Kareba Belo to nitulisi ni Markus

Markus 1

Yohanes Topebaptis

1 Eimo paramulana Kareba Belo nampololita i Yesus Kristus Ana nu Allatala. 2 Ewa naria nitulisi ri rara buku ni nabi Yesaya, Allatala nangulika Ana-Na: “ ‘Kalio, Yaku, Pue Allatala nantudu suro-Ku mampokouluka-Ko, bona mampasadia dala-Mu.’ 3 Suro-Na ee nopangara ri tongo mpada bei, nanguli: ‘Pakasadia dala nakaratai ni Pue, pade pakanoro dala Napolumakoi.’ ” 4 Mampeganai lolita ee, i Yohanes Topebaptis neonga ri tongo mpada bei noparata lolita nu Allatala: “Komi kana mancoro-mo mowia jeko pade rabaptis bona Na'ampungi nu Allatala jeko-mi.” 5 Nadea tou lako ri ngamba Yudea ante sumawee todea ri ngata bete Yerusalem narata si Yohanes. Nampangaku jekora si Pue Allatala pade nibaptis-ramo ni Yohanes ri ue Yordan. 6 I Yohanes ei nampake powaru nipowia lako ri wulu nu unta. Pampou pekona lako ri kuli nu binata, pade kondiana bati ante manisa nu oani. 7 Eimo kareba niparatana ri sumawee tou, niulina: “Mariapa ngoni to marata mopuri to neliu kakuasa-Na lako si yaku. Motumpa mobolesi popou sandala-Na tado masipato-ku. 8 Yaku ei nobaptis komi ante ue, Ia ngoni marata mopuri mobaptis komi ante Inosa Gasa nu Allatala.”

Yesus nibaptis ni Yohanes

9 Tempo ee, narata-mo i Yesus lako ri Nazaret, ngamba Galilea, pade nibaptis-Yamo ni Yohanes ri ue Yordan. 10 Pencore-Na lako ri rara ue, nikalio-Na langi nogaa pade Inosa Gasa nu Allatala ewa tonci banggebodo nesompo lako ri suruga pade nampesua-Ya. 11 Noupu ee, nironge-mo wotu nu Allatala lako ri suruga nanguli si Yesus: “Iko-mo Ana towea-Ku pade Iko-mo to nampakawoe rara-Ku.”

Nipesori ri tongo mpada bei

12 Noupupa i Yesus nibaptis, nikeni-Yamo Inosa Gasa nu Allatala ri tongo mpada bei. 13 Rarana aopo mpulu eo, aopo mpulu mbengi-Ya neari ri tongo mpada ee, nipesori Mbagou nu Seta. Nampogalo binata-binata naila, pade malaeka-malaeka ni Pue Allatala nolayani-Ya.

Yesus narata ri Galilea

14 Nisokopa i Yohanes pade nitarungku, naloumo i Yesus ri ngamba Galilea, pade noparata Kareba Belo lako ri Allatala radou. 15 NiuliNa: “Naratamo tempona mopamulamo Allatala Moparenta. Pancoro-mo komi mowia jeko, pade parisaya-mo Kareba Belo lako ri Allatala.”

Yesus nampokio ana-ana guruNa to paramulana

16 Ranca ni Yesus nolumako ri soso talinti rano Galilea, nikalio-Na i Simon ante sararana i Andreas, bula-ra nosoko bou ri rano nampake jala, apaa ee-mo bago-ra. 17 Niulika-kara ni Yesus: “Tumei-mo komi, tutu-Ku. Bona Ku-pajadi komi topojala manusia.” 18 Namparonge ee, nipalesi-ramo jala-ra pade nalou-ramo nantutu i Yesus. 19 Noupu ee, nipapolamo ni Yesus nolumako, nikalio mbii-Namo i Yakobus ante i Yohanes, ana-ana ni Zebedeus. Isira ei ri rara duanga, bulara notampalangi kabongkaa nu jalara. 20 Pangkaliora ni Yesus, nipokio-Naramo. Pade nipaleisi-ramo tuamara ri rara duanga ante sumawee tou nampobago-kara. Pade nalou-ramo nantutu i Yesus.

Yesus ri rara nu sou penombaa to Yahudi ri ngata bete Kapernaum

21 I Yesus ante ana-ana guruNa, narata ri ngata bete Kapernaum. Naratapa Eo Peuntua to Yahudi, nesuamo i Yesus ri rara sou penombaa to Yahudi pade nopatuduki lolita nu Allatala. 22 Sumawee tou ri rara sou penombaa ee namoleara pura namparonge pepatudukiNa. Apa Ia nepatuduki ewa to nakuasa, tado ewa pepatuduki topande ri Buku Taurat. 23 Tempo ee ri rara nu sou penombaa ee, naria sadua to nipesua nu wao tuwu. Tou ee nongare: 24 “He! Yesus to Nazaret! Nuapa dotaMu ante ikami? Ba mamei mampakaropuka-daKo? Nincaniku-daKo: Ikomo To Nagasa lako ri Allatala.” 25 Agiana i Yesus nowurarasiya, niuliNa: “Kalinoko pade panganiko lako ri tou etu!” 26 Wao tuwu ee, nironta-ronta-namo tou ee pade nekakae nipangkosuina. 27 Sumawee tou ri rara nu sou penombaa ee namoleara pade nanguli-ramo: “Beiwada ei? Pepatuduki nabou mbiimo ei! Ia ei nololita ante kakuasaNa, sumawee wao tuwu niparentaNa, natundu pura.” 28 Noupu ee, singoni-ngoni nowoleamo kareba ni Yesus narata ri sumawee ngamba Galilea.

Yesus nampakabelo matua ni Petrus bangkele ante tou-tou ntanina

29 Pesuwura lako ri sou penombaa to Yahudi ee, i Yesus ante i Yakobus pade i Yohanes nalou ri sou ni Simon pade i Andreas. 30 Ri sou ee matua ni Simon bangkele nengkadampa ri paletaa nampakoko. Pesua ni Yesus ri rara nu sou, niulikakara-Yamo ande matua ni Simon nadua. 31 Namparonge ee, naloumo i Yesus si matua ni Simon, nokakamu palena, pade nipopembangu-Naya. Nomulei lako ee neuntumo pampakokona, pade nilayanina-ramo. 32 Nakinowiapa, nanawu leruna, nadea to dua pade to nipesua nu wao tuwu nikeni si Yesus. 33 Nadea mpuu tou ri ngata ee notobu ri ngayo nu sou ni Simon. 34 Pade nadea tou nipakabelo ni Yesus, to nantodosaka ngila ngaya nu duara, pade nowura sumawee seta nampesuara. Agiana tado nipaliuNa seta-seta ee nololita, apaa nincani-rada i Yesus.

Yesus nopatuduki ri ngata-ngata ntanina

35 Sangkabaa mpisi, narumondo-dapa, nematamo i Yesus nesuwu, nalou ri kalinoana nosambaya. 36 Tadopa nasae, naratamo i Simon ante roa-roana nangoncoYa. 37 Niratarapa i Yesus, niuli-ramo: “Sumawee tou nangoncoKo.” 38 Nesono i Yesus: “Malou-tamo ri ngata bete-ngata bete ntanina riolona ei, bona mamalaKu mampololita Kareba Belo radou. Apa eeda patujuKu narata.” 39 Noupu ee, neongkomo i Yesus nalou ri sumawee ngamba Galilea, pade nampololita Kareba Belo ri sou-sou penombaa to Yahudi ante nowura seta nampesua tou.

Yesus nampakaori to nadua bose

40 Naria sadua to nadua bose namei si Yesus, notumbukotu ri ngayoNa, pade nerapi ante rara mpuuna: “Asala madotaKo, mamala Mupakaori duaku ei.” 41 Natowemo rara ni Yesus pade nitui-Namo tou ee, pade niuliNa: “MadotaKu. Maorimo duamu etu.” 42 Sampiga mata nalalimo dua bosena pade naori-yamo. 43 Noupu ee, nitudu-Namo tou ee manculi pade nitetesiNa: 44 “Mutorada, nemo ngoni mupopanguncanika tou ntanina kaori nu duamu etu, wule koumoko ri Tobalia to Yahudi ri Sou nu Allatala mampepekalioka koro-mu etu pade mupowia tinuwu-mu, ewa nuanu niparentaka-ta ni Musa ri rara buku nitulisi-na, bona nakalio ntoto nu tou-tou kadupana.” 45 Agiana tou ee nalou nampopowole kajadia ee riumba-umba, nangkajadika i Yesus tado-mo namala-Ya nikalio tou dea nesua ri rara ngata. Neari ri sawaliku nu ngataYa-damo ri kalinoana. Agiana narata oada tou lako ri soki-sokina nampotomuka-Ya.

Markus 2

Topungku nipopolumako

1 Naliupa basangkia eo, narata mbiimo i Yesus ri ngata bete Kapernaum. Nowolemo kareba ni Yesus naria ri saongu sou. 2 Naratamo tou dea nampolimu-limuiYa, naponunduu ri rara ncou narata ri mata wombo. Sintou ni Yesus nampololita kareba belo ri tou dea ee see, 3 naratamo tou aopo nokowa topungku. 4 Agiana tado namalara narapa si Pue, apaa nadea gaga tou. Nigolira nogea ata ncou-damo ri toto ni Pue, pade niulu-ramo topungku ee see ante paletaana. 5 Pangkalio ni Yesus nabete mpuu kaparisayara, pade niuli-Namo ri topungku ee: “AnaKu niampungi-Kumo pura jekomu.” 6 Basangkia dua topande ri Buku Taurat noncunda isee nontani pekirira. 7 “Yema gagaya tou ei pade nabia-Yamo nololita ewa edou. Nokanene Allatalada tou edou. Tado ngoni naria tou ntanina mamala moampungi jeko, aga Allatala.” 8 Agiana nincani dodo ni Yesus pekirira, pade niuli-Namo: “Napamo komi pade iweetumo pampekirimi? 9 Umbapa nagampa mangulikaka topungku ei: ‘Jekomu niampungimo’, ba manguli: ‘Pematamoko, ongkomo paletaamu pade polumako-moko?’ 10 Bona mincani, ri dunia ei, Yaku, Ana Manusia nakuasada moampungi jeko.” Pade niulikaka-Nada topungku e see, 11 “Pematamoko, ongkomo paletaamu pade panculimoko ri soumu!” 12 Nemata mpuumo see tou ee, niongko-namo paletaana pade nolumako-yamo ri tongo tou dea. Nasaleo ntoto rara-ra. Niune-ramo i Pue Allatala, pade niuli-ramo: “Tadopa naria nikalioka kajadia ewa ei.”

Lewi topedusu balasitee nantutu i Yesus

13 Noupu ee, i Yesus nalouki ri soso ntalinti rano Galilea, nadea tou narata nantutuYa, pade nipatuduki-Naramo. 14 BulaNa nolumako isee, nikalioNa i Lewi ana ni Alfeus topedusu balasitee noncunda ri sou pedusua balasitee. Pade niuli-Namo si Lewi: “Tumeimoko, mantutuKu.” Nokongkore-yamo pade nitutu-namo i Yesus. 15 Ranca ni Yesus nangkondi ri sou ni Lewi, nadea topedusu balasitee pade nadea to najeko narata namporoasiYa nangkondi ante ana-ana guruNa. Apaa nadea mpuu tou lako si sira nantutuYa. 16 Basangkia dua topande ri Buku Taurat lako ri to Farisi nangkalio i Yesus nangkondi namporoa topedusu balasitee ante to najeko ee see. Nipekutana-ramo ri ana-ana guruNa: “Nuapada pade namporoa topedusu balasitee ante tou najeko edoumo gurumi nangkondi?” 17 Namparonge pepekutana ee, niulikaka-karamo ni Yesus: “Tado tou naseha namparalou dokutoro, to naduada. Yaku ei narata tado nampokio to nanoa, aga tou najeko.”

Kapuasaa

18 Naria sangkani tempona, ana-ana guru ni Yohanes Topebaptis pade to Farisi bulara napuasa. Naratamo basangkia dua tou si Yesus nampekutana: “Nuapa pade ana-ana guru ni Yohanes pade ana-ana guru to Farisi napuasa, bo ana-ana guruMu tado?” 19 Nesono i Yesus nampoparapaikakara: “Mamala wea wega-wega nu pongante baleilo mopuasa ande bula nu pongante baleilo mamporoasira? Ande bula nu pongante baleilo mamporoasira, tado mamalara mopuasa. 20 Agiana naria dododa tempona pongante baleilo ra'ala lako si sira, bula eeda pade mapuasara. 21 Tado maria saduaa motampalangi powaru dengko ante panteiya bou. Sabana panteiya bou ee mengkuru pade mantambeimo kasempaa nu powaru ee. 22 Iweetu mbii, tado maria saduaa tou modua anggur bou ri pambolia nausa. Apaa ande iwee, anggur ee-mo ngoni mampakabite pambolia ee pade maburemo. Nangkajadika anggur pade pambolia ee matetadi pura. Agiana anggur bou kana radua ri pambolia bou.”

Ana-ana guru ni Yesus nopudu gando ri Eo Peuntua to Yahudi

23 Sauatu eo, ri Eo Peuntua to Yahudi, noliumo i Yesus ante ana-ana guruNa ri bonde gando, ana-ana guruNa nopudu lako buli nu gando. 24 Pade nangulimo to Farisi si Yesus: “Kalio, nuapa pade nowia nuanu ni petagii ri Eo Peuntua-ramo edou?” 25 NesonoYa: “Apaa tadopa naria nibasami nuapa nipowia ni Daud ante topantutuya sintoura nakapuncia pade naoro? 26 Tempo ee i Abyatar newali Tobalia Bete ri Sou nu Allatala, nesuamo i Daud ri Sou ee pade nangkondi roti pampemabose i Pue, niweikaka mbiina-dapa ri topantutu-ya. Bo ee wule tobalia-tobalia ngkolada mamala mangkondi.” 27 Pade niuli mbimo ni Yesus: “Eo Peuntua nipakatatapu nu Allatala bona mantulungi manusia, pade manusia nipajadi nu Allatala tado bona matundu ri atura-atura nu Eo Peuntua.” 28 Jadi Yaku, Ana Manusia nakuasa mobotusi nuapa to masipato rapowia ri Eo Peuntua.

Markus 3

Yesus nampakabelo tou ri Eo Peuntua to Yahudi

1 Nalou mbiimo i Yesus ri sou penombaa to Yahudi. Isee naria to namate palena sambira. 2 Basangkia duara to Farisi nangkamata bongoYa, nemo-nemo ngoni Napakabelo tou ee ri Eo Peuntua, bona ande Napakabelo, mariamo dalara mampanawuYa. 3 Nanguli i Yesus ri tou namate palena sambira ee: “Tumeiko, pokongkoreko ri laentongona.” 4 Yesus nampekutana tou-tou isee: “Nuapa to mamala rapowia ri Eo Peuntuata, nuanu nabeloda, ba nuanu nadaa? Mampakasalama touda, ba mampakamate touda?” Tado naria sonora. 5 Niolole-ramo ni Yesus ante gigi raraNa, pade nadua mpuu raraNa nangkalio kakoo nu rara-ra. Noupu ee, Yesus nangulika to namate sambira palena ee: “Ulumo palemu.” Pade niulu-namo palena, nabelo-yamo. 6 Pade nesuwumo to Farisi lako ri sou penombaa ee, nalou nolibu ante to namposambira i Herodes, nopasaongu wotu mopatesi i Yesus.

Yesus nampakabelo tou dea

7 Yesus ante ana-ana guruNa nalou nopatani ri rano Galilea. Nadea tou lako ri ngamba Galilea nantutuYa. Naria lako ri ngamba Yudea, 8 lako ri ngata bete Yerusalem, lako ri ngata bete Idumea, lako ri sambote nu ue Yordan, pade to lako ri ngata bete Tirus ante Sidon. Nadea mpuu tou narata si Yesus, apaa nirongera nadea nuanu nadupa nipowiaNa. 9 Yesus nantudu ana-ana guruNa mampasadiakaYa saongu duanga, bona tou dea ee nemo morumpiiYa. 10 Nadea mpuu tou nipakabeloNa, nangkajadika sumawee tou to naria duana nombegompa-gompa nokakamuYa bona mabelo duara. 11 Pade tou-tou nipesua nu wao tuwu, butu ngkaninara nangkalioYa nenomba oa ri ngayoNa pade nongare: “Ikomo Ana nu Allatala.” 12 Agiana i Yesus notagi pura wao tuwu ee bona nemo manguli yemaYa.

