Yoane 1

Navisaarena naga to sumon nasiiena na yomarava nini

1 Na konua konua rui, e purp̃esia, naga nap̃a apio Purp̃es nen P̃elaga kiena ne Ntewa naga sike amio Ntewa, a naga pe Ntewa. 2 E pogos na siien sur punu ga, naga amio pa Ntewa rui, 3 naga miyum̃aen yum̃aena na kilaen sur punu ga. Pe sur re tai nap̃a naga pe miyum̃aen re poli. 4 Malena na lelaga molue e naga, ana malena nene pimi pe sane yomerarava kiena p̃egas punu ga na yeririna lala. 5 Naga pimi sa nap̃a yomerarava na tegolien la nap̃a asike e pupumalko, na yemalolo nene tap̃atete tauluia. Yoane Nakeena pimi mlologon ke pisape yomerarava pimi ke rui 6 Siraunia, Ntewa mligan kiena yar tai pimi e yomarava nini, nane Yoane Nakeena. 7 Naga pimi sane yar na iilaena, vena visawalen yaru na yomerarava nene naga pimi ke ne, vena iilaen yeririna la punu ga akilia alelaga asape yaru nene naga pe yomerarava kiena ne Ntewa. 8 Sa nap̃a, Yoane naga pe pe yomerarava re poli na wa, ana pe yar na visawalen ga. 9 Ana siraunia, yaru na yomerarava nene pimi kate e yomarava nini. Naga pe yomerarava nalelaga napo, ana pimi pe na ligan kiena yomerarava nene e malena kiena yeririna punu ga.

Yomerarava na yomarava

10 Yaru na yomerarava, naga nap̃a sii yomarava nini, ana pogos nap̃a pimi ea, ana yeririna na yomarava lala pe apisulup̃ar re si naga poli. 11 Naga pimi p̃es puna ne um̃a m̃ana ne kiena yeririna la, ana la na mratava puna pe sinelan re naga poli. 12 Ana la ga p̃asia akekaran naga, amlelaga ea, ana e la ga nene punuia, naga tam̃an la vena akilia aim ave narina ne Ntewa lala. 13 Naga kila la apaeme sina yam luania, pe sa re nap̃a sisi la na apaeme taveve lus na kuruta, pona nasinenanen sa yerm̃ene amio sira, pona sitomena kiena yeririna, ana apaeme sina taveve nasinenanena kiena ne Ntewa. Purp̃es nen P̃elaga kiena ne Ntewa pimi pe yeririna 14 Sanene na, Purp̃es nen P̃elaga kiena ne Ntewa pimi pe yeririna lelaga, pimi sike likan ita, ana tepisu kiena malena napo, pulen manene laa p̃elaga na lemamena amio p̃elaga nalelagaena. Naga pe nowo tanea wa m̃earu kiena ne Arimata, ana mepisu kiena pupia naurarena, kiena naga taaga. 15 Pogos nap̃a Yoane Nakeena pisayu naga nanua ne, pisape “Naga nap̃a nepisawal pae pan amiu, nesape naga yoko siraun inu, naga su metava, in na neto ga tano, komin naga mal nakonua laa sane, in na na nanagane ga ne.” 16 Naga pulen p̃elaga wo lala, ana silaga kila ke po pan ita pap̃isi, kiena pupia lemamena kila temlogelue ga po pap̃isi. 17 Nanua Ntewa pisirlua yermarua Mosis, p̃ar ga kiena navisaluaena lala pimi pan kiena yeririna lala, ana Yesu Kristo, Ntewa pisirlua naga p̃ar p̃elaga na lemamena amio visena na lelagaena pitomi e yomarava nini. 18 Ita yeririna lala pe yar re nena tai nap̃a kilia Ntewa poli, pona pisu e kilamarana, ana yaru nap̃a tolue ga e sitomena kiena ne Ntewa, lalua aparpran la ga veraga, naga ga pimi kila ita tekilia Ntewa amio kiena p̃elaga lala.

Yoane Nakeena mlologonyu Navisaarena

19 Ana pogos nap̃a Yoane Nakeena mlologo m̃a pano-o, nasumonena kiena le Yu lala nae Yerusalem la asitom veve ke pap̃isi sane naga miyum̃ae ke sanape, pona naga pe Navisaarena, po naga ai. Ana la apitetalia yaru wa p̃asia amio yar keviu si p̃asia na lus wa kiena ne Livae, apim apiun petania asape “Ko na ai?” 20 Ana pogos nap̃a lala apiunia, naga pisawal ruru ga sur punu ga pan la, pisatam̃e la, pisape “Peraga, in na pe nepe Navisaarena re poli.” 21 Ana la apisape “?Sanene na, ko na Yermarua Elaisa nanua sumo ne, ana ko omal sina, po pere? Nanene komin nap̃a Visena Wa pisape naga monar wasup̃e sina sumon Navisaarena.” Ana naga pisatam̃e la sina, pisape “Peraga, pe in re nene poli.” Ana apisape “?Pogaga, ana po ko na navisaluaena nap̃a Mosis pisaar nanua yo rui?” Ana pisatam̃e sina, pisape “Peraga rui.” 22 Ana la apiun ke sina ga tania, sape “?Ana ko na a si narui? Monar ovisa sur tai van imimi vena mekilia mevano mevisawal van la nap̃a amligan imimi mepimi. Ovisawal ruru ga van imimi, sane ko na ai?” 23 Ana kiena navisatam̃eena e pogos nene sanini, pisape “Inu in na pulgo korena ga ne e yokorena nini, nap̃a Navisawalena Aisea pisawal na konua rui. Ana pulgo nene pimi pe na visawalen sape: ‘Amiu akila ruru mrapa lala kiena Sup̃e e kiamiu malena!’ ” 24 Ana lala p̃as nap̃a asike e pogos nene, le Varasi lala, 25 ana la apiun ke sina ga pan Yoane, apisape “Imimi memloge pa rui, ko na opisa osape pe ope Navisaarena re poli, pe ope Elaisa re poli, a pe ope navisaluaena re nap̃a Mosis pisa poli. ?A visae sanene na, vanon ya ne ko na ositom osape ko na otorokin osun okekee lue yeririna lala sanene?” 26 Ana Yoane pisatam̃e la, pisape “Inu, nakeena nap̃a nekila ke ne e la nene, naga e ga e wii. A yaru tap̃ena tai yoko imi kus leleu, nap̃a naga sike pa likan ita rui, ana pe akilia re naga poli wa. 27 Naga to laa metavan manene inu, sane in na pe netorokin re neva lavisin po, pona neyal nemio.” 28 Ana lele nap̃a apa ke ea na visuen Yoane, nane e norava lavisin kumali nap̃a Petania, e wii nap̃a Yortan lepas na vano, nane e yo nap̃a Yoane sum̃a kee ke yeririna lala ea.

Yesu, narin sipsip nakup̃ap̃aena kiena ne Ntewa

29 Ana e legien tap̃ena si tai, Yesu mial pa katen Yoane Nakeena amio imimi kiena nalogena la e yo nap̃a mesike ea. Ana pogos nap̃a Yoane pisu Yesu, pisa pan imimi, pisape “!E, amiu avisu yar na mial ke pimi nam̃a! Naga, sa ga narin sipsip kiena ne Ntewa nawarplanen nakoaena na mlamulena viowa kiena ne yeririna lala na yomarava nini. 30 Nanene naga nap̃a nepisayu ke pan amiu nanua rui, nepisa nesape: Siraun inu, pupia yar tai naga imi nap̃a sumon inu, to manene laa metavan inu sane, komin naga teke sumon inu. 31 Nepisa visena nene nanua, nemninue ga nesape naga ai, nemninue ga nesape erau ne nanene, ana nekilia ga nesape monar nekee ita le Israel lala e wii, vena kilaen nap̃a tekilia tevisu kilale kieta yerkawa nene.” 32-33 Ana Yoane pisa meraravan pan imimi sanape nap̃a naga kilia sape Yesu pe Navisaarena. Naga sape “Sa nap̃a nepisa pa rui, in na pe nekilia re poli nesape naga ai, ana pe piavi re nena ga, Ntewa pis pan inu, pisa sanini, pisape: Visae ovisu kiau Ninuna Wa vitom ke tano, totano e yar tai, naga ke ga nene nap̃a yoko kee yeririna lala e Ninuna nap̃a kiau. “Naga pisa sanene pan inu, ana pogos nap̃a nepisu Yesu nene, nepisu Ninuna mligan ma e peni pitomi tano e naga, sa nap̃a lom̃e, pitomi koan e naga. 34 Vanon sur ne na nene nap̃a nepisuia, nekilia nevisawal ruru van amiu, sane pe lelaga ga, yar nene pe narina ne Ntewa kemua lelaga.”

Nalogena lua na sumo kiena Yesu apim puna

35 Ana e legiena tap̃ena si tai na, Yoane Nakeena sum̃a ke ga wa e yo nene, sun ke amio imimi lua Antru, nap̃a e pogos nene mepe kiena nalogena. 36 Ana mepisu Yesu mial pimi p̃aro lavis pu imimi. Ana Yoane pisa pan imimi lua, pisape “!Amiu lua avisu ke yar nene, naga sane narin sipsip na kup̃ap̃aena kiena ne Ntewa!” 37 Memloge Yoane pisa sanene, ana veraga ga mesum̃alu, memial mepa mesiraun Yesu. 38 Ana Yesu kira p̃atau pisu imimi lua, pisape “Nepisu sane amiu lua sinemiun ke sur tai.” Ana mepisatam̃ea, mepio naga sane kiamimi navianena tai, mesape “?Rapae, opimi e nini na, ko na omomon ke pe?” 39 Ana naga sape “Pogaga, aimi teva avisuia.” Ana memial mepa metol e nap̃a Yesu sike ea e pogos nene, ana siar sane ko yepekilavi ko e maran mrae vari, mesun m̃a memio naga pano-o yemalolo. 40 Ana Antru nene nap̃a imimi lua memloge Yoane sunyu Yesu, mesum̃alu metaveve sanene, naga Antru nap̃a wenla Saemon Pita navetokak. 41 Ana pog nap̃a pisa sape taveve ga Yesu narui, ana miroro panon p̃esa wenla nene, a pogos nap̃a m̃alia pis pania pisayu Navisaarena, nap̃a e visena na Epru kiena ne le Yu la apio asape Mesaea, a e visena na Kris kiena ne le Krik la asape Kristo. Ana pisawal sanene, sape “M̃ara, Navisaarena nene, imimi mem̃al rui.” 42 Naga pisa pan wenla nap̃ane, ana pure pimi pu Yesu. Ana pogos nap̃a Yesu pisu naga, pisape “?A, ko m̃ena nene nap̃a narina ne yermarua Yoane tai? Nenagane na nesikia ko sina ga, kiom̃a ki Kep̃as.” Ki m̃ena nene kome visena nae Epru, nap̃a kana kinasia kilavaru, nap̃a kome visena nae Kris asape Pita.

Yesu pure nalogena lua sina apim atavevea

43 Ana e legiena tap̃ena si tai, Yesu sinenan pisape taveve si kiena mrapa, pisape kusro yo vato si kiena yo nap̃a Kalele. Mepa sanene, p̃isi na m̃al si yar tai, pisa pania pisape “Ko oim otaveve inu.” Yar nene, kiena ki Pilip, 44 nap̃a naga m̃ena nae yo kiena Antru amio Pita, nanene pulkumali na Petsaeta. 45 Ana pe piavi re poli na Pilip pa kale kiena erau tai, kiena ki Nataniel, pa pisa pania, pisape “Yar keviu nap̃a yermarua Mosis amio navisaluaena lala asiriyuia, apisawal na konua rui, naga pimi m̃alivi likan ita rui. Imimi mem̃al rui, naga nae Nasaret, narina ne yermarua tai kiena kia Yosop. Ana yar nene, kiena ki Yesu.” 46 Ana pogos nap̃a Nataniel mloge asape Yesu naga nae ga narin pulkumali nap̃ani, naga piunia pisape “Ana sanape? Pupia yar keviu napo tanea sanene tap̃atete m̃alivi e narin yo nene Nasaret!” Ana Pilip pisatam̃ea, pisape “Ei, ve ovis re sanene, ko na oim ovisuli kone wa.” 47 Ana p̃isi na lalua apa sina puna ne Yesu, a pogos nap̃a lalua amial apim lavis puna, Yesu pisu Nataniel, pisayu naga, pisape “Lelaga ga, nepisu yar nene sa ne yar wo lelaga tai nae Israel, yar tai nap̃a navisokanena pe to re nena e naga poli.” 48 Ana Nataniel mloge Yesu pisayu naga sanene, piun tania sape “?Ana sanape na ko na okilia osape in na yar na sanene?” Yesu pisatam̃ea pisape “Pogos nap̃a Pilip naga pe pim̃asun ko re poli wa, pogos nap̃a ko ga taaga opa ruru ko ke vatanon purpiliva, in na nekirawal ko pa rui.” 49 Ana Nataniel milan nakiliaena kiena Yesu nene, pisape “!Navianena, ko na narina ne Ntewa kemua na lelaga! Ko na ope p̃arin sup̃e lelaga kemua nae Israel.” 50 Ana Yesu pisa pania, pisape “!In na nepisa ga narin visena tai van ko, nap̃a nepisu ko e purpiliva nene, ana veraga ga kila ko na omlelaga m̃arera e inu! Nanene na po pap̃isi, ana nevisaar van ko sane yoko ovisu sur na ilanena la ve moki vap̃isi ne, nap̃a ve keviu laa sane taulu nap̃a opisu pa rui. 51 Lelaga nepisa ruru ga, sane yoko amiu punu ga avisu ma e peni naga vike ga m̃eke na, amio navisi nae ma metava lala avitom ke tano e inu, ava sina metava, avitom tano, ava si metava ve sanene. Sur ne la nanene akilia avisuia komin nap̃a inu nepe Narina ne Yeririna, sane in na nae ma e peni nepimi nepe yeririna ruru nena naapo.”

Yoane 2

Kile na sumo kiena ne Yesu, e talopaena gar Kana

1 Ana Yesu lala apimi atol pa norava nae Kalele, ana e legiena na telu, p̃ap̃agena na talopaena tai e kumali nene Kana. Ana anenane Yesu naga pa kate pa e p̃ap̃agena nene rui, 2 a siraunia amligan visena pimin Yesu amio kiena nalogena lala, apio la m̃ena ga vena ava ea. 3 Ana Yesu lala apa akate e p̃ap̃agena, asum̃a amio yeririna la pano-o, sur tai naga piowa, kuruta na munena na p̃ap̃agena nene naga p̃isi iroro ga. Ana anenane Yesu pimi pisa pa Yesu, pisape “Namunena la nap̃a yar keviu na p̃ap̃agena kila ruruia, amun make rui, ana nanagane na aplasan narui.” 4 Ana Yesu pisatam̃ea, pis pania, pisape “?Sira marua, yum̃aena ya ne e p̃ap̃agena nene teke e inu? Ve oligan re te lum̃au, vanon kiau pog na yum̃aenen sur la ne sanene, naga pere ke ga wa.” 5 Anena mlogear sur la nap̃a Yesu pisa, ana pis pa yar la nap̃a na yum̃aenen p̃ap̃agena, pisape “Sur ya la nap̃a sa naga visa, amiu akila ga, ve avis re, ayum̃aen ga.” 6 Ana p̃isi na Yesu pisu pupia pias nen wii lap̃asia sum̃a ga lavis, nap̃a le Yu la asum̃a apio ke wii pa ea, akevan ke kiela sur la ea sa nap̃a kiela lotuena pisa ke. Pupia pias nen wii la nene ate e kilavaru torokin waren lita ponotia ve taaga [100], punu ga tol orai. 7 Ana naga pisa pan la, pisape “Amiu ava avio wii, awar imi ataron vito e pias nen wii la nene vano-o uleule.” La apio m̃a wii pano-o apuleule ruru nenaga. 8 Ana Yesu pisape “Pogaga, nagane na avioli ve tekaki ga, ala van yar keviu na p̃ap̃agena munlia.” P̃isi na apio, amla pano-o akian pania. 9 Ana yerkawa munlia, mloge sane pimi pe kuruta na munena narui, ana milan pap̃isi, mninue ga sape am̃al namunena nene pe. Lala nap̃a apio, la ga akilia ke, ana pe apisawal re poli, p̃isi na naga pio yar nap̃a talopa ga na wa pimi puna. 10 Yar nene naga pimi ana yerkawa pis pania, pisape “E p̃ap̃agena tap̃ena lala, apio ke kuruta namunena nap̃a po pimi p̃esa, ana pogos nap̃a yar la amun lili m̃a pano-o, atol mare ga kuruta na munena nap̃a pe po manene re poli naga pimi maro. Ana e p̃ap̃agena nini, la amun m̃a pano-o, p̃isi na ko otol ga m̃au kuruta napo tai nap̃a pimi maro. Komin ya ne okila sanene?” 11 Ana sur nap̃a Yesu kila e pulkumali nae Kana e yo nap̃a Kalele, naga sane pe pupia kile tai, naga pe kiena kile p̃esia nap̃a miyum̃aenia. Naga kila, sa nap̃a naga sape siar na kila meraravanen kiena puriukawaena nae yo metava, ana pogos nap̃a kiena nalogena la apisuia, kiela nalelagaena e naga pa laa metava, sane naga pe Navisaarena kemua lelaga. 12 P̃isi narui na la punu ga nene apato si garo Kapeneam, nane Yesu amio anena, wenla lala amio kiena nalogena lala, apam atol si yo nene asu li m̃a sane pano-o tol legiena la p̃asia.

Yesu m̃ene plan lala nap̃a ap̃ilwilin ke sur lala loyum̃a e Yum̃a Wa m̃ana ne Ntewa

13 Ana pogos tai, lavis ke pog nap̃a le Yu la akila kiela pupia p̃ap̃agena tai, nap̃a P̃ap̃agena na Sitom̃alen Natamaliaena. Ana kiela p̃elaga marua tai, sane e kas punu ga lala punu ga monar akilali nap̃a ava ma metava Yerusalem e kana pog ne naapo vena kilaen p̃ap̃agena nene, vena sitom̃alen kala apua la nap̃a amolue gar Isip, ana e pogos nene Yesu m̃ena ga pavin. 14 Naga pa tol yo, ana pa kate e Yum̃a Wa M̃ana ne Ntewa, pisu lala moki nap̃a asike ap̃ilwilin ke puluk la, sipsip lala amio manu la, pisu m̃ena la nap̃a nakepuen kilavaru tap̃ena lala va e kilavaru nena naapo na Yum̃a Wa m̃ana Ntewa. Yum̃aena la nene ape yum̃aena wo tai, komin ape yum̃aena na wilwilinen sur lala nap̃a yeririna la monar aulia vena kilaen kup̃ap̃aena ea, a pe sur viowa tai, la akila kare laa yar lala, ana metavania, akila ke loyum̃a e kove na yo wa. 15 Ana Yesu pisu nap̃a akila kare yo wa na yum̃a sanene, p̃isi na sinena mimi, p̃ar kilika lala, p̃uarar luas lua sane, panon la. Naga pa sanene, pa m̃ene plan la amio kiela sipsip lala amio puluk lala apa vanua petan Yum̃a Wa m̃ana ne Ntewa, ana e lepas kiena ne la nap̃a akepu ke kilavaru, pa taron plan kiela karo na kilavaru, kawe plan m̃ena kiela varvara lala. 16 Ana yar la nap̃a ap̃iliwilin ke manu lala, naga pis pan la pisape “!E, awar plan kiamiu sur la vetan yo nene! !Amiu ve akila re yum̃a m̃ana ne kiau ata nene imi ve yum̃a na tauluen kiamiu kilavaru sanene!” 17 Ana pogos nap̃a nalogena la apisu nap̃a Yesu m̃ene plan la sanene, kila lala asitom̃al si nasiriena wa tai, sa nap̃a pisayu pa Navisaarena sumo rui, nap̃a pisa sape “Kiau sitomena urmi pap̃isi e yum̃a wa kiom̃a, naga sa nap̃a kapi naga kekan ke loyum̃a e sineu.” 18 Ana vanon suri nene, yerkawa kiena le Yu lala, la m̃ena apisu ke sur la nap̃a Yesu miyum̃aenia, ana apiun tania, asape “Suria ne ko na omiyum̃aen ga ne, sur keviu tanea. ?Ana ko nene okilia okila kile ya ne e maramimi, vena kila imimi mevisu kilia sane mesmesu ga nap̃a okila sanene?” 19 Ana Yesu pisatam̃e pan la, pisape “Pogaga, kiau kile naga sanini: Amiu awe plan Yum̃a Wa nene, ana siraunia, e legiena ve telu ga, yoko nevisirlua sina ga.” 20 Ana asape “Lala nap̃a amiyum̃aen yum̃a nene, amiyum̃aen pano-o tol kas lualima yam vari pa orai, ana sanape ne ko na opisa sanene, osape okilia ovisirlua si naga e legiena ve telu ga? !Tap̃atete ga ve sanene p̃a!” 21 Lala apis sanene, vanon la pe akilia ruru re sur nap̃a Yesu pisa ke e pogos nene poli. La pe apisu kilia re asape pog nap̃a Yesu pisa ke Yum̃a m̃ana ne Ntewa nene, pisa ke ga tasnena ne. 22 Ana siraun laa sane, pogos nap̃a naga mal sina ga taulu marena, kiena nalogena lala asitom̃al nap̃a naga pisa visena la nene pan la, p̃isi na kila amlelaga manene laa e nasiriena wa lala amio visena kiena ne Yesu lala pan la. 23 Ana Yesu la asum̃a e p̃ap̃agena nene garo Yerusalem pano-o, naga kila ke kile la moki, ana pogos nap̃a yeririna la apisuia, lala moki amlelaga e naga asape naga pe Navisaarena. 24 Ana Yesu pe tam̃an manene re naga pan la poli, pe p̃asine manene la re poli, vanon naga kilia ruru la pa rui. 25 Yar tap̃ena tap̃atete visa sur tai va Yesu e lepas na p̃elaga kiena ne yeririna lala, vanon naga kilia ruru make ga, kilia ruru sur punu ga nap̃a sike e sitomena kiena yeririna lala.

Yoane 3

Nikotimas pimi pisu Yesu

1-2 Ana pogos tap̃ena tai na, kolemalo, nasumonena tai kiena ne le Yu lala pimi sape visu Yesu. Yar nene naga Varasi tai, kiena kia Nikotimas. P̃isi na naga pimi, pisa pa Yesu pisape “Navianena, imimi mepisusu ko ke, nap̃a mepisulup̃ar sane ko, ko navianena tai nap̃a okom puna Ntewa opim, vanon pe yar re tai nap̃a kilia kila kile la ne sa nap̃a ko na okila ke ne poli, sa Ntewa ve to re amio naga.” 3 Ana Yesu pisatam̃e pania, pisape “Ee, kile la nene apogaga, ana in na monar nevisatam̃e ve lelaga van ko, sane yar nap̃a ve vaeme re sina ga imi ve urviu, yoko tap̃atete Ntewa ve sup̃e e kiena malena.” 4 Ana Nikotimas sinena pulan visena nene, pisa pisape “!Aulai! ?Ana yar nap̃a pe yermarua pa rui na kilia vaeme si ve sanape? In na pe nesitom re nesape naga kilia va sina ga loyum̃a e m̃ep̃ena ne anena poli, vena vaeme sina.” 5 Ana Yesu pisatam̃ea sape “Nepisa pe lelaga pan ko, sane yar monar vaeme e wii, a monar vaeme e ninuna. Visae peraga, naga tap̃atete va loyum̃a e navesup̃enena kiena ne Ntewa. 6 Yar kilia war sina ga yaru, ana Ninuna kiena ne Ntewa kilia war sina ga ninuna viu e malena kiena yeririna. 7 Nanene na vaemeena nalua nap̃a nepisa ke pan ko. Ve sanene, ko na ve sinem̃a ulan re si nap̃a nepisa pan ko nesape ko na monar ovaeme sina. 8 “Ositom veve li lagi. Lagi na miyui ke ne, naga pa ke ga e yo nap̃a sape va ea, pona temloge ga miyui ana temninue ga tesape miyui pimi ke sanape, pona pa ke pe. Ana mrapa nap̃a Ninuna miyum̃ae e malena kiena ne yeririna lala naga sa nene, naga sa nap̃a lagi.” 9 Ana Nikotimas sitom manene e visen la nene, piunia sape “Aulai, ana sur nene naga sanape p̃a!” 10 Ana Yesu pisatam̃e pania, pisape “Ko na ope pupia navianena tai kiena ne le Israel la rui, ana nepisu sane sur la ne nepisa meraravan ke pan ko ne, ko na pe okilia re nenaga na! 11 Oyagogo ruruia! Sa nap̃a navisawalena la amiyum̃aen pa nanua rui, in na nepisa ke ga sur ya nap̃a nekilia amio suri ya nap̃a nepisuia, ana sa nap̃a silaga, amiu yeririna nae Israel lala yepemiu mavin kiamimi visena lala. 12 In na nepisayu pa sur na yomarava nini pan amiu rui, ana yepemiu mavin lelagaen ea, ana visae nevisayu si sur nae ma metava lala, yoko akilia alelaga e ve sanape? In na nepisu sane peraga yo. 13 Ana inu Narina ne Yeririna nekilia nevian amiun sur la nae metava, vanon pe yar re si tai poli nap̃a pisu yo nene, ana in ga Narin Yeririna nepetan ma e nene nepitom tano rui, siraunia yoko nowasup̃e neva si metava ea. 14 “Nanua sumo sumo, yermarua Mosis la asike e yo korena, lom̃ara la akar mom̃ar ke yeririna lala, ana pisirlua laki tai, miyum̃aen totouena na lom̃ara a mligan mono metava ea, ana yar la nap̃a lom̃ara kar la, visae akira ga va avisu lom̃ara nap̃a m̃eke metava, Ntewa tamalia la. Ana e ga e mrapa m̃a nena nene, yoko monar aligan inu m̃ena Narin Yeririna nomon metava e laki tai. 15 Ana yar nap̃a visae lelaga e inu, yoko tol malena viu nap̃a ve uro re pogos tai.” 16 Yesu pisa sanene komin Ntewa sinen si yeririna na yomarava la nini keviu pap̃isi, ana tam̃an narina nowo nene, nap̃a naga taaga ga pe kiena, pitomi mare wo ita, ana yar ai nap̃a lelaga e naga tap̃atete kovio, yoko tol malena wo nap̃a ve uro re pogos tai. 17 ?Ana vanon ya ne Ntewa mligan narina nene pitomi tanon yomarava nini? Pe mligan re pitomi vena nalip̃ereen yeririna na yomarava nini poli, ana mligan pitomi vena tam̃an kiena malena vena tamalia itaena. 18 “Yar nap̃a mlelaga kemua e narina nene, yoko Ntewa tap̃atete lip̃ere naga, ana yar nap̃a pe mlelaga re poli, nakoaena teke pa e naga rui, vanon pe mlelaga re e narina ne Ntewa poli. 19 ?Ana nalip̃ereena nene nap̃a Ntewa monar kila, purp̃esia naga ya? Nanene vanon mligan kiena yomerarava pitom e yomarava nini, ana yeririna la akila piowa ga pano-o, pe akekaran re naga poli, sinelan ga p̃elaga viowa la na yemalolo. 20 A lala punu ga nap̃a akila ke piowa sanene, sa nap̃a pe sinelan re nena yomerarava nene poli, pe sinelan re aim lavisin poli, amaraun asape sa kilalae kiela naviowaena la nene vim kakate e yometava, p̃isi na yar la akilia avisu kilalea. 21 Ana yar la nap̃a amiyum̃ae e p̃elaga nap̃a na po a mesmes, pe amaraun re yaru na yomerarava nene poli, apim lavisinia. Lala akekarania, komin yomerarava nini naga kila meraravania sane sur la nap̃a akila, pe yum̃aena nalogearena ga na sinenanena kiena ne Ntewa.”

Yoane Nakeena kekara vanon Yesu siar kiena yum̃aena

22 Ana siraun sur la nene, Yesu pure kiena nalogena lala amligan Yerusalem apa e norava nae Yutea. Apa sanene, asun akee ke yaru lala. 23 Ana e m̃a nena e pogos nene, Yoane Nakeena m̃ena sum̃a e lele tap̃ena tai kiena ki Aenon, lavisin yo nap̃a Salim. Naga pimi e nene vanon wii tai m̃eke ea, p̃isi na yeririna la nap̃a apim puna, naga kee la e wii nene. 24 Nanene e pogos nap̃a pe atarar re naga amligan pa e yum̃a na koaena poli wa. 25 Ana e pogos nene nalogena kiena ne Yoane lala akila visena tai amio le Yu tap̃ena tai e lepas nakevanen sur lala sa nap̃a kiela lotuena pisa ke, ana e lepas m̃ena nakeena lala nap̃a Yoane amio Yesu lalua akila. 26 Apisayu m̃a pano-o p̃isi na apim apisu Yoane, apiun petania, asape “Navianena, mesape meviun tan ko sanape e lepas nap̃a nanua sumo, pogos nap̃a tesike e wii nap̃a Yortan lepas navano, ana yaru nap̃a Yesu pimi pisu ko, ana ko na opisa plan sur moki kom puna. A nanagane na naga m̃ena kee ke yeririna lala, ana la punu ga asum̃a amliligan ita apa ke ga puna, la moki na moki.” 27 Ana pogos nap̃a apisa sanene pan Yoane, naga pe pielue re poli, pe mloge piowagan re poli, kekaran ga, pisape “Ita yeririna la punu ga monar teyum̃aen ga suri ya nap̃a sa Ntewa ligan te limata. 28 Sa nap̃a amiu akilia ruru pa rui, in na nepisawal lue ga, sane kiau yum̃aena, in na pe Navisaarena re poli, in na nesumon ga naga nepimi, ve na visawalen sape naga pimi pa rui. 29 A nenagane na, sane amiu na apisawal ga pan inu na wa, naga pimi kila ke pa kiena yum̃aena rui, ana suri nene nekekarania, nepisu po pap̃isi. “Naga sane pog na talopaena, nap̃a sanini. Visae yar nap̃a talopa, kiena erau tai, naga iila keviu nakilaruruen sur punu ga na p̃ap̃agena, ana siraunia, e kana legiena nena, pogos nap̃a aure sira imi, sira nene tap̃atete va totano amio yaru nene, va su ga amio wona. Ana yaru nene pe mloge re piowa poli, kiena kekarena maran taaga ga sane naga nap̃a talopa. Ana nanagane, in m̃ena nekekara sanene, nap̃a kiau nalogena la asum̃a ataveve Yesu. 30 Nanene komin Sup̃e Navisaarena naga monar imi ve keviu lue ga sanene, in na monar neim neve tokak lue ga.”

?Navisaarena imi yum̃ae ve sanape e yomarava?

