Kareba Belo to laitulihi Markus nangkambelai Yesus Kristus

Markus 1

Yohanes to Pediu

1 Eimi lomona Kareba Belo nangkambelai Yesus Kristus Ana Alatala, 2 ewa to laitulihi i rara buku Nabi Yesaya. Alatala nangulika AnaNa: “Hilo, Aku, Pue Alatala nantudu huroKu mampoilodokaKo bona mampahadiaka dalaMu.” 3 “HuroNa ee mai nopangara i tongo mpada, nanguli: ‘Pahadiaka dala Pue, pade pakanoro dala to Napomakoi!’ ” 4 Mopaganai awili lauria, Yohanes to Pediu neonga i tongo mpada nongare noparata lolita Alatala: “Komi kana mancoro mobabei doha pade radiu, bona Na'ampuni dohami Alatala.” 5 Lako hee mai, narataramo tau-tauna lako humawee ngata i propinsi Yudea pade humawee todea Yerusalem rau hi Yohanes, nampangaku doha-dohara hi Pue Alatala pade laidiu Yohanesra i Ue Yordan. 6 Yohanes nampake waru to ibabei lako wulu unta pade pampou peko lako kuliba. Koniana hokoa pade ue wani. 7 Hia nangkarebai hi tau-tauna, iulina: “Naria mei hadua tauna to nelabi kabarakaNa lako hi aku, marata napu aku. Motungka pade mobole kaloro hapatuNa aga, moma'a mahipato. 8 Aku nampadiu komi hante ue, Hia mei mampadiu komi hante Inoha to Nagaha.”

Yesus Laidiu Yohanes

9 Tempo ee mai, naratami Yesus lako Nazaret, ngata Galilea, pade laidiu Yohanes'I i Ue Yordan. 10 PencoreNa lako ue, laihiloNa langi natebea ncanora pade Inoha to Nagaha nanau lako huruga ewa hamaa tonci bangkebodo. 11 Napu ee mai laiepe to nololita lako huruga nanguli hi Yesus: “Ikomi Ana toweaKu, to laipokagoeKu.”

Pampehori i tongo mpada

12 Napupi Yesus laidiu, Inoha to Nagaha nangkeni'I rau ka'awaana i tongo mpada. 13 Opo mpulu eo opo mpulu mengi Yesus i ria laipehori Magau Heta, lentongo binata-binata to naila, pade malaeka-malaeka Pue Alatala nampatulungi'I.

Yesus narata i Galilea

14 Laihokopi Yohanes, Yesus rau i ngata Galilea, nangkarebai Kareba Belo nangkambelai Kamagaua Alatala, 15 pade iuliNa: “Nadupami eona, Kamagaua Alatala nararami. Pancoromo pade parahayami Kareba Belo ei.”

Yesus nangkio ana-ana guru to lomona

16 Bula Yesus nomako i wiwi Rano Galilea, laihiloNa Simon hante ompina Andreas, bulara nojala i rano, apa eemi bagora. 17 Yesus nangulikara: “Mai, tuku'Amo. Kubalahitedi komi to pojala manuhia.” 18 Pangepera lauria, palahira jalara pade rau nantuku Yesus. 19 Rancara nomako i wiwi rano, laihiloNa Yakobus pade Yohanes, ana Zebedeus, noncuna i rara duanga bulara notampala kabentaa jala. 20 PangkalioNara, iuliNa: “Tuku'Amo.” Pangepera lauria, laipalahirami tuamara i rara duanga hante tau-tauna to nampobagokara pade rauramo nantuku Yesus.

Yesus i rara hou pepuea i ngata Kapernaum

21 Narataramo Yesus hante ana-ana guruNa i ngata Kapernaum. Naratapi Eo Pentuua, Yesus nehua i rara hou pepuea to Yahudi pade nopaguru lolita Alatala. 22 Namangka purara nangepe popaguruNa, apa Hia nopaguru ewa to nabaraka, moma ewa popagurura to nataualu Buku Taurat. 23 Tempo ee i rara hou pepuea ee mai, naria hadua tauna to laipehua anudaa. Tauna ee nongare: 24 “Ei! Yesus to Nazaret! Napadi uruhiaMu hante kami? Ba tumaiKo mampakaropu kamidi? Incani kami hemaKo! To Nagaha lako Alatala.” 25 Naupawee Yesus nangkamaro'i: “Kalino pade palaimoko lako tauna etu!” 26 Anudaa namparidi-ridi'i hampe nekakai pade nalaimi lako wotona. 27 Humaweera namangka pade nampololita: “Napadi ei? Patudu bou. Hia nololita hante baraka, humawee anudaa laiparentaNa pade nampaturuhi'I.” 28 Lauparia, hangoni-ngoni potolele kareba Yesus narata i humawee huno ngata Galilea.

Yesus nampakauri paniana Petrus hante tau ntanina

29 Pehuwu Yesus hante bahangkua dua tau ntanina lako hou pepuea, laipodoheNa Yakobus hante Yohanes rau i hou Simon pade Andreas. 30 I ria, paniana Simon to bangkele noturu moto'i i poturuana apa nangkalengi. Tau-tauna nangkewoka Yesus ane paniana Simon nadua. 31 Pangepena lauria Yesus nehua i rara poturua, nangkakamu pale paniana Simon pade laipopemataNa'i. Ngkali naurimi pangkalengina pade raumi nopahadia pangkonira. 32 Ngkinuwia mparopi, nadea tauna to nadua laikenira, pade nadea to laipehuai anudaa rau hi Yesus bona Napakaurira, 33 pade humawee tauna i ngata ee mai nahiromu i tingoo womo hou ee. 34 Yesus nampakauri humawee tauna to nengila hakira, pade nampopalai heta lako hi tau-tauna ee mai. Heta-heta ee mai momara paliuNa nololita, apa laincanira'I.

Yesus nopaguru i ngata-ngata ntanina

35 Nawarancakadipi, Yesus nemata lako poturuaNa rau i hawalikuna i kalinoana pade nohambaya. 36 Poma nahae lako hee mai, Simon pade dohe-dohena nampali Yesus. 37 Pampotomura'I, iulira: “Humawee tauna nampaliKo.” 38 Pade Yesus nampahonoira: “Kana rauta i ngata to ntanina to namohu lako ngata ei mai, bona Aku mui mampotolele to laiuli Alatala hi tau-tauna to no'oha i ria. Apa eemi patuju to ikarataiKu rumai.” 39 Pade Yesus rau i humawee ngata Galilea, pade nangkarebai to iuli Alatala i hou-hou pepueara pade nampopalai heta-heta lako hi tauna to nadea.

Yesus nampakauri hadua tauna to nohaki kusta

40 Naria hadua tauna to nohaki kusta narata hi Yesus, notingkodu i tingooNa, pade nerapi hi Hia: “Pue, ane Mupodota, mamala'a Mupakauri.” 41 Na'ahi rara Yesus nampanaa tauna ee mai, idamaNami pade ulikaNa'i: “Madota'A mampakauriko. Kagahamoko!” 42 Napu Yesus nanguli iwee, hampiniri mata naurimi hakina. 43 Lauparia Yesus nantudu'i manculi, pade palingaiNa'i, 44 “Nemo mpuu mei hema mukewoka bewa kaurimu. Wule eidile, raumoko Hou Alatala i Yerusalem pade pahiloimi wotomu hi imam, mupopewaimi tinuwumu ewa to laiparentakanata Musa rara Bukuna to Nagaha bona rahilora bakena naurimoko.” 45 Molelau tauna ee mai rau nangkewo hi humawee tauna i ngata Galilea bewa kaurina, hampena Yesus momami namala nehua kancaa-ncaa i rara ngata. Alaana Yesus no'oha i hawaliku ngata kalinoana. Naupawee, tau-tauna narata oa hi Hia lako i rima-rima.

Markus 2

To napungku laipakauri

1 Bahangkua eo lako hee mai Yesus rauki i ngata Kapernaum pade tauna i ria nangepe ane naria'I i hou. 2 Napu ee nadearamo tauna narata, notobu i ria, alaana momami naria kakaloaana nabihi duu womo pehuaa. 3 Bula Yesus nololita, naria tau-tauna nangkeni hadua to napungku hi Hia. To nampakowa'i opo dua. 4 Naupawee momara namala nangkeni tauna ee rau hi Hia, apa nadea gaga tauna notobu i humpiiNa. Kahuduana laihungkara ata i rima Yesus naria, pade laiulurami to napungku ee hante poturuana. 5 Nampanaa kaparahayaara to nabohe hi Hia, Yesus nanguli hi to napungku ee: “AnaKu, doha-dohamu napumi laiampuni.” 6 Bahangkua duara to nataualu Buku Taurat noncuna i ria nepekune rara bongora, 7 “Bewa pade weedihana iulina Hia ee mai? Ba iuliNa Hia, nahibali'I hante Alatala. Moma hema ntanina to namala moampuni doha, wule Alatala aga.” 8 Nengkao i Yesus napa to i rara bongora, pade laiulikaNara: “Napa pade wee pantanonomi? 9 Uma to nadolina Ku'uli hi to napungku ei: dohamu laiampunimi, ba pematamoko, ongkomi poturuamu pade pomakomoko? 10 Bona mincani, i rara dunia ei mai, Aku, Ana Manuhia, nabaraka moampuni doha.” Hia nanguli hi tauna to napungku ee, 11 “Aku nanguli hi iko, pematamoko, ongkomi poturuamu pade panculimoko rau houmu!” 12 Hangoo-ngoni tauna ee nemata, no'ongko poturuana pade raumi laidulu naa tauna, hampe humaweera namangka pade nampaune Alatala, iulira: “Poma naria laihilota to ewa ei.”

Lewi to peduhu paja nantuku Yesus

13 Napu ee, Yesus rauki i wiwi Rano Galilea. Nadea tauna narata hi Hia, pade laipatuduNara. 14 RancaNa nomako, laihiloNa Lewi ana Alfeus noncuna i poparurua paja, pade laiulikaNa'i: “Tuku'Amo.” Neongkomi Lewi nantuku'I. 15 Napu ee, Yesus nangkoni i hou Lewi, nadea mui to peduhu paja hante tau-tauna to nadoha nangkoni doheNa pade ana-ana guruNa, apa nadea tauna nantuku'I. 16 Tempona bahangkua dua tauna to Farisi to nataualu Buku Taurat nampahilo'I nangkoni nodohe hante to peduhu paja pade tauna to nadoha, laiulikara hi ana-ana guruNa: “Napa pade nangkoni dohera to peduhu paja pade tauna to nadoha'I?” 17 Yesus nangepe to laiulira pade nampahonoira hante porapa: “Tauna to naseha moma namparaluu dokutoro, to nadua aga to namparaluu'i. Wee moto mui, Aku narata moma tumai nangkio tauna to nanoro, aga tauna to nadoha.”

Nangkambelai puaha

18 Naria eona ana-ana guru Yohanes to Pediu pade tau-tauna to Farisi bulara nopuaha. Tempo ee mai naratara tau-tauna nepekune hi Yesus: “Napa pade ana-ana guru Yohanes, pade ana-ana guru to Farisi nopuaha, bo ana-ana guruMu moma?” 19 Yesus nampahonoira hante porapa: “Mamaladihawo bale-bale pangante balailo mopuaha bo balailo ee mai laipodoheradipi? Ane pangante balailo rapodoheradipi, momara mamala mopuaha. 20 Naria moto mei tempona pangante balailo ra'ala lako hi hira, tempo ee mai pade mopuaharada. 21 Moma hema haduaa tauna motampala waru hae hante potaia kae bou to poma nengkoro, apa ane rapowee'i, potampalaa to nabou ee mai mampakaboheki kabentaa waru hae ee mai. 22 Wee mui, moma hema haduaa tauna mokahini anggur to nabou i rara kuhita kuliba to nahae, apa ane wee, anggur ee mai mampakahia kuhita pade mabubu purami, kuhita ee mai magero. Lauparia anggur to nabou kana rakahini i rara kuhita kuliba to nabou.”

Ana-ana guru nopuputi gando Eo Pentuua

23 Hangkani tempona bula Eo Pentuua, Yesus nomako nampatara bone gando. Rancara nomako, ana-ana guruNa nopuputi wua gando. 24 Bahangkua dua tauna to Farisi nepekune hi Yesus: “Hilo, napa pade laibabeira to ipetagii tempo Eo Pentuua?” 25 Yesus nampahonoira: “Apa poma'i naria bahami napa to laibabei Daud, tempona hia hante humawee to nantuku'i naoro pade nakaopua? 26 Bewa'i nehua rau rara Hou Alatala tempo Abyatar nawali Imam Bohe, pade nangkoni roti pewaia to laipetagii? To mamala mangkoni wule imam-imam aga. Napu ee laiwaikana muira to nantuku'i.” 27 Napu ee, Yesus nangulikara: “Eo Pentuua laibabeika manuhia, moma manuhia hi Eo Pentuua. 28 Aji, Ana Manuhia ee mai, Pue Eo Pentuua.”

Markus 3

Yesus nampakauri tauna tempo Eo Pentuua

1 Eo Pentuua ntanina Yesus rau hou pepueara to Yahudi. Tempo ee mai naria tauna to namate hamika palena. 2 Bahangkua dua tauna to Farisi nangkamata bongo'I, nemo-nemo mei Napakauri tauna tempo Eo Pentuua, bona ane Nababei'i, mariami dalara mampahalai'I. 3 Yesus nangincani napa to itanonora, pade iulikaNa tauna to namate hamika palena ee: “Maimoko hei, mokangkore i lentongo.” 4 Yesus nampekunera: “Napa to mamala rababei tempo Eo Pentuua, to nabelodi, ba to nadaadi? Mampatulungi taunadi ba mampatehi taunadi?” Momara nehono. 5 Yesus nampanaara hante hodoNa, naupawee najuu raraNa apa neliu gaga kakoo rarara. Napu ee, Yesus nanguli hi tauna to namate hamika palena ee: “Ulu palemu.” Tauna ee noulu palena, pade ngkali naurimi. 6 Lauparia hira to Farisi nehuwu lako hou pepuea rau nolibu hante tauna to nopahamika hi Magau Herodes nohangu rararamo mampatehi Yesus.

Yesus nampakauri nadea tauna

7 Naliu ee, Yesus hante ana guruNa rau nopatani i rano, pade nadea mpuu tauna lako Galilea nantuku'I. Nadea moto muira to lako propinsi Yudea, 8 lako ngata bohe Yerusalem, lako propinsi Idumea, lako dipo Ue Yordan pade to lako humpii ngata bohe Tirus pade Sidon. Humawee tauna ee mai narata hi Yesus, apa naria laiepera humawee baraka to laibabeiNa. 9 Yesus nantudu ana-ana guruNa mampahadiaka'I duanga bona tauna to nadea ee momara mampatuhuni'I. 10 Apa nadea mpuumi tauna to ipakauriNa, etu pade humawee tauna to naria hakira nonegompa-gompa mampadama'I bona maurirahawo. 11 Pade butu ngkanina anudaa nampanaa'I, notingkodura i tingooNa pade nongare: “Iko Ana Alatala.” 12 Naupawee laitagiNa mpuura anudaa ee bona nemo rakewora hi tauna, hema'I.