Yesus nampokio sampulu rodua suro

13 Noupu ee i Yesus nopandake-Yamo ri pobuluana, pade nipokio-namo to nikalio nu raraNa. Pade narata pura-ramo siYa. 14 Nipelisi-Namo sampulu rodua tou. NanguliYa: “Yaku nampelisi komi, bona Kuporoa, pade Kuposuro mampopowole Kareba Belo lako ri Allatala, 15 pade Kuweikaka komi kuasa mowura seta-seta.” 16 Eimo sanga-sanga nu tou sampulu rodua nipakatatapuNa ee see: i Simon to nipokio mbiiNa i Petrus, 17 Yakobus, ante sararana i Yohanes, to nisangaNa Boanerges batuana ana nu berese. Isira ei ana ni Zebedeus, 18 pade i Andreas, i Filipus, i Bartolomeus, i Matius, i Tomas, i Yakobus ana ni Alfeus, i Tadeus i Simon to Zelot, 19 pade i Yudas Iskariot to mampobalu i Yesus.

Yesus pade Beelzebul

20 Naliu ee nanculimo i Yesus ri sou. Narata mbiimo tou dea nampolimu-limuiYa, nangkajadika i Yesus ante ana-ana guruNa tado-mo newali pangkondira. 21 Ee-mo sabana pade tou-tou ee nanguli: “Tadomo nanoto pekirana.” Pamparonge nu sararaNa nuanu elouria, nalou-ramo mangalaYa. 22 Topande ri Buku Taurat lako ri ngata bete Yerusalem nanguli ri tou dea: “Ia ei nipesua nu Beelzebul. Mbagou nu Seta to nambeiYa kuasa nowura wao tuwu.” 23 Pade nipokiomo ni Yesus tou dea isee, pade nangulikakara ante porapaika: “Beiwa mbii wao tuwu mowura wao tuwu? 24 Wao tuwu-wao tuwu ee, nirapeika ewa saongu kambagoua. Ande saongu kambogua tado masintundu, kambagoua ee ngoni mosimpogaaramo. 25 Pade ande poncamboko tado masintundu, tado masae poncamboko ee ngoni. 26 Iweetu mbii ante Mbagou nu Seta. Ande Mbagou nu Seta mowura dodo roana bo seta-setana mombepobali dodo, kambagoua ee ngoni mosimpogaara pade mapusamo. 27 Tou naroso ee ewa Mbagou nu seta. Agiana tado-namo saduaa to mamala mampesua sou tou naroso pade mangala gaguna, ande tado nasilu ncala tou naroso ee. Moupu eeda pade mamala-yada mangala gagu tou ee. Iweemo i Yesus namporapaika koroNa ewa tou neliu rosona. 28 Ku'ulikaka komi, kakono-konona ande maria tou mowia jeko pade mangkanene singkapada manusiana mamalada ra'ampungi. 29 Agiana ande maria tou mangkanene Inosa Gasa nu Allatala, tou etu tado mamala ra'ampungi. Sabana pekanenena ee-mo jekona duu-na masae-sae.” 30 I Yesus nanguli ewa elouria, apaa niulira i Yesus ei nipesua nu wao tuwu.

Yesus pade sarara-sararaNa

31 Noupu ee naratamo tina ni Yesus pade sarara-sararaNa. Nopea-ramo ri salikuna, pade nitudu-ramo tou mampokio i Yesus. 32 Tempo ee nadea tou noncunda nantikusi i Yesus. Nangulira si Yesus: “Pue, edou tinaMu ante sarara-sararaMu ri sawalikuna, nangoncoKo.” 33 Nesono i Yesus: “Yema tinaKu pade yema sarara-sararaKu?” 34 Yesus nangolole tou dea noncunda nantikusiYa ee see, pade niuli-Namo: “Eimo tinaKu pade eimo sararaKu. 35 Yema tou mampowia dota nu Allatala, iamo sararaKu baleilo, iamo sararaKu bangkele pade iamo tinaKu.”

Markus 4

Porapaika tou nosawu

1 Noupu ee, nopamulamo i Yesus nopatuduki ri soso ntalinti rano Galilea. Naratamo tou dea nantolelikiYa. Nangkajadika nencawi-Yamo ri saongu duanga nencowe pade noncunda-Yamo, pade tou dea ee see nokongkore ri soso ntalinti. 2 Pade i Yesus nopatudukira nengaya tulina ante porapaika, niuliNa, 3 “Ronge! Nariamo sadua to polida nalou nosawu. 4 Rancana nosawu, naria saganta sawua ee nanawu ri dala. Naratapa tonci nitilo pura-namo sawua ee duu-na noupu. 5 Saganta mbii sawuana nanawu ri tana nawatua. Sawua ee nagasi pencubena, apaa tanana nanipi, 6 agiana neindopa eo, nabangimo pade namate, sabana tado nandala larina. 7 Saganta mbii sawua nanawu ri kawoko mporui. Kalangkopa ngkawoko ee, nitabosini-namo sawua ee pade tado-mo nowua. 8 Saganta mbii sawua nanawu ri tana narudu. Sawua ee narudu katuwuna, pade nadeamo wuana, naria nowua tolu mpulu, aono mpulu, naria mbii saatu ngkani kadeana.” 9 Noupu-Yapa namporapaika ee see, niuli-Namo: “Yema notalinga meronge!” 10 Bula ni Yesus saduduaNa-damo, nipekutana-Yamo topantutu-Ya ante sampulu rodua ana guruNa. Nuapa batuana porapaika niuliMu ee see. 11 NesonoYa: “Ikomi nipopanguncani-kamo ntoliro beiwa Allatala moparenta. Agiana tou tado namparisaya Allatala nipatudukiNa ante porapaika, 12 bona: ‘Noudamo rakalio oara agiana tado nincanira nuapa najadi, isira namparonge oa, agiana tado nipetalingaira, bona nemo mogolira ri Allatala pade Allatala moampungira.’ ” 13 Pade niulikaka-Naramo: “Ande tado mamala komi mopaha batua nu porapaika ei, beiwamo panguncanimi batuana ande maria porapaika ntanina? 14 To posawu ei iamo to noparata lolita lako ri Allatala. 15 Sawua nanawu ri dala ewa tou-tou namparonge lolita nu Allatala beiwa Allatala noparenta. Pade naratamo Mbagou nu seta, nangala lolita nu Allatala ri rara-ra. 16 Sawua nanawu ri kawatuana ewa tou namparonge lolita nu Allatala, nagasi nantarima ante donu rarana. 17 Agiana lolita ei tado nolari ri rara-ra, singoni-ngoni ngkola nalipomo. Maratapa kasesaa sabana nantutu lolita nu Allatala, nipesapuka-ramo Allatala. 18 Sawua nanawu ri kawoko mporui ee, ewa tou namparonge lolita nu Allatala, 19 agiana samata nokantabu pade nampekiri kagana ngkatuwu ri dunia-damo pade madota masugi, pade dota-dota ntanina nesua ri rara-ra. Sumawee ee nolawa lolita nu Allatala ri rara-ra, nangkajadika tado-mo nowua. 20 Sawua nanawu ri tana narudu ewa tou-tou namparonge pade nantarima lolita nu Allatala, isira ee-mo nowua nadea, naria tolu mpulu, aono mpulu, pade naria saatu ngkani kadeana.”

Porapaika nu pajana ante posuka

21 Noupu ee, nanguli i Yesus si sira: “Naria tou nopatuwu pajana niladuna nu batili pade nibolina riunde paletaa? Agiana kana nauntu ri pambolianada 22 Iweetu mbii ante lolita nu Allatala tado maria rawunika, sumawee kana rapopekalio pade lolita nu Allatala tado mamala rapontoliro, agiana kana rapopeumba. 23 Yema notalinga, kana merongeya.” 24 Noupu ee nanguli mbii-Yamo: “Mipeirara nuanu niuliKu ei! Tou nantutu nuanu nirongena, tou ee ngoni natambeika nu Allatala noto rarana ri lolita nu Allatala. 25 Yema nanguncani pade nantutu lolita nu Allatala, ratambeika mbii-yapa, agiana yema tado nadota manguncani pade tado nantutu lolita nu Allatala, noudamo saodi ra'ala pura loumo lako siya.”

Porapaika sawua natuwu

26 Nanguli mbiimo i Yesus: “Ande Allatala moparenta majadi Mbagou, mamala raparapeika ewa to posawu sawua ri lidana. 27 Noudamo poyo ba kawengina pade noudamo ba nemata ba naletaya, agiana sawua ee natuwu dodo duu-na nabete. Ba beiwa dala ngkatuwu nu sawua ee tado nincanina. 28 Tana ee mboto nampopowuaya, pamula lako ri kouna, bulina, natudu ri wuana. 29 Ande malontopa wuana rasombemo, apa tempo-namo rapepae.”

Porapaika besa nu sesawi

30 Nanguli mbiimo i Yesus: “Ande moparentamo Allatala, ante nuapata mampopasimbeika? Nuapa porapaika rapake moparapeikaya? 31 Ande moparentamo Allatala, niparapeika ewa porapaika ei: Besa nu sesawi nituda ri tana. Besa nu sesawi ei neliu kanetena ri dunia. 32 Agiana ande matuwupa besa nu sesawi ei, ia mbiimo neliu kabetena lako ri tinuda ntanina. Pade nopanga narimbu nangkajadika tonci-tonci narata nowia dumura.” 33 Iweemo popatuduki ni Yesus tou, ante ngila-ngaya porapaika ewa ee, nantutu pampakulera nampekiri. 34 Yesus nampake porapaika oa ande mopatuduki tou-tou ntanina. Agiana ande Ia dodo ante ana-ana guruNa, nibatuasi-Namo sumawee porapaika niuliNa ee.

Ngolu mpamburu nipopeuntu

35 Eo ee nakinowiamo, i Yesus nanguli ri ana-ana guruNa: “Tumei-tamo mewote ri sambote nu rano Galilea.” 36 Nencawimo i Yesus ante ana-ana guruNa ri rara duanga, pade nipaleisi-ramo tou dea ee see ri soso ntalinti. Naria mbii isee duanga-duanga ntanina namporoasira newote. 37 Tadopa nasae naratamo ngolu mpamburu. Pade naratamo balumba notampe duangara pade nencawimo ue, nangkajadika duangara kemaponu ante ue. 38 Ri guli nu duanga ee, i Yesus rancaNa naleta naluru namboli wooNa ri wongko luna. Nilike-Yamo nu ana-ana guruNa, niulira: “Guru, tado-miKo Nu paraduli, malome-tamo ei?” 39 Pade nematamo i Yesus, noparenta ngolu pade balumba ee, niuliNa: “Kalinomo, maroomo!” Neuntumo ngolu pade namparoomo rano ee. 40 Pade niulikaka-Namo ana-ana guruNa: “Nuapada pade naekamo komi? Nuapada pade tado niparisayamiKu?” 41 Pade naeka-ramo, pade nombe ulikakaka-ramo: “Yema gagada tou ei, pade ngolu bo balumba nantundu siYa.”

Markus 5

Yesus nowura wao tuwu lako ri to Gerasa

1 Noupu ee i Yesus ante ana-ana guruNa narata ri sambote nu rano Galilea, ri ngata to Gerasa. 2 Pesompo ni Yesus lako ri duanga, naratamo sadua baleilo to nesuwu lako ri dayo nampotomukaYa. 3 Tou ee nipesua nu wao tuwu pade neari ri dayo. Tado yema saduaa tou namala nosiluya, noupa mampake rante. 4 Naosomo nisilura paa pade palena, noupa iwee rante ei nibotusi oana, pade ase ri paana nikotuna. Tado-namo sadua tou mamala nokakamuya. 5 Eo bengina welou tumei ri dayo pade ri bulu, nongare lako pade notitimbolu korona ante watu. 6 Pangkaliona i Yesus lako ri kakawaoana-dapa nokumbeno-yamo pade notumbukotu ri ngayo ni Yesus. 7 Narimboso mpuu pongarena, nanguli: “Yesus, Ana nu Allatala To Neliu Mpuu Kalangkona! Mukiaku ei? KuperapisiKo ri rara sanga nu Allatala, nemo-Mu suku-ku.” 8 Pade iwee panguli tou ee, sabana i Yesus nangulikaka-ya: “Wao tuwu, pesuwu-mo lako ri tou ei!” 9 Pade nipekutana-mo ni Yesus tou ee: “Yema sanga-mu?” Nesono tou ee: “Sangaku i Legion, apaa nadea-ka.” 10 Nadea ngkani niperapina, bona nemo natudu ni Yesus wao tuwu-wao tuwu ee mesuwu lako ri ngamba Gerasa. 11 Najungku isee nadea mpuu boe ranca-ra nangonco kondia-ra ri papa bulu. 12 Nerapi-mo wao tuwu-wao tuwu ee si Yesus: “Tuduka-mo mesua ri boe-boe emei.” 13 Pade nipoiomo ni Yesus. Nesuwu-mo wao tuwu-wao tuwu lako ri tou ee pade nampesua boe-boe ee. Sumawee boe salambara ee nangani pade nekawantu lako ri tingke bulu ri rara nu rano pade nalome pura. Kadea boe ee naria ronjobu mbaa. 14 Pangkalio-ra nuapa nadupa, topoewu-topoewu boe ee nokumbeno pade nampopowole kareba ee ri ngata bete pade ngata kodi-ngata kodi riolo-na isee. Pade sumawee tou nesuwu nangkalio kajadia ee. 15 Namei-ramo si Yesus, pade nikalio-ra tou nipesua nu wao tuwu ee see, noncunda-yamo. Nipake-namo powaruna, pade nanoto-mo rara-na. Nangkalio ee naeka pura-ramo. 16 Tou-tou nangkalio mata kajadia to nipesua nu wao tuwu pade boe-boe ee, nopatuntu kajadia ee ri tou ntanina. 17 Noupu ee niperapi-mo tou dea ri ngata ee si Yesus bona Napaleisi-mo ngamba ee. 18 Tempo ni Yesus nencawi ri rara duanga, to noupu nipesua nu wao tuwu ee nerapi si Yesus, bona mantutu mamporoasi-Ya. 19 Agiana tado nipoio ni Yesus, niuli-Na: “Panculimo-ko ri sou-mu pade ulikaka-mo sumawee sarara-mu nuapa to nipowiaka-ko ni Pue pade beiwa ntoto towe rara-Na siko.” 20 Nalou-mo tou ee, pade nopamula-yamo nopatuntu ri ngamba Dekapolis nuapa nipowia ni Yesus ri koro-na. Sumawee tou namparonge namoleara.

Yesus nopatuwu nculi ana ni Yairus pade nampakaori sadua bangkele nikabowosi nu raa

21 Newote nculi mbiimo i Yesus ante ana-ana guruNa ri sambote nu rano Galilea. Ri soso ntalinti ee, nadea tou nosiromu nantikusi i Yesus. 22 Naratamo sadua tou, sangana i Yairus. Ia ei topangkeni ri sou penombaa to Yahudi ri ngata bete ee. Pangkaliona i Yesus, notumbukotu-yamo ri ngayo ni Yesus, 23 pade nerapi-yamo ante rara mpuuna, nanguli: “Pue, anaku bangkele nadua ntomo. Masisiasi mameiKo motuiya, bona maori moduana pade tado napomate.” 24 Pade naloumo i Yesus ante i Yairus. Nadea tou netutu pade nomberuri-ruri ri siaweNa. 25 Ri olo tou dea ee, naria sadua bangkele nadua nikabowosi nu raa sampulu rompaemo kasaena. 26 Sumawee gaguna noupumo nipopobayarina dokutoro-dokutoro, agiana tado naria kabeloana, aga nantambei oa-da kantomo nu duana. 27 Naria mbii nirongena kareba pade nuanu-nuanu ntanina nipowia ni Yesus, etumo pade narataya nencinolo ri tou dea nalou ri bengo ni Yesus, pade nokakamu powaru ndoeNa, 28 apaa ri rara bongona: “Asala Kukakamumo powaru ndoeNa! Maorimo duaku.” 29 Pokakamuna powaru ndoe ni Yesus, neuntumo pokabowosiaya nu raa. Nirongena nawoemo rarana pade naorimo duana. 30 Tempo ee mbii nirasai ni Yesus naria kuasa nesuwu lako ri koroNa. NeiliYa ri tou dea pade nepekutaNa: “Yema nokakamu powaru ndoeKu?” 31 Ana-ana guruNa nanguli: “Nikalio dodoMu nadea tou nomberuri-ruri ri siaweMu. Pade nepekutana mbii-dapaKo, yema nokakamu powaru ndoeMu.” 32 Agiana i Yesus nampeili oa ntiku-ntikuna nangonco tou nokakamu powaru ndoeNa. 33 Nincanipa nu bangkele ee nuapa nadupa ri korona, ante nokasiridi pade naeka, nalou-yamo notumbukotu ri ngayo ni Yesus pade nanguli sumawee nuanu nipowiana pade nuanu nadupa ri korona. 34 Namparonge elouria, nanguli i Yesus ri bangkele ee: “AnaKu, pamparisayamuKu etumo nampakaoriko. Panculimoko ante woe raramu. Naorimo duamu.” 35 Bula ni Yesus nololita-dapa, naratamo basangkia dua tou nitudu lako ri sou ni Yairus. Nangulira si Yairus: “Anamu bangkele namatemo, wetumo mupakasesa guruta.” 36 Agiana tado nipangala ni Yesus nuapa niulira, nanguliYa si Yairus: “Nemo maekako, parisaya-Kumo.” 37 Pade nolumako oamo i Yesus nalou ri sou ni Yairus, agiana tado nipaliuNa-namo saduaa tou mantutuYa, wule i Petrus, i Yakobus pade i Yohanes, sarara ni Yakobus. 38 Karatara ri sou ni Yairus, nikalio-ra tou nogesi pade nokeo, notumangi lako. 39 Pesua ni Yesus ri rara ncou niulikaka-Nara: “Nuapa nipogesii pade nipokeosimi ei? Ana ei tado namate, naleta-yada ei.” 40 Nirongera i Yesus nanguli iwee, nielera. Pade nitudu-ramo ni Yesus mesuwu. Nikeni-Namo tina tuama nu ana ee ante ana guruNa to tolu, nesua ri rara ngkamara paletaa nu ana ee. 41 Nikakamumo ni Yesus pale nu ana ee pade niuliNa, “Talita kum.” Batuana: “Ana bangkele, Ku'ulikakako: ‘Pematamoko!’ ” 42 Nematamo ana bangkele ee pade nolumako. Umuru nu ana ee sampulu rompaemo. Sumawee tou nangkalio kajadia ee namoleara. 43 Agiana nitagi mpuura ni Yesus nemo rapopanguncanika tou ntanina nuapa nadupa nipowiaNa ee. Pade nitudu-ramo ni Yesus, mambeikaka ana ee kondia.

