Markusti Yubu Walinge Yesus sembe mome tobogha

Markus 1

Allahri Elme Yesus wepto poghogne lag taogha

1 Yubu walinge Allah Elme Yesus Kristus sembe na Markusti mome palilamnange tamna ane. 2 Samenag Yesus anam yan komag, el mog so'oag yalulne sembe Allahri yubu ambarelamogti, Allah yubu silimu tiptopne Yesaya ponekori tipto mome toro pibog. Allahri samenag Elmeag lebogne Yesaya poneko el taogti, nen tipto mome tobogne ane: “Nari yubu ambatsirop nimi nhon pogneba, 'Eldi ina an pinepne sembe yarelamlul,' aro pognun. 3 Pognenge poneko pai aldesog urobag pileri, yubu haum aro nimi yoplamsileri, 'Ina nu saelbamsilulne yanepne sembe yarelamlulom. El yanep ina porog nenelamsut,' aro ambatsilul,” aro Allahri lebogne sunsunum uro Yesayari mome toro pibog.

Yohanesti maghag pelengelamsiogha

4 Yesaya ponekori mome tobogne sunsunum uro Allahri yubu ambatsiropne poghogpa, Yohanes nimi maghag pelengahiropne poneko pai aldesog urobag yaog. Yaogti, Allah yubu ambarelamsiogti, “A'undi mali-malia wanaag seneragto ulamlomne lipsumunba, maghag pelengkipsinun. Pelengkipsineba, a'undi mali-malia ulamlomne Allahri wailag nembaleri, kom nembalul,” aro ambarelamsiogti, maghag pelengelamsiog. 5 Wene aro ambarelamsiogti, maghag pelengelamsiogpa, nimi maikno mog so'o Yudea wamek nimiap, as Yerusalem wamek nimiap, Yohanesag ka'el alamek. Ka'elamekti, “Nuri malia-malia undo-undo ulamubu” aro lag phoro ambarelamekpa, Yohanesti mag Yordan inaag pelengelamsiog. 6 Yohanesti pham unta hong agha wirop ag wangkamogne, Allah yubu silimu tiplameknangdi samenag wangkamekne sunsunum uro wangkamogti, uwoghag lebe aroba kon agha sunurop haing kauptangkamog. Kauptangkamogti, eldi tena whengap pondog maghap tero wamog. 7 Undo tero wamogti, nimiag yubu ambarelamsiogti, “Na sam yano aghana, amik nimi nubunge nhon, nanap sunum komne phelektopne mikipne nubunge nhon yalul. Na nimi ologne wamnaba, el mikip phelektopne wamlul ane sembe, eldi arukna tanunne na sunurop kom. El mikip sirikne yaleba, na kinipto pulingkina nari eldi yan wangana haing lopna babe nanap sunurop kom. 8 Nari mag mo aneag agha a'un maghag pelengelamsin aghana, El nubunge yalulne ponekori Allah Eldamne Yame Walinge a'unag pelengkatsilul,” seog.

Yohanesti Yesus maghag pelengkaogha

9 Yohanesti nimi maghag pelengelamsiog abeneko Yesus as Nazaret, mog so'o Galilea wamogha laplobiagha, Yohanes wamoghag yaog. Yaogpa, Yohanesti Yesus mag Yordan inaag maghag pelengkaog. 10 Pelengkaogpa, Yesus maghag agha lambaog abeneko imag tiwalengelamogpa, im sangal naghogpa, Allah Yame Walinge mem winang saog uro elag kulukul alamogha ibog. 11 Elag kulukul alamogpa, imag agha yubu nhon lelamogti, “Anna name nari o'ona senero angkenne, na wana awi nenelamnelam,” al toghogha ka'ebaog.

Phia Sikini nubungeri Yesus yubu nebogha

12 Allah yubu lelamogha ka'ebaog abeneko pere, Allah Yame walinge anekori enero pabiogpa, Yesus pai aldesog urobag piog. 13 Piogti, wamogti, inipna ik teng nhon epto nualbareap (40) taog. Wamogpa, phia sikini nubungeri, “Allahri iriktop yubu phibalul to, kom to,” aro wana aluktop yubu agha yubu neplamog. Yubu neplamog paghabog Yesus winangap, manaap, pagheap ua urobag wamogpa, Allah arukna malaikat imagnang yinkina el yepto piamek.

Yesusag nelepto eldi yubu ka'ero uropnang tombare yopsiogha

14 Mog so'o saelba uropne nimi nubunge Herodesti, Yohanes haing sae kaupto salero kop aeag tobongkaogpa, Yesus mog so'o Galilea so'oag piog. Piogti, Allah yubu walinge ambarelamsiogti, 15 “Allahri samenag, 'Mog so'oag nimi wali uro paiamsineri saelbamsinun,' aro salag pibogne sunsunum uro wene undo uro yabinual. A'undi mali-malia ulamlomne lipsimundi, Allah yubu walinge aneko sik sembamundi, salero ul palamsut,” aro ambarelamsiog. 16 Yesus mag Galilea longorop mag peramag mag abol toman palamogti, tilamogpa, ikan oropnang phende wamdekne Simonap, ilipsae Andreasap tibogahiog. Tilamsiogpa, ikan oropnangdi ulamekne sunsunum uro ikan liptangop ag maghag talamteka tibogahiog. 17 Tibogahiogti, Yesusti sinag yubu lelamogti, “Nanag yarumunba, nanap nelepto nhon pukap. Wene a'un ikan aghag lilamsirom saog uro amik sum babe yepsineba, a'undi nimi ero yubu sikne ambarelamsirumundi, nanag payahirurom. Nanag yahut,” seog. 18 Yesusti wene seogpa, ta'ap sen koma sindinge ikan liptangtop ag laplobi agha Yesusag nelepto elap nhon palamek. 19 Nelebarekpa, olog we koma piekti, tilamogpa, Yesusti Zebedeus elmabo phende Yakobusap, elkae Yohanesap tibogahiog. Sikin kabong lomag wamtekti, sindi ikan liptangtop ag o'oro wetnel tolameka tibogahiog. 20 Tibogahiogti, ta'ap sen koma Yesusti, “A'un nanag nelepto nhon pukap,” aro sin yopsiog. Yopsiogpa, sindi sikini Zebedeusap eldi aruknaap kabong lomag wameka aneko lilobi agha Yesusag nelebarek.

Yesusti phia yonge yaglambaogha

21 Yesusap, Eldi yopsiognang abenekoap as Kapernaum piekti, wamek. Wamekpa, Yahudi nimiri poloro winiptangto Allah yubu lerop sum taogpa, Allah yubu lerop aeag wa'iekti, Yesusti Allah yubu ambarelamsiog. 22 Wali uro ambarelamsiogpa, nimi taneko ka'ebaekti, “Yaghe, el mo el uropne wamlari, mikipneag agha ambarelamsil. Musari samenag mome tobog yubu ambatsiropnangdi undo mikipneag agha ambarelamsiang kom,” senelamekti, lo'om seek. 23 Yahudi nimiri Allah yubu lerop ae as Kapernaum wa'iek nimi taneko anabiag agha phia yonge kulomag wa'iog nimi nhon wamog. Wamogpa, Yesusti ambarelamsiogha ka'elamekti, lo'om alamek abeneko, phia yonge kulomag wa'iog nimi enekori haum aro yubu lelamogti, 24 “Yesus, Nazaretneo! An nunag hualulam? Nu sembe 'Kom nembahinun,' aro yalam te? Anna etne na el wamna. Anna Allahri 'Pognun,' aro salag pibogne sunsunum uro Eldamneri wepto pogkeogne wamlam,” seog. 25 Wene seogpa, Yesusti phia yonge anekoag, “Yubu kom tae! Nimi eneag agha lambae!” aro arukaog. 26 “Lambae!” aro arukaogpa, phia yonge nenekori nimi eneko yo uro lologlamogti, yubu ngolol aro nimi kulomag agha lambaog. 27 Lambaogpa, nimi ni taneko kembaekti, “Yaghe, mane agha ual!” al talamek. “Huropne mikipne agha undo uro yabil? Nimi enekori yubu wendogne mikipneag agha ambarelamsil. Eldi phia yongeag, 'Lambae,' aro aruklamsilba, ka'elamangdi, lanalamang,” seekti, lo'om seek. 28 Lo'om seekti, sindi, “Yesusti unuro unual,” aro ambarelamsiekpa, ka'ebaek nimiri tipto ambarelamsiekpa, Galilea mog so'oag yubu eneko men phea sabo taog.

Yesusti nimi maikno wali nembahiogha

29 Sin nimi poloro winirop aeag aneko laplobi agha, Simonap, ilipsae Andreasap sindi aeag piekti, Yesusap, Yakobusap, Yohanesap sin lambare nhon piek. 30 Aeag yaekpa, Simon elyamal kel naikna bobo along wamogpa, ae lomag malamog. El yamalkel eneko naiklamogha sembe Yesusag peket ambarek. 31 Ambarekpa, Yesus kel enekoag piogti, sae kiliro yepto pukirog. Pukirog abeneko pere bobona orog taogpa, kel enekori sin tena yepto yobarelamsiog. 32 Heng puruklamog abeneko ae imbaogpa, nimi naiktopneap, nimi phia arukna yonge kulumag uropneap maikno Yesusag payahiek. 33 As aneko nimi ni yalonga saog uro ae aneko ina siramag longol aek. 34 Longol aekpa, Yesusti naikna yogne-yogne seklelamekne wali nenelamsiogti, phia arukna yonge babe nimiag agha yaglambahiog. Phia arukna taneko Yesus sembe “El etne wamla,” aro el uro wamek, ane sembe Yesusti sikinag, “A'un yubu lepseng kom,” aro irikahiog.

Yesus mog so'o Galilea so'oag wamogti, Allah yubu walinge ambarelamsiogha

35 Kweleknag aneko ae anam wareban komag Yesus pukogti, ae aneko laplobi agha as peramag nimi oroghag piog. Piogti, anekoa Allahag moloro yubu lelamog. 36 Lelamog aghana Simonap elkaboap Yesus el piek. 37 Elamekti, ibekti, elag yubu lelamekti, “Nimi maiknori an elangkeangpa, nu nen samoro aeag pukap,” seek. 38 Aghana Yesusti samoro ambarelamsiogti, “Kom. Nana, 'Nimi niag Allah yubu sikne ambatsinun,' aro so'oag yahi ane sembe, nu yog as peramag wamang nimiag pukapti yahut!” seog. 39 Anea Yesus mog so'o Galilea as wamekne kanero wamek nimiag ambattoa tongolamsiog. Allah yubu lero poloro winirop aeag babe Allah yubu ambarelamsiogti, phia arukna yonge babe yag lanalamsiog.

Yesusti kon pololamogne nhon wali nembaogha

40 Yesus mog so'o Galilea kanero wamek nimiag ambattoa tongolamsiog abeneko, nimi nhon konag naikna poloro telamogne, wali tanep komne, telamog nimi nhon yaog. Yaogti, Yesus whingag yabu sanukto pulingkiogti, wanaag agha mololamogti, “An wali nembahinepne wamlamdi, yeng sembamen tanena, andi na wali nembanululam, te?” seog. 41 Seogpa, nimi eneko o'ona sembamog. O'ona senelamogti, sae saelbamogti, yubu lelamogti, “Na yeng. Wali tae!” seog. 42 Lelamog abeneko pere naikna aneko orog taogpa, nimi eneko wali taog. 43 Wali taogpa, Yesusti elag iriklamogti, “Wali pululam! 44 Nari an wali nembaghenne sembe ora nimiag ambatsiseng kom! Aghana memne nimi sae agha Allah sembe pairopne nhonag peket pimendi, waliaba Allah sembe pimnepne elag pabululam. Waliaba pabululamnena, Musari samenag, 'Kon naikna urop nimi wali tale tanena, Allah sembe pimnepne payalul,' aro mome toro paibog yubu sunsunum uro pabululam. Pabimendi, memne Allah sembe pairopneag aghabog ambarel pimendi, 'Wali nembamnel,' aro ambatlulam. Ambarel pimenba, kembaghelenge pere agha an wali nembaghenne sembe el taleri, waliaba tarel pabimenne Allah sembe aukag taplul. Ni undo uro yabalamle pere agha, kekneba sinag uro yabileba, nimi el wamnep,” seog. 45 Wene aro irikaog aghana, nimi eneko anekoa laplobi agha Yesusti el wali nembaogne sembe nimiag salik-malik uro neplamog. Undop agha, Yesus as nhon tibin uro wa'inep komdi, El sop-sop nimi oroghag ua ulamogpog, sopsop tala-tala nimi elag yalamek.

Markus 2

Yesusti lebe arop kom nimi wali nembaogha

1 Ae ik etbare Yesus undo wamogha nen samoro as Kapernaum yaogpa, “Yesus wene samoro aeag yal,” aro yubu sabo taogpa, nimi maikno ka'ebaek. 2 Ka'ebaekti, yalamekti, aeag babe nimi aghabog teknebaek. Teknebaekti, ina siramag babe asag sip nimi to'opto longolaekpa, kolo orog taog. Undo wamekpa, Yesusti sinag Allah yubu ambarelamsiog. 3 Ambarelamsiogpa, wamekag aneko nengabo tombareri lebe arop kom nimi nhon morea kalag keyapto, “Yesusag payaukap,” aro ulamek. 4 Payalamekti, kemelamekpa, nimi maikno longolaekne sembe Yesus peramag wa'inep kom. Wa'inep kom, ane sembe sikin imag alibag waelbaekti, Yesus wamogha alibag imag kwerekaekti, sikindi poneko morea kalap haingdi kerekto ae lomag pelengkaek. 5 Pelengkaekpa, Yesusti kembahiogti, el wamognena, “'Sik uro nungkae wali nembatsilul' aro seneraghangdi, payaang,” sembaog. “Sik uro wali nembatsilul,” sembaekne ipsiogti, lebe arop kom nimi enekoag yubu lelamogti, “Mele, andi mali-malia uaomne Nari kom nembanba, tam orog tal,” seog. 6-7 Wene seogpa, nubunang Musari samenag mome tobogne ambatsiropnang etpare pukamekne tanekori Yesus yubu ka'ebaekti, sindi wanaag mali senelamek. Senelamekti, “Sa'a sembe nimi ane, 'Andi mali-malia uaomne kom nemban,' alamla? Nimiri mali-malia uropne nimi nhondi babe kom nembanep kom. Eldi, 'Mali-malia uaomne kom nemban,' aro lemnepnena, Ot Allah Eldamneriog lemnep. Nimi eneri Allah san lepla,” aro wanaag seneraglamek. 8 Wene aro sindi wanaag seneraglamekne Yesus peket el taogti, ambarelamsiogti, “A'undi wanaag 'Lepso kom,' senelamlomne nene sa'ambe seneraglamlom? 9 Nari, 'Andi mali-malia uropne orog nemban,' sen tanena, 'Sik uro yabil to, kom to?' aro nimiri imnep kom. Aghana nari elag ambatneri, 'Seke! Andi morea kalap salero pululam,' sene tanena, nimiri 'Sik uro yabil to, kom to?' aro ibikti, el tanep. Ane sembe nelagha nimiri keyagman uro lemnep? 10 Aghana, a'undi Na sembe el tahom senelamnari, lag nembanun. Na imag agha, 'Mog so'oag nimi tanun,' aro yahinge wamna. Allahri nari saeag mikipne pibog andarina nimiri mali-malia uropne sembe nari wailag nenero kom nembanep. Kembamundi, el talulom,” seog. Seogti, lebe arop kom nimi enekoag yubu lelamogti, 11 “Seke! Andi morea kal saelba palame!” seog. 12 Wene seogpa, nimi ni taneko tiboglamekpa, lebe arop kom nimi enekori sekom agha morea kal aneko tobogti, lambaog. Lambaogpa, nimi niri ponekoag tibogaekti, “Yaghe, ane mane agha ual! Tam undopne nu olog irop komne uro yabil,” aro lo'om seekti, Allah omeklamek.

Yesusti Lewiag, “An nanag neleplamnululam!” aro yobogha

13 As Kapernaum laplobi agha Yesus samoro mag Galilea sin peramag piog. Piogpa, nimi maikno elag yalamekpa, Allah yubu ambarelamsiog. 14 Ambattoa yabalamsiogti, nimi nhon sina Lewi, Alfeus elme tilamog. Lewi poneko Kapernaum mog so'o saelba uhiropnang yubu eptopne wamog. Kapernaum nimiri awe tolamekti, kal ma'al kamna tolamekpa, Lewi ponekori sinag aruklamsiognena, “Kal ma'al tolamlomne agha saelba uhiropnang sembe pogto nanag palilamlulom,” aro aruklamsiog. Aruklamsiogpa, payalamekpa, kal ma'al tipto iliyabo saeag tarelamsiog. Lewi poneko awe torop aeag pukamogpa, Yesus yabalamogti, Lewi pukamogha ibog. Yesusti Lewiag, “Anna nanag neleplamnululam,” seogpa, Lewi sekom agha Yesus neleplamog. 15 Nelebaogpa, Yesusap Lewiri aeag piekti, kwaneng telamek. Lewiri aeag kwaneng telamek nimina, Lewi elkabo saelba uhiropnangdi yubu eptopnang “Kal ma'al paya,” aro aruksiropnang maikno babe wamek. Ora nimi sin sembe nimiri, “Sikin malia ulamang,” senehirop nimi babe, Lewiri aeag yaekti, Yesus yubu ka'ero neleptopnangap kwaneng nhon telamek. Lewi elkabo anabiag agha maiknori Yesus neleplamek ane sembe, sin babe Yesus nelepto kwaneng telamek. 16 Kwaneng telamekpa, Farisi nimi Musari samenag mome tobog yubu ambatsirop nimi taneko wamek. Wamekti, Yesusap nimi tanekoapti kwaneng nikag telameka tibogahiek. Yesus tibogaekti, Farisi nimi tanekori Yesusti yubu ka'ero neleptopnangag hailamsiekti, “Sa'a sembe Yesusap, sin Roma nimi kal ma'al poloro toropnangap, mali-malia urop nimi yogneap kwaneng nikag telamang?” aro haibahiek. 17 Haibahiekpa, Yesus ka'ebaogti, samoro ambarelamsiogti, “Nong wali nimiri wehesirop nimi sembe yepneho senelamang kom. Ot niktop nimiri aghabog wehesirop nimi sembe yepneho senelamang. Ane saog uro, na so'oag 'Yepsinun' aro yahinge nenena, nimiri, 'Na malia urop nimi,' aro el tahoba, nimi neneko 'Yopto yepsinun,' aro yahi. Ora nimiri 'Na walia aghabog ulamna,' sembaho tanena, nimi neneko sembe yopto yepsinun kom,” seog.

Nimiri “Allahag moloro omeklamnun,” aro kwaneng ten koma uropne sembe Yesusti tibin nembaogha

18 Yohanesti yubu ka'ero neleptopnangap Farisinangap sin tanekori, “Allahag moloro omeklamukap,” aro kwaneng ten koma omekto ulamek. Undo ulamekpa, nimi etpare Yesusag yaekti, hailamekti, “Sa'a sembe Yohanesti yubu ka'ero neleptopnangap Farisinangap sin nimi tanekori, 'Allah omeklamukap,' aro kwaneng ten koma ulamang aghana, andi yubu ka'ero neleptopnang tanekori kwaneng telamang?” aro hailamek. 19 Yesusti samoro ambarelamsiogti, “Na so'oag wamnaag abenena, nanag neleptopnang kwaneng tero kom-kom wamseng kom. Sunumna ambatsinun. Nimi nhondi kel torop tanena, elkaboap ma'ap tahengdi, kwaneng telamseng to, kom to? Kel torop nimi tanekoap, elkaboap kel torop sum eneko elenge nimi paliap wamangne sembe kwaneng tero kom-kom wamang kom. Ane saog uro nanap, na neleptopnangap nimi pali wamapti, nu nikag wamapne abeneko nu kwaneng ten koma wamnep kom. 20 Aghana ik nhon sum kel toropne poneko nimiri salero pabik tanena, elkabo kwaneng ten koma wamukang. Ane saog uro na wamna kom tanena, nari yubu ka'ero neleptopnang kwaneng ten koma wamukang,” seog. 21 Seogti, sunumna nhon babe ambarelamsiogti, “Ag samenag wirop ag wamsoba, ag eneko tilipto yabiho tanena, ag wiroba wendogne taebom agha nimiri ag samenne wetnelamang kom. Ag wendogne taebom agha leknero wetnebaheng tanena, wiroba wendogne nene samenne agha pulukto koloptanep. Undop agha ag samenne eneko taepto tinilamnari lom nubu tanep. 22 Nen sunumna nhon ambatsinun. Nimi nhondi anggur wana lolterop mag topsori, mag tero lina pham kambing kon agha wetnerop ag mag nene tero lirop. Anggur wana weneog lolterop mag tero lirop tanena, pham kambing kon agha wetnerop ag samenne ag tero lirop kom. Anggur lolterop mag neneko kon agha wetnerop ag tero lirop tanena, anggur mag nene agha ibya lanalamlori, kon agha wetnerop ag eneko nubu nenelamlo. Nubu nembaleba, kon agha wetnerop ag samenne pulugamsoba, kon serero langtukto phobaho tanena, kon agha wetnerop ag babe, anggur loloterop mag babe loba tanep. Ane sembe, nimiri anggur wana lolterop mag wendogne aghag tero lirop tanena, sop-sop kon eren kon agha wetnerop aghag tero lirop,” seog. Yesusti, “Wendogneap samenneap nikag pimnep kom,” seognena, likiptop yubuag agha lelamogti, “Nari wene ambarelamsinne neneap, a'undi samenag agha sop-sop kwaneng ten koma ul palamlomne neneap sunsunum urop kom,” aro likiptop yubu agha ambatsiog.

Yesusti Allah yubu lerop sum nimiri uanepne sembe o'oro tibin nembaogha

23 Olog wameka, Yahudi nimiri Allah yubu lerop sum taogpa, Yesusap eldi yubu ka'ero neleptopnangap palamekti, kwaneng roti wana sina gandum awe wero meroba nubungeag ina palamek. Palamek abeneko pere, Yesus eldi yubu ka'ero neleptopnangdi gandum wana tagto tobek. 24 Tagto tobekpa, Farisinangdi sin tibogahiekti, “Awe tomnep kom sum wamap aghana, gandum wana tagto tobang,” sembaek. Undo sembaekti, Yesusag hailamekti, “Kembamen! Musari samenag mome tobognena, Allah yubu lerop sumeneko awe tomnep kom aro mome tobog. Sa'a sembe an neleptopnangdi yubu nene ka'eban koma roti wana nene tagto tobang?” aro Yesusag haibaek. 25-26 Haibaekpa, Yesusti samoro ambarelamsiogti, “Nunisag nubunge Daud poneko samen wamogti, uaogne sembe a'un ekon, te? Abyatar memne poneko nimi sae agha Allah sembe pairopnang sikini nubunge wamog ko'oag Daud ponekori uaogne sembe mome toropneag agha kemerop kom, te? Memne Allah sembe pairopne nubunge Abyatar samen wamog ko'oag, Daudap elkaboap sindi kwaneng orog taog. Kwaneng orog taogpa, Daud poneko Allahri Mem Ae enekoag wa'iogpa, kwaneng roti Allah sembe pibekne taneko tatsiogpa, teek. Kwaneng roti teekne tanekona, Musari samenag mome tobogne sunsunum uro, 'Ot memnang Allah sembe pairopnangdi aghabog tenep,' seog. Aghana, Daudap elkaboapti kwaneng roti neneko teekne sembe Allahri, 'Malia uang,' seog kom. 27 Allahri nimi sam sumbahiog. Amiknena, Allah yubu lero tektek papto urop sumeneko nimi wali uro wamnepne sembe nembirogti tatsiog. 28 Allah yubu lero tektek papto urop sum babe nimi sembe tatsiog, ane sembe nimiri uanepne sembe na imag agha mog so'oag nimi tahingeri salelamnari, o'obanep,” seog.

Markus 3

Yesusti sae tara malinge wali nembaogha

1 Olog wamekpa, Allah yubu lerop sum taogpa, Yesus nen Yahudi nimi poloro winirop ae Allah yubu lerop aeag wa'iog. Wa'iogpa, nimi nhon sae tara malinge ae lomag wamog. 2 Wamogpa, Farisi nimi etpare babe ae lom neneag wamek. Sin Farisi nimi agha nenneri, “Yesusag tam pipsebe,” aro Yesusti uropne keme nenelamek. Sin Farisi nimi seneraglamekti, “Sumene Allah yubu lero tek-tek papto urop sum wamap. Musari samenag mome tobog yubu sunsunum uro nimiri awe tomnep kom aghana, Yesusti sumene nimi nene wali nembalul to, kom to?” aro Yesus kemelamek. 3 Kemelamekpa, Yesusti sae tara malinge ponekoag yubu lelamogti, “Yae, nimi ni whingag ane sekel ae,” seog. 4 Seogti, nimi ni wamekag ambarelamsiogti, “Wela sembalom? Allah yubu lero tek-tek papto urop sum wamapnena, Musari samenag aruktop yubu mome tobogha sunsunum uro nimiri huanep? Musari mome tobogne sunsunum uro nimiri walia uanep to, malia uanep to? Tek-tek papto urop sum wamapnena, nimi wali nembahinep to, nimi ya'ag opsinep to?” aro ambatsiog. Wene aro ambatsiog aghana, sin yubu koma wamek. 5 Yubu koma wamekpa, Yesusti el wamogti, “Farisinangdi sae malinge poneko sembe o'ona senelamang kom,” sembaogti, wanaag yonge waelbaog. Wanaag yonge waelbaogpa, wana mali sembaogti, ni wamekag kanero kembahiog. Kembahiogti, sae tara malinge ponekoag yubu lelamogti, “Sae nginikae,” seog. Seogpa, poneko sae nginikaogpa, sae wali taog. 6 Wali taogpa, tibogaekti Farisinang taneko nimi poloro winirop aeag agha lambaek. Lambaekti, “Welaro Yesus obukap?” aro Galilea mog so'o saelba uropne Herodesti nimiap ma'ap taekti, “Yesus obukap,” aro yubu nikne lebek. Lelamekpa, Yesusap eldi yubu ka'ero neleptopnangap ko'oro piek.

Yesusti nimi niktopne maikno wali nembahiogha

7 Yesusap eldi yubu ka'ero neleptopnangap wamekag laplobi agha mag Galilea sin abolag piek. Piekpa, Galilea nimi maikno nimi teng-tengne Yesusag nelepto piek. 8 Yesus amik nelepto piek nimina, as Yerusalem nimi babe, Yerusalem kanero mog so'o Yudea nimi babe yaek. Mag kwasag sip mog so'o Idumea nimi babe, mag Yordan kauro yale sip nimi babe, heng purukul pirobag sip as Tirusap as Sidonap kanero wamek nimi babe, nimi maikno teng-tengne yaek. Sin taneko yaekne, Yesusti ulamogne sembe ka'ebaekti, kemelaek. 9-10 Nimi maikno Yesusag kemelaekpa, Yesusti nimi maikno wali nenelamsiog. Wali nenelamsiogpa, naiktop nimi maikno tanekori, “Nu babe Yesus nongag saelbahabeba, wali nembahiso,” aro sendebel alamek. Ane sembe Yesusti eldi yubu ka'ero neleptopnangag ambarelamsiogti, “Nimi taneri na lingnilomniikagti, na mag alip toman pinunne sembe kabong nhon weamlulom,” seog. 11 Sendebel alamekpa, sin taneko wamek nimi anabiag agha phia yonge kulomag uahirop nimiri Yesus tibogaek tanena, Yesus whingag u amupto malangkalamek. Malingkina yubu haum aro lelamekti, “Anna Allah elme,” alamek. 12 Undo lelamek aghana, phia yonge tanekori, “Yesus Allah Elme wamla,” aro lag phoro lelamekne sembe karongdi, Yesusti sikinag aruklamsiogti, “A'un yubu kom tahut! Na Yesus etne wamnange sembe leplulom kom!” aro arukahiog.

