamun bei engua kakom Satan yaromi ari ei goingua yai moiro epena ama yo moimie. Yaromi kawom mapunom fai tekengua ena kon kawom dourom boikemie. Yaromi ka kasu dungua yai moiro te kasu mapunom nem moingua ena kakom kakom yaromi ka kasu kapakom moiro di dero di dero moimie. 45 Dumba na ka kawom ne yokama di ereika ne yokama fi ki si narekeimie. 46 Ena ne yokama moingi suna tei nenta na bianam faingua i mari dekeme. Te na ka kawom dika ne yokamai fi ki si narowainga i faname. 47 Te ari yai opai Yai Gumam gama moinga yokamai yaromi kam fimie. Ena ne yokamai Yai Gumam gama moikeinga iran yaromi kam fikeimie,” di erome.

Yesu “Aparam yaromi ama kui nekeingoro na komari wom moiye,” dume

48 Yesu ka di erongoro ena Yura ari ori ka mokom bairo “No yokamai koma ka kawom dupunga ‘Ne Samaria du yai moiro te murom niki dongua moi erome,’ epe dupune,” di teingoro 49 ena Yesu ka mokom bairo “Murom niki dongua ta moi narokemie. Ma deiyo! Na nenam kam akire dipa ne yokami na kanam ka sire ime de nareimie. 50 Yai Gumam na yaromi na kokonan beika toren kanungua iran ‘Na kanam akire duwaiye,’ diro kokonan bemie. Yaromi ari ipu siro meinanom erowangua yaromi moime. 51 Ena na ka duwaika fi goi iyo! Ari yai opai ori gawo na kanam gore duwainga kakom kakom goikenaimie,” di erongoro 52 “Epena no yokama mora fipunga murom niki dongua ta ne moi eromie. Aparam mora goingoro te ka mapunom ari ama mora goimba ne ‘Ari yokamai na kanam gore duwainga kakom kakom goikenaime,’ epe dinie. 53 Tora beme? No yokamai awanom Aparam goingua ena ‘Na Aparam bire teiye,’ di fino? I faikeme. Te ka mapunom ari ama mora goinga ena ne ‘Na yai ori moiye,’ di finba ne yai ori moikenie,” epe di teingoro 54 “Ena na nanan kanam akire duwaika i u yo namie. Te na aunam kanam akire dumie. Te ne yokamai ‘Yaromi no yokamai Yai Gumanom moimie,’ dimie. 55 Ne yokamai yaromi mapunom kawom kankeimba na ikaniye. Te na ‘Yaromi gumam kankeiye,’ duwaika na ne yokamai ka kasu dingamere epe duwaipa na yaromi mora kanere kam dungua gore di moiye. 56 Te ne yokama awanom Aparam ‘Na mangi tawa unangua kakom kanaiye,’ diro mun ori wom fime. Te yaromi kakom i mora kanero miriyom mokomie,” epe di erongoro 57 ena Yura ari yokamai “Ne non iki 50 ama i dekenia ne Aparam kanenga i kam dinga faikemie,” di teingoro 58 “Fi goi iyo! Aparam ama kui nekengoro na komari wom moiye,” epe dungoro 59 Yesu “Na te Yai Gumam kounom moipire,” dungua yokamai “Kongo kupa suwapune,” diro ako imba Yesu eke dero fi mun ei teinga ikom ma dero u mena fume.

9

Yesu furo yai ta okom murom gi dungua bei nokapu de tome

1 Ena Yesu te no gama yokamai kon wan furo kanupunga yai ta moiro mam kui nonguamere okom murom gi dungoro 2 ena no yokamai “Ka nuwi si norongua yai yo, eramom bianom bengoro yaromi mam kui nongua kakom tei okom murom gi dume? Yaromi nenen biam bembore yaromi nem mam bianom beipire?” di topungoro 3 ena Yesu “Yaromi biam beikengoro te nem mam bianom ama beikeipika mam kui nongua kakom tei okom murom gi dume. Yai Gumam bei moiro tai ori bei yaromi towangua ari kanaro beinga yaromi kui nongua kakom tei okom murom gi dumie. 4 Te epena kamun aro de moingua kakom ari yai opai kokonan beimba kama suwangua ari yokamai kokonan benainga i faikenamie. Ena iran no yokamai mangi tawa moipungai na nawi dongua yaromi kokonanom benapunie. 5 Ena na mangi tei yo moika kakom na mangi ari kewanom moiye,” epe dire 6 ena wepi supa si mangi tei dero kuwan gere nokonero gauwa beiro yai okom muromdi tei bui tero 7 ena yaromi ka di tome. “Ne fure nuwi dian Sairom fure tei biyom suwo!” di tome. (Te ka “Sairom” i awa towapunga i “Awi dome” dingai) Ena yaromi furo biyom sungoro okom murom fura dongoro dero ume. 8 Ena yaromi ariyoma te ari suwo koropane koma kaninga yaromi ari yai opai “Kongo mukom nareiyo!” dire yana dungoro ena yokamai “Tora beme? Yaromi koma ame dere no ari ‘Kongo mukom nareiyo!’ dungua yai i moimbore?” dingoro 9 ena ari suwo koropane “Kawom, yarom irai moimie,” dimba “Ma deiyo! Yarom okom murom gi dungua moinguamere moinguarai yo moimie. Yaromi yai ta moime,” dime. Te yaromi nenen “Na irai moiye,” dungoro 10 ena yokama “Ne okonum murom tora beire fura dome,” di teingoro 11 yaromi ka mokom bairo “Yai ta ari kam Yesu dinga yaromi gauwa beire na okonam murom bui narere ‘Ne fure nuwi dian Sairom tei fure biyom suo!’ di narongoro ena iran na furo biyom sire ena tokoi kon kaniye,” di erongoro 12 “Ena yaromi amai moime?” di teingoro “Na kankeiye,” dume. 13 Ena ari yokamai furo yai koma okom murom gi dungua yaromi akiro Feresi ari moingi tei wime. 14 Te Yesu gauwa beire yaromi okom murom bei fura de tongua kakom i Yura ari iron kakom dumie. 15 Ena ari fu Feresi ari moingi tei wingoro Feresi ari yokamai “Tora mere beiro ne okonum murom fura dome,” diro yaromi mina wako teingoro ena “Yaromi gauwa ta beiro okonam muromdi bui tongoro na biyom sikoro fura domie,” di erongoro 16 ena Feresi ari suwo “Yesu yaromi kokonan beire yai ta bei nokapu de tere ena no iron kakom gore dikengua ena Yai Gumam yaromi awi dongoro kumie,” epe dimba te suwo koropane “Yaromi bianom bengua yai morangua tai ori yoporam boingua epe benangua faikename,” epe dingoro ena ari foiyom si surai dere 17 iran i awa tere yai okom murom koma gi dungua yaromi “Ne yai ta okonum murom a fura de erongua yaromi kam tora beme duwane?” di teingoro “Yaromi kam mapunom yai ta moimie,” di erome. 18 Ena Yura ari ori koma yaromi okom murom gi dungoro te epena fura dongua fi kun daikeimie. Ena iran yokamai bei moiro yaromi nem mam unom boingoro wipikoro 19 “Yaromi ne surai wanom moimo? Ne surai ‘Yaromi kui eipika kakom tei okom murom gi dume,’ dipika ena toramere beiro epena kon kanumie,?” diro mina wako ereingoro 20 ena nem mam surai ka mokom bairo “No surai mora fipunie. Yaromi no surai wanom moimie. Te no surai ama mora kanopukai mam kui nonguamere yaromi okom murom gi dumba 21 te toramere beiro okom murom fura dongua kankeipire. Te yai ta okom murom fura de tongua yaromi gumam ama kankepune. Ena no surai wanom yaromi erowai tere nenen ka mapunom di erowangua ena ne yokamai di fiyo!” epe dipire. 22 Te koma Yura ari ori kuku boiro “Nenta ‘Yesu yaromi Yai Gumam awi dongua akire di norongua yai Kirisito moimie,’ epe duwangua yaromi Yura ka nuwi si ereinga iki tei awi mena dowapune,” di koi eimie. Ena yaromi nem mam surai Yura ari ori kurinom fire 23 ena “No surai wanom erowai tongua ne yokamai di fiyo!” ka epe dipire. 24 Ena iran Feresi ari yokamai bei moiro yai okom murom koma gi dungua yarom irai tokoi uwom boingoro ungoro “No yokamai mora fipunga yai ne okonum murom bei fura de erongua yaromi biam faingua yai moingoro ena ne Yai Gumam mapomdi ka kawom dire kam akire do! Yesu kam akire dikeiyo!” di teingoro 25 ena yaromi ka mokom bairo “Yaromi biam faingua yai moimbo mokembo fikeiye. Na tai towane mora fiye. Koma na okonam murom gi dumba epena fura dongoro kon kaniye,” epe di erongoro 26 “Ena yaromi ne toramere bei erome? Yaromi toramere beire okonum murom ako fura de erome?” epe di teingoro 27 ena yaromi ka mokom bairo “Koma na ne yokama mora di ereipa ne yokamai firaro kam fikeime. Ena tora bengoro tokoi firaime? Ne yokamai yaromi gama ama moraimo? Oro?” di erongoro 28 ena yokamai niki de fire ka yoporam boire kura kam i di teime. “Ne nenen yaromi gam moinba no yokamai Mose ka di guwo dungua dourom boipunie. 29 No yokama mora fipunga Yai Gumam Mose yaromi ka di tomba yai ta bei moiro Yesu yoporam boingua tongua fikepunie,” epe di teingoro 30 “Aiya! Tai i mapunom ta dumie. Ne yokama kankeinga yai ta bei moiro Yesu yoporam boingua tomba kaniyo! Yaromi na okonam murom ako fura de naromie. 31 Te nonon mora fipunga Yai Gumam ari bianom faingua yokamai kanom dinga fi erekemie. Te ari Yai Gumam kam akire diro te gore di teinga yokamai kanom dinga fi eromie. 32 Ena man kamun bengua kakom mapunom boiro u epena ungua ‘Nenta bei moiro yai ta kui enguamere kakom okom murom gi dungoro bei fura dome,’ dinga fikepune. 33 Ena Yai Gumam yaromi awi dowangoro kunangua yaromi tai ta epe beikenaro bemie,” di erongoro 34 ena yokamai “Ne manum yai kunei sire ne kui engua ena iran ne no yokama ka nuwi si norowanga i kawom faikename,” di tere yaromi awi mena deime.

Ari ka mapunom fikeinga yokamai ari okonom murom gi dunguamere epe moimie

35 Ena Yesu fingua “Yaromi awi mena deime,” dinga firo yarom irai wandouro imari dere “Ne ari gaunom wam fi ki si teno?” di tongoro 36 “Yai ori yo, ari gaunom wam i eramom moime? Di narengere fi ki si towaiye,” di tongoro 37 Yesu “Ne yaromi gumam mora kanene. Na ne gere moire epena ka di moika yaromi moiye,” di tongoro 38 ena yaromi “Ari Wanopanam yo, na ne fi ki si ereiye,” diro gome dero Yesu kam bawom di tome. 39 Ena Yesu “Na mangi tawa uro ari ipu si erowaro wiye. Ena iran na bei moiro ari ‘No yokamai nomanenom okom murom gi dungua tai mapunom kankeme,’ dinga yokamai akire di erowaikoro tai kanaimba te na bei moiro ari ‘No yokamai nomanenom okom murom mora fura dongua tai mapunom kanupune,’ dinga yokamai akire di erekenaikoro tai mapunom kankenaime,” epe dungoro 40 ena Feresi ari suwo koropane teina tei moinga yokamai ka dungua firo “Yae, ne ka dinga kawom dinba nonon yokamai nomanenom okom murom ama gi dikeme,” di teingoro 41 ena Yesu “Ne yokamai ‘Nonon nomanenom okom murom gi dume,’ di firainga Yai Gumam bianom faingua kore dowangua ena ne yokamai bianom faingua gounamba ne yokamai ‘Nonon yokamai nomanenom okom murom fura dongoro tai mapunom mora kanupune,’ dinga ena bianom faingua yo dumie,” epe di eromie.

10

Yesu non sipsip kuiam kam di mari dome

1 Ena Yesu ka ta dume. “Na ka duwaika fi goi iyo! Nenta non sipsip kira suna kori gumamdi ikai kimba yaromi kira bakomdi mokore ikai nangua yaromi tai kunei yai moiro te tai garom boingua yai ama moime. 2 Te nenta kori gumamdi ikai fungua yaromi non sipsip kuingua yarom moimie. 3 Ena non sipsip kuingua yaromi unangua kori gumam kiapam yai kori yau towangoro ena non sipsip yaromi nokom firaingoro te yaromi nenen nonom sipsip kanom dairo unom boiro ekiro mena fumie. 4 Ena yaromi nenen nonom sipsip muruwo ekiro mena furo koma wom fume. Non sipsip yokamai yaromi nokom fire mouwomdi fime. 5 Non sipsip ari bam tari unainga mounomdi kinaimba yokamai nokonom fikenainga yokamai unainga tongi naimie,” dume. 6 Yesu ka kuiam di boiro ari yokamai epe di mari de eromba yokamai ka dungua mapunom fikeime.