31 Ana Yoane Nakeena pisayu Navisaarena, sape “Naga nae yo na mava, naga su metavan sur punu ga. Ita tomolue ga tano e yo nini, ana tekilia tevisu ga sur na tano lala. Ana sa nap̃a nepisa, naga petan ma e peni pitomi tano, to metavan yeririna punu ga, 32 a naga pitomi pisawal ke sur la nap̃a nanua susumo pisu ma metava, a sur la nap̃a mloge. Naga pisawal sur wo la nene, ana yeririna la pe sinelan re kiena visena la nene poli, pe amlelaga re e poli. 33 La moki pe amlelaga re poli, ana ita nap̃a temlelaga, kieta nalelagaena kila sane Ntewa, naga kiena visena lala pe lelaga a mesmes ruru po. 34 Kiena visena la nene, mligan Navisaarena pitomi pisawal pan ita rui, ana tekilia tesape visena la nene pe visena lelaga. Nanene komin pogos nap̃a Navisaarena pitomi, tepisu sane naga pis e puriu kawaena na Ninuna Wa kiena ne Ntewa, vanon Ntewa mla kiena Ninuna pan naga pe komsus re poli, punu nenaga. 35 Ntewa Arimana kekaran narina nene keviu pap̃isi, ana mligan sur punu ga e limana. 36 “Ve sanene na, ita nap̃a temlelaga e naga, tetol malena rui nap̃a pe nalue ga. Ana yar nap̃a pe mlogear re poli, yoko tap̃atete visu malena na sanene pogos tai, ana sinekar kiena ne Ntewa ve keviu vania.”

Yoane 4

Wok Me Nəɡkiariien sə rani mə nəfe i nəkukuə

Yesu pisape wasup̃e si Kalele kom lepas na Samaria 1-2 Ana e pogos nene, visena tai telivi m̃a ga, apisa ke asape Yesu sum̃a pure ke si nalogena tap̃ena la moki apim puna, sum̃a kee la. Ana sa nap̃a pe Yesu re kila ke nakeena e la poli, ana imimi nalogena ga la mekila, ana la apisu sane yeririna kiena ne Yesu la apim ape moki taulu kiena Yoane Nakeena. P̃isi na la apisasa lelein ke visena nene pa e yo la sanene, pano tol Varasi la, ana pogos nap̃a Yesu mloge sape la m̃ena akilia, ana kila amloge piowa kominia, 3 naga pisu sane popon vetan Yutea, vato si tano garo Kalele. P̃isi na naga mligan yo, pato sanene, 4 ana e kiena mrapa Ntewa pisaar sape monar vato war ro e norava nae Samaria. 5-6 Ana memial m̃a mepano, mepimi mop̃arpoyo e kumali tai, kiena ki Saeka. Ana lavisin kumali nene, pupia pulus nen wii tai mom̃a ga, nap̃a siar nakonua konua rui, pimi tol nagane, apio asape wii kiena ne Sekop. Porotano nene, nanua susumo pe kiena ne yermarua Sekop, ana siraunia naga tam̃an pa narina nap̃a Yosop. Ana memio Yesu memial mepim metol wii nene, mrae su va ruru nena, Yesu mloge yepena mimi vanon kiamimi pupia yalena e mrae m̃arera, p̃isi na pa totano e yepas nen wii nene.

Yesu pitawe sira nae Samaria tai

7-8 Mesum̃a e wii nene pano-o, p̃isi na imimi nalogena la mesum̃alu mepa e kumali pe na ulen kamimi kinanena, ana Yesu naga taaga pa ruru tom̃a ga. P̃isi na sira tai nae Samaria mial pimi sape vio wii. Naga pimi ana Yesu piun tania pisape “?Awis, okilia ovio re m̃a wii tai?” 9 Ana sira nene, pe kilia re Yesu poli, ana pisu kilia ga sane le Yu tai, ana milan pap̃isi nap̃a naga pis ruru po pan sanene, vanon e pogos nene, le Yu la amio le Samaria la pe apivis vitawa re poli. Ana piun tan Yesu, pisape “?Vanon ya ne ko na ope le Yu, opis panu, sira nae Samaria, opiun wii tan inu?” 10 Ana Yesu pisatam̃ea, pisape “!Sira, visae ko na okilia ga nalaena nowo nap̃a Ntewa sinena pisape la van ko! !Visae ko na okilia ga sape in na ai, nap̃a nepiun wii tan ko! Visae ve sa ga nene, pona ve in re nap̃a neviun wii tan ko, ana ko na nap̃a oviun wii tan inu. Ana pogos nap̃a visae oviun wii tan inu, nekilia nela wii nap̃a pe wii na laena malena van ko.” 11 Ana pogos nap̃a sira mloge sur nene, piun petan Yesu, pisape “Yar keviu, pe kiom̃a sur re tai nap̃a na vioen wii e poli, ana pulus nen wii nene naga pato tano pap̃isi. Ve sanene, wii na malena nap̃a opisa, yoko otol ve sanape, po yoko ovio lepas nape? 12 Ana opisa ke wii tap̃ena nene na, nane m̃eke nini naga pe wii tanea tai. Kieta yermarua na susumo nap̃a Sekop, naga m̃ana wii nanini. Naga mun ke ea, amio narina lala, kiena sur mal lala, amligan lelein pimi tol p̃ane. Ko na om̃ape ko opo taulu yermarua Sekop nene ana okilia ola wii tai nap̃a wo taulu nanini?” 13 Ana Yesu pisatam̃ea pisape “Lelaga, wii nene naga po, ana pogos nap̃a tomun pae na, ve piavi re na moto kar ita sina. 14 Ana yar nap̃a visae mun wii nap̃a nela vania, p̃isi na naga tap̃atete si moto karia. Yoko wii nap̃a naga munia, imi ve sa purp̃es nen wii si tai loyum̃a e kiena malena, ve wii na malena nap̃a ve uro re pogos tai, sum̃a lalau lue ga vetania, tap̃atete mema pogos tai.” 15 Ana sira nene pe kilia ruru re visena kiena ne Yesu nene poli wa, pisape “Yar keviu, visae sanene, popon ola re narin wii tai nene van inu, vena nemunia, ana ve moto kar inu re sina, ve netom re si e nini nevio wii.” 16 Ana Yesu sinenan sape sira nene kilia sape naga ai, ana pisa pania, pisape “Nevisa sur tai van ko sumo wa: ovato sina, oto ovio om̃a oure naga amiu lua avam si e nini.” 17 P̃isi na sira nap̃a pisape “Ee, pe wou re tai poli.” Ana Yesu pisa pania, pisape “Lelaga, ko na opisa ke mesmes ne, ko na pe om̃a re tai poli. 18 Nanene vanon yar la nap̃a ko na op̃ere la nanua sumo rui, la punu ga tol lima, ana nagane na osike sina amio tai, ana pe otalopa re amio poli. Sane kiom̃a visena pe lelaga ga, ko na pe om̃a re tai poli.” 19 Ana sira nene sinena pula pap̃isi nap̃a sane Yesu kilia ruru kiena malena sanene, pisape “Lelaga ga, yar keviu. Nenagane na nekilia narui, ko ko na navisawalena tai. 20 Naga po pap̃isi ne, ana pona ko na navisawalena ga kiena ne le Yu la yo. Imimi le Samaria lala, kiamimi yo wa nane pupia tavie nane ma ne Kerasim, nap̃a repimimi la nasusumo amlotun Ntewa e konua rui, pimi tol nagane. Ana amiu le Yu lala, am̃areran ke asape pupia kumali wa kiamiu nap̃a Yerusalem, naga taaga ga pe lele mesmes na kilaen lotena van Ntewa. Sanene, a si na mesmesu narui, amiu pona imimi? Ovisali nene!” 21-22 Ana Yesu kekaran nakilaruruen sitomena kiena ne sira nene e p̃elaga mesmes na lotunen Ntewa, naga pisa pania, pisape “Lelaga vineu, opisa pe lelaga ne, lotena kieta italua pe maran taaga re poli. A nanene pe vanon re lele na kilaen lotena la lua, naga vanon sur na sanini. Amiu na yo nini, akila ke lotena, a pe akilia ruru re naga nap̃a amlotun ke poli, a imimi le Yu la, Ntewa kilaar pisape yaru na tamaliaen yeririna lala naga molue e kiamimi lusia, p̃isi na mekilia ruru Ntewa kamimi nap̃a memlotun ke naga. “Ana nekilia nevisa van ko sane yoko tap̃atete ve sanene. Monar olelaga e inu, nap̃a nepisa ke pan ko nagane, sane pogos tai ne pimi ke ne yoko nalotena viu tai siaria, nap̃a ve kieta ita punu ga. Le Yu amio le Samaria, ve tesitom̃al re si sape yo mesmes na lotunena Ntewa ea nane ma tavie ne, po kumali nap̃a Yerusalem, po yo tap̃ena si tai. 23 A pupia sur ga nap̃a tesitom̃alia, visae telotun Ntewa, na monar tetam̃an Ninuna Wa yum̃ae e ninuta, a monar telotun lelaga, torokin nap̃a kiena visena lelaga pisa. “Ana nanagane na Ntewa arimata kale ke yeririna la nap̃a akilia alotun naga e p̃elaga mesmesu na sanene. P̃isi na e pogos ne pimi ke na wa, po nap̃a pimi pa rui, yoko kiena p̃egas na lelaga na kiena lotena, alotun naga ve sanene. 24 Ntewa naga pe ninuna, ana yar nap̃a sape lotunia, monar lotun e ninuna, a suri nene monar ve lelaga e kiena malena.” 25 P̃isi na sira nene, naga mlelaga ke sape yoko Navisaarena imi, naga nap̃a visena nae Kris pisape Kristo, naga pisa pa Yesu pisape “Sur la nap̃a ko na opisa ke ne, pona pe lelaga yo, ana nemlelaga nesape Navisaarena nap̃a yoko imi, naga ke narui yoko visawal sur punu ga ve lelaga van imimi.” 26 Ana Yesu pisa ga narin visena nene pania, pisape “Nane ko na opisa ke ne, in ga nini, nane nesun ke nemio ko nagane.” 27 Naga pisawal pa naga pan sira nene sanene, ana nalogena la ap̃asup̃e la sina apa atol yo nap̃ane. Apam na, apisu Yesu sun ke amio sira nap̃a ne, sane lalua ga, ana la sinela pulania. Sinela pula na aparurula ga, pe lala yar tai piun re petan sira nap̃ane pisape sinenan ya, po piun tan Yesu pisape lalua asunyu ke ya. 28 Ana sira nap̃a sum̃alu, mligan m̃ana piawi na wii m̃eke na, mial si pa um̃a e kiela kumali. Pogos nap̃a pa tol um̃a pisawal pan yeririna lala, pisape 29 “Wolawa le Yu tai sike tano garo puluwii, sun amio inu, kilia make sur punu ga e kiau malena. Nepisu sane Navisaarena kemua, po peraga? Amiu aimi, teto tevisulia.” 30 Ana lala asum̃alu apito tano asape avisu Yesu.

P̃akaiwa na kinanena nap̃a marua sike lokove

31 Ana pogos nap̃a lala amiyal ke apimi, akate re poli wa, nalogena la ap̃ar plan kala kinanena nap̃a apato apulia, apisa pan Yesu, asape “Navianena, oim okinana.” 32 Ana Yesu pimi re poli, ana apio sina ga pano-o p̃isi na Yesu pisape “Amiu akinana, in na kau kinanena tap̃ena tai teke na nap̃a amiu pe akilia re poli.” 33 Nalogena la amloge sanene na, la apisasa ke pan la, asape “?Ane kus kana kinanena nene pimi pania? !Pe tepisu re nena yar tai poli!” 34 Ana Yesu pisa pan la, pisape “Peraga, kinanena nap̃a nepisa ke ne naga pe tap̃ena. Kau kinanena, naga yum̃aena na logearen nasinenanena kiena ne naga nap̃a mligan inu nepitom tano, monar neyum̃aen punu ga vano-o p̃isi. 35 Pogos nap̃a temapila lokove, ita tepisayu lue ga tesape ‘Kupario vari sike ga wa, kinanena marua,’ ana nagane e lokove kana Ntewa yaru la asu ruru ke asape aloge kiena visena rui, la na asa ga kinanen la mamarua rui. Ana sineun nesape amiu avike li kilamaramiu lala, akirava ruru lia e yo lala, ana yoko akilia akirawal kinanena la mamarua ruru po rui, nagane pe pog na va waren imi. 36-37 Ana la nap̃a ava awaria, yoko akekara vap̃isi vanon kiela narin nalaen tai naga teke pa rui, ana pogos nap̃a awar kinanena la nene imi um̃a na malena nap̃a ve uro re, yar keviu nap̃a mapila, yoko naga m̃ena kekara vap̃isi. Naga sa ga visena nap̃a asape ‘Yar tap̃ena mapila, tap̃ena pa p̃aria, ana pupia kekarena pan yeririna punu ga!’ 38 Sanene, in na nemligan amiu vena ava aure yeririna lala nap̃a li tap̃ena ga la akila pupia yum̃aena pan la rui, ana nanagane na amiu punu ga ayakol amiu veraga e na logewoena e yum̃aena nene.”

Le Samaria la moki amlelaga

39 Ana pogos nap̃a le Samaria la e kumali nene amloge nap̃a sira nene pisape Yesu kilia make sur la punu ga e kiena malena, sinela pula pap̃isi, kila lala moki amlelaga e Yesu. 40 Ana pogos nap̃a apim asape avisuia, la asun m̃a amio naga pano-o, p̃isi na apiun tania asape visae mekilia meva um̃a amio la. P̃isi na mepa mesum̃a amio la pano-o tol legiena lua, 41 ana la moki sina amlelaga e naga vanon kiena visena wo lala. 42 Apisa m̃ena pa sira nene, asape “Nanua sumo, memloge sur la nap̃a opisa, memninue ga, a nanagane, memloge ruru nena kiena visena lala, mekilia sane pe lelaga ga narui, kieta yar keviu nene, naga pe Natamaliaena na yomarava.”

Kile nalua kiena ne Yesu ma Kalele, tamalia narina ne sup̃e keviu tai

43 Ana legiena lua nene p̃aro pano, memio Yesu memligan yo nene, metaveve si kiamimi mrapa mepato si tano e lepas nap̃a garo Kalele. 44 Yesu sinenan sape wasup̃e si va gar kiena yo Kalele, komin nap̃a naga pisu li tap̃ena lala amaagan li visayuen naga, asum̃a akalewele silaga. Nanene taveve kiena visena tai, nap̃a pisape “Yeririna tap̃ena lala akekaran navatanon ruruen navisawalena, ana yeririna ga la na pulkumali puna na peraga, la asitom korenan ga naga.” 45 Ana pogos nap̃a mepa makate e yo nap̃a Kalele, yaru na kiena yo lala akekaran pap̃isi, aporworunia. Nanene vanon nap̃a sumo, lala moki la m̃ena asike e p̃ap̃agena ma Yerusalem, ana apisu pa natap̃aen m̃arera tai nap̃a Yesu miyum̃aen e Yum̃a Wa m̃ana ne Ntewa e pogos nene, ana apisu po pap̃isi. 46 Ana sun mialili ke yo lala nae Kalele pimi tol sina ga kumali nap̃a Kana, nap̃a nanua sumo kilapu wii pimi pe kuruta na munena. Ana e pogos nene pupia sup̃e tai nae pulkumali tap̃ena nae Kapeneam sike e yo nene, mloge ke piowa vanon narina yerm̃ene mai keviu pap̃isi, lavis ga mare. 47 Ana pogos nap̃a mloge asape Yesu p̃asup̃e ma Yutea pitomi si Kalele rui, naga pa kirawalia. Ana pisu Yesu, tag pania sinenan pisape va um̃a vena tamalia narina nene. 48 Ana Yesu pisa pania, pisape “Pona ko m̃ena sane yeririna tap̃ena la nene. Sinelan lue ga kile tap̃ena lala, ana visae neyum̃aenia, alelaga e in narui, a visae pe apisu re poli, pe akekaran re nalelagaena e inu poli.” 49 Ana pupia sup̃e m̃areran pania, pisape “Yar keviu, awis oimi vilaga, visae pere na naruu naga kovio.” 50 Ana Yesu tap̃ali nalelagaena kiena ne sup̃e nene, pisape “Peraga, ko ga taaga ovano. Nevisa van ko, narum̃a tap̃atete mare, mal m̃a woga ga.” P̃isi na naga mlelaga e visena nap̃a Yesu pisa pania, mligan yo pa si um̃a. 51 Ana e legien tap̃ena sina, pogos nap̃a p̃asup̃e ke si pavin, pitawe kiena yeririna lala, amial lulu ke mrapania. Ana apisa pania asape “Narum̃a mloge si pogaga teke na.” 52 Ana piun tan la pisape “Amiu asitom veve ruru lia: Pog ya ne naga siar mloge pimi po sina ga?” Ana apisatam̃ea, asape “Mepisu sane yepena pimi manin ruru nakoneva kolpae, sur tai sane koe aora taaga.” 53 Ana ariman yerm̃ene nene mloge na nene, kilia ga sape naga ke narui mesmesu ga aora nap̃a Yesu pisa pania pisape narina tap̃atete mare, mal ga woga ga. Ana sur nene kila naga, amio la punu ga na mratava puna, amlelaga e Yesu. 54 Ana natamaliaena kiena ne yerm̃ene nene, Yesu kila suraun nap̃a mligan ma Yutea pitomi, ana pe kiena kile nalua gar lepas nap̃a Kalele.

Yoane 5

Yesu kila ruru si yar tai nap̃a yepena mare yam piavi

1 Ana Yesu sum̃a Kalele yam piavi m̃a pano-o, tol pog na p̃ap̃agena tap̃ena si tai kiena ne le Yu lala ma Yerusalem. Ana Yesu lala apa si metava e p̃ap̃agena nene. 2 Asum̃a Yerusalem sanena e legien tai Yesu mial pito tano lavisin pulutava keviu na kumali nene nap̃a apio asape Pulutava Na Sipsip, ana apa lele tai nap̃a wii na kulena tai m̃eke ea, nap̃a e kiela visena apio kiena ki Petsaeta. Ana e yepas nen wii nene, silparpara la lima sike ea, amiyum̃aen e kilavaru. 3 Ana nalue ga inanena lala, kilamara kata lala, a laulu lala, amio la nap̃a yepela la marmare, la ne sanene amoki manene apim am̃eke e lepa yum̃a taaga la nene. Apim asike sanene, vanon wii nene yam peve taaga kulkulul, 4 sa nap̃a navisi kiena ne Ntewa tai pitomi kila wii nene kulkulul, ana pogos nap̃a apisu sanena, inanena la nene yar ai nap̃a va p̃es tol wii nene, yoko maiena ya nap̃a teke e yepena p̃isi veraga ga e pog nene. 5 Sanene inanena la asum̃a apim e yo nene, ana lala yar tai nap̃a sike e pog nene, naga yepena marmare tol kas lualima yam telu pa orelu [38] rui. 6 Ana pogos nap̃a Yesu pimi, pisu yar nene, kilia sape yar nene monon inanena nene yam piavi sanene, piun tania pisape “?Kiau erau, ko na sinom̃an osape yepem̃a imi wo sina, ne?” 7 Ana inanena nene pisatam̃ea, sape “Yar keviu, sineun pap̃isi ne, ana pogos nap̃a wii kulul, pe yar nakusnuen re vito ligan nu e wii poli. Ana pogos nap̃a in ga taaga nekila wowen ke yo nayalvitoen tano, yar tap̃ena tai pitomi pito p̃es tano e wii sumon inu.” 8 Ana Yesu pis mesmes ga pan yar nene, sape “Pogaga, osum̃alu, okus mom̃a tog, oyali ovatove.” 9 Ana taveve visena kiena ne Yesu nene, yepe marmare la nene punu ga pimi po, naga sum̃al kus m̃ana tog mial pitove. Ana e legiena na sur nene pimi kate, naga pe legiena wa tai kiena ne le Yu la, 10 kila sane pogos nap̃a yar keviu p̃asia sa le Yu la apisu yar nene mial kus ke m̃ana tog, apis pan vanonia, akilawoia, asape “E, p̃a nini na pe Legiena Wa p̃a! Okus ke mom̃a tog sanene na okilaro ke kieta navisaluaena ita le Yu la ne.” 11 Ana pisatam̃e la, sape “In na yepeu pororowaia, ana yar nene pimi kila ruru inu, pisa panu sape nekus m̃au tog nevano.” 12 P̃isi na lala sinelan asape akilia laa sane wa, apiun tania, asape “?Ana a nene? ?Naga pe ane pisa pan ko sape okila sanene?” 13 Ana yar nene mninue ga visaena, vanon naga pe kilia re sape Yesu nap̃a kila ruru naga poli, a tap̃atete visu kilalea vanon p̃ina na yeririna la asike ea, ana Yesu mial p̃aroro likan yeririna lala, petan yo nene rui. 14 Ana siraunia pe piavi re poli, Yesu kirawal si yar nene e Yum̃a Wa, ana pisa pania sape “Nanagane omloge po si narui, popon ovisuar ruru ko. Oligan punu ga kiom̃a naviowaena lala, visae peraga yoko sur tai viowa sina ga imi van ko va re laa sane taulu na sumo.” 15 Ana e pogos nene yar nene kilia narui sape Yesu ga nap̃a kila ruru naga, ana pa pisawal pan yar keviu kiena le Yu lala. 16 Ana pogos nap̃a la amloge sape Yesu ke narui nap̃a tamalia, sinela karia, pe akekaran re nap̃a miyum̃aen sur nene e Legiena Wa, p̃isi na la asiar nap̃a apeveyunia. 17 Ana Yesu pisatam̃e la, sape “Kiau ata, naga miyum̃aen ke kiena yum̃aena wo lala e legiena make ga, pa tol m̃ena Legiena Wa, a in m̃ena monar neyum̃ae sa m̃a nena nap̃a naga miyum̃aenia.” 18 Sanene na e pogos nene, nasumonena kiena le Yu lala apisu ke pa Yesu narui sane pe yar na warnena kareen nawaena na Legiena Wa. A nanagane metavania, amloge nap̃a naga pio ke Ntewa sape Arimana wawa, apisu sane naga kila ke naga maran taaga ga sane Ntewa. Ana sur ne la nene kila sane la apim pisusun manene laa sane, sinelan manene laa na wemom̃aren naga mare.

Narina ne Ntewa amio Arimana amiyum̃ae maran taaga ga

19 Ana Yesu pisa pan la, sape “Nepisa pe lelaga pan amiu, in na narina ne Ntewa, tap̃atete nekila sur tai inu ga taaga, ana sur ga la nap̃a nepisu Arimau kila, naga ga nene nekilia nekila. 20 In na narina ne Ata Ntewa, naga sinen sii inu pap̃isi, kila pian inu e sur punu ga nap̃a naga sitom ke sape nekila. Ana yum̃aena tap̃ena si p̃asia sike ga wa, nap̃a kerkeviu laa sane, nap̃a war van inu vena neyum̃aen sirau, ana pogos nap̃a neyum̃aenia, yoko amiu sinemiu ulan vap̃isi ne. 21 Naga m̃ena nanini, sa nap̃a Ata mla si malena pan la nap̃a amarmare, tam̃an si kiela malena pan la, ve sa m̃a nena nene inu narina nekilia nela malena van yar ai nap̃a sineun nesape nela vania. 22 Ana pe Ata re ga kila nalip̃ereena poli, ana yum̃aena m̃ena nene mligan e lum̃au, 23 vena kilaen yeririna punu ga monar avatanon inu sa ga nap̃a apatanon ke Ata. Ve sanene, visae yar nap̃a pe patanon ruru re inu narina poli, ana sa nap̃a naga pe patanon ruru re yerkawa nap̃a naga mligan inu nepitom tano poli.”

Marena amio malena

24 Ana Yesu pisa laa sanene, sape “Ayagogon ruru visena nene. Yar a nap̃a logear kiau visena, a lelaga e naga nap̃a mliganu nepitom tano, e ke e pogos nene tol malena. Naga pe su re nena vatanon nalip̃ereena m̃arera tai, sane petan p̃elaga na marena rui, pa tol kiena malena viu rui. 25 “A nepisa visena nalelaga nini pan amiu, sane pogos pimi ke sirau nanagane nap̃a sane yar la nap̃a amarmare e p̃elaga naviowaena rui, aloge pulgou inu narina ne Ntewa, ana la nap̃a aloge kilia, yoko atol malena. 26 Kau Ata, malena nalelaga teke ga e naga, ana naga tam̃an malena nene sike e inu, 27 a tam̃an m̃ena sane inu Narina ne Yeririna, yoko nekila yum̃aena lala na lip̃ereena. 28 “Sur la nene pe pon re si sinemiu ulan poli, monar yoko ve sa ga nene e pog nap̃a nepisa ke nesape pimi ke ne. Yoko la nap̃a amomalio e porotano, aloge pulgou vio, 29 ana amolmolue sina ga, ana la nap̃a amiyum̃ae po, kiela nasum̃alena si nene pe namalena, ana lala nap̃a amiyum̃ae piowa, kiela nasum̃alena pe nalip̃ereena.”

Sur la na iilaen visena kiena ne Yesu

30 Ana Yesu pisa pa laa sane, pisa p̃arlologia ga pan yerkawa kiena ne le Yu la nap̃a amon nalelagaena e naga, pisayu sur la nap̃a kila meraravan sape naga pe lelaga. Pisa sape “E lepas nalip̃ereena nap̃a neyum̃aenia, yoko tap̃atete neyum̃aen e nasitomiena kiau in ga taaga, ana nekila ga e sur nap̃a nemloge Ata pisa. Ve sanene, kiau nalip̃ereena naga mesmes ga, vanon pe nekila re e kiau nasinenanena poli, nekila ga e nasinenanena kiena ne naga nap̃a mliganu nepimi. 31 Ana nepis sanene pan amiu, nekilia sane nepisayunu ke sina ga, pona amiu p̃as apisu sane pe pon re nevis ve sanene poli yo, tap̃atete alelaga e visena na sanene. 32 Ana pogaga, pe sur re tai nene po, vanon sur tap̃ena la p̃asia nap̃a kilia iila kiau visena sum̃al ruru wo. “Nasumo, naga yar tai nap̃a pisayu sur la nap̃a punu pe lelaga pap̃isi. 33 Nane Yoane Nakeena ne, nap̃a nanua sumo, amiu amligan visena pato pania, apiunu sanape petania, ana pisawal sur punu ga pe lelaga pan amiu. 34 Ana piowa ga nap̃a asitom asape kiau visena sum̃al sanene vanon ga visena kiena yaru tai sa ga Yoane. Ana sineun nesape amiu asitom ruru li e visena la nap̃a Yoane pisa pan amiu e lepas na punu, vanon nep̃aryon amiu ke vena akilia atol natamaliaena. 35 In na nepisa Yoane nene pan amiu, vanon naga sane pe kap tego tai na tegolien kiamiu sitomena lala, amiu nap̃a akekaran li m̃a naga. 36 “Ana sur si tai naiilaen kiau visena, keviu laa taulu sur la nap̃a Yoane naga pisa. Naga kile la nap̃a Ata tam̃an panu nemiyum̃aenia e maramiu. Yum̃aena keviu la nap̃a nemiyum̃aen, lala amiila ke visena nene keviu sane pe lelaga Ata ne nanene mliganu nepimi. 37 “Ana metavan sur lua nene, tap̃ena tom̃a ga, nane kiau Ata nap̃a mliganu nepitom. Amiu pe amlogeli re pulgona poli, pe apisuli re marana po, ana naga m̃ena, kiena visena la miila kiau visena la keviu, nap̃a pisawal inu. 38 Ana amiu na akila sane visena nene pe lelena re e kiamiu malena poli, vanon amon lelagaen e naga nap̃a mliganu nepimi. 39 Yam moki asum̃a apisuveve ke Visena Wa lala, vanon amiu asitom ke asape yoko alual kiamiu malena nap̃a ve uro re ea, ana visena wa la nene nap̃a pisawal inu ga. 40 Asape in na nepe purp̃es nen malena nene, ana amiu amon aimi atol malena nene e inu.” 41 P̃isi na Yesu pisu sane p̃arila m̃arera pap̃isi, pis sanini, sape “Sur la nap̃a nekila ke ne, pe nekila re nesape amiu ayeluar kiau ki, peraga. Pe nesitom̃al re nene poli, 42 ana sur viowa tai, nekilia ruru amiu pa rui, ana nekilia sane pe asitom manene re nena Ntewa poli. 43 Pogos nap̃a nepim nakaten amiu, nepim e ki kiena ne kiau Ata, ana amiu pe akekaranu re poli. Ana visae pogos tai yar tap̃ena imi, nap̃a imi ga e kiena ki naga taaga, pona amiu akekaran ga naga yo. 44 Sineu mie amiu pap̃isi, ana nepisu sane m̃arera pan amiu pap̃isi nap̃a atol nalelagaena nalelaga pogos tai. Nanene vanon amiu sinemiun lue ga nayeluaren kiamiu ki va metava. Amiu pe asitom re asape akilia avilopu si kiamiu p̃elaga poli, vena akila sur la nap̃a siraunia Ntewa kilia yeluar amiu vanonia. 45 “Nepisa visena la nene pan amiu, pona amiu asitom ke asape ‘E, yar nene sinen kar ita, pona e legiena nalip̃ereena naga visawal kieta naviowaena la van arimata Ntewa ma e peni!’ A peraga, ve in re nap̃a nekila sanene, ana yar tap̃ena naga kila. Tap̃ena nene nane yermarua Mosis, nap̃a amiu ap̃asine ke naga asape yoko visa visena na iila amiuena, ana nevisa ruru van amiu, naga ke narui nap̃a yoko visa plan ga kiamiu naviowaena lala. 46 Amiu na apisa ke asape amlelaga ke m̃arera e visena kiena ne yermarua Mosis nene, ana visae ve sanene, vanon ya ne amiu pe amlelaga m̃ena re e in poli, vanon yermarua nene, naga siriyunu lue ke ga. 47 Ana nanagane, nepisu sane amiu pe amlelaga re e kiena nasiriena la poli, ana komin suri ne nanene yoko tap̃atete m̃ena alelaga e kiau visena lala.”