Yesus nangkio hampulu rodua rasul

13 Naliu ee Yesus nanake i bunti bulu pade nangkio tau-tauna to ipodotaNa Napakajadi ana-ana guruNa, pade narataramo hi Yesus. 14 LaipelihiNaramo hampulu rodua tauna to ikahangaiNa rasula mampodohe'I bona Natudu mangkeni Kareba Belo hi tau ntanina, 15 pade Nawaikara kabarakaa mampopalai heta. 16 Hanga-hangara to hampulu rodua to ipelihiNa ee mai: Simon to laiatuNa Petrus, 17 pade Yakobus hante Yohanes ana Zebedeus to laiatuNa Boanerges batuana ana berehe, 18 pade Andreas, Filipus, Bartolemeus, pade Matius, Tomas, Yakobus ana Alfeus, pade Tadeus, Simon to nabia, 19 pade kahuduana, Yudas Iskariot to nopanawu Yesus.

Yesus pade Beelzebul

20 Napu ee Yesus nehua i rara hou. Nadea tauna nahiromu, alaana Yesus hante ana-ana guruNa momami naria logara nangkoni. 21 Pangepera ompiNa lauria, naratara mangala'I, apa iulira, momami nanoto. 22 To nataualu Buku Taurat narata lako Yerusalem nangulika tau-tauna: “Hia etu laipehua Beelzebulb. Hante baraka Magau Heta'I nampopalai heta.” 23 Yesus nangkiora pade nangulikara hante porapa: “Bewa pade Magau Heta mamala mampopalai Magau Heta? 24 Ane hangu kamagaua moma'i mahintuwu, bewa karohona mentida? 25 Ane hira hangu hou momara mahintuwu, bewa kanaina pohancou? 26 Wee muihawo, ane Magau Heta mampaewa wotona moto pade kamagauana moma mahintuwu, moma'i manai, mapuncami. 27 Lauparia, moma hema mamala mehua i rara hou tauna to naroho mamparampaki gaguna ane moma'i mampadagi to naroho ee pade mampahilu'i. Napu ee pade mamaladi mangala humawee ihi houna. 28 Ku'ulika komi, humawee doha pade pepopore manuhia mamala ra'ampuni. 29 Naupawee, hema to nampahauru Inoha to Nagaha momami ra'ampuni duu kahae-haena, apa hia nobabei doha to moma naria kahuduana.” 30 Hia nanguli wee apa hira nangulika'I laipehua anudaa, tade wei laipehua Inoha to Nagahadi.

Yesus pade ompi-ompiNa

31 Naliu ee, tina Yesus pade ompi-ompi Yesus narata nokangkore i hawaliku hou. Laitudura tauna nampakio'I, 32 apa nadea tauna noncuna nampatikuhi'I. Laiulikara'I: “Hilo! TinaMu pade ompi-ompiMu hawalikuna eera ria, mingki mampotomukaKo.” 33 Nehono Yesus: “Hema tinaKu pade hema ompi-ompiKu?” 34 Yesus nampanaa tau-tauna to noncuna nampatikuhi'I pade iuliNa: “Komi eimi tinaKu pade ompi-ompiKu. 35 Hema-hema to nampobago dota Alatala, hirami ompiKu pade tinaKu.”

Markus 4

Porapa nangkambelai to pohawu

1 Napu ee, Yesus nopamula muimi nopaguru i wiwi Rano Galilea. Nadea mpuu tauna nahiromu i humpiiNa, hampena Hia rau noncuna i rara duanga, na'awa hodi lako talinti, pade todea nokangkore i wiwi rano nangepe'I nololita. 2 Nadea ngaa to ipagurukaNara hante porapa. IulikaNara, 3 “Epe komi lolita ei: Hangkani tempona, hadua to pohawu rau nohawu. 4 Pohawuna, naria to nanawu i wiwi dala, pade narata tonci nantilo. 5 Habagia nanawu i tana to nadea watuna, to moma nadea tanana. Nahomi katuwuna, apa nanipi tanana. 6 Peinona eo, nalaumi pade namatemi, apa moma'i nandala polarina. 7 Naria mui to nanawu i rara rui. Rui ee mai neumba, nampabungu'i pade moma'i nowua. 8 Pade hanu mui nanawu i karudua tana. Hawua eemi mai narudu katuwuna pade nadea powuana. Naria to nowua tolu mpulu ngkani, ono mpulu ngkani, hampena hatu ngkani.” 9 Nahudupi notutura porapa ee mai, Yesus nanguli: “Hema to naria talingana, kana mepetalingai!” 10 Bula Yesus nopatani haduaNa, tauna to ipodoheNa hante hampulu rodua ana guruNa nampekune'I, napa batuana porapa to lako ituturakaNara. 11 Nehono'I: “Komi laiwai noto nangkambelai Kamagaua Alatala to nateleru, to moma iwaikaNa hi hira to hawaliku KamagauaNa. Etumi habana aku nangkewokara bewa Kamagaua Alatala hante porapa, 12 bona: ‘Naupa rahilora, moma'i rapahara, naupa raepera, moma muira mengkao, bona nemora manculiki hi Alatala pade Na'ampuni dohara.’ ” 13 Napu ee, iulikaNara: “Moma komi nengkaodae batua porapa ei? Ane wetu, bewa komi mengkao porapa to ntanina? 14 To pohawu ee mai nahibali hante tauna to noparata lolita Alatala. 15 Hawua to nanawu i wiwi dala, batuana, tauna to nangepe lolita Alatala, pade Magau Heta narata nangala lolita ee mai bona momami rapairarara. 16 Hawua to nanawu i tana to nawatua, batuana, tauna to nangepe lolita Alatala, nantarima hante goe rara, 17 naupawee moma nandala polarina, nantaha hangoni aga, hangka naria kahehaa nadupa i rara katuwuara habana lolita ee mai, kadodola negoliramo. 18 Hawua to nanawu i rara rui, batuana, tauna to nangepe lolita Alatala, 19 naupawee kaekaa nangkambelai katuwua i rara dunia ei pade pebagiu kahugia hante dota ntanina nampaupi lolita Alatala hampena moma'i nowua. 20 Hawua to nanawu i tana to narudu, batuana, tauna to nangepe lolita Alatala, nantarima hante neparahaya. Naria to nowua tolu mpulu ngkani, ono mpulu ngkani, pade hatu ngkani.”

Porapa nangkambelai poindo hante pohuka

21 Yesus nangulikara: “Moma naria haduaa tauna to notutuni poindo laibolina une bele, pade noboli i une poturua. Kana naboli i lolo poboliana. 22 Moma naria to ipopalerui to moma rapakarawa, pade moma naria to ileru to moma'i rahungke. 23 Hema to naria talingana, kana mepetalingai.” 24 Yesus nanguliki: “Tanono komi napa to iepemi! Pohuka to ipakemi nohuka, rahukaka nculi komi pade ratambaika komi. 25 Habana hema tauna to nakariaa, rawaikaki. Hema to moma naria hi hia, ra'alai nculi.”a

Porapa nangkambelai hawua to natuwu

26 Nololitami Yesus: “Ewa ei mai Kamagaua Alatala, rarapaika ewa tauna to nohawu hawua i tana. 27 Bengina'i noturu, eona'i nobago, bo hawua ee mai notume pade natuwu duuna nalangko. Bewa katuwuna moma incanina. 28 Tana moto nampakatuwu hawua ee mai. Lomona'i notume, natuwu, duuna nehuwu wuana. 29 Natahapi wuana, naratami tauna ee nohome, apa temponami rahompoi.”

Porapa nangkambelai beha sesawi

30 Yesus nangulikara: “Bewata mampahibali Kamagaua Alatala? Hante porapa to bewa'i tapahibalika?” 31 Kamagaua Alatala lairapaika ewa beha sesawi to nelabi kakodina lako humawee beha ntanina to naria i wongko dunia ei mai. 32 Hangka laihawu'i katuwuna nabohepi pade uta ntanina, hampena tonci namala nobabei dumura i pengana to nabohe. 33 Nadeadipi porapa ntanina ewa ee mai, Yesus nangkewokara lolita Alatala, toto pengkaoara. 34 Yesus nampake porapa moto oa'I nangkewokara nangkambelai Kamagaua Alatala, naupawee ane wuwu ana guruNadimi doheNa, laibatuanikaNaramo humawee porapa to iuliNa.

Ngolu bohe laipopentuu

35 Eo ee moto mui, lau mariamumi, Yesus nangulikara ana guruNa: “Maitamo rau medipo rano Galilea.” 36 Apa noncuna rara duanga amimi Yesus, neongkoramo nampalahi tauna to nadea ee mai. Naria mui duanga-duanga ntanina to nantukura. 37 Bulara nowohe duangara, ngkali naratami ngolu bohe hante balumba, namparumpa duangara hampena duangara laipehua ue. 38 Tempo ee mai Yesus rancaNa noturu nampake luna i hoki duanga mali talikuana. Lailikera'I, iulira: “Guru, napa pade momaKo natepe? Mahilakatamo ei!” 39 Yesus nemata, nampopentuu ngolu pade balumba ee mai, iuliNa: “Kalino, karodomo!” Hampiniri mata ngolu pade balumba nentuu, rano ee nanculi batenami. 40 Lauparia, Yesus nampekunera ana-ana guruNa: “Napa pade naeka komi? Napa pade moma komi neparahaya?” 41 Nawulunga purara pade nololita hadua bo hadua: “Hemadi tauna ei? Wungka ngolu hante balumba nampaturuhi'I.”

Markus 5

Yesus nampopalai anudaa lako tauna to Gerasa

1 Yesus hante ana-ana guruNa narataramo i dipo Rano Galilea i ngatara to Gerasa. 2 PehompoNa Yesus lako duanga, narata hadua balailo to ipehua anudaa lako i podayoa nampotomu'I. 3 Tauna ee mai no'oha i podayoa, moma hema haduaa tauna to namala nohilu'i, nau hante rante muipi. 4 Apa najaumi laihilura paana pade palena hante rante, naupawee laihawurentana moto oa rante ee mai hampe nadepa. Etu pade momami hema to nelabi karohona nampatanee'i. 5 Butu eona bo bengina jala-jalana i podayoa, pade ngare-ngarena i buluna pade nantimolu wotona hante watu. 6 Pampahilona Yesus na'awadipi, nokumenomi rau nampotomu'I pade notingkodu'i i tingooNa. 7 Narimboho mpuu pongarena, nanguli: “Yesus, Ana Alatala to Naoge, napa uruhiaMu hante aku ei? Kuperapi hi Iko i rara hanga Alatala, nemo'akuwo Muhehaki!” 8 Pade ulina lauria apa Yesus nariami nangulikaka'i: “Anudaa, palaiko lako tauna etu!” 9 Nepekunemi Yesus hi hia: “Hema hangamu?” Honoina'I: “Hangaku Legiona, apa nadea kami.” 10 Perapina hi Yesus bona nemora rapopalai lako ngata Gerasa. 11 Tempo ee mai nariara wawu halamara nampali pangkoni i pongku bulu. 12 Nerapiramo anudaa ee mai hi Yesus: “Tudumo kami rau mehua hi wawu-wawu ee mai; palelemo kami mampehuaira!” 13 Pade paliuNaramo Yesus nampehua wawu to nadea, maria roncobu maa. Pehuara i rara wawu ee mai, nokumenora wawu nengkanawu lako i bingkena, namate hangkani naonga i rara rano. 14 Hangka laihilora napa to nadupa, to nampodoo wawu eera mai nawulunga pade nokumeno rau i ngata bo i bone, nangkewokara humawee tauna napa'i to nadupa i ria, pade humawee tauna rau nampahilo napa'i to nadupa ee mai. 15 Karatara kariaa Yesus, laihilora tauna to ipehua anudaa noncuna belo nampake warunami apa nanotomi. Nakonce mpuura, 16 pade tauna to nancilo ee mai nangkewokara to lako narata to nadupa hi tauna to ipehua anudaa pade to nampehua wawu-wawu ee mai. 17 Pangepera to nadupa lauria, hira namperapi hi Yesus bona Napalahimi ngatara ee mai. 18 Ranca Yesus nengkahe rau duanga, tauna to ipehua anudaa ee mai namperapi hi Yesus bona metuku'ihawo mampodohe'I. 19 Yesus moma'I nepaliu. LaiulikakaNa'i hi tauna ee mai: “Manculimoko rau houmu. Kewokaramo humawee tauna to i ngatamu, nadea mpuumi to ibabei Pue i wotomu. Pue etu mai nadea beloNa, nadea towe raraNa hi iko.” 20 Lauparia, nanculimi tauna ee mai, neongkomi rau ngamba Dekapolisb pade kewokanaramo humawee tauna napa'i to ibabei Yesus i rara wotona. Humawee tauna to nangepe ee mai namangka.