Yesu non sipsip kiapanom yai nokapu moime

7 Ari yokamai ka dunguai fikeinga iran Yesu ka tokoi dume. “Na ka duwaika fi goi iyo! Na non sipsip yokamai ikai nainga kori gumam moiye. 8 Ari muruwo na kuika koma winga yokamai kunei neinga yokama moiro te tai garom boinga yokamai ama moimba non sipsip yokama ka dinga fikeimie. 9 Na nanan kori gumam moiye. Ena non sipsip na moiki tei unainga yokamai nomanenom akire di erowaikoro ena yokamai nomanenom si awa tero kira suna ikai ure mena fure ure fure beire kopuna i nowaimie. 10 Te kunei nongua yaromi tai taran firo kumba yaromi ‘Non sipsip kunei nere ei goiro bei niki de erowaiye,’ diro umie. Te na ‘Non sipsip yokamai yokori moiro moi kuwom suwainga akaiyom erowaiye,’ diro wiye. 11 Ena na non sipsip kiapanom yai nokapu moiye. Na non sipsip kiapanom yai nokapu moika iran ‘Non yokamai akire di erowaiye,’ diro goi erowaiye. 12 Te yai ta uro ‘Ne kongo narowangoro na non sipsip yokamai kiapanom bei erowaiye,’ dungua yaromi non yokamai kapakom moikeme. Ena iran yaromi kei biyom ungua kanero non yokamai ema dero tongi fungoro kei biyom furo non yokamai ei nero dourom boingoro tongi koro koro unanan fimie. 13 Yaromi kongo kokonan firo beiro non yokamai kanom fikengua ena tongi fumie. 14-15 Ena na non sipsip kiapanom yai nokapu moiye. Na aunam na fi naronguamere na aunam epe fi teikamere ena na nonam sipsip ama epe fi ereikoro te na nonam sipsip na fi nareime. Ena iran na nonam sipsip yokamai goi erowaiye. 16 Te na non sipsip suwo koropane ama kui neika yokamai kirari tei moikeimie. Non yokamai na nokonam firaingere ena na yokamai ama ekiro unaiye. Ena yokamai mora muruwo ure kira suna moraingoro te kiapanom yai na towane moraiye. 17 Na nonam sipsip goi erero te tokoi arowaika iran na aunam epena dem miriyom mun fi narome. 18 Ena ari fingamere epe na nai goikenaimba ‘Na nai goraime,’ dikoro nai goraimie. Na goraika te tokoi arowaika nanan moiki dumie. Na aunam ‘Tai epe beyo!’ di naromie,” Yesu epe dume. 19 Ena Yura ari ori ka i fire foi si surai fime. 20 Ari munmane “Yaromi murom niki dongua moi tongoro du dumie. Ena ne yokamai yaromi kam dungua firainga i faikeme,” epe dimba 21 ari suwo koropane “Yai ta murom niki dongua moi tongua yaromi ka epe dikenamie. Murom niki dongua yai okom murom gi dungua bei fura de towangua i faikename,” epe dinga iran ari ka i firo foi si surai fimie.

Yura ari ori Yesu fi ki si tekeime

22 Koma Yura ari fi mun ei teinga ikom kori gumam yauinga ena noniki kakom kakom inokore ei tere kopuna ori kei neimie. Ena kakom i nonikiyom epena fuka dungoro ena ari yokamai Yerusarem tei fimie. Te kakom i goi kengua kakom dungoro 23 ena Yesu fu fi mun ei teinga ikom tei wan furo iki maminom kam dainga Soromon tei ama wan moingoro 24 ena Yura ari ori beinga yokamai ure Yesu wayapo de suna de tere “Ne bei norengoro kakom kakom no yokama nomanenom suwo suwo ei moipunga i faikeme. Ena ne Yai Gumam ewi dowangore akire di norowanga yaromi Kirisito moranga epena di mari de noro!” di teingoro 25 ena Yesu ka mokom bairo “Koma na ne yokama mora di ereipa ne yokama fi ki sikeimie. Na aunam ka dungua gore dika tai ori yoporam boingua beika tarom i na mapunanam i mari domba 26 ne yokamai na nonam sipsip moikeinga iran fi ki si narekeimie. 27 Te na nonam sipsip gumanom kanikoro ena na nokonam firo mounamdi wimie. 28 Te na yokamai moi kuwom suwainga akaiyom erowaikoro yokamai kakom kakom goikenaimie. Te nenta non yokamai na okonamdi tei bare dekenamie. 29 Na aunam non yokamai na narongua yaromi ari muruwo iwe de eromie. Ena nenta non yokamai na aunam okomdi tei moraingere bare dowangua faikemie. 30 Na te aunam no surai towane wom moipune,” epe di erongoro 31 ena iran Yura ari kongo kupa ire tokoi Yesu suwaro beingoro 32 ena Yesu “Na aunam kokonanom nokapu munmane ne yokamai opom di ereika ena ne yokamai toraran fire kongo kupa ire na nainaro beime?” di erongoro 33 ena “No yokamai kokonan nokapuran firo kongo iro ne eikenaro bepunie. Ma do! Ne yai di gan moimba ‘Na Yai Gumam moiye,’ dinga ne ‘Yai Gumam kam ka sine,’ di firo ena einaro bepunie,” epe di teingoro 34 ena Yesu ka mokom bairo “Mose ka di guwo dungua ne yokama erongua Yai Gumam ari ori gunom boi erongua kakom ka epe dume: ‘Na “Ne yokama yai gumam moimie,” di ereiye,’ diro kam mapunom epe boimie. 35 Ena no mora fipunga Yai Gumam kam mapunom ako sikengoro te kam mapunom ari yokamai moingi tei ure ‘Ne yokama yai gumam moimie,’ epe dinga 36 ena aunam nenen na gunom boi narere na nawi dongoro na mangi tawa wiye. Te na ‘Yai Gumam wam moiye,’ epe dika ena iran ne yokamai ‘Na Yai Gumam kam ka sine,’ di nareinga i faikemie. 37 Ena na aunam kokonanom beikenaikoro ena ne yokama na fi ki si narekeiyo! 38 Ena ne yokama bei moiro na kanam dika na fi ki si narekenainga iran ne yokamai bei moiro na nenam kokonanom beika kanero fi ki si narowainga i faname. Ena ne yokamai epe fi ki si narowainga ena ne yokamai mora ama firainga na nenam na gere ama si daure moipika fire inokore nokapu ei firaime,” epe di erongoro 39 ena yokamai Yesu tokoi kan si towaro beingoro yaromi ma de erero fume. 40 Ena Yesu inako dero furo Yoran nuwi bauro bunam ipo furo ena koma na yai donam Yoane ari nuwi bui erongui tei furo moingoro 41 ena ari yai opai munmane Yesu moingui tei ure nenen ka di ipo ka dere “Kawom, Yoane tai ori yoporam boingua ta beikemba yaromi Yesu kam dungua muruwo kawom dumie,” epe dime. 42 Ena akai tei ari munmane Yesu fi ki si teime.

11

Yai Lasarusi goingua kam dume

1 Ena yai ta Betani yai Lasarusi yaromi nupi faingoro te Mata te emerom Maria surai Betani iki birom ori tei ama kei faipire. 2 Te Maria oparomi koma nuwi kipom sungua ire fera di Ari Wanopanom kauwomdi de tero te nenen birom wiyom iro kauwom kore de tongua oparomi kepom Lasarusi nupi faime. 3 Ena iran nupi faingua yaromi kepom surai ka di Yesu moingui dere “Ari Wanopanomyo, yai ta ne mun fi tenga yarom irai nupi faimie,” di teipire. 4 Ena Yesu ka i fire “Yaromi nupi faingua goikenamie. Ma deiyo! Yaromi nupi faingua u koi nangua ari yokamai Yai Gumam kam akire duwaimie. Te na Yai Gumam wam mapunanam ama kanere na kanam akire duwaime,” epe dume. 5 Yesu Mata te emerom Maria te kepenom Lasarusi mun fi eromba 6 yaromi “Lasarusi nupi faime,” dinga mora firo moingua akaiyom tei aro kakom surai yo moiro 7 ena okome no yaromi gama ka epe di norome: “Ena nonon inako dero Yuria akai napune,” di norongoro 8 ena no yokama “Ka nuwi si norenga yai yo, Yura ari ori yokamai epena kongo kupa iro ne ei goraro beinga akaiyom i ne tokoi naro benga faikeme,” di topungoro 9 ena Yesu Yai Gumam kakom gunom boiro Yesu gorangua kakom i gorangua di mari de norowaro bengua ena ka epe dume: “Ena koimoi te oromene te taroma kakom kakom aro dere bau boingoro ena nenta aro dero bau boingua kanero kon wananguai a gui sikenamie10 A gui sikenamba yaromi aro dekero kama suwangui tei wanangua ena a gui suwamie,” epe diro 11-13 ena akai nere yaromi goingua kam epe dume, “Nonon yokoinom Lasarusi mora wi faimba epena na furo wiyom yaunaiye,” di norongoro ena no yokamai “Lasarusi yo wi faimie,” di firo “Ari Wanopanom yo, yaromi yo wi fanangua koi firaro moimie,” di topongoro 14 ena Yesu ka di mari de norero “Lasarusi yaromi mora goimie. 15 Te ne yokama fi ki singa mapunom fi moko narowaro beinga na yaromi moingui tei ama moikeika mun fiye. Ena epena yaromi yono einga akaiyom ama napune,” di norongoro 16 iran yai Tomasi kam ta Dirama dinga yaromi bei moiro no gama yokamai “Ena no yokamai ama furo yaromi gorangui ama gorapunie,” epe di noromie.

Yesu “Na nanan ari goinga ako arero yokori moinga mapunom ereika kapakom moiye,” dume

17 Ena Yesu te no yokama furo yono einga akaiyom furo kanopunga ari Lasarusi yaromi goingua mansinomdi eingoro ena aro kakom suwo iro suwo iro fu dome. 18 Te iki birom ori Betani i Yerusarem teina tei dungua iran kon i gurom towane 3 kiromita epemere dungoro 19 ena Yura ari yai opai munmane “No yokamai furo Mata te Maria surai moipika tei fure kepenom goingua iran ka dire denom minom bei wira di erowapune,” diro Betani tei wime. 20 Ena Mata moiro “Yesu ume,” dinga firo ena furo ungua konom fumba Maria iki ikai yo moime. 21 Ena Mata furo Yesu gumam boiro “Ari Wanopanom yo, ne ure tawa moranga na kepenam i goikenamba 22 te epena na mora fi kun daika ne Yai Gumam ‘Tai ta epe i naro!’ di towanga yaromi bei erowamie,” epe di tongoro 23 ena Yesu “Ne kepenum tokoi arerowame,” di tongoro 24 ena oparomi “Na ‘Kakom gounangua ari yai opai muruwo arowainga kakom i yaromi arowamie,’ mora fi kun daiye,” epe dume. 25 Ena Yesu “Na nanan ari goinga ako arero yokori moinga mapunom ereika kapakom moiye. Ena nenta na fi ki si narere gorangua yaromi yokori moi derewo moramie. 26 Te ari muruwo yokori moire fi ki si narowainga yokamai wom goikenaimie. Kawom, kakom kakom yokamai yokori moraimie. Ne i fi ki sino?” di tongoro 27 ena oparomi “O, Ari Wanopanom, ‘Ne Yai Gumam awi dongua akire di norenga yai Kirisito moiro te ne yaromi wam u mangi unaro benga yai ama moine,’ epe diro fi ki siye,” epe dume.

Yesu kai meime

28 Ena opai Mata ka epe di gouro dero furo emerom Maria uwom boiro akiro bunam tei furo “No ka nuwi si norongua yai uro moiro ne unum boimie,” di tongoro 29 ena Maria ka i firo kua wom arero Yesu moingui tei fume. 30 Te Yesu fu Betani iki birom ori tei ama kime. Yaromi koma ungua Mata kanongua akaiyom tei yo moime. 31 Ena Yura ari Maria ikom moingui tei ama moiro dem miriyom bei wira di teinga yokamai kaninga Maria kua wom arere u mena fungoro “Yono einga akaiyom furo kai meinaro fume,” di fire ena mouwomdi fime. 32 Yokamai fingoro ena te Maria fu Yesu moingui tei furo kanero Yesu kauwomdi tei kauwom gurom boiro “Ari Wanopanom yo, ne ure tawa moranga ena na kepenam goikename,” di tongoro 33 ena Yesu kanongua oparomi kai meingoro te Yura ari oparomi ungui ama winga yokamai ama kai meingoro ena yaromi dem miriyom kipi kaingoro kanom nan firo 34 ena “Ne yokama yaromi goingua amai eime?” di erongoro ena “Ari Wanopanom yo, ne ure kano!” di teingoro 35 ena Yesu kai meingoro 36 te Yura ari “Kaniyo! Yaromi dem miriyom yai goingua i mun ori wom fi tomie,” dingoro 37 ari suwo koropane “Yaromi yai ta okom murom gi dungua a fura de tongua ena yaromi yai goingua koma akire di towangoro yaromi goikenamie. Ena ta bengoro akire di tekemie?” epe dime.

Yesu bei moiro Lasarusi akire di tongoro yokori moime

38 Ena Yesu dem miriyom tokoi kipi kaingoro ena u yono einga akaiyomdi tei fume. Yono akaiyom i kongo minom ori ikai eingoro te kongo ta iro kongo minom fere deime. 39 Ena Yesu “Kongo i ako opa boi deiyo!” dumba yai goingua kipom Mata oparomi “Ari Wanopanom yo, yaromi goingua aro kakom suwo suwo mora fumia iran i epena dipanom niki dongua umie,” di tongoro 40 “Koma na ‘Ne fi ki suwanga ena Yai Gumam bau boingua kananie,’ di ereika epena fi kun daikeno?” di tongoro 41 ena yokamai kongo minom giram i tei dungua ako opa boi deingoro ena Yesu okom murom kan iwa dero “Auwo, ne na ka make eika ne mora finia mun fi ereiye. 42 Na mora fika kakom kakom na ka make eika ne fi narenga ari yokamai tawa arere moinga yokamai ne na nawi denga i fi ki suwaro beinga firo ka i epena di ereiye,” ka epe di gouro 43 ena u ori wom boiro “Lasarusi, ne u mena uwo!” dungoro 44 ena yai goingua irai arero u mena ume. Yaromi okom kauwom mora kan dauinga yo dunguamere te giram gumam gai feke yupuinga yo dunguamere u mena ungoro ena Yesu “Gai yupui teinga i bei de teiyo!” di erongoro bei de teingoro ariro fumie.