Yesusti yubu ka'ero neleptopnang anabiag agha pogsiognang aobare wepsiogha

13-19 Yesus yim nhonag waelbaogti, eldi wanaag agha, “Nimi neneap neneap wali yopsinun,” sembaogne sunsunum uro yopsiogpa, nimi taneko el yaghag yaek. Yaekpa, nimi aobare wepsiogti, sekitsiog. Wepto sekitsiog nimina: Simon, el si nhon Petrus aro Yesusti si engkaogne poneko webog. Zebedeus elmabo phende Yakobusap ilipsae Yohanesap wepsiogti, yubu maikno mikip uro lelamdekne sembe, “Boanerges,” aro si engkahiog. Yahudi nimiri yubuagna, “Limang elmabo,” aro engkahiog. Andreasap Filipusap Bartolomeusap Matiusap Tomasap Alfeus elme Yakobusap Tadeusap wepsiog. Simon, eldi “Yahudi nimi mo seksebe,” aro ulamogne ponekoap Yudas Iskariotne Yesus aisanangag pankhebaogne ponekoap babe wepsiog.

Wepsiogti ambarelamsiogti, “Nari a'un wepsin. A'un nanap ma'aro wapmundi, nikag wamukap. 'A'undi phia yonge nimi kulomag agha yag lanalamsululom,' aro a'undi saeag mikipne pimnun. Nari a'un sembe, 'Phia yonge nimi kulomag agha yag lanalamsimundi, Allah yubu ambatto tongolamsululom,' aro pogsinun,” seog.

Nimiri, “Phia yonge sikini Beelzebul mikipne pere agha Yesusti phia yag lanalamsil,” seekne sembe Yesusti samoro ambatsiogha 20 Yim aneko laplobi agha Yesus aeag samoro piog. Aeag piogti wamoghag, nimi maikno, “Yesus kemel pukap,” aro yaek nimi along nen ae anekoag longolaek. Undo longolaekpa, Yesusap eldi yubu ka'ero neleptopnangapti yeplamsiek paghabog kwaneng ologha babe tenep kom wamog. 21 Yesusti ulamogne sembe nimiri lel palamekpa, Yesus ilipsabo taptopneap ilinap ka'ebaekti, “El nenek saelbal,” sembaek. Ane sembe ka'ebaekti, enero tol pukap aro Yesus yaghag yalamek. 22 Anam enel an komag, Musari samenag mome tobog yubu ambatsiropnang Yerusalema Yesus wamoghag kulukulaekti, lelamekti, “Phia sikini nubunge si Beelzebul nenekori el mo Yesus kulomag wa'io. Wa'ionge nenekori Yesusag mikipne pibo andari, eldi phia yag lanalamsil,” seek. 23 Seekpa, Yesusti sin Musari mome tobogne ambatsiropnang taneko yopsiogti, sunumna etpare pere agha ambarelamsiog. Ambarelamsiogti, “'Phia sikini nubunge mikipne pere agha phia yag lanalamsil,' alamlom. Undop agha, 'Phia sikini nubunge Satanas nenekori nimi kulomag agha eldamne yag lanaptanep,' alamlom, te? 24 As nhon pogto mal talamnari, as aneko khaepto wali uro wamnep to, kom to? 25 Ae lom nhon nimi mamun aisa nenehiro mal tangkamna tanena, khaepto wali uro wamnep kom. 26 Ane saog uro phia sikini nubunge Satanas nenekori eldamne aisa neneptangto elkabo yag lanalamsisoba, sin leya pehengpa, el mikip uro wamso komdi, timbaho. Aghana phia sikini nubunge Satanas nenekori eldamne aisa neneptangtop komdi, el mikip wamla. 27 Mikip wamla aghana, nari phia yag lanalamsinne sembe sunumna ambatsinun. Nimi mikipneri ae wamsoba, nimi etneri babe ae aneko wa'iro nimi mikipne anekoringe haogha tomnep kom. Ot yog nimi, mikip phelektop nimiri ae ngainge mikipne neneko salero haing sae kaupso taneogna, ae anekoag wa'ina ae ngainge mikipneringe taluro tomnep. Sunumna nenena, nari mikip phelektopneag agha phia yag lanalamsinne sembe a'un ambatsin,” seog. 28-30 Wene aro lebogpa, Musari samenag mome tobogne ambatsiropnangdi, “Yesusti phia sikini nubungeri mikipneag agha ulamla,” seekne sembe, Yesusti nen tipto ambarelamsiogti, “Sikne agha nari ambatsineba, wali uro ka'ebalulom. Nia mangkina nimiri mali-malia uropneap nimiri san leropneap ni Allahri wailag nenero tam kom nembanep. Aghana nimi etneri Allah Eldamne Yame Walinge san lepseng tanena, Allahri tam nene orog nembanep kom. Nimi etneri Allah Yame Walinge sembe mali aro san lerop tanena, malia uropne neneko Allahri tam orog nemban koma tam ya'ag uropne wamlul,” seog.

Yesus ilinap ilipsaboap sembe lebogha

31-32 Wene aro lebogpa, Yesus ilinap ilipsaboap yaek. Yaekag aneko nimi maikno Yesus peramag kanero pulaekti, longolamek ane sembe, ilinap ilipsaboap asag nangnangkamek. Nangnangkamekti nimi nhonag, “Yesus yobol wa'ilulam!” aro poghekpa, Yesus kanero pukamek nimi anekori tipto yubu lelamekti, “An aninap anipsaboap asag wamangdi, elangkeang,” seek. 33 Wene seekpa, Yesusti samoro ambarelamsiogti, “'An aninap anipsaboap,' selom aghana, naninap naipsaboap ane etne?” seog. 34 Seogti, el peramag kanero pukamek nimi kemelamsiogti, yubu lelamogti, “Kembahilulom. Na nanin naipsabo wamloa saogne tane wamang. 35 Nimi etneri Allahri seneropne sunsunum uro ul palamle tanena, nimi eneko sembe 'Naipsae, naipsa'el, nanin,' senelamsindi, o'ona senelamsin,” seog.

Markus 4

Yesusti sunumna yubu wana yamoropne sembe lebogha

1 Yesusti nen Galilea mag sin abolag piogti, alniro yubu ambarelamsiog. Ambarelamsiogpa, nimi maikno sirik longowarekaekpa, el mag alip toman pirop kabong nhonag pulingkiog. Kabong lomag pulingkiogti, “Nimiri na tiboganeikpa, yubu ambatsinun,” aro mag alibag olog ko'oro piogpa, nimi maikno taneko mag abolag sekamek. 2 Sekamekpa, Yesusti likiptop yubu agha tam maikno sembe sunumna ambarelamsiog. Ambarelamsiogne undo eldi sikin ambarelamsiog: 3 “Ka'eamlulom! Nari ambatsinenge wali uro seneraglamlulom! Awe weropne nhondi so'oag wana togtoba maikno yamoro toghol palamog. 4 Yamoro toglamogba, wana nenne inaag timbaog. Inaag timbaogpa, winang yingkina wana togna toghogha taneko ni toro teek. 5 Wana nenne babe so'o ologhag kirik phalag timbaog. Anekoag timbaogti, so'o ologhari wana togna toghogha aneko elemag pongo saelbaog. 6 Pongo saelbaog aghana kirik phalag so'o ologhari, yareng weag wa'in kom. Ane sembe heng waelbaogti, bobori pongoraba taneko elemag halo aro ul taog. 7 Nenne babe pongoroba alog aba nusamag timbaogti, pongkaog aghana, alog aba tanekori niknibaogpa, aweag toghogne neneko wana mauamog kom. 8 Aghana nenne babe so'o mesaag sukuptobag timbaog. So'o mesaag ingkiogne wali uro pongkaogti, wana mauamog. Pongkaogti, yo'o nenneri wana teng nhon, nenneri wana teng phende, nenneri wana teng tombare maubaog,” seog. 9 Seogti, Yesusti ambarelamsiogti, “Nimi ni ao wamla ane sembe, sunumna wene ka'ebalom tanena, wali uro seneraglamlulom,” seog. 10 Seogti, el mo wamogpa, eldi yubu ka'ero neleptopnang aobare abenekoap, yog nimi elap wamek nimiap Elag hailaek. Sindi Yesusag hailamekti, “Likiptop yubuag agha sunumna etpare sunuro ambatsilamne neneko, tam huropne sembe ambatsilam,” aro haibaek. 11 Haibaekpa, eldi ambarelamsiogti, “Amik Allahri so'oag nimi maikno saelbamsilul. Allahri nimi maikno saelbamsilula welaro wamlulne sembe samenag tognoro wamog. Tognoro wamog aghana, na wene a'un sembe lag phoro ambarelamsin. Aghana sin nanag sikne aro seneragtop kom nimi sembe likiptop yubuag agha ni ambarelamsin. 12 Samenag Allah yubu silimu tiptop nimi nhondi sik uro yabilulne sembe mome toro pibog. Eldi Allah yubu tipto mome toro pibognena, 'Wanaag agha ka'ebahengdi, seneragsengdi, Allahag samoro yaheng tanena, Allahri sindi malia uropne tam orog nenero wailag nembalul. Aghana, sindi sop-sop 'Ipsene' aro haingdi ililamukang aghana, wanaag agha seneraghukang kom. 'Ka'ebahane' aro aori ka'elamukang aghana, wanaag agha ka'ebaukang kom,' aro mome toro pibog. Ane sembe nari sin undop saog nimiag likiptop yubuag agha sunumna sunuro ambarlamsin,” seog. 13 Wene seogti, Yesusti nen eldi yubu ka'ero neleptopnang ambarelamsiogti, “A'un sunumna wana yamoro togtoba sembe seneragnep kom tanena, sunumna orange ambatsinenge babe welaro seneraglulom? 14 Sunumna aneko tibin nembahinun: Wana aweag yamoro togtopne poneko Allah yubu walinge ambatto poa tongohirop nimi sembe lemna. 15 Wana toglamnaba, inaag yingkirop sennena, Allah yubu ka'erop nimi sembe lemna. Allah yubu ambatto poa tongohirop nimiri ambatsirop yubu ene nimi eneko ka'erop. Ka'erop aghana, ka'eamna abeneko pere phia sikini nubunge nenekori yingkina nimi wanaag tognange abeneko toltol yingkirop. 16 Wana toglamnaba, kirik phalag yingkirop sennena, Allah yubu ambarelamsinba, peket elemag yeng uro ka'erop nimi sembe lemna. 17 Elemag yeng uro ka'erop aghana, Allah yubu ambatsirop yubu eneko nimi enekori wanaag yareng pelengka urop komne saog wamla ane sembe, nimi eneko khaepto wamnep kom. Nimi undopnena, Allah yubu sunsunum uro ul piropne sembe eraruk tale tanena, Allah yubu saelban koma elem uro lilohirop. Allah yubu sunsunum uro ul piropne sembe ora nimiri malia ulamsiik tanena, elem uro Allah yubu sae limnep. Pongoroba yareng pelengka urop komne saog uro, nimi undopne khaepto wamnep kom. 18 Wana toglamnaba, pongoroba alog aba nusamag yingkirop sennena, nimi nenne Allah yubu ka'erop nimi sembe lemna. 19 Undop nimi anekona Allah yubu ka'erop aghana, sindi wanaag sop-sop, 'Wela wamnun,' aro wana ikin uro seneraglamang. Undo seneraglamangdi, 'Tup tahaneri, nia ni walinge nari saeag taho,' senenne sindi wanaag to'op tangtopneri, Allah yubu niknil orop. Niknilamlaba, sindi wanaag kolo orogti, Allah yubu pongoro wana maubanep kom saog wamla. 20 Wana toglamnaba, so'o mesa sukuptobag yingkirop sennena, sin Allah yubu ka'ero wali uro seneragto salerop nimi sembe lemna. Sindi wali uro Allah yubu saelbanne agha sindi wanaag Allah yubu pongoro wana maiknoro mauamla. Nenneri wana teng nhon maurop, nenneri wana teng phende maurop, nenneri teng tombare maurop saog uro sindi wanaag wamla,” aro Yesusti tibin nenero ambatsiog.

Yesusti sunumna whea sembe lebogha

21 Seogti, Yesusti likiptop yubuag sunumna nhon babe ambarelamsiogti, “Nimiri whea timbom agha auk pok kau mombolag niknirop te? Kombagha tanena, auk pog mamneba mombolag tognorop te? Kom! Nimiri whea timbom agha 'Eptobag wareamlul,' aro laghag ikto pairop. 22 Allahri samenag salag lebogne whea saog uro wamla. Allahri yubu lebogne 'Ya'ag tognoro wamlul,' aro lebog kom. Nia tognoro wamlange, 'Lag taleba, el taukang,' aro lebog. 23 Nimi ni ao wamla ane sembe, nari yubu lelamnange wali uro ka'ebalulom,” seog. 24 Seogti, Yesusti nen tipto lelamogti, “Nari ambarelamsinne wene ka'elamlomdi, wali uro seneraglamlulom! A'undi ka'elamlom yubu nene sunuro seneraglamlomne sunsunum uro Allahri babe a'un sumbahileri, tam kemero karebi agha tatsilul. Abeneog kom aghana, nen phelekto tatsilul. 25 Nimi etneri, 'Na olog ka'eamnari, seneragna aghana, wali uro el tahane,' senelamle tanena, elag ma'aro tatlul. Aghana nimi etneri, 'Olog seneragnep komdi, limnun,' senelamle tanena, seneragna ologha elag wamlange babe kom talul,” seog.

Yesusti sunumna wana pongoropne sembe lebogha

26 Yesusti nen yubu lelamogti, “Amik Allahri mog so'oag nimi maikno saelbamsilul. Mog so'oag nimi saelbamsilulne nenena, nimi nhondi wana togna togtoba aweag meropne saog uro wamla. 27 Wana aweag toghi agha, inipnag mamnep. Kweleknag puknep. Mabom pukom alamnaba, wana togtoba taneko pongoro nubu tanep. Mabom pukom alamnari kemelamnaba, nubu tangtop aghana, pongoroba ane welaro pongorop anena, nimi togna merop nimi enekona ekon. 28 Wana so'oag wamlange mo pongorop. Mo pongoro towalengkandi, yo'o waelban tanena, es uandi, wana maurop. 29 Wana maubandi, whi tan tanena, ngainge poneko imnari, 'Yongorop li yan tanena tagnun,' sembanep,” aro sunumna Allahri mog so'oag nimi saelbamsilulne sembe Yesusti likiptop yubu ambatsiog.

Yesusti kwarang si saogne sembe sunumna lebogha

30 Seogti, Yesusti nen lelamogti, “Allahri mog so'oag nimi saelba uhirop nimi wene ologha aghana, amik sum Allahri mog so'oag nimi maikno saelbamsilul. Maikno saelbamsilulne ane huropneag agha sunuro ambatsinep? Tam huropneag agha a'unag tibin nenero sumbatsinun? 31 Allahri amik ma'arop nimi maikno saelbahilulne nenekona, kwarang si so'oag togtopne saog uro wamla. Kwarang si nene sik uro olog sirik. 32 Nimiri kwarang si olog sirikne nene toro eldi aweag memna tanena, pongoro meroba nenne memnange anabiag agha, el agha alikin sirik uro pongoro waelbanep. Pongoro waelbandi, sae la'imbanba, winangdi kal sae tanekoag ae solanep,” aro sunuro ambatsiog. 33-34 Sunumna undo saogne maikno likiptop yubuag agha ambarelamsiog. Likiptop kom yubuag agha nimi maikno whingag ambarelamsiog kom. Ambarelamsiog yubu enena, nimiri wanaag seneragnepne sunsunum uro ambarelamsiog. Ambarelamsiog aghana, nimi maikno lambaekpa, Yesusap eldi yubu ka'ero neleptopnangap mo wamekti, likiptop yubu ambatsiog yubu eneko ni tibin nenero ambarelamsiog.

Yesusti khao angnibaogha

35 Sumeneko ae sin taogpa, Yesusti el neleptopnangag yubu lelamogti, “Yahut! Nun mag sin tara sip kauro pukapti,” seog. 36 Seogti, eldi yubu ka'ero neleptopnangap kabong nhonag wa'iek. Wa'iekpa, yog nimi babe, “Nhon pukap,” aro sindi kabong etpare lomag wa'iekpa, nimi mag abolag wamekne taneko laplobi agha, “Mag kauro tara sip pukap,” aro mag alip toman piek. 37 Palamekag abeneko, khao nubunge alniro ulamogti, mag kola'epto yalamogti, kabongag sibil alamog. Sibil alamogpa, mag saplukto kabongag wa'alamogpa, kabong anekoag mag teknebanep saog ulamog. 38 Undo unulamogpa, Yesus kabong pomaghag sip wamogha usog eptoba alibag malamog. Malamogpa, eldi yubu ka'ero neleptopnangdi kamolamekti, “Nai! Yubu ambatsiropne! Magti nu olamsilba, tebabeagti, an log semban koma mo malamlam, te?” seek. 39 Seekpa, Yesus pukogti, khao anekoag walamogti, mag kola'epto yalamogne anekoag, “Angnibae! Paplobe!” aro irikaog. Wene seogpa, khao aneko angnibaogpa, mag aneko babe paplobog. 40 Paplobogpa, Yesusti eldi yubu ka'ero neleptopnangag yubu lelamogti, “Sa'a sembe a'un log senelamlom? Sa'a sembe a'undi nanag 'Sikne,' aro seneraglamnelom kom?” seog. 41 Undo unuaogpa, sin log lelem, “Yaghe, mane agha ual,” sembaek. Sembaekti, sin mamun hail talamekti, “Nimi enena etne? Khaoap mag kola'epto yabiropneap eldi aruksirop yubu leplange ka'ebarangdi, angnibarang,” alamek.

Markus 5

Yesusti phia maikno nimi nhon kulomag agha yag lambahiogha

1 Kabongag agha mag alip toman palamekti, Yesusap el neleptopnangap Galilea mag sin kauro mog so'o Gerasa piek. 2-6 Piekti, Yesus kabong lomag agha kuluka yangkalamogpa, kaubuni nhon phia kulomag wa'iog nimi nhondi Yesus yalamogha tiboghaog. Nimi enekona, Yesus anam yan komag phia el kulomag wa'iogpa, nimi teptop nimi kirik selenga lomag pail pirobag ua ulamog. Inipnag kweleknag nimi teptoba kirik lomag pail pirobag yim kongtenag taneko ua ulamogti, haum aro kirik agha nongag karebel dalamog. Yog nimiri “El yae wamukap,” aro ik sulu salero sae mamunap, yan mamunap haing kauplamek aghana, sop-sop pulpulukto eplamsiog. Yan sae haing kauplameknena, nimiri haing pulukanep kom haing besiag agha sunurop haing babe kogto puluklolamsiog. El kulomag phia ua ulamogneri mikipti, nimi nhondi babe saelbanep kom ulamog. Phia kulomag wamog nimi enekori Yesus yalamogha weag agha tiboghaogti, nimi teptopne kirik selenga lomag pail pirobag aneko laplobi agha merero Yesus wamoghag yingkiog. Yingkiogti, Yesus whingag yabu sanukto u amupto pulingkiog. 7-8 Yan sanukto u amupto pulingkiogpa, Yesusti phia kulomag wamog nimi anekoag lelamogti, “Phia yonge, nimi ane kulomag wamlamne, lambae!” seog. Seogpa, phia yonge yubu mikip uro haum alamogti, “Yesuso, Allah paliag uropne Elme wamlamne! Sa'a sembe na neplamnelam? Na 'Seklebale' aro na omneheng kom. Allah siag agha 'Opkenun kom,' aro nanag salag lero ambatnehom!” seog. 9 Seogpa, Yesusti phia yonge anekoag hailamogti, “An si etne?” seog. Seogpa, samoro lelamogti, “Nu phia maikno teknero nimi ane kulomag wamap. Ane sembe, na si Legion,” aro ambarog. 10 Ambarogti, Yesusag sarikto ko'oro mololamogti, “Andi mog so'o aneag agha nu yag lambahiseng kom,” aro mololamog. 11 Sin wameka peramag pham maikno main alunag so'o ero toro telamek. 12 Phia yonge tanekori Yesusag mololamekti, “Nu pham kulomag wa'al phukap. Andi nunag, 'Pham taneag wa'isut,' aro nu arukahisom,” aro mololamek. 13 Seekpa, Yesusti, “Hae, pululom,” seog. Seogpa, phia yonge taneko ponekoag agha lambaekti, pham taneko kulomag wa'iek. Wa'iekpa, pham taneko merelamekti, kwerenag eba timbom agha mag sinag tagpurukom seekti, tebaek. Purukom seek pham taneko teng-tengne (2.000) tagpurukom seekti, tebaek. 14 Mag sinag tagpurukom seekti tebaekpa, pham yae paia ulamsieknang taneko logti laplobi agha merebaek. As peramag wamek nimiag merebaekti, uro yabiogne sembe ambarel phiek. Ambarel phiekpa, nimi taneko sindi asag lambaekti, “Sa'a uro yabil,” aro kemelaek. 15 Yesusag yaekti, kemelamekpa, el samen phia maikno kulomag wamog nimi wali taogne poneko ane pukamog. Wali taogti, ag nongag wangkamogti, wana peket uro pukamog. Pukamogpa, ibekti, “Welaro uro yabil?” aro log tahiog. 16 Log tahiogpa, ni uro yabiogne ibek nimi tanekori sin kemelaek nimiag el nenelamsiek. El nenero ambarelamsiekti, “El phia kulomag wamo nimi agha Yesusti phia yag lambahilba, phia phamag wa'iangpa, mag sinag tagpurukom seangdi, tebang,” aro el nenero ambatsiek. 17 Wene aro ambatsiekpa, ka'ebaekti, mog so'o eneko nimiri Yesusag, “Nuri mog so'o eneag wamlulam kom. Pululam,” aro molbaek. 18 “Pululam,” seekpa, Yesus “Pinun” aro kabong lomag wa'alamog abeneko pere, phia kulomag wa'iogha wali taogne ponekori Yesusag mololamogti, “Nanap wali nhon pukap te?” seog. 19 Wene seog aghana, Yesusti, “Nanap nhon pukap kom aghana, andi aeag pululam. Im So'o Ngainge Ponekori anag yareag sembangkeldi, maiknoro yepkelba, wali talam. O'ona maikno senero yepkelne sembe angkaboag ambarel phululam,” seog. 20 Seogpa, piogti, nimi ponekori, “Yesusti na maiknoro yepneori, wali nembaneo,” aro ambarel phiog. Eldinge as aghabog ambarel phiog kom aghana, mog so'o si As Sa'obare nimiag babe ambarel phiog. Ambarelamsiogha ka'ebaekti, As Sa'obare mog so'o taneko nimi niri, “Yaghe, mane agha uao,” sembaek.

Yesusti eneng palamog kelap Yairus elmangkel teptopneap wali nembahiogha

21 Yesus mog so'o Gerasa wamogha, nen kabong lomag wa'iogti, mag sin Galilea kauro tara sip piog. Piogti, kabong lomag agha kuluka yangkaogpa, nimi maikno mag sin abolag wamek nimi Yesus peramag warekto longolamek. 22 Yesus mag sin abolag wamogpa, nengabo nhon si Yairus yaog. Yaogne poneko elna, as taneko nimi sembe Allah yubu lero nimi poloro winirop ae saleropne poneko Yesus wamoghag yaog. Yesus ibogti, Yesus yan tamag yabu sanukto uamupto malangkina kibog. 23 Malingkina kibogti, Yesusag wanaag agha mololamogti, “Nani! Nari kelme tebanep saog wamla. El tebaleagti, an yamendi, 'Nanenge kelme tebaleag' aro sae pipmenba, wali talul,” aro molbaog. 24 Wene aro molbaogpa, Yesus babe Yairusap nhon pirek. Palamdekpa nimi maikno neleplamekti, nimi lingniptangto palamek. 25 Sin Yesus nelepto lingniptangto palamek nimi anabiag agha, kelabo nhon hengkun aobare eneng sopsop palamog kel sin nusamag wamog. 26 Eneng palamog kelenekona, samenag agha whesiropnang maiknori “Yebukap,” aro ulamekpa, kal ma'al tarelamsiog. Kal ma'al ni eldi saeag agha tarelamsiogpa, whesiropnangdi ulamekne pere agha maiknoro seklelamogpog, naikna aneko orog taog kom. Wenena, ot kal ma'al orog taog aghana, naikna luluro nubu taogpa, wamog. 27-28 Seklero naiklamog aghana, Yesusti nimi maikno wali nenelamsiogne sembe kel enekori ka'ebaogti, senelamogti, “Ot eldi ag nongag wangkamlange agha po'obahaneri, wali tanun,” sembaog. Ane sembe, Yesus nelepto palamek nimi anabiag agha kel eneko Yesus amik peram tang-tang yalamogti, eldi nongag enektop ag kel enekori po'obaog. 29 Aghag po'olamog abeneko pere eneng palamogne aneko pabog. Kel enekori, “Wene seklenne orog talba, sik uro wali tan,” sembaogti, el taog. 30 Kel eneko wali taog abeneko pere, Yesus el taogti, “Mikipne nanag wamlange agha nimi nhon weneog wali tal,” sembaog. Sembaogti, wailag sip taongkom agha hailamsiogti, “Etneri nari aghag po'obal?” aro haibahiog. 31 Yesusti haibahiogpa, eldi yubu ka'ero neleptopnang nhondi samoro ambarelamogti, “Nimi maikno lingnil talamanga iamsilam aghana andi, 'Etneri nari aghag po'obal?' aro haibahilam,” seog. 32 Wene seog aghana, Yesusti nen “Nari aghag po'obal nimi eneko imnun,” aro keme warekahiog. 33 Keme wareklamsiogpa, kel enekori senelamogti, “Yesusti mikipneag agha wali tan,” aro el uro wamog. Kel eneko logti pet-pet aro Yesus whingag yingkina uamupto malingkiogti, ni uro yabiogne sembe lag phoro Yesusag ambarog. 34 Lag phoro ambarogpa Yesusti, “Namangkel, Nanag, 'Wali nembanelul,' aro nanag sikne aro seneraglamnelamne agha wali talam. Anag naikna seklelamomne kom talba, ya'ag wali talam. Wana aingniro wapmendi, pululam,” seog. 35 Yesusti kelenekoag yubu lelamog abeneko, Allah yubu lerop ae saelbamogne poneko Yairusti arukna etpare yaek. Yaekti ambarelamekti, “Nai, kelme aneko tebal. Ya'ag loba talbana, yubu ambatsiropne poneri hualul kombana, enero poa peheng kom,” seek. 36 Seek aghana, sindi yubu lebekne sembe Yesusti ka'eban koma saog uaog. Ka'eban koma saog uaogti, Yesusti Allah yubu lerop ae saelbamogne poneko Yairusag yubu lelamogti, “Log sembaheng kom. Ot nanag 'sikne' aro seneraglamnululam,” seog. 37 Wene seogti, Yesus nen tipto palamog aghana, el nelepto palamek nimi ni tanekoag, “Ane wamlulom,” aro irikahiog. Ot Petrusap, Yakobusap, Yakobus ilipsae Yohanesap, sin nimi wilindi abenekoag, “Nhon pukap,” seogti Yesusap nhon Yairusti aeag piek. 38 Yairusti aeag peram palamekpa, Yesusti kemelamsiogpa, nimi engenari pinim kolomna alamekpa, yubu maiknoro lelamek. 39 Engenari pinim kolomna alamekpa, Yairusti aeag aneko Yesus wa'iogti, “Sa'a sembe engelamlomdi, yubu maikno lelamlom? Kelme anena mali tal kom. Elna mana agha malamla,” seog. 40 Yesusti wene seogne sembe nimi tanekori Yesusag ogsolamek. Ogsolamekpa nimi tanekoag, “A'un asag lambahut,” aro asag yag lambahiog. Yag lambahiogti, ot kelmeneko iliap ilinap, el neleptopnang wilindi yaekne abenekoap aghabog, kelme mali tangtobag aneko wa'iek. 41 Wa'iekti Yesusti kelme aneko sae saelbamogti, Yahudi nimiri samenag yubu lerop yubuag lelamogti, “Talita kum,” seog. Nun yubuag, “Namangkel, anag yubu lelamna. Puke!” seog. 42 “Puke!” seog abeneko pere, kelmeneko puka sekelingkiogti yabalamog. Kelmeneko mangkaekag agha heng kun aobare wamogpog tebaogpa, Yesusti kamag nembaog. Sindi kelmeneko kamag uro wamogha haingdi ibekti, “Yaghe manegha ual,” aro lo'om paibon alamek. 43 Lo'om paibon alamekpa, Yesusti iriktop yubu ambarelamsiogti, “Kelme ane nen kamag talne sembe nimi nhondi babe nimiag ambatsiseng kom,” aro mikip uro ambatsiog. Wene seogti, nen tipto lelamogti, “Kelme ane kwaneng tatmunba tulul,” seog.