Markus 6

Yesus nipoara ri Nasaret

1 Noupu ee nanculimo i Yesus ante ana-ana guruNa nalou ri ngataNa, ri Nazaret. 2 Ri Eo Peuntua to Yahudi, nopamula-Yamo nepatuduki ri sou penombaa to Yahudi. Nadea mpuu tou isee. Pamparonge tou-tou ee pepatuduki ni Yesus, namoleara-ramo. Niulira: “NincaniNa lako rimba pura nuanu niuliNa edou? Pande beiwa gagamia nianukaYa? Nuapa pade nadupa pura nuanu nipowiaNa? 3 Ande panguncanika, basi-Yada ngoni edou, ana ni Maria, sarara ni Yakobus, i Yoses, i Yudas pade i Simon! SararaNa bangkele mbii neari isei-da.” Ee-mo sabana nasuemo rara-ra, pade nipoara-ramo i Yesus. 4 Pade nangulimo i Yesus si sira: “Sadua nabi ra-bila riumba-umba, agiana ri ngata dodona, ri olo nu sararana, pade koyo pusena tado ra-bilaya.” 5 Ri ngata dodoNa, i Yesus tado namala nowia nuanu nadupa. Agiana wule nampakaori basangkia dua tou nadua ante nountu paleNa ri korora. 6 NamolearaYa, apaa tado-mo neparisayara.

Yesus nantudu sampulu rodua suro

Noupu ee, nolumakomo i Yesus ri saongu ngata kodi pade ngata kodi ntanina, pade nepatuduki. 7 I Yesus nampokio sampulu rodua ana-ana guruNa, pade nituduNa rodua-rodua, niweikaka-Nara kuasa bona mamala mowura wao tuwu. 8 Pade nitetesi-Nara: “Nemo mangkeni nuapa-nuapa ri polumakoami, wule kenimo tioko kou. Nemo mangkeni kondia, batutu, ba doi mpuumo. 9 Mamala-da mosandala, agiana nemo mangkeni rontonga powaru.” 10 Pade niuli mbiiNa: “Ande mesua komi ri saongu sou, pearimo komi ri sou ee, duu-na mipaleisi ngata ee. 11 Agiana ande marata komi ri saongu ngata, ande tado ratarimara pade tado rarongera komi, paleisimo ngata ee. Pade tampeasi-mo rambu ntana nerika ri paami bona majadi pepopatora si sira.” 12 Pade neongko-mo sampulu rodua ana guru-Na ee see. Nalou-ramo nampopokareba bona mancoro-mo manusia mowia jeko-ra. 13 Ana-ana guru-Na nowura nadea wao tuwu, niela-ramo to dua ante lana zaitun pade nipakaori-ramo to dua.

Yohanes Topebaptis nipatesi

14 Kareba-kareba sumawee kajadia nuanu nipowia ni Yesus nironge nu Mbagou Herodes, apaa sanga ni Yesus nowolemo riumba-umba. Naria tou nanguli: “I Yohanes Topebaptis natuwu nculi-yamo! Ee-mo sabana Ia nakuasa nampowia nuanu nadupa.” 15 Naria mbii tou nanguli: “Ia ee i Elia.” Naria mbii nanguli: “Ia ee nabi, ewa nabi-nabi ngkoulu.” 16 Nirongepa ni Herodes kareba ee, niuli-namo: “Ia eimo mpia i Yohanes Topebaptis to nitudukaku tou notompo woona. Natuwu nculi mbii-yamo.” 17 Apaa impia nitudumo ni Herodes tou mosoko i Yohanes pade mopasuaya ri rara ntarungku. Pade ewa ee i Herodes apaa nitosuki ni Herodias bangkele nu sarara dodona i Filipus, to nipobangkele mbii ni Herodes. 18 Sabana i Yohanes nadea ngkanimo nangontika i Herodes, ewa ei: “Tado mamala mampobangkele birantua nu sarara dodomu ei.” 19 Ee-mo sabana i Herodias namboli da-rarana si Yohanes, pade madota mopatesi i Yohanes, agiana tado namala nipowiana, apaa nitolawani oa ni Herodes. 20 Apaa nitudumo ni Herodes tou mojagai belo-belo kasalamaa ni Yohanes ri rara ntarungku, apaa naeka mbii-yada si Yohanes. Nincanina i Yohanes ei tou nanoa pade nagasa to nitudu nu Allatala. Pade ande mololita i Yohanes nipobelo mbii-da ni Herodes, noudamo nosesaa rarana namparonge. 21 Koupuana nirata mbii-da ni Herodias logana, ri eo pangotea i Herodes. Tempo ee i Herodes nowia susana ri sumawee pangkabete, tadulako, ante maradika nu tou dea ri ngamba Galilea. 22 Tempo ee ana torandaa ni Herodias notaro, nampakasana rara ni Herodes pade torata-toratana. Pade nangulimo i Herodes ri ana torandaa ee: “Nuapa nipobelomu, perapimo. Kana kuweikakako!” 23 Pade notipamo i Herodes ri ana torandaa ee, niulina: “Nuapa-nuapa muperapi kana kuweikakako, noupa santongo kambagouaku ei, kuweikakako.” 24 Pade nesuwumo ana ee nalou nampekutana tinana: “Nina, nuapa nabelo kuperapi?” Nesono tinana: “Perapimo woo ni Yohanes Topebaptis.” 25 Nagasi-gasimo ana torandaa ee nanculiki si Herodes pade nanguli: “Yaku mamperapi woo ni Yohanes Topebaptis, bulawee ee rakenikaku raboli ri baki.” 26 Namparonge perapia ee, nentuumo rara ni Herodes. Agiana tado mamala natance perapia ee, apaa nasalaulu-yamo notipa ri ngayo nu toratana. 27 Pade nitudu-namo sadua surodado malou mangala woo ni Yohanes Topebaptis. Naloumo surudado ee ri rara ntarungku, pade notompo woo ni Yohanes Topebaptis. 28 Noupu ee nikeni-namo woo ee ri baki pade niweikakana ana torandaa ee. Pade ana torandaa ee nambeikaka tinana. 29 Pamparonge nu ana guru ni Yohanes kajadia ee, nalou-ramo nangala bata ni Yohanes pade nitanara.

Yesus nopakondi tou alima njobu

30 Sampulu rodua suro to nitudu ni Yesus nanculiki mbii, pade notobu-ramo ante i Yesus. Pade nopasibali si Yesus sumawee nuanu nipowiara pade nuanu nipatudukikara tou. 31 Pade niulikaka-Naramo: “Outamo ri kalinoaana mopatani, bona mamala komi meuntu singoni.” Apaa nadea oa tou welou tumei, tado-mo naria logara nangkondi. 32 Pade noduanga-ramo nalou ri kalinoana. 33 Agiana nadea tou nangkaliora nalou, pade nanguncani kalouara. Nangkajadika nadea tou lako ri sumawee ngata isee, nokumbeno pade nolumako ncosa nampokoului i Yesus ante ana-ana guruNa. 34 Pencowe ni Yesus ante ana-ana guruNa, nikalio-Namo tou dea. Natowemo raraNa nangkaliora, apaa tou dea ee ewa bimba tado naria topoewu. Pade nopamula-Yamo nopatudukira Poparentaa nu Allatala. 35 Nakinowiapa, nangulimo ana-ana guruNa: “Madedimo ei, pade pearia ei nakalinoaa. 36 Agina Mutudu-mo tou ei manculi, bona mamala-ra mangoli kondia-ra ri ngata-ngata riolo-na ei.” 37 Nesono i Yesus: “Ikomi-mo mopakondi-ra.” Nesono ana-ana guru-Na: “Haa, ikami kana malou mangolika-ra roti, nuanu olina roatu dinar nakondi tou sumawee ei?” 38 Pade nipekutana-ramo ni Yesus: “Sangkiaongu roti naria si komi? Ande pekalio!” Noupu-ra nangkalio, niulira: “Alimaongu roti pade rombaa bou.” 39 Pade nitudumo ni Yesus sumawee tou ee see, moncunda santaguna-santaguna ri tongo mpada. 40 Pade noncunda belo-ramo, naria saatu santaguna, pade naria lima mpulu santaguna. 41 Pade nialamo ni Yesus alimaongu roti pade rombaa bou ee, pade nantingara langi-Yamo, pade nosukuru ri Allatala. Noupu ee, nitibe-tibe-Namo roti ee ante paleNa pade niweikakaNa ana-ana guruNa, bona rabagi-bagikara tou dea ee. Iwee mbii bou rombaa ee, nibagi-bagika mbii tou dea. 42 Nangkondi-ramo duu-na nabosu. 43 Noupura nangkondi nitobumo nu ana-ana guruNa labina, sumawee naponu sampulu rombakatepa. 44 Pade naria alima njobu baleilo natoualu nangkondi.

Yesus nolumako ri wongko nu ue

45 Noupupa ee nagasi-gasimo i Yesus nantudu ana-ana guruNa, mencawi duanga mampokoulukaYa malou ri sambotena, ri Betsaida, pade nitudu lako-Namo tou dea ee manculi. 46 Pade nipaleisi-Namo tou dea ee, nalou-Yamo ri bulu, nosambaya. 47 Naratapa dedina, duanga nu ana-ana guru ni Yesus ri pentongoa-namo, bo i Yesus ri lorenaYa-dapa. 48 NikalioNa ana-ana guruNa santongo mate nobose duangara apaa nitampe nu ngolu matayo. Parabaa ee rapa-rapana ri olo nu tinti tolu ante tinti aono, naratamo i Yesus si sira nolumako ri wongko nu ue. Kemampalelumira. 49 Nikaliorapa i Yesus nolumako ri wongko nu ue, niulira seta-Yada. Pade nokalara-ramo naeka. 50 Apaa sumaweera nangkalioYa nolumako ri wongko nu ue, etumo pade nabatorora. Agiana i Yesus nangulikara: “Karoo komi! Nemo maeka komi. Yaku-da ei.” 51 Pade nencawi-Yamo ri duangara, pade neuntumo ngolu ee. Pade nakiomamo ana-ana guruNa. 52 Kajadia alimaongu roti tado oapa nanoto rara-ra. Nekidoyo dodora.

Yesus nampakaori tou-tou nadua ri Genesaret

53 Naratarapa ri sambote nu rano, nencowe-ramo ri sowea Genesaret. 54 Pesompora lako ri duanga, kaliu-liu nincanimo nu tou-tou to narata ee i Yesus. 55 Pade nokukumbeno-ramo nalou ri sumawee ngamba ee, pade nopamula-ramo nangkeni tou-tou nadua nikowara ante ali paletaana si Yesus. Ande rarongera i Yesus naria ri saongu ngata, rakeni mbiira to dua isee. 56 Riumba-umbapa i Yesus narata, ri ngata kodi, ri ngata bete, ba ri soki-soki nu ngata, isee mbii tou mangkeni pade mountu to dua ri potomu, pade nerapi si Yesus, bona Napaliura kambana motui doe nu powaru ndoeNa. Pade sumawee tou nangkakamuYa, naori pura.

Markus 7

Parenta nu Allatala pade ada to Yahudi

1 Sarombonga to Farisi pade basangkia dua topande ri Buku Taurat lako ri ngata bete Yerusalem, namei nampotomuka i Yesus. 2 Nikaliora basangkia dua ana-ana guruNa nangkondi ante pale narumu, apaa tado nembano ncala nantutu atura nu agama to Yahudi. 3 To Farisi ei, nasimbei mbii ewa to Yahudi ntanina, tadopa mangkondira ande tadopa mombanoi ncala pale. Apaa nikakamu mpuura ada ntotuara. 4 Ande manculira lako ri potomu tadopa mangkondi ande tadopa rapakarawa ncala sumawee korora. Nadea mbii-dapa ada-ada ntanina nisosora, ewa moelasi pangkondia, pambolia ue pade pakakasa lako ri ngkala. 5 Ee-mo sabana to Farisi pade topande ri Buku Taurat ee nampekutana i Yesus: “Nuapa pade ana-ana guruMu tado-mo nantutu ada ntotuata? Nangkondira ante pale narumu?” 6 Nisonoiara ni Yesus: “Ikomi to nabelo wongko ei! Nakonomo lolita nu Allatala to niuli ni nabi Yesaya nancambelai komi: ‘Tou-tou ei nenomba si Yaku ante wiwira, agiana rara-ra nakawao dodo lako si Yaku. 7 Tado nuapa bundura nenomba si Yaku, apaa nuanu nipepatudukiira parenta nu manusia-da, kana rauli parenta-Kumo ee.’ 8 Parenta nu Allatala tado-mo nirongemi, nantutu parenta nu manusia-damo komi.” 9 Niulikaka mbiira ni Yesus: “Napande mpuumo komi ei nolali parenta nu Allatala bona mabelo popiarami ada ntotuami. 10 Apa naria niuli ni nabi Musa: ‘Mibilada tuamami ante tinami!’ ‘Yema-yema mopangkatu tuamana bo tinana kana rapatesi.’ 11 Agiana ikomi nopatuduki ikita tado-mo taparalou matundu ri tuama pade tinata: Ande sadua tou manguli ri totuana, ‘nuapa to mamala kuweikaka tuama pade tinaku tado-mo mamala kuwei apaa notipakumo moweika Allatala.’ 12 Ante nuanu ee-damo komi nopatuduki tou ntani bona tado-mo ratulungira totuara. 13 Ante ada nisosorami etu-damo nipopopatudukimi tou, lolita nu Allatala nilalimimo. Nadea mbii-dapa nuanu ntanina nipowiami ewa ei.” 14 Noupu ee, nipokio mbiimo ni Yesus tou dea ee pade niulikakaNa: “MirongeKu pade mipeirara! 15 Tado nuapa sangayaa lako ri sawalikuna nesua nikondi nu manusia mamala mampakarumuya. Aga inggu nadaa nipopesuwu lako ri rara mpekiri etumo nepakarumu.” 16 Yema notalinga, kana naronge belo-belo lolitaKu elou! 17 Noupu ee, nesuamo i Yesus ri rara nu sou nampangkosuka tou dea ee, ana-ana guruNa nampekutanaYa nuapa batua nu porapaika niuliNa ee. 18 Nisonoira ni Yesus: “Tado oapa nincanimi? Tado naria sangayaa nuanu lako ri sawalikuna nesua nikondi mampakarumu tou ee! 19 Apaa nuanu nikondi ee tado nesua ri rara nu pekiri, aga nesua ri rara ntei pade nipopesuwu nculi.” Ante panguliNa elouria nipakatantumo ni Yesus butu ngaya nu kondia mamala rakondi. 20 Pade niuli mbii ni Yesus: “Nuanu nesuwu lako ri pekiri nu tou etumo nepakarumu. 21 Apaa lako ri rarana ee, neumba pampekiri nadaa, nampakeni tou nogou sala, mangio, mepatesi, 22 mebualosi, nampangaku, mowia sumawee nuanu nadaa, netomo, nakese, singki rara, nepangkatu, langko rara, mekidoyo. 23 Sumawee inggu nadaa ee, neumba lako ri rara mpekiri pade nampakarumu tou.”