Yoane 6

Yesu pagan p̃ina na yeririna miyuve manu lima [5000]

1 Siraun naga nene, memio Yesu memiai e wa tai memligan si kiena yo nene, mepa mokusro pupia lapa nap̃a nae Kalele, nap̃a la p̃asia apio asape Lapa Taepirias. 2 Ana pogos nap̃a yeririna la apisu imimi mepa ke sanene e lepas navano, la m̃ena ga asum̃alu asiraun imimi. Asape ataveve Yesu vanon apisu kile natamaliaena la nap̃a miyum̃aen pan inanena lala. 3 Ana pogos nap̃a mepa metol lepas nene, mepa metava e kunus tai nap̃a m̃eke e yo nene, memial m̃a mepano-o, memapi. 4-5 Ana pogos nap̃a Yesu totano teke na kira pa gar tena, pisu pupia p̃ina la apim ke puna. Pisulup̃ar sane la moki, ape yeririna na yo tap̃ena ga la ne amlapran la ke apato Yerusalem. Apatovin ke pupia p̃ap̃agena kiena le Yu lala, P̃ap̃agena na Sitom̃alen Natamaliaena, nap̃a yoko ve yam ve piavi re na akila. Ana pogos nap̃a Yesu pisu la apimi, piun sur tai pa Pilip, pisape “Pilip, la nam̃a na viso kar la ke pap̃isi ne. ?Yoko toul kala kilaparavi ve sanape ne?” 6 Naviunena kiena ne Yesu, pe natap̃aliena ga Pilip, vanon Yesu kilia pa rui sur nap̃a yoko kila van yeririna lala nene. 7 P̃isi na Pilip pisatam̃ea, pisa ga pisapenua “Visae neyum̃ae kas ve taaga, tap̃atete netaulu kilavaru torokin naulen kala kinanena lala la punu ga akan ve torokaki!” 8 Ana nalogena tap̃ena tai, Antru, nap̃a wenla Saemon Pita na ve tokak, pisa pa Yesu, pisape 9 “Sup̃e, nekirawal teras tai teke e nini, p̃ar ke narin kilaparavi lima amio narin ika lua. Nanene tekaki ga, vanon yeririna la mok pap̃isi.” 10 Ana Yesu pisape “Peraga, poga ga ne, ovisa van p̃ina la nene ovisave atotano wa.” Mepisa pan la, p̃isi na atotano e vilum̃ini lala, ana mepisu sane yerm̃ene ga lala tol sur sane manu lima [5000]. 11 P̃isi na Yesu p̃arar kilaparavi la lima nene, mlen, pisa potena vanonia. Siraunia siar kaweroroia, piovion pan la nap̃a atotano ke ne, kila m̃ena sa ke ga e ika, mla make ga pan la torokin nap̃a sinelan asape akania. 12 Ana akan m̃a pano mep̃ela la kawa, p̃isi na Yesu pisa pa imimi, pisape “Korkoro kinanena la ne sike ne, ve tekila kare re, ana popon awarpolo va lele taaga.” 13 Ana mepa mop̃ar kinakina kilaparavi la lima nap̃a ne, nap̃a akanligania, mokon pa e karo pano-o tol karo lualima taaga pa lua [12]. 14 Ana pog nap̃a yeririna la apisulup̃ar pupia kile nap̃a Yesu miyum̃aenia, apisa ke pan la sanini, apisape “Kieta pupia navisawalena nap̃a kieta li marua la apisaar asape imi kate e yomarava nini, yar ne na nene navisawalena ke narui.” 15 Ana la asitom ke asape ava atarar Yesu, asape am̃areran vania vena avisirlua sum̃al imi ve kiela p̃arin sup̃e, ana pogos nap̃a mnunulup̃ar sur nap̃a la asitom ke asape ayum̃aenia, naga petan la, naga taaga mial pa laa sane metava e kunus la nene.

Yesu mial yau metava e sive

16 Ana imimi nalogena la mepisu mrae pato ke tano narui, mepisu sane popon sa mowasup̃e imimi sina, ana mepato si tano e yepas nen lapa. 17 Mepato tano ana pe mom̃a re Yesu katen imimi si poli, ana vanon yemalo pa rui, a mokus kiamimi waa, memligan si yo nene mepalua mepanon vena mokusro lapa meva ma Kapeneam. 18 Ana mepa ke sane, na narin lagi tai miyui li m̃aga, kila sive siar piowa m̃a pap̃isi. 19 Ana pogos nap̃a mepaluan pa laa tol sane kilometa lima, memilan Yesu mial ke metava e sive pimi ke lavisi. Ana memaraun naga pap̃isi, 20 ana naga pis pan imimi, pisape “!Ee, amiu ve amarau re! In ga ne.” 21 Ana memloge po sina, metar pa meta e waa, ana veraga ga mepisu kiamimi wa monlologia ke lele nap̃a mesape meva ea.

Yeririna la apim akale Yesu

22 Ana kolulag, la nap̃a e lepas nen lapa, nap̃a Yesu pagan la ga na wa, asitomwele ke asape sanapen Yesu narui. Asitom ke sanene vanon pogos nap̃a memio Yesu mepim pula, mokus waa taaga ga, ana apisu imimi nalogena la mokus waa nene mepa pa rui, a Yesu pe amio imimi re poli, naga taaga sike na. A nanagane tap̃atete si alual naga amio la, 23-24 ana la apa akus waa tap̃ena lala, akusro apa Kapeneam akale imimi. Waa tap̃ena la nene, la pe kiela re poli, kiena ne la nae Taepirias nap̃a apim akaten la, apim ga ura e nap̃a Yesu mlenwo kilaparavi, kila pimi torokin nap̃a akania.

Yesu pisape naga pe kilaparavi na malena

25 Ana yeririna la nap̃a ne apam atol Kapeneam, apa ura, apa akale Yesu. Ana pogos nap̃a am̃alia, apiun tania, apisape “?Navianena, ko opam otol e nini pogwai?” 26 Ana Yesu kilia pa sur nap̃a la asape avisu vanonia, naga pisatam̃e la, pisape “Visae apamin akale inu sina vanon apisu kiau kile lala a apisulup̃ar inu sane in na ai, visae ve sanene na po na. Ana in na nepisu sane asitom̃al asape nakoneva nepagan ruru amiu, akinana pano-o m̃ep̃emiu la kakawa po, ana amiu sinemiun si asape ve sa nene p̃ane, yo? 27 “Poga ga, kiau visena na lelaga van amiu naga sanini: ve asitom̃al manene re si kinanena nap̃a yoko ve ve piavi re na naga kona make sina. Popon ayum̃ae m̃arera vanon kinanena nap̃a sulue ga, kilia sum̃a ga sanene vano-o tol pog na malena nap̃a pe luas re poli. Lelaga, in na Narin Yeririna nekilia nela malena nene van amiu, vanon Ntewa arimau kilaar pan inu rui in ga taaga vena nekila ve sanene.” 28 Ana apiun tania, apisape “Ana sa imimi sinemimin mesape mekila sur la nap̃a Ntewa sinenania, yoko monar meyum̃ae ve sanape?” 29 Ana Yesu pisatam̃e pan la pisape “Pupia sur nap̃a Ntewa sinenan sape ayum̃aenia, sanini, sape alelaga lelaga e in nap̃a Ntewa miila inu nepim e yomarava nini.” 30 Ana apiun ke sina ga, apisape “?A ko, kiom̃a kile ya nap̃a sa mevisuia, yoko mekilia melelaga e ko? Ko na yoko okila yum̃aena wo ya ne van imimi? 31 Mepiun ke sanene vanon mesitom̃al kieta li marua la na susumo ne, nap̃a asu e yokorena. Asum̃a sanena Mosis kila kile wo tai pan la, nap̃a silaga la ap̃ar kilaparavi nap̃a apio mana, ana akania, pe visokar la re nena ga. Sur nene teke e Tus Wa, a pisa sape ‘Silau ga naga pagan la e kilaparavi nae ma e peni!’ ” 32 Ana Yesu pisatam̃e la ke sina ga, pisapenua “Lelaga, sur nene teke e Tus Wa, ana kilaparavi nap̃a Mosis mlavia, pe pe kilaparavi nae re ma e peni poli. Kilaparavi nap̃a nae ma e peni nalelaga, arimau ga kilia lavia. 33 Kilaparavi kiena ne Ntewa naga inu ga ne nap̃a nemligan ma e peni nepitom tano, vena nela malena viu van yeririna na yomerava lala.” 34 Ana apisatam̃ea, asape “Sup̃e, kilaparavi ke nene narui nap̃a imimi sinemiminia silaga.” 35 Ana Yesu pisa pan la, pisape “Inu, in na kilaparavi na malena. Yar a nap̃a vim pun inu, tap̃atete si viso karia, yar ai nap̃a lelaga e inu, tap̃atete si moto karia. 36 Ana sur taaga ga na piowa, sa nap̃a nepisa pa pan amiu rui, nap̃a apisu inu amio kiau kile lala e kilamaramiu rui, ana amon lelagaen e inu. 37 Ana monar yar p̃asia alelaga e inu, vanon la punu ga nap̃a Ata mligan sike e lum̃au, yoko monar aim pun inu, a la punu ga nap̃a aim pun inu, ve lala yar re si tai nap̃a nekilia nekuan lua sina, yoko nowarar ruru punu ga ave kiau. 38 “In na nemligan ma e peni nepitom tano e yomerava nini, pe nakilaen re nasinenanena kiau poli, ana pe nakilaen nasinenanena kiena ne naga nap̃a mligan inu nepitom tano. 39 A pupia kiena nasinenanena sanini, sape la nap̃a naga mligan la asike e lum̃au, yoko ve nekilalu re lala yar tai, naga sinenan pisape e legiena maro nevisir plan la punu sina ga. 40 Ata sinenan manene laa pisape ve sanene narui, nap̃a la punu ga nap̃a avisu inu, ana alelaga e inu, yoko atol malena nap̃a pe luas re poli, a sinenan manene m̃ena pisape e legiena maro, yoko in na nevisir plan la sina ga.”

Nasumonena kie le Yu lala pe akekaran re visena kiena ne Yesu la poli

41 Ana pogos nap̃a yerkawa kiena ne le Yu lala amiyagogan ke visena kiena ne Yesu, pe akekaran re nenaga, ana la apis lili m̃a vanonia. Kiena visen tai nap̃a amon logeena, nane visena nap̃a pisawalia sape naga pe kilaparavi nap̃a petan ma e peni pitomi tano e yomarava nini. 42 Apisayu pan la, apisape “?Sanape ne yar nene pisa ke pan ita pisape petan ma e peni metava pitomi tano pun ita? Naga pe yar re tai nene po, tekilia ruru pa naga rui, anena amio arimana. Naga Yesu ga p̃a, narina yermarua Yosop.” 43 Ana Yesu pisatam̃e la, pisape “!Ei, visen mumu la e inu p̃isi, amiu ayagoga ruru kone wa! 44 Yar ai nap̃a imi lelaga e inu nagane, e legiena maro nevisirlua naga mal sina ga. A ata nap̃a tam̃an inu nepimi, visae naga ve ure re yaru nene vim, ana tap̃atete nena kilia imi punu. 45 Tus kiena ne navisawalena Aisea pisawal visena tai, pisape ‘Lala punu ga, yoko Ntewa ga vian la,’ ana komin nanene, nepisape la nap̃a aloge ruru visena kiena Ata Ntewa nap̃a naga vian ruru la ea, lala nene aim pun inu. 46 Ana la ne sanene, pe lala yar re tai nap̃a pisu ke Ata Ntewa poli, vanon yar taaga pisu ke naga, nane inu nap̃a nepetan ma puna nepitom. 47 “Nepisa ke lelaga pan amiu, sane yeririna punu ga nap̃a alelaga e inu, asike pa loyum̃a e malena nap̃a ve uro re rui, 48 vanon inu, in na kilaparavi na malena. 49 Kilaparavi nene pe maran taaga re poli sa nap̃a kilaparavi nap̃a mana nap̃a yermarua la akan e yokorena. Akan m̃a pano-o, ana siraunia pe lala yar tai mal lue re si teke poli, lala punu ga amarmare ga sa nene. 50 Ana visae kilaparavi tai tom̃a ga, visae yar nap̃a kania tap̃atete mare pogos tai, na nene tepio tesape kilaparavi nae peni lelaga. 51 Pogaga, in ke narui nepe kilaparavi na malena nene, nap̃a petan ma e peni pitomi tano e yomarava nini, vena yar nap̃a kania, yoko mal lue. Kilaparavi ne nanene naga pe tasneu, netam̃an ke panon yomarava wetelu, nemla ke panon malena kiena ne kiena yeririna lala.” 52 Ana visena kiena ne Yesu la nene, m̃arera pan yerkawa kiena ne le Yu la nene akilia ruruia, ana apiun ke asape “?Ya nene? Yar nene pisape yoko war kana kilam̃iu van ita vena tekania, po pisa ke ya ne?” 53 Ana Yesu pisa meraravan pan la e lepas na kinas nen kiena marena, pisape “Nepisa lelaga pan amiu, sane amiu monar akan kiau kilam̃iu inu Narina Yeririna, amiu monar amun kau kuruta. Visae peraga, kiau malena tap̃atete te amiu. 54 A naga nap̃a kan kau kilam̃iu, a mun kau kuruta, naga tol pa malena nap̃a pe luas re poli, ana nevisirlua si naga sum̃alu e legiena maro, nekila naga mal sina ga. 55 Nanene komin kau kilam̃iu, naga pe kinanena tap̃ena tai, a kau kuruta, naga pe na munena tap̃ena tai. 56 Naga nap̃a kan kau kilam̃iu, mun kau kuruta, kiena malena wetelu sike e inu, a kiau malena wetelu sike e naga. 57 Ata naga pe purp̃es nen malena, ana mligan inu nepimi, a nemalin ke kiena malena nap̃a teke e inu, ana naga nap̃a kan kau kilam̃iu yoko naga mali e kiau malena nap̃a teke e naga. 58 Sur ne nanene nap̃a nepisa ke e kiau visena e lepas na kilaparavi nap̃a petan ma e peni pitomi tano. Kilaparavi nene naga pe sa re kilaparavi nap̃a repita nasumo la akan poli, ana amare ga sanene. Naga pe kilaparavi nap̃a yar a nap̃a visae kania, naga kilia mal lue narui.” 59 Visena ne la nene Yesu pian lan ke e yum̃a na lotena nae Kapeneam.

Nalogena la moki amligan Yesu ap̃asup̃e la sina

60 Ana komin nap̃a Yesu pisa visena la nene, ana imimi kiena nalogena la moki asitom pano-o, apisa asape “Kiena navianena la nene m̃arera pap̃isi. ?A si na kilia loge kilale ruruia?” 61 Ana Yesu mloge kilale e naga sane kiena nalogena lap̃as apis lili m̃a vanon naga sa nene, naga piun tan la, pisape “?Sanape, pe akekaran re kiau narin visena nene poli? 62 Narin visena ga nene, kila amiu asape aliganu sina? Visae ve sanene, nemninue amiu narui. Sane visae pogos tai, inu Narin Yeririna neligan amiu neva si metava ma e leleu, ana yoko sanape ne? Pona sinemiu p̃esan ruru inu yo? 63 Kiau visena la nene ape mrapa na Ninuna a mrapa na malena. Yaru kilia war si yaru, ana yaru tap̃atete la malena lelaga nene va yaru tap̃ena. Sur nene Ninuna ne Ntewa ga kilia lavia. 64 Ana nevisu kilale amiu lap̃asia amlelaga pa rui, a amiu p̃as peraga.” Yesu pisa naga nene, vanon siar nanua rui, naga kilia pa la nap̃a pe amlelaga re e naga po, pano-o tol nap̃a naga kilia lala ai nap̃a awilwilin wan naga. 65 Ana Yesu pisa m̃ena ga pan la, pisape “Lala p̃asia alelaga, p̃as ve alelaga re, naga nene nepisa ruru visena nene rui, nesape tap̃atete yar tai vim punu, nap̃a sa arimau naga ve tam̃an re naga imi.” 66 Ana e pogos nene imimi kiena nalogena lap̃as apisu sane navianena kiena Yesu la nene am̃arera laa narui, apisu sane peraga, ana ap̃asup̃e la sina, pe ataveve re si naga poli.

Pita pisalua m̃areran kiela na lelagaena pa Yesu

67 Ana pogos nap̃a Yesu pisu lala p̃as amligan si naga, pis pan imimi kiena nalogena lualima taaga pa lua [12], piun pisape “?A sanapen amiu? ?Pona sinemiun asape amiu m̃ena ava sina ga amio la nene?” 68 Ana Saemon Pita pisatam̃ea, pisaar m̃arera pa Yesu, pisape “Sup̃e, visae meligan ko, yoko mesiraun si a ne? Ko ga taaga nap̃a lologena wo na malena teke e ko, 69 nanagane na memlelaga ke ga e ko ga taaga, a mekilia pa rui mesape ko, ko na Navisaarena Wa nap̃a Ntewa mligan ko opimi vena otamalia imimi.” 70 Ana Yesu pisatam̃e pisape “Lelaga, in na nekiar amiu kiau lualima taaga pa lua, vena alelelaga e inu sanene, a tai teke m̃ena likan amiu naga pe Yermare Lego ruru nenaga.” 71 Ana Yesu pe pisawal re kiamimi kia lala tai e pogos nene poli, ana siraunia mepisu kilale sane kiena visena nene, naga pisa ke Sutas, narina ne yermarua Saemon nae Kariot, nap̃a naga imimi na lua lima taaga pa lua tai, nap̃a pe sitom re poli, p̃ililinwan si kiena Sup̃e naapo.

Yoane 7

Yesu, wenla lala pe amlapran la ruru re amio naga poli

1 Siraun naga nene, Yesu mial telilivi ke ga e yo lala na tavie na kiena yo nene Kalele. Naga pe pa re si metava e yo na tavie nae Yutea poli, vanon nasumonena sa le Yu la nae yo nene akale ke naga rui, asape awe mom̃ar naga mare. 2 Ana pogos tai, lavisin pog na kiela pupia p̃ap̃agena kiena le Yu la tai, nap̃a P̃ap̃agena na Silparpara. Ana sa nap̃a silaga, la moki sinelan asape avavini ma Yerusalem vanonia. 3 Ana e pogos nene, wenla Yesu lala apis pania, apisape “E, ko na ose nini yam piavi rui, popon ova li ma Yutea, vena kiom̃a nalogena la ma ne la towe avisu kile la nap̃a okila ke ne. 4 Ko na sinom̃an osape yeririna la akilia ruru ko, ana omiyum̃ae tapolou ke ga. Visae lelaga nap̃a omiyum̃aen ke pupia kile lala, popon ovanon okate yo punu ga e yomerava.” 5 Ana visena la ne sanene, sa nap̃a apisa kare ke ga Yesu, vanon lala na ape wenla ruru naapo, ana pe amlelaga re e naga poli. 6 Ana Yesu pisatam̃e la, pisape “Amiu akilia akila ga kiamiu sur ya e ga e pog nap̃a amiu sinemiun asape ayum̃aenia, ana kiau pupia pogos naga pe pimi re poli wa. 7 Amiu akilia akila ga kiamiu yum̃aena la woga ga, yeririna la tap̃atete avisa kare amiu vanonia, ana pogos nap̃a in na nekila kiau yum̃aena, nepisawal sane p̃elaga viowa kiena la na yomarava pe mesmes re poli, ana la sinela kar inu pap̃isi. 8 Ve sanene na amiu ga ava ma Yerusalem, in na nesum̃a e nini wa. In na tap̃atete neva nakaten maran yar lala e p̃ap̃agena nene, vanon kiau pog pimi ke rui, ana pe pimi punu re poli wa.” 9 Naga pisa visena nene pan la, siraunia apavin, naga sum̃a ga.

Siraunia Yesu pa ma e p̃ap̃agena

10 Yesu sum̃a sane na, pe piavi re poli, naga m̃ena pa ma Yerusalem, ana pe pa re sa nap̃a yeririna la akilia poli, naga tapoloun la ga. 11 Ana yerkawa kiena le Yu lala, asitom ke pa rui sape pona naga m̃ena ga vam e p̃ap̃agena, ana la akalewele, apiun asape naga m̃eke pe. 12 Ana yeririna m̃ena lala, asun apisayu lue ga naga, lap̃asia asape naga pe yar wo tai, lap̃asia asape naga pe yaru viowa ga, nap̃a kila kare ke ga sitomen kien yeririna lala. 13 Asun apisayu ke Yesu sanene na, pe apisawal manene re pa e yo metava poli, vanon asitom ke asape visae kiela yar keviu la aloge, yoko akila viowa van la.

Yesu pa kate e Yum̃a Wa M̃ana ne Ntewa

14 Ana akila m̃a p̃ap̃agena pano-o, legiena p̃as p̃aro rui, ana Yesu pisu sane monar va ma Yum̃a Wa M̃ana ne Ntewa vena vian si yeririna lala. 15 Ana pogos nap̃a yerkawa kiena le Yu la amloge kiena navianena nowo lala, amilan pap̃isi, apisape “!Sanape na yar nene kilia ruru visena kiena ne Ntewa sanene? !Naga pe apian re nena ga, ana kiena navianena po na po!” 16 Ana sanene na Yesu pisawal pan la, pisape “Sur nap̃a nepian lan ke ne, pe kiau re poli, pe kiena ne Ata ga nap̃a mligan inu nepitom tano e yomarava nini. 17 Visae yar tai kekaran ga kila nasinenanena kiena ne Ata, yoko naga kila yar nene loge kilia sitom ruru kiau navianena. Yoko yaru nene kilia visu kilale sane in na pe nepian re yeririna la e ga e kiau kia poli, ana kilia visu kilale sane navianena la nene, pe lelaga nap̃a amolue kemua e Ntewa. 18 Visae tevisu yar tai vis ke ga e kiena kia, tekilia ga sane naga miyeluar ga kiena kia. Ana visae yar nap̃a pis, miyeluar ke ga kia kiena ne kiena yerkawa nap̃a mligan naga pimi, tekilia ga sane pe lelaga ga, naga pe pisokan re poli. 19 “Yar tai ne kila sanene nane Mosis. Ntewa mla kiena navisaluaena pania, a naga pisaliluen pimi pan amiu, ana asum̃a akilaro ke pa narui. Ana sanape na asape awem̃ar inu vanon asape nekilaro navisaluaena. ?Pogaga na sanene?” 20 Ana yeririna la apisatam̃ea, apisape “!Kue-e, nagane na opis wowe ke ga, sa ga yermare tai teke e ko! ?Ane sape wem̃ar ko? Ovisawal lia.” 21 Ana Yesu pisatam̃ea, pisape “Nanua e pogos nap̃a nepim e yo nini, in na nekila pupia kile tai e maramiu, netamalia laulu nene. Ana pogos nap̃a apisuia, pe akekaran re poli, apisape in na nemiyum̃ae piowa ga nap̃a nekila sanene e Legiena Wa. 22 Ana popon asitom̃ali kieta p̃elaga na kilaen p̃aviu, sa nap̃a yermarua Mosis amio yermarua na sumo tap̃ena lala, sane Epraam lala, la amla pan ita. Naga m̃ena pe yum̃aena tanea, ana visae kana legiena nena sulologia Legiena Wa, pe asitom̃al re poli, amiyum̃aen ga. 23 Amiu asum̃a apisa ke asape amon kilaroen navisaluaena kiena ne Mosis, ana atam̃an luen ga asape nakilaen yum̃aena na p̃aviu e Legiena Wa pogaga. Ana visae atam̃an nene, vanon ya ne sinemiu karnu keviu vanon ga kiau narin yum̃aena wo taaga ga nene nap̃a nekila ruru si yepen yaru nene e Legiena Wa? 24 Nepisu sane asitom veve ke sur la ne e ga e kulusia, ana popon ave manmarua li laa sane, asitom veve ruru li sur la va tol kana kilam̃iu.”

Asitom ke asape Yesu pe Navisaarena po pe naga re poli

25 Ana e pogos nene yeririna moki nae Yerusalem apisu Yesu pian la ke e Yum̃a Wa, amilania, apisape “!Lelaga nap̃a ne! Yar ga nene nap̃ane, nap̃a yerkawa la apisa ke asape awem̃aria. 26 Ana nagane pisawal ke ga kiena visena la sanene, ana pe akila re si surian poli. Pe tekilia re poli, pona amon visaen vania vanon apisulup̃aria sane lelaga, yaru nene, kieta Navisaarena lelaga. 27 Ana peraga, tap̃atete naga, vanon kieta nalelagaena tai p̃a rui, sape Navisaarena, pogos nap̃a naga kate, yoko tap̃atete yar kilia sape naga su pe na pimi ne. Ana yaru nap̃a Yesu, ita punu ga tekilia ruru pa m̃ana um̃a rui.” Apisa sanene komin am̃ape Yesu na paeme Nasaret, ana peraga, naga paeme Petleem. 28 Ana vanon nap̃a apisa ke sanene, Yesu p̃aryon ga navian laena loyum̃a e Yum̃a Wa, pisawal visena nene pan la, pisape “Asitom asape akilia inu, akilia ke lele nap̃a nepim ea, ana in na nepisu sane pe akilia ruru re poli. Nepimi e nini, pe e re ga e kiau sitomena poli, ana yar tap̃ena ga mligan inu nepimi, nap̃a naga pe purp̃es nen lelagaena. A sa nap̃a amninue inu ga, ana amninue m̃ena naga. 29 A naga, in ke narui nap̃a nekilia ruru nena naga, vanon naga ke narui nap̃a mligan lua inu nepitom tano e yomarava nini.” 30 Ana visena kiena ne Yesu la ne sanene kila am̃areran asape monar atarar naga, ana pe yaru re nena tai nap̃a kilia tol naga, vanon kana pog ne pe pimi re poli wa. 31 Asape awe mom̃ar naga, ana yaru la moki amlelaga e naga rui, vanon kile la nap̃a miyum̃aenia. Apisa sanini, asape “!Yoko Navisaarena nape nap̃a kilia imi kila si kile ya la nap̃a yuve naga? Peraga, yar nene kieta Navisaarena ke lelaga narui.”

Amligan yar na mara la apavinin Yesu

32 Ana Varasi la p̃asia asum̃a amiyagogon ke yeririna la amiilaar ke Yesu e kiela visena lala, ana apa iroro ga, apis pa pupia yar wa lala, na apiranar asape monar akila ga sur tai va Yesu nagane ga ne. Ana amligan kiela lokul navisuaren Yum̃a Wa lala, asape ava akale pulmas tai na tararen Yesu, vena aure si naga vim pula. 33 Ana Yesu pisawalia, pisape “Yoko in na nekilia nesu si nemio amiu yam ve plas ga, p̃isi na nowasup̃e sina puna ne naga nap̃a mligan inu nepimi. 34 Pogos nap̃a sa nowasup̃e pae na, amiu akilali nap̃a akale inu vano-o yoko tap̃atete alual inu. Lele nap̃a neva nese ea, tap̃atete aim ea.” 35 Ana pogos nap̃a yerkawa kiena ne le Yu la amloge visena nene, asitom p̃ele narui, apisa ke pan la, apisape “?Yar nene pisa ke yo nape ne, nap̃a yoko va ea a p̃isi na tap̃atete ita telual si naga ea? Pona sitom ke pisape va e yo tap̃ena lala e yomarava nap̃a wenla ita le Yu lala ap̃ure apa ea e pog na pupia yaltetaena, ana pisape va vian la m̃ena ga? 36 Ana naga pisa ke ya nene, sape takale naga vano-o tap̃atete telual naga. Ana sanapen kiena visena nap̃a pisape naga pa ke lepas tai nap̃a tap̃atete tesiraun naga, tap̃atete teva ea.” Ana e pogos nene, lokul na visuaren Yum̃a Wa la pe atarar re Yesu poli wa.

Yesu mlologon Ninuna Wa, sape pe wii namalena

37 Ana akila m̃a p̃ap̃agena nene pano-o, apa atol kana legiena maro, nap̃a sane pe kana pupia legiena nena. Ana pogos nap̃a asike veraga, Yesu sum̃al pion manene sanini, pisawal pisape “Amiu a nap̃a moto karia, popon imi pun inu, mun wii na malena. 38 Yar nap̃a mlelaga e inu, yoko wo van vap̃isi, sa nap̃a Nasiriena Wa pisa, pisape !Yar na sanene, yoko losinena ule mamagan wii na malena, vano vano-o tataroi vetania sa nap̃a wii mlau!” 39 Ana visena kiena Yesu nene, kana kinasia na Ninuna Wa, vanon naga kilia sape siraunia, lala nap̃a alelaga e naga, yoko atol Ninuna Wa. A e pogos nene, Ninuna Wa pe pimi re poli wa, vanon Yesu sike yomarava wa, pe pa totano re e kiena lele wa poli wa.

P̃arin sitomena la e Yesu

40 Ana pogos nap̃a yeririna la amloge Yesu pion sane na, kiela sitomena la pa pe tap̃ena lala. La p̃asia, apisa asape “Yar nene, naga navisawaliena sane Mosis, nap̃a temlelaga tesape yoko imi.” 41 La p̃asia apisa asape “Ana, pona visae peraga, naga pe kieta Navisaarena kemua.” Ana la p̃as apisatam̃ea, apisape “Peraga, pe visena re tai nap̃a pisa sanene sape Navisaarena yoko ve yeririna nae Kalele sane yar nene poli. 42 Nanene komin nap̃a kieta Nasiriena Wa la apisa ke ga asape Navisaarena naga molue ga e lus kiena ne P̃arin Sup̃e Tepet, yoko ve yeririna nae Petleem.” 43 Ana p̃arin sitomena moki la ne sanene kila narui yeririna la asu tetai vanon Yesu. 44 La p̃as pe akekaran re poli, apisu sane popon akuan va e yum̃a nakoaena, ana siraunia peraga, pe yar tai pa re lavis puna poli, vena tararia.

Nasumonena la sinela kar manene Yesu

45 Ana siraun sur la nene, lala na visuaren Yum̃a Wa apa sina ga puna ne p̃arin yar wa amio Varasi lala, vena kilaen navisawalena lala van la. Ana pogos nap̃a am̃alivi e marala, yar keviu la nene pe apisu re Yesu poli, ana apis pan la, apisape “?Awa yar nap̃a memligan amiu apanonia? ?Vanon ya ne amiu pe ap̃ure re naga pimi poli?” 46 Ana navisuarena la apisatam̃eia, apisape “Imimi memiagogon kiena visena lala po na po, pe yar re si tai poli nap̃a kilia vian ruru ita wo sane naga.” 47 Ana navisatam̃eena nene kila Varasi la amilania, apisape “!Aulai, nagane na amiu m̃ena, yar nene p̃ere kiamiu sitomena la pa pe wowe! 48 Amiu atam̃an naga pisa kotalia amiu, ana sanape, apisu sane e imimi yar kerkeviu lala pona imimi Varasi lala, la p̃as amlelaga ea? Peraga yo. 49 Lala ga nap̃a amlelaga ea, nane p̃ina viowa ga la nap̃a asike ko laa ne, a la pe akilia re sur poli. Pe akilia re kieta navisaluaena poli, Ntewa piain pa nakoaena pan la rui.” 50 Asum̃a apis m̃arera ke sane na, lala yar tai kilayon ke sape kila kiela visena vito si tano. Nane Nikotimas, nap̃a nanua sumo e yemalo tai pa sun amio Yesu. 51 Naga pisa pan la, pisape, “Ita tepisayu ke yar na sanene na, sa ga nap̃a ita temla ke pa nalip̃ereena pania. Ana kieta navisaluaena pisa lepas nene, pisa sape visae tesape tevis van yar tai, monar tetotano ruru temio e kumali, tela pog vania vena naga kilia visawal kiena sitomena van ita, ana monar teviun naviunena vania vena tekilia tekirawal tesape lelaga kemua naga kila sanene sanene po sanape. Naga nene pe mrapa mesmes nakilaen yum̃aena nene.” 52 Ana la pe sinelan re yagogonen kiena visena nene po, vanon apisu sane naga miilaar ke Yesu. Apis pania, apisape “!Aulai, ko na opis ke sa nap̃a ko m̃ena ope yar nae si Kalele tai! Asitomrurulia sur nap̃a Visena Wa pisa. Pe visena re nena tai nap̃a pisa sape yoko navisawalena viu tai sum̃alu garo Kalele vam e nini.” 53 Ana kiela visena pa m̃arera e lele nene, p̃is na la amial tetai sina ga ap̃asup̃e si m̃ala um̃a lala.