Markus 6

Yesusti yubu sembe Nazaret nimiri karong seeka

1 As Kapernaum aneko laplobi agha Yesusap eldi yubu ka'ero neleptopnangap eldi asag Nasaret piek. 2-3 Piekti, Allah yubu lerop sum taogpa, Yahudi nimiri poloro winirop aeag wa'iekpa, Yesusti Allah yubu ambarelamsiog. Ambarelamsiogpa, eldi asag nimi maikno wamekne taneko Yesusti ambarelamsiogne ka'ebaekti, “Yaghe,” seek. Seek aghana, sindi wanaag karong senelamekti, sin mamun hailtalamekti, “El neneko etneri wana hekaoba, undo ambarelamsil? Mikip huropneag agha eldi sae pere agha nimiri uanep komne, Allah Eldamneri uanep saogne ulamla? Nimi enena, Mariam elme ae soropne neneko ane. Ilipsabo Yakobusap, Yosesap, Yudasap, Simonap wamangne nu el. Ilipsa'elabo babe tane wamang. Nimi eneko kom to?” aro karong senelamekti, eldi yubu wa'epto ka'elamek kom. 4 Karong senelamekti, ka'elamek komne sembe, Yesusti ambarelamsiogti, “Allahri yubu silimu tiptop nimi elenge asag agha lambahori, yog nimiri asag Allah yubu ambatsisoba, yog asag nimiri el kipto ka'erop. Ot Allahri yubu silimu tiptop nimiri elenge asag Allah yubu ambatsiso tanena, eldi ae lom nimi babe, elenge asag nimi babe el kipto ka'erop kom,” aro ambatsiog. 5-6 As aneko wamek nimiri elag “Sikne” aro seneraglamek komne sembe Yesusti eldi wanaag, “Yaghe, huro sik senelamang komba” sembaog. El sin Nasaret nimi nusamag wamogpa, elag sikne aro seneraglamek kombana, “Allahri Yesus pere agha ual,” senenne kekneba uanep kom saog wamog. Ot nimi etpare naiklamek nimi as anekoag wamekpa, Yesusti sinag sae pipsiogti, wali nembahiog. Nasaret nimiri sik senelamek komne sembe Yesusti, “Yaghe,” senelamogti, as kanero wamek nimi taneko “Ka'ebaukang,” aro nhon asag, nhon asag pina, Allah yubu ambatto poa yabalamsiog.

Yesusti aobarenang “Ambarel phululom,” aro pogsiogha

7 Allah yubu ambatto poa tongolamsiekti, eldi yubu ka'ero neleptopnang aobare abeneko “Yahut,” aro yopsiog. Yopsiogti, ambarelamsiogti, “A'un nimi aobare wamlomne tane phende-phende palamlulom. Nari a'un poglamsinnena, 'Palapmundi, phia nimi kulomag ulamsiangne yag lanalamsululom,' aro nari mikipne a'unag palilamsin,” aro pogsiog. 8 Poglamsiog abeneko pere aruklamsiogti, “Ot kame tunguna saelbapmundi pululom. Orange pabaheng kom. Kwaneng teroba babe, ag nubunge babe, kal ma'al babe pabaheng kom. 9 Palapmunne, yan sangag wangaropne enekalulom. Ag nongag wangkapmunne babe, hai pabalulom aghana, ag nongag wangkanepne lununne pabaheng kom. 10 As nhonag wa'al pimunba, ae ngainge nhondi, 'Nari aeag malamturom,' seleba, wapmundi, ae enekoag aghabog malamlulom. As anekoag ambarelamsimundi, nhon aeag mal pang, nhon aeag mal pang uaheng kom. Nimi nhondi aeag og malapmundi, as anekoag wamik nimi sembe komopto ambatsimun taneogna, ae aneko laplobi agha as anekoa lambamundi, wali pululom. 11 Aghana a'un as nhonag pimunba, nimi tanekori a'undi yubu ka'ebaik kom tanena, as aneko laplobi agha pululom. Laplobi agha palapmundi, so'o ubun yanag wamlenge po'oro pelengkalulom. Po'oro pelengkipmunne ane as aneko nimiri kembaikti, 'Malia lebobonge ane Allahri ipsildi, nu opsileagti,' sembaukang,” seog. 12 Seogpa, aobarenang aneko piekti, “A'undi mali-malia uropne lepsisut,” aro ambarelamsiek. 13 Ambarelamsiekti, Yesusti sinag mikipne pipsiogneag agha phia nimi kulomag ulamogne maikno yag lanalamsiek. Nimi niktop nimi maikno babe kemelamsiekti, kal saitun wana lolterop mag usoghag pelaglamsiekti, Yesus poneko mikipne pere agha wali nenelamsiek.

Nimiri Yesus sembe senelameka

14-15 Undo unulamekpa, nimiri Yesusti ulamogne sembe a'ero-a'ero seneraglamek. Nenneri, “Allah yubu silimu tiplamek nimiri samenag ulamek saog uro, el babe Allah yubu silimu tiptopne wamlari ulamla,” senelamek. Nenneri, “Allah yubu silimu tiptopne Elia nen samoro yaori, el agha ane to?” senelamek. Nimi nhon-nhondi Yesus sembe senelamekti, “El Yohanes, nimi maghag pelengehiropne poneko wamla. Yohanes poneko samenag tebao aghana nen kamag tangka yao. El kamag tao ane sembe, nimiri uanep komne Allahri mikipne el pere agha ulamla,” aro lelamek. Nimiri Yesusti ulamogne sembe maiknoro lelamekpa, mog so'o Galilea nimi sembe yubu sia leropne Herodesti babe ka'ebaog. 16 Herodesti ka'ebaogti, el lobaro seneragto lelamogti, “Ane sik Yohanes. Samen nari arukahinoba, nimiri Yohanes ngang karebaongpa, tebao. Aghana, wene el nen samoro kamag tao,” seog.

Yohanes maghag pelengehiropne obeka

17-18 Yubu sia leropne Herodesti Yohanes obogne undo uro yabiog. Samen Herodes ilipsae Pilipus wamog. Pilipus elkel Herodias wamogpa, yubu sia leropne Herodes ponekori ilipsaeri kel eneko pelepto aog. Pelebaogne sembe Yohanesti Herodesag yubu lelamogti, “An anipsaeri kel pelebaomne nene, Allahri yubu lebogne irikna phiro uaom,” aro wembaog. Wembaog ane sembe, Herodesti pelepto aog keleneko Herodiasti ela'angeag lelamogti, “Yohanes nene saelbamendi, haing sae kaupto kop aeag tobongkalulam,” seog. Seogpa, Herodesti nimi arukahiogpa, Yohanes salero haing sae kaupto tobongkibek. 19-20 Wembaogne sembe Herodes elkel Herodiasti, “Yohanes ya'ag omnun,” aro yo senelamog. Yo senelamog aghana, ela'ange Herodesti, “Yohanes poneko nimi sikne Allah Eldamneri poghogne wamlari, walia ulamla,” aro el wamog. Ane sembe Herodesti Yohanes yae urop nimiag, “Yohanes poneko wali uro piamlulom,” aro arukamsiogpa, elkel Herodias nenekori “Yohanes omnun,” sembaog aghana, omnep kom wamog. Wamogpa, yubu sia leropne Herodesti babe Yohanesti ambarelamog yubu ka'elamog abeneko pere, yeng uro ka'elamog aghana, elkel Herodias pelebaogne sembe “Huahane?” aro enhaun seog. 21 Olog wamekpa, ik nhon sum yubu sia leropne Herodesti, “Na mangkaneek sum kwelekto yabilbana sani yobatsinun,” aro nimi nubunang yopsiog. Eldi yubu eptopnangap, eldi yin saleropnang sikindoyaboap, mog so'o Galilea nimi nubunangap, “Na mangkaneek sum talbana, sani nikag tukap,” aro yopsiog. Yopsiog sumeneko elkel Herodiasti, “Sumene 'Yohanes omnun,' senelamnange pa'asea sumene agha,” sembaog. 22 Sembaogpa, sani nikag telamekne pere agha Herodias elmangkel wa'iogti, saren kelenekori nimi nubunang taneko whing toman kolapto seplamog. Kolapto seplamogpa, Herodesap elap nikag telamek nimiapti, “Saren kelene wali uro kolapto seplamla,” aro awi sembaek. Awi sembaekpa, yubu sia leropne Herodes ponekori saren kel enekoag, “Nanag molbane. Andi 'Sa'a-sa'a tatneho,' senelamlama tatkenun. 23 Nari saelbamna mog so'o molbanemena babe, naringe nhon andinge nhon pokto tatkenun. Sik lemna. Andi molbanemena tatkene kom tanena, Allah imnelne ponekori hae omnelul,” aro salag lebog. 24 Wene seogpa, saren kel enekori ilin Herodiasag hail palamogti, “Kain, na sa'a moloro anun?” aro haibaog. Haibaogpa, ilindi samoro ambarelamogti, “'Yohanes maghag pelengehiropne ngang karepto olopmenba, usog imnun,' aro Herodesag molbalulam” seog. 25 Wene seogpa, ta'ap sen koma saren kel eneko Herodes yaghag samoro piog. Piogti, mololamogti, “Nai, nari anag mololangkennena, Yohanes maghag pelengehiropne tebalul. Eldi usog ngangag agha karepto olobikti, usog yangkarobag paia tarelaikpa, imnun,' aro mololangken,” seog. 26 Molbaog yubu aneko ka'ebaogti, Herodes wana ikin taog. Wana ikin taog aghana, eldi wanaag seneraglamogti, “Tane wamang nimi whingag, 'Tatkene kom tanena hae Allahri omnelul,' aro salag pimna,” aro seneraglamogti aliri, “Kom senep komdi, hae tatnun,” sembaog. 27 Wene sembaogti, ta'ap sen koma yin salero nimi ohirop nimi nhonag, “Kelenekori, 'Yohanes maghag pelengehiropneri usog imnun,' selba karebel pimendi, payalulam,” aro arukaog. 28 Ane sembe nimi nenekori Yohanes piamekag aneko piogti, Yohanes usog ngangag agha karebel pina yangkarobag pibogti, Herodias elmangkel tarel aog. Tarel aogpa, saren kel enekori tipto ilinag 'Iplul' aro tarel piog. 29 Wene aro obekpa, Yohanesti yubu ka'ero neleptopnangdi ka'ebaekti, Yohanes nong teptoba tol aek. Tol aekti, Yohanes nong teptoba aneko pabiekti, kirik selenga lomag pail piek.

Yesusti nimi teng-tengne (5.000) kwaneng tatsiogha

30 Yesusti wepto pogsiognang taneko nen samoro Yesus yaghag yaek. Yaekti sikindi nimi yepto ulamekneap, nimi Allah yubu ambarelamsiekneap sembe Yesusag ambarek. 31 Ambarekpa, nimi maikno “Yesus kemel pukap,” aro pang yang ulamekneri Yesusap el neleptopnangap kwaneng tenep kom wamog. Ane sembe el neleptopnang ambarelamsiogti, “Yahut! Nu nimi oroghag piberi, olog nu wali tektek papto wamukap,” seog. 32 Wene seogpa, sin kabong lomag wa'iekti, nimi oroghag sip mag alip toman piek. 33 Piek aghana, nimi maikno sikin palameka ipsiekti, “Tanetna Yesusap el neleptopnangap agha palamang,” aro el tahiog. El tahiogpa, mog so'o anekoag wamek nimi maiknori, “'Yesusap eldi yubu ka'ero neleptopnangap mag abolag anoko saingil pukap,' aro ulamangpana, so'o toman merero sin sam whing karepto pukap,” aro ulamek. 34 Yesus kabong lomag agha lambom agha tilamsiogpa, nimi teng-tengne longkamek. Longkamekpa kembahiogti, “Nimi taneko wana ophag aro wamangnena, pham domba paia uhirop nimi orogti, pham domba 'Tala pukap,' aro ophag alo saog uro wamang,” aro o'ona sembahiog. O'ona sembahiogti, yubu maikno ambarelamsiog. 35 Ambarelamsiogpa, ae sin taogpa, eldi yubu ka'ero neleptopnangdi Yesusag yubu lelamekti, “Ae imbalba, mog so'o ane ae sorop komag paiag wamap. 36 Kwaneng orogti, andi nimi taneag 'A'un koloptahut,' aro ambatsimenba, as kanero wamangneag kwaneng kamna kapto tol pukang,” seek. 37 Wene seekpa, Yesusti samoro ambarelamsiogti, “A'undi agha kwaneng tatsimunba, tukang,” seog. Wene seogpa, sindi, “Nunag kal ma'al ologha wamlangena, tane wamang nimi teng-tengne wamangneap sunurop kom. Nuri kal ma'al agha ni tane wamang nimi sembe sunuro kwaneng tenep uro kamna kapto topsebe tanena, nimi nhondi wal linbare awe topsoba, kamna tatnep saog urop kal ma'al maikno agha kwaneng kamna kapto topsebe. Andi nunag, 'Hae tol pululom,' selam, te?” aro Yesusag haibaek. 38 Wene seekpa, Yesusti hailamsiogti, “A'unag kwaneng roti etpare poamlom? Kemel pululom,” seog. Kemel piekti, “Kwaneng roti taroba lambareap, ikan phendeap wamla,” aro ambarek. 39 Wene aro ambarekpa, Yesusti el neleptopnangag ambarelamsiogti, “Nimi palu a'ero-a'ero nembia, 'O'olaba saiag puksut,' aro ambattoa yabihilulom,” seog. 40 Seogpa, ambattoa yabihiekpa, nimi taneko teng-tengne wamek aghana, palu nhonag nimi teng phende saog uro, nhonag nimi teng tombare saog uro longoro pul piek. 41 Pukekpa, Yesusti kwaneng roti lambareap, ikan phende abenekoap tobogti, imag tiwalengkia Nuni Allahag, “Wali tatsilam,” seog. Wene seogti, kwaneng roti taneko tobogti, eldi yubu ka'ero neleptopnangag, “Nimi taneko kwaneng tatsululom,” aro khepto-khepto tatsiog. Tatsiogti, ikan phende abeneko babe sop kelekto-kelekto tatsiog. Tarelamsiogpa, el neleptopnangdi nimi ni tanekoag pogto tarelamsiek. 42 Poglamsiekpa, sin ni teekpa, mon og tahiog. 43 Teekpa mon og tahiogpa, phelektopne babe wamog. Eldi yubu ka'ero neleptopnangdi kwaneng rotiap ikan sopap phelektopne poloro pibekti, haing agha kau saog uro wiroba nubunge aobare liro pibek. 44 Nimi kwaneng teekne taneko kaubuniog teng-tengne (5.000) wamek. Aghana kelabo me babe wamekti teekpa, mon og tahiogne a'ilbahin kom.

Yesus mag alip toman yan ingiro palamogha

45 Wene kwaneng teekpa, ta'ap sen koma Yesusti eldi yubu ka'ero neleptopnangag, “A'un kabong lomag wa'imundi, na laplobi agha mag sin kauro as Betsaida sam pululom. A'un sam palapmunba, nari nimi maikno tanekoag 'A'ununge asag phut,' aro ambatsinun,” seog. 46 Mag sin kauro palamekpa, Yesusti nimi maikno tanekoag, “Pululom,” seog. Seogti, “Mo wamneri, Allahap yubu lemnunam,” aro main nhonag waelbaog. 47 Main nhonag yingkiogpa, imbaogpa, eldi yubu ka'ero neleptopnang kabongag agha mag sin nusamag palamekpa, Yesus el mo mag sin abolag wamog. 48 Mag abolag wamogti, tilamsiogpa, mikip uro mag kau karepto palamek aghana, khao sin whingag siba yalamogneri eka'uktina, nemen uro palamek. Mag sin nusamag eka'uk uro palamekpa, tibogahiogti, inipna tom nusam anabi, kwelekna anabiag, sikin wamekag mag alip toman yan ingiro piog. Palamogti, “Phibom agha pinun,” aro saog ulamog. 49-50 “Phibom agha pinun,” aro saog ulamogpa, tilamekpa, el mag alip toman yan ingiro palamogha tibogaek. Tibogaekti, inibin sembe sin kabong lomag wamekne taneko niri, “Phia yalamla,” aro log maikno seklebaekti, ngolol alamek. Logti ngolol alamek abeneko pere Yesusti sinag yubu lelamogti, “Nangkabo! Log sembaheng kom. Na Yesus a'unag yalamnari, wana aingniro wamsut!” seog. 51 Wene seogti, kabong lomag wamekneag wa'iogpa, khao aneko angnibaog. Eldi yubu ka'ero neleptopnang kabong lomag wamekne tanekori, “Yaghe, mane agha ual,” aro lo'om paibon seek. 52 Lo'om paibon seeknena, tam nene sembe. Yesusti kwaneng roti ologha tobogti, nimi teng-tengne kwaneng tatsiogpa, mon og uro teeka ibek aghana, anam wanaag seneraghek komdi, wana hekamsin koma wamek. Ane sembe, Yesus mag alip toman yan ingkiro mag sin nusamag yalamogpa, khao aingnibaogha ibekti, weneog, “Yaghe, Yesus poneko mikip sirikne wamla,” aro lo'om paibon seek.

Yesusti mog so'o Genesaret nimi niklamek nimi maikno wali nembahiogha

53 Kabongag agha mag sin kauro tara sip piekti, mog so'o Genesaret saingnil ingkiekti, kabong mag abolag kerekaek. 54 Saingnil ingkiekti, kabong lomag agha lanalamek abeneko nimi maiknori sin tibogahiekti, “Yesus yal,” aro el tahiog. 55 El tahiogpa, nimi tanekori merero as nhonag pang, nhonag pang ulamekti, “Yesus yal,” aro el nenelamsiek. “Yesus tane yal,” ana ka'ebaekti, nimiri niklamek nimi taneko morea kalag keyapto poa, “Yesus wamla,” seekag payalamsiek. 56 Yesus as nubungeag to, ologneag to, tala-tala palamogpa, “Yesus yal,” ana ka'ebaekti, nimi niktopne poa “Yesus whingag nembaneba, wali nembalul,” aro nimi longorobag payalamsiek. Payalamsiekpa, nimi niktopne tanekori wanaag agha Yesusag mololamekti, “Ot andi ag nongag wangkamlamne ag po'obahane tanena, wali tanun,” aro sarikto-sarikto mololamek. Nimi etneri eldi aghag babe po'olongolamek tanena, wali talamek.

Markus 7

Farisi nimiri samenag “Unualulom-unualulom,” aropne sembe Allah yubu weplameka

1 Ik nhon sum Farisinangap, Musari samenag mome tobog yubu ambatsiropnang etpareap Yerusalema Yesusag yaek. 2 Yaekti, kembamsiekpa, Yesus el neleptopnang etpare kwaneng telamek. Kwaneng telamekag aneko, Yahudi nimi sikinisag yabori “Allah whingag wali wamukap,” aro sae a'elero ul palamekne sunsunum uro uaek komdi, sae a'elban koma kwaneng telamek. 3 Tamna undo. Yahudi nimi sikinisag yabori samenag ambarelamsiekti, “Allah whingag sembenga pibebeagti, sae linag agha sae ma'alag wali uro a'alelamebe taneogna, kwaneng telamukap,” aro ambarelamsiekti, ul palamek. Ane sembe Farisi nimiap, ni Yahudi nimiap sop-sop sikinisag yabori ambarelamsiekne sunsunum uro ul palamekti, sae a'elban koma kwaneng telamek kom. 4 Sa'a-sa'a kamna kapto tol pina, nimi longorobag palamekti, samoro yalamek tanena, sae a'elban koma kwaneng telamek kom. Sae aghabog kom aghana, sikinisag yabori ul palamekne, mag ma'i ologne, nubunge babe, kwaneng ingiro tena babe, wali uro a'elban koma kwaneng telamek kom. Sikinisag yabori ul palamekne sunsunum uro Yahudi nimiri sop-sop ul palamek. 5 Ane sembe Yesusti yubu ka'ero neleptopnangdi sae a'elban koma kwaneng telamekpa, Farisinangap, Musari samenag mome tobog yubu ambatsiropnangap abenekori ipsiekti, Yesusag hailamekti, “Sa'a sembe andi yubu ka'ero neleptopnangdi sae linag agha sae ma'alag a'elban koma kwaneng telamang? Nunisagyabori, 'Allah whingag wali wamukap,' aro ul palamekti, 'Undo-undo unulamlulom,' aro ambatsiek yubu phibang,” seek. 6 Seekpa, Yesusti samoro ambarelamsiogti, “A'undi sop-sop senelamlomne, 'Nimiri na wali kembanukang,' aro walia uloa saog ulamlom. Aghana samenag Allahri yubu silimu tiptopne Yesaya ponekori a'un sembe mome toro pibog. Allahri yubu lebogpa, Yesayari tipto mome toro pibognena, 'Nimi tanekori pamag agha na omeklamneang aghana, sindi wanaag sik uro omeklamneang kom. 7 Sindi nimiag yubu ambarelamsiangnena, Nimiri senenneag agha 'Undo-undo unuaukang,' aro ambarelamsiang. Aghana Na Allahri aruksirop yubu sik uro ambarelamsiang kom. Ane sembe sindi Na omeklamneang yubu ka'elamna kom.' aro Allahri ambarogpa, Yesayari tipto mome toro pibog. 8 Nimiri, 'Undo-undo unualulom,' aro ambatsiropne mikip uro saelba ulamlom aghana, Allahri aruksirop yubu lilobi agha saelba ulamlom kom,” seog. 9 Yesusti Farisinangap, Musari yubu ambatsiropnangap tanekoag tipto ambarelamsiogti, “Yaghe, a'undina, 'Wali sirika ulamap,' senelamlom te? A'undi ul palamlomnena, 'Nunisagyabori “Undo-undo ul palamukap,” senenne saelba Allahri aruksirop yubu ingisaplamlom. Sik, wali ulamlom te? 10 Unulamlom aghana, tam nenena wela sembamlom? Samenag Allahri Musa ambarelamogpa, Musari tipto ambatsiognena, 'A'uni a'unin abeneko kipto o'ona senelamsululom,' seog. Seogne apna, 'Nimi etneri ili ilin yo'olamsile tanena, nimi eneko ya'ag oplulom,' seog. 11-12 Musari wene seog aghana, a'undi ul palamlomneap, Musari yubu ambatsiogneap olog sunsunum kom saog wamla. Sunumnana undo. Nimi nhondi eldi nong nimiag yubu lelamsori, 'Nai kaen, nari saeag wamlange agha yepsisene aghana, nari samenag “Allah sembe pimnun,” aro salag pimno. Salag pimno ane sembe, a'un yepsinep kom,' aro lemnep. Nimiri eldi nong nimiag undo ambatsiso tanena, Allahri aruksirop yubu, 'A'uni a'unin abeneko kipto o'ona senelamsululom,' aro lebogne sunsunum urop kom. Sunsunum kom aghana, a'un Farisinangap, Musari mome tobog yubu ambatsiropnangapti, 'Nong nimi yepsinep kom,' selenge ponekoag, 'Hae, andi saeag agha “Allah sembe pimnun,” aro salag pibom. Ane sembe andi nong nimi yepsululam kom,' aro nimiag ambarelamsilom. 13 Tam neneog kom. Tam nene saogne maikno ulamlom. A'undi amona nimiag ambarelamsilomdi, 'Nunisagyabori ul palamekne sunsunum uro ulamsebe,' aro ambarelamsilom abeneko pere, a'undam nimiri Allahri aruksirop yubu lilobi agha wail ibarelamlom,” seog. 14 Seogti, nimi maikno taneko yopsiogti, yubu ambarelamsiogti, “A'un ni wali uro ka'ebamundi, seneraglamlulom! 15 Nimiri sa'a-sa'a tenba, kulomag wa'in tanena, nimi eneko sembe Allahri, 'Loba,' senelamla kom. Nimiri wanaag agha seneraghongkia mali-malia lero ulamla tanena, wanaag agha malia lero uropne sembe Allahri, 'Loba,' sembanep. 16 Nimi ni ao wamla ane sembe, ka'eamlomne nene wali uro seneraglamlulom,” seog. 17 Wene seogti, Yesus nimi maikno taneko laplobi agha piogti, eldi yubu ka'ero neleptopnangap aeag wa'iek. Wa'iekti, eldi yubu ka'ero neleptopnangdi elag hailamekti, “Sunumna nimiri tenaba sembe ambatsilamne sa'a sembe leplam?” aro haibaek. 18-19 Haibaekpa, Yesusti sinag hailamsiogti, “A'un olog anam seneraglom kom te?” aro haibahiog. Yesusti wanaag seneraglamogti, “Nia mangkina nimiri tenaba tehonge sembe Allahri nimi eneko sembe, 'Loba,' sembalul komdi, nimiri tenaba ni tenep,” aro, “Tibin nenero ambatsinun,” sembaogti, tipto ambarelamsiog. Eldi yubu ka'ero neleptopnangag ambarelamsiogti, “Nimiri sa'a-sa'a tenba, kulomag wa'in tanena, nimi eneko sembe Allahri, 'Loba,' senelamla kom. Tam nenena, a'un wana hekto seneraglom kom te? Nimiri sa'a-sa'a tenaba terop tanena, nimi kulomag wa'irop aghana, wanaag ya'ag wa'irop kom. Nia mangkina nimiri tenaba tenba, monag tisirikag wa'irop aghana nen lambanep,” seog. Eldi yubu lebogne neneag agha, “Nia mangkina tenaba waliri, nimiri terop, tanena Allahri, 'Loba,' sembalul kom,” aro tam karepto pibog. 20 Wene seogti, nen ambarelamsiogti, “Nimiri wanaag agha lero uropne sembe Allahri, 'Loba,' sembanep. 21-22 Nimiri wanaag agha lero uropne nenena, 'Undo unuahane,' aro seneragtopne agha mali-malia lelamlari ulamla. Nimiri wanaag agha seneraghongkia mali-malia ulamangnena: kelabo nengabo toptangkamna komne salik-malik tektangtop, ora nimiri kelabo nengabo sembe, 'Naringe wamsoba saelbahane,' aro pelepsirop, nimiringe haogha torop, nimi ya'ag ohirop, aboapti, topsene senerop, yoaba uahane senerop, orolena lerop, nimiri wana bobongeag agha ali neneptangtopne urop, yog nimiringe sembe naringeog wamso senerop, nimi san lerop, metmereng arop, wanaag seneragna koma ua urop, 23 Ni lemnange tanena, nimiri wanaag agha seneraghongkia unulamlange sembe undo unurop nimi eneko sembe Allahri, 'Loba,' sembahinep,” seog.