Bangkele lako ri Siro-Fenisia namparisaya i Yesus

24 Noupu ee nipawiamo ni Yesus ngata ee, pade nalou ri ngata najungku ante ngata bete Tirus. Nesua-Yamo ri rara nu sou. PatujuNa bona tado nancani ntou dea karataNa. Agiana tado namalaYa nowunika koroNa. 25 Naria sadua totua bangkele, anana bangkele nipesua nu wao tuwu. Namparonge kareba ni Yesus, nalou-yamo si Yesus pade notumbukotu ri ngayoNa, 26 niperapina ante rara mpuuna si Yesus, bona mamala mowura wao tuwu nampesua anana. Totua bangkele ee to Yunani, niote ri Siro-Fenisia, to tado to Yahudi. 27 I Yesus nangulikakaya ante porapaika ewa ei: “Palambaka moulu ngana-ngana mangkondi, apaa tado nabelo kondia niweika ngana raala pade ratadika dike.” 28 Nesono mbii totua bangkele ee ante porapaika ewa ei: “Nakono Tua. Agiana dike riunde meja mbii nangkondi sewu ninawu nu ngana-ngana lako ri wumbu meja.” 29 Nanguli i Yesus: “Nakonomo lolitamu etu. Panculimoko, apa nesuwumo wao tuwu lako ri anamu.” 30 Pade nanculimo totua bangkele ee ri souna, niratana anana nengkadampa ri paletaa, pade wao tuwu ee see nesuwumo lako ri anana.

Yesus nampakaori to nawongo

31 Noupu ee nipawiamo ni Yesus ngamba Tirus, noliu ri ngata Sidon, nolumako ri ngamba Dekapolis, nalou ri Rano Galilea. 32 Tempo ee naratamo basangkia dua tou si Yesus, nangkeni to nawongo pade tado nasowa pololitana. Nerapira si Yesus bona nauntu paleNa motui tou ee. 33 Nikenimo ni Yesus to nawongo ee nopatani lako ri tou dea, pade nipasua-Namo karaweNa ri kamboa ntalinga tou ee. Pade niteilusi-Namo paleNa, nipopotuiNa dila tou ee. 34 Noupu ee nitingara-Namo langi, pade no'ode inosaNa, nanguliYa ri tou ee: “Efata!” Batuana: “Katebukamo!” 35 Bulawee ee nerongemo tou ee, naledemo dilana pade nasowamo pololitana. 36 Pade nitagi-ramo ni Yesus bona nemo raulira ri tou ntani kajadia ee. Agiana, iweetu potagira ni Yesus, iweetu mbii pampopowolera kajadia ee ri tou ntani. 37 Sumawee tou namparonge kajadia ee nakioma pade niuli-ramo: “Sumawee nuanu nipowiaNa nabelo pura, to nawongo nipajadiNa neronge, pade to nawojo nipajadiNa nololita.”

Markus 8

Yesus nopakondi tou aopo njobu

1 Sauatu eo notobu mbiimo tou dea namporoa i Yesus. Tadomo naria kondiara, pade nipokiomo ni Yesus ana-ana guruNa, niulikakaNa: 2 “Natowemo raraKu nangkalio tou dea ei. Tolu eo ei-ramo namporoasiKu, pade kondiara noupumo. 3 Ande Kutudura manculi ngkaoro edou, malimpu ri dala-ramo. Apaa naria mbiira edou tou narata lako ri kakawaosana.” 4 Nesonomo ana-ana guruNa: “Ri pearia nakalinoa ei, rimba-tamo mangala kondia tapopo-pakondira edou?” 5 Nepekutanamo i Yesus ri ana-ana guruNa: “Sangkiaongupa rotimi etu?” Nesonora: “Papitu.” 6 Pade nitudumo ni Yesus tou dea ee moncunda ri tana, pade niala-Namo roti pituongu ee see, pade nosukuru ri Allatala. Noupu ee, nitibe-tibe-Namo roti ee, niweikakana ana-ana guruNa rabagi-bagi. Noupu ee nibagi-bagimo nu ana-ana guruNa ri tou dea ee. 7 Naria mbii si sira basangkia mbaa bou kodi, nialaNa pade nosukuru mbiiYa ri Allatala, pade nituduNa ana-ana guruNa mobagikara ante bou ee mbii. 8 Pade nangkondi-ramo kabosu-bosura. Noupura nangkondi nipasidorora labina, naponu papitu mbakatepa. 9 Ba maria aopo njobu to pangkondi ee see. Noupu ee nitudu-ramo ni Yesus manculi. 10 Pade nencawimo i Yesus ante ana-ana guruNa ri duanga, nalou ri ngamba Dalmanuta.

To Farisi nerapi pampetonondi

11 Naratamo basangkia dua to Farisi nombesono ante i Yesus bona mamalaYa rapanawura. Niperapira si Yesus mowia nuanu madupa, bona majadi pampetonondi Iamo to narata lako ri Allatala. 12 Namparonge perapiara ee, niwuncamo ni Yesus inosaNa, pade nisonoi-Naramo: “Nuapa sabana pade tou ngkapuri ei nerapi pampetonondi lako si Yaku? Ku'ulikaka komi, kakono-konona tado-namo sangayaa pampetonondi Kuweikaka komi.” 13 Noupu ee nipawia-ramo ni Yesus, nencawi-Yamo ri duanga newote mbii-ramo ri sambote nu rano ee.

Ragi to Farisi ante ragi ni Herodes

14 Ana-ana guru ni Yesus nangkalingani roti, naria saongu ngkola roti ri duangara. 15 Pade nipopalinga-ramo ni Yesus: “Mainga-da komi ngoni ri ragi to Farisi ante ragi ni Herodes.” 16 Pade ana-ana guruNa nampololita nuanu niuli ni Yesus: “Pade niuliNa ewa elouria, nincaniNa tado naria rotita.” 17 Nincanida ni Yesus nuapa nipololitara, pade niulikaka-Naramo: “Nuapa pade nampololita tado karia nu rotimo komi! Apaa tadopa nincanimi! Nekidoyo oa-dapa komi! 18 Nomatada komi, agiana tado nekalio, notalinga, agiana tado neronge? Tadomo nilingami, 19 potibe-tibeKu roti alimaongu nopakondi tou alima njobu? Sangkia mbakatepa labina nitobumi?” Nesonora: “Sampulu rombakate.” 20 “Pade potibe-tibeKu roti pituongu nopakondi tou aopo njobu, sangkia mbakatepa labina nitobumi?” Nesonora: “Pitu mbakatepa.” 21 Pade niulikaka-ramo ni Yesus: “Tado oapa nanoto rarami?”

Yesus nampakaori sadua toburo ri Betsaida

22 Naratamo i Yesus ante ana-ana guruNa ri ngata Betsaida. Nikenimo sadua toburo si Yesus, pade niperapira Nauntu palena ri toburo ee bona mamalaya mekalio. 23 Pade nikakamumo ni Yesus pale ntoburo ee, nikeniNa nangkosu lako ri ngata ee. Pade niteilusi-Namo mata ntou ee pade niuntuNa, nipekutanaNa: “Nanotomo pekaliomu?” 24 Neolole-yamo, pade niulina: “Iyo, namalakumo nangkalio tou-tou, agiana nikalioku ewa puu-puu ngkou nolumako.” 25 Niuntu nculi mbiimo ni Yesus paleNa ri mata ntou ee, pade nekalio mpuumo tou ee pade naorimo matana, nangkajadika sumawee nuanu nikaliona nanoto puramo. 26 Pade niulimo ni Yesus ri tou ee: “Panculimoko ri soumu, pade nemo oa malouko ri ngata edou.”

Pangakua ni Petrus

27 Yesus ante ana-ana guruNa nalou ri ngata-ngata ri olo nu Kaisarea Filipi. Rancara nolumako nipekutana-ramo ni Yesus: “Ande panguli ntou, yemaKu ei?” 28 Nesonora: “Naria to nanguli i Yohanes Topebaptis, naria to nanguli i Elia, naria mbii to nanguli: sadua lako ri olo nu nabi.” 29 Nipekutana mbiiNa: “Ande panguncanimi, yemaKu ei?” Nesono i Petrus: “Iko eimo Mbagou Topepakasalama to nitipa nu Allatala.” 30 Pade nitagi-ramo ni Yesus, nemo ngoni miuli ri tou ntani mancambelai ba yemaKu.

Popeparonge paramula nu kapepaa ni Yesus pade dala mantutuYa

31 Noupu ee, nopamulamo i Yesus nopatuduki sumawee ana-ana guruNa: “Yaku, Ana Manusia, kana mangkolo pepa pade napoara topangkeni-topangkeni to Yahudi, tobalia-tobalia to Yahudi ri matana, pade topande ri Buku Taurat. Pade rapatesira, agiana kana matuwu nculiKu ri eo katolu eona.” 32 KapepaaNa ei niuli pura-Namo si sira tado-mo naria nitalendusiNa. Namparonge elouria, nidisi-Yamo ni Petrus pade niposodona. 33 Nipeilimo ni Yesus sumawee ana-ana guruNa, pade niposodo nculi-Namo i Petrus: “Panganiko, Mbagou nu Seta! Reke raramu etu aga reke rara nu manusia, tado reke rara nu Allatala.” 34 Noupu ee nipokio-Namo tou dea isee ante ana-ana guruNa. Pade niuli-Namo: “Yema madota mantutuKu, kana napawia sumawee dota dodona, pade mosimbu salibna, mantutu oaKu. 35 Apaa yema mampotowe inosana, tado mamparata tuwu liu-liu, agiana yema mantundukaKu pade Kareba Belo lako ri Allatala noudamo rapatesi, ia kana mamparata tuwu liu-liu lako ri Allatala. 36 Nuapamo bundu ntou mangkakamu sumawee gagu ri dunia ei, pade moupu ee mamate-yamo pade tado mbii mamparata tuwu liu-liu? 37 Apa gagu nuapamo mamala napoposula tuwu liu-liu? 38 Ande yema maya mampangaku sangaKu bo lolitaKu ri tongo-tongo nu tou ngkapuri ei to najeko bo to tado nantutu Allatala, Yaku, Ana Manusia mbii kana maya mampangakuya ri temponaKu marata nculi ante kakuasa nu TuamaKu, naporoasi nu malaeka-malaeka nagasa.”

Markus 9

1 Pade nanguli i Yesus si sira: “Kakono-konona, lako ri olomi ei maria tou tadopa mamate, ande tadopa nakalio Allatala Moparenta ante kuasaNa.”

Yesus nipemabose ri wumbu bulu

2 Ka'aono eo naliu, Yesus nangkeni i Petrus, i Yakobus pade sararana i Yohanes, malou mopatani ri bulu nalangko. Karatara ri bulu ee nikalio-ra i Yesus nobali tariNa. 3 PowaruNa najadi nabula ngea nerangkila. Tado-namo saduaa ri dunia ei notoposi powaruna namposimbei kabula nu powaru ni Yesus. 4 Noupu ee nikalio-ra i Elia pade i Musa neonga pade nampololitaka i Yesus. 5 Pade niulimo ni Petrus si Yesus: “Guru, nasana mpuuka isei. Beiwa ande kapowia bambaruta, sangkou siKo, sangkou mbii si Musa sangkou mbii si Elia.” 6 Pade niuli ni Petrus ewa elouria apaa tado-mo nincanina nuapa nauli, apaa neliu gaga ekara. 7 Pade naratamo gawu nampakaolura, pade nirongera wotu nu Allatala nololita: “Eimo Ana toweaKu. MirongeYa.” 8 Sampiga mata nikalio-ra tado-mo naria i Musa pade i Elia, wule sadua ni Yesus-damo namporoara. 9 Rancara nesompo lako ri bulu ee, nitetesi-ramo ni Yesus: “Nemo yema saduaa tou niulikakaka nuapa nikaliomi ee see, ande tadopa matuwu nculiKu, Ana nu Manusia lako ri kamateaKu.” 10 Nuanu niuli ni Yesus elouria nipeirara mpuura, pade nipololita mboto-ramo nuapa batuana i Yesus nanguli, matuwu nculiYa lako ri kamateaNa. 11 Pade nipekutana-ramo si Yesus: “Nuapa pade topande ri Buku Taurat nanguli, i Elia kana marata mpanculi mampokoului Mbagou Topepakasalama?” 12 Nesono i Yesus: “Nakonoda pangulimi etu, i Elia kana marata mokoulu bona mampakabelo ngila ngayana. Agiana beiwa ante Yaku, Ana Manusia? Ewa naria nitulisi ri rara Buku Nagasa Ana nu Manusia kana mangkolo madea kapepaa pade rakanene ntou. 13 Ku'ulikaka komi, narata amimo i Eliaa, agiana nipoewee-wee ntouya, ewa nitulisi nu nabi-nabi nancambelaiYa.”

Yesus mowura wao tuwu lako ri ngana nawojo

14 Tempo ni Yesus, i Petrus, i Yakobus pade i Yohanes nanculi-ramo ri ana-ana guru ntanina, nikalio-ra nadea tou nampolimu-limui ana guru ni Yesus ntanina. Basangkia dua topande ri Buku Taurat nombesono ante ana-ana guruNa. 15 Pangkalio nu sumawee tou dea ee i Yesus, nakioma-ramo, pade nokukumbeno nampotomukaYa. 16 Nipekutana-ramo ni Yesus: “Nuapa nipombebilimi ante topande ri Buku taurat etu?” 17 Naria sadua ri olo nu tou dea isee nesono: “Guru, yaku ante ana baleilo ei see madota mampotomukaKo. Anaku ei tado-mo nowotuya, apaa nipesua nu wao tuwu. 18 Ande butu ngkanina wao tuwu ee mampesuaya, nawomboka mbiimo korona ri tana, pade nowurancumita ngangana pade nangkiki bagana, pade narangkodomo korona. Niperapi-kumo ri ana-ana guruMu, bona mowura wao tuwu ei, agiana tado nipakulera nowura.” 19 Pade niulimo ni Yesus si sira: “Nangepe gagamo komi tado peparisayami ei, sangkiapa saeKu mamporoasi komi? Sangkiapa saena pancabaraKu? Kenimo ana etu tumei.” 20 Nikeni-ramo ana ee see si Yesus. Pangkalio nu wao tuwu ee i Yesus, nipopokasiridi-namo koro nu ana ee, pade nadungkamo ana ee notingkaduli ri tana, pade ngangana nowurancumita. 21 Pade nepekutanamo i Yesus ri tuama nu ana ee: “Sangkia ntotomo saena anamu ewa ei?” Nesono tuamana: “Lako ri kakodiana-dapa. 22 Pade naosomo wao tuwu ee nampesimbukui mopatesiya ante monawuya ri rara apu ba ri rara ue. Ande mamalaKo powiakaka ba nuapa-pa, potowe pade tulungika kami.” 23 Agiana niotikaya ni Yesus: “Nuapa pade niulimu, ‘ande mamalaKu!’ Nuapa-pa mamala rapowia, asala muparisayaKu.” 24 Pade nongaremo tuama nu ana ee: “Tua, niparisayaku-moKo. Tulungikuaku bona maroso ntoto poparisayakuKo!” 25 Pangkalio ni Yesus kadea-deaa oamo tou narata nosintobu, niparentamo ni Yesus wao tuwu ee: “Hee wao tuwu to nepakawongo pade nepakawojo, Kuparentako, pesuwumoko lako ri ana ei pade nemo oa mupesuaya!” 26 Nongaremo wao tuwu ee, pade nipopokasiridi-namo ana ee, nesuwu-yamo lako ri ana ee. Ana ee nikalio ewa tomate, nangkajadika nadea tou nanguli: “Namate-yamo.” 27 Pade nikakamumo ni Yesus pale nu ana ee pade nibaoNa bona memata. Pade nokongkoremo ana ee. 28 Pesuara ri sou peariara tado-namo yema ri sou ee, wule isira ngkola. Nepekutana-ramo si Yesus: “Nuapa sabana pade ikami tado namala nowura wao tuwu ee?” 29 Nesono i Yesus: “Wao tuwu ewa ee, tado mamala rawura ante nuapa-pa ntanina, sangadina ande tado ante sambaya.”