Yura ari ori “Yesu kan si towapune,” diro kam dime

45 Ena Yura ari munmane Maria moingui tei ure moinga yokamai Yesu tai bengua i kanere ena fi ki si teimba 46 te ari suwo koropane fu Feresi ari moingi tei furo Yesu tai bengua i di ereingoro 47 ena iran Feresi ari yokamai te fi mun ei teinga ari mokoinga yokamai furo kaunsel ari unom boingoro ure kuku boingoro ena “Nonon tora benapune? Yaromi tai ori munmane yoporam boingua bei moingua iran tora mere beiro si gorapune? 48 Nonon yaromi kan dowapunga yaromi tai epewom bei morangoro ena Yura ari muruwo yaromi fi ki si towaingoro ena yaromi yai ori fuka duwame. Fuka duwangoro ena kiapanom bei noreinga Roma ari niki de firo uro nonon fi mun ei topunga iki ori bei niki de norero te nonon manom sinom inaimie,” epe dingoro 49 ena yai ta ari yokamai moingi suna tei arere moime. Yaromi kam Kaiyafasi. Te non iki epena yaromi fi mun ei teinga yai ori moimie. Ena yaromi arere kaunsel yokamai “Ne yokamai tai muruwo epena fuka dungua i fikeimie. 50 Yai ta no ari yokamai goi norowangua fanamba nonon Yura yokamai muruwo gorapunga i faikenangua ne yokamai fikeimo?” epe di erome. 51 Te ka dungua i nenen finguamere dikeme. Ma do! Yaromi non iki epena fi mun ei teinga yai ori moingua iran Yesu Yura ari fi erero goi erowangua kam koma di mari dome. 52 Te Yesu Yura ari towane fi erero goi erekeme. E e! “Yai Gumam gama man koro koro unanan wan moinga yokamai u towane wom naro beimie,” diro goi erowaro beme. 53 Ena iran aro tei kaunsel yokamai ka di koi eiro “Yaromi si gorapune,” dime. 54 Epe dinga iran Yesu u mari furo Yura ari moingi suna tei wankemba akai tei ma dero fu akai bakom suna ari kei faikeinga akaiyom ta furo iki birom ori ta kam Ifarem tei fume. Te no yaromi gama yokamai ama furo moipune. 55 Ena no moipungoro Yura ari “Komari Yai Gumam no awanoma yokamai ei goikengua kakom firapune,” diro kopuna ori si gai nowainga kakom teina fungoro ena Yura ari munmane mena koro koro kei fainga ma dere “No yokamai fure bianom di mari dere denom minom bei kure eiro ena kopuna nowapune,” dire fu Yerusarem tei fime. 56 Ena yokamai Yesu wandoure fu Yai Gumam fi mun ei teinga ikom ikai tei fure arere moiro nenen ka di ipo ka dero “Ne yokamai ‘Tora beme,’ di fime? Yaromi kopuna ori kei nowapunga unambo?” dimba 57 fi mun ei teinga ari ori te Feresi ari “Yesu kan si towapune,” diro ena “Nenta Yesu morangua kananga yaromi di mari do!” diro ka di guwo di eime.

12

Maria oparomi Yesu nuwi kipom sungua bui tome

1 Ena aro kakom okonom koro muruwo koro towane yo dungoro ena firainga kopuna ori si gai nowainga kakom unangua kakom tei Yesu te no yokamai fu yai goingua yono einga akaiyomdi wiyom yaungoro arongua yaromi Lasarusi kei faingua iki birom ori Betani tei fupune. 2 Fupungoro ena ari yokamai kua kopuna keire Yesu teingoro te Mata kopuna tai nowainga ipu sire ari erongoro te Lasarusi ari neinga moingi suna tei ame dero moingoro 3 ena Maria fure nuwi kipom sungua i kam nari dinga dire ire uro Yesu kauwomdi tei fera diro bui tero te nenen birom wiyom iro kauwom kore de tome. Ena kipom sunguai iki ikai tei kipom nokapu si dero wo dume. 4 Oparomi epe bemba no gama yokamai yai ta Yurasi Isakarioti yaromi okome Yesu akiro furo ari kiama i mari de erowangua yaromi niki de fire 5 “Ta bengoro oparomi nuwi kipom sungua i iro furo meina beire kongo yai ta non iki towane kokonan bengua inguamere epe iro kuwanom ari erekeme?” dume. 6 Te yaromi kuwanom ari kanom firo dikeme. Ma do! Yaromi tai kunei nongua yaromi moiro ena no yokamai kongo gainom kiapam bengua yai moingui iran kongo iro uro epungai yaromi i nomie. 7 Ena iran Yesu “Opai kan do! Oparomi di fingua ‘Na goraika kakom epena teina fungua iran nuwi iro uro na kaunam biyom si narowame,’ di firo nuwi irai meina beikeme. 8 Te ari kuwanom yokamai ne yokamai moinga kakom kakom moraro beimba te na ne yokamai moraingi kakom kakom moikenaro beiye,” epe di tome.

Yura ari ori bei moiro “Lasarusi ama si gorapune,” dime

9 Ena Yura ari munmane “Yesu akai tei moime,” dinga firo ena Yesu moingui tei fimie. Te yokamai “Yesu towane kanapune,” diro kuimba Yesu yai ta goingua yono einga manomdi wiyom yaungoro arirongua “Yaromi Lasarusi ama kanapune,” diro fimie. 10 Ari yokamai epe diro finga ena iran fi mun ei teinga ari ori ka towane diro “Lasarusi ama si gorapune,” dime. 11 Yaromi arero yokori moingua iran i Yura ari munmane fi mun ei teinga ari yokamai moingi tei ma dero Yesu fi ki si teinga ena fi mun ei teinga ari ori yokamai “Lasarusi ama si gorapune,” dime.

Yesu Yerusarem fungoro ari kam akire dime

12 Ena wi fairo koimoi arereingoro ari munmane kopuna ori kei nowainga tei winga yokamai “Yesu u Yerusarem unaro beme,” dinga firo 13 ena eri kimi numa yokam sunguamere sungua bai iro “Yaromi unangua kon mori tei eken benapune,” diro furo kon mori tei furo yaromi ungua kanero ena u boiro “Yai Gumam kam bawom diyo! Yaromi epena ungua Ari Wanopanom yoporam boingua ire ungoro ena Yai Gumam boware guwo di tomie. Yaromi no yokamai Isirae ari yai orinom moimie,” epe dime. 14 Ena Yesu non donki ta imari dero ena ka mapunom munom boinga dunguamere epe beiro boromdi ame dere ume. 15 Te ka mapunom munom boinga epe dume:Aiye, ne yokamai iki birom ori Yerusarem kam ta Saion dinga kei fainga ne yokamai kuri fikeiyo! Kaniyo! Ne yokamai yai orinom ure non donki gam mouwomdi kopu tei moiro ume. Ka mapunom munom boinga epe dunguamere epe mukom fuka dumie. 16 Ena kakom tei no yaromi gama yokamai tai kan fuka dungua mapunom fikepune. Okome Yesu furo Yai Gumam bau boingua ire kamundi fungua kakom no yokama mora fipunga ari koma ka mapunom munom boinga yokamai Yesu kam wayom boimie. Te ari yokamai eri yokam kan bairo ire fingarai kon mori Yesu unangua akaiyom eken bei teime. 17 Ena koma Lasarusi goingoro Yesu yono einga manomdi wiyom yaungoro arongua kakom i ari ama mora kaninga yokamai Yesu tai bengua kam i di moingoro 18 ena ari moiro “Yesu tai ori yoporam boingua bemie,” dinga firo iran i furo “Yesu unangua kanapuna kon bam napune,” diro mena fingoro 19 ena iran Feresi ari nenen ka di ipo ka dero “Kaniyo! Ari yai opai muruwo yaromi dourom boi furo no yokamai ka dupunga dourom boikeinga iran kene kene eiro no yokamai kokonanom i ako suwamie,” epe dime.

Giriki ari suwo koropane Yesu kanaro wime

20 Ena kakom tei Giriki ari suwo koropane Yai Gumam kam akire duwaro kopuna ori kei nowaro fingi tei ama fimie. 21 Ena Giriki ari yokamai fu Firipi moingui tei fime. Firipi yaromi Gariri man tei iki birom ori Besaira yai ta moimie. Ena Giriki yokama furo “Yae, no yokama Yesu kanaro upune,” dingoro 22 Firipi ma dero fu Enduru moingui tei furo di tongoro ena Enduru te Firipi surai furo Yesu di teipikoro 23 ena Yesu ka mokom bairo “Epena kakom Yai Gumam bei moiro na ari gaunom wam kanam akire duwangua kakom umie. 24 Ena ka kuiam duwaiya fi goi iyo! Tai ipom ta ako mangi siro goikenangua ena mokokename. Tai ipom towane yo duwamie. Duwamba tai ipom gorangua ena fu di mokonangua mukom munmane koraro bemie. 25 Te nenta mangi tai mun fi towangua yaromi goramba te nenta mangi tai mun fi tekenangua yaromi kakom kakom moi kuwom suwangua tarom inamie. 26 Ena nenta na nuwi kokonanam bei narowangua yaromi na dowinam boramie. Ena na moraika akaiyom tei na nuwi kokonanam bei narowangua yaromi na gere ama morapune. Te na aunam bei moiro yaromi kam akire duwamie,” ka epe dume.

Yesu nenen gorangua kam di mari dome

27 Ena Yesu akai nere ka ta dume. “Epena na kuianam i ipun domia ena tora duwaiye? Ena na ‘Auwo, tai epena fuka di narowaro bengua i ne bei de naro!’ duwaiyo? Ma do! Epe dikenaiye. ‘Tai fuka di narowaro bengua i epena fuka di narowamie,’ diro mangi wiye. 28 Ena ‘Auwo, ne kanum ako ori do!’ diye,” epe dungoro ena Yai Gumam kamundi moiro ka epe dume: “Na kanam mora ako ori deiye. Te na kanam tokoi ako ori duwaro beiye,” dungoro 29 ena ari yai opai tei arero mora finga ena yokamai suwo koropane “Kamun nunu dumie,” dingoro te suwo “Yai Gumam nuwi kokonan gan ta uro yaromi ka di tomie,” epe dime. 30 Ena Yesu ka mokom bairo “Ka dungua ‘Na firame,’ diro dikemba ‘Ne yokamai firaime,’ diro dume. 31 Te epena Yai Gumam mangi ari tawa moinga ipu suwaro bemie. Te epena Yai Gumam mangi ari kiapanom bengua yaromi Satan si ime de towame. 32 Dumba na eri yoro bakomdi ei narere akire duwainga kakom i ari yai opai muruwo gure na moraiki tei dowaiye,” ka epe dume. 33 Te ka epe dunguai yaromi nenen gam kipi kairo gorangua mapunom opom di norome. 34 Ena ari munmane moinga yokama ka mokom bairo “Mose ka di guwo dungua ‘Yai Gumam awi dowangua akire di norowangua yaromi Kirisito i kakom kakom moi dero moramie,’ epe di noromie. Ena ta bengoro ne ‘Na ari gaunom wam i ero yoro bakomdi ei narere akire duwaime,’ dine? Ari gaunom wam i eramom moime?” epe dingoro 35 ena Yesu nenen kam kuiam epe dume: “Kakom suwo gurom towane kewa ne yokama moraingi yo de moramie. Ena ne yokamai moingi ama kama sikere kewa de moinguamere epe kon waniyo! Nenta kama sungua kon fungua konom kankemie. 36 Ena ne yokamai kewa dongua kon waningai ari moraro benainga na kewa yo de moikamere ena fi ki si nareiyo!” epe di gouro “Ari yokamai na kankenaime,” diro furo iki dero fume.

Yura ari ori fi ki sikeime

37 Ena ari yokamai kaningai Yesu tai ori yoporam boingua munmane bemba yokamai Yesu ama fi ki si tekeime. 38 Fi ki si tekeinga ena iran ka mapunom yai Aisaiya ka epe dungua mukom faimie. Yaromi ka epe dume:Ari Wanopanom yo, yokamai nonon kanom wayom dupunga fi kun daikeingoro ena ne fure yoporanum yai ta opom di towanga faikename.ka epe dungua 39 ena fi ki si towainga faikeme. Te ka mapunom yai Aisaiya ka ta ama epe dume: 40 Yai Gumam ari yokamai okonom murom ako tou koiro te nomanenom fere de ki singa bei eromie. Ena iran yokamai okonom murom tai kanainga faikeme. Te nomanenom ka ta firainga ama faikeme. Ena Yai Gumam “Yokamai nomanenom si awa towainga ena na bei nokapu de erowaiye,” epe dumba yokamai si awa tekeime. Aisaiya ka epe dume. 41 Yaromi kuwan kanungua Yesu bau boingua kanungua ena Yesu kam wayom diro te kan teme iwa okonom murom ako tou koiro nomanenom kongo tokomere epe bei erongua kam i ama dume. 42 Ena ari ori munmane Yesu fi ki si tekeimba te munmane Yesu fi ki si teime. Fi ki si teimba te yokamai Feresi ari kurinom fire “Yokamai ka nuwi si noreinga ikom tei no yokamai nowi mena dowaime,” diro ena “Yesu fi ki si topune,” diro di mari dekeime. 43 Yokamai “Ari nonon kanom akire duwaime,” diro mun fimba “Yai Gumam nonon kanom akire duwame,” diro mun fikeime.