Yahudi sisa kom urop kel nhondi Yesusag sikne aro seneraglamogha

24 Wene seogti, Yesusti mog so'o Galilea laplobi agha mog so'o Tirus peramag piog. Piogti, “Tektek papto wamnun,” sembaogti, “Nimiri imneikag,” aro ae nhonag wa'iogti, wamog. Wamog aghana, nimiri el yal aro el taek. 25 Kelabo nhon elmangkel phia yonge kulomag wamog kel enekori ka'elamogpa, “Yesus yal,” ana ka'ebaog. “Yal,” ana ka'ebaog abeneko pere keleneko yingkina “Yesus kipnun,” aro el whingag yabu sanukto uamupto malingkiog. 26 Yesus sekamogpa, yanag malingkiogti, Yesusag mololamogti, “Namangkelag phia yonge wamlaba, yamendi, yaglambalulam,” aro wanaag agha sarikto-sarikto molbaog. Molbaog aghana, keleneko nimi sisa Yahudi kel kom. Mog so'o Siria as nhon Penisia peram wamogneag agha mangkaek kel wamogpog, Yesus whingag mololaog. 27 Molbaogpa, Yesusti kel enekoag lelamogti, “Nimiri sikinmabo sam kwaneng tarelamsiangdi, amik kam kwaneng tarelamang. Kwaneng me ologneri saeag agha pelepto kamag tobogsin tanena mali. Ane saog uro na yog asag nimi sam yebel phinep kom. Namabo Yahdudinang nari yubu ka'ero neleptopnang sam komopto yepsisene taneogna, nimi sisa Yahudi kom nimi amik yebel phinep,” seog. 28 Seogpa, kelenekori, “Mikip phelektopne wamlari, ologha sirikagne tatneho,” aro wanaag seneraglamogti, lelamogti, “Nai, otsik leplam. Aghana kwaneng meri telamnaba, ubun pelengloropne kam umag ua tokto toro tenep,” seog. 29 Seogpa, Yesusti elag lelamogti, “Andi samoro ambatnelamne wali leplam. Andi molbanelamne wene uro yabil ane sembe, hae pululam. Phia yonge andi kelme kulomag agha lambal,” seog. 30 “Lambal,” seogpa, keleneko eldi aeag piog. Piogti kemelamogpa, elmangkelag phia yonge kulomag wamogne neneko lambaogpa, keleneko tektek papto marobag malamog. Yesusti nimi yubu lerop komne ao leptopne wali nembaogha 31 Wamogha Yesus Tirus mog so'o aneko laplobi agha, Sidon ina agha palamog. Palamogti, mag sin Galilea peramag phibom agha heng walelingkirobag sip mog so'o si As Sa'obare as anabi toman piog. 32 Piogti wamogpa, nimiri Yesusag nimi yubu lerop komne ao leptopne nhon payaek. Payaekti, “Sae elag pipmenba, wali talul,” aro molbaek. 33 Wene aro molbaekpa, Yesusti “Mo wamnunam,” aro yubu lerop komne ao leptopne poneko poa nimi oroghag pabiog. Pabiogpa mo wamdekti, Yesusti sae ma'al agha ao lom abenekoag tobongkibog. Tobongkibogti Yesusti sae ma'alag sulumag supto yubu lerop komne ponekori silimuag pelaghirog. 34 Silimuag pelaghirogti, imag tiwalengkia Yesusti hain nubu uro ebaogti, pho aro lelamogti, “Efata,” seog. Yahudi nimiri lerop yubuag “Efata,” seognena, nuri yubuag “Kube,” aro lebog. 35 Wene seog abeneko pere, ao kubogti, pam silimu lebe aro yubu lemnep wamogpa, peket uro yubu lelamog. 36-37 Nimi eneko wali taogti, peket uro yubu lelamogpa, Yesusti sin wamek nimi tanekoag, “Tam nene sembe nimiag ambatsiseng kom,” aro irikahiog. Irikahiog aghana, nimi tanekori Yesusti wali nembaogne sembe “Map, mane agha ual,” aro lo'om seekti, wana awiri ambatto poa yabalamsiek. Yesusti nen “Ambatsiseng kom,” aro sarikto-sarikto irikahiogpog, sindi yubu nubu nenero ambatto poa yabalamsiek. Ambatto tongolamsiekpa, ka'elamekti, “Nia mangkina wali ulamlari, nimi pam ao leptopne babe kuplamsilba, yubu lelamang,” aro yubu sabo nenero ambarelamsiek.

Markus 8

Yesusti nimi teng-tengne (4.000) tena tatsiogha

1 Sin taneko ik etpare wamekpa, nimi maikno Yesus wamoghag longol aek. Longoro ulamekpa, kwaneng orogti kwaneng yo ulamsiogpa, Yesusti ipsiog. Ipsiogti, Yesusti eldi yubu ka'ero neleptopnang yopsiogti, yubu lelamogti, 2 “Nimi maiknori nanag nelepto kemel aneongpa, wamap paghabog inipna ik wilindip sum tal. Ik wililindip sum talba, kwaneng orogti kwaneng yo sembamangdi, wamangba, yareag senelamsin. 3 Nari sinag 'A'ununge asag pululom,' aro ambatsisene aghana, sin tane wamang nimi weag nimi agha yingkina wamang. Ane sembe, 'Pululom,' sene tanena, 'Kwaneng yoapti mandu aro phukul piikag,' senelamnari, 'Pululom,' senun kom,” seog. 4 Seogpa, eldi yubu ka'ero neleptopnangdi samoro lelamekti, “Sik, nimi along tanekori kwaneng teheng aghana, kwaneng orogbana, pai aldesog urobag wamaptina, tala siba kwaneng roti sunuro tol pinep?” seek. 5 Wene seekpa, Yesusti, “Kwaneng roti etpare poamlom,” aro haibahiog. Haibahiogpa sindi, “Kwaneng roti saekpare wamla,” seek. 6 Wene seekpa, Yesusti nimi maikno wamek nimi tanekoag, “Puksut,” seogti, kwaneng roti saekpare abeneko tobogti, Allahag, “Nani, wali tatsilam,” seog. Seogti, kwaneng roti saekpare abeneko saeri khepto-khepto eldi yubu ka'ero neleptopnangag, “Tarel phululom,” aro tatsiog. Tatsiogpa, nimi maikno taneko pogsiek. 7 Sin wamekne anabiag nimiri ikan ologne etpare babe poamek. Ikan ologne abeneko babe Yesusti tobogti, Allahag, “Nani, wali tatsilam,” seog. Seogti, ikan abeneko babe el neleptopnangag, “Pogsululom,” aro tatsiogpa, pogto tarel phiek. 8-9 Pogto tarel phiekpa, nimi ni teekpa, mon og tahiog. Sumeneko teek nimi teng-tengne (4.000) mon og uro teek. Kwaneng rotiap ikan sopap phelektopne babe wamog. Eldi yubu ka'ero neleptopnangdi kwanengap ikan sopap phelektopne poloro pibekti, haing agha kau wiroba nubunge saekpare libaek. Wene teekpa, mon og tahiog taneogna, Yesusti nimi tanekoag, “A'undi asag pululom,” seog. 10 Seogti, ta'ap sen koma elap eldi yubu ka'ero neleptopnangap kabong lomag wa'iekti, mag sin Galilea kauro heng puruknag sip mog so'o Dalmanuta piek.

Farisinangdi Yesusag “Kekneba nhon uamenba, anag sikne aro seneraghukap,” seeka

11 Piekpa, Farisi nimi etpare “Mibukap,” aro Yesusag yaekti, yubu leldalamek. Yubu lelamekti, “Allah Imagne ponekori sik uro an pere agha ulamla tanena, kekneba nhon ualulam,” seek. 12 Sindi elag sik semban koma wene aro ambarekpa, Yesusti hain nubu ebaogti, wana ikin senelamog. Wana ikin senelamogti, samoro ambarelamsiogti, “A'un wene wamlom nimiri na sembe ka'elamlomdi ililamnelom. Sa'a sembe nanag, 'Nen kekneba nhon ualulam,' alamlom? Sik uro lemnuan. Nari kekneba a'un sembe nen tatsinun kom,” seog. 13 Seogti, Farisi nimi taneko lilobiagha Yesus kabongag waelbaogpa, eldi yubu ka'ero neleptopnangap mag kauro tara sip piek.

Yesusti kwaneng roti khebatsiogne sembe el neleptopnangdi wana hekto seneraghek komne sembe lebogha

14 Kabong lomag agha mag alip toman mag kauro palamek. Palamek abeneko pere, sin el taekti, “Kwaneng roti sembe ekon taapti, nhonog payaap,” aro el taek. 15 Sin kabong lomag agha mag alip toman palamek nimiag, Yesusti wenero ambarelamsiogti, “Farisi nimiap, nimi nubunge Herodesap sin abeneko wanaag 'Waelbalul,' aro yamoroba saog uro wamlange sembe, 'Nunag taleag,' aro haing whi uro togtangto yae wamlulom,” seog. 16 Wene seogpa, eldi yubu ka'ero neleptopnang taneko seneraghekti, sin mamun lelamekti, “Nu kwaneng roti payaap kom ane sembe, 'Roti waebalul,' aro yamoroba sembe undo lepla,” alamek. 17 Wene alamekne Yesusti ka'ebahiogti, hailamsiogti, “Sa'a sembe kwaneng roti orogne sembe tam nembalomdi yubu lelamlom? A'undi wanaag seneraglamlom komdi, a'undi seneragna sao kauplolamsil, te? Wana hekamsin komdi ekon wamlom, te? 18 A'undinge haing wamla aghana sa'a sembe ililamlom kom? A'undinge ao wamla aghana sa'a sembe ka'elamlom kom? Nari uanonge sembe ekon talamsil te? 19 Kwaneng roti lambare abeneko agha nimi teng-tengne (5.000) khebatsinoba, teongne sembe seneraglamlulom. Kwaneng teongba, mon og tahioba, kwaneng roti phelektopne poloro pibomne, kau wiroba nubunge etpare libaom?” seog. Seogpa, “Kau wiroba aobare libabo,” seek. 20 Wene seekpa, Yesusti nen hailamsiogti, “Nen amik sum kwaneng roti saekpare agha nimi teng-tengne (4.000) khebatsinoba, teongne sembe babe seneraglamlulom. Kwaneng teongba, mon og tahioba, kwaneng roti phelektopne poloro pibomne, kau wiroba nubunge etpare libaom?” seog. Seogpa sikindina, “Kau wiroba saekpare libabo,” seek. 21 Wene seekpa, Yesusti sinag samoro ambarelamsiogti, “Undop pogna, a'undi sumene babe anam seneraglamlom kom te?” seog.

Yesusti as Betsaida nimi haing uropne nhon wali nembaogha

22 Kabong lomag agha mag alip toman palameka as Betsaida piek. Piekpa nimiri as enekoag agha nimi haing uropne nhon Yesusag payaekti, “Elag sae pipmendi, wali nembalulam,” aro molbaek. 23 Molbaekpa, Yesusti nimi eneko sae kiliro as enekoag agha poa lambaog. Poa lambaogti, nimi aneko haingag sulumag likto sae ni phende pibog. Sae pibogti hailamogti, “Andi sa'a iplam?” seog. 24 Wene seogpa, nimi eneko whingag sip tibogaogti, yubu lelamogti, “Nimi yabalamangba, tibogamna aghana, tibin uro iamna kom. Yabalamangba ililamsinne kaldi lebe aro yabaloa saog ililamsin,” seog. 25 Wene seogpa, Yesusti nen ik phendep sum sae phende ponekori haingag pibog abeneko pere, nimi aneko haing kwelekaog. Kwelekaogpa, el nia mangkina tibin uro ililamog. 26 Tibin uro ililamogpa, Yesusti ponekoag aruklamogti, “Nimi asag ambatsin koma aeag pululam,” seog.

Petrusti Yesusag, “Allahri an, 'Taulbahimendi, saelbamsululam,' aro wepto pogkeogne,” aro lag phoro lebogha

27 Tanena Yesusap eldi yubu ka'ero neleptopnangap as nubunge Kaisarea-Pilipi kanero wamek asag piek. Inaag palamekti, Yesusti sinag hailamsiogti, “Nimirina na sembe etne alamang?” seog. 28 Seogpa, samoro ambarelamekti, “Nimi nenneri an sembe, 'Yohanes maghag pelengehiropne poneko tebaog aghana, nen kamag taonge poneko ane,' senelamangdi, yubu lelamang. Nenneri, 'Elna, samenag Allah yubu silimu tiptopne Elia poneko samoro yaori wamla,' senelamangdi, yubu lelamang. Nenneri, 'Elia kom aghana samenag Allah yubu silimu tiptopne yogne kamag taonge wamla,' senelamangdi, lelamang,” seek. 29 Wene seekpa, Yesusti nen hailamsiogti, “Aghana a'un morina na sembe etne senelamnelom,” aro Yesusti haibahiog. Wene aro haibahiogpa, Petrusti samoro lelamogti, “Anna, Nuni Allahri samenag 'Pognun,' aro salag lero pibogne sunsunum uro, an 'Taulbahimendi, saelbamsululam,' aro wepto pogkeogne wamlam. Nuni Allahri an undo pogkeogne sembe, 'Kristus wamlam,' alamna,” seog. 30 Wene seogpa, Yesusti iriklamsiogti, “Na sembe, 'Kristus, Allahri wepto poghol aogne wamla,' aro nimi nhonag babe lag phoro ambatsiseng kom,” seog.

Yesusti el seklero tebanepne sembe lebogha

31 Wene seogti, lelamekne neneag agha Yesusti alnibaogti, eldi yubu ka'ero neleptopnangag el amik seklebalulne sembe ambarelamsiog. Ambarelamsiogti, “Na imag agha 'Mog so'oag nimi tanun' aro yahinge wamnabog, Yahudi nimi maiknori wa'ebanukang. Na wa'eplamniik nimina, sikiniyabo Yahudi nimi sembe wenehirop nimiap, memnang Allah sembe pairopnang sikinipsaboap, Musari samenag mome tobog yubu ambatsiropnangapti wa'ebanukang. Wa'ebaniikti, ya'ag omnukang. Ya'ag omnukang aghana, ik wilindip sum nen samoro kamag tanun,” aro alniro ambatsiog. 32 Eldi yubu ka'ero neleptopnang ambarelamsiogti, el seklero tebanepne sembe tognoban koma lag phoro ambatsiog. “Seklero tebanun,” aro ambatsiogpana, Petrusti Yesus sae kiliro kaeag sip pabiogti, “Undo lepseng kom,” aro wembaog. 33 Wene aro wembaogpa, Yesusti taongkom agha eldi yubu ka'ero neleptopnang yogne kembamsiog. Kembamsiogti, Yesusti Petrusag samoro wenelamogti, “Phia yubu leplam. An Na wailag sip pi! Andi leplamnena, Allahri seneropne kom. Nimiri seneropne agha leplam,” aro wembaog. 34 Wene aro wembaogti, Yesusti nimi maikno wamekne tanekoap eldi yubu ka'ero neleptopnangap “Yahut,” aro yopsiog. Yopsiogti, sinag yubu ambarelamsiogti, “Nimi etneri, 'Na Yesusag nelepto nhon palamnunam,' senelamle tanena, mo neleplamnelul kom. Eldi wanaag agha seneragtopne lipseleri, Allahri senenne sunsunum uro seneraglamle tanena, hae nanag neleplamnelul. Nimi enekori, 'Yesusag nelebel pinun,' senelamle tanena, eldi wanaag agha, 'Nimiri na yubu nepto kalag sipto ya'ag omneika babe, khaepto Yesusag neleplamnun,' senelamle taneogna, neleplamnelul. 35 Nimi etneri, 'Na wali wamnange eka'uk taneleagti, Yesusag nelebel pinun kom,' senelamle tanena, Allahri nimi eneko ya'ag kamag nembalul kom. Aghana nimi etneri na Yesus sembe seneraglamneleri, 'Allahri yubu walinge salag pibogne sunsunum uro Yesus sik uro wepto poghog. Ane sembe na wali wamnepne sae limneri, Yesusag nelebel pinun,' aro seneraglamle tanena, Allahri nimi eneko sembe ya'ag kamag nembalul. 36-37 Kamag uro unne nene nia mangkina agha kamna kapto lumbanep te? Nia mangkina mog so'oag wamlange nimiag tahoba, tebale sumeneko Allah ya'ag kamag uro unne elag tale kom tanena, el tupne wamla sembanep kom. 38 Wene wamang nimi tanekori Allah lai agha mali-malia maikno ulamang. Nimi etneri mog so'oag nimi whingag logti aliri, 'Yesusap ma'aptaukap kom,' sele tanena, Nari babe nimi eneko sembe, 'Elna nari nimi kom,' senun. Na imag agha mog so'oag nimi tahinge, amik samoro yalamne sumeneko, Allah Eldamneri arukna imagnang malaikatap yanun. Nani Allahringe imang warero libango aropne nanag wamleba yanun. Yalamne sumeneko nimi etne aliri nanap ma'aptangtop kom tanena, na amik yane sumeneko babe, nimi eneko Nani Allah whingag wamleba, 'Nari nimi kom,' senun,” seog.

Markus 9

1 Seogti, nen tipto yubu lelamogti, “A'un tane wamlom nimi sikne agha ambarelamsin. A'un tane sekamlom nimi anabiag agha nimi nhon-nhon anam teban komag, Allahri mog so'oag nimi maikno saelbamsilulne lag taleba, iplulom. Allahri mog so'oag nimi saelbamsilulne nenena, Eldamneri mikipneag agha lag nembaleba, anam teban komag a'un anabiag agha nimi nhon-nhondi iplulom,” seog.

Yesus nong a'eropne tangom agha haing omomne kororo warebaogha

2-3 Wene seogpa, ik no'opbare wameka, Yesusti Petrusap Yakobusap Yohanesap enero poa yim wenge nhonag waelbaekti, sin tombare mo wamek. Mo wamekpa, sikin whingag agha Yesus nong a'eropne taogpa, eldi ag wangkamogne haing omomne kororo yame warebaog. Eldi ag kororo warebaogne nenena, nimi mog so'oag nimiri ag a'elbanepne sunsunum wamog komdi, haing omomne kororo warebaog. 4 Kororo warebaogpa, ilipsabori tilamekpa, Yesusap nimi phendeap yubu lelameka ipsiek. Yesusap yubu lelamdek nimi abeneko ipsieknena, sikinisagyabo Allah yubu silimu tiptopnang Eliaap Musaap Allahri nen samoro payahiogpa, Yesusap yubu lelamekpa ipsiek. 5-6 Yubu lelameka ipsiekti, Petrusap, Yakobusap, Yohanesap sin wanaag lo'om seekti, logti Petrusti, “Sa'a senep,” sembaog. “Sa'a senep,” aro Yesusag yubu lelamogti, “Nai, amohiropne wamlamne! Nu tane wamapnena wali. Ane sembe ae wilindi soro kaluna kaulbaukap. An sembe nhon, Musa sembe nhon, Elia sembe nhon sobatsukap,” seog. 7 Wene seogpa, toa yaogti lililamsiog pere agha, Allahri imag agha yubu lelamogti, “Anena Na Name, wanaag wamnelne. Eldi yubu ka'eamlulom,” alamogha ka'ebaek. 8 Wene seog abeneko pere, kanero kemelamekag agha Eliaap Musaap nen tognop tarekpa, ot Yesus agha sinap nhon wameka ibek. 9 Undo unuaogpa, Yesusap el neleptopnang wilindi abenekoap yimag agha kuluklamekti, Yesusti irikto yubu ambarelamsiogti, “A'undi yimag agha wene iplomne sembe nimi nhonag babe ambatsiseng kom. Na imag agha mog so'oag nimi tahiri, wamna aghana, amik tebaneri, nimi teptopne anabiag agha nen samoro kamag tanun. Kamag tanun sumeneko tale taneogna, a'undi wene iplomne sembe nimi ambatsululom,” seog. 10 Wene seogpa, Yesusti yubu ka'ebaekne sunsunum uro nimi ambatsiek kom. Nimi ambatsiek kom aghana sin mamun hail talamekti, “Sa'a sembe Yesusti, 'Imag agha mog so'oag nimi tahinge amik nimi teptopne anabiag agha kamag tanun,' sel?” aro yubu hail talamek. 11 Sikin mamun yubu hail talamekti, Yesusag babe hailamekti, “Musari samenag mome tobogne ambatsiropnangdi ambarelamsiangnena, 'Allahri weptopne “Mog so'oag nimi saelbamsululam,” aro poglenge yalul. Aghana el anam yan komag, Elia sam yaleba, Allahri wepto poglenge amik yalul,' aro ambarelamsiang. Sa'a sembe sindi undo ambarelamsiang?” aro haibaek. 12-13 Wene aro haibaekpa, Yesusti samoro ambarelamsiogti, “Allahri wepto pogtopne anam yan komag, Elia ponekori sam yingkina, 'Allahri wepto poglenge poneko yanepne sembe ina yarebanun,' aro nia mangkina welingkirop. Ane sik uro ambarelamsiang. Aghana nari a'unag ambarelamsinne, Elia poneko nousap yaoba, nimiri el sembe karongdi, 'Malia uaukap,' senenne sunsunum uro ni uaong. Sikindi elag malia uaongne sembe anam uro yabin komag Allahri sam el wamogti, Eldi yubu mome toro pairopnangag ambatsiogha sunsunum uro mome toro pibeka wamla. Aghana tamna undo. Sindi Allah yubu tipto samenag mome toro pibek nangdi, 'Imag agha mog so'oag nimi talenge ponekona, nimiri wa'eplamikpa, seklebalul,' aro mome toro pibek. Wali uro seneraglapmundi, 'Sa'a sembe mome ane toro pibek?' aro seneraglamlulom,” seog.

Yesusti phia yonge me kulomag agha yag lambaogha

14 Wene seogpa, Yesusap elkabo wilindi abenekoap nen samoro yimag agha kulukul alamekti, eldi yubu ka'ero neleptopnang yogne wamekag yaek. Yalamekti, kemelamsiekpa, nimi maikno longolaeka nusamag Musari mome toro pibog yubu ambatsiropnang etpareri Yesusti yubu ka'ero neleptopnang yogne aneko toraptangto lel talamekpa, ipsiek. 15 Ipsiekti yalamekpa, nimi longkamek nimi tanekori Yesus tibogaekti, “El yalamla,” aro awi maikno senelamekneag agha merero utol piek. 16 Utol piekpa, Yesusti sinag hailamsiogti, “Sa'a sembe tam nenero yubu lel talamlom?” aro haibahiog. 17 Wene aro haibahiogpa, nimi longolaekne anabiag agha nimi nhondi samoro ambarelamogti, “Nai, amohiropne wamlam. Nari me anag poa yanne, 'Wali nembalulam,' aro payan. Phia yonge el kulomag wa'iogti, yubu kom nembaog. 18 Phia yonge nenekori elag ulamlange, yamoro eplamlari, so'oag oro manalamla. Manalamlaba, me eneko si kelengtepto si ka'en toman kamola makel alamlari, nong ni kikiplamla. Ane sembe, payandi andi yubu ka'ero neleptopnangag 'Wali nembatnululom,' aro molbahin aghana, sumbangba eraruk tina, wali nembanep kom saog wamla,” aro Yesusag ambarog. 19 Wene aro ambarogpa, Yesusti sinag yubu lelamogti, “Eh, a'un nanag sikne aro seneraglamlom kom nimi. Na ko'o ik etbare a'un anabiag wamneri, 'Nanag sikne aro seneraglamseng,' aro wana palingkina wamnep? Me ane payahut,” seog. 20 Seogpa, me aneko Yesusag payaek. Payaekpa, phia yonge aneko Yesus ililamog abeneko pere, me anekoag uloghognena, konkonoro so'oag mambirogpa, so'oag pemaglamogti, si ka'en toman kamola makel alamog. 21-22 Si ka'en toman makel alamogpa, Yesusti iliag hailamogti, “Etsuma phia yonge el kulomag wa'iori ulamla,” aro haibaog. Haibaogpa, ili ponekori samoro ambarelamogti, “El olog wamoghag agha wa'iogti, phia yonge nenekori 'Omnun,' aro ik nhon-nhon aukag wepto talamlori, ik nhon-nhon babe maghag wepto talamlo. Nu sembe yareag sembahisomdi, yepsisom. Andi el wali nembanep to, kom to?” aro Yesusag molbaog. 23 Wene aro molbaogpa, Yesusti samoro ambarelamogti, “Sa'a sembe andi nanag, 'Yepsinep to, kom to,' aro haibanelam? Andi nanag seneragto, 'Allah mikipneri el pere agha sik uro ulamla,' aro nanag seneraglamnemen tanena, andi sa'a-sa'a nanag molbanemenne sunsunum uro uro yabinep,” seog. 24 Yesusti wene seog abeneko pere, me eneko ili ponekori yubu haum aro lelamogti, “Nari anag sik semban aghana, wana phende taneleagti, yepnemen andarina nari nubu uro anag 'Sikne' aro seneraglamnun,” seog. 25 Seogpa, Yesusti kemelamsiogpa, nimi maikno merero longol aek. Merero longolameka kembamsiogti, Yesusti phia yonge nenekoag aruklamogti, “An phiari me aneag pam lepto ao leplamlamne, nari anag 'Lambae!' aro yaglangken. Me eneag agha lambamendi, nen samoro wa'al alulam kom,” seog. 26 Wene “Lambae” seogpa, phia yonge me eneko kulomag wamogha haum aro lanalamogti, me eneko nong lolog murulamog pere agha lambaog. Lambaogpa, me eneko tebalo nimi saog uaogpa, nimi maikno tanekori, “Ya'ag loba tal,” alamek. 27 “Loba tal,” alamek aghana, Yesusti me eneko sae salero toro sekirogpa, me aneko sekog. 28 Me eneko wali taogti, sekogpa, Yesus eldi yubu ka'ero neleptopnangap ae lomag wa'ina, mo wamek. Sin Yesusap nhon mo wamekti, Yesusag hailamekti, “Nai, sa'a sembe nuri phia nimi kulomag ua ulamsilne neneko nuri yaglambahinep kom?” aro haibaek. 29 Wene aro haibaekpa, Yesusti samoro ambarelamsiogti, “Phia yonge nene saogne yag lambahinepnena, mo yubuag agha, 'Lambae,' arop tanena, yaglambanep kom. Ot Nuni Allahag molona mololapmunba, Allahri ka'ebom agha wali sele taneogna, El mikipne pere agha yag lambahinep,” seog.