Pepoparonge karongkanina kapepaa ni Yesus

30 I Yesus ante ana-ana guruNa nampawia ngata ee pade nopapola polumakora noliu ri ngamba Galilea. Tado nadotaYa rancani ntou riumba peariaNa, 31 sabana i Yesus rancaNa nopatuduki ana-ana guruNa: “Yaku, Ana Manusia kana rawei ri kakuasa nu manusia, pade kana rapatesi, agiana ri eo katolu eona kana matuwu nculiKu.” 32 Ana-ana guruNa tado nanguncani nuapa nipatuduki-kara ni Yesus, agiana naekara nampekutanaYa.

Yemapa neliu kabetena ri olo nu ana-ana guru

33 Naliu ee naratamo i Yesus pade ana-ana guruNa ri ngata Kapernaum. Ri sou-rapa, nipekutanamo ni Yesus ana-ana guruNa: “Nuapa-da see nipombebiliimi ranca nolumako ee see?” 34 Agiana Tado nariara nesono, sabana ri tongo dala ee see namposisalai yema neliu kabetena ri olora. 35 Noncundamo i Yesus, pade nipokio-Namo sampulu rodua ana-ana guruNa ee. Pade niulikaka-Naramo: “Yema tou madota majadi panakouluna, ia kana majadi to popuri ntoto pade kana majadi batua nu sumawee tou.” 36 Pade nialamo ni Yesus sadua ngana kodi, nipopokongkorena ri ngayora. Nikalipuimo ni Yesus ana ee, pade niuli-namo ri ana-ana guruNa: 37 “Yema-yema mampadokoi sadua ngana kodi ewa ei, ri rara nu sangaKu, ia nampadokoiKu. Pade yema-yema mampadokoiKu, tado Yaku nidokoina, agiana nampadokoi to pantuduKu.”

Sadua tou tado ana guru ni Yesus nowura seta

38 Pade nangulimo i Yohanes si Yesus: “Guru, naria nikalioka sadua tou nowura wao tuwu ri rara nu sangaMu. Agiana nitagikaya apaa tado tou lako si kita.” 39 Pade nangulimo i Yesus: “Nemo mitagiya, apaa tado maria saduaa tou mowia nuanu nadupa lako ri rara nu sangaKu, mamala mangkaneneKu. 40 Yema-yema tado nangewata, iamo to namposambirata. 41 Ku'ulikaka komi: Kakono-konona, yema-yema mampanginui komi sancangkiri ue sabana ikomi topantutu Mbagou Topepakasalama, tou ee kana mantarima tombona.”

Nuanu nampaka jeko tou

42 “Yema-yema mampakapusa sadua ana kodi to namparisayaKu agilounamo raloeka watu pogilia ri tambolona pade ratadiaka ri tasi, aga nemo nasuku ntomo nu Allatalaya. 43 Ande palemu mowia jeko, tompomo palemu etu. Agilou napa mopale sambirako matuwu ante Allatala aga nemo mopale rombirako mesua ri naraka, ri apu tado maria kamateana. 44 Isee ngoni ule tado mamate pade apuna tado maria kamateana duu-na masae-sae. 45 Iweetu mbii ande paamu mampakeniko mowia jeko, tompo paamu etu. Agilouna mopaa-sambirako matuwu ante Allatala aga nemo mopaa-rombirako mesua ri naraka. 46 Isee ngoni ule tado mamate ante apu tado mbii maria kamateana duu-na masae-sae. 47 Pade ande mata-mu mampakeniko mowia jeko, sungki mata-mu. Agilouna momata sambirako mesua ri Poparentaa nu Allatala, aga nemo momata rombirako ratende ri naraka. 48 Isee ngoni ule tado mamate ante apu tado mbii maria kamateana duu-na masae-sae. 49 Sumawee manusia rapesoba ante kapepaa ewa kapane nu apu. 50 Unu nabelo ami-yada, agiana ande matawo-damo, ante nuapa-pa komi mampakapaga nculiya? Etumo ikomi kana matuwu ewa unu pade matuwu mosingkabelo ante tou ntani.”

Markus 10

Pogaa

1 Noupu ee neongkomo i Yesus lako isee nalou ri ngamba Yudea pade ri ngata sambote nu ue Yordan. Riumba-umba i Yesus malou, nasintobu mbiimo tou dea nantolelikiYa. Pade nipatuduki-Naramo ewa kabiasaaNa oa ee. 2 Narata mbiimo basangkia dua to Farisi namei si Yesus madota mampanawuYa. Nipekutana-ramo i Yesus: “Ande mantutu atura nu agamata, mamala sadua baleilo mampogaaka bangkelena?” 3 Nesono i Yesus: “Parenta nuapa niweika komi ni Musa?” 4 Nesonora: “I Musa nampaliu baleilo mampogaaka bangkelena, asala napowia ncala sura pogaa.” 5 Niulikaka-ramo ni Yesus: “I Musa notulisi parenta ee, apaa nakaja gaga komi sumawee to Yahudi nipatuduki. 6 Agiana lako ri pamulana, tempo nu Allatala nopajadi manusia, niuli ri lolitaNa, ‘Allatala nopajadira baleilo pade bangkele, 7 etumo sabana sadua baleilo kana mampaleisi tuama ante tinana pade mopasangkani ante bangkelena, 8 nangkajadika tou rodua mosaongu woto.’ Bona tado-mo roduara, aga majadi saongu wotora-damo. 9 Etumo sabana, nuapa nuanu nipasangkani nu Allatala, tado mamala napopogaa nu manusia.” 10 Nesuarapa ri sou, ana-ana guruNa nampekutanaYa nuapa batuana nuanu niuliMu ee see. 11 Niuli ni Yesus si sira: “Yema-yema mampogaaka bangkelena pade mampobangkele bangkele ntanina, tou ee nobualosi ri bangkelena to puu. 12 Iweetu mbii ande bangkele mampogaaka baleilona pade mampobaleilo baleilo ntanina, tou ee mbii nobualosi ri baleilona to puu.”

Yesus nantiroi ngana-ngana

13 Noupu ee naria basangkia dua tou nangkeni ngana-ngana si Yesus, bona Nakakamu pade Natiroira. Agiana ana-ana guruNa namposodo tou-tou ee. 14 Nangkalio ee, nasodomo i Yesus pade niuli-Namo ri ana-ana guruNa ee: “Palambakamo ngana-ngana etu mamei si Yaku. Nemo ratagira, apaa tou ewa isira eimo todea nu Allatala. 15 Ku'ulikaka komi: Kakono-konona, yema-yema tado matundu ri Allatala ewa katundu nu ngana kodi ri totuana tado mpuu mamala majadi todea nu Allatala.” 16 NoupuYa nanguli iwee, nikalipuimo ni Yesus ngana-ngana ee, pade nountu paleNa ri korora pade nantiroira.

To nasugi nakaja mesua ri Poparentaa nu Allatala

17 Ranca ni Yesus nolumako lako isee, naratamo sadua baleilo nokukumbeno nampoberatakaYa. Tou ee notumbukotu ri ngayo ni Yesus pade nepekutana: “Guru to nabelo, nuapa ntoto-da kupowia bona mamalaku mantarima tuwu liu-liu?” 18 Nesono i Yesus: “Nuapa sabana niulikaka-muKu to nabelo? Tado naria tou nabelo sangadina Allatala ngkola. 19 Nincanimumo parenta-parenta nu Allatala: ‘Nemo mepatesi, nemo mobualo, nemo mangio, nemo maboa, nemo mebagiu, pade nu bila tuamamu pade tinamu.’ ” 20 Pade nangulimo tou ee si Yesus: “Guru, Sumawee parenta etu nipowiakumo lako ri kanguraaku.” 21 Niololemo ni Yesus tou ee ante toweNa, nanguliYa: “Sangayapa nuanu mupowia. Malouko mobalu sumawee gagumu, weikakamo doina ri tou netowei, bona iko kana mamparata gagu ri suruga. Moupuko mowia ee mameimoko pade mantutuKu.” 22 Nirongenapa i Yesus nanguli ewa elouria, nasuemo rarana, pade nalou-yamo ante susa rarana apaa nadea mpuu gaguna. 23 Niololemo ni Yesus ana-ana guruNa, pade niuli-Namo si sira: “Nakaja mpuu to nasugi majadi todea nu Allatala.” 24 Ana-ana guruNa namoleara namparonge nuapa niuli ni Yesus. Pade nanguli mbiimo i Yesus: “Ana-anaKu, nakaja ami majadi todea nu Allatala. 25 Magampa-pa saongu unta mesua ri kamboa nu jaru pade to nasugi mesua ri Poparentaa nu Allatala.” 26 Nuanu niuli ni Yesus elouria nowia ana-ana guruNa nakioma, nangkajadika nombepekutana-ramo: “Ande iwee, yemada wea to mamala masalama?” 27 Niolole-ramo ni Yesus pade nisonoiNa: “Manusia tado mamala mampakasalama manusia. Agiana, ande Allatala mamalada mampaksalama sumawee manusia. Apaa Allatala mamala mowia nuapa-pa.”

Tombo mantutu i Yesus

28 Pade nangulimo i Petrus si Yesus: “Beiwa ante ikami ei. Nipawiakamo ngila-ngayana pade nantutuKo, nuapamo kami karata!” 29 Nesono i Yesus: “Ku'ulikaka komi, kakono-konona butu dua tou nampaleisi souna, ba sararana baleilo, ba sararana bengkele, ba tinana ba tuamana, ba ana-anana, ba bonde mpuu-namo, apaa nantutuKu pade nampopowole Kareba Belo lako ri Allatala, 30 tou ee kana mantarima melabi-labipa kadeana ri eo ngkapurina ei, mantarima mbii-yapa satuu ngkani kadea nu souna, sararana baleilo, sararana bangkele, tinana, ana-anana, pade bondena. Agiana ia mbii kana nawesoki nu singkapada manusia. Pade ri eo ngkapurina ngoni, tou ee kana mantarima tuwu liu-liu. 31 Agiana nadea tou ngkapuri ei nibila nu manusia, ri eo ngkapurina tado nabila nu Allatala. Pade nadea tou ngkapuri ei tado nibila nu manusia ri eo ngkapurina nabila belo nu Allatala.”

Popeparonge katolu ngkanina kapepaa ni Yesus

32 Ranca ni Yesus pade ana-ana guruNa nolumako nalou ri ngata bete Yerusalem, i Yesus nolumako nokoulu, pade nakiomamo ana-ana guruNa. Pade tou-tou nantutura naeka. Nipokiomo ni Yesus ana-ana guruNa pade niulikakaNa kana maria ngoni nuanu majadi ri wotoNa. 33 NiuliNa: “Ronge, ikita ei malou ri ngata bete Yerusalem. Radou ngoni, Yaku, Ana Manusia kana rawei ri tobalia-tobalia to Yahudi ri matana pade topande ri Buku Taurat. Pade kana rasukura duu-na mamate-Kumo, pade raweira ri tou tado to Yahudi. 34 Pade kana rakanenera-Yamo, rateilusira, rasalapeara, pade rapatesi-Yamo. Agiana ri eo katolu eona kana matuwu mpanculiYa.”

Perapia ni Yakobus ante i Yohanes tado meparenta aga melayani

35 Noupu ee i Yakobus pade i Yohanes ana-ana ni Zebedeus namei si Yesus, pade nanguli: “Guru, naria sangaya nuanu kapodota Mupowiakaka.” 36 Nesono i Yesus: “Nuapa nuanu mipodota Kupowiaka komi?” 37 Nesonora: “Ande Iko moparenta ante kakuasaMu, ikami madota moncunda ri pangkana pade ri pangkabeoMu, bona mamala mbii kakami moparenta ante Iko meliu lako ri ntanina.” 38 Nesono i Yesus: “Tado nincanimi nuapa niperapimi. Mipakuleda ngoni mantodosaka kapepaa ewa kapepaa Kutodosaka pade mamate ewa Yaku?” 39 Nesonora: “Kapakule.” Pade nanguli mbiimo i Yesus: “Mitodosaka amida kapepaa ewa kapepaa nitodosakaKu, pade mamate ewa Yaku. 40 Agiana ande manguli yema moncunda ri pangkanaKu ba ri pangkabeoKu, tado Yaku mobotusi. Agiana nibotusimo nu Allatala yema-yema moncunda ri poncunda ee.” 41 Nirongepa nu sampulu ana-ana guru ni Yesus ntanina perapia ni Yakobus pade i Yohanes, nasodo-ramo si Yakobus pade si Yohanes. 42 Nipokio pura-ramo ni Yesus, pade niulikakaNa: “Nincanimida mbagou-mbagou to tado nanguncani Allatala nampobatua todeana. Pade sumawee pangka-pangka bete ee noparenta ante sekera. 43 Agiana ikomi tado mamala ewa ee. Pegoliana, yema madota rapemabose ri olomi ei, ia kana madota mipobatua. 44 Pade yema to madota majadi panakouluna ri olomi ei, kana madota mipobatua pura. 45 Sabana Yaku, Ana Manusia tado marata bona ralayani. Agiana Yaku marata bona melayani pade mambei inosaKu bona mampakasalama tou dea lako ri jekora.”

I Yesus nampakabelo i Bartimeus

46 Noupu ee naratamo i Yesus ante ana-ana guruNa ri ngata bete Yerikho. Neongkomo i Yesus pade ana-ana guruNa ante todea nantutuYa nampawia ngata ee. Tempo ee naria sadua toburo noncunda ri soso dala nerapi-rapi. Sangana i Bartimeus, ana ni Timeus. 47 Pamparongena to poliu ee i Yesus lako ri Nazaret, nongare-yamo: “Yesus to nipomulika ni Daud, potowekuaku!” 48 Pade nadea tou ri olora isee nangontikaya pade nitudura malino. Agiana neliu mbiipa karimboso mpongarena: “Muli ni Daud, potowekuaku.” 49 Pade neuntumo i Yesus pade nanguli: “Pokio-yamo.” Pade nipokio-ramo tou naburo ee see. Niulira: “Karooko. Iko nipokio ni Yesus, pokongkoreko.” 50 Pade toburo ee see niloncu-namo powaru ndoena karolapina, pade nagasi-gasi nokongkore nalou si Yesus. 51 Nipekutana-yamo ni Yesus: “Nuapa dotamu Kupowiakako?” Nesono toburo ee: “Guru, yaku madota mekalio!” 52 Nangulimo i Yesus: “Koumoko, apaa niparisayamu-Kuda, nabelo-mo mata-mu.” Bulawee ee mbii nekaliomo tou ee. Pade nitutu-namo i Yesus ri polumakoaNa.

Markus 11

Yesus niune ri ngata bete Yerusalem

1 Pade nipapolamo ni Yesus ante ana-ana guruNa polumakora, narata-ramo najungku ngata bete Yerusalem pade neuntu ri bulu Zaitun najungku ngata Betfage pade ngata Betani. Peuntura nitudumo ni Yesus rodua ana guruNa mokoulu, 2 pade nitetesiNa: “Malou komi ri ngata ri ngayota ei, pesuami ri ngata ee, maria ngoni mikalio saongu keledai pagurua nitakaa, to tadopa naria nisawi nu tou. Kakasi keledai ee pade keni tumei. 3 Pade ande maria tou mampekutana komi nuapa sabana pade nikakasimi keledai etu, misonoiya: ‘I Pue namparalou, Ia dodo-damo mampopanculi isei.’ ” 4 Nalou-ramo, pade nirata-ramo saoungu keledai pagurua nitaka ri wombo wala ri soso dala. Nikakasi-ramo keledai ei. 5 Pade basangkia dua tou naria isee nampekutanara: “Hee, nuapa nipowiami? Nuapa pade nikakasimi keledai etu?” 6 Nisonoi-ramo ewa petetesi ni Yesus. Pade nipalambaka-ramo nu tou-tou ee mangkeni keledai ee. 7 Karatara si Yesus nilampini-ramo kuntongo nu keledai ee ante powaru ndoera, noupu ee nencawimo i Yesus pade noncunda ri kuntongo nu keledai ee. 8 Nadea mbii tou nowente powaru ndoera ri dala, naria mbii tou ntanina notantare raa-raa ngkou notawa ri dala to nialara lako ri bonde. 9 Tou-tou nolumako nokoulu pade to petutu nopuri ri bengo ni Yesus nongare neune, niulira: “Hosana! ‘Niune-Yamo to narata ante kuasa ni Pue,’ 10 Nitiroi-Yamo to marata meparentaa, ewa poparentaa ni Daud tumputa. Niunemo Allatala To Neliu Kalangkona!” 11 Koupuana naratamo i Yesus ri ngata bete Yerusalem, pade nesua ri sumawee karawaa Sou nu Allatala. Isee nekamata-Yamo ntiku-ntikuna. Apaa nalerumo, neongko-Yamo nalou ri ngata Betania noroa-roa ante sampulu rodua ana guruNa.