Yoane 8

Sira nap̃a apisape akirawal tap̃a kolau

1 Ana Yesu mligan Yum̃a Wa, mial pa si ma Kunus Na Purolip Lala. 2 Monomi e nene, ana yemlagi kolulag mial pato si Yum̃a Wa M̃ana ne Ntewa. Pogos nap̃a yeririna la apisuia, la moki apim puna, naga totano pian la. 3 Ana pe piavi re nena ga, navianena navisaluaena lala amio Varasi lala ap̃ure sira tai pimi puna, akila sum̃al e marana ne yeririna lala. Sira nene, atarar ke sanene vanon asape kila kolau, ana lap̃as apisuia, apisawalia. 4 Ana akila naga sum̃al sanene, apis pa Yesu, asape “Navianena, sira nene, akirawal kila ke kolau. 5 Ana sa nap̃a navisaluaena kiena ne Mosis pisa e lepas na mlamulena viowa nene, nanagane na monar mokove mom̃ar ga naga mare. Ana navisaluaena kiena ne le Rom lala naga sape yoko tap̃atete mokovem̃ar yaru. A ko na sanape, kiom̃a sitomena sanape?” 6 Ana naviunena nene, pe apiun ruru re pa Yesu poli, ana akila ke ga natap̃aliena pania, vena visapal sur tai nap̃a siraunia akilia ala nalip̃ereena vanonia. Ana Yesu pe pisatam̃e re poli, p̃arina tau pito tano, kian mrasilmana siri visena tai e porotano. 7 Ana apiuyun ke pania asape sanapen sira nene, ana Yesu tom̃al ruru sina, pis pan la narui. Pisa pan la, pisape “Pogaga, ana amiu yar nap̃a kove p̃es sira nene, naga monar ve yaru tai nap̃a pe naviowaena tai to re nena e naga.” 8 Ana yam si tai, pulu si pato tano, siri si visena tap̃ena e porotano. 9 Ana pogos nap̃a amloge sur nap̃a Yesu pisa pan la, asiar nap̃a amiyal tetai si lala. Naga nap̃a sumon la, kiela yermarua tai, a siraun naga, lala tap̃ena m̃ena lala apiayapa apavano, pano-o sira nap̃ani naga taaga sum̃al sike e marana Yesu. 10 Ana Yesu kira pa pisuia piun tania, sape “?Sira, la nap̃a asike pe nagane? ?Pe lala yar re si tai sape lip̃ere ko poli?” 11 Ana sira pisatam̃ea, pisape “Sup̃e, pe tai re si poli.” Yesu pisa pania, sape “Pogaga, in m̃ena tap̃atete nelip̃ere ko. Ko, okilia owasup̃e ko sina ova mom̃a, ana ovavini ve okila re si naviowaena.”

Yesu pisape naga pe yomerarava na yomarava

12 Ana siraunia Yesu pisi pan la, pisape “In na nepe yomerarava na yomarava, yar a nap̃a taveve inu tap̃atete si yal e yemalolo, yoko yomerarava namalena teke e naga.” 13 Ana p̃isi na le Varasi la p̃asia nap̃a asike wa apilon si kiena visena, apisape “Ko na opisa sanene, ko ga omiila ke si kiom̃a visena, ko na op̃arwar ko wa! Sanene na, imimi tap̃atete melelaga ne, kiom̃a visena pe pe lelaga re poli.” 14 Ana Yesu pisatam̃ea, pisape “Pona nekila sanene yo, ana kiau visena la punu ga amio kiau vianena la ape lelaga. In na nekilia sur punu ga e inu, sane nesu pe na nepim e nini, po nesike e nini p̃isi na nowasup̃e si neva pe, ana amiu pe akilia in re nena poli. 15 Amiu amlip̃ere in ke ga e sitomena kiena ga yeririna lala, ana in na pe nemlip̃ere re ga amiu yar ta poli. 16 Ana visae pogos tai nelip̃ere yeririna lala, yoko kiau nalip̃ereena mesmes ga, vanon ve in ga taaga re nekila, nemio naga nap̃a mligan inu nepimi. 17 “Ana e kiamiu navisaluaena, asiri sanini asape visae yar la ve lua aviranarla e visena tai, p̃isi na monar alelaga ea, 18 ana yoko monar ve sa m̃ena nene e imimi lua kau ata. In na nepisa ke nesape in na nepe lelaga, a naga miilaar inu, ana kila sane monar alelaga e inu narui.” 19 Lala amloge visena nene, apiun tania, asape, “?Ko na opisa ke arimom̃a nene, ana sike pe nagane?” Yesu pisatam̃e la, pisape, “Amiu amninue ga naga, sa nap̃a amiu amninue inu ga. Visae amiu akilia ruru inu, yoko kila amiu akilia ruru m̃ena naga, ana tap̃atete si aviun naviunena na sanene, ana peraga.” 20 Visena la nene, Yesu pian la ke e Yum̃a Wa, e lepas nap̃a akuan ruru nalaena lala kiena ne Ntewa sike ea. 21 Ana Yesu pisa m̃ena pan la, pisape “In na nepur matan amiu ke narui. Pogos nap̃a neva pae na, akalenu vano-o tap̃atete awal inu, yoko amare amio kiamiu naviowaena lala. In na nepa ke e lele tai nap̃a amiu tap̃atete avam ea.” 22 Ana pogos nap̃a yerkawa kiena ne le Yu la amloge visena nene, apiunia asape “?Yar nene sinenan pisape kila ya? Pisape va e lele tai nap̃a ita tap̃atete teva ea, pisa ke sape yoko we mom̃ar naga mare yo?” 23 Ana Yesu pisape “Kiamiu sitomen lala amio kiau naga peve tap̃ena manene laa. Amiu na ape nae ga yo tano nini, inu na nepe nae yo na ma metava. Amiu na yomarava nini, in na pe nae re e poli. 24 Ana sa ga nap̃a nepisa ga na wa, yoko amare ga amio kiamiu naviowaena lala. Visae pe amlelaga re e in poli, nap̃a nepe naga nap̃a sike na sike lue narui, yoko monar ve sa ga nene.” 25 Ana apiun, asape “Ko ovisa li sina osape ko na ai.” Ana Yesu pisatam̃e la, pisape “In na nepe naga ga nap̃a siar na konua rui pimi tol nagane, nepisa ke nesape in na nepe naga. 26 Naga ga nene nepisa ke e lepas na punu. Ana e lepas na pun amiu, sur la moki nap̃a nekilia nevisa, ana visae nevisa, pe visen nalip̃ereena ga punu ga. Ana sur la ne nepisa ke ne e yomarava nini, naga pe visena ga la nap̃a nemloge tan naga nap̃a mligan inu, vanon silaga, kiena visena la mesmes pap̃isi.” 27 Yesu pis merarava ga sanene, pisayu ke arimana nap̃a ma e peni pan la, ana pe akilia ruru re nena poli. 28 Ana pis si pan la, pisape “Pogos nap̃a yoko amiu atelan pae inu Narina Yeririna metava e laki, yoko akilia ga na wa sa nap̃a in na nepe kiamiu Navisaarena. Yoko amiu avisu kilale nap̃a sur punu ga nap̃a nemiyum̃aenia, pe nekila re ga in ga taaga poli, silaga nepisa ga sur la nap̃a Ata pisa pian inunia. 29 Naga ke narui nap̃a mligan inu nepimi, a naga sike amio inu nagane. Naga pe mliganu li re poli, vanon silaga nekila ke sur punu ga sa ga nap̃a naga kekarania.” 30 Yesu pis ke sanene, kiena visena la p̃ere le Yu la moki amlelaga e naga.

Visena lelaga kila sen lala na mlamulena alolor sina ga

31 Ana Yesu pis pan le Yu la nap̃a amlelaga mare ga e naga na wa, pisape “Visae awarar kiau visena m̃arera, amiu alogearia, amiu ave kiau nalogena la lelaga. 32 Yoko akilia ruru visena lelaga, ana visena lelaga kilia kila sen loru si vetan amiu.” 33 Apisatam̃ea, apisape “Ee, imimi na lus kiena yermarua Epraam, imimi pe memiyum̃ae koren kiena ne re yar keviu tap̃ena tai poli. ?Ana sanape ne osape sen lala alolor vetan imimi?” 34 Yesu pisatam̃e la, sape “Nepisa lelaga pan amiu, yeririna punu ga nap̃a asum̃a akila ke naviowaena, la ape nayum̃ae korenaena na naviowaena, sen la na viowaena apiar m̃areran la. 35 Ana asum̃a amiyum̃ae korena ga kiena ne yar keviu na naviowaena, ana pe ape namratava re puna poli. A inu, in na nesulue ga nemio Ata, komin in na namratava nena puna. 36 Ana in na sisi nae ma e peni, visae noul plan amiu, yoko amiu m̃ena akilia asulue amio inu ma um̃a.” Yesu pisape la pe ape narina ne re yermarua Epraam poli, ape narina ne Yermare 37 Ana Yesu pisa ke sina ga pan yeririna lala, pisape “Nekilia ruru amiu na, ape lus nena kiena ne yermarua Epraam, ana lus kiena ne Epraam la narui nap̃a popon sa akekaranu. Ana peraga, amiu lap̃asia na lus ga nene nap̃a kiau visena pe towawa ruru re e kiamiu malena la poli, sinemiun manene asape awe mom̃ar inu. 38 Ana popon amiu alelaga e kiau visena lala, vanon in na nepisawal ke ga sur la nap̃a nepisuia pogos nap̃a nesike puna ne Ata, ana amiu na akila ke ga nap̃a amloge arimamiu pisa.” 39 Ana apisatam̃eia, asape “Lelaga, vanon arimamimi, yermarua apua Epraam na sumo sumo laa.” Ana Yesu pisa pan la, sape “Peraga yo! Visae amiu ape narina ne yermarua Epraam lelaga, popon amiu towe lai akilali sur wo la ve sa nap̃a naga miyum̃aenia. 40 Ana pere, amiu akila piowa manene laa pap̃isi. Sane inu, in na nepe yar tai nap̃a nepisa plan ke ga visena na lelaga la nap̃a Ntewa pisa pan inu, ana amiu asape awem̃ar inu. ?Pona amiu asitom ke asape p̃elaga wo ke narui nap̃a kiamiu yermarua Epraam sape akila? 41 Peraga, nepisu sane pe naga re nene po, ana arimamiu tap̃ena ga tai sike ga wa, nap̃a amiyum̃ae kiena ke.” Ana la apisape “!Ke ya ne! !Osape okila imimi meve sisi na mrapa lala, memninue ga arimamimi! Armamimi taaga ga nalelaga nap̃a sike, nane Ntewa.” 42 Ana Yesu pisape “Visae visena nene lelaga, sape Ntewa pe arimamiu, yoko amiu monar akekaran manene inu, vanon in na nepetan ma puna nepitom tano e nini. In na nepim re ga sanene poli, naga ke narui mliganu nepimi. 43 In na nepisasa ke sur la nene pan amiu pano-o, ana silaga amiu pe amloge kilale re nena ga. Nemninue amiu ga, vanon ya ne yepemiu mavin logekilaleen kiau visen sanene? 44 Amiu na arimamiu na Yermare, ana amiu sinemiun ga asape akila sa nap̃a naga sinenania. Siar nanua sumo e nasiarena pimi, naga pe yaru na wemom̃aren yaru, pe sinenan re visena nalelaga poli, pe sum̃al re nena e lepas nene poli. Kiena p̃elaga mesmes, pis lue ga e pupia visokanena lala, vanon naga pe purp̃es nen navisokanena punu ga, pe ariman navisokanena. 45 Naga sanene, ana pogos nap̃a in na nepimi, nepisawal visena na lelaga wo pan amiu, ana siraunia amiu amon lelagaen si e inu. 46 ?Ana amiu ane kilia visalua kiau naviowaena tai? ?Ana visae amiu apisu nepis pe lelaga, vanon ya ne amon lelagaen e inu? 47 “Yar nap̃a kiena ne Ntewa, naga sum̃a miyagogon ruru visena kiena ne Ntewa. Ana amiu la nap̃a pe sinemiun re aloge kiena visena la poli, nekilia sane nanene vanon pe ape kiena re nena ga.”

Yesu amio Epraam

48 Ana visena m̃arera la nene kiena ne Yesu kila yerkawa kiena ne le Yu la nene amloge piowa, ana apiun pania, apisape “Imimi na memloge asape ko na pe ope yere Yu re lelaga poli, ko na ope apkas nae ga Samaria tai. Ana mepisu nap̃a yermare tai teke e ko, kila ko ope wowe li m̃aga. ?Visena la nene ape lelaga, po peraga?” 49 Ana Yesu pisatam̃e pan la, pisape “Peraga, pe yermare tai to re e inu poli. Sur la nap̃a in na nekila ke ne, nekila ke ga vena kia kiena ne ata va metava. Sur la nap̃a amiu akila panu, akila nap̃a kiau kia pato tano. 50 Ana pe pe sur re tai pan inu poli, vanon in na pe nemiyum̃aen re nap̃a na kilaen kiau kia va metava poli. Ana yar keviu tai m̃eke nap̃a sinenan pisape yeririna la popon avatanon inu, ana naga taaga ga kilia la nalip̃ereena e lepas la nene. 51 Ana visena tai nap̃a lelaga nekilia nevisa van amiu sa nini, visae amiu yar tai larar kiau visena m̃arera, logearia, yoko tap̃atete va tol marena pogos tai.” 52 Ana le Yu la amloge visena nene, apisa pania, asape “Nanagane na mekilia ruru nap̃a yermare sike pa e ko rui. Ko opisape yar nap̃a lelaga e ko tap̃atete mare, ana pe yar tai nap̃a yoko tap̃atete ve mare re pogos tai. Yermarua Epraam mal m̃a pano-o mare, a navisawalena lala, lala m̃ena amiyum̃ae m̃a pano-o amare. 53 ?Pona ko na opisu sane oto laa metavan kieta yermarua wa la nene yo? ?Ko na ositom ke osape ko na a si ne?” 54 Ana Yesu pisatam̃e la, pisape “Visae nevisawal van amiu, pona avisu sane nemiyeluar ke sina ga kiau kia, ana avisu viowa ga. Yar tap̃ena ga tai kila ke kiau kia pa metava, naga nap̃a asape pe kiamiu Ntewa, naga kau ata ne. 55 Naga, amiu pe akilia re poli, ana in na nekilia ruru naga. Pe nepisokan re sane amiu poli, nepisa ruru ga ne, nesape in na nekilia ruru naga, a kiena visena punu ga, nemligan ruru sike e kiau malena. 56 Nekilia nevisa m̃ena ga sane repimiu yermarua Epraam, naga tai nap̃a nanua sumo sinenan pisape visu kiau pog nane p̃ane. Naga sinenan pisape visu nap̃a nomolue e kiena lusia, nevim nekila kiau yum̃aena nini, ana pogos nap̃a naga siar pisu ke pa rui, naga kekara na kekara.” 57 Ana le Yu la apiunia, asape “Ana ko na pe ope yermarua re tai ne sane naga po, kiom̃a kas pe tol re lualima yam lima poli wa. ?Ana sanape na opisa ke osape okilia yermarua Epraam na sumo ne? Ko opisu naga koyo tai?” 58 Ana Yesu pisatam̃ea, pisape “Nepisa pe lelaga pan amiu, sane yermarua Epraam na nanua sumo ne, in na nesumon laa naga. Pogos nap̃a naga pere wa, ana inu in na naga nap̃a su sumo rui.” 59 Ana pogos nap̃a le Yu la amloge Yesu pisa narin visena ga nene, nap̃a sane kia wa kiena ne Ntewa, ana akilia asape naga pisa ke sape naga Ntewa, ana sinela mimi pap̃isi. Akale kilavaru na kovemareen Yesu, ana naga tapoloun la, mligan Yum̃a Wa, pure sina ga pano.

Yoane 9

Yar nap̃a paeme pe kilamara p̃ala

1 Ana imimi nalogena lala memio Yesu memial mepano, ana pogos nap̃a mepa ke sane na, mekirawal yaru tai nap̃a pogos nap̃a paeme, naga pe kilamara p̃ala. 2 Ana mepiun tan Yesu, mesape “?Navianena, sur ya ne kila yar nene? ?Pona nakoaena na kiena mlamulena viowa ga yo, po nakoaena na mlamulena viowa kiena ne anena po arimana, kila naga pe kilamara p̃ala sanene?” 3 Ana Yesu pisatam̃ea, pisape “Peraga, pe kiena naviowaena re poli, a pe naviowaena kiena re kiena yermarua lua poli, a naga paeme sanene vena kilaen ga sane yoko yaru la akilia avisu puriukawaena kiena ne Ntewa yum̃ae e kiena malena. 4 Sanene, yoko netamalia naga nanagane, komin pogos nap̃a yemlagi ke ga wa, monar teyum̃ae m̃arera, monar teyum̃aen kiena yum̃aena lala nap̃a naga mligan inu nepimi. Yemalolo naga pimi ke narui, nap̃a tap̃atete teyum̃ae ea. 5 A nanagane na, in na nesike tano e nini, in na nepe yomerarava na yomarava nini.” 6 Yesu pisa sanene, p̃isi na plasiria yavi na porotano p̃asia, pulou p̃alelar pimi sane kene, plan e kilamaran yar nap̃ane luwoka. 7 Ana pis pania, pisape “Pogaga, ovano oto tano e pulus nen wii nap̃a Siloam, okevan ruru si maram̃a.” Wii nap̃a Yesu pisa pania, kiena kia Wii Na Liganen Vano. Ana yar nene pito tano kila sanene, ana kilamarana pimi po. P̃isi na p̃asup̃e si pun imimi memio Yesu, sane naga kilia kira pisu sur narui.

Visena moki e lepas kiena kilamara p̃ala nene

8 Ana siraunia, la nap̃a nalavis puna ne yar nene, amio la nap̃a na sumo asum̃a apisu naga mlogi ke, apisu si naga, apisa asape “?Kilamara p̃ala ke nene narui, nap̃a nanua sum̃a monon mlolog kare ke ne, po pe naga re poli?” 9 Ana lala p̃asia apisape “Ee, naga ga nene ne,” a p̃asia asape “Peraga, yar tap̃ena ga tai ne kus marana ne,” ana yar nene pisa meraravan pan la, pisape “In ga nini.” 10 Ana pogos nap̃a pisawal pan la sane na, apiun tania asape “?Ana sanape na kilamaram̃a po sanene?” 11 Ana pisatam̃e la, pisape “Yar nap̃a Yesu, naga miyum̃aenia. P̃alelar narin kene amio kiena vilasirena, plan e kilamarau, ana pisape netotano e wii nap̃a Siloam ne, neke plan si vetan kilamarau. Ana nekila ga sanene, nepitove, nekevan marau, nepisu sane kilamarau po narui.” 12 Ana apiun Yesu tania, asape “?Yar nene m̃eke pe nagane?” Pisatam̃e la, pisape “Nemninue ga, pe nepisu re si po.”

Le Varasi la amlip̃ere la e sitomena lua e lepas na tap̃a ruruena nene

13 Ana siraunia, ap̃ure yar nap̃a sumo pe kilamara p̃ala, ap̃ure naga pa puna Varasi lala vena avisulia. 14 Ap̃ure naga pa sanene vanon legiena nap̃a Yesu kila ruru kilamaran yaru nene, naga pe Legiena Wa, ana la asitom asape Yesu kila yum̃aena tai nap̃a navisaluaena na legiena wa pisa lup̃aria. 15 Ana pogos nap̃a apa apisawal pan Varasi lala, apiun tania, asape “Pogaga, ko towe ovisayu meraravan sanape nap̃a kilamaram̃a pimi po.” Ana naga pisa ga sanini, pisape “Peraga, yar nene mligan ga narin kene e kilamarau, ana nepa neke plan sina ga, nekilia nepisu ruru si sur punu ga.” 16 Ana pogos nap̃a Varasi la amloge, lap̃as apisape “Yar nap̃a kila nanene, naga kila sa ga sitom korena ga navisaluaena na Legiena Wa. Sanene na, naga pe molue re nena e Ntewa pitomi poli.” Ana la p̃asia asape, “Peraga, visae pe lelaga nap̃a pe yar viowa ga tai na kilaroen navisaluaena, sanape na naga kilia kila kile wo la ne sanene.” Ana apisayu m̃a sanene pano-o asum̃alu ase sitomena lua narui. 17 Ana apiun ke sina ga tan yar nap̃a nanua pe kilamara p̃ala, apisape “?Ana ko, ko nap̃a naga miyum̃aen kilamaram̃a, ko na ovisa ya ne e lepas na yaru nene?” Naga pisatam̃e ga la nena, pisape “Naga pe navisawalena lelaga tai.” 18 Naga pisa sanene, ana yerkawa kiena le Yu la pe amlelaga re e kiena navisawalena la nene poli, pe amlelaga re asape nanua sumo yar nene pe kilamara p̃ala, a nagane kilia kirava. Ana apio arimana amio anena vena avim avisu la. 19 Ana pogos nap̃a lalua apim, apiun tan la, asape “Avisu ruru li yar nene. ?Naga pe narimiu kemua lelaga, nap̃a asape paeme ana pe kilamara p̃ala, pona pe naga re poli? ?Ana visae naga, sanape na kilamarana pimi po si sanene?” 20 Ana lalua apisatam̃ela, asape “Imimi lua mekilia mesape naga pe narimimi, mekilia mesape pogos nap̃a mop̃aria, pimi tol nanagane, naga pe kilamara p̃ala nenaga. 21 A pe mekilia re mesape naga kilia pisu ruru si sur la nanagane, pe mekilia re a ne kila ruru si kilamarana sanene. Ana popon aviun ruru ga tania, naga pe pe sisi re poli, kilia vis.” 22 Lalua apis sanene, akilawan li m̃a kiela sitomena, vanon yerkawa kiena ne le Yu la apisayu pa rui, apisawal asape yar nap̃a mlelaga sape Yesu pe Navisaarena, yoko akuan lua ve su re si amio la e Yum̃a Wa M̃ana ne Ntewa. 23 Apisawal sanena lalua amaraun pap̃isi, kila apisa ga asape amninue ga, asape “Popon amiu aviun ga tania, naga pe pe sisi re poli.”

Varasi la apis si pan yar nap̃a nanua sumo pe kilamara p̃ala

24 Ana pogos tap̃ena si tai na, apio kilamara p̃ala na nanua ne pimi loyum̃a pula. Apis m̃arera pania, asape “Ovisa kia kiena ne Ntewa na mava, ovisa ke sur la punu ga nene van imimi ve lelaga, vanon nagane na mekirawal pa rui sane yar nene pe yar viowa kemua na kilaroen navisaluaena.” 25 Ana naga pisatam̃e la, sape “Naga pe yar viowa pona pe yar wo, in na pe nekilia re poli. Sur taaga nekilia, sanini. Nanua sumo, kilamarau p̃ala nena ga, ana nanagane na nekilia nepisu sur punu ga.” 26 Ana apiunia, asape “?Ana visae sanene, miyum̃aen ko sanape? ?Kila ruru kilamaram̃a sanape?” 27 Ana naga pisatam̃e la, sape “Nepisa meraravan ruru sur punu ga nene pan amiu yam tai p̃a rui, ana amiu amon logeena, ana nanagane na sinemiun asape aloge sina ga. ?Vanon ya? ?Pona amiu m̃ena sinemiun asape aim ave kiena nalogena la yo?” 28 Naga pisa sanene, sa nap̃a pisa kare li la m̃a ga, ana la sinela kar manenea, apeveyunia asape “!Oo! Ko ga ope kiena nalogena tai, imimi na mepe nalogena la kiena ne yermarua wa Mosis. 29 Mosis nene, mekilia ruru mesape pe lelaga nap̃a Ntewa pisawal kiena visena pania, ana e lepas na yar tap̃ena nene, imimi pe mekilia re poli, sane naga yar nae pe pimi sanape.” 30 Ana yar nap̃a pisatam̃ea, sape “!Kue-e, nemilan amiu pap̃isi nap̃a pe akilia re naga poli! Naga kila ke pupia yum̃aena la sanene, pano-o kila ruru kilamarau, ana amiu akilia re asape naga ai po naga yar nae pe. 31 Tekilia tesape visae yar viowa vio van Ntewa, yoko Ntewa tap̃atete yagogonia, a visae yar nap̃a pe yar na lotena a mlogear ke naga, visae vio vania, yoko yagogonia. 32 Ana yaru nene, Ntewa miyagogon ke naga, vanon siar e nasiarena na yomarava nini pimi tol nagane, pe apisuli re yar tai nap̃a kila ruru si kilamaran yaru tai pogos nap̃a paeme pe kilamara p̃ala. 33 Yar na monar petan ga Ntewa pitom e nini, visae pere, naga tap̃atete nena kila sur tai ne sanene.” 34 Ana lala pe akekara re nena nap̃a yar nene pis sanene pan la, asape “E, ko ope yar viowa kemua tai. Ko na p̃elaga na mlamulena viowa pulemamaga e ko siar e pogos nap̃a opaeme pimi tol nanagane. ?Ana ko ko na ai ositom ke osape okilia ovian imimi sina ga?” Apis kare naga sanene pano-o, p̃isi na am̃enelua si naga pa vanua.

Kilamarap̃ala nene mlelaga e Yesu narui

35 Ana pe piavi re nena ga Yesu mloge asape am̃enelua yaru nene sanene, ana pa m̃alia, piun tania, pisape “?Sanape? ?Nanagane na ko na omlelaga pa e Narin Yeririna rui, po pere?” 36 Ana yar nap̃ane piun tan Yesu, pisape “?Ana naga nap̃a ko opisa ke ne, naga ai? Visae ko na okilia ovisali van inu, pona nekilia nelelaga e naga.” 37 Ana Yesu pisatam̃ea, sape “Ko na opisu pa naga rui, ko opisu ke naga nagane. In ga p̃a, nane nepis ke nemio ko ne.” 38 Ana pisatam̃ea, sape “O Sup̃e, visae sanene, in na nemlelaga nena ga e ko.” Ana yar nene p̃aryon lue ga na yeluaren Yesu.

Yesu pis pan Varasi lala

39 Ana Yesu pis pisape “In na nepim e yomarava nini vena nevisusuveve yeririna lala, vena kilaen sane yeririna la nap̃a kilamarala p̃ala akilia avisusu suria, a vena kilaen sane yeririna la nap̃a asitom ke asape akilia apisu sur punu ga, avisu kilale sane la ape kilamara p̃ala ga.” 40 Ana Varasi la p̃as asum̃a lavis ga, amloge visena nene, apiun tania asape “?Ana opisape sane imimi m̃ena kilamaramimi p̃ala ga, a?” 41 Ana Yesu pisatam̃e la pisape “Visae pe lelaga nap̃a amiu apisu kilale asape kilamaramiu p̃ala, po li m̃a ga, yoko amiu tap̃atete akilia awar nakoaena vanonia. Ana pogos nap̃a visae apisa ke asape akilia avisu ruru sur punu ga, sanene na pupia naviowaena sike pa e amiu rui.”

Yoane 10

P̃akaiwa na kove kan sipsip

1 Ana Yesu pis pa re laa sane, pisa p̃akaiwa tai pan la, e lepas na kove kan sipsip, nap̃a amiyum̃aen pae ana sipsip kiena ne yeririna punu ga akilia ava amomalio loyum̃a veraga. Naga pisa sanene, pisape “Nepisa pe lelaga pan amiu, yar nap̃a visae ve kom re e mralaea na vaen loyum̃a vanon sipsip lala, ana p̃iyukalawan ga kove, yar ne sanene pe yar viowa na vinauen ga. 2 A naga nap̃a silaga pa kom lologia mralaea, naga pe yar mesmes nena navisuaren sipsip. 3 Visae aligan yar tai na kirakirawoen mralaea, ana pogos nap̃a yeririna navisuarena sipsip vim, yoko naga kilia vike ga vania. Ana pogos nap̃a va loyum̃a, sipsip la punu ga aloge pulgona, ana naga vio ga kia kiena ne lala nap̃a ape kiena ga, p̃isi na lala ga nene asum̃alu a naga sumon la ava vanua. 4 Ana pogos nap̃a visae sumon la apa ava vanua, naga yal sumon la, la asiraunia avano, vanon akilia ruru pulgona. 5 Tap̃atete akila ve sanene van wolawa tai, yoko amaraun ga, vanon pe amloge kilia re pulgon yar tap̃ena la poli.” 6 Ninun visena nene Yesu pisawal pan la, ana pe amloge kilia re kinas poli.

Yesu sape naga pe mralaea na kove na sipsip

7 Sanene na, Yesu sunyu m̃a pan la sane e lepas na kove na sipsip nene, pisape “Nepisa pe lelaga pan amiu, sane mralaea na kove na sipsip nene, naga inu. 8 Lala tap̃ena la nap̃a apim sumon inu, nap̃a apisokan asape yoko avisuar ruru sipsip lala, ape yar viowa na vinauena ga lala, ana pogos nap̃a apa akaten sipsip lala, sipsip la pe amloge la re poli. 9 In ga nepe mralaea na kove, yar nap̃a imi kom ga pun inu, yoko nevisuar ruru kiena malena. Yoko naga kilia va vanua lual kana kinanena, p̃isi na kilia vim sina momalio kolemalo, kilia vim vano ve sanene naga pogaga. 10 Yar na vinauena pimi vena war plan vinaunen sipsip lala, pona nawe mom̃ar laena, pona kila kare manene laena, ana in na nepimin vena akilia atol malena, vena akilia akekaran malena nap̃a wo vap̃isi van la.”

Yesu pisape naga pe yar wo na visuar ruruen sipsip lala

11 Ana Yesu pisa m̃ena ga, sape “In na nepe yar na po na visuar ruruen sipsip lala. Yar na visuar ruruen sipsip naga monar kekara nap̃a tam̃an kiena malena vena tamaliaen kiena sipsip lala. 12 Visae ve yar na yum̃aena ga tai, p̃isi na tap̃atete visuar ruru sipsip la ve sanene, naga pe kekaran re la ne sanene vanon pe pe kiena sipsip re poli. Visae pogos tai visu pupia lokul tetan lala atomin sipsip la nene, yoko naga marau ga, sum̃alu kiriri ure, ligan sipsip la asike na, p̃isi na lokul tetan la nene avim akarkare la am̃enetetain la. 13 Yar nene ure vetan sipsip la ne sanene, vanon naga pe yar tai nayum̃aenen ga kiena kilavaru, naga pe sitom manene re sipsip la nene poli. 14 “A in na nepe yar na visuar ruruen kiau sipsip lala. Nekilia ruru la nap̃a ape kiau, a la nene akilia ruru m̃ena inu. 15 Imimi na mekilia ruru imimi sa ga nap̃a imimi lua Ata mekilia ruru imimi lua. A in na sineu si kiau sipsip la nene torokin nap̃a netam̃an kiau malena vanon la. 16 “Ana kiau sipsip m̃ena la moki asum̃a ke ga wa, nap̃a pe apim asu re loyum̃a e kiau kove poli wa, ana monar neva nevio la m̃ena ga, ana pogos nap̃a aloge pulgou, yoko aimi. Nekila m̃a sanene vano-o kiau sipsip la punu ga aim ave p̃egas taaga ga narui amio inu, yar keviu na visuar laena. 17 “Vano-o yoko netam̃an kiau malena vanon la, ana kau Ata naga kekaran pap̃isi, kekaran inu vanonia. Ana nekilia nevisa m̃ena sane kiau malena nap̃a visae netam̃an vano-o, yoko nela maran sina. 18 Pe yar tap̃ena re si nap̃a yoko lalua kiau malena vetan inu, ana in ga taaga netam̃ania. Naga pe kiau ga natam̃anen vano, a pe kiau ga nalamaranen sina. Na nap̃a neyum̃ae sanene, Ata ga mligan e inu.” 19 Ana yam si tai, visena kiena ne Yesu na sanene kila le Yu lala ap̃ure tetai e sitomena lua sina. 20 Lala moki asape “Yermare ga na sike e naga, yar nam̃a p̃arina pe wowe viowa ne. !Ve ayagoga re!” 21 Ana lepas p̃asia asape “Peraga, kiena visena wo la nene pe pe visena kiena ne re yar nap̃a yermare sike e poli. ?Ana sanape, yoko yermare viowa kilia kila ruru si kilamaran yaru nap̃a pe p̃ala, sa nap̃a yaru nene kila rui?”