Yesus nampatuwu nculi ana Yairus pade nampakauri hadua bangkele

21 Naliu ee, Yesus hante ana-ana guruNa nedipo nculiramo hante duanga rau i dipo Rano Galilea. Naria muiramo tauna nadea nahiromu nampatikuhi Yesus. Ranca Yesus i wiwi rano, 22 ngkali narata hadua to pangkeni hou pepuea, hangana Yairus. Pancilona Yesus, notingkodu'i i paa Yesus, 23 pade nerapi hi Yesus hante rara mpuuna, nanguli: “Anaku bangkele nadua ntomo, hangu-hangudimi inohana, perumata'ikuwo pade boli paleMu tanuanana, bona maurimi hakina.” 24 Lauparia neongkomi Yesus hante Yairus. Nahiromu muiramo tauna nantuku Yesus. Kahuduana nonegompa-gomparamo nomako nampodohe Yesus. 25 Tempo ee mai naria hadua bangkele to nohaki noraa, hampulu rompaemi kahaena. 26 Napepa mpuu iepena, nagali humawee gaguna pohudakaina hando bona mauri'i, naupawee moma naria pobaliana, aga natetambaiki kaduana. 27 Nariami laiepena kareba to nadupa laibabei Yesus, etu pade narata'i nekarincolo lentongo kahiromua tauna to nadea ee, rau i talikua Yesus pade nampatui wuntu waruNa, 28 apa rara bongona: “Nau wuntu waruNa aga kutui, mauri'amo.” 29 Napupi nampatui wuntu waru Yesus, nentuumi poraana. Laiepena rara wotona naurimi hakina. 30 Yesus nangepe naria rohoNa nehuwu lako wotoNa. LaitingohiNara tauna to nadea ee mai, pade pekuneNara: “Hema to notui waruKu?” 31 Ana-ana guruNa nangulika'I: “LaihiloMu moto nadeadimi tauna nahiromu nonegompa-gompa nampatikuhiKo ei mai, nepekune muidapaKo hema to nampatuiKo.” 32 Naupawee Yesus nampeilira humawee to nampatikuhi'I bona Nancanii tauna to nampatui'I. 33 Bangkele ee mai naeka pade nokaridi purami apa laincanina to nadupa i wotona. Lauparia naratami notingkodu i tingoo Yesus pade kewokanami Yesus to nadupa i wotona. 34 Nangepe lauria, nololitami Yesus hi bangkele ee mai: “AnaKu, peparahayamu etumi nampakahalamako. Panculimoko hante goe raramu; naurimi hakimu.” 35 Bulana Yesus nololita, narata muiramo tauna to itudu lako hou to pangkeni hou pepuea nangkewoka'i: “Anata namatemi. Nemo muipi tapakaheha guruta.” 36 LaiepeNa Yesus napa to iulira ee mai, iulikaNa'i to pangkeni hou pepuea ee mai: “Nemoko maeka, parahaya'Amo.” 37 Namohurapa i hou Yairus, Yesus nantagi tau ntanina mantuku'I, wule Petrus, Yakobus hante Yohanes ompi Yakobus aga to Napodohe. 38 Karatara i hou to pangkeni hou pepuea, laihiloNa tauna nogeho, to nakeo pade to potantangi. 39 Pehuana Yesus rara hou ee mai, iulikaNara: “Napadi kakeohimi pade potantangikami? Ngana ei mai moma'i namate, naleta moto'i.” 40 Pangepera lauria, laitawanakara'I, apa ngana ee mai namatemi. Lauparia Yesus nampopehuwu humawee tauna ee. LaikeniNaramo tina-tuamana ngana ee mai hante ana guruNa tolu dua nampodohe'I nehua i rara popadulea ngana ee mai. 41 LaikakamuNami Yesus pale ngana ee mai pade iuliNa: “Talita kum.” Batuana: “Ana, Ku'ulikakako: ‘Pematamoko!’ ” 42 Hampiniri mata, ngana ee mai nematami pade nomako. Umuru ngana ee mai hampulu rompae. Pancilora ngana ee mai natuwu nculi, humaweera nakonce. 43 Naupawee Yesus nampaulikakara bona nemo mpuu rakewora hi tau ntanina napa to nadupa ee mai. Pade Yesus nantudura mampakoni ngana ee mai.

Markus 6

Yesus moma laitarima i Nazaret

1 Napu ee mai Yesus neongko lako Kapernaum nanculi rau i ngataNa Nazaret, hante ana-ana guruNa. 2 Tempo Eo Pentuua nopamulami Yesus nopatudu lolita Alatala i hou pepuea. Nadea tauna to nangepe'I nekatuele pade nonepekune hore hira: “Lako rima lairataNa to laipatudukaNata ei mai? Bewa pade ngkali nataualumi pade nobabei baraka to nabohe hante paleNa? 3 Apa moma Hia ei ana tuka, ana Maria, ompi Yakobus, Yoses, Yudas pade Simon? Ompi-ompiNa bangkele no'oha doheta heira.” Etumi habana momami laitarimara'I. 4 Alaana Yesus nangulikara: “Hadua nabi laibila i rima-rima, naupawee i ngatana moto, i lentongo ompi-ompina, pade i houna, moma'i laibila.” 5 Apa nadea tauna moma nantarima'I, moma naria kabarakaa ntanina to laibabei Yesus i Nazaret, wule paleNa aga laiboliNa lolo tanuanara to nadua bona maurira lako hakira. 6 Nekatuele'I, napa pade momara neparahaya.

Yesus nampahuro hampulu rodua rasul

Napu ee mai, Yesus nomako natiku ngata-ngata ntanina, nopatudu tau-tauna nangkambelai lolita Alatala. 7 LaikioNa hampulu rodua ana guruNa, laipopodoheNa rodua-rodua pade laihuroNara. Kapomara neongko, laiwaiNara kabarakaa bona mamalara mampopalai anudaa, 8 pade laiulikaNara nemora mangkeni napa-napa i pomakoara, lua aga to mamala rakeni. Roti, doi, pade boku ntanina moma mamala rakenira. 9 Mamalara mohapatu, naupawee momara mamala mangkeni rontau waru. 10 Kapolaana Yesus nangulikara: “Ane rau komi mehua hangu hou pade ratarimara komi, mo'ohamo komi ria duumi meongko nculi lako ria, 11 pade butu rima pomakoami to moma mantarima komi pade moma mangepe napa to iulimi, peongkomo komi lako ria, tontahi awu lako paami powali pepalingai hi hira.” 12 Pade neongkoramo ana-ana guru Yesus, rau nangkarebai lolita Alatala hi humawee tauna, bona mancororamo lako doha-doha to ibabeira. 13 Nadea anudaa to nampehua tau-tauna laipopalaira, pade to nadua laigereira hante lana bona maurira lako hakira.

Yohanes to Pediu laipatehi

14 Tempo ee mai, Magau Herodes nangepe kareba nangkambelai Yesus, apa hanga Yesus nawali laincani purami. Herodes nanguli: “Kakonona Hia ei mai Yohanes to Pediu to natuwu nculi laipatuwu Alatala. Etu pade kabarakaa nobago i rara wotona.” 15 Naupawee to ntanina nanguli: “Moma, hia ei mai Nabi Elia.” To ntanina mui nanguli: “Hia ei mai ewa hadua nabi to lako owi.” 16 Nangepe lauria, Herodes nangulikara: “Kakonona Hia ei mai Yohanes to Pediu to ipuduku woona, natuwu nculi.” 17 Pade ewa ee mai pantanono Herodes, apa hia motomi to nantudura tantarana mohoko i Yohanes pade mohilu'i rara tarungku. Herodes nobabei lauria, habana Herodias, bangkele ompina Filipus laialana laipobangkelena. 18 Pade Yohanes nangulika oa'i Herodes: “Momako mamala mangala bangkele ompimu mupobangkele.” 19 Eemi pade Herodias nopakuku hodona hi Yohanes, mingki napatehi'i, moma mui'i namala, 20 apa Herodes naimbi'i hi Yohanes, apa incanina ane Yohanes ee mai tauna to nanoro pade nabelo ingkuna, etu pade laipotolawaina'i. Apa nabiaha moto mui Herodes nangepe Yohanes. Naupawee nokalihe rarana, ane nalinga muidimi napa to iulina. Naupawee nagoe moto mui'i nangepe Yohanes nololita. 21 Kahuduana narata loga belo Herodias. Tempo ee mai, eo pampaotea Herodes. Laibabeina huha pade laiokana humawee maradika ngata, humawee komandaa tantarana hante humawee to napangkaa to no'oha i ngata Galilea. 22 Bula huha ee mai, nehua ana bangkele Herodias i rara pohuhaa pade noence i tingoora Magau Herodes hante humawee to ratana. Poence toronaa ee mai nampakagoe rara Herodes hante humawee to ratana. 23 Napu ee laiulikana hi toronaa ee mai: “Napa muperapi hi aku kana kuwaiko, naupa hantongo lako kamagauaku.” To iulina lauria bahangkua ngkani laiulikina hante nosumpa. 24 Nangepe lauria toronaa ee mai nampalahi pohuhaa, rau'i nampotomuka tinana, pade nepekune: “Napa to nabelo kuperapi hi magau?” Nehono tinana: “Perapi woo Yohanes to Pediu!” 25 Pangepena lauria nahomi-homi'i nehuaki i rara hou i rimara magau pade humawee to ratana noncuna, pade iulina: “Dotaku muwaika'a woo Yohanes to Pediu raboli i lolo baki welau ei mai.” 26 Nangepe ee mai najuu rara Herodes. Naupawee, nampalinga to itipakana'i hante nosumpa i tingoo humawee to ratana, moma'i nadota nohuna. 27 Alaana magau nantudu hadua tantara rau mopudu woo Yohanes pade mangkeni hi hia. Raumi tantara to itudu ee nopudu woo Yohanes rara tarungku, 28 pade laikenina i lolo baki, laiwaikana toronaa ee mai. Toronaa ee nangkeni woo Yohanes to Pediu hi tinana. 29 Nangepe lauria, ana guru Yohanes raura nangala watalokana bona ratanara i dayo kahipatoana.

Yesus nopakoni alima ncobu tauna

30 Nanculirapa hampulu rodua rasul, nahiromu nculiramo hante Yesus pade nangkewo humawee to laibabeira bo to laipatudukara hi tau-tauna. 31 Bulana ee mai, nadea tauna to narata namperumatara hampe momami naria logara nangkoni. Nampahilo lauria, Yesus nangulika ana-ana guruNa: “Kitamo rau i kalinoana bona mentuuta hangoni.” 32 Alaana neongkoramo nencawi duanga rau i kalinoana. 33 Naupawee, nadea tauna to nampahilora neongko, laincanira rima to rakarauira Yesus pade ana-ana guruNa. Tau-tauna ee mai nantukura nantara dala lorena hampena hira noilodo narata i rima karaua Yesus hante ana-ana guruNa ee mai. 34 Pehompo Yesus lako duanga, laihiloNa tauna to nadea nahiromu. Lauparia nehuwu toweNa nampanaara apa todea ee mai ewa hamanguna bimba to moma naria to poewuna. Pade nopamulami Yesus nopatudura nadea ngaa nangkambelai Kamagaua Alatala. 35 Tempona ngkinuwia mparomi, narataramo ana-ana guru Yesus hi Hia pade nanguli: “Kita ei mai na'awa lako ngata, lauria parami malimau. 36 Tuduramo todea etu mai raura i ngata-ngata to namohu lako hei, bona raura mangoli koniara.” 37 Nehono Yesus nangulikara: “Komi to mampakonira.” Nehonora ana-ana guruNa: “Kana kiolidi roti to olina roatu dinara rakonira todea eie?” 38 Nepekune nculi Yesus hi hira: “Hangkua ongu roti to naria hi komi? Pepareha olu!” Hangka laiparehara, iulikara'I: “Naria ei mai alima roti pade rongkau bau.” 39 Napu ee mai, Yesus nangulikara ana-ana guruNa mantudura todea moncuna hamanguna-hamanguna i lolo kawoko. 40 Noncuna mpuuramo tauna ee mai i lolo kawoko hore hamanguna, naria to hatu dua hamanguna, naria mui to alima mpulu dua hamanguna. 41 Napu ee mai laialaNami alima roti pade rongkau bau, laikakamuNa pade notingodami nantingara langi nohambayani roti hante bau ee mai. Napupi laihambayaniNa tubi-tubiNami pade laiwaikaNa hi ana-ana guruNa bona ratirakara humawee tauna to naria hee mai. 42 Humawee tauna nangkoni duura nabohu. 43 Napu purarapa tauna nangkoni, ana-ana guruNa nopalimpuru labi to ikonira, hampulu ropangkoloapi labina. 44 Balailodipi maria alima ncobu to nangkoni.

Yesus nomako i lolo ue

45 Napupi lauria, Yesus nantudura ana-ana guruNa mencawi duanga bona meongkoramo moilodo rau dipo ngata Betsaida, apa Hia mampakagarora todeadipi. 46 Nagarorapa todea to nahiromu ee mai, Yesus rau nanake i lolo bulu pade nohambaya. 47 Eo ee mai ngkawengiami. Ranca duangara ana guru Yesus lentongo rano, Yesus i lorenadipi haduduana. 48 LaihiloNa ana-ana guruNa napepa iepera nowohe duanga, apa naria ngolu bohe nantawiri namparumpara. Ba tinti tolu parabaa, Yesus namperumatara nomako i lolo ue, pade Hia ntumoni nampaliura. 49 Nampahilo Yesus nomako i lolo ue, momara nencani, iulira to powalidi. Alaana nongareramo, 50 apa humaweera nakonce mpuu nampahilo'I. Naupawee Yesus nangulikara: “Pakaroho rarami, Akudi ei mai. Nemo maeka!” 51 Napu ee mai nencawimi Yesus rau i lolo duanga dohera, pade ngolu to nantawiri ee nentuu ncanorami. Ana-ana guruNa nekatuele pade naingu bewa Yesus nobabei humawee lauria, 52 apa hinungkai popakoniNa todea alima ncobu dua hante alima roti pade rongkau bau, poma oara nengkao, apa nakoo rarara.

Yesus nampakauri tau-tauna to nadua i Genesaret

53 Karatara Yesus hante ana-ana guruNa i dipo rano, i ngata Genesaret, popencowerami duangara. 54 Pehompora lako duanga, nariara tauna to nangincani Yesus. 55 Nokumenoramo rau nangkarebai hi humawee ngata nangkambelai peonga Yesus, pade nopamularamo nangkowa tauna to nadua, rau i rima kariaa Yesus. 56 I rima-rima karaua Yesus, i ngata kodi, ba i ngata bohe, tau-tauna nangkeni to nadua rau karoaana, pade perapira bona mamalarahawo to nadua mampatui wuntu waruNa. Humawee tauna to notui wuntu waruNa nauri lako hakira.