Yesus nampokaranalaka kou ara

12 Kaneilenapa, rancara nolumako lako ri ngata Betania, naoromo i Yesus. 13 Lako nakawao-dapa nikalioNa sampuu kou ara notawa narumbu. Nalou-Yamo ri kou ee nangkalio ba naria wuana. Agiana karataNa ri puu nu kou ee, tado-Namo nuapa niratana, aga tawa-tawa ngkolana, sabana tempo ee tadopa uatuna kou ee mowua. 14 Pade nipokaranalakamo ni Yesus kou ara ee: “Mopamula eo ei tado-mo maria saduaa tou mangkondi wuamu duu-na masae-sae!” Ana-ana guruNa namparonge lolita ee.

Yesus nopagasa Sou nu Allatala

15 Noupu ee narata-ramo ri ngata bete Yerusalem, pade naloumo i Yesus ri karawaa Sou nu Allatala. Isee-Yamo nowura sumawee to pobalu-balu pade to pangoli ri karawaa Sou nu Allatala. Nikalibantua-Namo meja-meja to popagoli doi, pade polanga-polanga to pobalu tonci banggebodo nibalingkoana. 16 Pade tado-mo nipaliuNa tou nangkeni nuapa-pa moliu ri karawaa Sou nu Allatala ee. 17 Noupu ee nipatudukimo ni Yesus tou-tou isee. NanguliYa: “Ri rara Buku Nagasa nitulisi ewa ei: ‘SouKu kana rakasangai sou posambayaa sumawee to ri wongko dunia.’ Agiana ikomi nopajadi pentabongoa to nadaa!” 18 Tempo nu tobalia-tobalia to Yahudi ri matana pade topande ri Buku Taurat namparonge i Yesus nowia ewa ee nopamula-ramo nangonco dala bona mamala mopatesiYa. Agiana naeka mbii-rada si Yesus, apaa nadea tou ndonu mpuu pade namoleara namparonge pepatududikiNa. 19 Moliwo madedipa, nangkosumo i Yesus pade ana-ana guruNa lako ri ngata ee.

Kou ara to nabangimo pepatuduki ni Yesus nancambelai sambaya

20 Sangkabaa-baa mpisi kaneilena, tempora nampaliu kou ara ee, nikalio-ra puu nu kou ee nabangimo tudu ri lari-larina. 21 Pade nitoramo ni Petrus kajadia saeo naliu. Pade nangulimo i Petrus si Yesus: “Guru, pekalio! Kou ara to nipokaranalakaMu ee nabangimo!” 22 Nesono i Yesus: “Parisayamo Allatala. 23 Ku'ulikaka komi: Kakono-konona mamalada komi mangulikaka bulu ei: ‘Kateongko-moko pade matetadi ri rara nu tasi!’ Nuanu ee kana rapowiaka komi, asala tado morandua rarami, pade miparisaya nuanu niulimi ee mpuu-mpuu madupa. 24 Etumo sabana mitora ei: Ande mosambaya komi pade merapi sangaya-sangaya, parisayamo niweikamo komi nu Allatala nuapa to niperapimi, pade ikomi kana mantarima. 25 Pade ande mosambaya komi, agiana rarami tado masana ri tou ntanina, ampungi ncala ulu tou ee, bona Tuamamu ri suruga mbii moampungi jeko-jekomu. 26 Agiana ande tado madota komi moampungi tou ntani, Tuamamu ri suruga mbii tado madota moampungi jeko-jekomi.”

Pepekutana kakuasa ni Yesus

27 Noupu ee nanculimo i Yesus ante ana-ana guruNa ri ngata bete Yerusalem. Pade rancaNa nolumako nantoleliki karawaa Sou nu Allatala, nameimo tobalia-tobalia to Yahudi ri matana, topande ri Buku Taurat pade topangkeni-topangkeni to Yahudi si Yesus. 28 Pade nipekutana-raYa: “Ante kuasa nuapaKo nowia sumawee nuanu etu? Yema to nambeiKo kuasa ee, nangkajadika namalaKo nowia nuanu etu?” 29 Nesono i Yesus: “Yaku mbii madota mampekutana komi. Misono ncala ulu pade Ku'ulikakada komi ante kuasa ni yemaKu nowia nuanu ei. 30 I Yohanes nebaptis ante kuasa ni yema, ante kuasa nu Allatala-da ba kuasa nu manusia-da?” 31 Noupu ee nombepekutana-ramo simbu isira tobalia-tobalia to Yahudi ri matana pade topangkeni-topangkeni to Yahudi. Nangulira: “Ande ta'uli, ‘Ante kuasa nu Allatala,’ Naulimo ngoni, ‘Nuapa pade tado niparisayami i Yohanes?’ 32 Agiana nakaja mbii ande ta'uli: ‘Ante kuasa nu manusia.’ Sabana naeka mbii-rada ri tou dea, apaa sumawee tou namparisaya i Yohanes ee mpuu-mpuu nabi.” 33 Pade nesonora: “Tado nincanika.” Pade nangulimo i Yesus si sira: “Ande iweetu wea, Yaku mbii tado Ku'ulikaka komi ante kuasa ni yemaKu nowia sumawee ee.”

Markus 12

Porapaika topobago-topobago ri bonde anggur

1 Noupu ee nangulimo i Yess ante porapaika ri tobalia-tobalia to Yahudi ri matana, topande ri Buku Taurat bo topangkeni to Yahudi. NiuliNa: “Naria sadua tumpu bonde nantudu batua-batuana mowia bonde anggur pade mowia rawala ntikura. Pade mowia pongko rapearira mopaoro bonde. Noupupa sumawee nipowiara, nipopesewa-namo bonde ee ri topobago-topobago pade nalou-yamo ante batuana ri ngata ntanina to nakawao. 2 Naratapa tempona rapuputimo wua nu anggur ee, nitudumo nu tumpu bonde ee batuana malou ri topobago-topobago bonde ee mangala bagiana. 3 Agiana topobago-topobago ee nosoko batua ee. Noupu ee ninampara, pade nitudu nculi-ramo batua ee ante pale ngkaloa. 4 Noupu ee nitudu mbiimo nu tumpu bonde ee batua ntanina. Agiana topobago-topobago ee nonampa woo nu batua ee, pade niwurara pade nipolibuka lakora. 5 Nitudu mbiimo nu tumpu bonde ee sadua batua ntanina. Agiana nipatesi-rada batua ee. Iwee oamo powiara batua-batua ntanina, naria to ninampara pade naria mbii to nipatesira. 6 Naria sadua-damo naboli, ana toweana-damo. Jadi nitudu-namo anana ee malou ri topobago-topobago ee. Nipekirina: ‘Anaku ei kana rapotongko-ra.’ 7 Agiana topobago-topobago ee nombeulikaka: ‘Ei-yamo to pancosora bonde anggur ei. Kameita mopatesiya, bona ikita-damo mancosora bonde ei.’ 8 Nisoko-ramo ana ee, pade nipatesira. Noupu ee nitadira batana ri sawaliku nu bonde anggur ee.” 9 Ande pekiri: “Nuapa napowia nu tumpu bonde anggur ee? Ia dodo kana marata pade mopatesi topobago-topobago ee, pade bonde ee nawei ri topobago-topobago ntanina. 10 Natantu nibasa-mimo lolita nu Allatala ri rara Buku Nagasa: ‘Watu nitadiaka to powia-to powia sou najadi parawatu. 11 Eimo pobago ni Pue, nadupa mpuu!’ ” 12 Pade topangkeni-topangkeni to Yahudi to namparonge porapaika ee, nampesimbukui mosoko i Yesus, apaa nincanira porapaika ee niwunuka ni Yesus si sira. Agiana naekara ri tou dea megoli mampobalira. Pade nipaleisi-ramo i Yesus.

Nancambelai pobayari balasitee ri Mbagou Bete Romawi

13 Basangkia dua to Farisi pade basangkia dua topantutu i Herodes nitudu mopanawu i Yesus ante pepekutana-pepekutana. 14 Narata-ramo si Yesus pade nanguli: “Guru, nincanika Iko to nanoa pade tado naeka ri tou ntani. Iko nopatuduki ante kakonoana nancambelai dota nu Allatala ri manusia, apaa Iko tado nangkalio lenceKo. Ande pamparatamu Iko, mamala-da mobayari balasitee ri Mbagou Bete Romawi ba tado? Kana kabayari mpuu-da ba tado?” 15 Agiana nincani ni Yesus kabelo wongkora. Pade nesonoYa: “Nuapa pade mipanawu-Ku ante pepekutana ewa etu! Popakalioka-Ku sampeka doi dinar.” 16 Noupu ee niweikara-Yamo sampeka doi dinar. Pade nipekutana-ramo ni Yesus: “Gambara pade sanga ni yema ei?” Nesono-ra: “Mbagou Bete.” 17 Nanguli i Yesus: “Ande iweetu wea, weikaka Mbagou Bete nuapa nuanu nu Mbagou Bete, pade weikaka Allatala nuapa nuanu nu Allatala.” Namoleara mpuu-ra namparonge-Ya.

Pepekutana to Saduki nancambelai tou matuwu mpanculi

18 Narata-mo basangkia dua to Saduki nampotomuka i Yesus. (Isira ei to namparata tado maria tou namate matuwu mpanculi). Pade nipekutana-ramo i Yesus: 19 “Guru, i Musa notulisikata parenta ewa ei: ‘Ande sadua baleilo mamate pade tado noana, sararana kana mampobangkele baluna, bona maria mulina ri to namate ee.’ 20 Beiwa ante kajadia ewa ei. Nariamo papitu to nosarara. To ulumbua nobangkele, pade namate agiana tado noana. 21 Noupu ee suncuna noncamboko ante balu nu tuakana, ia mbii namate agiana tado noana. Nuanu ewa ee najadi mbii ri sararana katotoluna, 22 pade iwee oamo duu ri sararana kapapitu. Koupuana bangkele ee mbii namate. 23 Ri eo katuwua nculi ntomate, birantua yema bangkele ee? Apaa sumaweera papitu ee nampobangkeleya!” 24 Pade nesonomo i Yesus: “Ikomi ei tado mpuu nanoto rarami. Apaa tado nincanimi isi to naria ri rara Buku Nagasa bo kakuasa nu Allatala. 25 Sabana ande tou namatemo matuwu nculi, tado-mo mobangkelekira, agiana katuwura ewa malaeka ri suruga. 26 Pade nancambelai tou namate natuwu nculi, tadopa nincanimi nuanu natetulisi ri rara buku ni Musa? Tempo nu Allatala nampopesuwu koroNa si Musa ri rara nu kawoko mporui nengkalala, pade Allatala nanguli si Musa: ‘Yaku eimo Allatala ni Abraham, Allatala ni Ishak pade Allatala ni Yakub.’ 27 Allatala ee tado Allatala nu tou namate. Iamo Allatala nu tou natuwu. Tado mpuu nanoto rarami!”

Poko nu parenta

28 Pade naratamo sadua topande ri Buku Taurat namparonge nombesono ni Yesus ante to Saduki. Topande ri Buku Taurat ee nangkalio ande i Yesus nosonoi tou-tou ee ante kakonoana. Ee-mo sabana pade nepekutana-yamo si Yesus: “Nuapa ntotoda poko nu parenta lako ri sumawee parenta ntanina?” 29 Nesono i Yesus: “Eimo parenta paramulana: ‘Ronge, ikomi to Israel! Pue Allatala-ta, sadua ngkola. 30 Potowe Pue Allatalami ante sumawee reke rarami, ante sumawee inosami, ante sumawee pampekirimi, pade ante sumawee karosoami.’ 31 Parenta karongayana: ‘Potowe singkapada manusiami, ewa pampotowemi koro dodomi.’ Tado naria parenta ntanina to neliu lako ri parenta rongaya ee.” 32 Pade nangulimo topande ri Buku Taurat ee si Yesus: “Nakono mpuuda Guru nuanu niuliMu etu: I Pue Allatalata sadua ngkola, tado naria Allatala ntanina. 33 Pade manusia kana mampotowe Allatala ante sumawee reke rarana, pade ante sumawee pampekirina, pade sumawee karosoana. Pade ia mbii kana mampotowe singkapada manusiana ewa pampotowena koro dodona. Ee-mo neliu belona lako ri penomba ratunu pade penomba-penomba ntanina ri Allatala.” 34 Nikalio ni Yesus topande ri Buku Taurat ee sonona nabelo mpuumo. Pade niulikaka-yamo ni Yesus: “Maparamoko majadi todea to natundu ri Poparentaa nu Allatala.” Noupu ee tado-mo naria saduaa to nabia nampekutana i Yesus.

Katetokeiya ni Yesus ante i Daud

35 Ranca ni Yesus nopatuduki ri karawaa Sou nu Allatala, nanguli-Yamo: “Beiwa pade topande ri Buku Taurat mamala manguli Mbagou Topepakasalama ee muli ni Daud? 36 I Daud dodo mbii, apaa nipesua Inosa Gasa nu Allatala nanguli nancambelai Mbagou Topepakasalama ewa ei: ‘I Pue Allatala nanguli si Pueku: Poncundamo mbiira ri ngkanaKu, duu-na Kupowia bali-baliMu matundu siKo.’ 37 I Daud dodo nobila mpuu Mbagou Topepakasalama ante nokasangai-Ya Pueku. Jadi ande iwee, nuapa pade topande ri Buku Taurat nanguli Ia muli ni Daud ngkola?” Tou dea ri karawaa Sou nu Allatala nadonu namparonge pepatuduki ni Yesus.

Yesus nampopatora bona mainga ri topande ri Buku Taurat

38 Ri rara pepatudukiNa nangulimo i Yesus: “Mainga komi ri topande ri Buku Taurat. Nipobelora nolulumako ante powaru nandoe to nasuli olina pade madota ra-bila ri potomu-potomu. 39 Isira ei nipobelora moncunda ri poncunda nto nibila mpuu ri rara nu sou penombaa to Yahudi pade ri karamea-karamea. 40 Isira ee nampabagiu tobalu-tobalu pade noago soura. Pade notalendusi inggura nadaa ee, nosambaya-ramo rapakalanga-langara. Mantomo mpuu ngoni sukura!”

Kolete tobalu netowei

41 Tempo ni Yesus noncunda nosinti ngayo ante peti kolete ri sou penombaa to Yahudi, i Yesus nokamata tou-tou nopasua koletera ri rara mpeti ee. Nadea to sugi nopasua koletera nelabi kadeana, 42 pade narata mbiimo sadua tobalu netowei. Tobalu ee nopasua rompeka doi ngkala, doi to nakodi mpuu matana. 43 Pade nipokiomo ni Yesus ana-ana guruNa pade niulikakaNa: “Ku'ulikaka komi, kakono-konona tobalu to netowei edou nopasua kolete ri rara peti edou nelabi kadeana lako ri to nipasua nu sumawee tou-tou ntanina. 44 Sabana sumaweera nambei lako ri pelabi nu gagura. Agiana tobalu edou noudamo netowei mpuu katuwuna niweina sumawee to naria siya, bo sumawee kaparaloua ngkatuwuna.”

Markus 13

Sou nu Allatala kana rarobo

1 Tempo ni Yesus nesuwu nampawia karawaa Sou nu Allatala, naria sadua lako ri ana-ana guruNa nanguli: “Guru, kalio sou-sou edou, kamata watu-watuna. Nabete mpuu!” 2 Nesono i Yesus: “Nangkalio sou-sou nabete edouko? Tado-namo saongua watu lako ri sou-sou edou kana maboli mombesuncu ri peariana. Sumaweena kana rarobo.”