Yesusti “Ya'ag omnukang,” aro eldi yubu ka'ero neleptopnangag ambatsiogha

30-31 Seogti, Yesusap eldi yubu ka'ero neleptopnangap mog so'o aneko laplobi agha mog so'o Galilea phiro piek. Palamekti Yesusti senelamogti, “Nari yubu ka'ero neleptopnangap mo wameberi, ot sin aghabog el nenero ambarelamsinun. Ane sembe nu tane wamapne sembe nimiri el taikag,” aro lag palamek kom. Yesusti eldi yubu ka'ero neleptopnang ambarelamsiogti, “Na imag agha mog so'oag nimi tahinge aghana, nimi nhondi na aisanang saeag nenero pankhebanelul. Pankhebaneleba, ya'ag omneik aghana, wilindip sum nen samoro kamag tanun,” aro ambatsiog. 32 Yesusti wene aro ambatsiogpa, yubu neneko sindi wali uro seneraghek kom aghana logti, elag haibaek kom.

Yesusti “Nimi etneri umag neneptangto nimi ni yepsile tanena, Allah whingag nubu tanep,” aro ambatsiogha

33 Sin mog so'o Galilea palamekti, as Kapernaum yaek. Yaekti, aeag wa'iekti, Yesusti eldi yubu ka'ero neleptopnangag hailamsiogti, “Usa inaag yalamap abeneko tam huropne sembe yubu leple yalamlom?” aro haibahiog. 34 Wene aro haibahiogpa, samoro yubu lebek kom. Elag samoro ambarek komnena, inaag yalamekti, sin mamun “Nun anabiag agha etne agha nubunge?” aro yubu lep tang-tang yalamek. Ane sembe aliri, yubu lebek kom. 35 Ambarek komba, Yesus pukogti, eldi yubu ka'ero neleptopnang aobare aneko yopsiog. Yopsiogti, yubu ambarelamsiogti, “Nimi etneri, 'Na Allah whingag nubunge tanun,' senelamle tanena, nimi enekori, 'Whingagne tanun,' seneropne laipsileba, wana mamleba, nimi ni yeplamsile taneogna, Allah whingag nubu tanep,” seog. 36 Wene seogti me ologne nhon tobogti, sin anabiag piamogti, somoro saelbamog. Somoro saelbamogti, yubu lelamogti, 37 “Nimi etneri nanag sikne aro seneragtopne sembe me ologne nene saog nimi toro kipto piple tanena, nimi enekori na babe toro kipto pimneloa saog ulamlul. Na toro kipnelul nimi eneko na mo kiplul kom aghana, na kipnelenge pere agha na pogneogne poneko, Nani Allah babe kiplul,” seog.

Yesusti, “Nimi etneri nu aisa nembamsil kom tanena, nimi aneko nungkae wamla,” seogha

38 Wene seogpa, Yohanesti Yesusag yubu lelamogti, “Nai, amohiropne wamlam! Nuri kemelamoboba, nunap nhon yabalamap kom nimiri an si lero phia yonge yaglamsioba ibobo. Ibobo aghana, nimi aneko nuri anag neleplangkeap saog uro anag sop nelepto yabalamla kom. Ane sembe, 'Yesus si lero phia yaglambahiseng kom,' aro irikabo,” seog. 39-40 Wene seog aghana Yesusti, “Nimi nhondi na si lero nanag sikne aro seneraglamlangeag agha kekneba ulamleri, 'Allahri mikipne el pere agha ulamla,' senenne kekneba wene uale tanena, nimi enekori na san tilibanep kom. Ane sembe nanag seneragto na si lero kekneba ulamle nimi irikahiseng kom. Nimi etneri nu aisa nembahile kom tanena, nimi eneko nungkae wamlari, na san tilibanelul kom. 41 Tam nene sembe sikne agha lemnuan. Nimi etneri a'un sembe, 'Allahri wepto poghogne Kristus poneko ma'aptangtop nimi wamlombana, a'un yepsisene,' sembaleri, a'un yepto mag babe tebarelamsile tanena, Allahri nimi eneko sembe ekon tan koma kamna tatlul,” seog.

Tam nimiri malia uropne sembe Yesusti lebogha

42 Wene seogti, Yesusti sunumna yubu etpare nen lelamogti, “A'undi usa 'Etne nubunge,' aro leptalom aghana, sin olog nimi agha nanag sikne aro seneraglamneangne nenena wali. Wali aghana, olog nimiri nanag seneraglamneangpog, nimiri sindi wana toro na wail ibukang agha ekel ina toman pabihiik tanena, Allahri sin pabihirop nimi enekoag tam ikinne pipsilul. Olog nimi pabihirop nimi eneko ngangag kirik ikinne kerekto mag longorop mag nubunge lautag talobol pinepne ane olog keyagman saog. Allahri elag ikinne piplulne aghabog ikin sirik. 43-44 A'undi wanaag agha seneraglapmundi, 'Sae tarari malia uahane,' sembamun tanena, 'Mali-malia uaneag aro sae aneko karepto tobogahane,' aro wanaag seneraglamlulom. 'Nelagha wali?' aro seneragsut! Sae ni phende wamsoba, mali-malia ulapmenne sembe Allahri tam ikinne anag pelengero, ebek sop-sop mahan ektobag auk nubunge sarangtop komag an tobogagheho tanena, wali sembahom to, kom to? Sae tara karepto toboghahom andarina, mali-malia uan koma Allah ua urobag kamag wamsom, taneogna wali. 45-46 A'undi wanaag agha seneraglapmundi, 'Yan tarari malia uahane,' sembamun tanena, 'Mali-malia uaneag aro yan aneko karepto tobogahane,' aro wanaag seneraglamlulom. 'Nelagha wali?' aro seneragsut! Ni yan mamun wamsoba, mali-malia ulapmenne sembe Allahri tam ikinne anag pelengero, ebek sop-sop mahan ektobag auk nubunge sarangtop komag an tobogagheho tanena, wali sembahom to, kom to? Yan tara karepto toboghahom andarina, mali-malia uan koma Allah ua urobag kamag wamsom, taneogna wali. 47-48 A'undi wanaag agha seneraglapmundi, 'Haing tarari kembi agha malia uahane,' sembamun tanena, 'Mali-malia uaneag aro haing aneko kwhero tobogahane,' aro wanaag seneraglamlulom. 'Nelagha wali?' aro seneragsut! Mali-malia uan koma haing tara kwhero toboghahomne agha, Allahri wali saelba uhiropne poneko umag ya'ag kamag wapmun, taneogna wali. Kombagha, haing ni phende wamsoba, mali-malia ulapmunne sembe Allahri tam ikinne a'unag pelengero a'un tobogahileba, ebek teban komag sop-sop mahan ektobag auk nubunge sarangtop komag ya'ag wapmunagti. 49 Nimiri garam yamolamloa saogne nimi niag auk kulukulalul. 50 Garam nenena sao wali aghana, emem arop kom tale tanena nimiri nen samoro garam sao wali nembanep komdi, teba'an sembanep. Ane saog uro, a'un mamun ma'aptangto wapmunneag agha garam sao walinge yamolamloa saog ulapmundi, waptan koma wali wamlulom,” seog.

Markus 10

Nengabo kelabo liptangtopne sembe Yesusti yubu lebogha

1 Wene seogti, Yesus as Kapernaum laplobi agha mag Yordan kauro mog so'o heng walelingkirobag sip phibom agha mog so'o Yudea piog. Piogpa, nimi maikno mog anekoag wamek nimi Yesus peram longowarekaek. Longowarekaekpa, yog sum ambarelamsiog saog uro nimi tanekoag babe Allah yubu ambarelamsiog. 2 Ambarelamsiogpa Farisi nimi “Yesus mibukap,” aro yaekti hailamekti, “Meo! Nunisag Musari samen mome toro pibog yubu sunsunum uro, nengabori elkel toamna agha keleneko lipso tanena, hae te?” aro haibaek. 3 Haibaekpa, Yesusti “Ambatsinun,” aro samoro hailamsiogti, “Musari samenag, 'Undo-undo unulamlulom,' aro mome tobog yubuag tam nene sembe sa'a seog?” aro Yesusti tangoro haibahiog. 4 Wene aro Yesusti haibahaiogpa sindina, “Musari mome toro pibogne sunsunum uro nimi nhondi, 'Nari kel limnun,' sembaho tanena hae limnep. Ot anam limna komag mome nhon, 'Sumene nari kel ene limna,' arop mome kekneba topsori, kekneba aneko kelenekoag tatso abeneogna, eldi kel eneko limnep,” seek. 5 Seekpa, Yesusti nen lelamogti, “Sik, Musari undo mome tobog aghana, a'unag Nuni Allahri seneropne sembe wana hekamsin koma wamlom. Ane sembe Musari a'unisagyaboag, 'Mome kekneba topsori, elkelag tatsori limnep,' aro mome toro pibog. 6 Undo mome toro pibog aghana, anamag Allahri nia mangkina sumbaog sumeneko kaubuniap kelaboap sumbahiog. 7 Ane sembe nengabori iliap ilinap lilobi agha, ela'angeap elkelap toptarikti, ma'aptangkamtukang. 8 Sin abeneko nong nhonog saog neneptangtop. Sin abeneko nong phende kom, aghana nong nhonog neneptangtop. 9 Allahri ela'angeap elkelap abeneko agha nong nhonog nenero ma'abahiog, ane sembe nimi nhondi babe ela'angeap elkelap a'eptaheng kom,” seog. 10 Wene seogti, sikin aeag wa'iekti, Yesus yubu ka'ero neleptopnangdi elag hailamekti, “Yubu nenekona sa'a sembe ambatsilam?” aro haibaek. 11 Haibaekpa, Yesusti sinag ambarelamsiogti, “Nimiri kelabo samenne laplobi agha wendogne toltolamle tanena, kelabo samenne wana mali nenero kelabo pelepto tohiropne saog uro ulamla. 12 Kelabori babe ela'ange samenne laplobi agha nimi kabuni nhonag wa'alamle tanena, kelabori nengabo pelepto tohiropne saog uro wamla,” seog.

Yesusti me ologne o'ona sembahiogha

13 Wamekpa, ik nhon sum nimiri me ologne Yesusag payalamsiek. Payalamsiekti Yesusag mololamekti, “Andi nuri mabo usog alibag sae pipmendi, Allahag molbatsimenba, nuri mabo wali wamukang,” aro moloro payalamsiek. Aghana Yesus yubu ka'ero neleptopnangdi nimi tanekoag, “Payahiseng kom,” aro nimi taneko wabahiek. 14 “Payahiseng kom,” aro el neleptopnangdi nimi walamsiekne Yesusti ipsiogti, el neleptopnang walamsiogti, “Me tane Nanag wali yaukang. A'undi irikahiseng kom. Nuni Allahri sin babe piamsildi, saelbamsil. 15 Nari a'unag sik uro lelamnange, olog mabori nong nimiag wana palilamang saog uro nimi etneri Allahag 'Sik uro piamsildi, saelbamsil,' aro seneraglamle tanena, Allah elme talul. Aghana nimi etneri me taneko saog uro Allahag 'Sikne' aro seneraglamle kom tanena, Allah elme tanep kom,” aro ambatsiog. 16 Wene seogti me ologne taneko somoro saelbahiogti, me ologne taneko usoghag sae piamsiogti, “Wali wamukang,” aro molona Allahag molbatsiog.

Tupne nhon Yesusag hailaogha

17 Sae pipsiogti Yesus inaag palamogpa, nimi nhon merero Yesusag yaog. Nimi eneko yaogti Yesus whingag yabu sanukto pulingkina, “Nani, an yubu ambatsiropne walinge wamlam! Yubu ambatnululam! Nari hulamnengeag agha ya'ag kamag uro unne nanag talul?” aro molbaog. 18 Wene aro molbaogpa Yesusti, “Nanag 'walinge' selamnena, nimi mog so'oagne nhon babe walinge wamla kom. Ot Allah mo aghabog walinge wamla. Andi sa'a sembe nanag walinge selam?” seog. 19 Wene seogti Yesusti nen tipto yubu ambarelamogti, “Allahri Musa pere agha aruksirop yubu ambatsiogne an el wamlam. Nimi ya'ag opsiseng kom. Nengabo kelabo toptangkamna komag nikag mapseng kom. Nimiringe haoghaba topseng kom. 'Nimiri unulamoba imno,' aro yubu orolena lepseng kom. 'Nimiringe sembe naringe taho,' aro haing kunulamsiseng kom. A'uni a'unindi yubu ka'ero kiplamsululom. Ni ane Allahri samenag ambarogpa, Musari tipto ambatsiogpa, ka'elamapne an babe el wamlam,” seog. 20 Yesusti wene seogpa nimi enekori, “Nai, yubu ambatsiropne, ni leplamne abenena na olog wamsiag agha saelbamsia kekman wene babe saelbamnari ulamna,” seog. 21 Nimi enekori wene seogpa, Yesusti o'ona senero kembaogti, “Ot nhonog andi ulamlam komne nhon wamla. Pimendi andi saeag agha ni wamlange nimiag kamna kapto topmendi, kamna tatkeikne nimi saeag agha orogne tatsululam. Tatsimen tanena, samoro nanag yamendi, nanag yubu ka'ero neleplamnululam. Undo tatsimen tanena, Allah imagne ponekori kamna ya'ag kamag uro unne anag tatkelul,” seog. 22 Yesusti wene seogpa, nimi enekori ka'ebaogti, “Nanenge saeag agha maikno wamlaba, huro uanun,” aro wana ikin taogpa piog. 23 Piogpa Yesusti el yubu ka'ero neleptopnang keme warekahiogti, “Allahri na wepto poghol aneog aghana, nimi saeag agha tup uro urop nimiri elsaeag uropne lipsisori, nanag nelepto 'Saelbamnululam,' aro ulamlenge eka'uk sirik,” seog. 24 Wene seogpa, el yubu ka'ero neleptopnang ka'ebaekti, yaghe sembaek. Yaghe sembaek aghana, Yesusti nen tipto ambarelamsiogti, “Mabo, Allahri na wepto poghol aneog aghana, nimiri eldamne wanaag agha nanag nelepto 'Saelbamnululam' aro mo uanep kom saog wamla. Mog so'oag nimi sembe tam nene ikin sirik. 25 Pham unta nhon imisti phoroba lom toman wa'ana eka'ukti, wa'inep kom saog. Wa'inep kom saog aghana, olog hae sembanep. Ot tup nimina, Allahri 'Saelbamsululam,' aro wepto pogtopne poneko sembe tup nimiri, 'El umag wamnun,' sembanep kom saog wamla. Pham unta imisti phoroba lom toman wa'ana hae, eka'uk kom sembanep. Ot tupne Allahri saelba uhirobag wa'inne eka'uk sirik wamla,” seog. 26 Yesusti wene seogne sembe eldi yubu ka'ero neleptopnang lo'om paibon seekti, sin mamun hail talamekti, “Undop tanena, Allahri nimi etne agha 'Ya'ag kamag uro wamukang,' aro taluro saelbahinep?” seek. 27 Wene seekpa, Yesusti sin kembahiogti lelamogti, “Nimiri wanaag agha uro yabinep kom aghana, ot Allahri yepsinneag agha uro yabinep. Nia mangkina Allahri 'Uanun,' senenne sunsunum uro ualeba, uro yabinep,” seog. 28 Wene seogpa Petrusti, “Nu kembahimen! Nuringe nia mangkina ni lipsibori, anag neleplangkeap,” seog. 29-30 Wene seogpa Yesusti, “Nari a'unag sikne agha lelamnange, nimi etneri na Yesusag nelepto 'Allah yubu walinge ambarelamsunun,' aro eldinge ae, eldi eldo ilipsae, eldi eldo'el ilipsa'el, eldi ili ilin, eldi elmabo elenge awe, nimi enekori laplopsilenge sembe wene wamap ko'oeneag Allahri lunuro nen ma'aro maiknoro phekletopneap tatlul. Nia mangkina laploplenge sembe tatleba, elag talulnena, nimiri aeap, eldi eldoyabo ilipsaboap, eldi eldo'elabo ilipsa'elaboap, eldi iliyabo ilinaboap, eldi elmaboap, elenge awe babe wene wamap ko'oeneag elag talul. Nen nhonna, ora nimiri el sembe, 'Yesus neleptop nimi seklebaukang,' aro olamsiikpa, seklenne babe elag talul. Aghana amik yalamle ko'oag Allahri ya'ag kamag uro unne neneko tatsilul. 31 Abene agha amik yalamle sumeneko nimi nubunge wene wamang nimi agha, nimi maikno ologne taukang. Nimi ologne wene wamang nimi agha, nimi maikno amik nubunge taukang,” seog.

Yesusti “Na omnukang,” aro el yubu ka'ero neleptopnang ambatsiogha

32 Wamekpa Yesus el yubu ka'ero neleptopnangap, “Yerusalem waelbukap,” aro palamekti, Yesus samenag menangal piogpa palamek. Yesus samenag menangal piogpa, as Yerusalem palamekti, Yesus el yubu ka'ero neleptopnang tanekori senelamekti, “Yerusalem nimiri el obukang to kom to,” aro yaghe sembaek. Ora nimi Yesusag neleplamek nimi babe log tahiog. Samen uaog saog uro, nen babe Yesusti el yubu ka'ero neleptopnang aobare nang eneko yopsiogti, Yesusti elag uro yabinepne sembe nen alniro ambatsiog. 33 Ambarelamsiogti, “Ka'eamlulom! Nu wene Yerusalem sip palamap. Yerusalem wamebea na mog so'oag nimi tahinge sembe nimiri pangkhebanelul. Pangkhebanelenge, sin Allah sembe pairopnang sikindoyaboap Musari samenag mome toro pibog yubu ambatsiropnangap sikin saeag nenero pangkhebanelul. Sin Allah sembe pairopnangap Musa yubu ambatsiropnangap abenekori na sembe 'Ya'ag tebalul,' aro tam karepto pibikti, nimi sisa Yahudi kom nimi saeag nembanukang. 34 Sindi saeag nembaneikpa, nimi sisa Yahudi kom nimiri nanag yubu neplamneikti, sulu mag suplamneikti, taeplam-taeplam lopneikti, ya'ag omnukang. Ya'ag omneikpa, olog wamneri, ik wilindip sumeneko nen kamag tanun,” seog.

Yakobusap Yohanesapti molbareka

35 Wene seogpa, Zebedeus elmabo Yakobusap Yohanesapti Yesusag yarekti, “Nai, nu yubu ambatsiropne wamlam. Nuri 'Andi nu sembe uahom,' senelamnamne olog ambatkenemeba, nu sembe ualulam, te?” aro haibarek. 36 Wene serekpa Yesusti, “A'undi sa'a agha, 'Nu sembe undo-undo uatsulul,' senelamdom?” aro Yesusti sin haibahiog. 37 Yesusti wene aro sinag haibahiogpa sindi, “Andi 'Nimi so'oag nimi ni saelbahinun,' aro pukapmenba, an sembe kibiang towalengerop sumeneko, andi nun phende abenekoag, 'Nhon sae sirik sip pulae, nhon sae waneng sip pulae,' semenba nu anap nhondi saelbamsukap senelamnam,” serek. 38 Wene serekpa Yesusti, “A'undi molbaneromne ekonne agha molbanerom. Na seklebanun saog uro a'un babe na nelepto seklebanep to, kom to? Na tebanun saog uro a'un babe na nelepto tebanep to, kom to?” aro haibahiog. 39 Haibahiogpa, sindina, “Nuri babe unuanunam,” serek. Wene serekpa, Yesusti, “A'unna, nari seklero tebanunne saog uro seklebarurom. 40 Aghana a'un sembe, 'Nhon na sae sirik sip, nhon na sae waneng sip pularurom,' aro ambatsinun kom. Ot Nuni Allah Eldi wanaag agha na sae sirik sipap, sae waneng sipap puka urobag o'obaori, tatsilul,” seog. 41 Wene aro molbarekpa, Yesus el yubu ka'ero neleptopnang yogne sa'obare nang tanekori ka'ebaekti, Yakobusap Yohanesap alniro wabahiek. 42 Walamsiekpa Yesusti “A'un ni abene yahut,” aro yopsiogti ambarelamsiogti, “Nimi sisa Yahudi kom nimi Allah yubu ekon nimi tala-tala wamang nimi sembe saelba uhiropnangdi nimi luknuhiro salelamsiang. Sin anabiag agha sikiniyabori yo uro mikipne agha ulamsiang. Tam nene a'un el wamlom. 43 Unulamang aghana a'undi unuaheng kom! Nimi etneri a'un nusamag wamlomne, 'Na nubunge tanun,' sembale tanena, amik nimi yepsinne agha talul. 44 Nimi etneri na samenagne tanun sembale tanena, nimi ni sembe arukna talul. 45 Na mog so'oag nimi tahi aghana, nandamne yepnukang aro so'oag yahi kom. Nimi yepsinun aro yahi. Yahingena, mog so'oag nimi niri mali-malia ulamangpa, Nuni Allahri opsinep. Aghana 'Mog so'oag nimi anabiag agha nimi maiknori malia uroba sembe lunuro tebaneba, sikin ya'ag kamag uro wamukang,' aro yahi,” seog.

Yesusti Bartimeus haing uropne haing kwelekaogha

46 Yerusalem inaag palamekti, as Yerikho yaek. Yaekti, Yesusap el yubu ka'ero neleptopnangap as Yerikho phibom agha lanalamekpa, as aneko nimi maikno babe el nelepto nhon palamek. Palamekpa, nimi haing uropne nhon ina abolag puka kal ma'al mololamsiog. Mololamsiogne poneko sina Bartimeus† ponekori mololamsiog. 47 Moloro pukamogti ka'elamogpa, “Yesus Nazaretne poneko palogla,” alameka ka'ebaog. Ka'ebaogti, Bartimeus ponekori yubu nubu uro yoplamogti, “Yesus Daud elme, na o'ona sembane,” aro yoplamog. 48 Yoplamoghag agha nimi maikno tanekori, “Yubu kom tae,” aro walamekpog, el nen ma'aro mikip uro haum aro, “Daud elme, na o'ona sembane,” aro yubu lelamog. 49 Wene alamogpa, Yesusti ka'ebaogti sekelabiogti, “El Yoplulom,” seog. “Yoplulom,” seogpa nimi tanekori haing urop nimi eneko yopto ambarelamekti, “Yesusti yoplangkelba, awi uro wamlulam! Sekelabi,” seek. 50 Wene aro ambarekpa, haing urop nimi Bartimeus nimi enekori ag alibagne kwiripto tobogahiogti elemag-elemag sekom agha Yesusag piog. 51 Piogpa Yesusti Bartimeusag yubu lelamogti, “Andi yopnelamnena, 'Yesusti nanag sa'a agha uanoho,' sembamlamdi yopnelam?” aro haibaog. Wene aro haibaogpa Bartimeus haing uropne ponekori, “Nai, yubu ambarelamsilamne, nari 'Haing ene kwelekanoho,' sembamnari yopken,” seog. 52 Wene seogpa Yesusti, “Andi Nanag wana saingniro seneragto wana sepsebek aro 'Wali kwelek anelul,' sembalamne nene sembe, wali nembaghenuan. Hae, wali pululam,” seog. Yesusti wene seog abeneko pere haing aneko kwelekaogpa, nimi eneko Yesus ina palamoghag neleplamog.

Markus 11

Yesus nimiri kiplamekpa, as Yerusalem wa'iogha

1 Yesus el yubu ka'ero neleptopnangap as Yerusalem peramag palamekti, yim Zaitun tamag as Betfageap Betaniaap piek. Piekti, Yesusti el yubu ka'ero neleptopnang phende pogto 2 aruklamsiogti, “A'un whingag as aneag pururom. Purumundi, pham keledai yemne haing kobea kerektop pham nhon ipturom. Pham keledai aneko nimi anam pulingkirop kom pham kerektoba iptumundi, pham ane kobea lopto payarurom. 3 Nimiri a'unag, 'Sa'a sembe a'undi kobea loplamtom?' aro hailogsikpana, a'undi ambatsururomnena, 'Nuni nu saelba uhiropne poneko teko sel tagha kobea lopnamdi, pabalamnam. Usa nuniri, 'Samoro paburorom' sele tanena, nen pham ene elem uro yalul,' sururom,” seog. 4 Wene seogpa, el yubu ka'ero neleptopnang phende abeneko pirekti, pham keledai yemne aneko ae ina siram peramag kerekameka iptek. Iptekti, pham keledai yemne aneko kobea loplamdekpa, 5 nimi taneko sekamek nimiri sinag hailamsiekti, “Sa'a sembe a'undi pham keledai ane loplamdom?” aro haibahiek. 6 Wene aro haibahiekpa, sikini Yesusti yubu ambatsiogha sunsunum uro ambatsirekpa, nimi tanekori, “Hae pabururom,” seek. 7 “Pabururom,” seekpa, pham keledai yemne neneko Yesusag pabirekti, sikinenge ag nongag enektop ag kwiripto pham keledai alibag yangkaekpa, Yesus pham keledai alibag pulingkiog. 8 Pulingkiogti, yalamog inaag aneko nimi tanekori, “Nimi nubunge yalamlaba, kibukap,” aro Yesus pinep ina yangalamek. Nimi nenneri sindi nongag enektop ag kwiripto inaag yangalamekpa, nenneri aweag agha kal ma'al kokto payingkina inaag yangalamek. 9 Ina yangaro palamekti, Yesus whingag sip palamek nimiap wailag sip agha neleplamsiek nimiap tanekori yubu mikip uro haum alamekti, “Nu Taluro Saelba Uhiropne kiplamsut! Nuni Allahri poglaba, yalamlange poneko paliag nenelamsut! 10 Nunisag Daud ponekori Israel nimi saelbamsiog saog uro amik yalamlange ponekori wali saelbamsilul. Im Paliagneri nu taluro saelbamsilne poneko omeklamsut!” seek. 11 Wene alamekpa, Yesus as soro kalurop as Yerusalem piogti, Allahri Mem Ae aramag wa'iogti, ni taneko wamogne keme warekaog. Keme warekaog aghana, inipna peram taogpa, el yubu ka'ero neleptopnang aobare nangap as Betania piek.