Yesu ka dunguai ari ipu si erowamie

44 Ena kakom tei Yesu u boiro “Nenta na fi ki si narongua yaromi na towane fi ki si narekemba yaromi na nawi dongua yaromi ama fi ki si tomie. 45 Te nenta na nakanungua yaromi na nawi dongua yaromi ama kanumie. 46 Ena na ‘Nenta na fi ki si narowangua yaromi si boingua akaiyom tei moikenamie,’ diro ena kewa donguamere epe u mangi wiye. 47 Te nenta na ka dika firo dourom boikenangua ena nanan ipu si tekenaiye. Na mangi tawa uro ari yai opai ipu si erowaro kuipa na ‘Ari yai opai akire di erowaiye,’ diro wiye. 48 Ena nenta mouwom wako na narero te na ka dika ikenangua na ka dika bei moiro ipu si towamie. Kakom gounangua tei ipu si towangua yaromi na ka dika i firo yaromi ipu si towamie. 49 Ena ta bengoro ipu si towangua yaromi na ka dika firo ipu si towame? Na ka dika nanan fikamere dikeipa na aunam nawi dongua yaromi nenen ka di narere ‘Ka i duwo!’ dunguamere epe di mari deiye. 50 Ena iran na mora fiye. Nenta na aunam ka dungua gore duwangua ena yaromi moi kuwom suwangua tarom inamie. Ena ka muruwo na dikai na aunam di naronguamere epe diye,” epe dume.

13

Yesu bei moiro gama yokamai kaunom biyom si erome 1 Ena kakom tei firainga kopuna ori si gai nowainga kakom unaro beme. Ena Yesu mora fingua mangi tawa ma dero

auwom moingui tei naro bengua firo ena koma no gama yokamai mun fi noromba epena no kanom nan fi noromie. 2 Ena taroma no yokamai kua kopuna ne moipunba koma Satan fure Saimon wam Yurasi Isakarioti dem miriyomdi ikai tei fure “Ne Yesu akiro furo yaromi kiama yokamai i mari de ero!” di tomie. 3 Te Yesu “Na aunam tai ta ta muruwo okonamdi narongoro te na aunam moingui tei ma dere wiya te epena dere aunam moingua naro beiye,” epe di firo 4 ena iran “Na yokamai kanom nan fi ereika opom di erowaiye,” diro kua kopuna ne moipunga ma dero arero te gai suna ama kui si dero ena gai keren ta iro goiyomdi yopuiro 5 kopare ta iro nuwi fera diro ena mapunom boiro no gama yokamai kaunom biyom si norero te gai keren goiyomdi yopuingua ire kaunom kore dome. 6 Ena epe beiro u Saimon Pita moingui tei ungoro ena Pita “Ari Wanopanom yo, ne nuwi kokonan gan mere daire na kaunam biyom si narowaro benga i faikeme,” di tongoro 7 ena Yesu ka mokom bairo “Na tai beika ne mapunom epena fikenba okome ne firanie,” di tongoro 8 ena Pita “Ma do! Kakom kakom ne na kaunam biyom sikenanie,” dungoro ena “Na ne kaunum biyom sikenaikai ena ne na ganama yai ta moikenanie,” di tongoro 9 Saimon Pita “Ari Wanopanom yo, na kaunam towane biyom sikeyo! Ne na okonam te binam ama biyom si naro!” di tongoro 10 ena Yesu “Nenta gam muruwo mora biyom sungua ena gam kure emie. Ena gam muruwo biyom suwangua faikemba kauwom towane dinepe dongua biyom suwame. Ena ne yokamai mora kure einga moimba ne yokamai muruwo kure eikeimie,” epe di tome. 11 Te ta bengoro yaromi “No yokamai muruwo kure eikeimie,” dume? Yaromi mora fingua nenta akiro furo ari kiama yokamai i mari de erowangua yaromi fimie. 12 Ena Yesu no yokama kaunom mora biyom si gouro ena gaiyom iro firo fu kopuna neinga akaiyom fure ame dere “Ne yokamai na kaunom biyom si ereika mapunom i fimo? 13 Ne yokamai ‘Ka nuwi si norongua yai’ te ‘Ari Wanopanom’ di nareinga ena kawom na yai epe moika iran epe di narowainga faimie. 14 Ena na ne yokama ka nuwi si ereika yai te ari wanopanom moika nuwi kokonan beiro kaunom biyom si ereika iran i ne yokamai arinoma towane towane ama epe wom biyom si ereiyo! 15 Na ne yokama bei erowaingamere opom di ereiya ena ne yokama ama epe wom na epena beikamere epe beiyo! 16 Ena ka duwaika fi goi iyo! Nuwi kokonan gan i bei moiro kiapam yai iwe de tekemie. Te nenta bei moiro ‘Na kanam iro fo!’ diro awi dongua yaromi iwe de tekemie. 17 Ena ne yokama tai i fire mapunom epe i dourom borainga ena ne yokama fi mun ori wom enaimie. 18 Ena koma na ‘Ne yokamai muruwo kure eikeimie,’ dika ne yokamai kanom muruwo dikeiye. Ari na nou koi eika yokamai kanom mora fipa ka mapunom munom boingua u mukom fanaro bengua na ka i epe diye. Ka mapunom i epe dume:Nenta kaime dori na gere ama nopunga yaromi si awa tere kianam fai narome.ka mapunom epe dume. 19 Ena na bei moiro ‘Okome tai ta ta i fuka duwangua ne yokama “Na Kirisito yaromi moime,” dire fi ki si narowaime,’ diro epena ka i ne yokamai di ereiye. 20 Ena fi goi iyo! Yai ta awi dowaika furo yai ta ekurowangua i epemere na nakurowamie. Te nenta na nakukurowangua yaromi na nawi dongua yaromi ama epe wom kukurowamie,” epe dume.

Yai ta Yesu akiro furo kiama yokamai okonomdi erowangua kam koma Yesu di mari dome

21 Ena Yesu ka epe di gouro nomanem ipun dongoro ena ka di mari dero “Fiyo! Ne yokamai moingi suna tei yai ta na nan dire furo ari kianama yokamai i mari de erowamie,” di norongoro 22 ena no yokamai toren gumanomdi kan ipo ka dere “Eramom kam dume,” diro inokore munmane epune. 23 Ena na yaromi dem miriyom mun nan fi narongua Yesu moingui teina tei moiye. 24 Ena Saimon Pita bei moiro na Yesu moingui teina tei moika okom din boi narero “Ne Yesu ‘Yaromi eramom moime?’ di firo!” di narongoro 25 ena na Yesu moingui tei gome dero “Ari Wanopanom yo, ne eramom kam dine?” epe di teikoro 26 ena Yesu ka mokom bairo “Nenta na kaime dori ire kopuna nurom sukuire towaika nowangua yaromi kam dika i moimie,” epe diro ena kaime dori ire kopuna nurom sukuire Saimon dom wam Yurasi Isakarioti tome. 27 Ena Yurasi kaime dori ingua kakom i Satan yaromi dem miriyom ikai fungoro ena Yesu “Ne tai ta benaro benanga kene kene eiro beiyo!” epe di tomba 28 no yokamai kopuna ne moipunga Yesu ka epe Yurasi di tongua mapunom fikepune. 29 Te no yokamai suwo koropane “Yurasi kongo mukom gaiyom akongua iran ‘Kopuna ori kei nowainga kopuna meina benana fo!’ di tombo ‘Kuwanom ari kongo suwo erowana fo!’ di tombo” epe di fipunie. 30 Ena Yurasi kaime dori i tongua iro kuawom u mena fungoro kama sume.

Pita “Yesu gumam kankeiye,” duwangua kam Yesu di mari dome

31 Ena Yurasi u mena fu dongoro Yesu “Epena Yai Gumam na ari gaunom wam bau boingua ari i mari de erowame. Te na Yai Gumam bau boingua ari ama i mari de erowaiye. 32 Te na bei moiro Yai Gumam bau boingua i mari dowaika ena Yai Gumam nenen na yaromi wam moika iran bau boingua i mari dowame. Yaromi epe kene kene eire benaro beme. 33 Na ganamao, ne yokamai moinga na gurom arari moikenaro beiye. Ne yokamai na wandou naimba na Yura ari di ereikamere ama epe di ereiye: ‘Na naro beika konom i ne yokamai unainga faikemie,’ epe di ereiye. 34 Ena na ka koi di guwo di enaika epe di erowaiye: ‘Ne yokama denom minom arinoma mun fi ereiyo!’ epe di ereiye. Na denam minam ne yokamai mun fi ereikamere epe ne yokamai arinoma mun fi ereiyo! 35 Ne yokamai denom minom arinoma mun fi ere morainga ena ari yai opai muruwo ‘Ne yokamai na ganama moimie,’ dire di firaimie,” epe di norongoro 36 ena Saimon Pita “Ari Wanopanom yo, ne amai nane?” di tongoro ena Yesu ka mokom bairo “Na naro beika konom i epena ne na mounamdi unanga faikemba te okome na mounamdi unanie,” epe di tongoro 37 ena Pita “Ari Wanopanom yo, tora bengoro epena na ne mounumdi naika faikeme? Ari yokamai ‘Ne ei gorapune,’ duwainga yokamai ‘Na gere ama nai gorapune,’ duwainga i faname. Na ne mounumdi ama naiye,” epe dungoro 38 ena Yesu “Ne ‘Na goi narowaiye,’ dinba ka duwaika fi goi iyo! Ne eken suraiye ‘Na gumanam kankeiye,’ duwangere ena okome koroware ta gokoro duwamie,” epe di tome.

14

Yesu “Na aunam moingui tei nainga konom na moiye,” dume

1 Ena Yesu ka ta no yokamai di norome. “Ne yokama denom minom fi ipun dekeiyo! Ne yokama Yai Gumam fi ki si tere ena na ama fi ki si nareiyo! 2 Na aunam ikomdi tei wauna munmane dume. Te epe dikenangua komari di erowaika faimie. Ena na furo ne yokamai akainom ta kenom bei erowaro naiye. 3 Te na fure ne yokama akainom kenom bei erowaro naika ena na koi dero inako dero uro ne yokama endiro fure na gere ama morapune. Ena iran na moraika akaiyom i ne yokama ama morapunie. 4 Te na naro beika konom i ne yokama mora kanimie,” epe di norongoro 5 ena Tomasi “Ari Wanopanom, no yokamai ne naro benga akaiyom kankepunga ena tamere beiro no yokamai konom kanapune?” di tongoro 6 ena Yesu “Na kon mori te kawom dinga mapunom te yokori moinga mapunom nanan moiye. Nenta na aunam moingui tei naro benainga kon mori ta dikemie. Ma do! Na towane aunam moingui nainga konom na moiye. 7 Ena ne yokamai komari na gumanam kawom kanainga ena na aunam gumam ama kanaimie. Ena epena mapunom boiro yaromi gumam kanimie,” di tongoro 8 ena Firipi “Ari Wanopanom yo, ne aunum gumam opon di norowangere ena ‘Mora kanupunie,’ duwapunie,” di tongoro 9 “Firipi yo, na ne yokama moingi suna tei gurom arari moika te na gumanam kan goi ikeno? Nenta na nakanungua yaromi na aunam gumam ama kanumie. Ena tora bengoro ‘Ne aunum no yokama opom di noro!’ dine? 10 Yae, tora bengoro ne ‘Na aunam dem miriyom ikai tei moiya te aunam na denam minam ikai tei ama moime,’ dire fi kun daikene? Te na ka di ereika nanan fikamere epe di erekeipa na aunam denam minam ikai tei moingua yaromi nenen kokonanom bemie. 11 Ena na ‘Na aunam dem miriyom ikai tei moiya te aunam na denam minam ikai tei ama moimie,’ ka epe dika ne yokamai fi kun daiyo! Epe fi kun daikenainga ena ne yokama na tai ori yoporam boingua beika kanero ‘Kawom, aunam denam minam ikai tei ama moime,’ diro fi kun daiyo! 12 Ena ka duwaika fi goi iyo! Nenta na fi ki si narowangua yaromi na tai ori yoporam boingua kakom kakom bei moika maurom epe ama epe benamie. Te na aunam moingui tei naika ena yokamai tai ori yoporam boingua benainga na tai ori yoporam boingua beika i ime de narowaimie. 13 Ena na Yai Gumam wam bei moiro yaromi kam akire duwaro beika ne yokama na mapunanam inokore eiro ‘Tai ta ta epe bename,’ diro ka make enainga ena na muruwo benaiye. 14 Kawom, ne yokama ne mapunanam inokore eiro ‘Tai ta ta epe bename,’ diro ka make enainga ena na muruwo benaiye,” epe di norome.