Markus 7

Parenta Alatala pade ada to Yahudi

1 Hangkani tempona to Farisi pade bahangkua dua to nataualu Buku Taurat narata lako ngata Yerusalem nampotomuka Yesus. 2 Bulara ria lainaara ana-ana guru Yesus nangkoni hante pale to narumu habana momara nowano. 3 Apa humawee to Yahudi, neparauli to Farisi, momara madota mangkoni ane pomara mowano, apa weemi kabiahaa totuara lako owi; 4 ane manculira lako pobalu-balua momarahana nadota kapola-pola nangkoni ane pomara nampakagaha wotora. Nadeadipi kabiahaa ntanina to laipoingkukara, ewa ane mokabohi hangkiri, here, ahe pade pobolia pangkonia. 5 Etu pade to Farisi hante to nataualu Buku Taurat nepekune hi Yesus: “Napa pade ana guruMu momara nampoingkuka kabiahaa totuata lako owi? Nangkonira momarahana nowano ncala.” 6 Nehono Yesus: “Nakonomi lolita Alatala, to laiparata Nabi Yesaya nangkambelai komi, to nowoo rongu, ewa naria laitulihi: ‘Ngata ei nampaune'A hante wiwira, naupawee rarara na'awa lako hi Aku. 7 Moma naria bunura nepue hi Aku, apa hira nopatudu todea mantuku patudu manuhia.’ 8 Parenta Alatala laihapuakami, pade patudu to ibabei manuhia laipoingkukami.” 9 Napu ee Yesus nangulikara: “Moma nabelo ingkumi nohapuaka parenta Alatala bona mampakaroho adami. 10 Apa Nabi Musa nanguli: ‘Bila tuamamu pade tinamu!’ ‘Hema to mampatipo tuamana ba tinana, kana rapatehi.’ 11 Naupawee komi to Farisi nanguli, ane maria hadua manguli hi tuamana ba hi tinana: ‘To naria hi aku to mahipato mipake rara katuwuami, nawali kurban hi Pue Alatalami,’ 12 ngana ee mai momami paliumi, mobabei hangu hangaa mampatulungi totuana. 13 Ane wee mai parenta Alatala laihapuakami, bona mampakaroho adami. Nadea ngaa kabiahaami to ewa lauria to laipoingkukami.” 14 Napu ee Yesus nampakio nculi humawee tauna pade iulikaNara: “Epe belo pade mipairara napa to Ku'ulikaka komi. 15 Humawee to lako i hawalikuna to nehua i rarata moma mampakarumuta i tingoo Alatala, tapi napa to nehuwu lako pantanonota to nadaa, etu to nampakarumuta.” 16 Hema matalingaa, naepe pade napairara napa to iuliKu ei! 17 PehuaNa i rara hou nekangkaura lako kadea tauna, ana-ana guruNa nampekune'I napa batua porapa to iuliNa. 18 Yesus nampahonoira: “Nahibali motoda komi hante tau ntanina. Moma komi nengkao napa to iuliKu. Moma to rakoni pade to rainu mampakarumuta i tingoo Alatala, 19 apa konia pade ue moma nehua rara pantanonota, aga nehua rara ntai pade rapotitaika.” Lauria iuliNa nopanoto ane humawee to ikonita moma mampakarumuta. 20 Yesus nanguli mui: “Napa to nehuwu lako rarata to nadaa, etu to mampakarumuta i tingoo Alatala, 21 apa lako rarata, nehuwu tanonoa to nadaa: gau hala, mangio, mepatehi, 22 mebualohi ba meago, maliu ganta, ingku to madaa, mepatiwoo, ingku to moma matemotoa, mehingki, mepopore, mahombo pade makoo rara. 23 Humawee gau to nadaa lauria, nopamula lako rara pantanonota pade nampakarumuta.”

Bangkele lako Siro-Fenisia to neparahaya

24 Napu ee, Yesus neongko lako ria rau i ngata Tirus, nehua i hangu hou, apa moma'I nadota rancani tauna karataNa. Naupawee karataNa moma namala laipopalerui. 25 Tempo ee naria hadua totina to anana bangkele laipehua anudaa. Pangepena karata Yesus, rau'i notingkodu i paa Yesus. 26 Totina ee, to Siro-Fenisia, moma to Yahudi. Perapina hi Yesus, bona mampopalai anudaa to nehua rara woto anana. 27 Yesus nangulikaka'i: “Paleleramo ngana mabohu olu, apa moma mahipato mangala konia ngana pade rateneka dike to laipatuwu.” 28 Nehono'i totina ee mai: “Nakono iuliMu Pue, weepae dike to i une meja muihawo nangkoni konia ngana to nahewu lako lolo meja.” 29 Napu ee Yesus nangulikaka'i: “Lawina wetu pangulimu, panculimoko apa nalaimi anudaa to nampehuai anamu.” 30 Nanculi mpuumi totina ee rau houna, lairatana ria anana noturu lolo poturua naurimi pade anudaa to nehua momami naria.

Yesus nampakauri hadua to nawongo pade nabobo

31 Napu ee, neongkomi Yesus lako ngata Tirus nantara ngata Sidon rau Rano Galilea i lentongo ngamba Dekapolis. 32 I ria laikenira hadua tauna to nawongo pade to moma nahowa nololita pade perapira hi Yesus bona Nadama'i. 33 Yesus nangkeni'i rau na'awa lako kadea tauna. Napu ee, Yesus nopahua karaweNa rara talinga tauna ee mai, notailu'I pade laituiNa dila tauna ee. 34 Napu ee, Yesus notingoda nantingara langi, nodii inohaNa pade nanguli hi tauna ee: “Efata!”, batuana: “Katebeamo!” 35 Ngkali natebeami talinga tauna ee mai, namalami ne'epe. Wee mui dilana naurimi pade namalami nololita. 36 Naliu ee, Yesus nampaulikakara hi tauna to naria i hee, bona nemo ratutura hi tau ntanina napa to nadupa to laibabeiNa. Naupawee himukuana laitagiNara, laipopotolelera laumi kareba to nadupa laibabei Yesus. 37 Humawee tauna nekatuele nampanaa napa to laibabei Yesus pade iulira: “Humawee to laibabeiNa nabelo. To nawongo ne'epe, to nabobo nawali nololita.”

Markus 8

Yesus nopakoni opo ncobu tauna

1 Poma nahae lako hee, nadea mpuu tauna notobu. Momahawo naria koniara, etu pade Yesus nangkio ana guruNa pade iulikaNara: 2 “Na'ahi raraKu nampahilora tauna to nadea ei mai. Tolu mengiramo nantuku'A, momamihawo naria pangkonira. 3 Ane Kutudu manculi rau houra hante oro taira, madungkara mei i dala, apa naria muira to narata lako ka'awaana.” 4 Nehonora ana-ana guruNa: “Rima tarata roti i kalinoana wei, mopakonira tauna to nadea ei mai, bona mabohura?” 5 Yesus nampekunera: “Hangkua ongupi roti to naria hi komi?” Laihonoira: “Papitu ongupi.” 6 Napu ee tuduNaramo tauna to nadea ee mai moncuna i tana. LaialaNami roti to papitu ongu ee, laihambayaniNa, pade laitubi-tubiNa laiwaikaNa hi ana-ana guruNa, bona ratirakara tauna to nadea ee mai. 7 Naria mui bahangkua maa bau kodi laibolira ana-ana guruNa. LaihambayaniNa bau-bau ee mai pade laipetuduiNa bona ratirakara humawee tauna. 8 Humawee tauna nangkoni duura nabohu. Napura nangkoni, laipahirurura labi bau pade roti to ikonira naria papitu pangkoloapi. 9 Ba naria opo ncobu dua tauna to nangkoni. Napu ee mai, Yesus nantudura manculi. 10 Naliu ee Hia nencawi duanga hante ana-ana guruNa pade neongkoramo rau ngata Dalmanuta.

To Farisi nerapi tanda

11 Naliu ee, naratara bahangkua dua to Farisi nonebili hante Yesus. Hira nampehori'I nerapi tanda baraka lako Alatala. 12 PangepeNa perapiara ee mai, Yesus nobunca inohaNa pade nanguli: “Napa pade hira halapia ei nerapi tanda? Kakonona Ku'ulikaka komi, komi halapia ei, moma komi rawai tanda.” 13 Napu ee, Yesus nampalahira pade nencawi rara duanga neongko rau dipo Rano Galilea.

Nangkambelai ragi to Farisi pade ragi Herodes

14 Napu ee mai, ana-ana guru Yesus moma ilingara nangkeni roti, hangu roti moto to naria rara duangara. 15 Napu ee, Yesus nampalingaira: “Kana mainga moto komi hante ragi to Farisi bo ragi Herodes.” 16 Ana-ana guruNa nakatanonoa pade noneulika hore hira: “Pade iuliNa lauria, apa moma naria roti to laikenita.” 17 LaincaniNa Yesus napa to ipomeulira, laiulikaNara: “Napa pade kamomana naria roti pomeulimi? Poma oa komi nengkao pade laincaniimidie? Ba nakoo'di rarami? 18 Naria matami, moma komi nehilo. Naria talingami, moma komi nepetalingai. Lailingamidipi, 19 potubi-tubiKu alima ongu roti laikonira alima ncobu dua tauna? Hangkua pangkoloapi labi roti to ipahirurumi?” Honoira: “Hampulu ropangkoloapi.” 20 “Pade potubi-tubiKu papitu ongu roti laikonira opo ncobu dua tauna, hangkua pangkoloapi labina to ipahirurumi?” Honoira: “Papitu pangkoloapi.” 21 Napu ee mai ulikaNara: “Poma oa komi nengkaodie?”

Yesus nampakauri hadua tauna to naburo i Betsaida

22 Napu ee mai, narataramo Yesus hante ana-ana guruNa i ngata Betsaida. Tau-tauna to i hee mai nangkeni hadua tauna to naburo hi Yesus, pade perapira bona Nadama'i. 23 Yesus nangkakamu pale tauna to naburo ee mai, pade keniNa'i rau hawaliku ngata. Napu ee tailuhiNa rara mata tauna to naburo ee mai, boliNa paleNa i wongko matana pade pekuneNa'i: “Nehilomoko?” 24 Tauna ee mai nenaa pangkai pangkana pade honoina: “Hiloku tauna, aga momara narawa belo, ewa kau to nomako-mako.” 25 Yesus nodamaki mata tauna to naburo ee mai, pade narawa belodi penaana. Hangu hangaa narawami laihilona. 26 Napu ee, Yesus nantudu'i manculi rau houna pade ulikaNa'i: “Nemoko olu rau mehua rara ngata.”

Pangakua Petrus

27 Nahudu ee mai, Yesus hante ana-ana guruNa neongko rau ngata-ngata to namohu Kaisarea Filipi. Lentongo dala, Yesus nampekunera ana-ana guruNa: “Panguli tauna, hema Aku ei?” 28 Honoira: “Naria to nanguli: Yohanes to Pediu. Naria mui to nanguli: Elia. Naria muira to nanguli: hadua lako nabi Alatala.” 29 Nepekune'I hi hira: “Bewa ane komi? Hema'A?” Honoina Petrus: “Ikomi Mesiasa.” 30 Yesus nampatagira bona nemo olu rakewora hi tau-tauna ane Hiapi Mesias.

Pangkewo lomona nangkambelai kahehaa Yesus pade dalakana mantuku'I

31 Napu ee mai, Yesus nopatudu ana-ana guruNa: “Aku, Ana Manuhia, kana mangkolo kahehaa pade moma'A ratarimara totua-totua ngata to Yahudi, imam-imam to i matana bo to nataualu Buku Taurat, pade rapatehira'A. Naupawee, tolu eo matuwu nculi'A.” 32 To ei mai iuli pakanotoNa. Lauparia, Petrus nampadii Yesus rau hamikana pade nangkamaro'I. 33 Yesus nampeilira ana-ana guruNa pade nampakahodo i Petrus, iuliNa: “Palaimoko, Magau Heta, apa to itanonomu to itanono manuhia, moma to itanono Alatala.” 34 Napu ee mai, Yesus nangkiora tauna to nadea hante ana-ana guruNa pade nangulikara: “Butu dua tauna to madota mantuku'A, kana mampahapuaka wotona, mopahaa salibna pade mantuku'A. 35 Apa hema to mampotowe inohana, malali inohana. Wule eidile, hema malali inohana habana namparahaya'A bo Kareba Belo, hia kana mahalama. 36 Napa bununa tauna mamparata humawee ihi dunia, ane malali inohana? 37 Apa napa to mamala napopewai mampahambei inohana? 38 Hema to maea hi Aku pade mampoea lolitaKu i tingoo tauna to moma nanoro rarara pade to nadoha ei mai, Ana Manuhia mui maea mampangakura ane marata'I hante kabarakaa TuamaNa, mampodohe malaeka-malaeka to nagaha.”

Markus 9

1 Napu ee mai, Yesus nampaulikara: “Ku'ulikaka komi: Kakonona bahangkua dua tauna to naria ei mai, nariara to poma mamate ane poma rahilora Kamagaua Alatala marata hante kabarakaa.”

Yesus laipemabohe i lolo bulu

2 Ono eo lako hee mai Yesus nangkeni Petrus, Yakobus pade Yohanes hingkani-ngkanira nanake bulu to nalangko. I ria wuwu hira moto. Napu ee, lainaara Yesus nobalimi tariNa, 3 pade waruna nabula ngkihi, nengkila-ngkila. Moma hema haduaa manuhia i dunia ei motopohi waruna bona mabula ngkihi ewa ee mai. 4 Napu ee mai, tolu ana guru Yesus nampahilo Elia pade Musa nerawa pade nololita hante Yesus. 5 Nampahilo ee mai Petrus nampaulika Yesus: “Guru, nasana mpuu kami i hei. Weepae kibabei tolu bamaru, hangu hi Iko, hangu hi Musa, pade hangu hi Elia.” 6 Pade wee iulina apa moma incanina napa to nauli, habana nelabi ekara. 7 Naliu ee mai nehuwu gawu to nampakaolu Yesus, Elia pade Musa, lako rara gawu ee mai epera to nololita, nanguli: “Eimi Ana toweaKu. Turuhimi bahaNa.” 8 Napu ee mai natiku lainaara momami hema tauna dohera, wuwu hadua Yesusdimi. 9 Panaura lako lolo bulu ee mai, Yesus nampaulikakara bona nemo maria haduaa tauna to rakewokara napa to laihilora, kapomana Ana Manuhia matuwu nculi lako kamateaNa. 10 To laiuli Yesus lauria laipairarara mpuu, pade laipololitara hore hira, napa batuana Yesus nanguli, Hia matuwu nculi lako kamatea. 11 Napu ee mai, nepekunera hi Yesus: “Napa pade to nataualu Buku Taurat nanguli, Elia kana marata moilodo?” 12 Yesus nampahonoira: “Nakono, Elia marata moilodo bona mampakabelo humaweena. Wule, bewa to laitulihi nangkambelai Ana Manuhia, ane Hia madea mamparata kahehaa pade rapopore. 13 Ku'ulika komi kakonona Elia naratami, wule tauna nobabei nantuku dota rarara, ewa to laitulihi nangkambelai hia.”