Yesusti kal ara wabaogha

12 As Betania mabeka ae lukunap, “Yerusalem samoro pukap” aro as Betania lanaro palamekpa, Yesus kwaneng yo sembaog. 13 Kwaneng yo sembaogti, weag agha tilamogpa, kal ara kwarang saog kal eneko ma'al saroba tibogaog. Tibogaogti “Wana mauamla to kembanun,” aro piog. Piog aghana, kal ara wana maurop li kom ane sembe, kal wana orog wamogti, ot ma'al aghabog saroba wamog. 14 Ma'al aghabog saroba wamogpa, Yesusti ibogti, kal ara kwarang saog kal enekoag Yesusti walamogti, “Sumene agha alniro andi wana mauroba nimi nhondi babe tukukang kom,” aro walamogha elag neleptopnangdi yubu tam ane ka'ebaek.

Yesusti Allahri Mem Ae aramag wa'iogti, malia ulamek nimi yag lambahiogha

15 Yesus el yubu ka'ero neleplamek nimiap Yerusalem piekti, Yesus Allahri Mem Ae aramag wa'iog. Wa'iogti kemelamsiogpa, nimi maikno wa'ina pail alameknena, “Nimiri Allah sembe tatnepne yingkirop nimiri kamna kapto tobukang,” aro pail alamekpa, kamna kapto tolamek. Sindi kamna kapto tolamekne sembe Allahri Mem Ae salerop nimi tanekori seneraglamekti, “Nimi niri kal ma'al tane sunsunum komdi, nun Yahudi nimiri kal ma'al agha kamna kapto tolamukang,” senelamek. Ane sembe, sin sunsunum urop kal ma'al salerop nimi kwaria soroba peramag pukamekpa, nimiri kal ma'al tatto tol alamekti, kamna kapto tolamekpa, Yesusti ipsiog. Ipsiogti, kal ma'al tarel talamek nimi pukamekag Yesusti kwaria yamoro epsiog. Nimi mem winang payalamek nimi puka urobag babe Yesusti yamoro epsiogti, sin kamna kapto payalamek nimiap tolamek nimiap yag lambahiog. 16 Yag lambahiogti, “Nimi nhondi babe Allahri Mem Ae aram toman kamna kapto toroba pailaheng kom,” aro irikahiog. 17 Wene aro irikahiogti, Yesusti nimi tanekoag yubu ambarelamsiogti, “Samenag Allahri yubu lebogne nimiri mome toro pibogne undo: 'Nari ae anena, nimi ni tala-tala wamangneri, “Imagne Ponekoag molona molba urop ae,” aro engkukang,' seog. Aghana a'undi ulamlomneag agha 'Haoghaba toro nimi ohirop nimi tognop tangtobag' saog nembaom,” aro Yesusti wabahiog. 18 Yesusti wene seogpa, memnang Yahudi nimiri sae agha Allah sembe pairopnang sikiniyaboap, Musari samenag mome toro pibog yubu ambatsiropnangap tanekori ka'ebaek. Ka'ebaekti log senelamekti, “Yesus nenekori yubu ambarelamsilne ka'elamang nimi niri el sembe 'Mane agha ambarelamsil' aro yeng senelamang,” aro Yahudi nimi sembe nubu nangdi log senelamek. Log senelamek ane sembe sin wana yo tahiogpa, “Yesus welaro obukap?” aro ina elamek. 19 Imbaogpa, Yesusap el yubu ka'ero neleptopnangap Yerusalem laploa piek.

Yesusti “A'un wana phende uro seneragna koma Allahag molbalulom,” aro ambatsiogha

20 Ae kwelekaogpa, lukunap Yerusalem samoro palamekti, Yesusti sam wabaog kal ara kwarang saog kal eneko tam toman kembi-kembi palamekti kemelamekpa, kal eneko yarengap ni ul taog. 21 Kal ul tangtoba Petrusti kembaogti, Yesusti kal ara wabaogha sembe seneraghogti, yubu lelamogti, “Nai, nu yubu amohinne wamlamne, kal ara ambuhum wabaom kal aneko ya'ag ul tal,” seog. 22 Wene seogpa Yesusti, “Allahag wana saingniapmundi, 'Sikne' aro seneraglamlulom! 23-24 Nari a'un ambarelamsinne wali ka'ebalulom. A'undi Allahag mololapmundi, wana nhonog uro mololamlulom. A'undi Allahag mololapmunneag agha 'Sik uro yabilul,' aro mololapmun tanena, sik uro yabilul. Sunumna nhon ambatsinun. Nimi etneri wana phende seneragna koma eldi wanaag, 'Nuni Allahri sik ualul,' senenneag agha yim eneag aruklamleri, 'Ko'oro mag longorop mag laut nubungeag tobogholtal pi,' aro arukale tanena, sik uro yabilul. 25 A'undi Nuni Allahag molona mololapmun aghana, a'undi wanaag ora nimi sembe wana mali sembamsimun tanena, nimi neneko sembe 'Malia uaneo,' sembamunne samenag orog nembamun taneogna, Allahag molona molbalulom. Tam orog nembamunne, 'Nani Allahri nari malia ulamnonge wailag nembalul,' aro ora nimiri a'unag malia ulamsiikne orog nenelapmun taneogna, Allahag molona mololamlulom. 26 Aghana ora nimiri a'unag malia uropne sembe a'undi tam wailag nemban koma Allahag molona molbamun tanena, Nuni Allahri babe a'undi malia uropne wailag nembalul kom,” aro ambatsiog.

Yahudi nimi sembe wenehirop nangdi Yesusag, “An etneri mikip nembagheo pere agha undo unulamlam?” aro haibaeka

27 Wene aro ambatsiogti, tipto palamekti, Yerusalem samoro piek. Yerusalem samoro piekti, Yesus Allahri Mem Ae aram toman kemeroa yabalamogpa, memnang Allah sembe pairop nang sikini yaboap, Musari “Undo-undo unulamlulom,” aro mome toro pibog yubu ambatsirop nangap, Yahudi nimi sikiniyabo wenehirop nangap Yesusag hailaek. 28 Sikin yaekti Yesusag hailamekti, “Andi ulamlamne, etneri mikipne anag pibori, 'Unualulam,' aro pogkeoba, ulamlam?” aro haibaek. 29 Wene aro haibaekpa Yesusti, “Nari babe a'unnag haibahinun. Haibahinenge sembe a'undiba lag phoro ambatnumun taneogna, nari babe, 'Etneri pogneoba, ulamna,' aro ambatsunun. 30 A'undi wela senelamlom? Yohanes maghag pelengehiropne ponekori ulamongena, elna etneri poghoba, nimi maghag pelengelamsio senelamlom? Nimiri to, Allah Imagne Poneri to?” aro haibahiog. 31 Haibahiogpa, sin mamun tognoro hailtalamekti, “Nuri elag samoro, 'Allahri Yohanes poghoba, yubu ambatto maghag pelengelamsio,' sebe tanena, Yesusti nunag haibahileri, 'Sa'a sembe Yohanesti yubu ambatsionge sembe sik sembaom kom?' seleag,” aro sin mamun yubu lelamek. 32 Sin nubunang tanekori Yohanesag sik sembaek kom aghana, yog nimi ni tanekori Yohanes sembe, “Nuni Allahri yubu silimu tiptopne wamo,” senelamek. Nimi maiknori undo senelamek ane sembe, sin nubunangdi Yesusag hailamek nimi tanekori, “'Nimiri Yohanes pogho,' sebeag,” aro nimi sembe log senelamek. 33 Nimi sembe log senelamekti, “Yohanes maghag pelengehiropne poghonge, etneri pogho nu ekon,” seek. Wene seekpa Yesusti, “Undop pagha tanena, nari babe a'unag, 'Eldi pogneoba ulamna,' aro phoro ambatsinun kom” seog.

Markus 12

Yesusti yubu likipto ambarelamsiogti, Yahudi nimiri Allahri awe toropnangag olamsiekne sembe sunumna ambatsiogha

1 Sin memnang Allah sembe pairopnang sikiniyaboap, Musari mome toro pibog yubu ambatsiropnangap, Yahudi nimi sembe sikiniyaboap tanekori, “Etneri Yohanes pogho nu ekon,” seekpa Yesusti samoro, “Undop pagha tanena, na pogneonge sembe babe ambatsinun kom,” seog. “Ambatsinun kom,” seog aghana, sunumna nhon alniro ambarelamsiogne ane. “Nimi nhondi awe wero haing anggur aweag mebog. Mebogti leka kanero tobogti, haing anggur wana mag loltero pelengenag wip nhon hoghaog. Wip nhon hoghaogti, yae ua unnang sembe ae mororo ae alikinag solingkiogti, awe yae ua unnangag 'Yae wamlulom,' seogti, laplobi agha weag sip piog. 2 Piogti wamogha haing anggur wana tagtop li yaogpa, awe ngainge ponekori eldi aruknaag, 'Awe wero yae ua urop nangag na sembenge tol pululam,' aro poghog. 3 Poghog aghana, awe wero yae ua urop nang tanekori eldi arukna aneko saelbaek. Salero olamekti, tatna koma 'Pululam,' seekpa, nongog mo yaog. 4 Nongog yaogpa, awe ngainge ponekori eldi arukna nen nhon poghog. Poghog aghana awe yae ua urop nang tanekori usoghag olamekti, yubu neplamekti, oro yaghekpa yaog. 5 Usoghag obekpa yaogpa, awe ngainge ponekori eldi arukna wilindipne babe poghog aghana, nimi eneko ya'ag obek. Ya'ag obekpa, awe ngainge ponekori eldi arukna maikno poglamsiog aghana, nenne mulog olamsiekti, nenne ya'ag olamsiek. 6 Undo olamsiekpa, wene etne agha awe ngainge ponekori pognep? Wene elme o'onange neneko ot nhonog wamla. Undop aghana, elme neneko babe awe yae ua urop nang tanekoag poghog. Awe ngainge ponekori, 'Awe ngainge elme yal sembaikti kiplamikti, elagna pogto tarukang,' aro elme poghog. 7-8 Poghog aghana, awe yae ua urop nimi tanekori, 'Awe ngainge elme, el amik awe ngai tanepne wene ane yalamla. Obeberi nun agha awe ngainang taukap,' seekti saelbaekti ya'ag obek. Obekti nimi teptoba aneko awe sirikag toboglopsiek,” aro Yesusti sunumna ambatsiog. 9 Sunumna ane wene aro ambatsiogti hailamsiogti, “Awe ngainge poneko yaleri awe yae ua urop nimi tanekoag huahilul? Yaleri awe yae urop nimi taneko luknuro ya'ag opsileri, awe aneko yog nimiag 'Welamlulom,' aro nimi saeag piplul. 10 Allah yubu samenag mome toro pibogneag kemelamlom aghana, ekon taom te? 'Ae sorop nangdi kirik nene mali aro toboghaek aghana kirik neneko yangan kirik o'omne yangap tao. 11 Yangan kirik o'omne nembaonge Allah mori uaoba, nuri awi sirik uro kemelamap,' aro mome toro pibog,” seog. 12 Sunumna nene wene aro ambatsiogpa, Yahudi nimi sikiniyaboap, Musari mome toro pibog yubu ambatsirop nangap, memnang Allah sembe pairopnangap tanekori ka'ebaek. Ka'ebaekti sindi karong senelamekti, “Nunag 'Undo-undo malia ulamlom,' aro yubu likipto lepla,” sembaekneag agha, “Welaro el salero haing sae kaubaukap?” aro ulamek. “Saelbaukap,” aro ulamek aghana, sindi “Nimi maikno tanekori nu wabhiikag,” aro logti, saelban koma Yesus liloa piek.

Yahudi nimiri Yesusag, “Kal ma'al Roma nimi yubu sia leropne Kaisar sembe wali pibukap to, kom to?” aro haibaeka

13 Wamekpa, Yahudinang sikiniyabori Farisi nimi etpareap, nimi nubunge Herodesag neleptop nimi etpareap, “Yesusag pimundi, monag aluktop yubu haibamunba, Yesusti yubu malinge leplea ka'ebalulom,” aro pogsiek. 14 Pogsiekpa, Yesusag yaekti hailamekti, “Nai, andi nimiag 'Ologne to, nubunge to,' aro kembahin koma wali yubu ambarelamsilam. Ane sembe nu el wamapne, 'Nimiri na sembe wali sembanukang,' semban koma Allahri seneropne sunsunum uro sik yubu ambarelamsilam. Ane sembe andi yubu ka'ebaukap. Roma nimiri nu luknuhiro saelba uhiropne nubunge Kaisar ponekori nunag, 'Kal ma'al a'undi saeag agha na sembe pogto tarelamnululom,' aro arukahiog. 'Tarelamnululom,' aro arukahiogpa, nuri wali el tarelamukap to, kom to?” aro monag aluktop yubu haibaek. 15 Wene aro haibaekpa, Yesusti seneraglamogti, “Sindi yubu lilim walingeag agha lebang aghana, 'Yesusti leplengeag agha haing sae kaupto saelbaukap,' sembangdi haibaneang,” aro Yesus el taog. El taogti, yubu lelamogti, “Sa'a sembe a'undi 'Selbel werobag sae kiliro pailbukap,' aro undo haibanelom? Kal ma'al kirik wanange nhon payamunba, nari kembanun,” seog. 16 Wene seogpa, sin kal ma'al kirik wana nhon tarekpa, Yesusti salero kemelamogti, “Kal ma'al kirik wana aneag etneri si wamla? Etneri yame sunumna wamla?” aro maneri haibahiog. Wene seogpa sindi, “Roma nimi nubunge Kaisarti yame sunumnaap eldi siap kal ma'al aneag wamla,” seek. 17 Wene seekpa Yesusti, “Kal ma'al aneag Kaisarti yame sunumnaap eldi siap pairop tanena, Kaisarti a'unag 'Pogto tatne,' sele tanena, 'Eldinge,' aro tarelamlulom. Aghana sa'a-sa'a Allahringe wamla tanena, Nuni Allahag tarelamlulom,” seog. Wene seogne ka'ebaekti, “Yaghe, eldi wana hektopne agha ambatsil,” seek.

Sadukinangdi Yesusag yaekti, nimi teptopne nen kamag tanepne sembe haibaeka

18 Ik nhon sum Yahudi nimi Sadukinang etpare Yesusag yaek. Saduki nimiri seneraglameknena, “Nimi teptopne nimi nen amik kamag taukang kom,” aro seneraglamekti, “Yesusag hairo mibukap,” aro yaek. 19 Yesusag yaekti hailamekti, “Nangkae, wali yubu ambarelamsilam. Tam nhon ambatkebeba, andi lepmenne ka'ebukap. Samenag Musari mome toro pibog yubuag kemelamapnena, 'Kabuni nhon me koma tebale tanena, yauog kel eneko ilipsaeri maupto topleri, eldo sembe lumbanep me nhon piplul,' aro Musari mome tobog. 20 Tam nene sembe sunumna nhon ambatkukap. Sin saekbare nang wamnari, yandonge poneko kelabo toamna agha me koma tebanep. 21 Tebaho tanena, ilipsae phendepne ponekori, 'Naro lunumna me nhon wamso,' aro yauog kel eneko maupnep. Maupnep aghana el babe me koma tebanep. Tebanepba ilipsae wilindipne ponekori babe undo unuanep. 22 Ilipsae tomne, lamne, no'opne undobog nimi saekbare abenekori kel eneko maupnep aghana, me koma ni tebanep. Komopnag keleneko babe tebanep. 23 Nimi saekparenang enekori keleneko toamna ane sembe, amik nimi teptopne kamag tanep sumeneko keleneko etneri kel tanep?” aro monag alukto Yesusag haibaek. 24 Wene aro haibaekpa, Yesusti tangaro ambarelamsiogti, “A'un Sadukinang Allah yubu mome toropne seneraglamlom kom. Allahri mikibag agha nimi nen samoro kamag nenehiropne sembe babe sik senelamlom kom. Ane sembe a'un loba uro seneraglamlom. 25 Aghana nimi teptopne nen samoro kamag taukang sumeneko, nengabo kelabo toptangkamukang kom. Allah arukna imagnang malaikat saog uro wamikti, nengabo kelabo toptangto koma wamukang,” seog. 26 Wene seogti, Yesusti nen tipto ambarelamsiogti, “Nimi nen samoro kamag taukangne sembe olog ambatsinun. A'undi Allah yubu Musari mome toro pibog yubu olog kemelamlom kom te? Musari Allah yubu mome toro pibog yubuna, Musa alog kal peramag sekogpa, Allahri elag ambarog yubu sembe ekon te? Musa alog kal peremag sekoghag kal aneko auk pog libagloa saog uro wamog aghana, kal aneko telamog kom. Anekoa Allahri Musaag ambarelamogti, 'Nana Abrahamap, Ishakap, Yakubapti omeklamneekpa taulbahiropne wamna,' aro Allahri ambarog. 27 Wene seog aghana, Abrahamap, Ishakap, Yakubap sam tebaek. Tebaek aghana 'Sin nen kamag taukang,' aro Allahri seneraghogti, 'Nana Abrahamap, Ishakap, Yakubapti omeklamneekpa taulbahiropne wamna,' seog. Nuni Allah ponekona, 'Nimi ya'ag teptoba wamukang,' aro taulbahirop kom. Elna 'Nimi kamag wamukang,' aro taulbahiropne wamla. A'un Saduki nimiri loba uro seneraglamlom,” seog.

Allahri “Undo-undo ulamlulom,” aro aruksirop yubu agha o'omne sembe Yesusti ambatsiogha

28 Yesusap Saduki nimiap yubu lelameka anekoag nimi nhon Musari samenag mome tobog yubu ambatsiropne nhon yaogti ka'ebaog. Musari samenag mome tobog yubu ambatsiropne ponekori ka'elamogpa, Yesusti Saduki nimi anekoag samoro ambatsiogpa, ka'ebaogti, “Yesusti wali lepla,” sembaog. “Wali lepla,” sembaogti, Musari yubu ambatsiropne ponekori Yesusag hailamogti, “Allahri ni 'Undo-undo ulamlulom,' aro aruksirop yubu nelagha nubu sirikne, o'omne wamla?” aro haibaog. 29 Wene aro haibaogpa, Yesusti samoro ambarelamogti, “Allahri 'Undo-undo ulamlulom,' aro aruksirop yubu ni agha, o'omnena ane. Musari samenag mome toro palilamogti, 'A'un Israel nimi ka'eamsut! Nuni Allah, nia mangkina Saelba Uhiropne poneko ot nhonog wamla. 30 Nuni Allah nu Saelba Uhiropne poneko sembe a'undi wana ningkiap nong ningkiapti o'ona senelapmundi, Elag to'opto seneraglapmundi, nong mikipneag agha El sembe sol wali uro awe tolamlulom,' aro mome toro pibog. 31 Allahri aruksirop yubu o'omne phendepnena, 'Andamnang nong ningki o'ona seneptangkamlam saog uro nimi orange babe o'ona sembamsululam,' aro mome toro pibog. Allahri aruksirop yubu orange babe wamla aghana, yubu o'omne paliag sirikne phende abene aghabog,” seog. 32 Yesusti wene seogpa, Musari mome toro pibog yubu ambatsiropne ponekori, “Andi sik yubu walinge ambatsilam. Nuni Allah ot nhonog wamlaba, mikip sirikne phendepne El saog uro wamla kom. 33 Nimiri 'Nuni Allah kibukap,' aro waliaba tatnepneap, lebe aroba oro Allah sembe aukag tamnepneap, ni ane wali. Ot phelektopnena, andi leplamne sunsunum uro nimiri unulamik abeneogna, phelektopne wali sirik wamla. Nimiri wana ningkiag agha Nuni Allah o'ona senero Elag to'opto seneraglamikti, nong mikipneag agha El sembe sol wali uro awe tolamik taneogna, wali sirikne phelektopne wamla. Neapna nimiri nong ningki o'ona seneptangkamap saog uro nimi orange babe o'ona sembamsibe tanena, ane babe wali sirik. Nuni Allah sembe waliaba tatnep aghana, paliag siriknena Allahap nimiap o'ona sembamsukap,” seog. 34 Wene seogpa, Yesusti ka'ebaogti, “Musa yubu ambatsiropne ponekori wana hektopneag agha wali uro lepla,” sembaog. “Wali lepla,” sembaogti, Musa yubu ambatsiropne ponekoag, “Andi leplamne ka'ebiagha, na el tan. Allahri wepto poghogne poneko lag taleri, nimi saelbamsile tanena, andi wana mapleba, elag nelebanep,” seog. Wene seogpa, yog nimiri, “Yesus sumbaukap,” aro logti, nimi nhondi babe elag hairo mibek kom.

“Allahri wepto poghogne Kristus poneko etneri me?” aro Yesusti ambarelamsiogha

35 Yesus Allahri Mem Ae aramag wamogti, tipto yubu ambarelamsiogti, “Sin Musari mome toro pibog yubu elnangdi ambarelamsiangne, 'Allahri “Saelbamsululam,” aro wepto poglenge Kristus poneko sembe “Daud elme” aro engeropne,' alamang. Sa'a sembe 'Daud elme' alamang?” aro yubu ambatto haibahiog. 36 Haibahiogti, Yesusti nen tipto ambarelamsiogti, “Kristus yalenge poneko sembe 'Daud elme' aro engelamang aghana, Daud eldamneri Kristus poneko sembe 'Na saelba uneropne' aro engero lebog. Allah Eldamne Yame Walingeri nunisag Daud ponekoag ambarogpa, sunsunum uro Daud eldamneri Kristus poneko sembe mome toro pibognena, 'Nuni Imagneri na saelba uneropne ponekoag yubu lelamogti, “Na sae sirik sip pulamen paghabog, andi aisanang andi yan mombolag pipsineba, nun niri saelbanunam,” seog,' aro Daudti mome toro pibog. 37 Undop agha, nunisag Daud eldamneri Kristus poneko sembe 'Na saelba uneropne' aro engelamog tanena, welaro nimiri Daud paliag nenero Kristus poneko sembe 'Daud elme' aro engero lemnep?” aro ambatsiog. Yubu ambarelamsiogpa, sin Allahri Mem Ae aramag wamek nimiri wana yeng uro ka'elamek.

Yesusti Musa yubu ambatsiropnang sembe wenehirop yubu ambatsiogha

38 Ka'elamekpa, Yesusti yubu tipto ambarelamsiogti, “Sin Musari yubu ambatsiropnang tanekori ulamangne saog uro a'undi babe unuaheng kom. Sin Musa yubu ambatsiropnang taneko sindamneri paliag neneptangka nubu nimiri enektop ag walinge agha nongag wangalamangdi, nimiri pail wa'ina torobag wa'alamangdi, 'Wali sembanehengdi, kipneheng,' aro nimi whing toman pang yang ulamang. 39 Nimi poloro Allah yubu lerop aeag babe, nimi haiptangto kwaneng yoro nikag terobag babe, 'Nimi nubunang purobag aghabog pukamsene,' aro pulamang. 40 Sin nimiri, 'Na kipneheng,' aro unulamang aghana, sae agha orog nimi sembe yareag sembahin koma, aboapti kaldam kelabori ae babe, sae agha uropne babe sin Musari yubu ambatsiropnang tanekori taluro tolamang. O'ona sembahin koma taluro tolamang aghana, sindi malia uropne sembe 'Niknip tanun,' aro Allahag molona we uro kiliro lelamang. Unulamangne nene sembe ni tam kemero karebalulne ponekori kemelamsildi, tam ikin sirikne sinag pipsilul,” seog.

Kaldam kel nhondi ni el saeag wamogne Allah sembe pibogha

41 Wene seogti, Yesus Allahri Mem Ae aramag palamoghag agha aneko nimiri sae agha kal ma'al Allah sembe pairobag wamogpa, peramag pul piog. Pukamogti kemelamsiogpa, nimi maikno tanekori kal ma'al Allah sembe palilameka kembamsiog. Palilamek nimina, tup nimi maikno tanekori kal ma'al maikno palilamek. 42 Palilamekpa kembamsiogag agha kaldam kel sae agha orog kel nhon yaogti, kamna kapto torop kirik wana ologne phende pibog. Kamna kapto torop kirik wana pibognena, si toro tona babe ologha tatsinepne pibog. 43-44 Pibogpa kembaogti, Yesusti el yubu ka'ero neleptopnang “Yahut,” aro yopsiog. Yopsiogpa, elag yaekpa, ambarelamsiogti, “Nari a'unag sik uro lelamnange, tup nimi maikno tanekori sikin saeag maikno wamlange agha pogto waliaba maikno palilamang. Maikno palilamang aghana, kaldam keleneri olog piplange, el saeag orog agha ni kwaneng toro tenne elag wamlange Allah sembe ni pipla. Tup nimi taneri pogto pibangne kembi agha, 'Olog pogto pibang,' sembanep. Aghana kaldam keleneri el saeag orog agha ni tatla ane sembe, nimi ni tane wamangne kembi agha 'Kaldam keleneri maikno phelektopne pipla,' sembanep,” seog.