Yesu Murom Sumuna awi gama yokamai moingi tei de erowame

15 Ena Yesu akai nere ka ta tokoi di norome. “Ena ne yokamai denom minom mun fi narowainga ena na kanam di guwo di ereika gore duwaimie. 16 Te na aunam mina wako towaikoro ena yaromi ne yokamai okonom akire duwangua yai ta awi ne yokamai moingi tei de erowamie. Yaromi Murom Sumuna moiro te ka kawom dungua yaromi moime. Ena yaromi ne yokamai gere kakom kakom moi dere moraimie. 17 Ena mangi ari yaromi gumam kanainga te mapunom firainga faikenangua ena yokamai yaromi ikenaimba yaromi ne yokamai gere moraingoro te yaromi ne yokamai denom minom ikai tei moi erowaro bengua i ena ne yokamai gumam mora kanimie. 18 Te ne yokama bunom gan epe mere morainga ma de erowaika i faikaname. Ma deiyo! Na ne yokamai moraingi tei unaiye. 19 Na kakom gurom towane toka moraikoro ena mangi ari nakankenaimba ne yokamai na nakanaimie. Na yokori moraro beika iran i ne yokamai ama yokori moraimie. 20 Ena yokori morainga kakom tei ne yokamai mora firainga na aunam dem miriyom ikai tei moikoro te ne yokamai na denam minam ikai tei moingoro te na ne yokamai denom minom ikai tei moraiye. 21 Nenta na kanam di guwo di eika iro gore duwangua yaromi mun fi narome. Ena na aunam bei moiro yaromi mun fi narongua yaromi ama mun fi tomie. Te na yaromi ama mun fi tere gumamdi u mari naikoro nakaname,” Yesu ka epe dungoro 22 ena no yokamai moipungi suna tei yai ta Yurasi bei moiro “Ari Wanopanom yo, ne u no yokamai moipungi tei ure gumanum i mari denba mangi ari gumanum i mari de erekenie. Ta bengoro ne bei moire mangi ari yokamai gumanum i mari de erekene?” epe di tome. Te Yurasi Isakarioti yaromi kam i epe dikemba Yurasi dom ka epe dume. 23 Ena epe dungoro Yesu ka mokom bairo “Nenta dem miriyom mun fi narowangua yaromi na kanam dika gore duwangoro ena na yaromi gumamdi u mari naiye. Te na aunam dem miriyom yaromi mun fi towangoro ena na te aunam gere u yaromi morangui tei ure dem miriyom ikai tei morapuiye. 24 Te nenta dem miriyom mun fi narekenangua yaromi na kanam dika gore dikename. Na ka epena di ereika i na kanam dikemba na aunam nawi dongua yaromi kam dumie. 25 Te na ne yokamai gere moipungi kakom kam i di ereiye. 26 Ena okome na moikenaika kakom na aunam bei moiro ne yokamai okonom akire duwangua yai ta awi dowangoro uname. Yaromi Murom moimie. Ena yaromi tai ta ta muruwo nuwi si erero te na ka epena di ereika muruwo tokoi inokore ei erowangoro firaime. 27 Na ne yokama ema dowaro beipa ne yokamai nomanenom wira duwangua tarom ereiye. Na nomanenam wira dunguamere ne yokamai nomanenom epe wira duwame. Te mangi ari wira dungua mapunom ereinga i na wira dungua mapunom ereika kounom kounom dikemie. Ena iran ne yokama denom minom fi ipun dekere te kuri fikeiyo! 28 Na ka ‘Na dere naro beipa na inako dero ne yokamai moraingi tei unaiye,’ dika mora fimie. Ena na yoporanam boika i gawo dumba na aunam yoporam boingua i ori nan dungua ena ne yokamai denom minom mun fi narowainga na aunam moingui naro beika fi mun enaimie. 29 Ena epena tarom i fuka dikemba na ‘Tarom i epe fuka duwame,’ mora di ereiye. Ena okome tarom i fuka duwangua kakom ne yokama ‘Na ka dungua i kawom dume,’ diro fi kun daraimie. 30 Ena mangi ari kiapanom yai Satan unangua ena na ka munmane ne yokamai di erekenaiye. Satan yaromi na kiapanam bei narekenamba 31 mangi ari yokamai ‘Na denam minam aunam mun fi tome,’ di firaro beinga ena tai ta ta muruwo aunam ‘Beyo!’ di naronguamere epe mora beiye. Ena areiyo! Mora napune,” epe di norome.

15

Yesu kan wain mukom koinguamere epe kawom moime

1 Ena Yesu ka kuiam epe di norome: “Na kan wain mukom koinguamere epe kawom moiye. Te na aunam i kan wain kiapam bengua yaromi moime. 2 Ena na moika yokam ta mukom koikengua na aunam bore domba te yaromi yokam mukom koingua i muruwo ‘Mukom munmane korame,’ diro munom go di domie. 3 Ena na ne yokamai ka di ereika ena ne yokamai denom minom feke de eromie. 4 Ne yokama na moraiki moiyo! Ena na ne yokama moraingi moraiye. Kan wain yokam yo duwangua mukom koikenamba yokam kan tei duwangua mukom koramie. Benguamere epe ne yokama na moraiki tei morainga mukom ama koraimie. 5 Te na wain mukom koingua kanom moikoro te ne yokama kanom yokam moimie. Nenta na moraiki tei morangoro te na yaromi morangui tei moraika ena yaromi mukom munmane koramie. Koramba ne yokama na moraiki tei ama moikenainga ena tai ta ta muruwo beikenaime. 6 Nenta na moiki tei moikenangua yaromi eri niki dongua yokam mukom koikenguamere epe moime. Ari yokamai yokam i borere fiasi mena dowaingoro girom goramie. Ena okome yokamai ire fiasi e donguai deingoro domie. 7 Te ne yokamai na moraiki tei moraingere te na kanam i ne yokama fai erowangua ena ‘Tai ta epe inapune,’ di firainga mina wako narowainga tarom i erowaiye. 8 Ena ne yokama mukom munmane korainga ena ari yai opai muruwo ‘Ne yokamai na ganama moimie,’ diro te na aunam kam akire duwaime. 9 Na aunam dem miriyom na mun fi naronguamere ena epe na denam minam ne yokama mun fi ereiye. Ena na denam minam ne yokama mun fi erowaro beika ne yokamai na moiki tei moiyo! 10 Ena na bei moiro na aunam ka di guwo dungua gore diro ena mora fikai na aunam dem miriyom mun fi naronguamere ena ne yokamai bei moiro na ka di guwo dika gore diro ena mora firaingai na denam minam ne yokamai mun fi ereiye. 11 Ena ‘Na mun fikamere ne yokamai epe ama mun firainga mapunom fai si di erowame,’ diro ka i di ereiye. 12 Ena na ka di guwo di ereika i epe dume: Na denam minam mun fi ereikamere epe ne yokama denom minom nenen towane towane mun fi ereiyo! 13 Ena nenta dem miriyom ariyoma mun fi erere ena goi erowangua ena mun fi erongua mapunom i ari yokamai mun fi ereinga mapunom muruwo iwe de tomie. 14 Ena ne yokama na ‘Tai beiyo!’ diro di guwo di ereika i benaingai na arinama moraimie. 15 Te nuwi kokonan gan yokamai bei moiro nuwi kokonan kiapam bengua yaromi tai bei moingua kankeinga iran i na ‘Ne yokamai nuwi kokonan gan moimie,’ dikeipa na aunam ka di narongua fikamere muruwo epe di ereika ena na ‘Ne yokamai arinama moimie,’ di ereiye. 16 Ne yokamai na nou kei ei narekeimba na ‘Ne yokamai fure mukom kakom kakom yo duwangua koraime,’ diro nou kei ei ereiye. Ena iran ne yokamai na mapunanam inokore eiro ‘Tai ta epe inapune,’ diro aunam mina wako towainga erowame. 17 Ena na ka epe di guwo di ereiye: Ne yokama denom minom nenen towane towane mun fi ereiyo!” epe di norome.

Fi ki si tekeinga ari yokamai furo Yesu gama yokamai niki de fi erowaime

18 Ena Yesu ka ta epe di noromie: “Ena fi ki si tekeinga ari yokamai ne yokama niki de fi erowainga ena fiyo! Koma yokamai niki de fi nareimie. 19 Te ne yokama mangi ari morainga ena mangi ari nenen arinoma mun fi ereingamere epe ne yokamai mun fi ereimba ne yokamai mangi ari moikeimie. Na ne yokama nou kei eika ena iran mangi ari niki de fi ereime. 20 Na ka ‘Nuwi kokonan gan i bei moiro kiapam yai iwe de tekemie,’ epe di ereikarai inokore ei moiyo! Epe mere ari yokamai na bei niki de nareingamere epe yokamai bei moire ne yokamai ama bei niki de erowaimie. Te yokamai na ka di ereika gore dinga ena yokamai ne yokamai ka di erowainga ama gore duwaime. 21 Ena ne yokama na ganama moinga te yokamai na aunam na nawi dongua yaromi gumam kankeinga iran i yokamai bei moiro ne yokamai bei niki de erowaime. 22 Te na uro ari yokamai ka di erekeika ena iran yai ta ‘Yokamai bianom beimie,’ epe diro di fikemba epena na uro ka di ereika ena ‘Yokamai bianom beikepunie,’ duwainga faikeme. 23 Te nenta na niki de fi narowangua yaromi na aunam ama niki de fi towame. 24 Te na bei moiro ari tai ori epe beikeinga tarom i ari yokamai moingi suna tei beka i beikenaika iran Yai Gumam ‘Yokamai bianom fai eromie,’ duwangua i faikenamba na uro tai ori irai mora beka iran i Yai Gumam ‘Yokamai bianom fai eromie,’ duwangua i mora fanamie. Te yokamai mora kaninga na mora uro tai ori beikoro kanero epena na te na aunam gere no surai niki de fi noreimie. 25 Ena yokamai epe beingoro ena Mose ka di guwo dungua yokamai erongua kawom epena i mukom faimie. Ka i epe:Na tai niki dongua ta beikeipa yokamai niki de fi nareime.ka i epe dume. 26 Ena na aunam morangui tei moraika kakom na ne yokama okonom akire di erowangua yaromi awi ne yokamai moraingi tei dowaiye. Yaromi ka kawom dungua murom moimie. Yaromi aunam moingui tei ama moiro ena ure na kanam ne yokama di mari de erowamie. 27 Di mari de erowamba koma ne yokama na gere moiro ena na kokonan mapunom boika te ne yokama moi finga epena ama moinga ena ne yokama na kanam ama di mari dowaime,” epe di norome.

16

1 Ena Yesu ka ta tokoi di norome: “Ena na ‘Ne yokama na kanam ma dekenaimie,’ diro ka i epena di ereiye. 2 Te ari yokama bei moiro Yura ari ka nuwi si ereinga ikom ne yokamai ewi mena dowaimie. Te kakom ta yokamai fure ‘Yai Gumam kokonanom nokapu bepune,’ diro ei goraimie. 3 Yokamai na te na aunam fi erekeinga ena iran yokamai tai mapunom epe benaimie. 4 Te na ‘Okome tai i fuka duwangoro ena ne yokamai ka di ereikarai inokore ei firaime,’ diro tai mapunom i mora di ereiye. Koma na ne yokama gere moipunga iran na ka i di erekeiye,” ka epe di noromie.

Murom Sumuna kokonan benangua kam

5 Ena Yesu ka ta tokoi akai nere di norome: “Te epena na nawi dongua yaromi moingui tei naro beipa ne yokamai nenta ‘Ne amai naro bene?’ diro mina wako narekeime. 6 Na ka epe di ereika ena nomanenom ipun domie. 7 Ipun domba na ka duwaika fi goi iyo! ‘Ne yokamai tai nokapu inaime,’ diro ena ema dero naro beiye. Na ema dero kinaika Murom Sumuna u ne yokama moingi tei ure okonom akire di erowangua yaromi kunamba na naika ena na yaromi awi dowaikore ne yokamai moraingi tei unamie. 8 Ena yaromi unangua kakom i ari yai opai muruwo ‘No yokama bianom bepunia te na yo tongua yaromi moimie. Te Yai Gumam ka kori no yokamai di norowame,’ diro firaro beinga yaromi tai opon di erowame. 9 Yokamai na fi ki si narekeinga ena iran Murom Sumuna bianom ari moinga mapunom opon di erowame. 10 Te na aunam moingui tei naika ne yokamai nakankenainga iran i Murom Sumuna na yo teika yai moika mapunom mangi ari yokamai opon di erowame. 11 Te Yai Gumam bei moiro ari kiapanom yai Satan ka kori mora di tongoro ena Murom Sumuna bei moiro Yai Gumam ka kori yokamai di erowangua mapunom opon di erowame. 12 Ena na ka munmane di erowaika yo dumba ne yokamai epena mapunom muruwo firainga fi fa dikenaimie. 13 Dikenaimba Murom Sumuna ka kawom dungua yaromi unangua kawom mapunom muruwo opom di erowamie. Murom nenen firanguamere ka epe di erekenamba Yai Gumam ka di tongua i firangua kam i di erowame. Te tai ta ta okome fuka duwangua kam i ama ne yokamai di erowame. 14 Yaromi na ka duwaikai ire ne yokama di erowangua ena na kanam akire duwame. 15 Te na aunam ako nongua tarom muruwo i na tainam ama dungua ena na ‘Murom Sumuna yaromi na ka duwaikai ire ne yokamai di erowame,’ epe di ereiye. 16 Ena kakom gurom towane toka moiro ne yokamai na nakankenaimba te okome kakom gurom towane toka tokoi na nakanaimie,” epe di norongoro 17 ena no yokamai suwo koropane “Yaromi ‘Kakom gurom towane toka moiro na nakankenaimba te okome kakom gurom towane toka tokoi na nakanimie,’ dungua mapunom fikepune. Te yaromi ‘Na aunam moingui tei naro beika na nakankenaime,’ ama dungua mapunom fikepune,” diro dupune. 18 Te no yokamai “Yaromi ‘Kakom gurom towane toka’ dungua mapunom fikepune. Te ka muruwo dungua mapunom fikepune,” di moipungoro 19 ena Yesu kanungua no yokama ka mina wako di towapunga kanero ena “Ne yokama na ‘Kakom gurom towane toka moiro na nakankenaimba te okome kakom gurom towane toka tokoi na nakanaime,’ dika i ne yokamai mina wako koro koro de moimo? 20 Ena na ka duwaika fi goi iyo! Epena ne yokamai kai meinamba mangi ari yai opai fi ki si narekeinga yokamai mun firaime. Epena ne yokamai denom minom ipun dowaimba okome ne yokamai mun firaime. 21 Ena opai ta gan kui nowangua kakom teina ungua oparomi ‘Ganom kipi kanangua kakom umie,’ epe di fire ena dem miriyom ipun dongoro te gan mora kui nongua oparomi mun fingua gam kipi kaingua i tokoi inokore eikemie. 22 Ena ne yokamai ama epemere moimie. Epena ne yokamai denom minom ipun deimba okome na ure ne yokamai ekanaikoro mun firaimie. Te nenta ne yokamai denom minom bei ipun de erekename. 23 Ena ne yokama mun firainga kakom tei ka ta mina wako narekenaimie. Fi goi iyo! Ne yokama na mapunanam inokore eiro ‘Tai ta ta epe inapune,’ diro na aunam mina wako towainga tarom i erowame. 24 Te moi uro epena moinga ne yokama na mapunanam inokore eiro ‘Tai ta ta inapune,’ diro Yai Gumam mina wako tekeimie. Ena epena mina wako teiyo! Ne yokama tai iro mun ori wom firaimie,” di norome.