Paramula nu kapepaa

3 Noupu ee naloumo i Yesus ri Bulu Zaitun, pade noncunda nongayosi Sou nu Allatala. Naratamo i Petrus, i Yakobus, i Yohanes pade i Andreas nampololitakaYa bongo-bongo. 4 Nangulira siYa: “Guru, ulikakakaka kami, neipia sumawee ee kana madupa? Pade nuapa pampetonondi ande maratapa tempona?” 5 Nisonoira ni Yesus: “Maingada, nemo rabagiu komi. 6 Madea tou marata mampobalu sangaKu pade manguli, ‘Yakumo Mbagou Topepakasalama,’ pade mobagiu tou dea. 7 Ande mironge wotu-wotu to poiwali pade kareba-kareba to poiwali, nemo maeka komi. Sumawee ee kana rapadupa, agiana tadopa kaopu nu dunia ee. 8 To sangatana kana moiwali mangewa to sangatana. Kambagoua to saonguna kana moiwali mangewa kambagoua ntanina. Riumba-umba kana maria linu bo narata nu oro mpei. Sumawee ee paramula nu kapepaa ri wongko nu dunia ei dapa. To nantambei oa kantomona, ewa kadua to nitodosaka nu bangkele noana kasae-saeya kadua-duaa. 9 Ikomi kana mainga, sabana ikomi ei rasoko bo rakeni ri ngayo to potangara. Kana ranampa ri rara nu sou-sou penombaa. Ikomi kana rakeni ri ngayo topoparenta-topoparenta pade mbagou-mbagou, sabana ikomi ei topantutu-Ku. Pade isee-mo logami mampololita mancambelai-Ku si sira. 10 Kareba Belo lako ri Allatala ee kana rapopowole ri sumawee manusia ri dunia. 11 Pade ande rasoko komi rakeni ri to potangara agama, nemo masusa rarami mampekiri nuapa nuanu miuli. Agiana maratapa tempona rapopololita-mo komi, uli-mo nuapa to niulikaka komi. Apaa lolita miuli ee tado lolita dodo-mi, agiana lolita narata lako ri Inosa Gasa nu Allatala. 12 Kana maria tou mambei sarara-na bona rapatesi. Iweetu mbii nuanu majadi riolo nu tuama ante ana-na. Ngana-ngana kana mangewa tina-tuamana, pade mambei totuara bona rapatesi. 13 Ikomi kana rapodaa nu sumawee tou sabana ikomi topantutu-Ku. Agiana yema to maroso peparisayana si Yaku duu-na koupuana, ia kana napakasalama nu Allatala.”

Kapepaa ntomo pade mbagou Topepakasalama tado nakono

14 “Kana mikalio sadua to nadaa mpuu to nipodaa nu Allatala. Tou ee mokongkore pade mampakarumu pearia to nitagika-ya. (Yema-yema mobasa napeirara nuapa batuana) Tempo ee tou to natida ri ngamba Yudea kana mangani ri wumbu bulu. 15 Tou-tou to naria ri wumbu nu sou, ande mesompoya nemo mesuaya ri rara ncou mangala nuapa-nuapa. 16 Tou to naria ri bonde nemo manculi mangala powaru ndoena. 17 Metowei-mo bangkele-bangkele to notiana bo nopasusu anana tempo ee. 18 Mosambaya-da bona kajadia ee nemo majadi ranca nu eo daa. 19 Ri eo-eo kapepaa ee kana maria kasusaa to tadopa naria nadupa lako popamula nu Allatala nopajadi dunia duu ngkapuri ei, pade tado-mo maria mbii ngoni majadi. 20 Ande rapana tado napakagasi nu Allatala tempo kapepaa ee, tado-namo saduaa tou masalama. Agiana apaa nantora todea nu Allatala, nipakagasi-Namo tempo ee. 21 Ri tempo ee ande sadua manguli si komi: ‘Kalio, Mbagou Topepakasalama ee naria isei!’ Ba ‘Kalio, emei-Ya ria!’ Nemo miparisaya tou ee. 22 Apaa mbagou topepakasalama to tado nakono pade nabi-nabi to tado nakono kana marata. Isira kana mampowia kakuasa melabi-labi pade mampowia nuanu nadupa bona mampabagiu tou dea, ande mamala mbii todea nu Allatala. 23 Etumo sabana, ikomi kana mainga! Sumawee ee nipopanguncanika-Kumo komi noudamo tadopa najadi nuanu ee.”

Karata Ana nu Manusia pade porapaika nu kou ara

24 “Maliupa tempo kapepaa ee, eo majadi madedi, wula tado-mo mewanta. 25 Betue-betue manawu lako ri langi, pade sumawee karampua nakuasa ri langi mosimpogara. 26 Pade ri tempo ee, sumawee tou mangkalioKu, Ana nu Manusia marata ri dunia nakeni mpesompo nu gawu ante sumawee kakuasaa pade kamaradikaaNa. 27 Ia kana mantudu malaeka-malaekaNa mopasiromu tou-tou nipelisiNa lako ri aopo soki nu dunia, lako ri wuntu-wuntu nu dunia marata ri wuntu-wuntu nu langi.” 28 “Alamo pepatuduki porapaika lako ri kou ara. Ande mikalio raa-raana motawa maroamo, mincanimo mapara mapokayomo. 29 Iweetu mbii, ande mikaliopa sumawee nuanu niuliKu ee, mincanimo najungkumo tempoKu marata. 30 Ku'ulikaka: Kakono-konona sumawee kajadia ei kana majadi, noudamo tadopa mamate pura tou natuwu ngkapuri ei. 31 Langi bo dunia mamala-da moupu, agiana lolitaKu ei bate-batena duu-na masae-sae. 32 Noudamo iwee, tado-namo saduaa tou manguncani neipia eona ba neipia jaana. Malaeka-malaeka ri suruga tado nincanira, bo Yaku dodo, Ana nu Allatala tado nanguncani, aga TuamaKu ri suruga nanguncani.”

Pepatuduki bona mainga

33 “Etumo mainga bo majaga-jaga komi, apaa tado nincanimi neipia tempona. 34 Nuanu ee nasimbei ante tou nampawia souna nalou ri kakawaosana. Pade nantudu batua-batuana mourusi souna, nipakatantu-namo bagora sadua-sadua. To pojaga wombo, nitetesina bona mainga mpuu-mpuu. 35 Etumo kana mainga komi, apaa tado nincanimi neipia tumpu sou ee manculi, ba kinowia-da, ba ntongo bengi-da, ba parabaa-da, ba sangkababaa-da. 36 Bona ande marata ncanoraya, tado narata rancami maleta. 37 Nuapa niuliKu si komi ei, niulikaka mbiiKu ri sumawee tou, bona kana mainga komi mopea karataKu!”

Markus 14

Liwo mopatesi i Yesus

1 Ro eo-pa pade marata-da tempona Eo Paskah pade Eo Bete Roti Tado Nampake Ragi. Tobalia-tobalia to Yahudi ri matana pade topande ri Buku Taurat nangonco akalara bona mamala mosoko i Yesus bongo-bongo, pade mopatesi-Ya. 2 Agiana niuli-ra: “Nemo sintou nu Eo Karamea, bona nemo magesoa.”

Yesus niwila ante lana wongi

3 Bula ni Yesus ri ngata Betania, nangkondi ri sou ni Simon to nadua bose ee mpia, naratamo sadua bangkele si-Ya, nangkeni butolo watu pualam nikeisini nu lana narwastu to nasuli mpuu olina, nipowia lako ri lari ngkou nawongi. Pade niposo-namo tambolo nu butolo ee see, pade nidua-namo ri tanuana ni Yesus. 4 Basangkia dua tou isee nangkalio kajadia ee nagigi rara-ra pade nombeulikaka-ramo: “Nuapa pade nikakadatia-damo lana wongi edou? 5 Ande rabalu lana wongi edou olina melabimo lako ri toluatu dinara, pade doina mamalamo raweikaka to netowei.” Niposodo-ramo bangkele ee see. 6 Pade nangulimo i Yesus: “Palambaka-yamo. Nuapa mbii pade miposodo-yamo? Nuanu nipowiaka-na Ku ei nuanu nabelo-da. 7 To netowei naria oa-rada namporoa komi. Ande maria rara-mi mantulungi-ra mamala oada. Agiana ande Yaku ei tado moroa oa-ta. 8 Bangkele ei nampowia nuapa nuanu mamala napowiaka-Ku. Niwila ami-namo woo-Ku ante lana wongi mampasadia polumu koro-Ku. Noudamo tadopa tempona mamate-Ku. 9 Ku'ulikaka komi kakono-konona: ri sumawee dunia ei, riumba-umba kareba belo lako ri Allatala rapololita, nuapa nipowia nu bangkele ei kana rapololita oa bona ratora oa-ya.”

Yudas nampobalu i Yesus

10 Pade i Yudas Iskariot, sadua lako ri sampulu rodua ana-ana guru ni Yesus, nalou ri tobalia-tobalia to Yahudi ri matana ante patuju-na mampobalu i Yesus si sira. 11 Nasana ntoto rara-ra namparonge nuanu niuli ni Yudas ee, pade notipa-ramo mambeika i Yudas doi. Noupu ee nioncomo ni Yudas kalogaa-na mampobalu i Yesus.

Yesus nangkondi ri Eo Paskah ante ana-ana guruNa

12 Ri eo paramula nu eo bete Roti Tado Nampake Ragi, ri tempo nu tou nosambale bimba Paskah, nipekutana-Yamo nu ana-ana guru-Na: “Riumbamo kapasadiaka-Ko kondia-Mu mo Paskah?” 13 Pade nitudu-Namo rodua ana guru-Na pade nitetesi-Na: “Koumo komi ri ngata bete Yerusalem, maria ngoni mipotomu sadua baleilo nesimbu gumba. Tutu-yamo, 14 pade ulikaka tumpu sou nipesuami ee: ‘Ikami ei nitudu nu Guru-ka mampekutana ba riumba lontana Napangkondi mo Paskah ante ana-ana guru-Na.’ 15 Tou ee ngoni mantudoka komi lontana ri wumbuna to natoeyara. Ri lontana ee nagana puramo parewana. Isee pasadiaka-tamo pangkondita mo Paskah.” 16 Pade nalou mpuumo rodua ana guruNa ee see. Niratara ri ngata bete Yerusalem sumawee najadi ewa nuanu niuli puraNa ee. Pade nipasadia-ramo kondiara moPaskah. 17 Kawenginapa, naratamo i Yesus ante ana-ana guruNa ri sou nipasadiakara ee see. 18 Rancara nangkondi, nangulimo i Yesus: “Ku'ulikaka komi, kakono-konona maria ngoni sadua lako si komi namporoasiKu nangkondi ei kana mampobaluKu.” 19 Namparonge ee, nentuumo rara-ra. Pade sadua-sadua nampekutana i Yesus: “Tado ngoni yaku Pue?” 20 NesonoYa: “Tou ee ngoni sadua lako si komi sampulu rodua ei, to notula rotina ri loyaKu. 21 Yaku, Ana Manusia kana mamate ewa naria nitulisi ri rara Buku Nagasa. Agiana masilaka mpuu tou mampobaluKu! Nabelo loupa ande tado nariaya niote!”

Potoa pangkondi kawengina

22 Ranca ni Yesus nangkondi ante ana-ana guruNa, niala-Namo roti pade nosambaya-Yamo si Pue Allatala. Noupu ee nitibe-tibe-Namo roti ee ante paleNa, pade niweikakaNa ri ana-ana GuruNa nanguli lako: “Alamo pade kondimo, eimo koroKu.” 23 Noupu ee niala mbii-Namo panginua anggur. Nosukuru-Yamo si Pue Allatala, pade niweikaka mbii-Namo panginua anggur ee ri ana-ana guruNa. Pade nipombesawai-ramo nanginu. 24 Noupu ee niulimo ni Yesus: “Eimo raaKu, moparikonoi potipa ni Pue Allatala bona rapopodundesi tou dea. 25 Ku'ulikaka komi: Kakono-konona tado-mo oa Kuinu anggur ei, duu-na marata tempona neipia Allatala moparenta majadi Mbagou. Ri Poparentaa-Na ee-damo pade Kuinu-da anggur bou.”

I Petrus mampesapuka i Yesus

26 Noupu-rapa nododia dodia peune, nalou-ramo ri bulu Zaitun. 27 Nangulimo i Yesus ri ana-ana guruNa: “Sumaweemi ei kana mangani mampaleisiKu. Apaa naria nitulisi ri rara Buku Nagasa. Allatala nanguli: ‘Yaku kana mopatesi topoewu, pade bimba ewuana kana mosimpogara.’ 28 Agiana matuwu nculi-Kupa, malou-Kumo mampokouluka komi ri ngamba Galilea.” 29 Nanguli i Petrus: “Noupa sumaweera ei mangani mampawiaKo, yaku tado.” 30 Pade nangulimo i Yesus si Petrus: “Ku'ulikakako, kakono-konona bengi ei mbii tadopa motuturua manu rombati, tolu ngkanimoko mampesapukaKu.” 31 Nesono i Petrus ante rara mpuuna: “Noudamo kupomate mamporoasiKo, tado madotaku mampesapukaKo.” Iwee mbii niuli nu ana-ana guru ntanina.

Ri bonde Getsemani

32 Narata-ramo ri saongu bonde nisanga Getsemani, nangulimo i Yesus ri ana-ana guruNa: “Poncundamo komi isei, rancaKu malou mosambaya.” 33 Pade nibawei-Namo i Petrus, i Yakobus pade i Yohanes mamporoasiYa. Nomulei-Yamo naeka pade nasusa mpuumo raraNa. 34 Pade niuli-Namo si sira: “Nasusa mpuu raraKu ei, ewa to moliwo mamate nirasaiKu. Iseimo komi agiana maingada komi.” 35 Naloumo i Yesus nakawao saodi lako si sira, notumbukotu narapa ri tana pade nosambaya-Yamo. Ri rara nu sambayaNa ee nerapi-Yamo ande mamala tado-mo Natodosaka kapepaa ei. 36 NanguliYa ri sambayaNa ee: “Tuama, oh Tuama tado maria nuanu tado mamala madupa ande dota-Mupa. Lalimo kapepaa ei lako si Yaku, agiana nemo mantutu dotaKu, agina dotaMu Tuama.” 37 Noupu-Yapa nosambaya, nanculi-Yamo pade nirataNa ana guruNa to tolu ee see rancara naleta. Niulikaka-Namo i Petrus: “Simon, naletada-kikoe? Tado mupakule mainga kambana sajaamo?” 38 Pade niulimo ni Yesus si sira: “Mainga-da komi, pade mosambaya-da komi bona nemo mamala komi rapesori. Ikomi madota mowia nuanu nabelo, agiana tado mipakule sabana ikomi wule manusia ngkola.” 39 Pade nalouki mbii-Yamo nosambaya, nanguli sambayaNa ewa ee dodo see. 40 Noupu ee nanculi mbii-Yamo ri ana-ana guruNa to tolu ee see, nirata-Nara naleta oa-dapa, apaa naroe mpuumo matara. Tadomo nincanira nuapa rasonora si Yesus. 41 Panculi ni Yesus katolu ngkanina si sira, niuli-Namo: “Naleta pade neuntu oa-dapa komi? Maganamo paletami! Naratamo tempona, Yaku, Ana Manusia rawei ri pale tou-tou najeko. 42 Pematamo komi, malou-tamo. Kalio, to nampobaluKu naratamo.”

Yesus nisoko

43 Ranca ni Yesus nololita-dapa, naratamo i Yudas, sadua lako ri sampulu rodua ana guruNa ee. Noroa-roa ante ia, narata mbii tou dea nangkeni taono pade pato, nitudu nu tobalia-tobalia to Yahudi ri matana, topande ri Buku Taurat pade topangkeni-topangkeni to Yahudi. 44 Agiana niulikaka amika-ramo ni Yudas pampetonondiara: “Tou to kueki ee, Iamo i Yesus. Soko pade keni-Yamo, agiana mijaga pakabelo-Ya.” 45 Karata ni Yudas, kapola-pola-yamo nalou si Yesus pade nanguli: “Guru,” pade nieki-namo i Yesus. 46 Pade tou-tou narata to namporoa i Yudas ee nosoko i Yesus. 47 Agiana naria sadua tou ri olora isee nowutu taonona pade nantimbe sadua batua nu tobalia bete, nabela talingana naputu. 48 Pade nanguli i Yesus si sira: “Apaa niul-imi tou daa-Ku ei, pade nangkeni taono ante patomo komi mosoko-Ku? 49 Bo butu eona-Ku nepatuduki ri karawaa Sou nu Allatala ri ngayo-ngayo-mi. Nuapa pade tado nisokomi-Ku? Agiana iwee amida bona madupa nuapa to nitulisi ri rara Buku Nagasa.” 50 Pade sumawee ana guruNa nangani nampaleisiYa. 51 Tempo ee naria mbii sadua kabilasa kawule nosawole bua santonga nantutu i Yesus. Tou-tou madota mosoko kabilasa ee. 52 Agiana niloncu-namo sawolena pade nokumbeno mpolendo.