Markus 13

Allahri Mem Ae kwerekanepne sembe Yesusti ambatsiogha

1 Yesusap eldi yubu ka'ero neleptopnangap Allahri Mem Ae nubunge laplobi agha palamekti, eldi yubu ka'ero neleptopne nhondi, “Nai, yubu amohiropne, Allahri Mem Ae aram ane kembamen! Nubu kirik walingeag agha Allahri Mem Ae tipto sorop ae maikno ane babe, imag soroba babe kemerop sirik,” seog. 2 Wene seogpa Yesusti, “Nubu ae walinge maiknoa soroba ane tiboghamen. Amik sum ni ae aneap, imag soroba aneap nimiri ni kwerekto yamolobikpa, kirik nhon babe nen sorobag sekamlul kom,” seog. 3 Wene seogti, Yesusap eldi yubu ka'ero neneptopnangap Zaitun yimag yingkiekti, Yesus Allahri Mem Ae nubunge whingag sip tibogto pukamog. Pukamogpa, eldi yubu ka'ero neleptopnang tombare Petrusap, Yakobusap, Yohanesap, Andreasapti, “Yesusap mo yubu lepsebe,” aro Yesusag yaek. 4 Yaekti mololamekti, “Nai, andi usa leplamne neneko sembe olog tibin nebatsululam. Usa andi, 'Nimiri ni kwerekto yamolobukang,' aro leplamne nene etsum agha uro yabilul? Kekneba huropne agha lag taleba, 'Wene uro yabinep,' sembaukap?” aro eldi yubu ka'ero neleptopnang tombare abenekori Yesusag haibaek. 5-6 Wene aro haibaekpa, Yesusti sinag samoro ambarelamsiogti, “Nimiri a'unag, 'Orolenange ambatsikag,' aro haing whi uro wamlulom! Allahri samenag salag lero palilamogti, 'Nimi nhon “Nimi taluro saelbamsilul,” aro wepto pognun,' seogne sunsunum uro, na Yesus wepto pogneo. Na Yesus wepto pogneonge sembe lebog aghana, amik sum nimi maiknori orolenange leroa yalamikti, a'ero-a'ero lelamikti, 'Allahri nanagha “Saelbamsululam,” aro wepto pogneoba yan,' sukang. Sindi orolenange lelamikne sembe nimi maiknori sik sembaukang aghana, a'undi sik sembaheng kom. 7 A'undi ka'elapmunba, nimiri mog so'o aneag babe, weag urop mog so'oag babe mal talamikne sembe lelamikpa, ka'elapmun tanena, wanaag samsamoro log sembaheng kom. Mal talamikne ane sik uro yabilul aghana, Allahri tam karepto ikinne komopto pimnep sum anam elem uro yabinep kom. 8 Yubu sia leropne as nhonap nhonap aisa neneptangto mal talamikpa, nubu mog so'o nhonap mog so'o nhonap nimi teng-tengne mal talamukang. Mal talamikpa, mog so'o tala-tala sa'uma pot-porolamleba, kwaneng yo maikno walelamlul. Uro yabilul aghana, 'Allahri tam karepto ikinne pairop sum komobanual,' sembaheng kom. Allahri tam kareptop sum lag tanepne sembe sunumnana undo. Me anam mangaptan komag ilindi me mangaro anebag og alnilamsildi, og nubu tangtang og maikno uro seklero mangal tolamla tanena, 'Me manganuan,' sembanep. Ane saog uro, nari ambatsinne sunsunum uro nimi seklenne nubu tangtang uro yabilenge abeneko pere a'undi 'Wene Allahri tam karebalul to,' aro alniro seneragnep. 9 Aghana sumeneko anam lag tan komag a'un haing whi uro wamlulom! Nimiri a'un salero, 'Yesusag neleptopnang,' aro Yahudi nimi sembe tam kareptopnangag pabalamsiikti, Yahudi nimi poloro winiro yubu lerop aeag olamsukang. A'un salelamsiikti, 'A'un Yesusag neleptopnang,' aro nimi mog so'o saelba uhiropnangap yubu sia leropnangap sikin whingag pabalamsiikpa, a'undi na Yesus sembe 'Undo-undo wamori, ulamoba, ibobo,' aro lag phoro ambarelamsululom. 10 Allahri tam komopto karebalul sumeneko anam uro yabin komag, a'undi yubu walinge Allahri nimi wali saelba uhiropne sembe ambarelamsululom. Ambarelamsimunba, yubu tipto nimi mog so'oag tala-tala wamang nimiag ambatsiik taneogna, tam wali uro komopto karebanep sumeneko uro yabinep. 11 Yubu walinge ambarelamsimunba, nimiri a'un haing sae kaupto tam kemero kareptobag pabuhukang. Tam kemero kareptop nimi whingag pabihik tanena, 'Sa'a senun,' aro log sembaheng kom. Sin whingag wapmunag abeneko pere Allah Eldamne Yame Walingeri a'unag 'Undo-undo leplulom,' aro el nembahilul. Allah Yame Walingeri a'unag amolamsilenge a'un mori senenneag kom aghana, Allahri senenne sunsunum uro amolamsilul. Ane sembe log semban koma Allah Yame Walingeri a'unag amolamsilenge sunsunum uro lelamlulom. 12-13 Na sembe ambarelamsimunba, tipto ambarelamsiikne abeneko pere, nimiri karongdi, ilipsaeap eldoapti 'Nangkae' semban koma 'Yesusag neleplamlaba, ya'ag oplulom,' aro pan khebahileba, nimiri opsukang. Iliri babe elme sembe 'Name,' semban koma nimiri saeag nenero, 'Yesusag neleplamlaba, salero oplulom,' aro pan khebalul. Nimiri sikini sikinin 'Ya'ag opsukang,' aro pan khebahukang. A'un nanap ma'aptangto neleplamnelomne sembe nimi niri a'un sembe karong sembahukang. Karong sembahukang aghana, nimi etneri wana khaepto wamleri, nanag 'sikne' aro seneraglamle tanena, Nuni Allahri nimi eneko taluro wali nembalul,” aro Yesusti eldi yubu ka'ero neleptopnang tombare abenekoag ambatsiog.

Yahudi nimi amik seklebaukangne sembe Yesusti ambatsiogha

14 Wene seogti, Yesusti nen ambarelamsiogti, “Ik nhon sum malia nhon Allahri 'Song mali,' senenne Allahri Mem Ae lomag wa'ina sekamleri, Allahri Mem Ae aneko mali nembalul. Mali nembaleba, Allahri Eldi Mem Ae sembe 'Karong' sembaleri, laplobi agha pileba, nimiri babe karongdi laplobi agha pukang,” aro Yesusti ambatsiog. (A'undi mome nene kemelamlom nimiri wali uro seneraglapmun tanena, Yesusti “Malia” seogne nene “Tam huropne sembe lebog,” aro wana hekahilul). Yesusti eldi yubu ka'ero neleptopnangag tipto ambarelamsiogti, “Malia aneko Allahri Mem Aeag wa'ina sekamle sumeneko nimi mog so'o Yudea wamik nimiri, 'Nu ya'ag opsikag,' aro merero yimag pinep. 15 Sumeneko nimi eldi ae imaghag tai waelbamle nimi elem uro kulukaleri, ae lomag wamlea 'Tomnun,' aro ae lomag wa'in koma elem-elem merero yimag pilul. 16 Nimi aweag wamle nimi eldi ag nongag enektoba kwiripto piplea samoro tol pin koma merero yimag pulul. 17 Undo uro yabalamle abene sin kelabo me mum tiniltolamik kelaboap, memon wamik kelaboap, sin sembe ikin sirikti, 'Yaghe' aro seklebaukang. 18-19 Ko'o neneag wamik nimi maiknoro seklebaukang. Undo uro yabalamleba, seklebaukangnena, Allahri samenag so'o sumbaog sumag agha nimi seklelameka kekman, wene babe seklelamang aghana, undo uro yabileba, ikin uro seklebaukangne sunsunum uro kom. Undo uro yabileba, seklelamikpa, amik wamukang nimi babe seklebanep aghana, undo saog uro seklebaukang kom. Ot ko'o neneag wamik nimi agha undo seklebaukang. Ni undo uro yabalamlulne nene mag telamle liag uro yabile tanena, yimag panne ekauk sirik, ane sembe Allahag mololapmundi, 'Nun seklebabeagti, mag telamle liag uro yabalamlul kom,' aro molona mololamlulom. 20 Ikin seklebaukang ko'o aneko Allahri peram nembaho komba, nimi ni tebaheng. Aghana anam uro yabin komag, Allahri o'ona senehiro, 'Na mabo taukang,' aro wepsiog nimi sembe yareag sembahiogti, 'Ko'o ane peram nembanun,' aro karebaogti, peram nembalul. 21 Ko'o anekoag nimiri a'unag yubu ambarelamsisengdi, 'Kembahut! Allahri wepto “Taluro saelbamsululam” aro poghogne Kristus yaldi, ane wamla,” sehengba, nimi orangeri, 'Ano wamla,' seheng tanena, a'undi sik sembaheng kom. Sinag nelebahin koma yimag merero pululom. 22 Nimi maiknori lero yalamikti, nenneri, 'Na Allahri “Saelbamsululam” aro wepto pogneoba, na Kristus yan,' aro orolena ambarelamsukang. Nenneri, 'Na Allah yubu silimu tipto lelamna,' aro orolena ambarelamsukang. Orolena ambarelamsiikti, nimiri uanep komne ulamikti, 'Yaghe! Imagneri mikipne pere agha mane agha ual,' senen kekneba ulamikpa, orolena lelamikne nimi maikno sirikti sik sembaukang. Nimi maikno sirikti sik sembaukang aghana, Allahri 'Namabo taukang,' aro wepsirop nimi sembe, 'Orolena sik sembaukang kom,' aro wana hekahileba, orolena lelamikne sembe sik sembaukang kom. 23 Nari wene a'unag ambatsinne nene anam uro yabin komag ni uro yabinepne sembe ambatsin. Ane sembe haing whi uro wamlulom,” aro Yesusti eldi yubu ka'ero neleptopnang tombare abenekoag ambatsiog.

Yesus eldamne nen so'oag yalulne sembe ambatsiogha

24 Wene aro ambatsiogti, Yesusti nen tipto ambarelamsiogti, “Ikin seklelamik ko'o eneko uro yabileba, amik nen uro yabilulnena, Allah yubu samenag mome toro pibogne sunsunum uro uro yabilul. Samenag Allah yubu silimu tiptopne nhondi amik uro yabilulne sembe mome toro palilamogti, 'Heng babe tingkale komba, wal babe tingkalul kom. 25 Imberea babe lulupna agha imag agha tinilamikpa, imang wareroba imag wamlange babe ni lolog alul,' aro mome toro pibog. 26 Undo uro yabile tanena, na imag agha nimi mog so'oag nimi tahinge toa nusam toman yanun. Yalamneba, Allah Imagne ponekori mikipne pere agha imang warero lag taneba, nimi niri tiboganukang. 27 Imang warero mikipneag agha yaneri, nari Allah arukna imagnang malaikat poglamsineri, “Allahri 'Na mabo taukang,' aro wepsirop nimi mog so'o im tiptobag so'o tiptobag wamang nimi ni poloro wimbahilulom,” aro pogsunun. 28-29 Nari a'unag 'Undo-undo uro yabilul,' aro ambatsinne sunsunum uro uro yabalamleba, kemelapmundi el tahilul. Ni ane kembamundi seneraglapmundi, 'Yesusti nunag, “Nen amik uro yabilul,” aro ambatsiogne peram tanual,' aro el tahilul. Kekneba kemelamlulomne nene sembe, sunumna nhon kal sembe ambatsinun. Nu nimi taneri kal ara kemelamapba, kon eren ua ulamlari, mog towalengelamla tanena, 'Ebare li tanual,' senelamap. Ane saog uro, nari a'unag 'Undo-undo uro yabilul,' aro ambatsinne sunsunum uro uro yabalamle tanena, 'Nen amik uro yabinepne peram tanual,' senelamlulom. 30 Sik uro ambarelamsin. Nimi wene wamang nimi† anam teban komag ni ambatsinne nene uro yabilul. 31 Imap so'oap orog talul aghana, nari yubu leropne orog talul kom. Ya'ag wamlul,” seog.

“Na yanun sumenekona, a'un ekon uro wapmunag lo'om aro yanun,” aro Yesusti ambatsiogha

32 Wene seogti, nen tipto ambarelamsiogti, “Ni 'Undo-undo uro yabilul,' aro ambatsinne nenena, nimi nhondi babe, 'Etsum uro yabilul,' aro el wamla kom. Allah arukna imagnang malaikat babe, Allah Elme babe ekon. Ot Nuni Allah Eldamneog el wamla. 33 A'un babe 'Etsum uro yabilul,' aro ekon uro wamlom. Ane sembe tibogto weapmundi, haing whi uro wamlulom. 34 'Tibogto weamlulom,' sennena, sunumna nhon ambatsineba ka'eamlulom. Ae ngainge nhon 'Weag punun,' aro ulamla tanena, eldi ae lomag wamlange eldi aruknari saeag piplari, 'Yae wamlulom,' aro arukahil. Aruklamsildi, elme arukna nhonag, 'Awe nene tolamlulam,' seldi, nen nhonag, 'Awe nene saelbamlulam,' aro ambatsil. 'A'ero-a'ero saelbamlulom,' aro ambatsildi, ina siramag, 'Yae wamlulam,' sel nimi enekoag, 'Wali uro yae wamlulam. Na pineri, samoro yanunne sembe haing whi uro tibogamlulam,' sel. Wene aro arukahildi pil. Ane saog uro na anam pin komag a'unag, 'Weapmundi, haing whi uro tibogamlulom,' aro nari ambatsin. 35 Ae ngainge poneko pila 'Etsum samoro aeag yalul,' aro eldi arukna taneko ekon. Ae ngainge poneko sinag yalul to, tomnusam yalul to, kweleknag yalul to, heng lopwalengeleag yalul to, sin ekon. Ae ngaingeri arukna ae yae ua uropnang taneko ekon urop saog uro, na nimi so'oag nimi tahinge etsum samoro yanunne sembe a'un babe ekon uro wapmunba, yanun. Ane sembe haing whi uro tibogamlulom. 36 Ae ngainge poneko lo'om aro yalamleba, el arukna taneko malamikpa, ipsile tanena karong sembahilul. Ane saog uro na lo'om aro samoro yalamneba, a'un malapmunagti, haing whi uro tibogamlulom. 37 Nari a'unag lelamnange nene nimi niag wenero ambarelamsin. Haing whi uro tibogamlulom,” seog.

Markus 14

Kel nhondi “Kipnun” aro mag song walinge Yesusti usoghag ikogha

1-2 Yahudi nimi sembe nubu sum peramag wamekpa, nimi maiknori, “Nubu sum 'Paskah' amni taleba, as Yerusalem sani yoro telameberi, kwaneng walerop komne ik saekpare telamukap,” aro Yerusalem yalamek. Yalamekti wamekpa, memnang Yahudi nimi sae agha Allah sembe pairopnang sikindoyaboap, Allahri Musa pere agha “Undo-undo unulamlulom” aro mome toropne ambatsiropnangap tanekori, “Welaro Yesus haing kumbaberi, sae kaupto saelbaberi, ya'ag obukap,” senelamek. “Obukap,” senelamek aghana seneraglamekti, “Nubu sum Paskah taleba, ik saekpare sani yoro terop sum abeneko pere el sae kaupto saelbabe tanena, nimi maikno tane wamang nimiri nu walamsiikti, yanghang alamikag,” aro log senelamek. 3 Wene “Salero obukap,” senelamekpa Yesus Yerusalem peramag as Betania Simondi aeag wamog. Simon poneko samenag kon tena pololamogpa, wali taogne ponekori aeag Yesus wamogti, kwaneng telamog. Kwaneng telamogpa, kelabo nhondi aeag wa'iogti, nongag pelagtop mag song walinge payaog. Nongag pelagtop mag song walinge nene kirik agha sunurop ma'i nhonag ikto tobongkibekpa, kamna alikinag kapto tobogti payaog. Payaogti, “Ologha babe pimna koma ni ikto kipnun,” aro ma'i ina siram kobongkia Yesusti usoghag ikog. 4 Kamna alikinag kapto torop mag song walinge ikogpa, nimi etpare wamekne tanekori ibekti, wana yo senelamek. Yo senelamekti, sin mamun yubu lelamekti, “Sa'a sembe mag song walinge nene loba nenero iklopla? 5 Song wali mag enena, nimiri hengkun nhon awe welamnaba, kamna tatsiropneag saog uro kamna kapto torop mag ane. Keleneri saeag agha nimiri kamna kapto topsoba, kal ma'al ane nimi sae agha orog nimiag pogto tatsiso aghana iklopla,” aro keleneko wabaek. 6 Wene aro walamekpa, Yesustina, “Lipsisut! Sa'a sembe keleneag walamlom? Eldi nanag 'Nimi o'omne' sembaneldi, walia ual. 7 Sin nimi sae agha orogne sopsop a'un nusamag wamikpa, a'undi 'Wene yepsisebe,' sembamun tanena, sopsop yepsinep. Ot nana agha sopsop a'unap nhon wamukap kom. 8 Keleneri eldi saeag wamlangeag agha na sembe 'Nimi o'omne,' aro kipnel. Na amik tebahaneba, nari nongag nimiri song wali mag pelaganehengdi, so'oag sikitneheng saog uro ual. Na anam teban komag keleneri nanag song wali mag pelaghaneldi, na tebane sum sembe wero o'ona sembamnel. 9 Sikne agha ambarelamsin! Mog so'o tala-tala yubu walinge Allahri nimi saelbamsilne sembe nimiri ambarel palamsiikti, keleneri nanag walia ualne sembe ekon tan koma ambarelamsukang,” seog. 10-11 Wene “Kelenekori wali kipnel,” seogpa, Yesus eldi yubu ka'ero neleptopnang aobarenang agha nimi nhonna, Yudas Iskariotne nenekori, “Yesus pankhebanun,” aro piog. Yudas nenekori memnang Allah sembe pairopnangag piogti, “Yesus pankhebanun,” aro ambatsiogpa, wana awi sembamek. Awi senelamekti, “Yesus nunag pankhebamenba, kal ma'al kamna tatkukap,” aro salag lero pibek. Saekag lebekneag agha Yudasti “Etsum pa'asea wamlul,” aro weamogti, keme nelero seneraglamog.

Yesus eldi yubu ka'ero neleptopnangapti kwaneng rotiap anggur lolterop maghap teeka

12 Yahudi nimiri ik saekpare kwaneng roti walerop komne telamek ko'o alnirop sum, nubu sum Paskah sumeneko taog. Paskah sumeneko Yahudi nimiri sop-sop ul palamekne sunsunum uro “Pham domba me oro yobaukap,” aro ulamek. Yobaukap aro ulamekti, Yesusti yubu ka'ero neleptopnangdi Yesusag hailamekti, “Nai, nu sam piberi, kwaneng yobabeba, yamenba nhon tukap. Tala siba pham domba me oro yoro tukap?” aro haibaek. 13 Wene aro haibaekpa, Yesusti eldi yubu ka'ero neleptopnang phende arukto poglamsiogti, “As nubunge Yerusalem palamtumunba, nimi kabuni nhon mag tero poa yalamlenge pone haiptamundi, elag nelebarurom. 14 Elag nelepto palaptumundi, el wa'alogle ae eneag wa'arurom. Wa'arumundi ae ngainge ponekoag, 'Nuni, elag yubu ka'ero neleplamapne ponekori nun anag pogsilba, yanam. Anag hailangkeldi, “Nanap nari yubu ka'ero neleptopnangap Paskah sumeneko mo wameberi, andi ae lom nhonag telaukap. Ae lom nelag agha nanap nari yubu ka'ero neleptopnangap mo wameberi, pham domba me nhon tukap?” aro hailangkeldi, nu pogsilba, yanam,' sururom. 15 Wene surumunba, ae ngainge ponekori a'unag ae tika paliagneag ae lom nubunge ambatsilul. Ae lom nubunge anekoag ae usa puna babe, kwaneng palinag babe ni sunuro nu sembe wero wamla. Ae lom eneag agha nu ni sembe wero palilamturom,” aro Yesusti sin phende pogsiog. 16 Wene aro pogsiogpa, eldi yubu ka'ero neleptopnang phende abeneko as Yerusalem anekoag pirekpa, Yesusti sinag, “As anekoag ipturom,” seogne sunsunum uro iptek. Iptekti, ae lom anekoag wa'irekti, Paskah sum sembe tenaba yoro wero palilamdek. 17 Ae imbaogpa, Yesusap eldi yubu ka'ero neleptopnang aobareap wa'iek. 18 Wa'iekti kwaneng tero pukamekpa, Yesusti lelamogti, “Sik uro ambarelamsin. Wene nu ane kwaneng nhon tero pukamapnang anabiag agha nimi nhondi na pankhebanuanel,” aro eldi yubu ka'ero neleptopnangag ambatsiog. 19 Wene aro ambatsiogpa, ka'ebaekti wana mali tahiogpa, eldi yubu ka'ero neleptopnang ni tanekori a'ero-a'ero Yesusag lelamekti, “Nari komdiog,” alamek. 20 Wene alamekpa, Yesusti nen yubu lelamogti, “A'un aobarenang anabiag agha nhondi pankhelebanuanel. Nimi endana nanap nikag telamnamdi, kal wana lolterop maghap pelengenag, el babe nikag kwaneng roti pelengkia telamnam aghana, pankhebanelul. 21 Na mog so'oag nimi tahinge nanag uro yabilulnena, samenag Allah yubuag na sembe mome toro pibekne sunsunum uro tebanun. Ot el pankhebanele nimi sembe yaghe senero seklebalul. Na nimi mog so'oag nimi tahinge pankhebanele nimi nenekoag Allahri tam ikin sirikne piplul. Ilindi el mangkaho komba, elag ikinne wamso komba, seklebaho kom. Aghana, na pankhebanelul nimi sembe ikin sirikne elag pipleba, seklebalul,” seog. 22 Wene seogti, kwaneng telamekag agha Yesusti kwaneng roti tobogti, “Nani, wali tatsilam,” aro Allah kibog. “Wali tatsilam,” aro yubu lebogti, kwaneng roti aneko saeri khepto-khepto eldi yubu ka'ero neleptopnangag tarelamsiogti, “Na nong ane topsuri, tehut,” seog. 23 Wene seogti, mag anggur lolterop mag ma'i tobogti, “Nani, wali tatsilam,” aro Allah kibogti, sin tebatsiogpa, sin ni wamekne tanekori anggur lolterop mag ane teek. 24 Anggur lolterop mag ane telamekpa, Yesusti ambarelamsiogti, “Allahri samenag, 'Nimi maikno taulbahinun,' aro salag lero pibogne sunsunum uro nari eneng ene lambanual. 25 Sik uro ambarelamsinne ka'ebalulom. Allahri nimi mog so'oag nimi saelba uhin ko'o anam uro yabin komag, anggur lolterop mag nen tenun kom. Ot Allahri nimi mog so'oag nimi saelba uhin ko'o lag tale sumeneko og, weneogna anggur lolterop mag wendogne tenun,” seog. 26 Wene seogpa, Allah omektop sepna nhon sebekti, Zaitun yimag piek.

Yesusti Petrusag, “Andi na sembe 'Ekonne' sululam,” aro ambarogha

27 Zaitun yimag piekti, Yesusti eldi yubu ka'ero neleptopnang ambarelamsiogti, “Samen Allah yubu silimu toptopne nhondi mome toro pibogne ane: 'Nari pham domba yae ua uropne poneko omneba, pham domba taneko talupto tala-tala pukang,' aro mome toro pibog. Mome toro pibogne nene a'un sembe mome toro pibogpa, a'un ni tanekori na liloa taluptangka pululom. 28 Aghana omneikpa, nen samoro kamag taneri, na sam mog so'o Galilea pineba, a'un amik yalulom,” seog. 29 Wene “Na liloa taluptangka pululom,” aro Yesusti ambatsiogpa Petrusti, “Sin ni tanekori an liloa pikiikba, nanogna an liloa pikenun kom,” seog. 30 Petrusti wene seogpa Yesusti, “Yubu sikne ambarelamsinenge ka'ebamendi el uro wamlulam! Ae anam kwelekan komag winang ayam anam ik phende yubu lemna komag, andi ik wilindi na sembe, 'Nimi ene na ekonne,' sululam,” seog. 31 Wene seogpa, Petrusti nen mikip uro ambarelamogti, “Kom. Nana tapto anap ma'aro tebahenemea babe, nari an sembe, 'Ekonne,' senun kom,” seog. Seogpa Yesusti yubu ka'ero neleptopnang nenneri babe nika uro lebek.

Yesus Getsemani so'oag piogti, Allahag molona molbaogha

32 Wene seekpa, Yesusap eldi yubu ka'ero neleptopnangap mog so'o sina Getsemani piek. Piekti Yesusti ambarelamsiogti, “Na Allahag molona molol pinundi, a'un ane pukamlulom,” seog. 33 Wene seog aghana, Yesusti Petrusap Yakobusap Yohanesap enero pabihiogti, olog ko'oro palamekag abenekoa Yesus wana samsamoro wana ikin taog. 34 Wana ikin uro ambarelamsiogti, “Na wana ikin sirik uanelba, tebanep saog uro wamna. Ane wapmundi, haing whi uro yae wamlulom,” seog. 35-36 Wene seogti, Yesus olog nen ko'oro piogti, wana ikindi so'oag malingkina Allahag molona mololamogti, “Naba naniong! Ot Andiog nia mangkina uanep. Nanag 'Seklero tebalulam,' aro pogneomne ikindi, kom nembahom. Ot nari 'Undo yaboho,' seneropne agha ualulam kom. Andi wanaag seneropne agha uro yabile,” seog. 37 Wene seogti eldi yubu ka'ero neleptopnang wilindi wamekag samoro yaogti, malameka ipsiog. Ipsiogti, Simon Petrusag, “Simon, meo! An malamlam, te? Heng ko'o nhonog wero yae wamnep kom, te? 38 Nimiri wanaag agha, 'Walia uahene,' sembanep aghana, nong mikip komdi walia uan koma uro yabileagti. Ane sembe haing whi uro yae wamsuri, Allahag mololamsut. 'Sa'a-sa'a uro yabileba, khaepto wamukap,' aro mololamlulom,” aro ambatsiog. 39 Wene aro ambatsiogti, nen samoro piogti, Allahag molona samen lel piogne saog uro nen lel piog. 40 Lel piogti, nen samoro yaogti kemelamsiogpa, sin nen malamek. Sin kwahingdi malamekne sembe aliri, “Sa'a sukap,” aro yubu koma wamek. 41-42 Yubu kom taekpa, Yesus nen samoro ik wilindip sum Allahag molona molol piog. Piogti, Allahag molona molbaogti, nen samoro yaog. Yaogti malameka kemelamsiogti, “A'un anam tektek papto malamlom, te? Abenda maplom! Puksuri, kembamsut! Na mog so'oag nimi tahinge pankhebanuanelba, mali-malia uropnangdi na sae kaupto saelbanukang. Wene palumukap! Na pankhebanelne neneko yalamla,” seog.

Yesus haing sae kaupto saelbaekti pabieka

43 Yesusti anam yubu ambarelamsioghag agha kemelamekpa, eldi yubu ka'ero neleptopnang aobarenang abeneko agha Yudas neneko yalamogha ibek. Yudasap nhon yalamek nimina, nimi maikno “Yesus saelbaukap,” aro yaek. Sin Yudasap nhon yaeknang anekona, memnang Allah sembe pairopnang sikindoyaboap, Musari yubu ambatsiropnangap, Yahudi nimi sembe wenehiropnangap tanekori pogsiekpa, karogap kameap saelba, “Yesus haing sae kaupto saelbaukap,” aro Yudasag nelebel alamek. 44 Sin anam Yesusap haiptan komag Yudasti sinag kekneba nhon el nenelamsiogti, “Nari somoro togtogha kiplamne nimi endane, el agha saelbamundi, lambaleag aro wali yae uro pabululom,” aro ambatsiog. 45 Wene aro ambatsiogpa, Yudasag nelepto yaekti, Yudas yingkin togha abeneko pere Yesusag pintogha, “Nai, wali yubu ambatsiropne wamlam!” aro togtogha kibog. 46 Togtogha kiplamog abeneko nimi yaek nimi tanekori Yesus saelbom agha haing sae kaubek. 47 Haing sae kauplamek nimi anabiag agha memne Allah sembe pairop nang sikini nubunge arukna nhon babe wamog. Haing sae kauplamekpa, nimi nhon Yesus peramag sekamogne ponekori karog kilbom agha memne Allah sembe pairop nang sikini arukna wamogne ponekori ao pubom agha pelengelobog. 48-49 Pelengelobogpa, salelamek abeneko pere Yesusti nimi tanekoag lelamogti, “Sopsop Allahri Mem Ae aramag wa'alamnori, a'un whingag Allah yubu ambarelamsinobog, a'undina salelamneom kom. Na 'Mo sekukap,' aro mal tarop nimi sikini wamsene tanena, a'undi nanag yalamlomne, 'Nimi yonge ane oro saelbaukap,' aro karogap kameap payalamlomne sunsunum sembanep. Aghana, na mo sekukap aro mal taropne kom. Ane sembe a'undi nimi whingag yo kom uro na saelbanep aghana, samenag Allah yubu silimu tiptop nimiri mome toro pibogne sunsunum uro uro yabilul ane sembe, wene yalomdi undo salelamnelom,” seog. 50 Wene alamog abeneko, eldi yubu ka'ero neleptopnang ni el laploa tognoptang-tang merebaek. 51-52 Sin Yesusag neleptop nimi tognoptang-tang merebaek nimi agha kaubuni nhon ag sabonge agha nongag wangkamogti, Yesusag neleplamog. Sin Yesus haing sae kauplamek nimi tanekori, “Yesusag neleptopne eneko saelbaukap,” aro ulamekti saelbaekpa, ag aneko kologlobi agha kabeog merebaog.