Yesu mangi tai ta ta ime de tongua kam

25 Ena Yesu ka ta di norome: “Ena epena na ka di boiro di ere moipa kakom ta na tokoi arerowaika kakom ka di boiro tokoi ne yokamai di erekenaiye. Ma deiyo! Na aunam kam di mari de erowaiye. 26 Kakom tei ne yokama na mapunanam inokore eiro ‘Tai ta ta epe inapune,’ diro mina wako towainga ena na ne yokamai ‘Aunam ka make ei towaikere ne yokamai tai i erowame,’ epe di erekeipa 27 na aunam nenen dem miriyom ne yokama mun fi erowangua ena tai i erowame. Ne yokamai denom minom mun fi narere te ‘Na Yai Gumam moingui tei ama moiro dere umie,’ dire fi ki singa ena iran aunam dem miriyom mun fi erome. 28 Kawom koma na aunam moingui tei ama moire dere u ako mangi wiye. Ena epena na mangi tawa ma dero aunam moingui tei naro beiye,” epe di norongoro 29 ena no gama yokamai “Kano! Epena ne ka si awa tere dikenba di mari de norene. 30 Ena no yokamai mora fipunga ne tai ta ta muruwo finie. Te nenta bei moiro ne mina wako erowangua faikeme. Ena iran nonon ‘Ne Yai Gumam moingui tei moiro une,’ diro fi ki supunie,” epe di topungoro 31 ena Yesu ka mokom bai norero “Epena ne yokama fi ki simba 32 kakom ta teina fuka duwaro bemia te kakom i epena fuka dumia. Kakom i ne yokamai towane towane fu unanan fure u nenen ikinomdi naimie. Ne yokamai na nama dowaingere na towane ‘Morame,’ dimba na aunam gere ama moraro bepuiye. Na towane moikenaiye. 33 Na ‘Ne yokamai fi ki si narere denom minom wira diro moraime,’ diro ena ka i di ereiye. Ne yokamai mangi tawa moingoro ari yokamai ne yokamai bei kipi kai erowaimba na yai niki dongua ari mangi ari moingi tei kiapanom bei erongua yaromi ime de teika iran ne yokamai denom minom erowai tero moiyo!” di norome.

17

Yesu nem ka make ei tome

1 Ena Yesu ka i mora epe di goungua ena kan kamundi dero ka epe dume: “Auwo, kakom mora fuka dumie. Ena na ne wanum moika na ne kanum akire duwaro beika iran ne na kanam akire do! 2 Na ari muruwo ne narenga yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga erowaro beika ena ne ‘Mangi ari muruwo kiapanom bename’ diro yoporam narenga ena ‘Ne na kanam akire do!’ di ereiye. 3 Ena ari yokamai mora firainga nenen towane Yai Gumam kawom moinga te ne bei moiro na Yesu Kirisito nawi dengoro mangi uka ama mora firainga ena yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga inaimie. 4 Na ne kokonan narengairai muruwo bei gouka iran i mangi tawa ne kanum epe akire diye. 5 Auwo, koma man kamun ama bei eikenga kakom na ne gere moipunga na kanam akire dingamere epe epena ne gumanumdi moraika ne na kanam akire do! 6 Ena na mangi ari koropane ne narenga yokamai ne kanum di mari de ereika yokamai mora fimie. Yokamai ne arinuma moingoro ne na narenga iran i ne kanum dourom boimie. 7 Ena epena yokamai mora finga ne tai ta ta narenga tarom i muruwo nen moingi umie. 8 Na ka ta ta ne narengairai muruwo yokamai di ereikoro fi ki simie. Ena yokamai kawom fingai koma na ne gere ama moipunga te ne bei moire na nawi dengoro wiye. 9 Ena yokamai a boiro moraro beinga na ka make eiye. Te na mangi ari a boiro moraro beinga ka make eikeipa ne ari narenga yokamai ne arinuma moinga ena yokamai kanom firo ka make ei ereiye. 10 Te na arinama muruwo ne arinuma moimie te ne arinuma muruwo na arinama moimie. Ena yokamai na kanam akire dime. 11 Epena ‘Na mangi tawa moikero nen moingi tei unaiye,’ diro beipa yokamai mangi tawa moraime. Auwo, ne yo tere moinga ne te na gere towane moipungamere epe yokamai towane moraro beinga ena ne kanum na narenga yoporam boinga ari kiapanom bei ero! 12 Na yokamai gere moipunga kakom i na ne narenga kanum yoporam boingua ari kiapanom bei moiye. Na kiapanom nokapu beikoro nenta unanan kimba kam mapunom mukom fanaro bengua yai i mari de narongua yaromi towane guwom akai nangua yaromi unanan name. 13 Ena epena na nen moingi tei unaro beiye. Te na mangi tawa moire ka i dika ‘Na denam minam mun fikamere epe yokamai denom minom mun firaime,’ diro ka i di ereiye. 14 Na mangi yai moikeikamere epe yokamai mangi ari moikeimie. Moikeinga iran na ne kanum yokamai di ereikoro mangi ari bei moire yokamai bei niki de fi ereime. 15 Te na ‘Ne bei moiro yokamai mangi tei ewi dengoro naime,’ dire ka make eikeipa ‘Yai niki dongua yaromi ure yokamai bei niki de erekename,’ diro ‘Ne kiapanom bei erowane,’ diro ka make eiye. 16 Te yokamai na mangi yai moikeikamere epe ama mangi ari moikeimie. 17 Ena ne kanum i kawom dume. Ena ne ari yokamai akire di erengoro yokamai ne kanum kawom mapunom inainga yo tere moraimie. 18 Te koma ne na nawi dengoro na uro mangi ari moingi suna tei moikamere ena epe wom na yokamai ewi deikoro fure mangi ari moingi suna tei moraimie. 19 Ena na ‘Ari ne ganuma moinga yokamai kawom yo tere moraime,’ diro na ganam dinom ne ereiye. 20 Ena ari epena mounamdi winga yokamai towane a boiro moraro beinga na ka make eikeipa ari okome yokamai ka dinga firainga yokamai na fi ki si narowainga yokamai ama a boiro morainga iran i firo na ka make ei ereiye. 21 Ena ari na fi ki si narowainga yokamai nomanenom towane moraro beinga na ka make ei ereiye. O, Auwo, ne na moiki tei moingamere te na nen moingi tei moikamere epewom yokamai ne na gere morapungi moraimie. Epe morainga ena iran mangi ari mora firainga ne nawi dengoro wiye. 22 Te ne na gere nomanenom towane eiro moipukamere epe yokamai nomanenom towane eiro moraro beinga ena ne keranom sungua narenga na bei moiro keranom sunguairai yokamai ereiye. 23 Yokamai nomanenom towane wom eiro moraro beinga ena na yokamai moingi tei moika te ne na moiki tei moinie. Ena yokamai nomanenom towane eiro morainga mangi ari mora firainga ne na nawi dengoro wiye. Te mangi ari ama firainga ne denum minum na mun fi narengamere epe ne denum minum ari fi ki si nareinga yokamai ama mun fi erene. 24 Auwo, na ‘Ari yai opai na narenga yokamai na moiki tei ama morapune,’ di fiye. Yokamai epe morainga ena ne keranom sungua narenga kanaime. Koma man kamun bei eikenga kakom ne denum minum mun fi narenga ena ne keranom sungua narene. 25 Auwo, ne yo tenga moinie. Mangi ari ne gumanum kankeimba na ne gumanum mora kaniye. Te ari ne na narenga yokamai mora fingai ne na nawi dengoro wiye. 26 Ena na yokamai ne kanum mora di mari de ereikoro ne gumanum kanimie. Te na ‘Ne denum minum mun fi narengamere epe ne bei moiro yokamai mun fi erowanie. Te na yokamai moraingi tei ama moraiye,’ diro ena ne kanum i kakom kakom yokamai di mari de erowaiye,” epe diro ka make ei goume.

18

Ari yokamai Yesu kan si teime

1 Ena Yesu ka make ei goungoro ena yaromi te no gama yokamai gere fure nuwi Kiron bunamdi fupune. Ena eri oriwa koro tei ei neingi no yokamai suna tei fupune. 2 Te koma kakom kakom no yokamai fu eri ei neingi tei fure kuku boipunga ena Yurasi Yesu i mari dongua yaromi akai tei mora kanumie. 3 Ena iran Feresi ari te fi mun ei teinga ari ori yokamai bei moiro kiminem endiro ewi deingoro yokamai furo Yurasi moingui tei fingoro ena yarom eri ei neinga konom opom di erome. Ena yokamai kewa lam gairo mukare kewa gairo ei kimi iro wime. 4 Wingoro ena Yesu tai ta ta muruwo fuka di towangua i muruwo fire ena iran yokamai wingi teina tei fure “Ne yokamai eramom wandouime?” di erongoro 5 yokamai ka mokom bairo “Yesu Nasareti yai wandou upune,” di teingoro “Yaromi na moiye,” di erongoro te Yurasi Yesu i mari dongua yaromi yokamai moingi tei ama arero moime. 6 Te Yesu ari yokamai na moika ya te di erongua kakom i yokamai inako dere fure ako mangi tei faingoro 7 ena Yesu yokamai tokoi mina wako erere “Ne yokamai eramom wandouime?” di erongoro “No Yesu Nasareti yai wandou upune,” di teingoro 8 ena Yesu epe dume. “‘Ne wandou winga yaromi na moiye,’ mora ne yokama di ereiye. Ena ne yokamai na mounamdi waninga ari na moiki tei moinga yokamai ewi dowaingoro naimie,” di erome. 9 Ena yaromi ka epe di eronguai koma yaromi ka make eiro “Ari ne na narenga yokamai muruwo ako ki suwaiye,” dungua ena epena ka i mukom faimie. 10 Ena kakom boromdi Saimon Pita sanupui ta goiyomdi dongua gurero iro fi mun ei teinga yai ori nuwi kokonan gan ta sire kinam okom wom gamdi si guwo dume. Te nuwi kokonan gan yaromi kam i Maraku. 11 Epe bengoro ena Yesu Pita “Ne sanupui tokoi goiyomdi dero! Ne ‘Na aunam “Na ganam kipi karangua konom nanie,” di naronguamere konom i epe naika faikeme,’ di fino? Ma do! Na ganam kipi karangua konom kawom naiye,” di tome.

Ari yokamai Yesu akire fu yai ori Anasi moingui tei fime

12 Ena kiminem ari winga yokamai te kiminem kiapanom yai ori ungua yaromi te Yura ari mokoinga yokamai bei moiro Yesu okom akore kan sire 13 akire fu yai ori Anasi moingui tei fime. Yaromi Kaiyafasi imam biyai moime. Te yai Kaiyafasi epena noniki tei fi mun ei teinga yai ori moime. 14 Te koma Kaiyafasi yaromi arero Yura ariyoma “Fiyo! Yai towane no ari yai opai goi norowangua i faname,” dume.

Saimon Pita “Yesu gumam kankeiye,” koma dume

15 Ena Saimon Pita Yesu gama yai ta gere fure Yesu dourom boiro fipire. Te fi mun ei teinga yai ori yaromi Yesu gama yai ta gumam kanungua ena gama yaromi fu ikom kira suna tei fumba 16 Pita yo kori gumamdi mena tei arero moime. Ena gama yai ta fi mun ei teinga yai ori gumam kanungua yaromi fure kori gumamdi kiapam bengua oparomi ka di tero Pita akiro ikai ungoro 17 te opai kori gumamdi kiapam bengua oparomi Pita “Ne ama Yesu gam moino?” di tongoro “Na moikeiye,” di tome. 18 Te kakom tei goi goiro ena nuwi kokonan ari te fi mun ei teinga kiminem ari eri gairo arero moiro eri fi moingoro te Pita furo ama arero moiro eri fime.Fi mun ei teinga yai ori bei moiro Yesu mina wako tome 19 Ena Pita eri fingoro ena Yai Gumam fi mun ei teinga yai ori Anasi bei moiro Yesu gama yokamai kanom te Yesu ka nuwi si erongua kam mina wako tongoro 20 ena Yesu ka epe mokom bai tero “Na ari yai opai moinga mapunomdi tei ka di mari de ereiye. Te kakom kakom na fure Yura ari nuwi si ereinga ikom fure te fi mun ei teinga ikom fure ka nuwi si ereiye. Na ka ta eke dero dikeiye. 21 Ena ta bengoro ne na mina wako narene? Ne fure na ka dika firainga yokamai mina wako ero! Yokamai na ka dika fimie,” dume. 22 Ena ka epe dungoro kiminem yai ta Yesu moingui teina tei arere moingua yaromi okomdi Yesu siro “Ne fi mun ei teinga yai ori ka epe mokom bai tenga faikeme,” di tongoro 23 ena Yesu “Na ka yo di towaika ena ne ka yo di teika di mari do! Te na ka yo di tekenaika ena tora bengoro ne na naine?” di tome. 24 Ena Yesu okom kan singa yo dungoro ena Anasi Yesu awi fi mun ei teinga yai ori Kaiyafasi moingui tei dome.