Yesu pisawal meraravan naga pan le Yu lala

22 Ana e pogos nene la apim atol si pog na kala pupia p̃ap̃agena tai, ma Yerusalem. P̃ap̃agena nene apio asape P̃ap̃agena Navisa Ruruen Yum̃a Wa M̃ana ne Ntewa, ana amiyum̃aen ke e pog na miava. 23 Ana Yesu m̃ena pa sike e p̃ap̃agena nene, ana pogos tai naga pa ma e Yum̃a Wa M̃ana ne Ntewa, mial ke pa e pupia mraliu nap̃a apio sape Mraliu Kiena Solomon. 24 Ana yerkawa kiena le Yu lala nap̃a asike ne apim puna, ape p̃egas amiyervivia, apiun m̃areran pania, asape “!Konua rui mesape mekilia ruru ko ko na ai, ana ko okilawan ko m̃a sanene pano-o! Visae ko na ope Navisaarena kiamimi na lelaga, imimi sinemimin mesape ovisa meraravan ruru van imimi nanagane!” 25 Ana Yesu pisatam̃e la, sape “?Ana in na nepisa ruru pan amiu p̃a rui, po pere? Nepisa ruru pan amiu ana amon nap̃a alelaga ea. A pupia yum̃aena kerkeviu la nap̃a nemiyum̃aen e kia kiena ne kiau Ata, sa nap̃a amiu apisu pa rui, lala m̃ena akila meraravan inu pan amiu rui, 26 ana naga m̃ena nene amiu pe amlelaga re e poli. Amiu pe amlelaga re nena e inu, pona nanene vanon amiu pe ape p̃egas na kiau sipsip re poli yo. 27 Kiau sipsip lala amloge kilia pulgou, a in m̃ena nekilia la punu ga, a lala asum̃a ataveve inu. 28 In na nemla ke malena nap̃a ve uro re pan la, ana tap̃atete akovio, pe yar re tai nap̃a kilia war plan la vetan lum̃au. 29 Nanene vanon kiau Ata ke narui nap̃a p̃ar la pan inu, a naga m̃arera manene laa taulu punu ga, ana tap̃atete yar tai war plan sipsip la nene vetan navisuarena na limana. 30 Lelaga, inu nemio ata, imimi lua mepe taaga ga.”

Le Yu la sinela kar Yesu

31 Ana pogos nap̃a Yesu pisa pa visena nene, yerkawa kiena ne le Yu la sinela kar ke sina ga, ap̃ar kilavaru lala asape akovem̃aria. 32 Yesu pisuia, ana pis pan la, piunia pisape “?In na nekila p̃arin yum̃aena wo lala e maramiu rui, nap̃a Ata sinenan sape neyum̃aenia, ana amiu asape akove inu vanon nape?” 33 Ana la apisatam̃ea, asape “Peraga, mesape mokove ko, pe vanon re yum̃aena wo poli, ana vanon ga nap̃a ko na op̃arnena kare ke kia kiena ne Ntewa, nap̃a ko, ko na ope yeririna ga, ana silaga okila ke sa nap̃a ope Ntewa pa rui!” 34 P̃isi na Yesu pisatam̃e la, sape “E kieta Tus Wa, visena kiena ne Ntewa tai teke e Tus Na Yauena, nap̃a pis pa yeririna nae Israel lala, pisayu sanape nap̃a lala ape narina lala, naga pis sanene pan la, pisape ‘Amiu na sa ga ntewa lala.’ 35 “Sanene na, tevisu e yo nene sane la nap̃a visena kiena ne Ntewa nene pan la, la ape yeririna ga lala, ana visena nene pisape lala ape ntewa lala, ana visena nene naga pe kieta Nasiriena Wa tai, monar ve lelaga ga. 36 “Ntewa pisayu kiena yeririna la sanene rui, ana yoko ve sanape van inu, nap̃a in ga taaga naga miawawo inu, mligan inu nepitom e yomarava nini? Mesmesun ga nap̃a nepisawal nesape naga pe kau Ata Ntewa, ana inu nepe narina, ana amiu asape piowa ga nap̃a nevisa sanene. Apisa ke asape in na nep̃arnena kare kia wa kiena ne Ntewa, ana pe sa re nene poli. 37 Visae pe lelaga nap̃a nemiyum̃ae ke pe pe kiena re arimau poli, pona amiu ve alelaga re e inu, naga pogaga. 38 Ana visae nekila ke kiena yum̃aena lala, pona amiu amlelaga ke e inu po pe amlelaga re poli, a amiu monar alelaga e kiau kile lala, sane ape yum̃aena kiena ne Ntewa lelaga. Visae ve sanene yoko amiu akilia avisu kilia sane Ata teke e inu lelaga, a inu m̃ena neteke e naga.” 39 Yesu pisa sanene pan la, ana kiela sitomena m̃arera maran taaga sum̃a ga. Lala akilali nap̃a atararli si naga sanene na, amilan ga naga pure tan likan la pure pano. 40 Ana Yesu petan si Yerusalem kusro pito sina e wii nap̃a Yortan lepas na vano, e yo nap̃a Yoane Nakeena kee yeririna lala ea nanua sumo. Ana sum̃a e yo nene yam piavi li m̃aga, 41 ana yeririna la apim ke puna silaga. Apim apisayu naga asape “Yoane nanua, naga pe kila re kile la sane yar nene kila ke ne poli, ana naga pisa plan sur moki e lepas na puna, ana tepisu e kilamarata sane sur la punu ga nap̃a pisa ne apim ape lelaga ga narui.” 42 Ana kiela sitomena na sanene kila sane la moki nae yo nene amlelaga e Yesu.

Yoane 11

Suniena kiena Lasaros

1 Ana pogos nap̃a Yesu sike perina wa, maiena m̃arera tai pimi tol kiena erau tai, Lasaros. Lasaros nene vinena la lua nap̃a Maria amio Mareta, la telu nene nae narin pulkumali nap̃a Petani lavisin Yerusalem. 2 Ana Maria ne naga m̃a nene nap̃a siraunia taron ponotaninu e Yesu, miyumu vania lana e vilp̃arina. 3 Ana pogos nap̃a vinena la lua nene apisu m̃enela nene mai keviu sanene, amligan visenan pa pan Yesu, asape “Sup̃e, kiom̃a erau nap̃a ko na sinem̃a si naga, mai tai na piowa ga.” 4 Ana pogos nap̃a visena nene pa tol Yesu, naga pe pito re poli, pisa ga sape “Inanena nene pe na marena re poli. Inanena nene sa ga mrapa kiena ne Ntewa tai, vena kila meraravanen kiena urarena, a vena kila meraravanen kiena pupia puriukawaena nap̃a mla pan inu Narina Ntewa.” Yesu pisa visena nene, sa nap̃a kilia pa rui suri nap̃a yoko yum̃aenia. 5 Yesu sinena si Mareta nene pap̃isi amio luena na ve tokak a m̃enela nene, a sinena mie la pap̃isi, ana pe kan pog mesmes re na kilaen suri nene poli wa. 6 Sa nene, naga pe pa re ga poli, sum̃a si legiena lua e yo nene nap̃a wii nae Yortan lepas na vano. 7 Sum̃a si sanene, p̃isi na pisa pan imimi nalogena lala, sape “Pogaga, tokusro sina ga teva si yo nae Yutea.” 8 Ana imimi mesitom̃al ke yerkawa kiena le Yu lala e yo nene nap̃a sinela kar Yesu pap̃isi, ana memaraun vitoen sina. Mepiun tania, mesape “?Navianena, sanape? Nanua ga nap̃a tesike ma ne na le Yu la akilayon asape akovem̃ar ko, ana nanagane na osape teva si pula.” 9 Ana Yesu pisa pan imimi pisape “Kiau navisatam̃eena van amiu naga sanini. E legiena, kana aora nena lualima yam taaga pa lua, pupia mrae tegoli yo, kila sane yar kilia yal ruruia, tap̃atete lolor. 10 Ana yar nap̃a yal li e yemalolo na kolemalo, naga yoko lolor ga, vanon yomerarava nene pe tegoli re si kiena mrapa poli.” 11 Yesu pisa visena nene pan imimi, kana kinasia sape naga kilia yaloro ga woga ga ne, tap̃atete suri viowa tai vania vano tol pogos nap̃a Ntewa ligan ruruia sape akilia awem̃ar naga. Ana miakolkol sina ga, sape “Kieta erau nene momalio rui. Ana nanagane na tevano na neviop̃ege sina naga.” 12 Ana imimi nalogena la pe memlogekilale re kinas nen visena nene po, ana mepisalup̃ar si Yesu, mesape “Sup̃e, visae naga momalio, pogaga ne, yoko kilia loge wo sina ga ne.” 13 Mepisa sanene vanon mesitom ke mesape Yesu pisa ke sape Lasaros pa ruru ke ga, ana pere, Yesu pisa ke kana marena ne. 14 Ana nagane na Yesu pisa meraravan pan imimi narui, sape “Lasaros mare pa rui, 15 komin pogos nap̃a naga mai, pe nesu re nemio la poli. Ana sanene na nepisu pogaga, a po m̃ena ga pan amiu, vanon sane kiena marena nene yoko imi ve sa pulmas tai van amiu, vena amiu akilia alelaga lelaga e inu. Pogaga, tevanon, tevisuia.” 16 Ana imimi nalogena la memaraun ke navaena wa, ana Tom̃as nap̃a apio sape Tom̃as Kaora, pisa pan imimi sape “Amiu asum̃alu, ita punu ga tevano. Kieta Sup̃e sinenan sape va mare sanene, popon ita punu ga tevano, temare temio naga veraga.” 17 Ana imimi punu ga memial veraga mepano, mepa makate lavisin narin pulkumali nap̃a Petani. Ana apisawal pa Yesu asape Lasaros, amligan tasnena mono e pulu kilavaru legiena vari p̃aro rui. 18 Ana kumali nap̃a Petani sike lavisin ga pupia kumali nap̃a Yerusalem, torokin sane kilometa ve telu ga, 19 kila sane le Yu moki nae Yerusalem, pogos nap̃a amloge marena nene, sinela miye Mareta amio Maria, ana apim vena atag amio la atagin naga nap̃a kovio. 20 Ana Mareta sike amio la nene, ana amligan visenania, asape Yesu pam sike pa garo ne e mrapa rui, ana naga sum̃al pato talopania. Ana luena nap̃a ve tokak, Maria, naga sum̃a ga loyum̃a, ana pe pa re vanua poli. 21 Ana Mareta pitomi pisu Yesu, pisa pania, sape “!Sup̃e, visae ko na ovim ga e nini, m̃enemimi nene tap̃atete kovio! 22 Ana in na nemlelaga pe sur korena ga nap̃a mare, ana sur nap̃a ko oviun vetan Ntewa, yoko naga tam̃an ga van ko.” 23 Ana Yesu pisa pania, sape “Mareta, yoko m̃enem̃a nene sum̃al mal sina.” 24 Ana Mareta pisatam̃ea, sape “Lelaga, nekilia ke ne, nekilia nesape naga yoko mal sina ga e pupia nasum̃alena e legiena maro.” 25 A Yesu pisa visena nene pania, sape “In na nepe mrapa na sum̃alen sina, in na nepe purp̃es nen malena. Yar nap̃a lelaga e inu, pe suri korena ga nap̃a monar mare e yomarava nini, ana yoko mal sina ga. 26 Yar nap̃a tol malena nene, ana nalelagaena e inu teke e naga, naga tap̃atete visu si marena pogos tai. ?Mareta, ko na omlelaga sanene?” 27 Naga pisatam̃ea, sape “O, Sup̃e nemlelaga. Nemlelaga e ko, sane ko na Navisaarena, narina ne Ntewa, ko ko na nap̃a siar nanua sumo sumo apisa ke sape yoko imi tamalia yeririna lala na yomerava nini.”

Yesu wamarana la mlalau

28 Ana pogos nap̃a Mareta pisa pa sanene pan Yesu, pa sina ga loyum̃a, pavinin vinena nap̃a Maria, pis malum ga pania, sape “Navianena nap̃a! Pam pa rui, sike garo e mrapa wa, pisape visu ko kone wa.” 29 Maria mloge, sum̃alu veraga, sape vito visu Yesu, 30 nane e ga e mrapa nap̃a Mareta pisu ga naga e nanagane, vanon naga pe pimi re loyum̃a e kumali poli wa. 31 Ana le Yu la nap̃a asike loyum̃a amio la, apisu nap̃a sum̃al pa vanua pito yuroro sanene na, asitom asape naga sinenan sape va tag sina e pulkilavaru, ana la m̃ena asum̃alu, ataveve naga apano. 32 Ana Maria mial m̃a pito sanena, pimi tol e nap̃a Yesu sike ea. Naga kira pisuia, pimi lavis puna, kuan mlor pito tano e mialana, tag pania, pisape “!Sup̃e, visae ko na oimi ga e nini, m̃enemimi nene tap̃atete kovio ne!” 33 Ana naga tag m̃a sanene, le Yu tap̃ena la nap̃a atavevea, lala m̃ena atagi. Ana pogos nap̃a Yesu pisu pupia naloge viowaena kiena Maria la sanene, naga m̃ena mloge piowa, mnunu sur nene sane urmi manene e losinena, 34 naga piun petan la, sape “?Amiu amligan mono ke pe?” La asape “Sup̃e, oimi teva tevisuia.” 35 Yesu mloge sanene, ana tagena pimi e naga, wamarana la mlalau. 36 Pogos nap̃a apisu naga tag sanene, la p̃as asape “!Lelaga nap̃a ne, naga sinen si kiena erau nene pap̃isi nap̃a ne, kila sinena piowa na sinena piowa!” 37 Ana lala p̃asia, naviunena teke e kiela sitomena, asape “Yar nap̃a nanua kila kilamara p̃ala tai, kilamarana pimi po sina ga. ?Visae sinenania na, naga kilia kila nap̃a kiena erau nene ve kovio re ga, a?”

Yesu piop̃ege si Lasaros petan marena

38 Ana Yesu mial amio pupia sineyeena, amio Maria lala apa akate e pulkilavaru nap̃a amligan tasnena ne Lasaros mono ke ea. Pulkilavaru nene naga pe puluve, nap̃a amligan pupia kilavaru tai mono ke pulusia. 39 Ana Yesu pisape akuslua pupia kilavaru nene. Ana vinena tap̃ena nene Mareta mloge nap̃a Yesu sape akuslua kilavaru, p̃isi na sape visalup̃aria, pisa pania, sape “Sup̃e, piowa nap̃a tekila sanene, vanon naga mare legiena vari p̃aro pa rui, yoko ponos kona va p̃isi ne.” 40 Ana Yesu pisatam̃e pania, sape “?E, ko na pe ositom̃al re si kiau visena nap̃a nepisa pan ko rui? In na nesape sa ko na olelaga ga, ovisu nam̃areraena na urarena kiena ne Ntewa naga yum̃ae.” 41 P̃isi na la akila ga, akuslua pupia kilavaru, ana Yesu kira pa metava, mlen, sape “Ata, nepisa sip̃a pan ko keviu nap̃a ko na okekaran nalogeen kiau naviunena nini. 42 Nekilia sane sur ya nap̃a visae in ga taaga nesape neviun tan ko, yoko ko ologe ga. Ana suri nap̃a neviun tan ko nagane na, nepiunia e maran la ne asum̃al asike nini, vena la m̃ena akilia aloge. Ana visae avisu sane ko ovisatam̃e van inu sa nap̃a nepiunia, kilia iilala alelaga sane pe lelaga ko na omligan inu nepitom e yomarava nini.” 43 Ana pogos nap̃a Yesu mlen pae sane na, naga kii m̃arera sanene pano, pisape “Lasaros, omolue ovim.” 44 Ana amilan nap̃a yar mare sum̃alu pimi vanua, p̃arar kulmrae la nap̃a amluluar naga ea, tamalele ke e limana la amio lana a p̃arina asike wa. Ana Yesu pisa pan la sape “Pogaga, awar plan kulmrae la nene vetania, vena naga kilia yal ruru sina ga.” P̃isi na akila, ana Lasaros mal ruru ga sike si amio la.

Pupia kumali tam̃an sape monar awem̃ar Yesu mare

45 Ana le Yu la moki nap̃a ataveve Maria apim e pulkilavaru nene, pogos nap̃a apisu Yesu kila Lasaros mal si e marena sanene na, amlelaga nena e naga. 46 Ana lala p̃asia amon lelagaena, ap̃asup̃e la sina ga, apa si pu Varasi lala, apisawal pan la sur nap̃a Yesu miyum̃aenia. 47 A pogos nap̃a amloge pe akekaran re nena ga, ana lala amio yerkawa na yar wa lala, apio m̃ena lala tap̃ena na pupia kumali kiena le Yu lala apim lele taaga asunyuia. Ana pogos nap̃a apim pae lele taaga, apisawal pan la asape “?Yoko tekila kan yar nene narui? Naga kila ke pupia kile la pap̃isi e maran kieta yeririna lala. 48 Visae ve tevisawo re naga, yoko kila m̃a sanene vano-o ve tai re nap̃a ve lelaga re e naga, yoko ure la punu ga ataveve ne. Ana visae la na mara nae Rom avisu yar nene kila ke sape imi ve pupia nasumonena tai sanene, yoko sinela kar ita le Yu la punu ga. Yoko akilia aimi akila mara amio ita vano-o akila kare kieta p̃egas punu ga amio awe plan kieta Yum̃a Wa M̃ana Ntewa.” 49 Apisa ke sanene na, kiela pupia nasumonena Kaep̃as, nap̃a e kas nene na naga p̃uarar kia nap̃a P̃arin Yaru Wa, pisa pan la, sape “?E, vanon ya ne kiamiu sitomena la plas ga sanene, nap̃a amiu amninue ga sane yoko tekila ya ne van yar nene? 50 Sur ya na po pan amiu? Pogaga nap̃a yar taaga ga nene kila ita make ga tokovio, pona popon naga taaga mare vena tamalia kieta p̃egasia ita punu ga?” 51 Pogos nap̃a pisa visena nene, naga m̃ape pisawal ke sitomena tai nap̃a kiena ga. Ntewa kila naga p̃uarar yum̃aena na p̃arin yaru wa e pogos nene, ana Ntewa ke narui mligan m̃ena visena nene e kiena sitomena, vena visawalen visena lelaga tai, sape Yesu monar mare vena tamaliaen yeririna punu ga. 52 Naga pe kilia re poli, a pisa ke sape siraunia, pogos nap̃a Yesu mare, naga pe maren re ga p̃egas kiena ne le Yu ga la nene poli, ana kiena marena panon m̃ena narina ne Ntewa tap̃ena lala nap̃a asike m̃ena e purvanua tap̃ena lala, ve naurepran laena punu ga aim ave na mratava taaga ga. 53 Ana e pogos nene, Kaep̃as pisawal visena nene, pure sitomen kiena ne yerkawa la punu ga kiena ne le Yu la asape Yesu monar mare ga. Ana siar e pogos nene, apisayu ke silaga, asape akilia akila ve sanape. 54 Ana kiela sitomena nene kila Yesu mialorotete sina likan yeririna lala e yo nae Yutea, naga p̃ere plan imimi, mepa mesike e narin kumali tai, kiena kia Ipraim, nap̃a sike perina, lavisin yokorena.

Lavisin pog na p̃ap̃agena maro na Sitom̃alen Natamaliaen kiena ne Yesu

55 Ana lavisin pog na p̃ap̃agena kiena le Yu la nene, P̃ap̃agena Nasitom̃alen Natamaliaena. Ana le Yu la nap̃a asike e yo la ne, amligan ke kiela yo lala, apa ke ma Yerusalem, asape ava e Yum̃a Wa M̃ana ne Ntewa, akila kup̃ap̃aena naikikena e marana ne Ntewa, sumon nap̃a p̃ap̃agena siaria. 56 Ana pogos nap̃a yeririna la apa ke metava e Yum̃a Wa, asike akale ke Yesu. Akale pano am̃a re naga poli, ana la apiuyun ke petan la, asape “?E, amiu asitom sanape? ?Yoko naga vim kate e p̃ap̃agena nini, po ve vim re?” 57 Ana p̃arin yar wa la amio Varasi lala, lala m̃ena asitom ke asape pona Yesu kate li e aora nene yo. Ana la apisaar m̃arera asape visae avisu Yesu sike lele tai, monar aligan visena va van la vena aim na atararia.

Yoane 12

1 Ana pogos nap̃a P̃ap̃agena Nasitom̃alen Natamaliaena nene pere ke ga wa, legiena orai sike ga wa, ana imimi memio Yesu mepa tol si narin pulkumali nap̃ani Petani. Ana mepa makate si e um̃a m̃ana ne naga nap̃a Yesu kilamalia sina ga pe piavi re poli, nap̃a Lasaros. 2 Mesum̃a memio la pano-o, la nene asape akila kinanen tai akan amio Yesu. Ana pogos nap̃a akila ruru punu pa sur lala, imimi memio Yesu mepim metotano, a Lasaros m̃ena totano amio imimi, ana vinena nap̃a Mareta naga p̃ar ke kamimi kinanena pimi. 3 Ana vinena ne Lasaros tap̃ena nap̃a Maria, naga m̃ena sum̃a ga, naga kus pupia pias na ponotaninu pimi, ponotaninu nene apio asape nat, naga ponotaninu tai nap̃a kana maran kilavaru pa metava pap̃isi. Ana kus pimi lavis pu Yesu, taronia miyumuvan la Yesu ea. P̃isi na Maria tar pupia viluna piavi nene, miyumuvan sina ga la Yesu, ana pe piavi re poli, ponotaninu nap̃a ne ponos miyere make loyum̃a e nap̃a asike e ne. 4 Ana e pogos nene, nalogena kiena ne Yesu nap̃a yoko siraunia wilwilin wania, Sutas nae Kariot, naga m̃ena pisu ke sur nene. 5 Naga pisape “?Vanon ya ne ve awilwilin re ga pupia ponotaninu nene? Visae sanene, akilia ataulu pupia varu tai, sane kilavaru nap̃a yaru tai tauluia e kiena yum̃aena na kas wetelu tai, ana akilia atam̃an vena iilaen la nap̃a pe kiela sur la poli. !Akila kare ga ne!” 6 Naga pisa sanene, ana naga pe sitom̃al re yar la nap̃a pe kiela sur re la poli. Naga pisa vanon naga pisuar ke kiamimi karo na varu, a pinaun la ke, kan ke kiamimi varu lala, a naga sitom manene laa varu na ponotaninu nene. 7 Ana Yesu pisatam̃e e sur nap̃a Sutas pisa, sape “Ei, piowa nap̃a ko ovisa kare vineta sanene. Naga kila sanene pan inu vanon naga sitom ke sape legiena nap̃a yoko asinwo inu pimi make lavis narui. 8 Yoko yar la nap̃a ve kiela sur re la asulue ga amio amiu, vena amiu aiila la sanene, ana in na pe pe nasulueen re nemio amiu poli. Sanene, sur nene nap̃a naga kila pan inu naga po pap̃isi.” 9 Ana pe piavi re nena ga, visena pato tol lala nap̃a ap̃arpiran la ke e p̃ap̃agena garo Yerusalem, sape nagane na Yesu pam sike Petani rui. P̃isi na lala apava ke asape avisuia, a pe naga re ga poli, asape avisu m̃ena Lasaros, nap̃a Yesu kila naga mal si rui. 10-11 Yeririna la apa apisu ke Lasaros sanene, a sur nap̃a Yesu miyum̃aen pania kila nap̃a lala moki, pano tol li na sumonena lap̃as kiena le Yu lala, ap̃ure petan kiela nasumonena tap̃ena lala, apim amlelaga e Yesu narui. Ana yer keviu kiena yar wa lala nap̃a asike ne apisayu sur nene, apiranaria asape akale mrapa nap̃a awe mom̃ar Lasaros mare.

Yesu pimi tol yo nap̃a Yerusalem

12 Lasaros lala akila pae kinanena kana ne Yesu p̃isi, ana e legiena tap̃ena sina, visena pato tol pupia p̃ina la nap̃a apam asike Yerusalem e p̃ap̃agena, asape Yesu naga pimi ke rui, vena vim loyum̃a e pupia kumali nene. 13 Ana yeririna la amloge, asum̃al amial apa ate lum̃am̃ela lala, amiyal apano vena avitawe naga mrapa. Asape akila sanene vania vena naga vim ve sane kiela p̃arin sup̃e, ana la amial apa sanene, apioyon ke sanini apisape, “!Pona we-e po! Teieluar naga, kieta p̃arin sup̃e viu nae Israel! !Ntewa na mava ovisa ruru naga nap̃a pimi e kiom̃a kia!” 14 Ana Yesu mial pimi ke, naga kila nap̃a ap̃ure narin togki tai pimi puna, pa totano ea mial pimi. Sur nene nap̃a naga kila taveve ruru ga visena tai na Visena Wa nap̃a pisape. 15 “Amiu le Yerusalem lala, amiu ve amarau re sina, Amiu avisuia, nanagane na kiamiu p̃arin sup̃e naga pimi ke pun amiu narui. Naga kus ke ga narin ninus nen togki tai, pa totano ea pimi ke.” 16 Ana e pogos nene, imimi nalogena kiena ne Yesu lala pe mesitom̃al re visena nene poli, a siraunia, pogos nap̃a pa pae ma e peni, imimi mepisu kilale ga na wa sane visena marua na nanua ne naga pisayu naga mesmes, ana mepisu sane naga kila sur punu ga mesmesu ga sa nap̃a Visena Wa lala apisa nanua sumo asape yoko Navisaarena yum̃aenia. 17 Ana p̃isi na pupia p̃ina nene kila ke naworworena pa Yesu sanene na. Lala moki la nap̃a nakoneva asike amio naga pogos nap̃a pio Lasaros m̃al si petan marena, ana la apa apisawal pupia kile nene pan yeririna tap̃ena lala, 18 ana pogos nap̃a lala amloge sur la nap̃a Yesu miyum̃aenia, sinelan asape avisuia, ana la apim vena ava avisuia. 19 Ana lala punu ga nene, pupia p̃ina pa tai narui, ana pogos nap̃a le Varasi la apisuia, amloge piowa, asilin p̃arila, apisape “Top̃aryon yar nene pano-o piowa ga. Naga taulu ita punu ga, pure yomarava wetelu nene apa ataveve naga rui.”

Le Krik lap̃asia asape avisu Yesu

20 Ana e yeririna moki la nap̃a ke metava ma Yerusalem vena alotun Ntewa e p̃ap̃agena nene, lala p̃asia pe ape le Yu re poli, lala le Krik la nap̃a apim amlelaga e Ntewa sane le Yu lala. 21 Ana pogos nap̃a amloge manene laa kia kiena ne Yesu, asape avisu naga. Apa akale, akirawal kiena nalogena nap̃a Pilip nae Petsaeta ma Kalele, ana apiun Yesu tania. 22 Ana Pilip pa pisawal pa Antru, p̃isi na lalua apa apisawal pa Yesu. 23 Ana pogos nap̃a Yesu mloge sape la nap̃a pe ape le Yu re la poli asape avisuia, naga pisawal sape “Nanagane na pe pogos mesmesu vena Ntewa kila kiau kia, inu Narina ne Yeririna, va metava. 24 Nepisa pe lelaga pan amiu, sane visae kurus tai, visae ve amapla re, yoko naga taaga to korena ga tom̃a sanene. Ana visae amapla, yoko menun nena ga, ana siraunia kilia war si mras ve moki. 25 “Sanene, naga nap̃a kekaran manene laa malena kiena e yomarava nini, taulu nap̃a kekaran inu, yoko kilaluia, a naga nap̃a pe sitom manene re naga poli, yoko naga sum̃a ga woga ga vano-o tol malena viu nap̃a pe luas re poli. 26 “Yere Yu pona yere Krik nap̃a sape sinenan kiau yum̃aena, sinenan sape ilanu, naga monar taveve in lue ga. Ana pogos nap̃a naga taveve inu ke sanene, yoko e lele ya nap̃a sa neva nesike ea, a naga m̃ena kilia amio inu. Yar nap̃a pe yar na kiau yum̃aena, yoko Ntewa la kia wo vania.”

Yesu sunyu kana marena

27 Ana Yesu siar sitomveve ke nap̃a yoko ve ve piavi re na, monar mare, ana mloge urmi pap̃isi e naga. P̃isi na sape “Nanagane na, nemloge sane sitomena la moki e losineu. ?Yoko nevisa ya ne va kau Ata? ?Popon nelen, neviun vetania, nesape: Ata, awis otarlua inu e aora m̃arera na loge viowaena nene? Pona piowa ga nap̃a nevisa sanene, vanon in na nepim e yomarava nini vanon nenaga yum̃aena ne nanene. 28 Peraga, popon nevisa ve sa ga nene, nevisave: Ata, awis okila kiom̃a kia vim ve keviu kome sur la nap̃a sa akila van inu.” Ana pogos nap̃a Yesu pisa pa visena nene, pulgo tai metava ma e peni pis pitomi tano, pisape “Inu na nekila ke kiau kia pa metava kom ga e ko rui, a yoko nekila ke sina ga na wa.” 29 Ana p̃ina la nap̃a asu ke lavis ga amloge m̃aagena na pulgo nene, ana p̃asia asape polilu ga tai, la p̃as asape “Peraga, navisi ga ta ne pisi ke pania.” 30 Ana Yesu pisa pan la sape “Pulgona nap̃a temloge ne, naga pe pitomi re sape in na neloge poli, a pitomin amiu, vena amiu akilia sane inu nepimi pe. 31 Monar ve sanene vanon nagane na, pe pog na lip̃ereen yeririna na yomarava narui, pe pog na kovenluaen p̃arin sup̃e na yomarava narui nap̃a Yermare. 32 Vena nekila yum̃aena nene, monar netamalele metava e laki torovia, ana pogos nap̃a nem̃eke metava sanene, nekilia noure yeririna punu ga aim pun inu.” 33 Ana visena kiena ne Yesu, naga pisa pe nakilaen imi merarava van la sane kiena marena pe marena tai nap̃a ve sanape. 34 Ana pogos nap̃a p̃ina la amloge, asape “Memloge ke nap̃a apuloyu ke Visena Wa, pisa ke sape Navisaarena naga mal lue ga, tap̃atete mare pogos tai. ?Ana sanape nap̃a ko na opisa ke osape yoko atelan Narin Yeririna metava vena mare? ?Pona ko na opisa ke ga tap̃ena tai yo? Narin Yeririna ya nap̃a opisa ke ne, nap̃a yoko ve sanene vania?” 35 Ana Yesu pisatam̃e pan la, pisape “Inu na nepe yomerarava kiena ne Ntewa, a nekilia nesum̃a si nemio amiu yam ve plas ga. Ana pogos nap̃a nesike nemio amiu, popon ayal e kiau yomerarava nena, visae peraga, yoko pupumalko kalo make amiu, a yar nap̃a sape yali, tap̃atete visulup̃ar si kiena mrapa. 36 Pogos nap̃a inu nap̃a nepe yomerarava nene nesike ke nemio amiu wa, popon alelaga e inu, vena amiu m̃ena akilia aim ave yeririna na yomerarava lala.” Ana pogos nap̃a Yesu pisa pa visena la nene, naga mligan la asike, petan la pa tapolou e lele tai nap̃a tap̃atete aimin sina naga.