Yesus sae saelbaekti, nubunang Yahudi nimi sembe tam kareptopnang whingag pabieka

53 Yesus saelbaekti, memne Allah sembe pairop nang sikiniri aeag poa palamekpa, memnang Allah sembe pairopnang sikindo yabo niap, Yahudi nimi sikini yaboap, Musari yubu mome ambatsirop nangap ni poloro winiptaekpa, sindi whingag Yesus poa piek. 54 Yesus salero pabalamekpa, Petrusna weag agha poro tiro palamogti, memne Allah sembe pairop nang sikiniri aramag wa'al piog. Wa'al piogti, memne Allah sembe pairop nang sikini yae ua urop nang anabiag auk lekto pukamog. 55-56 Auk lekto pukamogpa, memnang Allah sembe pairop nang sikini yaboap, ora nimi nubungeri Yahudi nimi sembe tam lelekto kemeropnangapti, “Yesus ya'ag obukap,” aro Yesusag tam palinne sembe kemelamek. Elag tam palinne kemelamekti, orolena lerop nimi yopsiekpa, nimi tanekori Yesus sembe, “Undo-undo malia uaori leboba, ibobori ka'ebabo,” aro lolorop yubu orolena ambatsiek. Lolorop yubu orolena yubu lelamek aghana, lelamekne nene olog tiptangtop komdi, nimiri sik sembanep kom ane sembe, ka'elamekneag agha Yesusag tam palinne olog ibek kom. 57-58 Yesusag tam palinne kemelamekti ibek komba, nen nimi etbare sekekti, yubu minirop yubu mangkaek. Yubu minirop yubu mangalamekti, “Nimi eneri yubu lelamoba ka'ebabongena, 'Allahri Mem Ae, nimi saeri sorop ae enena kwerekaneri, ik wilindiag agha mem ae wendogne nimi saeri sorop komne sobanun,' alamoa ka'ebabo,” seek. 59 Wene aro mangarop yubu lebekne nene babe olog tiptangtop komdi, nimiri sik sembanep kom. 60 Wene aro sik sembanep komne lebekpa, memne Allah sembe pairop nang sikini poneko sin ni wameka anabiag sekogti, Yesusag hailamogti, “Sindi wene an sembe 'Malia lelamo,' seangne sembe andi pelebeltanan yubu leplulam kom te?” aro haibaog. 61 Wene aro haibaog aghana, Yesus yubu lemna koma wamog. Yubu lemna koma wamogpa, memne Allah sembe pairopnang sikini ponekori nen hailamogti, “An Allah Paliagne Elme walinge wamlam to, kom to? Nuni Allahri an sembe 'Mog so'oag nimi taluro saelbamsilul,' aro wepto pogkeonge poneko Kristus wamlam to, kom to?” aro haibaog. 62 Wene aro haibaogpa Yesusti, “Wene leplamne pone wamna. Na imag agha mog so'oag nimi tahinge Allah mikipne poneko sae sirik sip pukamneri, toa nusam toman nen samoro mog so'o aneag yanea imnululom,” seog. 63-64 Yesusti wene seogpa, memne Allah sembe pairop nang sikini ponekori ka'ebaogti, yo lelem elenge ag wangkamogne taepto ebog. Elenge ag wangkamogne taepto ebogti, tam kareptopnangag lelamogti, “Eldamneri leplange wene ka'ebap. Yog nimiri 'Undo-undo lelamoa ka'ebano,' aro lenne nen ka'ebaukap kom. Allah san tilipto, 'Paliagne wamna,' aro leplange ka'ebalom. Wenena yubu ka'ebalomneag agha 'Huaukap,' aro seneraglamlom?” aro haibahiog. Wene aro haibahiogpa, nimi wamek nimi tanekori, “Allah san tiliptop yubu lepla ane sembe, ya'ag tebalulne sunsunum,” aro tam karebaek. 65 “Tebalul,” aro tam karebaekti, nimi etpareri sulu mag supto haing ubi agha olamekti, “Etneri olangkel nimi si lepmen,” aro yubu nepto olamek. Olamekpa, memne Allah sembe pairop nang sikini nubunge yae ua urop nang tanekori babe Yesus salero olamek.

Petrusti Yesus sembe, “Na ekonne,” seogha

66 Yesus olamekpa, memne Allah sembe pairop nang sikini ponekori ae aramag Petrus tau sip wamogpa, Allah sembe pairop nang sikini arukna kelabo nhon Petrus wamoghag yaog. 67 Yaogti Petrus auk leklamogha ibogti, wali uro whingag kembirogti, “An babe Yesus Nasaretne nenekoag neleplamomba ipkeno,” seog. 68 Wene seog aghana Petrusti, “Na ekon. Andi sa'a yubu agha lelamlam? Na seneragna kom,” seog. Wene seogti, sekom agha memne Allah sembe pairop nang sikini ponekori ae aram ina siramag piogpa, winang ayam yubu lebog. 69 Wene seogti, ae aram ina siramag aneko piogti sekamogpa, keleneko nen yaogti Petrus ibog. Ibogti nen sarikto nimi wamek nimi tanekoag alniro ambarelamsiogti, “Nimi ene babe Yesusag neleplamla,” aro ambatsiog. 70 Wene aro ambatsiogpa, ka'ebaogti Petrusti nen yubu lelamogti, “Yesusna na ekonne” seog. Wene seogpa, ko'o olog wameka nimi taneko nen yingkina Petrusag lelamekti, “An sembena, 'El Galileange,' aro el wamap. Undop agha nuri an sembe, 'Sik tapto Yesus nenekoag neleptopne wamla,' aro seneraglamap,” seek. 71 Wene seekpa, Petrusti samoro yubu ambarelamsiogti, “A'undi si lelamlom nimi ene na otsik tapto ekonne agha lelamlom. Orolena ambarelamsin tanena, imagne ponekori hae omnelul,” seog. 72 Wene alamog abeneko pere winang ayam yubu ik phendepne yubu lebog. Winang ayam ik phendepne yubu lebogpa, Yesusti samenag yubu lebogne sembe Petrus el taog. Yesusti samen Petrusag ambarelamogti, “Winang ayam yubu ik phende lemna komag andi ik wilindi na sembe 'Ekonne' aro yubu leplulam,” seogne sembe Petrusti seneraghogti, “Sik uro lepla,” aro engelamog.

Markus 15

Yesus salero mog so'o saelba uhiropne Pilatusag pabieka

1 Kwelekaogpa lukunap memnang Allah sembe pairop nang sikindoyaboap, Yahudi nimi sikiniri wenehirop nangap, Musa yubu mome ambatsirop nangap, ora nimi nubungeri Yahudi nimi sembe tam lelekto kemeropnangap sin ni tanekori “Huaukap,” aro yubu lelamek. Yubu lelamekti, “Yesus haing sae kaupto mog so'o aneag saelba uhiropne Pilatus saeag poa pukap,” aro yubu saekag lebekti, Yesus haing sae kaupto Pilatus saeag tarel piek. 2 Pabiekpa, Pilatus ponekori Yesusag hailamogti, “An sik Yahudi nimi sembe yubu sia leropne nubunge, te?” seog. Wene seogpa, Yesusti, “Yo, otsik leplam,” seog. 3 Wene seogpa, memnang Allah sembe pairop nang sikini yabo tanekori Yesus sembe “Malinge undo-undo ulamo,” aro lolorop yubu Pilatusag ambarelamek. 4 Ambarekpa, Pilatusti Yesusag nen hailamogti, “Andi yubu samoro ambatsululam kom, te? Kembamen! Andi malia uaomne nanag ambatneangne maiknori,” seog. 5 Wene aro haibaog aghana, Yesusti nen samoro yubu olog lebog kom. Yubu olog lebog komba Pilatusti, “Sa'a sembe peleptangtop yubu olog lepla kombae?” aro yaghe sembaog. 6 Wamek sumeneko Yahudi nimi sembe nubu sum Paskah yanuaog. Pilatus ponekori sop-sop ulamognena, Paskah sum talamogpa, Yahudi nimi haing sae kaupto kop aeag tobongolamsiog nimi agha Pilatus ponekori “Yahudi nimiri molona molbaneikne sunsunum uro nimi nhonog lambitnun,” aro ulamog. 7 Haing sae kaupto tobongkipsiek nimi taneko wameknena, Yahudi nimi nenneri seneraglamekti, “Roma nimiri nu saelbamsiangne karongdi, mo seksebe,” aro ulamek. “Mo seksebe,” aro ulamek nimi nenneri nimi ya'ag opsiekpa, Roma nimiri haing sae kaupto saelbamsiekti, kop aeag tobongkipsiek. Sin kop aeag tobongkipsiek nimi agha nimi ohiropne nhon si Barabas wamog. 8 Wamogpa, Yahudi nimi maikno tanekori Pilatusag yaekti, “Hengkun samenag ulamom saog uro sumene babe nimi nhon sae lobitlulam,” aro molona mololaek. 9-10 Wene aro molbaekpa, Pilatus ponekori el wamogti, “Memnang Allah sembe pairopnang sikindoyabori, 'Yesus si nubunge taleag,' aro wana mali senelamangdi, salero nanag poa yaang,' aro Pilatus ponekori el wamog. Ane sembe Pilatusti nimi maikno tanekoag hailamsiogti, “A'undi nanag mololamnelomne, a'un Yahudi nimiri, 'Saelbamsululam' aro lebomne Yesus pone agha sae lobitnunne, yeng te?” seog. 11 Wene “Yesus sae lobitnun,” aro haibahiog aghana, memnang Allah sembe pairop nang sikindo yabo tanekori wanaag nonogtop yubu lebek. Wanaag nonogtop yubu lelamekti, nimi maikno wana tolamsiekneag agha nimi maikno tanekori, “Barabas agha sae lobitlulam,” alamek. 12 Wene alamekpa Pilatusti, “Wene alamlom tanena, a'un Yahudi nimiri elag, 'Saelbamsululam,' aro lebomne pone Yesusag huanun?” seog. 13 Wene seogpa, nimi taneko yubu mikip uro lelamekti, “Yesus kalag siplobe!” alamek. 14 Wene alamekpa, Pilatus ponekori nen hailamsiogti, “Wene alamlom aghana sa'a sembe? Nimi eneri malinge huropne uaoba, kalag sipto omnun?” aro haibahiog. Wene aro haibahiog aghana, sindi yubu nen nubu nenero haum aro lelamekti, “Kalag siplobe!” seek. 15 “Kalag siplobe!” aro haum alamekpa, Pilatus ponekori nimi maikno taneko “Wana yeng nembahinun,” aro sindi molbaekne sunsunum uro Barabas agha sae loplobog. Barabas agha sae loplobogti, “Yesus taeplam-taeplamlopmundi, kalag sipto oplulom!” aro Pilatusti yin saleropnangdi saeag nembaog.

Yin saleropnangdi Yesus yubu neplameka

16 Yin saleropnangdi saeag nembaogpa, taeplam-taeplamlobekdi, mog so'o saelba uhiropne ae nubunge aramag Yesus pabiek. Pabiekti, sikinkabo yin saleropnang yogne yopsiekpa, ni longol aek. 17 Longoptaekti, “Yubu nebukap,” aro ag uwongne nimi nubunangdi enektop ag Yesus nongag wangkirek. Elag wangkirekti, alog aba agha mog so'o saelba uhiropnang usoghag kwiria elektoba saogne wibekti, yubu nepto usoghag nobek. 18 Uwong ag elag wangkirekti, alog aba nobekti, yubu nepto lelamekti, “Nuni! Yahudi nimi saelbamsilamne,” aro yubu neplamek. 19 Yubu neplamekti, Yesus usoghag kameri olamekti, silu mag suplamek. Silu mag suplamekti, nimi nubunge kiploa saog uro yabu sanukto pulingkina yubu neplamek. 20 Yubu neplamekti, “Abenda. Pukap,” sembaekti uwong ag nongag enektoba wangkirekne neneko el nongag agha kuribaekti, el samenag wangaro amogne wangkirek. Wangkirekti, “Yesus kalag sipto olobukap,” aro poa lambaek.

Yesus kalag sipto olobeka

21 “Yesus kalag sipto obukap,” aro inaag poa palamekti, yin saleropnang tanekori nimi nhonag, “Yesus sipnep kal ane poplulam,” aro pobirek. Sindi elag pobirek nimi eneko sina Simon, Aleksanderap Rufusap sikini ponekoag kal pobirek. Simon pone as Kirene agha yalamogpa yobekti, “Kal ane poplulam,” aro yubu mikip uro arukaek. 22 Pobirekpa palamekti, Yesus mog so'o nhon sina Golgota mainag pabiek. Golgota aneko Yahudi nimiri lelamek yubuag, “Nimi usog ya'ol,” aro main ane si Golgota aro engero yabiog. 23 Golgota mainag poa piekti, Yesusag mag anggur lolterop maghap, uwong mag mur arop maghap ma'abaekti, elag tebarek. Mag tareknena, “Mag ane teleba, og seklelamlange olog keyagman talul,” aro tebarek aghana, Yesusti mag ten koma lipsiog. 24 Mag lipsiogpa, ag nongag wangkamogne kwiriplobekti, kal tam alikinag siptoba, pakuri Yesus sae yan kalag siplobek. Siplobek nimi tanekori, “Yesusti nongag wangarop ag etne-etne pogtaukang?” sembaek. “Etne-etne pogtaukang?” senelamekti, “Kekneba toboghabeba, po'obahile nimi enekori toro aukang,” aro kekneba toboglamek. 25 Yesus kalag pakuri siplobeknena, ae lukun heng ko'o supnangeag agha kalag siplobek. 26 Kalag sibekti, Roma nimiri, “Nimi ane kalag sipto obapnena tamna nene sembe,” aro mome toro pibek. Mome toro pibeknena: “Nimi ane Yahudi nimi sembe yubu sia lero saelbamsilne” aro mome toro pibekti, Yesus kalag sibek kal anekoag pibek. 27 Yesus kalag siplobekag nimi phende babe yoaba ulamdek nimi pabihiekti, Yesus sae sirik sip nhon, waneng sip nhon kalag siplopsiek. 28 Samenag anam kalag siplopsin komag Allahri yubu silimu tiptop nimiri uro yabinepne sembe mome tolamogti, “Yoaba urop nimiag ulamsiangne saog uro elag babe uaukang,” aro mome toro pibog. Elap yoaba urop nimiap ma'aro siplopsinepne sembe samenag mome toro pibogne sunsunum uro uro yabiog. 29-30 Kal sibeka peram toman palamek nimi taneko ngang kwa'arom-kwa'aroma Yesus san tiliplamekti, “Eh, andi samen yubu lelamomdi, 'Allahri Mem Ae nubunge kwereklopseneri, nen ik wilindiog agha wendogne sobahane,' seom. An sik uro mikip tanena, kalag agha kulukamendi, wali nenep talulam!” aro yubu nepto san tilibaek. 31 Yubu nepto san tiliplamekpa, memnang Allah sembe pairopnang sikindoyaboap, Musari samenag mome toro pibogne ambatsiropnangap tanekori babe Yesus yubu nepto sin mamun lelamek. Yubu nepto lelamekti, “Nimi orange wali nenelamsio aghana, eldamne wali neneptanep kom. 32 El neneko sik uro Allahri webogti, 'Israel nimi taluro saelbamsilul,' aro poghogne Kristus wamso tanena, hae kal aniag agha kulukaho. Kulukaho andarina ipseberi, wali elag sik sembahabe,” aro yubu neplamek. Yubu nepto san tiplamekpa, elap nikag kalag sipto opsiek nimi phende abenekori babe Yesus san tilipto yubu neplamdek.

Yesus tebogha

33 Yesus kalag sibekpa, wamogpa, heng ik mol-mol seogti, siro turu alamog abeneko heng sanubom seogti, ae iniplobog. Ae iniplobogpa, wamek mog so'o eneko ni iniplobogha heng ko'o wilindi piog. Heng ko'o wilindi palamogha, kekman heng taolbaogti, ae sin taog. 34 Ae sin taogpa, Yesusti Yahudi nimiri yubuag yubu haum aro lelamogti, “Eloi! Eloi, lama sabakhtani?” seog. Seogne anena nuri yubuag, “Nani Allah! Nani Allah, sa'a sembe andi na laploamnelam?” aro lebog. 35 Wene seogpa, nimi etpare taneko wamek nimiri ka'ebom agha seneraghek komdi, “Ka'ebahut! Eldi Allah yubu silimu tiptopne Elia pone yoplamla,” seek. 36 Wene seekti, nimi nhondi elem-elem noghom-nesom saogne tol piogti, anggur lolterop maghag werebi agha kalag kolnoro, “Yesus mag yori mag telul,” aro towalengero Yesus pamag pibog. Towalengero pibogti, yubu lelamogti, “Olog mo wamleba, ta'abameberi kembamukap. Allah yubu silimu tiptopne Elia samenag wamogne poneko yaleri, kalag ania toro pelengkalul to, kom to?” seog. 37 Wene seogpa, Yesus yubu haum aro lelamogti hain kom taog. 38 Yesus tebaog sumeneko Allahri Mem Ae lomag “Mem usa ae lom aneag nimi wa'aukang kom,” aro ag wilnirop ag nubunge ina siramag siliplengkibekne wamog. Yesus teplamogti hain kom taongom alamog abeneko pere, ae lom wilnirop ag siliplengeroba pukama aneko serero payangkaogti, phende taog. 39 Yesus hain kom taog sumeneko, yin saleropnang sikindo nhon Yesus whingag sekamogti ni kembamog. Yesusti yubu mikip uro haum aro lelamogti, hain kom taongom alamogne ibogti, yin saleropnang sikindo ponekori, “Otsik, nimi ene Allah Elme,” seog. 40 Yesus hain kom taongom alamogpa, kelabo etbare weag agha sekamekti tibogamek. Kelabo tibogamek kelabo taneko anabiag agha wameknena: Maria Magdala kelenekoap Salome kelenekoap Yakobus amik mangkaekne ponekoap ilipsae Yosesap sikinin Maria kelenekoap Kelabo tanekori Yesus tebaogne weag agha tibogamek. 41 Kelabo tanekona, samen Yesus mog so'o Galilea wamogpa, kelabo tanekori “Yesusag teko ualeag,” aro yepto neleplamek. Yesus as Yerusalem palamogpa, kelabo tanekoap yog kelabo maiknoap abenekori Galilea mog so'o laplobi agha elag nelepto as Yerusalem yingkiekti, weag agha hain kom taongom alamogha tibogamek.

Yusupti Yesus kirik lomag pibogha

42-43 Tebaog sumeneko Yahudi nimi niri, “Ambhum tek-tek papto wameberi, Allah yubu lebukap,” aro menekna togtop sum wamek. Nimi nhon sina Yusup, as Arimateange ponekori Yesus tebaogne sembe el taog. Yusup Arimateange pone el babe Yahudi nimi sembe tam lelekto kemerop nimi Mahkamah Agama nimi agha nubunge wamog. Yusup ponekori Allah sembe yeng senelamogti, “Allahri nimi mog so'oag nimi saelbamsilulne imnun,” aro nang-nang alamog. Undo unulamogha Yesus tebaogne sembe el taogti, inipna peram taogpa, Yusup ponekori, “Yesus tebaogha o'obanun,” aro Pilatusag piogti, log kom uro “Yesus tebaogha aneko pabinun,” aro molol piog. 44 Wene aro molbaogpa, “Yesus tebal,” seogha ka'ebaogti, Pilatus ponekori, “Weneog kalag sibang aghana, el elem phea abene tebal, te?” aro lo'om seog. Lo'om seogti, “Yin saleropnang sikindo enel pululom,” aro nimi pogsiogpa, enel piekti payaek. Payekpa Pilatus ponekori yin saleropnang sikindo ponekoag, “Yesus usaap ya'ag tebal, te?” aro haibaog. 45 Wene aro haibaogpa, yin saleropnang sikindo ponekori, “Sik uro ya'ag tebal,” seog. Seogpa, Pilatusti Yusupag, “Wali teptoba aneko tol pululam,” aro ambarog. 46 Wene aro ambarogpa, Yusupti ag sabonge walinge nimi teptopne kelepsirop ag kamna alikinag uro tobogti, Yesus kalag sipto obeka aneko toro pelengkia ag sabonge tobogha anekoag kelebaog. Kelebongkia kirik lom hogtobag pail piog. Kirik lom hogtobag pail piogti, ina siramag kirik nubunge agha pemagto ina siramag maruklobongkia piog. 47 Yesus kirik lom hogtobag pibogpa, Maria Magdala kelenekoap, Yoses ilin Mariaap abenekori Yesus kirik lomag palilamogha tibogamsirek.

Markus 16

Yesus nen kamag taogha

1 Yesus tebaog sumeneko Yusupti Yesus teptoba kirik lom hogtobag pibogpa, ae imbaog. Iniplamog abeneko pere Yahudi nimi sembe tek-tek papto Allah yubu lerop sum taogpa, ik nhon wamekpa, nen imbaog. Imbaogpa, sumeneko inipnag aneko Maria Magdala kelenekoap, Yakobus ilin Maria kelenekoap, Salome kelenekoap sin kelabo wilindi abenekori, “Yesus nong teptoba song taleagti, nong alip toman song wali mag ikil pukap,” sembamek. “Heng walelingkileba, ikil pukap,” aro inipnag aneko song wali mag kamna kapto tol piek. 2 Tol piekti, kweleknag aneko lukunap sin Yesus kirik lom hogtobag piboghag aneko piek. 3 Inaag palamekti, sin mamun hail talamekti, “Kirik nubunge ina siramag maruktoba aneko etneri yepto pemagto kolbatsilul,” aba palamek. 4 “Kirik aneko nubu sirikti,” aba palamekti, pina kemelamekag agha kirik aneko pemagto koloropba ina siram kuptoba ibek. 5 Ina siram kuptop wamogpa, wa'ina sae sirik sip kemelamekpa, kabuni me nhon ag siliro pelengka urop ag kororopne wangkamogti, pukamog. Pukamogpa ibekti, sin lo'om seek. 6 Lo'om seekpa, kaubuni me anekori sinag yubu lelamogti, “Log sembaheng kom! Na elwamnange Yesus Nasaretne amni kalag siplobongne poneko elamlom. El tane wamla kom. El nen kamag tal! A'undi babe kembalulom! El pibongagna ane. 7 Wene pimundi, yubu nene Eldi yubu ka'ero neleptopnangag ambatsumundi, Petrusag babe ambatlulom. Ambarelamsumundi, 'Yesus sam mog so'o Galilea palamlaba, a'un babe Galilea pululom. Eldi samenag ambarelamsio saog uro, Galilea pimundi haiptalulom,' aro ambarel phululom,” aro ambatsiog. 8 Wene aro ambatsiogpa, kirik lom hogtobag Yesus piboghag anekoa lambaekti, merero palamek. Sin logti nimi nhon babe ambatsin koma merero piek.

Yesus nimi whingag lag taogha

9 Selek sum aneko lukunap Yesus tebaogha nen kamag taogti, samenagne Maria Magdala keleneko whingag lag taog. Maria Magdala kelenena, samenag Yesus anam teban komag phia saekpare el kulomag wamekpa, Yesusti keleneko wali nenero phia yag lambahiogpa, wali taog kel. 10-11 Magdala keleneko whingag Yesus lag taogpa, kelenekori sin samenag Yesusag nelepto elap nhon ul palamek nimi ambarel phiogpa, haiptaek. Haiptaekti, sikin engero amang ulamekag kelenekori, “Yesus nen kamag taldi, nanag lag talba imna,” aro ambatsiog aghana, sik sembaek kom. 12 Ambatsiogne sik sembaek kom aghana, sumeneko babe Yesus elkabo phende as nhonag palamdek. Palamdekpa Yesus sin whingag lag taog aghana, Yesus nong a'erop saogne agha lag taog. 13 Lag taogpa, sin phende sikinkabo wamekag saombarekti, ambarelamsirek aghana, sin phende abenekori yubu lelamdekne babe sinkabori sik sembaek kom. 14 Ambarelamsirekpa seneragto lelamekti, Yesusti wepto pogsiognang ko'olombarenang taneko kwaneng telamek. Kwaneng telamekpa, Yesus sin whingag lag taog. Lag taogti, sinag yubu lelamogti, “Nimi etpare anekori na sembe, 'Nen kamag talba, imna,' aro a'unag ambarelamsiang. Sa'ambe a'un usog mikipti sik senelamlom kom,” aro wembahiog. 15 Wene aro wembahiogti, tipto ambarelamsiogti, “Nimi tala-tala wamangneag pimundi, yubu walinge 'Allahri Yesus pere agha mog so'oag nimi taluro saelbamsil,' aro nimi niag ambarel phululom. 16 Nimi etneri, 'Yesusag sikne aro seneraglamna ane sembe maghag pelengkipnululam,' aro ulamle tanena, nimi eneko Allahri taluro saelbalul. Ot nimi etneri na Yesusag sikne aro seneraglamla kom tanena, Allahri nimi enekoag tam ikinne pipleri, oplul. 17-18 Sin na Yesusag sikne aro seneraglamik nimiri kekneba ulamukang. Kekneba ulamiknena, Na Yesus mikipne sin pere agha ulamneba, phia yonge yag lanalamsukang. Sin ekon yubu ka'eptanep kom yubuag lelamukang. Sindi ya'ag ohirop phae saelbaika babe, nimi ya'ag ohirop mag telamika babe, sin tebaukang kom. Sindi nimi naiktopne nong alibag sae palilamsiikpa, Allahri nimi taneko wali nenelamsilul. Nanag sikne aro seneraglamik nimiri undo unulamik tanena, 'Yesusti mikipne sin pere agha ulamla,' aro el tanep,” seog.

Yesus imag yingkiogha

19 Wene aro ambatsiogpa, Nuni Allahri imag agha nu Saelba Uhiropne Yesus kiliro tobog. Kiliro tobogpa, “Nikag nun niri saelbamsununam,” aro Allah sae sirik sip pulingkiogti wamla. 20 Nuni Allahri imag agha kiliro tobogpa, Yesusti yubu ka'ero neleptopnang tanekori as tala-tala nimiag yubu walinge Yesus sembe ambarel phiek. Ambarel palamsiekpa, nu Saelba Uhiropne Yesusti mikip nenelamsiogpa, kekneba maikno ulamek. Kekneba ulameknena, nimiri kembi agha, “'Imagne ponekori sin pere agha ulamla tanena, Imagneri yubu sikne ambarelamsiang,' sembaukang” aro kekneba maikno ulamekti ambarelamsiek. Abenda.