Yesus ri ngayo nu to Potangara Agama

53 I Yesus nikeni ri sou nu tobalia bete. Ri sou ee sumawee tobalia-tobalia to Yahudi ri matana, topangkeni to Yahudi, pade topande ri Buku Taurat bulara notobu. 54 I Petrus nantutu i Yesus lako ri kakawaoana duu nesua ri karawaa sou nu tobalia bete. Noncunda-yamo riolo nu to pojaga-to pojaga sou tobalia bete nanderu lako. 55 Tobalia-tobalia bete pade sumawee to Potangara Agama Yahudi nangonco noara mopanawu i Yesus bona mamalara mosuku mateYa. Agiana tado naria niratara-namo sangaya kasalaa-Na. 56 Nadea sabi nipokio bona manguli lolita boara mampanawu-Ya, agiana nuanu ni sabiti-ra tado naria nasimbei sore nontani. 57 Pade nokongkoremo basangkia dua tou nanguli lolita boara nampanawuYa, 58 nangulira: “Nirongeka tou ei nanguli: ‘Yaku ei mamala morobo Sou nu Allatala to nipowia nu manusia, agiana rarana tolu eo mamala mbii Kupowiaki nculi, agiana tado to nipowia nu manusia.’ ” 59 Apaa nuanu nisabiti-ra ee sore nontani mbii. 60 Pade nokongkore-mo tobalia bete ri ngayo-ra sumawee pade nepekutana si Yesus: “Tado Musono nuanu nireika-Ko tou dea edou?” 61 Agiana tado nowotu i Yesus. Tado-namo sampamaa nisonoi-Na. Nipekutana mbii-Yamo nu tobalia bete, niulina: “Iko eimo Mbagou Topepakasalama, Ana nu Allatala To Neliu Kagasana?” 62 Nesono i Yesus: “Yakumo ee, pade ikomi sumawee kana mangkalioKu, Ana nu Manusia, moncunda mbiira ri pangkana nu Allatala To Neliu KakuasaNa. Pade ikomi kana mangkalio Yaku, Ana Manusia marata ri dunia nakeni mpesompo nu gawu lako ri langi.” 63 Namparonge nuanu niuli ni Yesus elouria, nibite-bitemo nu tobalia bete ee powaruna pade nanguli: “Tadomo mamparalou sabi! 64 Nironge dodo-mimo nuanu niuliNa nangkanene Allatala. Beiwamo pamparatami?” Sumaweera nobotusi i Yesus nasala, pade masipato rasuku mate. 65 Pade nopamulamo basangkia dua tou noteilusiYa, nowunta mataNa, pade nonampaYa, nololita lako: “Ande nakono-kono-Ko nabi, uli-mo wea yema to nonampa-Ko?” To pojaga-to pojaga sou nu tobalia bete ee mbii nosapa i Yesus.

I Petrus nampesapuka i Yesus

66 Ranca ni Petrus ri karawaa nu sou tobalia bete ee dapa, naratamo sadua bangkele batua nu tobalia bete. 67 Pangkaliona i Petrus bulana nanderu, nipenotona lencena pade niuli-namo: “Tado iko mbii sadua to namporoasi i Yesus to Nasaret edou?” 68 Agiana nesapu i Petrus, niulina: “Tado nincaniku nuapa niulimu etu.” Pade nalou-yamo mbiira ri sosona najungku ri wombo pesuaa. Pade notuturuamo manu. 69 Nipenoto mbii-yamo nu bangkele ee, pade niuli-namo ri tou dea isee: “Ia ei mbii sadua tou namporoasi oa i Yesus.” 70 Agiana nesapu oa i Petrus. Tadopa nasae, niuli mbiimo ntou isee: “Tadomo mamala rasapu iko mpuumo sadua roara, apaa iko to Galilea!” 71 Pade nopamulamo i Petrus nosumpa-sumpa korona pade nanguli: “Tado mpuu nincaniku tou niulimi etu!” 72 Tempo ee mbii notuturuamo manu karombatina. Pade nitoramo ni Petrus lolita ni Yesus nangulikakaya: “Tadopa motuturua manu rombati, mupesapuka-Kumo tolu ngkani.” Pade nokeo-yamo ante dua rarana.

Markus 15

I Yesus ri ngayo ni Pilatus

1 Sangkabaa-baa mpisi, sumawee to Potangara Agama ante tobalia-tobalia to Yahudi ri matana, topangkeni-topangkeni to Yahudi pade topande ri Buku Taurat nagasi-gasi nolibu, pade nobotusi sangkani bona mopatesi i Yesus. Noupu ee nisilu-ramo i Yesus, pade nikeni-ra si Pilatus. 2 Nepekutana-mo i Pilatus si Yesus: “Nakono mpuu Iko ei Mbagou nto Yahudi?” Nesono i Yesus: “Iko dodo-mo nanguli.” 3 Tobalia-tobalia to Yahudi ri matana nanguli nadea nuanu nireika-ra i Yesus. 4 Noupu ee nepekutana mbiimo i Pilatus si Yesus: “Tado-mo madota-Ko mesono? Kalio nadea mpuu nuanu nireika-ra Ko!” 5 Agiana tado mpuumo nadota i Yesus nosonoi, nangkajadika i Pilatus ei namoleara. 6 Butu ngkani Karamea Paskah, i Pilatus mopaloso oa sadua to nitarungku mantutu perapia tou dea. 7 Ri rara nu tarungku, ri olo nu tou-tou daa to nepatesi bula nu ngata nagesoa, naria sadua to nisanga i Barabas. 8 Pade notobu-mo tou dea, nerapi si Pilatus bona mopaloso sadua to nitarungku ewa kabiasaa oa-na ee. 9 Nipekutana-ramo ni Pilatus: “Madota komi, kupalosoka mbagou to Yahudi ei?” 10 Sabana nincani-da ni Pilatus ande tobalia-tobalia to Yahudi ri matana nambei i Yesus si Pilatus nikeni nu singki rara-ra. 11 Agiana tobalia-tobalia to Yahudi ri matana noasui tou dea bona merapi si Pilatus mopalosokara i Barabas. 12 Pade nanguli mbiimo i Pilatus ri tou dea ee: “Ande iweetu wea, nuapa kupowiaka tou to niulimi Mbagou to Yahudi ei?” 13 Nongare-ramo nanguli: “Salibkan-Yamo!” 14 Nepekutana mbiimo i Pilatus: “Apa nuapa nuanu nadaa nipowiaNa?” Agiana narimboso ntotopa pongarera nanguli: “Salibkan-Yamo!” 15 Apaa i Pilatus ei madota mampakasana rara nu tou dea ee, nipalosoka-naramo i Barabas. Noupu ee nitudu-namo tou mosalapea i Yesus, pade niwei-namo i Yesus rasalibkan.

Yesus nipopowadi-wadi

16 Noupu ee nikeni-mo nu surodado-surodado ee i Yesus ri sou bete, sou pobotusia kara-kara, pade nipokio-mo sumawee surodado ntanina motobu. 17 Noupu ee nipasuaka-ramo i Yesus powaru ndoe nakamumu, pade nowia makota lako ri raa-raa ngkou norui, pade nipataka-ramo ri woo ni Yesus. 18 Noupu ee nitabe-mo nu surodado-surodado ee i Yesus. Nangulira: “Tabe, Mbagou to Yahudi!” 19 Ninampa-ramo woo ni Yesus ante tioko, noupu ee niteilusira-Yamo pade notumbukotu-ramo nampenombaiYa. 20 Noupupa surodado-surodado ee nampopowadi-wadi i Yesus, niloncu-ramo powaru ndoe nakamumu ee lako ri koro-Na pade nipasuaka nculi-ra powaru dodo-Na.

Yesus nisalibkan

Noupu ee nikeni mpesuwu-mo nu surodado-surodado ee i Yesus rasalibkan. 21 Tempo ee noliu-mo to nisanga i Simon, to Kirene tuama ni Aleksander pade i Rufus, narata lako ri ngata ntanina, pade tou ee nipasa-ra mosimbu salib ni Yesus. 22 Nikeni-ramo i Yesus ri Golgota, batuana: “Bulu Dongke Tomate.” 23 Pade nipanginui-ramo i Yesus ante anggur nigalo-ra ante duu ngkou mur, agiana tado nadota-Ya nanginu. 24 Noupu ee nisalibkan-ramo i Yesus, pade nibagi-bagi-ramo powaru-Na ante noundi bona sore matantu bagia-ra. 25 Posalibkan-ra i Yesus ee nambela sangkabaa tinti sasio. 26 Ri wumbu nu salibNa nipataka tulisia nancambelai nuanu nireika-Ya: “Mbagou to Yahudi”. 27 Namporoa i Yesus naria mbii tou daa rodua nisalibkan, sadua mbiira ri ngkana-Na, sadua mbiira ri ngkabeo-Na. 28 Bona ande ewa ei naganamo nuanu nitulisi ri rara Buku Nagasa nanguli: “Ia nireke tou-tou nadaa.” 29 Tou-tou noliu isee notatalilo pade nangkanene i Yesus, niulira: “He, Iko to mamala mampakarobo Sou nu Allatala pade mampowiaki nculi rarana tolu eo ngkola, 30 pesompo-Ko lako ri salib etu, pade pakasalama koro-Mu!” 31 Iwee mbii-da tobalia-tobalia to Yahudi ri matana pade topande ri Buku Taurat nangkanene i Yesus pade nanguli-ramo: “Tou ntani namala nipakasalama-Na, agiana koro dodo-Na tado namala nipakasalama-Na! 32 Ande Iko Mbagou nto Israel, Mbagou Topepakasalama, pesompo-mo Ko lako ri salib-Mu etu bona kakalio pade kaparisaya-mo Ko.” Tou rodua nisalibkan namporoa i Yesus ee mbii nangkanene-Ya.

Kamate ni Yesus

33 Tempo tongo eo, rarana tolu jaa sumawee ngamba ee nadedi mbongo. 34 Pade tinti tolu kinowiana, nongaremo i Yesus ante wotu narimboso mpuu: “Eloi, Eloi, lama sabakhtani?” Batuana: “AllatalaKu, AllatalaKu nuapa pade nipawia-MuKu?” 35 Namparonge ee, basangkia dua tou nokongkore isee nanguli: “Kalio, nampokio i nabi Elia-Ya!” 36 Pade nagasi-gasimo sadua nalou nangala bunga karang, pade nilolo-na ri anggur podi. Noupu ee bunga karang ee nitosuka-na ri doe nu tioko, pade nijujuka-na i Yesus, nanguli lako: “Tapopea, takalioi ba marata mpuu-da i nabi Elia mosomponaka-Ya lako ri salib edou.” 37 Noupu ee nongaremo i Yesus, pade namate-Yamo. 38 Tempo kamate ni Yesus, powide ri rara Sou nu Allatala nogaa ntongo lako ri wumbuna natudu ri lempena. 39 Tadulako nokongkore ri ngayo salib ni Yesus ee, nangkalio beiwa dala ngkamate ni Yesus. Pade niuli-namo: “Nakono mpuu-da tou ei Ana nu Allatala!” 40 Naria mbii isee basangkia dua bangkele nangkalio ngkawao sumawee kajadia ee. Riolona ee, naria i Salome, i Maria Magdalena, pade i Maria tina ni Yakobus muda ante i Yoses. 41 Isira ei-mo bangkele-bangkele to nantutu pade nantulungi i Yesus sintou-Na ri ngamba Galilea. Pade nadea mbii-pa bangkele-bangkele ntani-na isee to narata ri ngata bete Yerusalem noroa-roa ante i Yesus.

Popatana i Yesus

42 Bula ee nakinowiamo, tempo ee nikasangai Eo Kasadia mopea Eo Peuntua to Yahudi. 43 Etumo sabana i Yusuf, to Arimatea, sadua lako ri to Potangara Agama to nibila, to nampopea mbii Poparentaa nu Allatala majadi Mbagou, nampedaki-dakii nalou si Pilatus pade merapi bata ni Yesus. 44 Namoleara-mo i Pilatus namparonge apaa nagasi gaga i Yesus namate. Pade nitudu-namo tou nampokio tadulako pade nampekutana-ya ba nakono mpuumo i Yesus namate. 45 Nirongenapa nuanu niuli nu tadulako ee, nipoio-mo ni Pilatus i Yusuf mangala bata ni Yesus. 46 Pade niolimo ni Yusuf sompu lako ri kae linen nalusu, noupu ee nisomponaka-namo bata ni Yesus nibungu-na ante kae ee see. Noupu ee niboli-namo bata ee ri rara nu dayo to nipowia ri rara nu bulu watu. Pade niduli-namo saongu watu bete nipopowunta-na wombo nu dayo ee. 47 Bulana ee mbii i Maria Magdalena pade i Maria tina ni Yoses nangkamata riumba bata ni Yesus niboli.

Markus 16

Katuwu mpanculi ni Yesus

1 Naliupa Eo Peuntua to Yahudi, i Maria Magdalena, i Maria tina ni Yakobus, pade i Salome nalou nangoli rampa-rampa bona rapopolanaira bata ni Yesus. 2 Sangkabaa-baa mpisi tempo nu eo nembere, ri eo pamula nu minggu ee, nalou-ramo ri dayo. 3 Nombe ulikaka-ramo: “Yema-mo bulei to modulikata watu powunta wombo nu dayo ee ria?” 4 Agiana najungkurapa nikalio-ra watu bete ee see naduli-mo. 5 Pade nesua-ramo ri rara nu dayo ee. Ri rara nu dayo ee mbiira ri pangkana-na, nabatoro-ra nangkalio sadua malaeka nu Allatala nampake powaru ndoe nabula ranca-na noncunda. 6 Tou ee nanguli: “Nemo maeka! Nincani-kuda ikomi nangonco i Yesus to Nasaret to nisalibkan ee. Tado-mo naria-Ya isei. Natuwu nculi-Yamo. Kalio-mo, ei-mo poduleara-Ya. 7 Bulawee ei, koumo komi parata-mo kareba ei ri ana-ana guru-Na, paralou ntoto si Petrus. Uli: ‘Nalou-Yamo nampokoului komi ri ngamba Galilea. Radou-damo komi mangkalio-Ya, ewa nuanu niuli-Na si komi.’ ” 8 Nokasiridimo bangkele-bangkele ee nokumbeno nangani lako ri dayo ee, apaa naeka mpuu-ra pade neingu. Tado-namo nuapa niuli-ra ri tou to nipotomu-ra ri dala, apaa naeka-radapa oa. Noupu ee niparata-ramo petetesi nu malaeka ee si Petrus pade tou-tou namporoa i Petrus. Pade i Yesus dodo-mo nantudu-ra nalou ri sumawee pearia, lako ri mata eo tudu ri kasoloa. Pade nipopowole-ramo Kareba Belo to tado maria koupuana nancambelai kasalamaa duu-na masae-sae ee. Yesus basangkia ngkani nampopesuwu koro-Na pade nantudu ana-ana guru-Na

Yesus nateongko ri suruga

9 Natuwuki nculipa i Yesus lako ri kamatea-Na, sangkabaa-baa nu eo Minggu, lombo-lombo nipopakalioka-Na koro-Na i Maria Magdalena. Lako si Maria ei mpia i Yesus nowura papitu wao tuwu. 10 Pade nalou-mo i Maria Magdalena ei nampoparonge kajadia ee ri wega-wega ni Yesus, ranca-ra netora pade nokeo. 11 Agiana nironge-rapa i Yesus natuwu nculi pade nikalio-Yamo ni Maria, tado niparisaya-ra. 12 Noupu ee i Yesus nampopesuwu koro-Na ri rodua ana guru-Na ante tari ntanina. Nuanu ee najadi bula nu tou rodua ee ranca-ra nolumako lako ri ngata bete Yerusalem malou ri ngata ntanina. 13 Pade nanculi-ramo pade nampoparonge kajadia ee ri wega-wega ntanina. Agiana tado niparisaya-ra. 14 Koupuana, nipopesuwu-kamo ni Yesus koro-Na ri sampulu sadua ana-ana guru-Na, ranca-ra nangkondi. Pade niontika-Naramo apaa tado neparisaya-ra pade neliu kakoo nu rara-ra nangkajadika tado niparisaya-ra tou-tou nangkamata i Yesus natuwu nculi. 15 Noupu ee nanguli-mo i Yesus si sira: “Koumo komi ri sumawee dunia pade pololita-mo Kareba Belo lako ri Allatala ri sumawee manusia. 16 Yema tou tado mamparisaya kana rasuku. Agiana yema tou mamparisaya pade rabaptis, kana masalama. 17 Pade butu dua tou to namparisaya-Ku, Allatala kana mambeikaka-ra kuasa bona mowia nuanu nadupa ewa ee, tou-tou etu ngoni kana mamala mowura wao tuwu ri rara nu sanga-Ku. Isira mololita mampake basa-basa to tado nincani-ra. 18 Ande mokakamu-ra ule ba manginu rasu, tado mamparata suwa-ra. Ande raboli-ra pale-ra ri tou-tou nadua, tou-tou ee kana mabelo.” 19 Noupupa Pue Yesus nololita ante isira, nateongko-Yamo ri suruga, pade nocunda mbiira ri ngkana nu Allatala. 20 Pade nalou-mo ana-ana guru-Na nampopowole Kareba Belo lako ri Allatala riumba-umba. Pade kuasa ni Pue namporoasi oa-ra nowia bago-ra nadupa. Namparikonoi, nuanu nipololita-ra ee nakono-da.