Le Israel la pe sinelan re alelaga e Yesu poli

37 Yesu miyum̃aen pupia kile la moki e marala rui, ana pe suri korena, lala pe sinelan re asape alelaga e naga poli. 38 Ana kiela p̃elaga na sanene, akila ke sina ga sa ga nap̃a le Yu marua la nasumo akila e pogos kiena ne yermarua Aisea, nap̃a pisayu e visena la lua nap̃a pisawalia. Nasumo pisa sanene, pisape “Ntewa na mava, imimi mepisasawal ke pan la, ana lala pe akekaran re asape alelaga poli, a ko ko na okila meraravan kiom̃a puriukawaena na lumom̃a van la, ana lala a ne pisulup̃aria? Pe ta re poli.” 39 Ana na luania, naga m̃ena pisa sanapen lala amon lelagaena e Yesu, pisa sanini, pisape 40 “Ntewa p̃aryon la pano-o peraga, p̃isi na kila ga kilamarala la pimi pe kilamara p̃ala, kila losinela la pimi m̃arera laa pap̃isi. P̃isi na kilamarala la tap̃atete si avisu ruru suria, po losinela la aninulup̃ar suria. Visae pere, yoko la avilon la ap̃asup̃e la aim pa panu rui, vena nekila ruru kiela malena la.” 41 Ana visena kiena Aisea nene pimi e naga, siraun nap̃a naga pisu naurarena kiena Navisaarena loyum̃a e Yum̃a Wa M̃ana ne Ntewa, a nanagane na tepisu sane pisayu ga Yesu lelaga, amio lala nap̃a e kiena pogosia. 42 Ana sa nap̃a visena la nene pisa, lala moki pe amlelaga re e Yesu poli, ana p̃asia amlelaga, pa tol m̃ena kiela nasumonena lap̃asia. Na nene naga po, ana sur taaga naga piowa, akilawan ke ga kiela nalelagaena, vanon amaraun Varasi lala, amaraun asape sa akoven plan la laea vetan kiela yum̃a na lotena. 43 Kiela marauena nene, naga sane lala pe asitom re si nakilaena vena yoko Ntewa kekaran la vanonia, ana lala asitom ke ga keviu sane yar tap̃ena ga la avisu la ve sanape. 44 Ana Yesu pisawal pupia visena maro tai e maran kiena yeririna lala, pisape “Naga nap̃a mlelaga e inu, pe mlelaga re ga e inu poli, ana mlelaga e imimi lua naga nap̃a mligan inu nepimi, 45 a naga nap̃a pisu nu ke, sa ga nap̃a pisu ke m̃ena naga. 46 In na nepim e yomarava nini, sane kana yomerarava, na kilaen yar ai nap̃a lelaga e inu, yoko ve su re si e yemalolo. 47-48 Ana visae la p̃asia aloge kiau visena, ana pe amlogear re poli, pona visae lap̃asia akovenwanu amon logeen kiau navianena lala, la nene yoko akus kiela nalip̃ereena e legiena maro. E pogos nene, ve in re nap̃a nesum̃alu nelip̃ere la, vanon in na pe nepimin re nalip̃ereen re yeririna na yomarava nini poli, nepimin natamaliaena. Ana sur nap̃a lip̃erela, nane kiau visena la nap̃a nepisa ke pan la pogos nap̃a nesike nemio la nagane narui. 49 Kiau visena kilia kila sanini, vanon pogos nap̃a nepisa plan ke visena la nene, in na pe nepis re ga e kiau kia in ga taaga poli, ana nepis ke e kia kiena ne Ata nap̃a mligan inu nepitom tano. Naga ga pisa plan ruru pan inu sur la punu ga nap̃a pe kiau na visaplanena, 50 ana sanene, silaga in na nepisa ke sur punu ga nap̃a Ata sinenan pisape nevisa. A kiena navisaluaena punu ga nene, nekilia sane malena wo nap̃a pe luas re e poli, sike ga e lala.”

Yoane 13

Peni na luas nen malena kiena Yesu, ana naga kevan lana ne kiena nalogena lala

1 Nanagane na, sur la punu ga akila ruru pa rui, nap̃a peni ga na pupia legiena nap̃a P̃ap̃agena na Sitom̃alen na Tamaliaena siaria. Ana Yesu pisu kilale ke pa rui sane kiena pog pimi ke narui, legiena ga na peni pe pog nap̃a monar ligan si yomarava nini wasup̃e sina va puna ne arimana. Pimi tol pogos nene, e mrapa la moki, naga kila po pap̃isi pan la nap̃a puna nap̃a asike pa e yomarava nini, sitom la pap̃isi, a nanagane pe pog na sitom laen va ve keviu laa sane, vano-o tol nap̃a kiena malena kovio vanon la. 2 Ana naga sike amio imimi kiena nalogena lala e yo ma metava, kila ke kana kinanena maro amio imimi. A Sutas nap̃a nae Kariot ne, narina ne yermarua Saemon, naga m̃ena sike ke amio imimi e pogos nene, naga sike amio kiena sitomena viowa na wilwilinwanen Yesu, komin nap̃a Yermare mligan teke e kiena sitomena rui. 3 Ana mekinana m̃a pano-o p̃isi na Yesu naga sitomveve ke sanape nap̃a nanua sumo, petan ma puna Ntewa pitomi tano, a sanape na Ntewa mligan sur punu ga sike e limana, a sanape nap̃a monar tauluia, siraunia naga kilia vetan si yomarava nini va sina puna. 4 Naga mloge pupia sineyeena e losinena vanon imimi kiena nalogena lala, sinenan sape kila kile tai e sineyeena nene van imimi, vena imimi m̃ena ga mekilia mekila van imimi. Ana sum̃alu, pa miyenlua m̃ana kulkota, pitavin tawol tai, 5 pio wii m̃ene pialo tai, kus pimi, siar kevan lamimi lala, kila naga sane pe yar na yum̃ae kiamimiena tai. Kevan m̃a lamimi la sanene pano-o, miyumuvan la e tawol nap̃a pitavin ke ne, 6 pano-o pimi tol lana ne Saemon Pita. Ana Pita pisu m̃a nap̃a naga pimi tolia, pisa pania, sape “?Sup̃e, yar nene? Ko na ope yerkawa pap̃isi wa, pe mesmes re nap̃a ko na okevan lau sanene poli.” 7 Ana Yesu pisatam̃ea, sape “Pita, sur na nekila ke ne, nanagane na pe opisu kilale re poli wa. Ana siraunia, ko na okilia ovisu kilale ruru ga na wa.” 8 Ana Pita sinenan sape kilawo Yesu wa, sape “Peraga Sup̃e, tap̃atete ga netam̃an okevan lau.” Ana Yesu pisape “Visae ve nekevan ruru ko re, pe kiau sur re tai teke e ko poli.” 9 Ana pogos nap̃a Pita mloge nene, kiena sitomena pe tap̃ena narui, pisa pa Yesu sape “!Sup̃e, visae ve sanene, netam̃an ga, sineun nesape okee inu, ane ve lau re ga, okee inu punu ga va tol m̃ena lum̃au lala amio p̃aruu!” 10 Ana Yesu pisatam̃e pa Pita e narin p̃akaiwa tai nap̃a pisayu p̃elaga nap̃a yaru mekiki e kiena mlamulena viowa lala. Naga sape “Yar nap̃a kulu mare ga na wa, yepena punu ga merarava rui. Ana visae lana ve namname sina, ana tap̃atete naga va kulu punu sina ga, yoko naga kevan ga lana. Ana nepisu sane amiu sanene narui. Amiu punu ga amerarava ruru pa rui, a amiu yar ga tai naga pe sa re nene poli, naga pe namname ga mom̃a ga.” 11 Ana Yesu pisa sanene, sape pe imimi punu re memerarava poli, vanon naga kilia pa rui imimi yar tai nap̃a yoko ve yam ve piavi re na naga wilwilinwan naga. 12 Ana Yesu kevan lana Pita amio imimi tap̃ena lala pano-o p̃isi, pa miyen sina ga m̃ana kulkota, totano piun tan imimi, pisape “?Amiu apisulup̃ar ke yum̃aena nap̃a nekila pan amiu ne, po peraga? 13 Sur nene naga sanini. Pogos nap̃a amiu apio inu ke asape nepe Navianena pona nepe Sup̃e, amiu na apisa pe lelaga ga. 14 Ana visae apisu nap̃a inu kiamiu Navianena po kiamiu Sup̃e nekevan lamiu, popon amiu m̃ena akekevan ke lamiu lala, amiu akilakila p̃elaga wo la sanene van amiu silaga. 15 In na nekila sanene pan amiu, vena amiu na yoko ataveve maran taaga e legiena la nap̃a pimi ke ne, nap̃a amiu ga akila si van amiu sane in na nekila pa pan amiu rui. 16 Nepisa pe lelaga pan amiu, sane yar na yum̃aena naga tap̃atete to metavan kiena yerkawa, po yar na waren visena naga ve to re metavan naga nap̃a mligan naga pano. 17 Ana visae amiu avisu sane kiau visena la nene pe lelaga, a visae amiu akila ke sur la nap̃a nepisa, yoko pupia navisa ruruena vim van amiu sirau.”

Yesu pisawal sape yoko Yutas wilwilin wan naga

18 Ana Yesu pisape “Nepisa sanene, a pe nepisa amiu punu re poli, komin ita yar ga tai naga sike ne, nap̃a naga kiena sitomena pa pe tap̃ena pa rui. Lelaga, in na nekilia ruru amiu punu ga nap̃a nekilologia amiu, ana nekilia nesape amiu yar tai yoko kila mesmes ga sa nap̃a Visena Wa pisawal nanua rui, nap̃a pisa sanini, sape ‘Naga nap̃a imimi lua makan pae kau kilaparavi, nanagane na naga tarlua pa lana rui vena vielua inu!’ 19 “Sur nene naga piowa ga, ana nesape nevisawal van amiu sumo wa, ana pogos nap̃a avisu sina ga ve yam piavi re na, akilia alelaga asape inu na lelaga, in na naga nap̃a mon lue. 20 Nepisa pe lelaga pan amiu, yar nap̃a porworun yar na waren kiau visena nap̃a nemligan naga pim̃asu, naga sa nap̃a porworun inu ke ne, a naga nap̃a porworun in sanene, naga sa nap̃a porworun ke naga nap̃a mligan inu nepimi.” 21 Yesu naga pisa pae visena nene pan imimi, ana siar mloge nap̃a sinena pulen naurmiena lala, pano-o pisawal meraravan ga e maramimi, pisape “Lelaga nepisa pan amiu, yoko amiu yar tai wilwilinwan inu.” 22 Ana pogos nap̃a naga pisa sanene, imimi memilania, mesum̃a metamaren imimi ke sina ga, memninue ga mesape naga pisa ke imimi a ne. 23 Ana e pog nene, inu Yoane, sane nalogena nap̃a Yesu sinena sii inu pap̃isi, inu netotano ke ga lavisin naga, 24 p̃isi na Saemon Pita kila limana pan inu, sape “Wolai, ko na oviunli ga tania, ovisave naga pisa ke ai.” 25 Siraunia nepa la lavisi tekaki ga, nekian p̃aruu pa laa lavis puna ne Yesu, nepiunlili tania, nesape “?Sup̃e, ko opisa ke imimi ai?” 26 Ana Yesu pisatam̃ea, sape “Nepisa ke ga naga nap̃a narin kinakina kilaparavi nene, nowuton vito e m̃ata pursi, ana nekian vania.” Ana naga kila sa ga nap̃a naga pisa, mla kilaparavi tai, kian pito e m̃amimi pursi, ana mlalua mla pan Sutas, narina ne yermarua Saemon nae Kariot. 27 P̃isi na Sutas mla kania, ana veraga ga, Yermare pimi pa loyum̃a e naga. P̃isi na Yesu pisa pania, sape “Pogaga, sur nap̃a pe kiom̃a nakilaena, oto vilaga okilalia wa.” 28 Ana e imimi tap̃ena la nap̃a metotano ke e kinanena nene memio Yesu e pog nene, pe imimi yar ta kilia re poli, sane vanon ya ne Yesu pisa visena nene pan Sutas. 29 Imimi p̃asia asitom amape vanon Sutas naga pisuar ke kiamimi karo, ana Yesu miila vena va ul kamimi kinanena yo, pona va la kilavaru tai van la nap̃a pe kiela sur re poli, pona sur tai ne sanene. 30 Ana Sutas naga kilia ruru ga sur ya nap̃a Yesu pisa ke pania, ana veraga ga sum̃alu pa si vanua, nap̃a sane yemalolo pa rui.

Navisaluaena viu na sinesiena

31 Ana pogos nap̃a Sutas pa pae vanua, Yesu siar pian imimi ke sina ga e sur la moki. Naga pisa pan imimi, sape “Nanagane na pe pog na naurarena kiena ne Narin Yeririna vim kate, nanagane na pe pog nap̃a yoko naga kila naurarena kiena ne Ntewa vim ve keviu laa sane. 32 Ana sur ya nap̃a yoko naga yum̃aenia, kila kia kiena ne Ntewa va metava, siraun naga nene, ve ve viavi manene re, yoko Ntewa visirlua sina inu narina, kila m̃ena kiau kia va metava. 33 “Naruu lala, narin aora ga teke na, nap̃a nekilia nesike nemio amiu wa, lavis ga nap̃a monar neligan amiu. Pogos nap̃a amiu avisu in na nevetan amiu pae na, yoko asape akalenulia ko laa ne, ana sur nap̃a nepisa pan yerkawa kiena ita le Yu tap̃ena lala, nevisa m̃ena si van amiu, sane lele nap̃a in na yoko neva ea, amiu tap̃atete asiraunu aim e nanagane. 34 Ana nanagane nesape nela si navisaluaena viu tai van amiu, sane amiu monar sinemiu sisii manene amiu, va laa sanene ve sa ga nap̃a sineu sii amiu. 35 Ana visae sinemiu sisii amiu ke sanene, naga nene pe mrapa nakilaen yeririna nae yomarava la avisu kilia sane amiu ape kiau nalogena kemua la pe lelaga.” 36 Yesu pisa pae pupia visena nene pan imimi narui, ana Saemon Pita sitom̃al ke sina ga nap̃a Yesu sape ligan imimi, naga piunia sape “Ana Sup̃e, ko na yoko okom pe?” Ana Yesu pisatam̃ea, sape “In na nepa ke e lele tai nap̃a amiu tap̃atete asiraun inu aim e na wa, ana akilia ga aim e sirau.” 37 Ana Pita mloge, piun sina ga, pisape “Sup̃e, sanape in na tap̃atete neim nemio ko ke nanagane? In na nekekaran ga netam̃an kiau malena vanon ko nanagane.” 38 Ana Yesu pisa pania, sape “Ko opisa osape otam̃an ga kiom̃a malena vanon inu? Pogaga, ana nevisa ve lelaga van ko, p̃ane ga ne kolemalko, pogos nap̃a lakaporo ve kokoreko re wa, ana ko na oviro inu yam ve telu pa narui osape pe ope kiau re poli.”

Yoane 14

Yesu mla visena na kila lup̃elup̃eena pan kiena nalogena lala vena ve aloge manene re viowa

1 Ana Yesu pisu nap̃a imimi nalogena la memloge piowa nap̃a naga monar vetan imimi, p̃isi na pisa pan imimi, sape “Amiu ve akila re nap̃a sinemiu viowa manene sanene. Ap̃asine Ntewa rui, ana monar awasine in m̃ena ga. 2 Sa nap̃a nepisa pa p̃a rui, neva nekila ruru lelemiu metava ma puna ne kau Ata, ana metava ma m̃ana yum̃a, lele moki sike ea torokin amiu punu ga. Visae ve ve lelaga re, ve nevisa re van amiu. 3 Neva nekila ruru lelemiu nene, ana siraunia, nowasup̃e sina, netom tanon amiu, noure amiu avam punu, asulue ga amio inu e lele nap̃a yoko nesike ea. 4 Ana mrapa nap̃a na vaen tol lele nap̃a nepa ke ea, amiu akilia pa rui.” 5 Ana Tom̃as piun petania, pisape “Sup̃e, imimi memninue ga lele nap̃a ko opisa ke osape ova ea, ana sanape ne yoko mekilia mrapa na vaen ea?” 6 Ana Yesu pisape “In na nepe purp̃es nen mrapa, in na nepe purp̃es nen lelagaena, in na nepe purp̃es nen malena. Pe yar re tai kilia va ma puna ne Ata sa ve kom re pun inu. 7 Visae amiu apisu kilale inu, asape in na nepe ai, naga sa ga nap̃a apisu kilale m̃ena Ata. Ana nanagane, amiu apisu ke pa naga narui, sane siar na ne p̃ane, amiu akilia naga ve lelaga.” 8 Ana Pilip piun petania, sape “Sup̃e, sur ne naga ke nene narui nap̃a sinemiminia, mesape mevisu Arimata. Awis, sa ko na ovisa lologia li naga van imimi, yoko mekekaran vap̃isi.” 9 Ana Yesu pisatam̃ea, pisape “?Pilip, nesike nemio amiu tol kas via rui, ana ko pe opisu kilale ruru re in poli wa? Sa nap̃a nepisa ke pa rui, yar nap̃a pisu inu, naga sa nap̃a pisu ke pa Ata narui. ?Ana sanape na ko opiun ke sina ga osape nevisa lologia li Ata nae ma e peni van amiu? 10 ?Ko na omlelaga sane inu, in na e Ata, a Ata e inu, po ko na pe omlelaga re e poli? Visena la nap̃a nepisa ke pan amiu la, pe sa re nap̃a inu ga taaga ne nepis ke e kiau kia poli, ana Ata nap̃a teke e inu naga kila ke kiena yum̃aena la nene pimi p̃arpoyo e inu. 11 Popon amiu alelaga e sur la nap̃a nepisa, sane in na e Ata, a Ata na e inu. Visae ve alelaga re e inu vanon ga kiau visena la nene, monar alelaga ga vanon yum̃aena la nap̃a amiu apisu in na nekila ke pa rui. 12 “Nepisa pe lelaga pan amiu, sane yar nap̃a sa lelaga e inu, yoko naga m̃ena kilia kila yum̃aena la sane in na nemiyum̃aen ke ne. Yoko neligan si yo neva si puna ne Ata, ana siraunia neligan Ninuna vitomi, ana naga kilia kila kile kerkeviu la sanene, taulu nap̃a amiu apisu pa rui. 13 Nepisaar pan amiu, sane sur ya ne aviunia e kiau kia, yoko in na nekila ga van amiu. Yoko nekila ga ve sanene vam amiu, vena kilaen kia kiena ne Ata naga kilia va laa metava ve keviu likan amiu, e yum̃aena la nap̃a inu, sane narina, nemiyum̃aenia. 14 Sanene na, sur ya nap̃a aviun tan inu, yoko nekila van amiu.”

Yesu pisaar Ninuna Wa pan la

15 Ana Yesu pisa m̃ena pan imimi, pisape “Visae amiu sinemiu sii inu pe lelaga, monar auarar ruru kiau navisaluaena lala. 16 Yoko in na ve nesu re si nemio amiu, ana yoko neviun tan Ata vena ligan yar tap̃ena tai vim kus leleu vena iila amiu. Naga nap̃a yoko imi, yoko sulue ga amio amiu, 17 naga pe Ninuna na visawalen visena lelaga. Yeririna na yemalolo na yomarava nini tap̃atete atol naga, vanon tap̃atete akilia avisu kilale naga, pe akilia re nena, ana yoko amiu akilia ruru naga vanon naga ke narui nap̃a amio amiu nanagane, a yoko sike lue ga e amiu. 18 “Kiau nalogena lala, tap̃atete neligan kare amiu nap̃a asum̃a sane ninuyu ga la poli. Peraga, yoko nowasup̃e si neimin amiu. 19 Narin aora teke ga wa, pe piavi re nena, yoko yeririna na yomarava nini tap̃atete avisu in sina. Ana amiu ga yoko avisu nap̃a in na nemal sina ga, ana vanon nap̃a nemal, amiu m̃ena yoko amal. 20 E legiena nene nap̃a avisunu nemal sina, amiu akilia sane in na e Ata, a amiu e inu, a in na e amiu. 21 Naga nap̃a sinena sii inu pe lelaga, naga pe naga nap̃a p̃uarar ruru kiau navisaluaena lala a mlogear la. Naga nap̃a sinena sii inu sanene, yoko Ata sinena siia, amio in m̃ena sineu siia, nakekaten ke naga vena nekila naga kilia inu laa sane.” 22 Ana imimi nalogena tai, nap̃a Yutas tap̃ena, pe naga re nap̃a nae Kariot poli, piun tan Yesu, sape “Ana Sup̃e, osape oim okekaten imimi, ana yoko okila e mrapa na sanape nap̃a yoko yeririna tap̃ena la nae yomarava tap̃atete avisu kilia?” 23 Ana Yesu pisatam̃ea, pisape “Visae yar sinena sii inu, yoko uarar ruru kiau visena lala, ana yoko Ata sinena sii naga. A yoko imimi lua meim puna, mekila m̃amimi um̃a memio naga e kiena malena, ana yoko tap̃atete ve sanene va la nap̃a pe amlelaga re poli. 24 Ana yar nap̃a pe sinena sii in re poli, naga tap̃atete logear ruru kiau visena lala. Naga nene navisatam̃eena na kiamiu naviunena nene, ana e visena nap̃a amiu amloge ga nagane, pe pe kiau visena re nene poli, naga pe visena kiena ne Ata nap̃a mliganu nepitom e nini.” 25 Ana Yesu pisape “Pogos nap̃a nesike nemio amiu wa, in na nepisa ke sur la moki sanini pan amiu rui. 26 Ana pogos nap̃a sa nevano, yoko Ata ligan Ninuna na iilaena vitomi, ana naga yoko kus leleu, vian amiu e sur punu ga, ana ligan nasitom̃alena e kiau visena la punu ga e kiamiu sitomena lala. 27 In na nevano, ana neligan sum̃arena sike amio amiu. Sum̃arena kiau nene pe sum̃are nowo tai nap̃a yomarava nini tap̃atete la van amiu. Ve sanene na, ve akila re nap̃a sinemiu viowa manenea, a ve amaraun re sur lala. Amiu ve asitom manene re, 28 kome monar ve sa ga nap̃a nepisa pa pan amiu rui, nesape in na neure kone wa, ana yoko neim si pun amiu. Pona amiu aloge viowa nap̃a nevano, ana visae sinemiu sii inu, popon amiu akekara manenea nap̃a nekilia neva sina puna ne Ata, nap̃a naga to laa metavan inu keviu pap̃isi. 29 “Sur la punu ga nene pere wa, ana nanagane na nepisawal ruru pan amiu rui. Ana pogos nap̃a avisu imi m̃alivi torokin nena ga sa nap̃a nepisa, ana p̃isi na akilia alelaga ga sane nepe lelaga. 30 “A nanagane, tap̃atete nevisa si sur ve moki van amiu, vanon p̃arin sup̃e nap̃a pe p̃arin sup̃en ke yomarava nini nagane na, pimin inu ke pa rui. Ana yaru nene, puriukawaena kiena pe torokin re taulu kiau puriukawaena poli, 31 ana netam̃an inu ga e limana, monar nekila ga sur ya nap̃a Ata sinenan sape nekila. Nekila sanene, vena yeririna na yomarava nini avisulup̃aria sane sineu sii la. “Poga, kana pog narui, tesum̃alu teva vanua.”

Yoane 15

Yesu pe purp̃es nen kilka nap̃a lelaga

1 Ana e pog nap̃a memial mepano, Yesu pisa ke sina ga visena p̃as pan imimi. Naga pisape “In na nepe purp̃es nen kilkerep nap̃a lelaga, a Ata naga pe yar na visuaren lokove na kilika lala. 2 Naga pisuar ruru ke korowasneu lala, visae visu korowas tai nap̃a p̃ar re mras poli, naga telua, a visae visu tai nap̃a p̃ar mrasa, yoko kilavan ruruia vena war si mras ve moki. 3 Sur nene nekila pan amiu rui, nap̃a sane sur nap̃a kilavan ruru amiu, naga kiau visena la nap̃a nepisa ke pan amiu. 4 Amiu na korowasneu lala, monar ayakolkol ruru amiu e inu, a in na neyakolkol ruru nemio amiu. Visae korowas nen kilka ve yakol ruru re amio purp̃esia, tap̃atete war mrasa, a maran taaga ga amio amiu, visae ve ayakolkol ruru re amio inu, yoko kiamiu malena tap̃atete nena war mras napo lala. 5 “In na nepe purp̃es nen kilika, amiu na ape narin korowasneu lala. Naga nap̃a sikol e inu a nesikol e naga, naga ke nap̃a yoko kiena malena kilia war mras ve moki, vanon sa ve in re e amiu, tap̃atete nena akilia akila sur tai nap̃a po e marana ne Ntewa. 6 Visae yar tai ve sikol re e inu, naga sane korowas tai nap̃a pimi mano pa rui, atelua awar akoven va e kapi, kapi kekania. 7 Visae asu ruru m̃a e inu, a kiau visena to ruru m̃a e amiu, sur ya nap̃a sinemiun asape aviunia, akilia atolia. 8 Popon amiu awar mras la ve moki e kiamiu malena lala, naga nene mesmesun kiau nalogena la asum̃a akila, a pe mrapa m̃ena nakilaen kia kiena ne Ata va manene laa metava. 9 Ata sinena sii inu pap̃isi, ana vanon nap̃a sinena sii inu, inu m̃ena sineu sii amiu, ana popon amiu asikol ruru amiu e kiau nasinesiena nene. 10 “Visae auarar ruru kiau navisaluaena lala, akilia asum̃a loyum̃a e kiau nasinesiena nene, sa nap̃a in na nepuarar ruru ke pa rui navisaluaena kiena ne Ata, nesike pa loyum̃a e kiena nasinesiena rui. 11 “Ana sur la nap̃a nepisa ke pan amiu, nemla pan amiu vena kiau nakekarena sike amio amiu, kila pupia kekarena tai nap̃a po na po kilia sulue ga amio amiu silaga. 12 A kiau navisaluaena maro tai nalaen van amiu sanini, sane amiu monar sinemiu sisii amiu lue ga, sa nap̃a in na sineu si amiu ke ne. 13 Pe sinesiena re si tai poli nap̃a po taulu na sinesiena nap̃a yar tai tam̃an kiena malena, mare vena tamalia kiena erau tai. 14 Ana yoko in na nekilia nekila ve sa ga nene van amiu, vanon visae alelaga e kiau visena lala, yoko ave kiau erau la rui. 15 “Pe nepio amiu re sina nesape kam yar na yum̃ae kiauena ga lala poli, vanon yar na yum̃aena naga miyum̃ae ga, pe kilia ruru re navisaarena na yum̃aena kiena ne kiena sup̃e poli. Ana in na nepisu amiu ape kiau erau lala, vanon sur punu ga nap̃a nemloge Ata pisa pan inu, nepisawalia pimi merarava pan amiu. 16 Amiu pe apisa lologia in re poli asape nepe kiamiu, ana in na nepisa lologia amiu ape kiau, nepisirlar amiu vena ava awar mrasa e kiamiu malena lala, mras nap̃a sulue ga sike na rui. Ana pogos nap̃a ava ke sanene, sur ya nap̃a aviun e kiau kia van Ata nae ma peni, yoko naga la ga van amiu. 17 Na nene kiau navisaluaena van amiu naga sanini, sane amiu monar sinemiu sisii amiu.”

Lala nap̃a na yomarava nini yoko sinela kar nalogena kiena Yesu lala

18 A Yesu pisape “Visae yoko avisu sane yaru na yomarava la nap̃a pe amlelaga re poli, sinela kar amiu, ve ailan manene re. Monar asitom̃al m̃a nap̃a lala na yomarava nini sinela kar inu sumo rui, p̃isi na sinela kar mare amiu m̃ena ga ne. 19 Visae amiu ave sa ga yeririna na yomarava nini, yoko akekaran amiu ga, ana in na nekilologia amiu pa rui nesape aure vetan malena na yomarava nini. Kam na pe maran taaga re si sane kiena yar la poli, kila sane sinela kar amiu narui. 20 Ana popon amiu asitom̃al lue ga visena nap̃a nepisa pan amiu rui, nap̃a nesape yar na yum̃aena tap̃atete sukalawan kiena sup̃e. Visena nene kana kinasia sape sa ga nap̃a akila piowa ga akila karenu, yoko akila viowa akila kare amiu m̃ena. Sa ga nap̃a la pe amlogear re kiau visena la poli, yoko ve alogear re m̃ena kiamiu visena lala. 21 P̃elaga viowa na sanene yoko akila van amiu vanon ga nap̃a amiu ape kiau, akila vanon pe akilia re naga nap̃a mligan inu nepitom tano. 22 “Visae ve neim nevisa meraravan re sur la nene e marala, yoko Ntewa visu sane lala pe akilaro re kiau visena poli. Ana nanagane na, amloge kiau visena la punu ga rui, ana tap̃atete avisawan si visena tai e kiela naviowaena nap̃a akila p̃arm̃arera van Ntewa. 23 Lelaga, akila p̃arm̃arera pa Ntewa rui, vanon nap̃a apieluen inu, ana naga sa nap̃a apieluen m̃ena Ata. 24 Visae ve kiau kile re la nap̃a apisu nekila, nap̃a pe yar re si tai nap̃a kilia kila, pona Ntewa yoko ve visa re sape naviowaena sike e la. Ana pere, apisu pa rui, ana pe amlelaga re ga poli, ap̃aryon nakilaen navielueena pan imimi lua Ata. 25 Sur nene mesmesun ga visena tai nap̃a Ntewa mligan teke e Nasiriena Wa, nap̃a sape ‘Sinela kar nu pap̃isi, ana peraga, pe panon re kiau naviowaena tai poli.’ 26 “Ana nevisa van amiu, sane yoko neligan Ninuna na iilaena vetan Ata mava vitom m̃alivin amiu, nap̃a pe Ninuna nap̃a molue e malena kiena ne Ntewa, nap̃a pe Ninuna na visawalen nalelagaena. Naga vitom visawal inu re laa van amiu sane, 27 ana siraunia, amiu m̃ena monar avisawal manene inu va laa sane van yar tap̃ena lala. Na nene komin nap̃a amiu la nene asu lue ga amio inu silaga siar e nasiarena kiau yum̃aena pimi tol nanagane.”