Pita yaromi “Yesu gumam kankeiye,” tokoi dume

25 Ena kakom tei Saimon Pita yo arero eri fi moingoro ena yai ta “Ne yaromi gam ta ama moinio?” di tongoro “E e, na moikeiye,” di tome. 26 Dungoro ena yai ta moime. Yaromi fi mun ei teinga yai ori nuwi kokonan gan moire te Pita nuwi kokonan gan ta kinam bai dongua yaromi ariyom moime. Ena yaromi bei moiro Pita “Kawom, ne tai woi neingi suna tei moiro Yesu gere ama moipiporo moikeipiboro?” di tongoro 27 ena Pita “E e, no moikeipuiye,” tokoi dungoro ena kakom boromdi tei koroware gokoro dume.

Yesu yai ori Pairoti gumamdi tei arome

28 Ena koimoi ongo suna tei ari yokamai Yesu akire Kaiyafasi ikom tei ma dero fu gaman yai ori Pairoti ikomdi tei fime. Ena yokamai “No yokamai ikom i ikai napunga no nomanenom dinepe dongua inainga ena firainga kopuna ori si gai nekenapune,” di firo ena gaman yai ori ikom ikai kime. 29 Ena yokamai mena moingoro ena Pairoti u mena furo “Ne yokamai yaromi tora tai bengua ka kori di towaro beime?” di erongoro 30 ena yokamai “Yaromi tai mapunom niki dongua beikengua morangua no yaromi akire ne moingi tei kunapunga faime,” di teingoro 31 ena Pairoti “Ne yokamai nenen yaromi akire fure Mose ka di guwo dungua ne yokamai nenen erongua i inokore eiro ka kori di teiyo!” dungoro ena Yura ari “Fino? Gaman ne mane dungua iran no yokama nenta si gorapunga konom dikeme,” dime. 32 Epe dinga ena Yesu koma “Na epe goraiye,” nenen dungua i mukom fanaro bemie. 33 Ena Pairoti fu gaman ikom ikai furo Yesu uwom boingua ungoro “Ne Yura ari kiapanom benga yai ori moino, oro?” diro mina wakoro di tongoro 34 ena Yesu “Ne nenen fingamere ka i dinbore nenta na mapunanam i ne di erongoro firo dine?” epe di tongoro 35 “Ma do! Na Yura yai ta moikeiya iran i ne Yura ari yokamai kiapanom bengua yai ori mapunonam i na fikeiye. Nenen arinuma te fi mun ei teinga ari ori yokamai ne ekiro uro na okonamdi nareimie. Ena ne tora bene?” di tongoro 36 ena Yesu “Na kiapam benaika akaiyom mangi tawa dikemie. Te na kiapam benaika akaiyom mangi tawa duwangua ena na kokonanam ari yokamai ‘Yura ari na kan si tekenaime,’ diro kura boi erowaime. Dumba epena na kiapam benaika akaiyom i koro ta dume,” di tongoro 37 ena Pairoti “Ena ne ari kiapanom yai ori moino?” di tongoro “Ne ‘Na ari kiapanom yai ori moime,’ dinga kawom dinie. Kawom, ‘Na epe morame,’ diro kui neingoro te ‘Na ari kiapanom moraiye,’ diro u mangi tawa wiye. Te na ka mapunom kawom di mari dowaro wiye. Ena ari ka mapunom kawom dourom borainga yokamai na giranamdi firaimie,” epe di tongoro 38 ena “Ka mapunom kawom i tora tai dume?” ka epe dume.Epe diro ena yaromi dere fu mena fure Yura ari moingi tei fure “Yaromi tai ta bengua ka kori di towapunga i mari dekeiye. 39 I mari dekeipa ne yokamai mapunanom ta dumie. Firainga kopuna ori si gai nowainga kakom kakom na yai ta kan faingua yaromi yo morom awi ne yokamai moingi tei deiye. Ena iran ‘Na ne yokamai Yura ari kiapanom bengua yai orinom awi ne yokamai moingi tei dowame,’ di fimo?” epe di erongoro 40 te yokamai ka mokom bairo au diro “Yaromi awi dekeyo! Ne yai Barapa awi mena do!” dime. Te Barapa yaromi tai kunei nongua yai ta moime.

19

Yai ori Pairoti “Yesu si goiyo!” dume

1 Ena Pairoti bei moiro Yesu akire furo kiminem yokamai “Siyo!” di erongoro durange yoporam wom boiro sime. 2 Te kiminem yokamai kan garom boingua iro keraikom beiro ena iro uro Yesu biromdi tei ei tere te yai ori finga gaiyom kou daingua ire yo bui tere 3 ena mapunom boiro u Yesu moingui tei ure “Ne Yura ari yai orinom moiro kakom arari morane,” di tere mapunom inokore nokapu ei fikeinga iran furo okonom tapa gumamdi sime. 4 Ena Pairoti tokoi u mena furo Yura ari moingi tei furo “Kaniyo! ‘Na yaromi tai ta bei gere tongua i mari dekeika ne yokamai kanaime,’ diro yaromi akire mena moingi tei unaro beye,” di erongoro 5 ena Yesu u mena ume. Yaromi kan garom boingua keraikom beinga biromdi tei einga yo dungoro te gai kou daingua ama fire u mena ungoro ena Pairoti “Yaromi umia ne yokamai kaniyo!” di erongoro 6 ena boromdi fi mun ei teinga ari ori yokamai te fi mun ei teinga iki kiminem ari yokamai kanere au diro “Eri yoro bakomdi si goro! Eri yoro bakomdi si goro!” epe dingoro ena Pairoti “Ne yokamai nenen yaromi akire fure eri yoro bakomdi si goiyo! Na yaromi tai ta bei gere tongua i mari dekeiye,” di erongoro 7 ena Yura ari yokamai ka mokom bairo Pairoti “Yaromi ‘Na Yai Gumam moiye,’ dungua iran i Mose ka di guwo dungua no yokamai norongua i ‘Yaromi gorame,’ dume,” di teingoro 8 ena Pairoti ka dingai firo kuri ori wom firo 9 ena fu gaman iki ikai fure Yesu moingui tei fure “Ne amairi tei une?” di tongoro ka mokom bairo dikeme. 10 Dikengoro ena Pairoti “Ne ka di narekenga faikeme. Na ‘Ne awi mena dowaika bo te eri yoro bakomdi siyo!’ duwaika yoporanam faingua fikeno?” di tongoro 11 ena Yesu “Yai Gumam teme iwa moingua yaromi ne yoporanum erekenangua ena ne na bire narowanga yoporanum ta dikemba eromie. Ena iran yai ta nandiro uro ne okonumdi erongua yaromi biam bei moiro ne bianum benga bire erero mokoro teme iwa faimie,” di tongoro 12 ena Pairoti ka i fingua ena Yesu awi mena dowangua konom wandou fumba Yura ari au diro “Yai ta ‘Na yai ori ari kiapanom yaromi moiye,’ dungua yaromi Roma yai ori Sisa kiam moimie. Ena Yesu ‘Na yai ori ari kiapanom yaromi moiye,’ dungua iran ne yaromi awi mena dowanga ne yai ori Sisa kiam ama moranie,” di teimie. 13 Di teingoro ena Pairoti ka i firo Yesu uwom boiro akire u mena ungoro ena ari ka kori dire ame de moinga akaiyom tei ame de moime. Ame de moinga akaiyom i kam Kongo Fuinga dumie. Te Yura ari kanom akaiyom i kam Gapata dimie. 14 Ena kakom tei koimoi firainga kopuna ori si gai nowainga kenom benainga kakom dungua iran kakom oromene aro u binom kopu ungua kakom fungoro ena Pairoti bei moiro Yura ari “Kaniyo! Ne yokamai kiapanom bei erongua yai orinom moimie,” di eromba 15 yokamai au diro “Ako! Ako! Eri yoro bakomdi si goro!” dingoro “Ne yokamai ‘Kiapanom bei erongua yai orinom na eri yoro bakomdi si gorame,’ di fimo?” dungoro ena fi mun ei teinga ari ori yokamai ka mokom bairo “No yokamai yai orinom ta moikemba yai ori Sisa towane moime,” dingoro 16 ena iran Pairoti bei moiro Yura ari kanom dourom boiro “Yesu eri yoro bakomdi si goraime,” diro ari kiminem yokamai okonomdi erongoro akime.

Ari Yesu eri yoro bakomdi sime

17 Ena Yesu nenen eri yorom kau iro iki birom ori tei ma dere mena fure fu akai ta kam Birom Yoporamye dinga akaiyom tei fume. Te akai i Yura ari kanom i Gokota dime. 18 Ena akai tei furo Yesu eri yoro bakomdi siro te yai ta koro siro yai ta koro siro deime. 19 Te Pairoti ka ta ama munom boire Yesu singa biromdi tei eme. Ka boingua i epe dume: Nasareti yai Yesu i Yura ari kiapanom bengua yai orinom moime. 20 Te Pairoti ka boingua i Yura ari kanom te Roma ari kanom te Giriki ari kanom boimie. Ena Yesu eri yoro bakomdi singa akaiyom i iki birom ori teina tei dungua iran Yura ari munmane ka boingua kereime. 21 Ena Yura ari fi mun ei teinga ari ori furo Pairoti “Ne ‘Yura ari kiapanom bengua yai orinom moime,’ epe boikeyo! Ma do! Ne ‘Yaromi “Na Yura ari kiapanom bengua yai orinom moiye,” dume’ epe boro!” di teimba 22 “Na ka boikai na mora boiye,” dume. 23 Ena kiminem ari Yesu mora eri yoro bakomdi sire ena gaiyom iro ipu si suwo suwo dero ena kiminem ari towane towane ime. Te gaiyom suna ta ama ime. Gaiyom suna i si birekeime. Te meri muruwo bei oropo deime. 24 Ena kiminem ari yokamai nenen ka di ipo ka dero “Nonon gai i bai dikenapunba sandu sire nenta win suwangua yaromi inamie,” dime. Ena yokamai epe beingoro ka mapunom boingua mukom faimie. Ka mapunom boingua i epe dume: Ari yokamai na gainam ipu sire iro fimie. Te yokamai na gainam suna “Era gunom boiro iname?” diro sandu sime.Ka mapunom boingua i epe dungoro ena kiminem yokamai epe beimie. 25 Ena Yesu eri yoro bakomdi singa teina tei Yesu mam te mam emerom te Kopasi efem biyai Maria te Mararina opai Maria dom ama arero moime. 26 Ena Yesu kanungua mam te na Yesu dem miriyom mun fi narongua yaromi ama teina tei arero moipukoro ena Yesu mam “Manao, yaromi ne wanum moimie,” di tere 27 ena bei moiro ka ta di narome. “Oparomi ne manum moimie,” epe di narongoro ena kakom tei na oparomi akire nanan ikinamdi tei furo kenom bei teiye.

Yesu goime

28 Ena okome Yesu mora fingua kokonanom muruwo epena goungoro ena Yesu “Yai Gumam kam mapunom boingua mukom fanamie,” diro “Na nuwi goiye,” dume. 29 Te nuwi muku ta dungua te nuwi wain gikengua i murongua ikai tei dungoro ena yokamai nuwi su guinga tarom ta iro nuwi wain su guiro iro te eri ta i kam isop dinga yokamdi buro beiro Yesu giramdi eingoro 30 Yesu nuwi i nero “Ena tai ta ta muruwo mora goume,” diro birom gome dero goime. 31 Ena kakom tei kopuna ori kenom benainga kakom te ongo koimoi iron ori kakom fuka duwaro bengua ena iran Yura ari “Yono suraiye i eri yoro bakomdi yo duwame,” di fikeinga yokamai Pairoti moingui tei fure “Ari suraiye kaunom yoporanom si dou dire yono i mangi dere ire naime,” di fire Pairoti mina wakore di teingoro 32 ena kiminem ari fu Yesu singa akaiyom tei fure yai surai Yesu ama eri yoro bakomdi singa yokamai yai ta koma yoporam si dou dire yai ta ama si dou dimba 33 yokamai u Yesu moingui tei ure kaninga mora goingoro ena yoporam si dou dikeime. 34 Si dou dikeimba kiminem yai ta fure Yesu damdi ei sungoro ena kuawom akiyom te nuwi gere ama u mena ume. 35 Ena te tai beinga na kanere ena di mari deiye. Na mora fika ka di mari deika i kawom diye. Ena “Ne yokama fi kun daraime,” diro ka kawom di mari deiye. 36 Te kam mapunom boingua “Yokamai yaromi yoporam ta si dou dikenaime,” epe boingua kam i kawom mukom fanaro bengua tai ta i fuka dume. 37 Te kam mapunom ta ama boingua “Yokamai ei singa yaromi kanime,” epe boingua kam i mukom ama faimie.