Yesus nampopalai anudaa lako hadua ngana to nabobo

14 Karatara Yesus, Petrus, Yakobus pade Yohanes hi ana-ana guru to ntanina, laihilora nadea tauna nampatikuhi ana-ana guru Yesus ee mai, bahangkua dua to nataualu Buku Taurat nonebili hante ana-ana guruNa. 15 Pampahilora Yesus, humawee tauna naimbi pade pari-parira nampotomu'I. 16 Yesus nampekune ana-ana guruNa: “Napa to laipomeulimi hante to nataualu Buku Taurat etu?” 17 Hadua balailo lako tauna to nadea ee mai nampahonoi'I: “Guru, aku nangkeni anaku hi Iko, habana hia laipehua anudaa to nampakabobo'i.” 18 Butu ngkanina anudaa ee mampehua'i, laidungkana'i i lolo tana, ngangana nowura, ngihina nokiro, pade wotona nawali nakadu. Laiperapikumi hi ana-ana guruMu bona rapopalaira anudaa ee mai lako hi anaku, naupawee moma ibukura. 19 PangepeNa lauria, ulikaNara: “Komi tauna to moma neparahaya hi Aku, hangkuapi kahaena'A mo'oha dohemi? Hangkuapi kahaena pohabaraKu hi komi? Kenimi hei ngana etu mai.” 20 Laikenira ngana ee mai hi Yesus. Pampahilona Yesus, anudaa ee mai noridi woto ngana ee duuna nanawu nengkalule i tana, pade ngangana nowura. 21 Yesus nepekune hi tuama ngana ee mai: “Hangkuami kahaena anamu laipehua anudaa ewa ei mai?” Nehono'i: “Lako kakodiana. 22 Pade naharo anudaa ee mai, nangkeni'i rau rara apu bo rara ue bona mampatehi'i. Laumoria, ane mamalaKo mobabei hangu hangaa, potowe kamikawo pade tulungi kami.” 23 Nehono Yesus: “Pangulimu, ane mamala'A? Moma naria to moma mamala hi tauna to neparahaya!” 24 Ngkali nongaremi tuama ngana ee, ulina: “LaiparahayakuKo! Tulungi'akuwo to moma neparahaya ei!” 25 PangkalioNa Yesus nadeaki tauna narata namparaduki'I, laingangaiNa anudaa ee pade ulikaNa'i: “He, anudaa to nepakabobo pade nepakawongo, Aku moparentako, palaimoko lako woto ngana ei, pade nemopako manculi!” 26 Nalai mpuumi anudaa ee mai hante nongare pade namparidi ngana ee mai. Ngana ee mai hiloana ewa to namatemi, etu pade nadea tauna nanguli: “Ngana ee mai namatemi.” 27 Naupawee Yesus nangkakamu pale ngana ee mai, popemataNa'i pade nokangkore'i. 28 Napu ee mai, Yesus nehua rara hou, ana-ana guruNa nampekune bongo'I: “Napa pade moma kami namala nampopalai anudaa ee mai?” 29 Hono Yesus hi hira: “Anudaa to hangaa ei mai moma mamala rapopalai ane moma rapohambayaka.”

Pangkewo karongkanina nangkambelai kahehaa Yesus

30 Napu ee Yesus pade ana-ana guruNa neongko lako ria nantara ngata Galilea. Moma'I nadota Yesus tau ntanina mangincani rima'I, 31 habana Hia mingki mopatudu ana-ana guruNa, ulikaNara: “Ana Manuhia rapopewai i rara mpale manuhia, pade rapatehira'I. Naupawee tolu eo lako hee, matuwu nculi'I lako kamatea.” 32 Ana-ana guruNa momara nengkao napa to uli Yesus, naupawee naekara nampekune'I.

Hema to nelabi kabohena lako humawee ana guru

33 Napu ee Yesus pade ana-ana guruNa rau i Kapernaum. I rara hou, Yesus nampekunera: “Napa to laipololitami rancata nomako he?” 34 Momara nowotu, apa rancara nomako he, hira nampomeuli hema to nelabi kabohena lako humaweera. 35 Napu ee Yesus noncuna pade nangkio hampulu rodua ana-ana guruNa, ulikaNara: “Hema to mingki mawali to lomona, hia kana mawali kahudua lako humaweena, pade mawali batua humawee tauna.” 36 Napu ee Yesus nangala hadua ngana kodi to namohu doheNa pade laipopokangkoreNa i lentongora, laikakoeNa ngana ee mai pade ulikaNara: 37 “Hema-hema mantarima hadua ngana ewa ei rara hangaKu, hia nantarima Aku. Pade hema-hema to nantarima'A, moma Aku to laitarimana, aga hia nantarima Alatala to nampatudu'A.”

Hadua to moma ana guru Yesus nampopalai heta

38 Yohanes nangulika i Yesus: “Guru, laihilo kami naria hadua tauna to moma'i doheta, nampopalai heta i rara hangaMu, alaana laitagi kami'i apa tauna ee mai moma'i doheta.” 39 Naupawee Yesus nehono: “Nemo mitagi'i, habana moma naria haduaa tauna to mamala mobabei to nabaraka i rara hangaKu, hampiniri mata mampopore'A. 40 Kakonona, hema-hema moma mampaewata, hia doheta. 41 Ku'ulikaka komi, hema-hema mampainui komi hancangkiri ue habana komi to nantuku'A, hia moma maronto tomona.”

Patudu bona nemo mopahalatara tauna

42 “Hema-hema mopahalatara hadua ngana to neparahaya ei, nabelo laupi ane watu pogilia to nabohe rapouka tambolona pade ratadi rara tahi. 43 Ane palemu to nangkeniko i rara doha, pudumi. Nabelo laupako mehua i rara katuwua to moma naria kahuduana hante pale to napudu, pade ntimalia palemu ratene i naraka, rara apu to moma namala laipatehi. 44 I ria mei ule bau hante apu moma maria mamate. 45 Wee mui ane paamu to mangkeniko i rara doha, pudumi, apa nabelo laupako mehua i rara katuwua to moma naria kahuduana, hante paa to napudu, pade ntimalia paamu, ratadi i naraka rara apu to moma namala laipatehi. 46 I ria mei ule bauna hante apu moma maria mamate. 47 Wee mui ane matamu to mangkeniko i rara doha, dungkimi, apa nabelo laupako mehua rara Kamagaua Alatala hante hamika matamu, pade ntimalia matamu ratene i rara naraka, 48 i rima ule bauna pade apu moma maria mamate. 49 Humawee lauria iuliKu habana butu tauna kana rapoii hante apu. 50 Poi nabelo ami, naupawee ane poi mawali matawoo, hante napapi mampakapoiki? Laumoria, kana maria poi rara wotomi pade matuwu mohingkabelo hadua bo hadua.”

Markus 10

Nangkambelai pogaa

1 Yesus neongko lako ngata Kapernaum rau i propinsi Yudea pade i dipo Ue Yordan, i ria tauna to nadea notobu nampatikuhi'I, pade ewa kabiahaaNa laipatuduNara. 2 Napu ee, naratara to Farisi nampehori'I tingoo tauna to nadea. Hira nepekune hi Yesus: “Namalahawo hadua balailo mampogaaka bangkelena?” 3 Yesus nepekune nculi hi hira: “Napa to laiparentakana komi Musa?” 4 Nehonora: “Musa nepaliu mampogaaka'i hante mobabei hura pogaa.” 5 Napu ee Yesus nangulikara: “Musa notulihi parenta lauria hi komi, apa nelabi gaga kakoo rarami. 6 Naupawee hinungkai dunia laipajadi Alatala, laipajadiNara balailo pade bangkele. 7 ‘Etumi habana hadua balailo kana mampalahi tuamana hante tinana pade mopahangu hante bangkelena, 8 hampena mohangu wotora.’ Pade hira momaramo nowoto rodua, nawali hangu wotoramo. 9 Etumo, napa to laipahangu Alatala, moma namala ragaa manuhia.” 10 Pehuara i hou, ana-ana guruNa nepekune hi Yesus nangkembalai to iuliNa lauria. 11 Yesus nangulikakara: “Hema to mampogaaka bangkelena pade mobangkeleki, hia nadohaa hi bangkelena to puu. 12 Wetu moto mui hema bangkele mampogaaka balailona pade mobalailoki, hia nadoha hi balailona to puu.”

Yesus nantiroi ngana

13 Napu ee, bahangkua dua tauna nangkeni ngana hi Yesus bona Natiroira, naupawee ana-ana guruNa nampakahodora tauna ee. 14 Nampanaa ingkura ana-ana guruNa ee, Yesus nahodo pade ulikaNara: “Paleleramo ngana etu marata hi Aku, nemora milawa. Apa tauna ewa hira eimile to mahipato mehua i rara Kamagaua Alatala. 15 Ku'ulika komi, hema to moma mantarima Kamagaua Alatala ewa ngana eira, momara mehua i rarana.” 16 Napu ee, Yesus nampakapuira ngana ee mai pade no'ongko paleNa nantiroira.

To nahugi nakoro mehua rara Kamagaua Alatala

17 Pehuwu Yesus lako hou, naria hadua balailo nokumeno nampotomu'I pade notingkodu i tingooNa, nepekune: “Guru to nabelo, napa to mahipato kubabei bona kukami katuwua to moma naria kahuduana?” 18 Nehono Yesus: “Napa pade iulimu nabelo'A? Moma naria haduaa tauna to nabelo, wuwu Alatala aga. 19 Laincanimu moto parenta Alatala: Nemo mepatehi, nemo mebualohi, nemo mangio, nemo mokalowo, nemo mebagiu, bila tuamamu bo tinamu.” 20 Nehono tauna ee: “Guru, humawee etu, laibabeikumi lako kanguraaku.” 21 Yesus nampenoto'i hante ahi raraNa pade iulikakaNa'i: “Hangaapi to poma nagana hi iko. Raumoko, pobalu hangkani gagumu, tirakara to netowei, bona murata gagu i huruga, pade tumaimoko mantuku'A.” 22 Nangepe lauria, nakonce'i pade raumi hante juu rarana, apa nadea gaguna. 23 Napu ee Yesus nampanaa ana-ana guruNa to nampatikuhi'I, pade iulikaNara: “Nakoro mpuu to nahugi mehua i rara Kamagaua Alatala.” 24 Ana-ana guruNa nakonce nangepe to iuliNa. Weepae padolaNa nangulikara: “Ana-anaKu, nakoro mpuu mehua i rara Kamagaua Alatala. 25 Nadolipi hamaa unta mehua i wulou jaru, pade to nahugi mehua i rara Kamagaua Alatala.” 26 Lauparia natetambai kakoncera, pade noneulika hore hira: “Ane wetu hema laudimi to mamala rapakahalama?” 27 Yesus nampenotora pade iuliNa: “Ane hi manuhia, moma'i nehua akala, naupawee moma wetu hi Alatala, apa moma naria to moma namala laibabei Alatala.”

Tomo nantuku Yesus

28 Petrus nangulika Yesus: “Kami ei mai laipalahi kami puramo humaweena, habana nantukuKo!” 29 Yesus nangulikara: “Mpuu-mpuuna Ku'ulika komi, hema to nampalahi houna, ompina balailo ba ompina bangkele, tinana ba tuamana, ana-anana ba pampana'i nampomaihi Aku pade Kareba Belo, 30 mamparata hatu ngkani: hou, ompina balailo, ompina bangkele, tinana, ana-anana pade pampana, naupa rapadeahi, pade eo ngkapuri mamparata katuwua to moma naria kahuduana. 31 Naupawee nadea tauna to noilodo, mawali i puri. Wee mui, to i puri mawali ilodo.”

Pangkewo katolu ngkanina nangkambelai kahehaa Yesus

32 Yesus hante ana-ana guruNa pade bahangkua dua tau ntanina nopadola pomakoara rau ngata Yerusalem. Hia nomako noilodo. Ana-ana guruNa nakaekata, pade tauna to netuku nehuwu ekara. LaikeniNa ana guruNa hampulu rodua nopatani pade laiulikaNara napa mei to kana madupa hi Hia. 33 IuliNa: “Welau rautamo Yerusalem, i ria mei Ana Manuhia rapopewai hi imam-imam to i matana bo to nataualu Buku Taurat, pade rabotuhira bona rahuku mate'I. Napu ee rapopewaira'I hi tau-tauna to moma nangincani Alatala. 34 Rapoporera'I, ratailuhi, raweba pade rapatehi. Naupawee kaganana tolu eo matuwuki'I lako kamatea.”

Perapia Yakobus pade Yohanes

Moma meparenta aga metande

35 Napu ee Yakobus pade Yohanes, ana-ana Zebedeus, namparaduki Yesus pade nangulika'I: “Guru kiharumaka bona madotaKo mampopewai napa to kiperapi!” 36 Yesus nampekunera: “Napa to ipodotami Kubabei hi komi?” 37 Laihonoira'I: “I rara KamagauaMu mei, Mupoponcuna kami hadua mali kanaMu, pade to ntanina mali kaiMu.” 38 Naupawee Yesus nangulikara: “Moma incanimi napa to iperapimi. Mibukukowo mei manginu lako panginua kahehaa to Kuinu, pade mehua i rara kamateaKu?” 39 Laihonoira'I: “Kibuku moto.” Pade iulikaNa muira: “Wee ami komi kana manginu lako panginua kahehaa to Kuinu, pade mehua i rara kamateaKu. 40 Naupawee, moma dotaKu mampawaikara, hema to moncuna mali kanaKu pade mali kaiKu. Poncunaa ee mai rawaika hi tau-tauna hi hema'i laipahadiaka.” 41 Pangepera ana guru to hampulu ee mai napa to iulira, nahodora hi Yakobus pade Yohanes. 42 Yesus nangkiora pade uliNa: “Incanimi ane hira to ikahangai to poparenta i dunia ei, hira neparenta hante pale ahe pade naheke hi todea. 43 Moma wee ane hore komi, hema-hema to mingki mabohe, hia kana mawali batua to ntanina, 44 pade hema-hema mingki mawali to ilodona, hia kana mawali batua humawee tauna. 45 Apa wetu moto mui Ana Manuhia, moma narata bona ratande, naupawee metande, pade mampopewai inohaNa mantolohi humawee tauna.”

Yesus nampakauri Bartimeus

46 Narataramo Yesus pade ana-ana guruNa i ngata Yerikho. Pehuwu Yesus hante ana-ana guruNa pade nadea tau ntanina lako Yerikho, naria hadua to naburo noncuna i wiwi dala nerapi-rapi, hangana Bartimeus ana Timeus. 47 Pangepena Yesus to Nazaret noliu, nongare'i nekio: “Yesus ana Daud, potowe'akuwo!” 48 Nadea tauna nampakahodo'i bona malino'i. Naupawee pahimukukina laumi nongare: “Ana Daud, potowe'akuwo.” 49 Nentuu Yesus pade nanguli: “Kio'i tumai tauna to naburo etu.” Laikiorami to naburo ee mai pade iulikara'i: “Pakaroho raramu pade pokangkoremoko, laikioNako.” 50 To naburo ee mai noloncu waruna, laitadina, pade pari-parina nokangkore rau hi Yesus. 51 Nepekunemi Yesus hi hia: “Napa dotamu Kubabeikako?” To naburo ee mai nehono: “Guru, tulungi'akuwo bona mehilo'a!” 52 Nanguli Yesus hi hia: “Koimoko, kaparahayaamu nampakahalamako.” To naburo ee mai ngkali nehilomi pade rau nampatuku Yesus rara pomakoaNa.