Yoane 16

1 Ana Yesu pis m̃a ke pan imimi kiena nalogena lala wa, sape “Visena la nene, nepisa ke pan amiu ve nauarar ruru amiuena, vena kiamiu viawaena ve lor re pogos tai. 2 “Pe lelaga, monar akilia asape kieta yerkawa lala yoko akoven plan amiu vetan kieta yum̃a nalotena lala, ana yoko viowa laa sane van amiu vano-o tol pogos nap̃a sane sa awe mom̃ar amiu, ana yoko la avisa asape nanene yum̃aena wo tai nene, ana akila vena Ntewa kekarania. 3 Yoko la akilia akila ve sanene van amiu, komin pimi tol nagane pe akilia ruru re Ata nae ma e peni poli wa, a pe akilia ruru in re m̃ena poli. 4 Ana siraunia, pogos nap̃a avisu sur la ne imi kakate ke ve sanene van amiu, akilia asitom̃al sina ga, ana yoko avisa asape ‘Lelaga ga o, nanagane na tepisu sur la nene sa ga nap̃a Sup̃e pisa pan ita nanua sumo ne.’ ”

Yesu pisa sape Ninuna Wa yoko iila la

Ana Yesu pisape “Sur la nene pe nepisa re pan amiu sumo poli, komin e pogos nene nesike nemio amiu wa. 5 Ana nepisa ga na wa van amiu komin yoko ve viavi re na, monar neligan amiu, neva sina puna ne naga nap̃a sumo na mliganu nepitom. Nepisa lili m̃a sanene pan amiu rui, ana nepisu sane pe apiun manene re si lepas nene tan inu poli, asape nekom pe po neva e yo na sanape, 6 vanon pogos nap̃a nepisawal nesape monar neligan amiu sa nene, amloge piowagan pap̃isi ne. 7 Ana peraga, monar ve sa ga nene. Nepisa pe lelaga pan amiu, po manene laa pan amiu nap̃a nevetan amiu, komin nap̃a visae ve neva re, yoko Ninuna na iilaena tap̃atete imi, ana sa nevano, yoko neila naga vitomin amiu. 8 Ana Ninuna nene, pogos nap̃a vitomi, kila pupia yum̃aena tai e yeririna na yomarava nini, kila la asitom kilia pupia sitomena p̃asia, tai e lepas na kiela mlamulena viowa, tai e lepas na kiau mesmesuena, a tai e lepas nalip̃ereena kiena ne Ntewa pan la. 9 “Na sumo, Ninuna nene yoko kila la avisu kilia sane purp̃es nen kiela mlamulena viowa, naga kiela p̃elaga na yepela mavin vatanon inuena. 10 “Nalua, Ninuna nene yoko kila la avisu kilia sane in na pe nekila re suri viowa tai poli, nemesmes nenaga. Inu netorokin nap̃a nekilia neva si metava puna ne Ata, ana yoko ve alual inu re sina. 11 “Natelu, Ninuna nene yoko kila avisu kilia sane Ntewa kilia lip̃ere la, sa ga nap̃a mligan ruru pa nalip̃ereena kiena sup̃e viowa nap̃a pe p̃arun ke yomarava nini nanagane. 12 “Sur la moki sike na wa nap̃a nekilia nevisa van amiu, ana nepisu amiu amloge piowa sanene, tap̃atete nevisawal van amiu nanagane. 13 Ana pogaga, vanon sirau, pogos nap̃a Ninuna na visawalen lelagaena vim pun amiu, yoko naga kilia sumon amiu, atol visena nalelagaena tap̃ena la nene. Visena na lelagaena la nap̃a naga vian amiunia, tap̃atete visa ga e kiena sitomena naga taaga, ana sur la nap̃a loge ma e peni, naga ga nene visawal van amiu. Ana yoko kila sanene vano-o tol nap̃a naga kilia vian amiu ruruia e lepas na sur la nap̃a amolmolue e inu ve yam piavi re. 14-15 Naurarena la punu ga nap̃a kiena ne Ata, pe kiau m̃ena, ana Ninuna war kiau visena lelaga imi ligan ruru e kiamiu malena lala. E mrapa ne nanene yoko Ninuna naga kila mesmesun kiena yum̃aena, nap̃a pe nayeluaren kiau kia.”

Pupia kekarena nawasup̃eena kiena Yesu

16 Ana Yesu pisa m̃ena pan imimi, pisape “Ve yam viavi re na, yam ve plas ga, ana yoko ve avisunu re sina, ana yoko ve yam viavi re sina, akilia avisunu sina ga.” 17 Ana imimi nalogena la memloge visena nene, mepisa lelein pan imimi mesape “Ita pe tekilia re nenaga sur la nap̃a naga pisa ke ne. Nanua sumo ne, pisa ke sape wasup̃e sina va su si amio arimana ma e peni, ana nanagane na sape yam ve viavi re na, tevisu re si naga, p̃isi na yam ve viavi re na, tevisu sina ga. 18 ?A narin aora nap̃a pisa ke ne, kana kinasia yara? !Pe tetol re nena kiena sitomena poli!” 19 Ana Yesu kilia sane sinemimin mesape meviun meraravan sur la nene tania, naga pisawal p̃esania, pisape “?Pona amiu apiuyun ke sina ga pan amiu e lepas nen kiau visena lala yo? 20 Pogaga, nevisa ve lelaga van amiu sanini, sane yoko amiu atagi, aloge viowagan ya nap̃a yoko lala akila van inu, ana yoko yeririna tap̃ena lala na yomarava akekarania, aloge won vap̃isi. Yoko sinemiu la ulen naloge viowaena vano-o, ana p̃isi na, nemali sina ga vetan marena, ana avisu inu sina, a yoko kila kiamiu naloge viowaena nene vilonia imi ve nalogewoena. 21 Naga sa ga pogos nap̃a sira m̃ep̃ena, nap̃a sa tol kana aora nena, m̃ep̃ena laea naga monar loge viowagania vano warlua. Ana pogos nap̃a p̃ar pa na, pe sitom̃al re si kiena naloge viowaena poli, ana naga pulen kekarena vanon kiena sisi tomtom nap̃a paeme mare ga pimi yomarava. 22 “Ana p̃isi na amiu ve sa ga nene narui. Nanagane na sinemiu la ulen nasineyeena keviu, ana siraunia in na nem̃alivin amiu si na, akilia akekara sina ga e pupia kekarena tai nap̃a tap̃atete yar tai lalua sina ga vetan amiu pogos tai. 23 Ana e pogos nap̃a neimi nem̃alivin amiu, pona amiu asitom asape popon sa aviun sur ve moki vetan inu, ana tap̃atete ga, sur la nene pe naviunen re tan inu poli, akilia aviun mesmesun ga tan Ata ma e peni. Akilia aviun tania e ga e kiau kia, ana p̃isi na naga kilia tam̃an van amiu. 24 Pimi tol nanagane na, amiu pe apiun re sur e kiau kia poli, ana siar ga nanagane na, sa aviunia e kiau kia, p̃isi na atolia, ana kila sinemiu ulen kekarena. 25 “Pimi tol nanagane na, nepisa ke sur la pan amiu e ga e p̃akaiwa, ana aora pimi ke narui nap̃a ve nevisawan re si van amiu, nevisayu Ata ma e peni van amiu, nevisa plan meraravan sur punu ga van amiu. 26 Ana e pogos nene, ve in re ga nap̃a neviun ke sur lala van Ata vanon amiu, ana amiu ga akilia aviun mesmesun vania e kiau kia. 27 Amiu akilia aviun mesmesun ga vania, vanon naga pisu amiu ke nap̃a sinemiu sii inu, naga kilia ke nap̃a amlelaga e inu sane nepetan ma puna nepitom tano e yomarava nini. Suri nene kila sinena sii amiu pap̃isi, kekaran ga na yagoganen kiamiu naviunena lala. 28 “Ana e lepas na lele nap̃a nepa ke ea, nekilia nevisa ga sa nap̃a nepisa ga p̃isi ne, sa nap̃a nepetan ma puna ne Ata nepitom e yomarava nini, ana p̃isi na nevetan si yomarava nini, nowasup̃e si ma um̃a puna.” 29 Ana mepisatam̃ea, mesape “!Sup̃e, nanagane na ve ovisawan re si kiom̃a visena e p̃akaiwa lala! Pogos nap̃a opisa meraravan sur la sanene mepisu po pap̃isi. 30 Memloge kiom̃a visena lala, mepisu kilia sane ko na okilia sur punu ga, pe kiamimi naviunena re si naviunena tan ko poli. Lelaga, nanagane na memlelaga m̃arera sane pe lelaga, ko na opetan Ntewa opitom e yo nini.” 31 Ana Yesu pisatam̃e la, sape “Ana yo. Pona amlelaga e inu pe lelaga? 32 Popon alelaga m̃arera, vanon aora nap̃a nepisa ke ne, pimi ke narui, ana visae pere, pimi pa yo rui. E pogos nene, am̃em̃ene amiu aliureure amiu, po amiu awasup̃e amiu veve taaga sina e m̃amiu um̃a lala, tap̃atete tai sike si amio inu, yoko inu ga taaga nesike. Ana nanene naga pogaga pan inu, vanon nekilia sane inu, pe in ga taaga re nesike poli, ana Ata na amio inu lue ga. 33 Nepisa sanene pan amiu vena ve sinemiu kurkur re, a vena ve aloge re viowa. Pe lelaga nap̃a kiamiu malena e yomarava nini, ulen ga naloge viowaena amio pog m̃arera, ana in na netaulu pa naviowaena na yomarava nini rui. E kiamiu malena la e inu, yoko alual luen ga sum̃arena wo.”

Yoane 17

Pupia leniena kiena ne Yesu

1 Ana pogos nap̃a Yesu pisa pa visena la nene, sape len va arimana. Kira pa metava ma e peni, pisape “Ata, nekilia sane nanagane na kiau pog na loge viowaena pimi narui. Awis, ovisuar inu narum̃a, vena kiau kia ve vito re tano, ana va metava, yoko inu m̃ena ga nekilia nevisirlua kiom̃a kia va metava. 2 Nemlelaga sane ko na okila sanene, vanon omla pupia puriukawaena pan inu rui, vena neve sup̃en yeririna punu ga. Ana otam̃an pan inu osape la nap̃a omligan la e limau, yoko nekilia netam̃an malena nap̃a ve uro re pogos tai van la. 3 Ana mrapa na malena nap̃a ve uro re pogos tai naga sanini, nap̃a akilia ko, nap̃a ope Ntewa taaga ga nap̃a pe lelaga, amio m̃ena inu Yesu Kristo nap̃a omligan inu nepitom. 4 In na nemligan ko nepitomin nakilaen kiom̃a kia ve keviu e yomarava nini, ana nemiyum̃aen m̃a sur nene pano-o p̃isi, nap̃a lavis netaulu yum̃aena la nap̃a sinom̃an osape nekila. 5 Ana Ata, sineun nesape neviun sane sa nevam̃asu nesum̃alu si e maram̃a, oliganu sina nemio ko ita lua teve sup̃en si naurarena nae ma e peni sa nap̃a tekila nanua pogos nap̃a tesii yomarava nini.”

Yesu mlenwo kiena nalogena lala

6 Ana Yesu mlen m̃a, sape “Ata, e lepas na lala na yomarava nini nap̃a ko okilologia la ape kiom̃a, ko na otam̃an la panu, omligan la e lum̃au, ana nekilia nevisa van ko nesape in na nepisayu ko pan la rui. Ana nanagane apuarar ke kiom̃a Visena Wa m̃arera. 7 “Lala apisulup̃ar pa rui sane sur wo punu ga nap̃a sike e inu, ape sane kiom̃a nalaena lala pan inu, 8 vanon kiom̃a visena la nap̃a op̃ar pan inu, nepisalelein pan la, ana la atol punu pa rui, kila sane amlelaga m̃arera asape in na nomolue pun ko nepitom, ko na omiilanu. 9 “Nemlen pan ko nanagane, nomon nalenwoen yeririna punu ga na yomarava wetelu veraga ga, ana nesape nelenwo manene laa lala nap̃a otam̃an pan inu, komin apimi ape kiom̃a rui. 10 La punu ga nap̃a ape kiau, ape kiom̃a, a la punu ga nap̃a ape kiom̃a, ape kiau, a lala nap̃a otam̃an la pan inu, ape purp̃es nen kiau naurarena. 11 “Ana nanagane na pimi tol pog nap̃a nevam̃as si pun ko, nap̃a sane ve nesu re si e yomarava nini, ana kieta yeririna la nene asum̃ara ga. Ve sanene, Ata Wa, awis ovisuar la nap̃a otam̃an la pan inu, ouarar ruru la loyum̃a e mratava pun ita, vena akilia aim ave taaga, sa nap̃a ita lua tepe taaga. 12 Pogos nap̃a nesum̃a nemio la, nepisuar ruru la, nepuar ruru la vatanon kiom̃a kia. Nepisuar la pano-o la punu ga asu ruru m̃a amio inu, taaga ga nap̃a monar vetan inu, sa ga nap̃a Nasiriena Wa pisawalia, nane yar nap̃a pe sisi nakovioena. 13 “Lavisi ga nowasup̃e pum̃a narui, ana nesape nevisa plan visena la nene pogos nap̃a nesike e yomarava nini wa, vena kilaen sane pupia kekarena nap̃a teke e inu nanagane yoko kilia imi ve keviu m̃ena van li tap̃ena la nene. 14 In na nemla kiom̃a visena pan la rui, ana pogos nap̃a yeririna tap̃ena la na yomarava nini apisu la, sinela karla pap̃isi. Nanene komin apim sane pe ape na yomarava re si po laa rui, sa nap̃a in na pe nepe nae re yomarava poli. 15 Ana nemlenin la pan ko, pe nepiun re nesape oure plan la vetan yomarava, nepiun nesape pogos nap̃a asike yomarava wa, ko na yoko ovisuar ruru la, vena yar viowa nene ve kila kare la re. 16 Awis ovisuar ruru la, komin la na sa ga inu, imimi mepe wolawa ga lala na yomarava nini. 17 Nemlen m̃ena sane ovian kiom̃a visena na lelagaena van la, vena yawawo kiela malena lala aim ave wa, ave kiom̃a ga ko ga taaga. 18 Nemlen wo la sanene, komin sa ga nap̃a ko na omliganu nepim e yomarava nini, p̃isi na in m̃ena nemligan la ke avava sanene ea. 19 Nemiawawo kiau malena wetelu pan ko vanon la, vena p̃isi na lala m̃ena ayawawo kiela malena lala van ko ve lelaga.”

Yesu mlenwo li nalelagaena lala

20 Ana Yesu mlen m̃a, pisape “Ata, nemlen ke pan ko, pe nemlen wo re ga la nene poli, nemlen wo m̃ena lala tap̃ena nap̃a alelaga e inu vanon kiela visena la nap̃a pisayu inu. 21 Nemie awis pan ko Ata, sane la punu ga nene aim ave taaga, maran taaga sane ita lua. Ko, ko na e inu, a inu na e ko, ana lala m̃ena monar e ita, vena yomarava wetelu kilia lelaga sape in na nemolue pum̃a, ko na omiilanu nepitom tano. 22 Pupia naurarena nap̃a omla pan inu, nemla pan la, p̃isi na lala akilia aim ave taaga, sa nap̃a ita lua tepe taaga. 23 Ko na e inu, a in na e la, p̃isi na akilia aim ave taaga e sur la punu ga, ana pogos nap̃a yeririna na yomarava la avisuia, akilia sane pe lelaga ga, ko ga nap̃a omliganu nepitom, akilia sane sinem̃a sii la keviu sa nap̃a sinem̃a sii inu. 24 “Nanagane Ata, nepis maro sanene, sineun pap̃isi nesape la nap̃a otam̃an panu, yoko sirau akilia amio inu ma e leleta. Sineun nesape amionu vena akilia avisuveve pupia kiau naurarena nene, nap̃a ko na omla panu nanua sumo e nasiiena na yomarava nini, vanon ko na sinem̃a sii inu pap̃isi. 25 Ata, ko na ope wa a omesmes, ana yeririna tap̃ena la na yomarava nini pe akilia ko re poli, ana in na nekilia ruru ko lue ga. Nekila sane nanagane na kiau nalogena lala akilia sane in na nepetan ko, ko na omligan inu nepimi. 26 In na nekila sane nanagane na, lala moki akilia ruru kiom̃a p̃elaga wo rui, ana yoko nekila va laa sane na wa, vena pupia sinesiena nap̃a sinem̃a sii inu ea kilia sike e la, a vena inu m̃ena nemio la lue ga.” Ana leniena kiena Yesu pan arimana maro ga e nene.

Yoane 18

Atarar Yesu m̃arera

1 Yesu pisa plan visena la nene, mlen pae na, p̃isi na sum̃alu sumon imimi nalogena la mepetan si Yerusalem, memial ga kolemalo mepito tano e p̃alu nap̃a Kitaron lepas na vano. Memial mepa metol narin los nen purolip lala nap̃a Yesu pa lue ga ea yam moki m̃a rui, ana mesu li m̃a yam plas ga ea. 2 Lele nene na, Yutas taveve imimi memio Yesu mesum̃a mepa ke ea nene yam moki rui, a naga kilia sape e pogos nene, imimi memio Yesu mesike e nene yo. Sanene na e pogos nene, naga pa pa sumo narui pisawal Yesu pan yar keviu la, ana la amiila kiela yar p̃asia asiraunia, ana naga sumon la apim e lele nene vanon Yesu. 3 La nap̃a yerkawa kiena ne yar wa lala amio Varasi la amiila la, la nanene na p̃egas na mara nae Rom tai, amio p̃egas na yar na kiravawoen Yum̃a Wa lala. Ana amial ke apimi amio kapi vivaga lala, amio kiela sur na mara lala. 4 Apimi asape atarar Yesu, ana naga kilia ruru pa p̃isi rui sur la nap̃a yoko vim katenia, a pogos nap̃a pisu la pe milan re poli, pa ga nap̃a pitawe la, pis pan la, piunia sape “?E, amiu akale ke ai?” 5 Ana la nap̃a asum̃al ga asum̃a amio Yutas, yar na wilwilinwanen Yesu, ana apisatam̃ea, asape “Imimi makale ke yar nap̃a Yesu, nae Nasaret.” Yesu pisatam̃e la, pisape “Naga nap̃a apisa ke ne, in ke narui.” 6 Ana pogos nap̃a Yesu pisa visena nene pan la, amilania nap̃a kila la apuresula veraga, amloloru kar ga lala e porotano. 7 Ana yam si tai Yesu piun ke sina ga tan la, sape “?Amiu avisali sina ga, akale ke ai?” P̃isi na apisa ke sina ga, asape “Makale ke Yesu nap̃a nae Nasaret.” 8 Ana Yesu pisape “Sa nap̃a nepisa pa rui, in ke nanini narui. Ana visae amiu apimin inu ga taaga, popon atam̃an kiau la tap̃ena nini akilia ava ga sanene, ve atol la re.” 9 Naga pisa sanene pan la, kila kiena visena tai pimi pe lelaga, nap̃a pisalua mare ga e kiena leniena pan arimana, nap̃a pisa sanini, sape “E la nap̃a otam̃an pan inu, pe nekila pal re tai poli.” 10 Asum̃a ga sanene, ana memilan ga nap̃a Saemon Pita p̃arlua kiena playu na mara, mligan m̃ene p̃arin yar tai kiena p̃arin yar wa lala, ana tetereria ga, telua kiligan yar nene lepas na p̃amarua. Yaru nene kiena kia Malkus. 11 Ana Yesu pisa pa Pita, pisape “Pita, osuan ruru si kiom̃a playu vito si e kana pias nen paos nena. ?Sanape, pe sinom̃an re nowar ro e pog m̃arera na loge viowaena nap̃a Ata nae ma e peni mla pan inu? Peraga, monar nowar ro e nap̃a!” 12 Yesu pisa sa nene, p̃isi na yar na mara la, amio kiela na sumonena, amio nakiravawoena la na Yum̃a Wa, apim atarar Yesu, apiar ruru limana luwoka, ap̃ure apano.

Ap̃ure Yesu pa e yo kiena P̃arin Yaru Wa

13 Ana ap̃ure Yesu pano, apa atol kove kiena ne P̃arin Yaru Wa, ana suri na sumo nap̃a akila, ap̃ure Yesu pa tol yo puna ne yermarua nene Anas. Anas nene nap̃a sumo na naga pe P̃arin Yaru Wa, ana naga sike e yo nene wa amio P̃arin Yaru Wa viu, komin P̃arin Yaru Wa viu nene naga talopa amio narina nap̃a sira. 14 Yaru nene kiena kia Kaep̃as, a naga nap̃a nanua sumo, pisawal mrapa tai pan li nasumonena kiena le Yu lala. Naga sape visae avisu sane monar awem̃ar yar ve taaga vena tamaliaen malena kiena yeririna la ve moki, naga kilia tam̃an van la vena akila ve sanene na woga ga.

Navisawan p̃esanena kiena ne Pita e Yesu

15 Sanene na ap̃ure Yesu apa e lepas nap̃a Anas sike ea, ana e pogos nene, imimi lua Saemon Pita mesiraun la. Inu nemio yermarua P̃arin Yar Wa na sumo nene, imimi lua mepe erau, p̃isi na atam̃an inu nepa loyum̃a siraun Yesu, ana apisalup̃ar Pita asape tap̃atete imi loyum̃a. 16 Asape naga monar sum̃alu ga sum̃a e mratava vanua, ana pogos nap̃a nepisu sanene, nep̃asup̃e si nepa nepis pan sira m̃ee na yum̃aena kiena yar keviu nene tai, nap̃a sum̃al sike e mratava. P̃isi na sira nene tam̃an sape nekilia noure m̃ena Pita imi loyum̃a. 17 Ana pogos nap̃a Pita pimi ke loyum̃a, sira nap̃a pisuia ana piun tania, sape “?Ana ko m̃ena nalogena tai kiena ne yar nene, ne?” Pita mloge, p̃isi na miila, pisatam̃e kotalia ga, sape “E, peraga.” 18 P̃isi na Pita pisu yar na yum̃aena la amio nakiravawoen lala akila kap tai na kilamemego, asum̃al asuvivia ategania, ana naga pa lavisin la, naga m̃ena tegania.

P̃arin Yar Wa na sumo nene Anas piun naviunena la pa Yesu

19 Amligan Yesu sum̃al e marana ne yermarua P̃arin Yar Wa na sumo nene Anas, ana naga piun sur la moki petania. Naga piun tan Yesu sanape e nalogena la nap̃a amlelaga ke e naga, a piun m̃ena e lepas navianena la nap̃a pianlania. 20 Ana Yesu pe pisa re sur mok pan poli, ana pisa ruru ga pania sape “Sur la nap̃a nepian la ke ea, in na pe nekila vinaun re poli, ana nepisa plan ke ga e yometava merarava pan yeririna punu ga. Nepian lue ga kieta le Yu lala e yum̃a na lotuena, pona e Yum̃a Wa, ana lala moki amiyagogan inu silaga. 21 ?Ve sanene na, komin ya ne opiun tan inu, osape nepian la sanape? Visae sinom̃an osape okilia, popon oviun tan la nap̃a amiyagogan inu lue ga. Lala akilia ruru ga ne.” 22 Ana pogos nap̃a Yesu pisa visena nene, yar na kiravawoen tai nap̃a sum̃al m̃a lavis puna, mloge sane Yesu pisa kare ke yerkawa nene, p̃isi na mlipa Yesu, pis pania, sape “Ei, ositom osape po ne opisatam̃e kieta yar wa e visena na sanene? !Ovisuar ko!” 23 P̃isi na Yesu pisatam̃e pania, pisape “Ositomveve ruru li kiau visena. Visae nepisokan, popon ovisawal e maran yeririna la nene, okilia ovisave nepisokan sanape. Ana visae pe nepisa re sur tai nap̃a piowa poli, vanon ya ne omlipa inu?” 24 Ana p̃isin nanene ap̃ure Yesu, nap̃a limana la apiar ruru ga sike ga wa, amligan lepas nene puna ne yermarua Anas, ap̃ure apa e kumali kiena P̃arin Yaru Wa Kaep̃as, vena naga kila kotena vania.

Navisawanen na lua kiena Pita pa kiena Sup̃e

25 Ana Saemon Pita sum̃al sum̃a amio la nap̃a asike atega ke kapi wa, ana la apisu kilia li m̃a naga, apiun asape “?Sanape, pona ko m̃ena ope nalogena kiena ne yaru nene tai?” Ana naga pisawoia, sape “Peraga, in na pe nepe kiena re poli.” 26 Pita pisatam̃e sanene, ana lala yar tai nap̃a asum̃al asike ne, naga pe yar tai na yum̃aena kiena ne P̃arin Yar Wa, nap̃a naga pe namratava tai puna ne naga nap̃a Pita telua kiligana komp̃asa. Ana naga m̃areran manene laa sane naviunen si tan Pita, sape “?Ko na pe ope kiena re poli yo, ana in na nesitom sane nepisu ko amio naga gare pun purolip la rui?” 27 Ana Pita pisalup̃ar m̃arera sina, piro yam telun narui sape pe kilia re Yesu poli, ana e nena e aora nene, amloge lakaporo kokoreko.

Ap̃ure Yesu pa sum̃alu e marana ne yerkawa nae Rom nene, P̃aelat

28 Ana kolulag wa ke ga wa, pe yo-merarava ruru re poli wa, ana Kaep̃as pisi pa Yesu pano p̃isi, ana ap̃ure si naga apetan yo nene, apa e pulkumali kiena ne P̃aelat, pupia yar keviu nene nap̃a le Rom la apisirlua naga sum̃alu ve sup̃en purvanua kiena ne le Yu lala. Ana pogos nap̃a apim lavisin kiena pulkumali, nasumonena kiena ne le Yu lala asitom̃al asape amlon yum̃a nene, sane visae ava loyum̃a ea p̃isi na kila la aim sane ve ayekiki re sina e marana ne Ntewa, tap̃atete ayakol e kinanena na P̃ap̃agena na Sitom̃alen na Tamaliaena. Sanene, vanon sur nene, ap̃ure Yesu apim asum̃alu ga asu vanua, pe apa re loyum̃a poli. 29 P̃isi na apisawal pan P̃aelat, ana naga pimi pisu la vanua, piun tan la, sape “Pogaga, ana amiu avisawal li sane yaru nene kila ya ne piowa, nane ap̃ure pimi sum̃al sike e marau kolulag wa ke sanene.” 30 Ana apisatam̃ea, asape “Yerkawa, mekilia mevisa van ko sane yar nene, pe yar na kilaen ve woweena p̃isa! Visae peraga na, tap̃atete moure imi pun ko.” 31 Ana P̃aelat pisape “Visae sanene, amiu ga akilia ava ala nakoaena ya nap̃a mesmesun kiamiu navisaluaena vania.” Ana nasumonena kiena le Yu la apisa pania, asape “E kiamimi navisaluaena, mekilia melip̃ere naga sape akove mom̃ar naga, ana nanagane na navisaluaena nae Rom pisawo imimi sina, sape ve mekila re ve sanene. Ko ga taaga, yar keviu kiena ne p̃arin sup̃e na e Rom, okilia okila, okilia otam̃an osape ala nakoaena na marena vania ma e laki torovia.” 32 Ana pogos nap̃a apisa visena nene pa P̃aelat, la amninue ga, ana la akila ke visena kiena Yesu tai nanua sumo pimi pe lelaga. Nanene komin naga pisawal pa kiena marena rui, pisayu ruru mesmesun nena ya nap̃a le Rom la akila ke, nap̃a awear yaru pa e laki torovia. 33 Ana P̃aelat sinenan sape vis towe re amio Yesu lalua ga, pa si loyum̃a e kiena kumali, pio Yesu sape va puna. A lala akila Yesu pa loyum̃a, P̃aelat piun petania, sape “Sineun nesape ovisa ruru van inu. ?Ko na P̃arin Sup̃e kiena le Yu la lelaga, po pere?” 34 Ana Yesu pe pisatam̃e mesmes re pan poli, ana naga pisatam̃ea e naviunena tai, sape “?Kiom̃a naviunena nene, opiun ruru ga ne, pona opiun ke pan inu vanon ya nap̃a omloge lala tap̃ena nene apisalele kare in ke ea?” 35 P̃isi na P̃aelat pisatam̃ea, pisape “Aulai, nemninue ga amiu le Yu lala, in na pe amiu re tai poli. Nekilia ga sane kiamiu yeririna lala amio yar keviu kiena kiamiu yar wa lala, ap̃ure ko opimi vena nelip̃ere ko. Sanene na, nesape nekilia ga nesape omiyum̃aen ya ne nap̃a la apisu pe mesmesu re poli?” 36 Ana Yesu pisatam̃ea, sape “Sinelan asape olip̃ere inu, vanon la pe sinelan re neve sup̃en la poli. Ana kiau nasup̃enena pe sa re nasup̃enena na yomarava nini poli. Kiau yeririna lala pe akila re mara amio la nap̃a apimi atararnu rui, vena ve neva re e limana ne kiamimi li kawa le Yu la. Imimi pe mepe yaru na kilaen re mara sanene poli, vanon kiau nasup̃enena pe pe na yomarava re nini poli.” 37 Ana P̃aelat pis pania, pisape “?A, ana nemloge opisayu ke kiom̃a nasup̃enena, sane ko na ope p̃arin sup̃e pa tai rui, po peraga?” Ana Yesu pisape “Nagane e! Otol ruru pa p̃isi ne, sane opisa ne. In na nepim e yomarava nini, nepaeme ea, vanon sur ga nene, a nepimi vena nevisawal sur na lelaga lala van kiena yeririna lala. Yar nap̃a sum̃alu se e lepas na lelagaena, yoko yagogon ruru kiau visena lala.” 38 P̃isi na P̃aelat piun ke sina ga petania, sape “Ana ane kilia, nalelagaena naga ya ne?”

P̃aelat sinenan sape tam̃an ga Yesu va si sanene

Ana pogos nap̃a P̃aelat pisa pa visena nene, sum̃alu pa sina ga vanua, pisawal pan le Yu la nap̃a asum̃alu asike vanua, sape “Yar nap̃ane, nepisuveve pa naga rui, pe nem̃al re nenaga narin sur tai piowa teke e naga. Popon sane naga va sina ga ve sa ga nene. 39 Ana visae amiu asitom̃al ke e kas punu ga, e p̃ap̃agena la nene, nepure ke amiu yar tai nap̃a sike e yum̃a nakoaena, netam̃an naga imi si pun amiu ve sa ga nene. Ana nepisu sane e kas nini na, popon sa netam̃an yar nene, kiamiu P̃arin Sup̃e amiu le Yu lala, im̃asu pun amiu sa ga nene.” 40 Naga pisa sanene, ana la pe akekaran re poli, apion m̃arera, asape “Pere, peraga, pe sinemimin re yaru nene poli. Otam̃an tap̃ena nene P̃anap̃as imi van imimi sina.” P̃anap̃as nene nap̃a asape, naga pe le Yu tai nap̃a sumo naga pepeyu pa le Rom lala.