Yesu goingua i man sime

38 Ena okome Arimatia yai Yosefe fu Pairoti moingui tei fume. Yosefe yaromi Yesu gama yai ta moimba Yura ari kurinom fingua ena fi ki si tongua kou si eme. Ena yaromi furo Pairoti “Na Yesu yono iro naiye,” di tongoro “O” dungoro ena furo yono iro fume. 39 Te Yosefe funguai yai ta Nikorimasi ama ume. Koma giriwangua kakom yaromi fu Yesu moingui tei fume. Ena yaromi Yosefe funguai ama furo kipom nokapu sungua tarom suwo i towane deinga iro ume. Kipom sungua tarom i ipun donguamere epe 36 kirogram ipun dome. 40 Ena yai surai furo Yesu yonom iro ena Yura ari goinga enaro beinga mapunom dourom boiro tai kipom sungua iro bui tero gai feke nokapu iro yo buipire. 41 Te Yesu eri yoro bakomdi singa akaiyom tei tai woi neinga akaiyom dungoro ena woi neingi suna tei kongo minom “Ari goinga enaime,” diro koi bei mun dainga ena nenta goingua ama tei eikeime. 42 Ena kakom tei kopuna ori kenom benainga kakom fungoro te fairo arerowainga kakom i Yura ari iron ori kakom fuka duwaro bengua te kongo minom yono einga akai i teina dungua ena yai surai Yesu yono iro fure akaiyom tei eipire.

20

Yesu kongo minomdi tei einga akaiyom moikeme

1 Ena Sarere ori kakom koimoi ongo sunari kama yo si dungoro Mararina opai Maria fu yono akai tei fure kanungua kongo minomdi yono einga kongom fere deinga dikengoro 2 ena bu dire furo Saimon Pita te na Yesu dem miriyom mun fi narongua yaromi gere moipuki tei fure “Ari yokamai bei moiro nonon Ari Wanopanom kongo minomdi tei einga i iro fingoro ena akai tei einga konom kankepunie,” epe di norongoro 3 ena Pita te na gere no surai dere yono akaiyom naro fupuiye. 4 Te no surai ama bu dire fu moipuipa na bu di koma fure Pita i okome de tere koma yono akaiyom fure 5 ena gome dere kanika gai feke nokapu i yo dungua kanipa ikai koi kiye. 6 Ena Saimon Pita u yaromi na mounamdi tei uro fu kongo minom ikai furo kanungua gai feke nokapu i dungua kanero 7 te gai ta Yesu biromdi you bui teinga gaiyom ama kanume. Gaiyom i gai suwo dunguai tei dikemba ako kumo sire ei koro nen tei deingoro dume. 8 Ena na koma uka ama kongo minom ikai furo tai epe bengua kanero fi ki siye. 9 Fi ki sipa kakom tei no gama yokamai Yai Gumam kam mapunom fi fa dikepune. Te ka mapunom fi fa dikepunga mapunom i epe: Yesu goiro tokoi arongua mapunom i fi fa dikepune. 10 Ena no gama yai surai inako dero ikinomdi tei fupuiye.

Yesu goiro arero Mararina opai Maria gumamdi u mari ume

11 Ena Maria oparomi yono kongo minom mena tei arero moiro kai mei moiro ena gome dero kan kongo minom ikai dero 12 kanungua Yai Gumam nuwi kokonan gan surai gai feke fingai ame dere moipika kanume. Te gan surai koma Yesu yono einga akaiyom moingoro yai ta i Yesu biromdi tei ame dongoro te gan ta kauwomdi tei ame dome. 13 Ena gan surai “Opai yo, ne tora bengoro kai mei moine?” di teipikoro “Yokamai na Ari Wanopanom iro furo tei einga akaiyom kankero kai mei moiye,” di erere 14 ena awa tero kanungua Yesu arero moimba oparomi “Yaromi Yesu moime,” di kankeme. 15 Ena Yesu “Opai yo, tora bengoro ne kai mei moine? Ne eramom wandoure moine?” di tongoro te Maria “Yaromi tai woi neinga kiapam yai moime,” di fire ena “Yae, ne yaromi iro fure enanga akaiyom na di naro! Ena na furo akire naiye,” di tongoro 16 ena Yesu “Maria,” di tongoro Maria awa tero nenen Yura ari kanom “Roponai” di tome. Te ka i “Roponai” dungua i mapunom i ka nuwi si erongua yai dime. 17 Ena Yesu “Na aunam moingui iwa kiya ena ako ki si narekeyo! Ena ne na arinama moingi tei fure ‘Na aunam te ne yokamai aunom te na Yai Gumanam te ne yokamai Yai Gumanom moingui iwa moko naro wiye,’ di ero!” di tongoro 18 ena Mararina opai Maria dere fu no Yesu gama yokamai moipungi tei furo “Na no Ari Wanopanom kaniye,” diro te Yesu ka di tongua kam no yokamai di norome.

Yesu gama yokama moingi gumanomdi tei u mari ume

19 Ena Sarere ori kakom i kama sungoro no Yesu gama yokamai Yura ari mokoinga yokamai kurinom fire iki kori kei ikai dere moipungoro ena Yesu u moipungi tei ure suna tei arero moiro “Ne yokamai nomanenom wira diro duwamie,” diro 20 ena okom te dam opom di norongoro no yokamai Ari Wanopanom kanupunga nomanenom mun fipune. 21 Ena Yesu “Ne yokamai nomanenom wira diro duwame,” tokoi di norere ena “Na aunam nawi donguamere epe na ne yokama ama ewi deiye,” diro 22 ena giram murom fu di no yokamai moipungi tei dere “Ne yokama Murom Sumuna iyo! 23 Ena ne yokamai ari yokamai bianom kore dowainga ena Yai Gumam bianom kore dowame. Te ne yokamai ari yokamai bianom kore dekenainga ena Yai Gumam bianom kore dekename,” epe di norome.

Yesu bei moiro Tomasi moingui tei u mari ume

24 Ena Yesu u no gama okonom koro koro muruwo te kaunom surai yokamai moipungi tei ungua kakom yai ta moikeme. Yaromi kam i Tomasi te yaromi kam ta i Dirama. 25 Moikengoro ena no gama yokamai suwo furo Tomasi “No yokamai Ari Wanopanom mora kanupune,” di topungoro ena yaromi “Na yaromi okom buro singairai bunom kankenaika te na okonam yaromi okom bunom akokenaika te damdi singa akaiyom okonam ikai a fikenaika na ‘Yaromi tokoi arero fume,’ diro fi ki sikenaiye,” dume. 26 Ena okome Sarere ta fungoro no Yesu gama yokamai iki ikai tokoi moipungoro te Tomasi ama moipune. No yokamai kori keiro lok supunba Yesu u ikai uro no moipungi suna tei arere moiro “Ne yokama nomanenom wira diro duwame,” di norere 27 ena awa tere Tomasi “Ne okonum ei tawa dero te na okonam kano! Te ne okonum sin boi na danamdi ikai do! Ena ne inokore surai eikere fi ki suwo!” di tongoro 28 ena Tomasi “Na Ari Wanopanam te Yai Gumanam yo,” di tongoro 29 ena Yesu “Kawom, ne na nakanenga fi ki si narenba ari na nakankenainga fi ki si narowainga yokamai mun ori wom firaime,” di tome. 30 Te Yesu bei moiro no gama yokamai gumanomdi moiro tai ori yoporam boingua munmane bemba na munom i boikeiye. 31 Tai bengua muruwo boikeipa na “Ne yokama ‘Yesu yaromi Kirisito moiro te Yai Gumam wam moimie,’ diro fi ki si towainga ena kakom kakom moi kuwom suwainga inaime,” diro ka i munom boiye.

21

Yesu ure gama yokamai okonom koro muruwo koro surai moinga gumanomdi u mari ume

1 Ena okome Yesu fure no gama yokamai nuwi dian Taipiria tei moipungoro u mari ume. Ena u mari ungua mapunom i epe fuka dume. 2 Ena Saimon Pita te Tomasi yaromi kam ta Dirama dinga te Gariri man tei iki birom ori Keina yai Natanie te Sepeti wam surai te Yesu gama surai no yokamai ama towane tei moipune. 3 Ena Saimon Pita “Na nuwi kapu suwaro fuiye,” di norongoro ena “No yokamai ama napune,” di topungoro ena no yokamai muruwo fure nuwi kopare mokore fure giriwangua i nuwi kapu suwaro wanupunba towane ta sikepune. 4 Ena kamun takonaro bengoro Yesu ure nuwi bunamdi arero moimba no gama yokamai “Yaromi Yesu moime,” di kankepune. 5 Ena Yesu “Ganamao, ne yokama nuwi kapu suwo sikeimo?” di norongoro “Sikepune,” di topungoro 6 ena Yesu “Ne yokama nuwi kapu singa gaiyom fiasi nuwi kopare okonom wom gamdi koro i dere nuwi kapu suwo koropane suwaimie,” di norongoro ena no yokama gaiyom fiasi dere nuwi kapu munmane siro te gaiyom gurere iro ikai unapunga faikeme. 7 Ena na Yesu gama yai ta dem miriyom mun fi narongua yaromi fure Pita “Yaromi no Ari Wanopanom moimie,” di teikoro ena Saimon Pita “Yaromi no Ari Wanopanom moimie,” ka i dika firo gai suna koma kui si dongua gaiyom yopuire fure ure si nuwiri fungoro 8 te no gama yokamai suwo koropane yo moipunga nuwi bunamdi napunga fakai dikengua kon i epe mere 100 mita dungua iran i no yokamai nuwi kopare boromdi moiro nuwi kapu singa gaiyom si diro dungua gurere ire nuwi bunamdi fure 9 nuwi kopare ma dere kanupunga eri kukinom engoro te boromdi nuwi kapu gaingoro te koro tei kaime dori ta ama dume. 10 Kanupunga ena Yesu “Ne yokama nuwi kapu epena singairai suwo koropane ire wiyo!” di norongoro 11 ena Saimon Pita fure nuwi kopare mokore nuwi kapu singa gaiyom gurere iro nuwi bunamdi ume. Te nuwi kapu ori gairi si diro dungua epe mere 153 gai ikai koi dungua gai go dikeme. 12 Ena Pita ungoro Yesu “Ne yokamai ure kopuna neiyo!” di norongoro no yokamai mora fipunga yaromi Ari Wanopanom moingua ena iran nenta “Ne eramom moine,” diro mina wako tekeme. 13 Ena Yesu ure kaime dori iro no yokamai norero te benguamere epe nuwi kapu iro norome. 14 Ena no Yesu gama yokamai gumam kanupungai Yesu goiro tokoi arero furo koma eken surai no gama yokamai moipungi tei u mari umie. Ena epena i eken suraiye kakom no yokama moipungi tei u mari ungoro kanupune.

Yesu bei moiro Pita tokoi nou kei ei tome

15 Ena no yokamai ne goupungoro ena Yesu furo Saimon Pita “Yoane wam Saimon yo, ne denum minum mun ori wom fi narere yokamai mun finga iwe de ereno?” di tongoro “O, Ari Wanopanam, ne mora kanenga na denam minam mun fi ereiye,” di tongoro “Ena ne na nonam sipsip gama yokamai kiapanom beyo!” epe di tome. 16 Ena Yesu ka tokoi Pita di tome. “Yoane wam Saimon yo, ne denum minum mun ori wom fi nareno?” epe di tongoro “O, Ari Wanopanam, ne mora kanenga na denam minam ne mun fi ereiye,” di tongoro “Ena ne na nonam sipsip kiapanom beyo!” epe di tome. 17 Ena eken suraiye Yesu bei moiro Pita ka di tome. “Yoane wam Saimon yo, ne denum minum na mun fi nareno?” di tongoro ena eken suraiye “Ne na mun fi nareno,” ka i diro mina wakore di tongua iran Pita nomanem ipun dongoro “Ari Wanopanam yo, ne tai ta ta muruwo mora kanenia ena mora kanenga na denam minam ne mun fi ereiye,” epe di tongoro ena Yesu “Ne na nonam sipsip kiapanom beyo! 18 Ena ka duwaika ne fi goi iyo! Koma ne kura gaima moinga kakom nenen gai fire nenen naro finga konom tei funie. Epe benba okome ne yai dumanom enanga kakom i ne okonum akire duwangere kianuma yokamai uro kan si erere kon naro kam fikenanga akaiyom ekire naimie,” di tome. 19 Ena ka i dunguai okome yokamai bei moiro Pita si gorainga kakom tei yaromi Yai Gumam kam akire duwangua kam i di boiro di tome. Ena Yesu ka i mora di tere ka ta “Ne na douinam boro!” ama di tome. 20 Ena Pita awa tere na Yesu gama yai ta dem miriyom mun fi narongua yaromi ama mounomdi uka kanume. Te na uka yaromi koma nuwi wain te kaime dori dou di narongua nopunga kakom Yesu deiyomdi teina tei moiro “Ari Wanopanom yo, eramom ne endire furo ari kianum i mari de erowame?” di teiye. 21 Ena na uka Pita kanero “Ari Wanopanam yo, Yoane yaromi tora bename,” di tongoro 22 ena Yesu “Na ‘Yaromi mangi tei yo moi dero moi dero morangoro na u mangi unaiye,’ di firaika ne moingi tei dikeme. Epena ne na douinam boro!” epe di tome. 23 Ena Yesu ka epe dungua ena Yesu gama yokamai “Yoane yaromi goikenamie,” dingoro kam wayom u gama yokamai koro koro moingi tei fungoro di moime. Di moimba Yesu “Yoane goikename,” dikemba “Na ‘Yaromi mangi tei yo moi dero moi dero morangoro na u mangi unaiye,’ di fikai ne moingi dikeme,” dume. 24 Ena Yesu “Na ‘Yaromi yo morangua na u mangi tokoi unaiye,’ di firaiye,” dungua kam yaromi Yesu tai ta ta bengua di mari dere munom ama boingoro ena no yokamai mora fipunga “Yaromi ka di mari donguai kawom dume,” di kanupunie. 25 Te Yesu tai suwo munmane ama bengua dumba ari yokamai bengua kam “Towane towane iro munom borapune,” diro munom borainga na di fika “Munom borainga man man muruwo fai si duwangoro ena suwo koropane enainga akaiyom dikename,” epe di fiye. Ena ka i mora epe.