Markus 11

Yesus laiune i Yerusalem

1 Kamohura Yesus hante ana-ana guruNa i Yerusalem, humpii ngata Betfage pade Betania, i Bulu Zaitun, laituduNara rodua ana guruNa, 2 pade laibohaNara: “Raumo komi i ngata to i tingoomi etu. Pehuami i rara ngata ee mai, mihuma mei hamaa keledai pagurua to laitaka, to poma'i naria laihawi tauna. Kakami kalorona pade kenimi tumai. 3 Ane maria to mangulika komi: ‘Napa pade laikakami kalorona?’ honoi'i: ‘Pue namparaluu keledai pagurua ei mai, Napopanculi moto'i.’ ” 4 Alaana rauramo pade laihumara mpuumi hamaa keledai pagurua to laitaka i tingoo womo, i hawalikuna wiwi dala, pade laikakarami kalorona. 5 Naria bahangkua dua tauna i hee nampekunera: “Napa patujumi nokaka kaloro keledai pagurua etu mai?” 6 Laihonoira ewa peboha Yesus, pade laipaliurada. 7 Laikenirami keledai ee mai hi Yesus, lailampiirami hante warura, napu ee, nencawimi Yesus i keledai ee mai. 8 Nadea tauna nowoke warura i dala, naria mui to nohena palampa to natawea to laitiurura lako pampa. 9 To nomako noilodo pade to netuku lako puri nongare: “Hosanaa! ‘Laitiroimi Hia to narata i rara hanga Pue!’ 10 Laitiroimi kamagaua to narata, kamagaua tuamata Daud, hosana i kalangkoana i huruga!” 11 Karatara i Yerusalem, nehuami Yesus i Hou Alatala. I ria'I nampanaa-naa humaweena. Naupawee apa nariamumi, raumi i Betania hante hampulu rodua ana guruNa.

Yesus nangkamo puu kau ara

12 Kanailena, kapuna Yesus hante hampulu rodua ana guruNa nampalahi Betania, naoromi tai Yesus. 13 Na'awadipi, laipantoNami puu kau ara to natawea. LaiparadukiNa puu kau ara ee mai, nowuadi ba moma. Molelau lairataNa puu kau ara ee mai moma'i nowua, narudu tawena motodi, apa pomahawo toto powuaana. 14 Alaana iulikaNa puu kau ara ee mai: “Nemopi mei hema haduaa mangkoni wuamu duu kahae-haena!” Pade humawee ana guruNa nangepe napa to iuliNa.

Yesus nampakagaha Hou Alatala

15 Narataramo Yesus pade hampulu rodua ana guruNa i Yerusalem. Yesus nehua i Hou Alatala, laipopetiboNa humawee tauna to nobalu-balu hante to peoli i karawaa Hou Alatala ee. Meja-meja to laipakera nohula doi, pade humawee poncunaa to pobalu tonci bangkebodo laibaliangkoNa, 16 moma hema laipaliuNa nangkeni parewa mantara karawaa Hou Alatala. 17 Napu ee, laipatuduNara, iuliNa: “Apa moma laibahami to laitulihi: ‘HouKu rakahangai hou pohambayaa humawee ngata’? Molelau komi laipowalimi ‘po'ohaa to powaodi’!” 18 Pangepera lauria, imam-imam to i matana pade to nataualu Buku Taurat, nampali dala bewa mampatehi Yesus, habana naekara hi Hia apa tauna to nadea namangka nangepe patuduNa. 19 Kariamuna, nehuwu muiramo Yesus hante ana-ana guruNa lako rara ngata.

Puu kau ara to nabangi pade patudu Yesus nangkambelai hambaya

20 Kahampepulona, poliura Yesus hante ana-ana guruNa, laihilora puu kau ara ee wei nabangimi duu lari-larina. 21 Linganami Petrus pangkamo Yesus puu kau ara, pade laiulina: “Guru, hilo, puu kau ara to laikamoMu ee wei nabangimi.” 22 Yesus nampahonoira: “Parahayami hi Alatala! 23 Mpuu-mpuu Ku'ulikaka komi: Hema-hema to mangulika bulu ei mai: ‘Poencuko lako hetu pade matetadi i rara tahi!’ Ahala mantono peparahayana, moma'i mokarara, napa to laiulina lauria kana madupa hi hia. 24 Etu pade laiulikaKu komi: humawee to laiperapimi pade to laipohambayakami, parahayami ane laitarimamimi, apa etu mai kana rawaika komi. 25 Butu ngkanina komi mokangkore mohambaya, ampuni olu ba nariadipi daa rarami hi tauna, bona Tuamami to i huruga moampuni humawee kahalaami.” 26 Ane moma komi meampuni, wee moto mui Tuamami to i huruga moma moampuni kahalaami.

Pepekunea nangkambelai baraka Yesus

27 Napu ee Yesus hante ana-ana guruNa narata i Yerusalem. Ranca Yesus nomako i karawaa Hou Alatala, naratara imam-imam to i matana, to nataualu Buku Taurat pade totua-totua ngata to Yahudi hi Hia. 28 Nepekunera hi Hia: “Hante kabarakaa napaKo nobabei humawee etu mai? Hema to nampawaiKo baraka etu pade laibabeiMu humaweena?” 29 Nehono Yesus hi hira: “Kupekune komi olu hamati. Waika'A honoiana, bona Kukewoka komi hante kabarakaa uma'A nobabei humawee lauria. 30 Honoi'A pepekunea ei: Popadiu Yohanes lako hurugadi ba lako manuhiadi?” 31 Napu ee pepekunea lauria laipomeulira hore hira, pade ulira: “Ane tauli lako huruga, Nauli mei: ‘Ane wee, nongkua moma'i laiparahayami?’ 32 Ane tauli lako manuhia, mahodora mei tauna to nadea, apa laiparahayara mpuu ane Yohanes ee mai nabi.” 33 Napu ee, laihonoira Yesus: “Moma incani kami.” Neulikami Yesus hi hira: “Ane wetu, moma muikuwo Kukewoka komi hante kabarakaa uma'A nobabei humawee ei mai.”

Markus 12

Porapa nangkambelai to pobago i pampa anggur

1 Napu ee nopamulami Yesus nololita hi imam-imam to i matana, to nataualu Buku Taurat bo totua-totua ngata to Yahudi rara porapa, iuliNa: “Naria hadua to popampa notuda anggur pade laiwala ntikuna pampa ee. Laikaena wulou popiea anggur pade laibabeina pongko pepantoana mojaga pampa. Napu ee laipopewaina olu pampana ee hi to pobago pade neongkomi rau ngata ntanina. 2 Natahapi anggur ee mai, tumpu pampa ee nantudu hadua batuana rau hi to pobago ee bona mantarima hantongo lako ihi pampa anggur ee to nawali bagiana. 3 Molelau laihokora batua ee pade laikadungkuira. Napu ee laitudura'i nanculi hante pale ngkaloa. 4 Napu ee laitudu nculina batua to ntanina rau hi to pobago ee mai. Naupawee batua ee laikadungkuira hampe woona nabaka pade laipakaeara mpuu'i. 5 Napu ee tudukina mui hadua batua to ntanina rau hi hira. Naupawee, batuana ee laipatehira. Pade nadearadapa to ntanina, nariara to laikadungkui pade naria muira to laipatehi. 6 Alaana naboli hadua ana ntoweanadimi. Kahuduana laitudunami ana ntoweana ee mai rau hi hira to pobago pampa, apa tanonona: ‘Kana maimbira hi anaku ei.’ 7 Naupawee to pobago ee noneulika hadua bo hadua: ‘Hia eimile mei to mangkami pampa ei. Tapatehimi bona pampa ei majadi nanutami.’ 8 Lauparia laihokorami pade laipatehira, napu ee laitenera'i i hawaliku pampa ee mai. 9 Ane wetu napa to nababei tumpu pampa anggur ee? Kana marata'i mampatehira to pobago ee, pade mamparahayaka pampa ee hi to pobago ntanina. 10 Ba poma'i naria bahamidi lolita Alatala ei? ‘Watu to laitadi tuka-tuka hou nawali koro watu pondasi. 11 Etu mai nadupa lako hi Pue, etu pade nekatueleta.’ ” 12 Napu ee hira totua-totua ngata to Yahudi nampehimukui mampahoko Yesus, apa laincanira hira to laipatujuNa rara porapa ee mai. Naupawee naekara hi todea to nahiromu, alaana nanculiramo pade laipalelera'I.

Nangkambelai mobayari paja hi Kaisar

13 Napu ee hira totua-totua ngata to Yahudi ee mai nantudu bahangkua dua tauna to Farisi pade to nopahamika hi Magau Herodes rau hi Yesus bona mampahalanawu'I hante pampekuneara. 14 Naratarapa hi Yesus, laiulira: “Guru, laincani kami Iko to nanoro, moma laitapariMu napa to iulira apa momaKo nepelence, habana Iko nepatudu dota Alatala hante kakonoana. Naupawee, bewa pamparataMu: mamaladihawo mobayari paja hi Kaisar ba momadi?” 15 Naupawee laincanina Yesus ane pepekuneara ee mai pampehorira moto, etu pade laipekuneNara: “Napa pade laipehorimi'A? Kenimi tumai doi hangu dinar bona Kuhilo.” 16 Napu ee laikenira hangu dinar hi Yesus pade laipekuneNara: “Gambara pade hanga hema to i rara doi ei mai?” Laihonoira: “Kaisar.” 17 Napu ee Yesus nangulikara: “Ane wetu waika Kaisar napa to nahipato rawaika Kaisar, pade waika Alatala napa to nahipato rawaika Alatala.” Nekatuele mpuura nangepe'I.

Pepekunea to Saduki nangkambelai katuwua nculi

18 Bahangkua dua tauna to Saduki, to nanguli moma naria katuwua nculi, narata nampekune hi Yesus: 19 “Guru, Musa notulihi parenta ei hi kita: Ane hadua to naria ompina balailo mamate mampalahi bangkelena pade momara noana, ompina balailo kana mampobangkele bangkele ompina ee mai bona maria mulina. 20 Nariara papitu dua to no'ompi. To tuaka nampobangkele hadua bangkele pade namate moma'i noana. 21 Alaana ompina karoduana nampobangkele erana ee mai, to karoduana ee mai namate mui pade moma muira noana. Wee moto mui hante ompina katoluna, 22 hampena kapapituna nampobangkele'i, moma pura naria mulira duura namate. Kahuduana namate muimihawo bangkele ee. 23 Tempo eo katuwua nculi, ane matuwu hulira, hema'i kakonona balailona bangkele ee mai? Apa papitura no'ompi napura nampobangkele'i.” 24 Yesus nangulikakara: “Nahala komi, apa moma komi nengkao lolita Alatala pade kabaraka Alatala. 25 Apa ane tauna matuwu nculi lako kamatea, momaramo moncamoko pade rapoponcamoko, aga hira mei matuwu ewa malaeka Alatala i huruga. 26 Pade nangkambelai tauna to namate to laipakatuwu nculi Alatala, poma'i laibahami rara buku to laitulihi Musa nangkambelai dunumpu to nabaa to moma'i napapu, bewa Alatala nanguli hi Musa: ‘Akumile Alatala Abraham, Alatala Ishak, pade Alatala Yakub!’ 27 Hia moma Alatala tauna to namate, wule Alatala tauna to natuwu. Etu pade komi to Saduki nakono-kono nahala.”

Parenta koropokona

28 Naria hadua to nataualu Buku Taurat nangepe Yesus pade to Saduki nonebili. Laincanina ane Yesus nampahonoi to nambela hi tauna eera mai, narata'i pade nepekune: “Parenta uma to koropokona?” 29 Nehono Yesus: “Parenta koropokona: ‘Epe komi, to Israel, Pue ee Alatalata, Pue Alatala moma naria ntaniNa. 30 Potowemi Pue Alatalamu, hante humawee raramu, hante lembayomu, hante humawee noto raramu, hante humawee karohoamu.’ 31 Pade parenta karongaana: ‘Potowemi hingka manuhia, ewa pampotowemu wotomu moto.’ Moma naria parenta ntanina to neliu lako to rongaa parenta ei mai.” 32 Napu ee, nanguli muimi to nataualu Buku Taurat ee hi Yesus: “Nambela, Guru, nakono to iuliMu, wuwu Hia moto nabaraka, pade moma naria to ntanina. 33 Wee ami, mampotowe Hia hante humawee ihi rara, hante humawee noto rara, hante humawee karohoa, pade mampotowe hingka manuhia ewa bewa mampotowe wotota moto, ee mai nelabipi lako humawee kurban to laitunuhi pade kurban to ntanina.” 34 LaihiloNa Yesus, bewa kanoto rara tauna ee mai nampahonoi'I, pade iulikaNa'i: “Momamoko na'awa lako Kamagaua Alatala!” Lako hee mai, momaramo hema nabati nepekune hangu hangaa hi Yesus.

Katekaia Yesus hante Daud

35 RancaNa Yesus nepatudu i Hou Alatala, Hia nanguli: “Bewa pade hira to nataualu Buku Taurat nanguli ane Mesias ee ana Daud? 36 Bo i Daud moto, to laipehuai Inoha to Nagaha, nanguli: ‘Pue Alatala nanguli hi Pueku: PoncunamoKo i mali kanaKu, hampena humawee bali-baliMu Kuboli i une paaMu.’ 37 Daud moto nangkahangai'I Puena, bewa mui pade Hia anana?” Humawee tauna to nadea nampetalingai to iuliNa hante dota rarara mpuu.

Yesus nepatudu bona mainga hi to nataualu Buku Taurat

38 I rara pepatuduNa Yesus nanguli: “Mainga komi hi to nataualu Buku Taurat, to ipokonora nomako-mako nampake waru to nalanga pade to ipokonora rabila i karoaana, 39 to ipokonora noncuna i poncunaa to laibila i rara hou pepuea pade to ipokonora noncuna i poncunaa to laibila i rara kahiromua, 40 to nampa'ago houra bangkele kaboliha, pade laipahalulidara mata tauna hante hambayara to nalanga-langa. Kana mantomo mpuu mei pehuku hi hira ee mai.”

Kalete bangkele to kaboliha to netowei

41 Hangkani tempona Yesus noncuna nantingohi peti pobolia kalete pade nampanaa todea noboli doi i rara peti ee mai. Nadeara to nahugi noboli nadea. 42 Napu ee naratami hadua bangkele to kaboliha to netowei, noboli rompeka doi hee. 43 LaikioNa ana-ana guruNa pade laipololitakaNara: “Ku'ulikaka komi, kakonona, bangkele to kaboliha to netowei ei mai newai nelabi lako humawee tauna to noboli doi i rara peti pobolia kalete ee mai. 44 Apa hira humawee ee mai newai lako labi kahugiara, naupawee bangkele to netowei eihawo newai humawee napa to naria hi hia, humawee katuwuana.”

Markus 13

Hou Alatala ragerohi

1 PehuwuNa Yesus lako Hou Alatala, hadua ana guruNa nangulika'I: “Guru, hilo'i! Mowokona karohona watu-watu mairia pade karambana hou-hou mairia!” 2 Nehono Yesus hi hia: “Laihilomu hou-hou to nabohe bo naroho mairia, moma'i maria hangua watu rapalele momeduncu. Humaweena ragerohi.”