Yoane 19

P̃aelat tam̃an sape awe Yesu

1 Ana P̃aelat sitom ke sape kila Yesu molue sina ga, ana yerkawa kiena ne le Yu lala am̃areran nap̃a apisalup̃aria. Ana P̃aelat sinenan sape kila suri tai nap̃a akekaran naga vanonia, ana pisape kiena yar na mara lala awe li naga sumo wa. 2 P̃isi na yaru na mara la ap̃ure naga pano, ap̃ar nonos nen kilsirili, ap̃an ruruia, amiyen te p̃arina, sane karo na p̃arin yar keviu tai. Ana ap̃ar pupia kulkota wo tai nap̃a memaena sane kulkota m̃ana ne p̃arin sup̃e, amiyen ea. 3 Ana la peve taaga apivim ke lavisinia, apisa kare ke naga, asape “!P̃arin sup̃e kiena le Yu lala, o! !Mepatanon ko!” Apisa visena nene pania, amlilipa ke marana. 4 Ana siraunia, P̃aelat pa sina molue puna li kerkeviu kiena le Yu la nap̃a asum̃al asike vanua wa, pisawal pan la, sape “Pogaga, nanagane na sineun nesape amiu avisulup̃ar nap̃a nem̃al re sane yar nene, pe naviowaena tai to re e naga poli, ana nanagane neligan si im̃asu van amiu.” 5 Naga pisa pa sanene, p̃isi na Yesu pimi vanua, sum̃alu se marala, p̃arar karo na nonos nen kilsirili e p̃arina, amio kulkota nap̃a amiyen ea. Ana P̃aelat pisa pan le Yu la, sape “!Nagane, kiamiu yerkawa ne nanene!” 6 Ana li kawa kiena ne yar wa lala, amio li nakirawoena lala na Yum̃a Wa, pogos nap̃a apisulup̃ar sur nap̃a P̃aelat sape kila, pe akekaran re nena poli, apion ke, asape “!Awear mare e lak torovia! Awear mare e lak torovia!” Ana P̃aelat tap̃atete taulu la narui, p̃isi na tam̃an ga, sape “Pogaga, e nakiravaena kiau, yar nene pe kila re nena napiowaena tai poli, ana visae amiu sinemiunia, amiu ga aure naga, ava awear naga e lak torovia.” 7 Ana pogos nap̃a amloge, pe akekara re poli, asape “Peraga yo! Okilia rui osape tap̃atete mekila ve sanene. Ana lelaga, popon yar nene mare, vanon naga kilaro kiamimi navisaluaena. Naga miyeluar ke naga pa lue ga metava, sape naga pe narina ne Ntewa. Ana ko ga narui okilia okila mare.” 8 Ana pogos nap̃a P̃aelat mloge visena nene, pupia marauena tai pan si naga, sitomveve ke sina ga sape Yesu naga pe yar na sanape, 9 p̃isi na pa si loyum̃a e kiena kumali, pisape Yesu imi, piun tania, sape “?Ko, kiom̃a yo wawa nape?” Naga piunia, ana Yesu pis re poli, pe pisa re sur tai pan poli. 10 P̃isi na P̃aelat sape “Ei, ve ovis re sanene, ko ga okila kare ko ke si ne. Popon ovisa sur tai van inu, vanon in ke narui, teke e inu nakilaen sur ya nap̃a sineun nesape nekila van ko. Visae sineun nesape omolue sina ga ve sanene, nekilia nekila, pona visae sineun nesape omare e laki torovia, nekilia nekila. ?Ko okilia m̃a sur nene yo?” 11 Ana Yesu naga pis narui, pisa-tam̃ea, sape “?Pona sanene yo, ana a ne tam̃an sur nene pan ko sape okila ve sanene? Visae Yar Keviu na mava ve tam̃an re van ko, ko na tap̃atete okila sur tai van inu. Visae ovisa osape nemare, na nene kiom̃a napiowaena tai narui, ana naga nap̃a mligan inu e lumom̃a, naga kila piowa manene laa, nanene kiena pupia mlamulena viowa tai nene.” 12 Ana pogos nap̃a P̃aelat mloge Yesu pis sanene, naga p̃aryo m̃areran ke sinenan sape ligan Yesu va sina ga, ana li kawa lala kiena le Yu la apion sina ga, asape “Yar nene miyeluar ke naga pa metava, sape pe p̃arin sup̃e tai, sinenan sape kila naga to metavan kiom̃a yerkawa nene P̃arin Sup̃e Sisa. Sanene na, visae ko oligan va ga sanene, okila ke yum̃aena tai nap̃a p̃isi na Sisa ve kekaran re, yoko kovenlua ko e kiom̃a yum̃aena nene.” 13 Apisa sanene, kila P̃aelat kiena sitomena peve lua sina ga, p̃isi na kila ap̃ure Yesu molue pulkumali pimi vanua. A p̃isi na pa totano metava e kiena lele na nalip̃ereena, nap̃a apio asape Kilavaru Yotop, nap̃a le Yu la apio asape Kapata. 14 Ana e pogos nene, pimi tol kolpae rui, nanene e legiena na kilaruruen sur punu ga na legiena na peni nap̃a pe pupia legiena na P̃ap̃agena na Sitom̃alen na Tamaliaena. Ana P̃aelat totano ke pa metava rui, kiiar Yesu e marana ne yerkawa kiena ne le Yu lala nap̃a asum̃al asike tano ne, sape “!Naga ke narui, pe pupia kiamiu p̃arin sup̃e!” 15 Ana la amon ga, am̃am̃agawoia keviu, asape “!Aurelua vano! !Asuar metava e lak torovia, awem̃aria!” P̃isi na P̃aelat pisatam̃e pan la, sape “!Ke! ?Sanape, amiu sinemiun asape nekila awem̃ar kiamiu p̃arin sup̃e nene?” P̃isi na li kawa kiena yar wa lala apisatam̃ea, asape “?Ane pisa sape naga pe kiamimi p̃arin sup̃e? Yar keviu Sisa naga taaga pe kiamimi p̃arin sup̃e.” 16 Pogos nap̃a P̃aelat pisu am̃arera laa sanene, p̃isi na naga tam̃an ga Yesu pan la narui, mligan naga e limala vena asuar e laki torovia, sa ga nap̃a la sinelania.

Asuar Yesu e lak torovia

17 P̃aelat mligan Yesu e limala, p̃isi na ap̃urelua naga pano. Pogos nap̃a apa ke narui, akila nap̃a Yesu kus ke sina ga kiena lak torovia, ana la asumonia apa atol narin kunus nap̃a kana kilavaru ne sane puriu na p̃arin yaru, nap̃a apio e visena nae Epru, Kolkota. 18 E yo ne nanene narui asuar Yesu e laki torovia, amio m̃ena yar la lua, tai e lepas komp̃asia, a tai e lepas komp̃asia, a naga mon ga likan lalua. 19 Ana visena kiena P̃aelat tai, naga sape yoko asiria visena tai, asuar e lak torovia metavan p̃ar Yesu, nap̃a sape “Yesu nae Nasaret, P̃arin Sup̃e kiena ne le Yu lala.” 20 Visena nene asiri e visena la telu, Epru nap̃a kiena le Yu lala, Latin kiena le Rom lala, a Krik kiena le Kris lala, am̃ear mon metava e lak torovia kiena Yesu. Yo nap̃a lak torovia nene sike ea, lavisin ga pulkumali, ana yeririna la nap̃a amial ke ap̃aro e yo nene apisu visena nene apuloia. 21 Ana yar keviu kiena yar wa kiena ne le Yu lala pe akekaran re visena nene poli. Apisawal pa P̃aelat, asape “Yerkawa, ko na opisa osape asiri sanene sape ‘P̃arin Sup̃e kiena le Yu lala,’ ko opisa pe mesmes manene re poli. Sinemimin mesape avilopu sina, asiri ve sanini, avisave ‘Nanene, pisa sape naga pe P̃arin Sup̃e kiena le Yu lala.’ ” 22 Ana P̃aelat pe sinenan re poli, sinenan sape tom̃a ga ve sa nap̃a pisa, p̃isi na pisa mesmes ga pan la, sape “Sur nap̃a nesiria, nesiri pa narui.”

Yar na mara la amliureure kulmrae m̃ana ne Yesu e la

23 Li na mara la am̃ear Yesu amio la lua nene e kiela laki torovia lala, p̃isi na apa ruru la. Yar na mara la nene la vari, ana ap̃arar kulmrae m̃ana ne Yesu, apisayuia, asape aliureure e la p̃egas ve vari, tai kiena yar tai, tai kiena yar tai, sanene. Amliureure m̃a sanene pano-o, tol pupia kulkota m̃ana ne Yesu, ana amon vitol wowaena e lepas ve vari, vanon kulkota nene pe kana lele na yakolen re poli, amiyum̃aen ga e pupia kinas nen kulmrae taaga. 24 Vanon sanene, apisasa si pan la, asape “Piowa nap̃a tevitol kare kulkota nene, yoko telili ga m̃apilania.” Ana la amninue ga, akila ke ga mesmesun visena na yauena tai e Tus na Yauena Wa Lala na susumo rui. Visena nene pisa sanini, sape “Amliureure m̃au kulmrae lala e la, amlil m̃apila vanon m̃au kulkota.” Visena nene pisa sanene, mesmesun ga ya nap̃a li na mara la akila.

Yesu pis pa anena

25 Yesu tamalele m̃eke pa metava e kiena laki torovia sanene, ana e la nap̃a asum̃al asike lavisin apisu ke e pogos nene, sira la vari. La nene, anena Yesu, amio anena na ve tokak tai, amio Maria nap̃a wona na yerm̃ene kiena kia Klopas, amio Maria nae Maktala. 26 Ana Yesu kira pito tano, pisu anena, pisu inu m̃ena, nap̃a sane imimi lua mepe puruvi, nesum̃al nesike lavisinia, ana pisayu inu pan anena, sape “Sira marua, naga nene na pe narum̃a narui.” 27 A pis m̃ena pan inu, sape “Naga nene pe anom̃a narui.” Ana siar e pogos nene nepure sira marua nene pam momalio ke um̃a m̃au, nepisuar ruru naga sane pe aneu.

Yesu mare

28 Yesu mloge ke piowa metava e lak torovia pano-o pisulup̃ar sane kiena yum̃aena punu ga p̃isi narui, p̃isi na pisawalia sape “In na moto karnu.” Nanene pe kiena visena si tai nap̃a pisa ana kila visena tai na Tus na Yauena Wa Lala pimi pe lelaga. 29 Ana pogos nap̃a amloge sape moto karia, amla lumlum, aputon e m̃ala kuruta na munen tai nap̃a m̃eke e pialo tai, amiyurar e laki tai, akian pa metava tol gona ne Yesu. 30 Akian pae, ana kuruta na munena nene kee pa gona p̃isi, ana pisawal visena tai, sape “P̃isi narui.” Ana pogos nap̃a pisa pae visena nene, telan p̃arina pito tano, tam̃an ninuna pano, pure maron kiena yalua, mare.

Amiyurp̃e mram̃anena ne Yesu

31 Pogos nap̃a Yesu mare, naga kolpae e legiena na kilaruruen sur punu ga na P̃ap̃agena na Sitom̃alen na Tamaliaena. Sanene, legiena na peni, naga pe pupia legiena na p̃ap̃agena nene, ana e legiena nene, tap̃atete atol tas nen yar mare. Nanene kila sane yar keviu kiena le Yu lala sinelan asape monar akus plan tas nen la telu nene sumon nap̃a mrae vato tano. Ana amaraun m̃ena asape sa p̃isi la telu nene pe amare ruru re poli wa, p̃isi na amligan visena pa puna ne P̃aelat, apiunia asape aweroro lala lala vena amare vilaga. 32 P̃isi na P̃aelat tam̃ania, ana kiena yar na mara la apa am̃ero lan naga nap̃a asuar e lak torovia lepas tai, p̃isi na akila pan tap̃ena. 33 P̃isi na apanon vena akila m̃ena va Yesu, ana apisu nap̃a naga marp̃antop pa rui, ana pe akila re si pan poli. 34 Ana lala yar na mara tai kus kiena kalie, miyurp̃e mram̃anena ne Yesu, susun pano-o apisu pupia kuruta amio wii pinin molue pito tano. 35 Ana sur nene pe lelaga kemua pap̃isi, vanon nepisu e kilamarau, nekilia nesape pe lelaga, p̃isi na nesape nevisawal van amiu, vena amiu m̃ena alelaga ea asape sur nene pe lelaga ga. 36 Sur la nene molmolue sanene vena kilaen visena la na Nasiriena Wa na susumo la aim ve lelaga ga. Visena tai nap̃a pisa sanini, pisape “Pe puriu na yepena re nena tai poli nap̃a yoko worovia,” 37 a tap̃ena pisape “Amiyur kare naga, p̃isi narui na asun avisusu m̃a naga.” Ana p̃elaga na marena kiena ne Yesu naga sa ga nap̃a visena la nene apisawal na konua konua rui.

Amligan tasnena ne Yesu e kana puluve

38 P̃isi na pupia yerkawa kiena ne le Yu la tai, kiena ki Yosop, nae pulkumali nap̃a Arimateia, naga pe nalogena tai kiena ne Yesu nanua m̃a rui, ana kilawan ke kiena nalelagaena komin mamaraun ke li kawa tap̃ena lala. Ana pogos nap̃a kiena Sup̃e mare pae, marauena nene kovio, pa puna P̃aelat, piun tasnena ne Yesu. Ana P̃aelat tam̃ania, pa kuslua tasnena ne Yesu petan lak torovia. 39 Ana yar tap̃ena tai nap̃a amio Yosop e pogos nene, naga Nikotimas nap̃a nanua tapolou ga pimi puna ne Yesu kolemalo tai vena sun amio. Ana Nikotimas nene naga pimi e pogos nene, p̃ar m̃ena sur la na liluaren tasnena ne Yesu, amio pupia pias nen sirveve na ponotaninu tai, nap̃a kana kilo miyuve lualima yam telu [30]. 40 P̃isi na akus tasnena ne Yesu, apiar e kulmrae yuwowo lala, amio ponotaninu la nene, sa nap̃a le Yu la amiyum̃aen ke e kiela marena lala. 41 Amluluar pae naga, ana lavisin ga e nap̃a am̃ear naga e laki torovia, lokove tai mom̃a ga, ana loyum̃a e lokove nene puluve viu tai m̃eke ea, nap̃a atemare ga na wa vena liganen tas nen yar mare va ea, ana pe tai pa li re e poli wa. 42 P̃isi na amligan tasnena ne Yesu mon loyum̃a e nene, vanon apisu pog p̃arovia, lavis legiena na kilaruruena sur punu ga p̃isi, ana pogos nap̃a sa mrae vato kovio, Legiena Wa siaria.

Yoane 20

Puluve korena ga m̃eke narui

1 Amligan tasnena Yesu m̃ene puluve nene, p̃isi na mom̃a pano tol legiena p̃esia na wik tap̃ena. Ana sira la p̃asia, sane Maria nae Maktala lala, asum̃al kolulag wa ke ga wa, amial malo ga apam e puluve. Ana pogos nap̃a apam ke lavisi, amilan nap̃a apisu pupia kilavaru pe mono re si e pulus nen puluve poli, amelilivin lua pae rui pa m̃eke ga yepasia. 2 Ana pogos nap̃a Maria pisuia, pilon sina ga kiriri pimi, pisu Saemon Pita amio inu, inu nap̃a imimi lua Yesu mepe sa ga puruvi ga lala, pisawal pan imimi lua, sape “!Aulai, tasnena ne Yesu kovio! Akuslua kom ko yo tai, memninue ga sane m̃eke pe narui.” 3 Imimi lua memloge, mesum̃alu, mepa iroro ga ma puluve. 4 Imimi luwoka mekirir ke mepavin, p̃isi na nemiyuve Pita, nepa netol p̃esan yo nene, a Maria taveve imimi lua, naga m̃ena pimi sina. 5 Nepa netol puluve, nepa lavisinia nekira pa loyum̃a e lele nap̃a amligan tasnena ne Yesu m̃ene ea. P̃isi na pe nom̃al re si Yesu poli, nepisu ga kulmrae la nap̃a amluluar tasnena ea, akekapili ga sike sanene, ana pe nepa re loyum̃a poli. 6 Ana pe piavi re nena ga Saemon Pita siraun inu pam, naga pa loyum̃a e puluve. Pisu kulmrae la nap̃ane, sa ruru ga nap̃a amluluar Yesu e nanua yemlagi nakoneva. 7 Ana tawol tai nap̃a apiar e p̃arina Yesu, naga pe to re amio kulmrae la poli, akawe ruru si naga taaga teke. 8 Pita pisuveve ke sur la ne sanene, ana inu m̃ena nepa loyum̃a nepisuia. Imimi lua mepisu veve ke sanene, mekilia ga narui, memlelaga mesape Yesu sum̃al si taulu marena rui, lelaga na lelaga. 9 Sumo, imimi nalogena la pe mesitom re mesape p̃isi na ve sanene poli, vanon pe mekilia re nap̃a Nasiriena Wa la apisawal ke rui asape kieta Navisaarena monar mare, siraunia mal sina. 10 Nanua na memninue ga, ana nanagane imimi lua nene mepisu e kilamaramimi. Mepisu m̃a sanene pano-o, p̃isi na mop̃asup̃e si um̃a.

Maria nae Maktala pisu Yesu

11 Imimi lua mop̃asup̃e si um̃a, ana Maria sum̃al ga sum̃a e pulgon puluve sum̃a ga, wamarana mlalau ke. Naga tag m̃a sanene pano-o, p̃isi na kira si pa e puluve, 12 milan si navisi lua, amiyen kulmrae nap̃a miyuwowo pap̃isi, atotano ateke metava. Tai totano e nap̃a sumo amligan p̃arina Yesu pa ea, tai totano e nap̃a lana la pito ea. 13 P̃isi na lalua apis pa Maria, asape “?Erau, ko otagin ke ya?” Pisatam̃e sape “Akuslua kiau Sup̃e kovio, nemninue amligan m̃eke pe narui.” 14 Naga pisa pa visena nene, p̃isi na kirawele sina, pisu yar tai sum̃alu sike na. Pe pisulup̃ar re poli, ana Yesu ke narui. 15 P̃isi na Yesu m̃ena piun tania, sape “?Erau, ko otagin ke ya? Okale ke a ne e nini?” Ana Maria sitom m̃ape yar na yum̃aena ga nae e nene, pisatam̃ea, sape “Yarkeviu, visae ko na okuslua naga petan e nini, awis, ovisawal van inu e nape nap̃a omligan tasnena m̃eke ea. Sineun nesape neva nekusia, neligan ruru sina m̃eke e lelena.” 16 Siraunia Yesu pio Maria, pio kiena kia, sape “!Maria!” Naga mloge, pilonia, pisulup̃ar sane Yesu, pa lavisinia, pio e kiela visena, sape “!Raponi!” nap̃a kinas nen visena nene “Navianena.” 17 P̃isi na Yesu pisa pania, sape “Maria, toko, ve otolnu re sanene. Inu tap̃atete nesu e nini, komin pe nep̃asup̃e re metava puna ne Ata poli wa. Ana popon ko na owasup̃e si puna ne kieta puruvi lala, ovisa van la osape nepisa sanini, nesape nanagane, nepa ke si metava puna naga nap̃a pe arimau, a pe arimamiu, nap̃a pe kiau Ntewa, a pe kiamiu Ntewa.” 18 Siraunia Maria nae Maktala nene kila sanene, p̃asup̃e si pu imimi nalogena lala, pisawal, pisape “Nepisu Sup̃e e kilamarau,” a pisayu pan imimi e sur la nap̃a Yesu pisa pania.

Yesu m̃alivin kiena nalogena lala

19 Ana e legiena p̃esia na wik ke nene wa, ko yepekilavi, imimi nalogena la mesike lele taaga loyum̃a e yo nap̃a metapolou ke ea. Mekiar ruru mratava lala, vanon memaraun ke mesape sa p̃isi yerkawa kiena le Yu la sinela kar imimi m̃ena, sa nap̃a sinela kar Yesu rui. Mesum̃a sane na, veraga ga, Yesu m̃alivi pimi sum̃al likan imimi, sape “!Sum̃arena sike amio amiu!” 20 Naga pisa sanene, p̃isi na pian lologia imimi e lepas na mrapototo la nap̃a e limana amio pupia piakapila nap̃a e mram̃anena. Mepisuia, ana pogos nap̃a mekilia mesape naga Sup̃e nene, mekekara na mekekara. 21 Pisa ke sina ga pan imimi, sape “!Sum̃arena sike amio amiu!” A miakol ke sina ga, sape “Sa ga nap̃a kiau Ata miilanu vena nekila kiena yum̃aena, ana inu towe neiila amiu re vena akila sanene.” 22 Siraunia, miyu yalua pimi e imimi, sape “Amiu atol Ninuna Wa. 23 Yar a nap̃a visae amiu aviewoia vanon kiena mlamulena viowa, yoko naviowaena nene kovio vetania, ana yar a nap̃a visae amiu ve aviewo re vanon kiena mlamulena viowa, yoko naviowaena nene to lue ga e naga.”

Tom̃as pisuia, mlelaga

24 Ana pogos nap̃a Yesu m̃alivin imimi, imimi yaru tai pe su re poli, nap̃a Tom̃as Kaora. 25 A suraunia, mepisu naga, mepisawal pania, mesape “!Sup̃e m̃alivin imimi, mepisu naga rui!” Ana naga pe mlelaga re e poli, pisape “Peraga, in na monar nevisu e kilamarau. Visae ve nevisu re piakapila na mrapototo e limana, netol e mrasilmau nini, a visae ve neligan re lum̃au nini e piakapila e mram̃anena, yoko tap̃atete nelelaga nesape naga mal sina ga.” 26 Tom̃as pisawal kiena sitomena nene, p̃isi na wik tai p̃aro pano, mesike si lele taaga e yo nap̃ane. Ana e pogos nene Tom̃as m̃ena mesike memio, ana akiar mratava la m̃arera, p̃isi na Yesu pimi m̃alivin imimi yam si tai, sape “!Sum̃arena sike amio amiu!” 27 Ana pis pa Tom̃as, pisa pania sape “Lum̃au na nini, okian mraslumom̃a, otol lup̃aria. Mram̃aneu nanini, oligan lumom̃a te ea. Ve ositom p̃ele re sina, oviawa m̃arera e inu.” 28 Tom̃as mloge na kira pisu Yesu, pisatam̃ea sape “!Kiau Sup̃e, ko ope kiau Ntewa!” 29 P̃isi na Yesu pisa pania sape “?Sanape, opisunu ana omlelaga e inu? Nanene naga po, ana pupia navisa ruruena sike e la nap̃a pe apisunu re nena poli wa, ana amlelaga ke pa e in rui.”

Visena maro tai

30 Sur la moki nap̃a Yesu kila, nesiri plan pa e tusi nini rui, ana naga miyum̃aen m̃ena kile tap̃ena la moki e maramimi nap̃a pe nesiri plan re poli. 31 Ana visena la punu ga nap̃a asike e tusi nini, ve naiila amiuena vena alelaga asape Yesu naga pe Navisaarena, pe narina ne Ntewa na lelaga. Ana kiamiu nalelagaena e kiena kia nene, yoko ve kiamiu mrapa na tolen malena e naga.

Yoane 21

Yesu m̃alivin sina kiena nalogena la olua

1 Ana siraunia, imimi nalogena la p̃asia mesum̃a garo pupia lapa na garo Taepirias, pona Kalele, p̃isi na Yesu pimi m̃alivi. 2 Imimi nap̃a mesike e pogos nene, Saemon Pita, Tom̃as Kaora, Nataniel nae pulkumali nap̃a Kana ma Kalele, inu nemio olai na sumo Semes, amio sina imimi lua. Ana navaemeena kiena ne Yesu pan imimi e pogos nene sanini. 3 Susumo na Saemon Pita pisawal, pisape “Aulai, in na neva neure lilivi metava narui.” P̃isi na mesum̃alu mepisape “Poga, ita punu ga.” P̃isi na mepatove mokus waa mepa mokuan lilivi. Mesum̃a e sive pano-o yemlagi, ana pe metol re nena ika tai. 4 Ana pogos nap̃a yemlagi merarava ruru ke narui, Yesu patom su ura e nene, ana mepisu sane sa ga yar tai ne sike ne, ana pe mepisulup̃ar re poli mesape naga ke narui. 5 Ana Yesu pion pan imimi, piunia sape “?Naruu lala, ap̃ar m̃a ika lap̃asia, po pere?” P̃isi na mesape “Peraga rui.” 6 P̃isi na pisa, pisape “Pogaga, akila sanini. Ava akuan si lilivi, ana ve akuan re si sa nap̃a akuan ke ne, alup̃arli va e lepas na p̃amarua sumo wa, ana nekilia nesape yoko atol ika p̃asia.” Ana pe mepisu kilale re poli wa sane Yesu na pis ke ne, ana mepa melup̃ar lilivi sa ga nap̃a naga pisa. Ana veraga ga pulen ga ika na ika, ana pogos nap̃a mesape mourelua va metava mep̃ure p̃ele ga, pulen manene la ika lala. 7 P̃isi na mepisu kilale narui mesape Yesu, ana inu nap̃a imimi lua Yesu sane mepe puruvi, nepisa pa Saemon Pita, nesape “Pita, ovisuia, Sup̃e nam̃a!” Pogos nap̃a Pita mloge sane na, sum̃alu veraga, miyen sina ga m̃ana kulkota, pula tano e sive, miye pa ura. 8 Pe mesu re perinan ura poli, sur sane tasme ponotia taaga ga [100], ana Pita sumon imimi mokus waa mesirau mopure yalolog ke lilivi nap̃a pulen ika. 9 Ana pogos nap̃a mepim ura, mepisu kap tai mom̃a ga, nap̃a amlega ika p̃asia e mopulusia, mepisu narin kilaparavi lap̃as manoa ruru pa sike rui. 10 Ana Yesu pisa, sape “Ika la nap̃a amiu ap̃ar ga na wa, awar p̃as vam ve kata.” 11 Ana Saemon Pita pitove, pa metava e waa, p̃erelua lilivi, p̃ere pimi ura. Ika mok pap̃isi, memaraun mesape sa p̃isi lilivi wororowa lawea, ana peraga, mep̃ere pimi pogaga. Pogos nap̃a mop̃ar plan ika la nene, mopuloia tol ponotia taaga lualima yam lima pa telu [153]. 12 Ana pogos nap̃a ika la manoa ruruia, Yesu pio, sape “Aimi akinana.” E pogos nene mepisu kilale ruru mesape Sup̃e ga nene, pe mesitom re si meviun mesape naga ai. 13 Mepim mesike pa lele taaga narui, Yesu mla kilaparavi, pion pan imimi, amio m̃ena ika lala, ana makania. 14 Naga nene sane pe Yesu kiena navaemeena natelu pan imimi kiena nalogena lala, siraun nap̃a Ntewa tamalia sina naga petan marena.

Yesu amio Pita

15 Ana pogos nap̃a memla pae kamimi kinanena na kolulag, Yesu pisape sun re amio Saemon Pita. Piun tania, sape “Saemon, narina ne Yoane, sanape? ?Ko na sinem̃a sii inu keviu, taulu nap̃a la nene sinela sii inu, po peraga?” Pita pisatam̃e pania, sape “Sup̃e, sur nene okilia pa rui, nekekaran ko pap̃isi.” Ana Yesu pisa pania, sape “Pogaga, ovagan narin kiau sipsip lala.” 16 Pogos tap̃ena sina ga, Yesu pisa pania, sape “Saemon narina ne Yoane, ko na sinem̃a sii inu po pere?” Pita pisatam̃e ke sina, sape “Sup̃e, sur nene okilia rui. Sa nap̃a nepisaaria, nekekaran ko pap̃isi.” Ana Yesu pisa pania, sape “Pogaga, ovisuar kiau sipsip lala.” 17 Ana yam si tai, kila yam telun narui, Yesu piunia, sape “?Saemon narina ne Yoane, ko na okekaran inu kemua lelaga, po peraga?” Ana pogos nap̃a Pita pisu Yesu piun m̃a sanene pano tol yam telu, mloge piowa, pisa pa Yesu sape “Sup̃e, ko okilia make sur punu ga, okilia nap̃a nekekaran ko pap̃isi.” Ana Yesu pisa pania, sape “Pogaga, ovagan kiau sipsip lala. 18 Ana nevisa ve lelaga van ko sanini, sane nanua sumo, pogos nap̃a ope m̃ee ke ga wa, ko na okila ke ga sa nap̃a sinom̃an osape okila. Ko ga taaga omiyen mom̃a kulsota omialoro opa e lele la nap̃a sinom̃ania. Ana nekilia nevisa van ko, pogos nap̃a ovim ove yermarua, yoko yar tap̃ena la ayenwo ko e mom̃a kulmrae, atarar lumom̃a aure ko ova e lele la nap̃a ve sinom̃an re ova ea.” 19 Visena kiena ne Yesu nene, sane pisawal ke sape sanape nap̃a yoko awem̃ar Pita. Ea kiena marena, naga kila p̃elaga tai nap̃a mligan naga pito tano, a pisirlua kia kiena ne Ntewa pa metava. Ana siraun nap̃a Yesu pisa pa sanene pa Pita, p̃ere ke sina ga naga, pisape naga kilia siraun si naga, pisape “Ovim, otaveve inu lue ga narui.”

Yesu amio Yoane

20 Ana siraun nap̃a Yesu sun pae amio Pita, Pita pilonia, pisu inu, erau wo kiena ne Yesu, nesike lavisin la luoka. Inu ke narui nap̃a nanua, e kinanena maro, netotano lavisin Yesu, nepiun tania nesape e imimi nalogena lala, ane yoko vielua. 21 Ana pogos nap̃a Pita pisu inu, piun tai Yesu, sape “?Sup̃e, sanapen erau nene?” 22 Ana Yesu pisa pania, sape “Visae nasinenanena kiau sane yoko naga ve kovio re, ana sum̃a sanene vano neim sina ga, sur nene naga pe kiau, pe pe kiom̃a re nap̃a ovisa sur tai e poli. Sur nap̃a pe kiom̃a na kilaena, nepisa pan ko p̃a rui, nesape otavevenu silaga.” 23 Ana suraun pogos nene, pog nap̃a nalelagaena tap̃ena la amloge nap̃a Yesu pisa sanene, amlogepalia, amape Yesu pisayu inunia, sape tap̃atete nemare pogos tai. Ana Yesu pe pisa re sanene poli, pisa ga sape visae naga sinenania, yoko kilia ve sanene. Sanene, kana kinasia sane sur nene nap̃a Pita piunia, pe kiena re poli, ana pe kiena Yesu ga.

Visen maro

24 Ana inu nap̃a nepisawal ke sur la nene, nesiri plan ruru ke vena akilia auloia. Ana ita punu ga tekilia telelaga tesape visena la nene pe lelaga pap̃isi. 25 Poga, tusi nene pimi p̃isi ga e nini narui. Sur la moki nap̃a Yesu kila sike ea, ana sur la moki na moki nap̃a Yesu kila pe su re e poli. Visae tesiri punuia, nepisu sane pona yoko kana tus la ve mok vap̃isi, vano-o yo ve tokak e yomarava nini.