Lomona kahehaa

3 Napu ee Yesus hante ana-ana guruNa rau i bunti Bulu Zaitun noncuna nonetingohi hante Hou Alatala, nepekuneramo Petrus, Yakobus, Yohanes hante Andreas hi Yesus: 4 “Kewokamo kami bulauma'i etu mai madupa pade napa'i tandana ane humawee etu mai maratami tempona.” 5 Nehono Yesus: “Pakabelo bona nemo maria tauna mampakadoyo komi. 6 Apa madea tauna marata mampake hangaKu, manguli: ‘Akumi Mesias,’ pade madea tauna to rapakadoyora. 7 Ane miepe to nohiwali bo kareba-kareba pohiwalia, nemo komi maeka, apa humawee ee mai kana madupa. Naupawee, ee mai poma'i kahuduana. 8 Apa ngata mohiwali hante ngata ntanina pade kamagaua hante kamagaua. Maria linu bohe i rima-rima, pade oro mpai. Humawee ee mai lomona kahehaa, ewa bangkele to nantodokaha lau moana. 9 Naupawee, komi ei pakabelo mpuu, apa komi rakenira rau hi polibua agama, komi mei raduahira i hou-hou pepuea, rapekunera i tingoo to poparenta pade magau-magau, mampahabiti hangaKu. 10 Naupawee Kareba Belo kana raparata olu hi humawee ngata i dunia. 11 Ane rahokoradamo komi pade rakenira rau rapareha, nemo komi maeka napa to miuli. Ulimi napa to laituduka komi. Apa momami komi to mololita, batena Inoha to Nagaha. 12 Pade maria to po'ompi mangkeni ompina rau rapatehi, to tuama mangkeni anana rau rapatehi, wee mui ngana me'ewaramo hi totuara duura mampatehi totuara. 13 Pade komi radulu podaa humawee tauna, apa komi nantuku Aku. Naupawee hemara to mantaha i rara petukuara duu kahuduana, hiami to mahalama.”

Kahehaa to nantomo pade mesias-mesias to moma nakono

14 Kapolaana Yesus nanguli: “Ane maria mihilo ‘hangu hangaa to nelabi kadaana to mepakaropu’ mokangkore i moma kahipatoana – to pobaha buku ei mai mpuu-mpuuna mengkao – lauparia tau-tauna to no'oha i Yudea kana metibo rau i buluna mampakahalama wotora. 15 To bulara i lolo ata hou nemora mehompo mehua i rara houra mangala gagu, 16 pade humawee tauna to i bone nemora manculi rau hou mangala warura. 17 Metowei mpuura totua bangkele to rancara notiana bo nopahuhu tempo ee mai. 18 Pohambaya komi, bona humawee lauria moma'i mawali ranca kalengia, 19 apa tempo ee mai kana madupa kahehaa ntomo to poma'i naria nadupa lako lomona dunia laibabei Alatala duu eo ei mai. Pade momami maria mawali nculi. 20 Ane ke moma Pue nampakaboko eona, moma hema haduaa to mahalama. Lawina ilingaNadipi Pue to ipelihiNa, etu pade laipakabokoNa eona. 21 Tempo ee mei ane maria tauna to mangulika komi: ‘Hilo, Mesias naria i hei!’ ba maria muira manguli: ‘Hilo, Mesias naria i ria!’ nemora miparahaya. 22 Apa mesias-mesias hante nabi-nabi to moma'i nakono marata mobabei tanda to laipokonce tauna hante patuju mampakalipo humawee tauna, ane mamala hante tauna to ipelihi Alatala. 23 Laumoria, kana mainga komi! LaipelodoiKu amimi nangulika komi humawee lauria.”

Karataa Ana Manuhia pade porapa nangkambelai kau ara

24 “Tempo ee mai kahuduna eo kahehaa bohe, ‘eo mawali malimau pade wula momami mewanta baana. 25 Betue-betue mei manawu lako langi, pade baraka-baraka langi mokalengka.’ 26 Tempo ee mei, tauna mampahilo Ana Manuhia marata rara gawu hante humawee kabarakaNa pade kaogeNa, 27 pade tempo ee mai Hia mantudu malaeka-malaekaNa mopahiruru tauna to ipelihiNa lako wuntu dunia duu marata wuntu langi. 28 Alami patudu lako porapa nangkambelai kau ara. Ane malededimi penga-pengana pade mopamula mohulu, laincanimi, ane maratami kabelo eo. 29 Wetu moto mui ane mihilo humawee lauria madupa, bona mincani ane eona namohumi, tingoo womomi. 30 Ku'ulika ami komi, kakonona komi halapia ei moma mapaya, kapomana humawee ee madupa. 31 Langi bo dunia kana mapaya, naupawee napa to iuliKu moma mapaya. 32 Naupawee, bulauma tempona eo ee madupa, moma hema haduaa tauna mangincani, malaeka-malaeka i huruga moma, Ana Manuhia mui moma, aga Alatala.”

Patudu bona mainga

33 “Mainga pade pakaroho rara! Apa moma laincanimi bulauma tempona marata. 34 Apa nahibali hante tauna to nampalahi houna, pade nampawaira batuana hore-hore bago to rapobagora, pade nantudu to nampodoo womo bona mainga. 35 Etumohawo kana mainga, apa moma incanimi eona tumpu hou manculi, lau mangkawengia, ba ntongo bengi, ba maliu ntongo bengi, ba hampepulo ngkiidi. 36 Bona ane ngkali marata'i, moma komi narata bulami moturu. 37 Napa to iulikaKu hi komi, Ku'ulika moto mui hi humawee tauna: mainga moto oa komi!”

Markus 14

Liwo mampatehi Yesus

1 Roeopi eo Paskah pade eo bohe Roti to Moma Lairagii rapamula, imam-imam to Yahudi hante to nataualu Buku Taurat nampali dala mohoko Yesus pade mampatehi'I. 2 Aga iulira: “Nemo ranca Eo Pohuhaa, bona nemo mawali pomehalapaha todea.”

Yesus laituahi lana wongi

3 Bula Yesus nangkoni i hou Simon to ilodo'i nohaki kusta, i ngata Betania, naria hadua bangkele narata nangkeni butolo to lako watu pualam nakahina lana narwastu to nahuli mpuu. Napu ee laipihena tambolo butolo ee pade laituana lana wongi ee i tanuana Yesus. 4 Naria tauna to nagigi rarara nampanaa'i, pade noneulikakaramo hore hira: “Napa pade laipadaanadi lana to nawongi ee mai? 5 Kakonona lana to nawongi ee mai namala rapobalu tolu atu dinara pade doina rawaika tauna to netowei.” Napu ee laipakahodorami bangkele ee mai. 6 Yesus nangulikara: “Palelemi. Napa pade pakahehami'i? Hia ei nobabei to nabelo hi Aku. 7 Tauna to netowei laipodohemi oara. Maria logami mampatulungira, mamala moto. Apa Aku ei mai, moma'A mipodohe oa. 8 Bangkele ei nobabei to nabelo napa pakuleana pade nobunuhi wotoKu hante lana wongi, powali popahadiaa popatanaKu. 9 Ku'ulika komi kakonona: nau i rima-rima Kareba Belo ei raparata i rara dunia, napa to laibabeina ei rauli mui, bona ralinga'i.”

Yudas nampobalu Yesus

10 Lauparia Yudas Iskariot, hadua lako hampulu rodua ana guru Yesus, rau hi imam-imam to i matana hante patuju mampopewai Yesus hi hira. 11 Nagoe mpuura nangepe'i pade notiparamo hi Yudas mampawaika'i doi. Napu ee mai Yudas nampali loga belo mampopewai Yesus hi hira.

Yesus nangkoni poromu Paskah hante ana-ana guruNa

12 Lomona eo bohe Roti to Moma Lairagii, tempo tauna nohamale bimba Paskah, ana guru Yesus nepekune: “Rima mei to kikahaui mampahadiakaKo pangkonia Paskah ei?” 13 Napu ee Yesus nantudu rodua ana guruNa pade nanguli: “Koimo komi i Yerusalem. Ritu mei mipotomu hadua tauna nangkeni tabo to laikahini ue. Tuku'i 14 pade ulika'i tumpu hou to ipehuaina: ‘Peboha Guru, i rima mei Napangkoni Paskah hante ana-ana guruNa?’ 15 Maliu etu mei, natudoka komi kamara pangkonia to nabohe i lolona, to nagana purami parewana. I ritumi mipahadiakata pangkonia poromu Paskah.” 16 Neongko mpuuramo rodua ana guruNa ee rau i Yerusalem, pade lairata ria humaweena ewa to iuli Yesus hi hira. Napu ee pahadiarami pangkonia Eo Paskah. 17 Ngkawengiapi, naratami Yesus hante ana-ana guruNa i hou to laipahadiakara. 18 Bulara nangkoni, iulikaNara: “Ku'ulika komi mpuu-mpuuna, hadua mei lako hi komi to nangkoni doheKu ei mampopewai'A.” 19 Najuumo rarara pade hadua bo hadua nanguli hi Hia: “Momakuwo aku, Pue!” 20 Yesus nangulikakara: “Tauna ee hadua lako hi komi to hampulu rodua ei, hia to nolome roti rara mangko hante Aku. 21 Ana Manuhia kana mamate ewa to laitulihi nangkambelai Hia, naupawee nahilaka mpuu tauna to nampopewai'I hi bali-baliNa, nabelo laupi ane tauna ee moma'i naria laiote.”

Potoa katantu poromu ngkawengia

22 Bula Yesus nangkoni hante ana-ana guruNa, ialaNa roti, itiroiNa, pade laitubi-tubiNa laiwaikaNa hi ana-ana guruNa, uliNa: “Alami pade konimi, eimi wotoKu.” 23 Napu ee ialaNa panginua hante nohambaya hi Alatala, pade laiwaikaNa hi humaweera manginu lako panginua ee mai. 24 Napu ee Yesus nangulikara: “Eimi raaKu, raa potipa to laibubuka hi tauna to nadea. 25 Mpuu-mpuu Ku'ulika komi, Aku moma'Amo manginu lako wua tinuda anggur ei mai, duu marata eo panginuaKu to nabou, i rara Kamagaua Alatala.”

Petrus mei mampehapuka Yesus

26 Napura nampoulia ulia peune, rauramo i Bulu Zaitun. 27 Naliu ee, Yesus nangulikakara: “Komi humawee kana mampalahi'A. Habana naria laitulihi: ‘Aku kana mampaduahi to poewu, pade bimba-bimbana magaro.’ 28 Naupawee katuwu nculiKu mei, Kupoilodoimo komi rau i ngata Galilea.” 29 Petrus nanguli hi Yesus: “Naupa humaweera mokalengka kaparahayara, aku moma.” 30 Nehono Yesus: “Mpuu-mpuu Ku'ulikakako welau ei, ngkawengia bulei, kapomana motuturua manu romati, bela tolu ngkanimoko mohapuaka'A.” 31 Laipakarohokina Petrus nanguli: “Nau napa madupa wotoku, momaKo kuhapuaka.” Humawee ana-ana guru to ntanina nanguli wee moto mui.

I pampa Getsemani

32 Yesus hante ana-ana guruNa narataramo i pampa to ikahangai Getsemani pade nololitami hi hira: “Moncunamo komi hei, bulaKu mohambaya.” 33 IkeniNa Petrus, Yakobus hante Yohanes ipodoheNa, pade najuu mpuu raraNa bo nokalihe. 34 Pade Hia nangulikara: “Nelabi kajuu raraKu nono ewa mamate'A. Heimo komi olu pade maingahawo.” 35 IawarakiNara hodi pade nohambayadi hi Alatala, ane nahintuwui Alatala bona kahehaa ee maliu lako hi Hia. 36 IuliNa: “O Tuama, o TuamaKu, moma naria to moma naowo hi Iko, alami panginua kahehaa ei lako hi Aku. Naupawee, moma dotaKu to ratuku, dotaMu to ratuku.” 37 Napu ee mai, nanculimi hi hira ana guruNa to tolu dua ee, lainaaNara noturu motorada pade iulikaNa Petrus: “Simon, napa pade noturu motoko? Napa pade moma ibukumu nojaga, ngkamana hajaa? 38 Maingahawo pade mohambaya bona moma komi manawu i rara pepatiwooa. Inoha neturuhi, woto nalente.” 39 Pade rauki'I nohambaya nahibali moto to iuliNa. 40 PanculiNa mui ihiloNa noturu motora, habana neliu gaga roo matara, pade momami incanira napa to rahonoikara'I. 41 Pade katolu ngkanina Hia nanculi, laihiloNa natepoturu muiramo, ulikaNara: “Padolami poturumi hante pondodo. Naganami, naratami tempona. Hilo, Ana Manuhia rapopewai i rara mpale tau-tauna to nadoha. 42 Pematamo, rautamo. Hilo, naratami tauna to mampopewai'A.”

Yesus laihoko

43 Bula Yesus nololita, ngkali naratami Yudas, ana guru Yesus, nampodohera tauna to nangkeni tono lampa hante pato. Laitudura imam-imam to i matana, to nataualu Buku Taurat pade totua-totua ngata to Yahudi. 44 Tauna to nampobalu Yesus nangkewokara tanda, iulina: “Tauna to kueki, etumi Hia. Hokomi pade keni belo'I.” 45 Karatara Yudas hante tauna to nadea ee mai i pampa Getsemani, Yudas namparaduki Yesus pade nanguli: “Rabi,” pade laiekinami. 46 Lauparia hira nampakakamu Yesus pade nampahoko'I. 47 Tempo ee mai, hadua lako ana guruNa nowutu tono lampana nampatime hadua batua Imam Bohe nambela talingana hampe naputu. 48 Yesus nangulikakara: “Napa pade narata komi mampahoko'A nampake tono lampa pade pato? Karatami ei ewa to mampahoko to powao. 49 Bo butu eona'A nampodohe komi i Hou Alatala pade nopaguru tau-tauna nangkambelai lolita Alatala. Napa pade moma'A hokomi? Naupawee kana rapaganai to laitulihi rara Buku to Nagaha.” 50 Lauparia humawee ana guruNa netibo nampalahi'I. 51 Tempo ee naria hadua kabilaha nantuku'I wuwu nampake hantau kae balatu pokaramuana. Hira nampehimukui mampahoko'i, 52 naupawee lailoncuna kumuna pade netibo mpoleno.

Yesus i tingoo to Pobotuhi Agama

53 Napu ee hira nangkeni Yesus rau hou Imam Bohe. Humawee imam-imam, totua-totua ngata to Yahudi pade to nataualu Buku Taurat nahiromu i hee. 54 Petrus netuku ngkawao hudu karawaa hou Imam Bohe. I ria'i noncuna naneru, olora to nampodoo hou Imam Bohe. 55 Imam-imam to i matana pade humawee to nobago i Pobotuhia Agama Yahudi nampehimukui nampali habi-habi to mopanawu Yesus bona mamalara mampahuku mate'I, naupawee moma lairatara. 56 Nadea tauna noparata kalowora nangkambelai Yesus, naupawee poparata-poparatara moma nahibali. 57 Kahuduana bahangkua dua tauna nokangkore noparata kalowora nangkambelai Yesus hante nanguli: 58 “Kami nangepe tauna ei nanguli: ‘Aku mei mampakaropo Hou Alatala to laibabei manuhia pade rarana tolu eo Kupatuna nculi to ntanina to moma'i laipatuna manuhia.’ ” 59 Naupawee poparatara moma nahibali. 60 Lauparia Imam Bohe nokangkore i lentongo dudura to pobotuhi pade nepekune hi Yesus: “Napa pade moma honoiMu hamatia? Bewa'i to lairaikaraKo habi-habi ee mai?” 61 Naupawee nalino moto'I pade moma napa honoiNa. Imam Bohe nampekuneki'I: “Ba Ikodi Mesias Ana Alatala to laiune?” 62 Yesus nehono: “Akumile Hia, pade komi mei mampahilo Ana Manuhia moncuna i mali kana to Nabaraka pade marata i lentongo gawu i langi.” 63 Nangepe lauria, Imam Bohe nohia waruna pade nanguli: “Napa muipi tapalika habi-habi? 64 Komi pura nangepe'I nampahauru Alatala. Bewa potimbami, nahala'I ba moma?” Lauparia nohangu rarara nanguli: “Hia kana rahuku mate.” 65 Lauparia bahangkua dua tauna notailuhi'I pade nampagowu lioNa hante kae, pade nampakadungkui'I pade nangulikaka'I: “Ane Iko nabi, kewoka kami hema to nampakadungkuiKo.” Hante hira to nampodoo hou Imam Bohe eera nantarima'I pade nampakadungkui'I.

Petrus nampehapuka Yesus

66 Tempo Petrus i ria karawaadipi, narata hadua bangkele to ipobatua Imam Bohe nampaliu Petrus 67 rancana naneru. Laipenotona'i pade ulikana'i: “Iko etu mui to nampodohe oa Yesus to Nazaret.” 68 Naupawee Petrus nampehapuka, iulina: “Moma laincaniku pade moma'a nengkao napa to iulimu,” pade raumi nehuwu namohu i womo lomo pehuaa [pade notuturuami manu]. 69 Tempo bangkele ee nampahiloki Petrus, laikewokanara tauna to humpiina: “Tauna ei hadua to nampodohe Yesus.” 70 Naupawee, Petrus nampehapuka oa'I. Poma nahae lako hee mai, tauna to naria i hee nangulika'i Petrus: “Iko mpuumidi hadua to nampodohe Yesus, apa iko to Galilea.” 71 Naupawee, Petrus nampakamo wotona moto pade nopina, iulina: “Moma'i laincaniku hema tauna to laiulimi!” 72 Tempo ee notuturuami manu karongkanina, etu pade lailinganami Petrus to laiuli Yesus hi hia: “Kapomana manu motuturua karongkanina, tolu ngkani'Amo mupehapuka.” Lauparia nakeomi Petrus hante juu rarana.

Markus 15

Yesus i tingoo Pilatus

1 Nawarancakadipi, imam-imam to i matana, totua-totua ngata to Yahudi pade hira to nataualu Buku Taurat, hante humawee to pobotuhi agama, nahintuwumo libura. Laihilurami Yesus, kenira rau hi Pilatus. 2 Nepekunemi Pilatus hi Yesus: “Ikomidi Magau to Yahudi, e?” Yesus nehono: “Iko motomi nanguli.” 3 Lauparia, imam-imam to i matana namparai Yesus nobabei nadea ngaa gau to nadaa. Naupawee, moma'i napa-napa laiuli Yesus. 4 Nepekune muimi Pilatus hi Yesus: “Napa pade momaKo nehono? Hilo! Nadea ngaa gagami to iraikaraKo.” 5 Nau mui wee moma oa'I naria to iuliNa, hampena Pilatus nekatuele muihawo. 6 Butu Eo Pohuhaa Paskah, biahana Pilatus nobakaha to laitarungku, mantuku dotara to Yahudi. 7 Tempo ee mai, naria hadua tauna to ikahangai Barabas laitarungku hante bahangkua dua tauna to ne'ewa hi to poparenta. Hira ei nopatehi bahangkua dua ami tauna. 8 Tempo ee, tauna to nahiromu nerapi hi Pilatus bona nabakaha hadua tauna to i tarungku, ewa kabiahaa to laibabeina. 9 Naupawee, Pilatus nehono pade nepekune: “Madota komi Magau to Yahudi ei kubakaha?” 10 Apa incanina imam-imam to i matana nangkeni Yesus hi hia habana hiri rarara moto. 11 Imam-imam to i matana nampaukei todea merapi hi Pilatus mampabakaha Barabas. 12 Nepekune nculi mui Pilatus hi hira: “Napa to kubabei hi tauna to ikahangaimi Magau to Yahudi ei mai?” 13 Lauparia, nongareramo hi Pilatus, iulira: “Salibmi!” 14 Naupawee, nepekune mui Pilatus hi hira: “Napa pade rasalib'I? Napa halaNa?” Naupawee nahimukuki pongarera: “Salibmi!” 15 Pilatus mingki mampakagoe rarara to Yahudi. Lauparia, laibakahana Barabas ewa to iperapira. Napu ee Pilatus nantudu tantarana nampaweba Yesus pade laipopewaina hi hira bona rasalib.

Yesus laipopore

16 Tantara nangkeni Yesus nehua i rara karawaa hou Pilatus pade laikiora humawee doora motobu. 17 Tantara eera mai noloncui waru Yesus laipahawara hante waru to naungu. Laibabeira tali patoko lako raa kau to naruia pade laipatakara wooNa. 18 Napu ee mai nopamularamo nampopore'I. Ulikara'I: “Pemabohe, Magau to Yahudi!” 19 Hadua-haduara tantara ee mai nampapao wooNa hante lua pade notailuhi'I. Laitungkaira notungka hi Hia ewa to nebila, bo patujura nepopore. 20 Napurapa tantara ee mai nampopore Yesus, lailoncukirami waru ungu to ipakekara'I pade laipahawara nculi hante waruNa ami.

Yesus laisalib

Napu ee mai laikenira'I nehuwu hawalikuna rau rahuku mate. 21 Bulara nomako, noliu hadua to ikahangai Simon, rau i Yerusalem lako ngatana Kirene. Hia eemi mai tuamara Aleksander pade Rufus. Tantara eera nampahuru Simon mopahaa salib Yesus, 22 rau Golgota, to laibatuani “pobolia wuku to mate.” 23 Laiwaikara Yesus anggur to nogalo leti mur, naupawee moma'I nadota nanginu. 24 Napu ee mai laisalibrami Yesus pade waruNa laitirara nampake watu dadu to laitene bona mampakatantu uma bagiara. 25 Tempo posalibra Yesus nambela tinti hahio hampepulo. 26 I lolo wooNa laiparikara tulihia nanguli: “Eimi Magaura to Yahudi.” 27 Nodohe hante Yesus, laisalib rodua tauna to nadaa gaura. Hadua mali kanaNa, pade hadua mali kaiNa. 28 Pobabeira lauria, nampaganai Buku to Nagaha, to nanguli: “Hia mei rapohireke doora to nadaa gauna.” 29 Tau-tauna to noliu ria, nolengka-lengka woora nampopore Yesus, pade ulira: “He, Iko to nanguli mampakaropo Hou Alatala pade mopatuna nculi rarana tolu mengi, 30 ane nabohe kabarakaMu, tulungi moto wotoMu pade panaumoKo lako salib etu!” 31 Wee muihawo imam-imam to i matana hante to nataualu Buku Taurat nampopore'I, pade noneulika hore hira: “Tau ntanina laitulungiNa, napa pade wotoNa moto moma namala tulungiNa? 32 Palelemi Mesias, Magau to Israel, manau lako salib ee mai welauria bona mamala tahilo pade taparahaya'Idi.” Tauna to rodua to laisalib doheNa, netuku muirahawo nampopore'I.

Yesus namate

33 Ranca eo nahawi toro, hangu dunia nalimau ngkiki duu tinti tolu ngkinuwia. 34 Tinti tolu ee mai nongaremi Yesus, uliNa: “Eloi, Eloi, lama Sabakhtani?” Batuana: “AlatalaKu, AlatalaKu, napa pade laipalahiMu'A?” 35 Tau-tauna to nokangkore namohu hee mai laiepera'I pade iulira: “Hilo, nangkio Elia'I!” 36 Naria hadua hee mai nokumeno pade laipakaburuna kae hante anggur to naonco, pade laidokokana hi Yesus bona Nainu, pade ulina: “Tapopea'i, bona tahilo baka marata Elia mampopanau'I.” 37 Napu ee mai nongaremi Yesus pade namatemi. 38 Nohintou hante lauria, powide rara Hou Alatala nahia ntongo lako wongkona duu nauna. 39 Komandaa tantara Roma to nokangkore i humpii Yesus, nampanaa bewa Yesus namate, ulina: “Nakono mpuudi Hia ei mai Ana Alatala!” 40 Naria muirahawo bangkele to nampanaa humawee to nadupa lauria lako ka'awaana. Hira ee mai, Maria Magdalena, Salome pade Maria tinara Yakobus to nangura hante Yoses. 41 Bangkele-bangkele eera mai nampantuku Yesus lako ngata Galilea pade nabiaha nampatande'I. Nadea muiradapa bangkele to narata lako Galilea nampodohe Yesus i Yerusalem.

Popatana Yesus

42 Tempo ngkawengia pampopeaa karatana Eo Pentuua to Yahudi, 43 Yusuf to Arimatea rau hi Pilatus. Yusuf ee mai hadua lako to Pobotuhi Agama Yahudi to laibila. Hia hadua tauna to nampopea karata Kamagaua Alatala. Hante kabiana rau'i nampotomuka Pilatus pade perapina wataloka Yesus. 44 Nangepe lauria, nakonce'i Pilatus pade laipokiona komandaa tantara, laipekunena ane nakono namatemi Yesus. 45 Hangka laiepena lako hi tadulako ee mai namate mpuumi Yesus, laipopewainami wataloka Yesus hi Yusuf. 46 Napu ee mai raumi Yusuf nangoli kae lenan to naludu mpuu pade popanauna wataloka Yesus lako salib, laibunguna hante kae to laiolina ewa kabiahaara to Yahudi, pade laibolina wataloka Yesus ee mai rara dayo to laikae amimi i rara watu. Napu ee mai laiduliana hangu watu bohe to nabuloli mampawunta womo pehuaa rau rara dayo. 47 Maria Magdalena hante Maria tina Yoses laikamatara dola rima Yesus laitana.

Markus 16

Yesus natuwu nculi

1 Naliupa Eo Pentuua, Maria Magdalena, Salome pade Maria tina Yakobus nangoli lana to nawongi rau rabunuhikara wataloka Yesus. 2 Nawarancakadipi eo lomona mingku ee mai, neberepi eo, rauramo i dayo Yesus. 3 Nonepekuneramo hore hira: “Hema mei to moduliakata watu ee ria lako womo dayo?” 4 Kamohura i dayo hilora watu to nabohe ee mai nateduliami lako womo pehuaa, natebeami. 5 Napu ee nehuaramo i rara dayo. Nakonce mpuura apa laihilora hadua kabilahaa nowaru to nabula noncuna i mali kana. 6 Naupawee kabilaha ee mai nampaulikara: “Nemo maeka! Laincaniku komi nampali Yesus to lako ngata Nazaret ee mai, to laihuku mate i lolo salib. Hia natuwu nculimi lako kamatea. Momami naria i hei. Hilo, eimi poboliara watalokaNa. 7 Weepae koimo komi kewokara ana-ana guruNa pade Petrus: Yesus noilodomi rau Galilea; i ria komi mampahilo'I, ewa to iulikaNa komi.” 8 Napu ee mai nehuwuramo lako dayo, nokumeno, habana nelabi ekara pade naingu mpuu rarara. Moma napa-napa iulira hi tauna, keni kaekara. Pakabokora moto nangkewoka Petrus hante dohe-dohena humawee to laibohakara. Napu ee Yesus moto nantudu ana-ana guruNa bona mampaulika hi humawee tauna lako mataeo duu kaholoa peboha to nagaha pade to moma magero bewa i Alatala nampakahalama humawee tauna lako doha-dohara. Eemi mai to ibabeiNa. Yesus bahangkua ngkani nampahiloi wotoNa pade mampatudu ana-ana guruNa


Yesus nateongko rau huruga

9 Katuwuki Yesus lako kamatea, hampepulona lomo eo mingku ee mai, Hia lomona nampahiloi wotoNa hi Maria Magdalena, lako hi hia ee mai Yesus nampopalai pitu heta. 10 Napu ee mai Maria rau nangkewokara napa to nadupa hi to pantuku Yesus to bulara nangkakeohi'I. 11 Naupawee, pangepera ane Yesus natuwu nculi pade Maria laihilonami, moma iparahayara. 12 Lako hee, Yesus nampahiloi wotoNa rara wande to ntanina hi rodua ana guruNa, bulara nomako rau hawaliku ngata. 13 Napu ee nanculikira rau rara ngata pade nangkewo hi humawee to nampatuku Yesus, naupawee moma oa'i laiparahayara. 14 Kahuduana Yesus nampahiloi wotoNa hi hampulu hadua ana-ana guruNa, bulara nangkoni. LaipakahodoNara habana moma'I laiparahayara pade kakooa rarara moma namparahaya hi tau-tauna to nampahilo'I natuwu nculi lako kamatea. 15 Yesus nangulikara ana-ana guruNa: “Raumo komi matiku dunia, mangkewo Kareba Belo hi humawee to natuwu. 16 Hema to meparahaya pade radiu, rapakahalama. Pade hema to moma meparahaya, rahuku. 17 Petononi ei mei mampodohe tau-tauna to neparahaya: hira mei mampopalai heta-heta hante hangaKu, pade mololitara hante baha to nabou. 18 Hira mei mangkakamu ule hante palera pade manginu rahu to mepakamate, naupawee ule pade rahu ee mai moma mampakahilakara, pade ane rabolira palera hi tau-tauna to nadua, tauna ee mei mauri.” 19 Napu i Pue Yesus nololita hante ana-ana guruNa, Hia nateongko rau i huruga pade noncuna i mali kana Alatala. 20 Napu ee rauramo ana-ana guruNa nangkewo Kareba Belo i rima-rima, Pue nobago dohera pade nampakantono lolita Alatala hante tanda.