Yoan 1

Ŋeer tau ipaghazoŋai ghiit pa saveeŋ ve ŋgar to Maaron, ta izilam taan gha imin tamtamon

1 Muuŋ geeg, saawe tau sambam ve taan tivot soone, ŋeer tau ipaghazoŋai ghiit pa saveeŋ ve ŋgar to Maaron na ilepleep. I ileep tomania Maaron, ve i Maaron. 2 Tauvene saawe tau imin maata kat, i ilepleep tomania Maaron. 3 Maaron ighur gabua tisov tivot ila i niima. Gabua eta ivot ila eez ite paam mako. 4 I tauu ta imin puughu pa lepoogh to gabua tisov. Ve lepoogh tooni izi taan, tauta imin ghazooŋa pa tamtamon. 5 Ghazooŋa tawe isul ila ndoroom loolo, ve ndoroom tapiri irau itatani mako. 6 Maaron imbaaŋ ŋeer ee ilam, eeza Yoan. 7 I ilam to ipariaaŋ saveeŋ to ghazooŋa tana. Leso igham tamtamon tisov tighur ila tooni. 8 Yoan, i ghazooŋa tana mako. I ilam to ipariaaŋ saveeŋ to ŋeer ta ghazooŋa tauu. Leso tamtamon tighur ila tooni. 9 Tauvene ghazooŋa tauu, ta isul tamtamon tisov ve ipaghazoŋai zi pa Maaron, tauta izilam taan. 10 Onoon, gabua naol isov to taan tivot ila i niima. Eemon saawe tau i izilam ve ileep izi taan, yes tau titaghon taan ŋgara na tighilaalo mako. 11 I ila ivot tauu nugh tooni, eemon tamtamon tooni paam tighamu mako. Tizori. 12 Eemon tamtamon tisov tau tighur ila tooni ve tighamu imin Tiina toozi, ene i igham lezi ezazi to timin Maaron natŋa. 13 Zeran tawe, siŋ to tamazŋa ma tinazŋa igham zi timin Maaron natŋa mako. Yes timin Maaron natŋa itaghon ŋeer eta to taan ŋgar tooni ma loolo mako. Maaron tauu igham zi timin i natŋa. 14 Aghita. Ŋeer tau ipaghazoŋai saveeŋ onoon ve ŋgar to Maaron pait, tauta imin tamtamon ve ilam gha ileep ila sosoon. I itotoi Maaron tapiri ve poia tooni ivot ighazooŋ, ve yei nighita pa matamai. Tauta nighilaalo nighe i Maaron tauu Naatu eemon tau ileep to Taama Maaron ve ilam. Poia to Maaron tomania ŋgar tooni tau isasavia saveeŋ onoon mon, ene ivon ila to Naatu tawe. 15 Yoan ipariaaŋ tamtamon to tighur ila tooni, ve isaav pazi toman aliiŋa tiina ighe: “Muuŋ, yau nasaav payam naghe: ‘Ŋeer ee pale ilam murei payau. I eeza iliiv ghau kat. Pasaa, saawe tau navot soone, i ileep muuŋ wa.’ Ene ŋeer tauta ene.” 16 Onoon kat. Ŋgar popoia kat ivon ila to Maaron Naatu, ve i irei poia tooni pa iit tasov. Tauvene poia to Maaron tau aazne izaa toit ne, ene iliiv kat pa poia tau muuŋ i itotoia pa tamtamon. 17 Onoon, Maaron ivotia tutuuŋ tooni pait ila Mose aavo. Eemon Yesu Krisi, tauta imin eez pa poia to Maaron izaa toit, ve ipaghazoŋai ghiit pa saveeŋ onoon. 18 Tamtamon eta to taan ighit katin Maaron naagho pai eta soone. Naatu mon, tauta itotoi Maaron naagho ve ŋgar tooni pait. Pasaa, i Maaron, ve ileep Taama ziige, ve Taama loolo igheen tooni kat.

Ŋeer rughuzaaŋa Yoan ipariaaŋ tamtamon to tighur ila to Yesu

19-20 Saawe ee, daaba to yes Yuda tau tileep Yerusalem na, timbaaŋ zeran siriv to watooŋrau tomania ŋginiiŋa siriv to Rumei Tiina tila to Yoan, ve tighasoni tighe: “Laak, yo saa ŋeer, ta ughamgham uraat tane?” Yoan isaav ghazooŋa pazi ighe: “Yau tane, Mesia mako.” 21 Tauvene yes tighasoni muul tighe: “Ighe tauvene, na yo aat propet Ilia taa?” I iyol aliŋazi ighe: “Mako.” Tauvene tighasoni muul tighe: “Wai, ighe vene, na yo aat propet tiina tau nisasaŋani ne?” Eemon i iyol aliŋazi muul ighe: “Mako.” 22 Tauvene tighasoni muul tighe: “Wai, ighe tauvene, na yo sei kat? Upaghazoŋai taum payei lak! Leso nipaesi ghom poi pa yes tau timbaaŋ ghei gha nilam ne.” 23 Tauvene Yoan isaav pazi ighe: “Yau ŋeer tau muuŋ propet Isaia isavia na ighe: Ŋeer ee iboboob izi nugh ŋginaaŋa ighe: ‘Apaduduŋai eez pa Ŋeer Tiina le iduduuŋ.’ ” 24-25 Yes tau tila tighita Yoan na, zeran tutuuŋa siriv tila tomani zi paam. Tilooŋ Yoan aliiŋa tane, ve tighasoni muul tighe: “Isaav ighe yo Mesia mako, ve yo Ilia mako, ve yo propet tiina tau nisasaŋani ne mako, puughu mindai ta ururughuuz tamtamon?” 26-27 Yoan iyol aliŋazi ighe: “Ene yau narurughuuz tamtamon pa yaa. Eemon ŋeer ee ilepleep ila sosomim, ve yam aghilaalo mako. I ilam murei payau, eemon iliiv ghau kat. Uraat sorok imin polaaŋ waar to zuzuuŋa to aaghe, ene paam, yau poiag irau to nagham pani mako.” 28 Gabua tane ivot izi nugh Betania tau igheen yaa Yordan ziige ite. Pasaa, Yoan irurughuuz tamtamon izi ta sewe.

Yesu, i sipsip to Maaron

29 Mboŋ le nughizau muul, ve Yoan ighita Yesu ilaagh ŋaruini ilam. Tauvene isaav ighe: “Aghita. Ewe sipsip to Maaron. I ilam pa rewaaŋ sosor to tamtamon to taan. 30 Ŋeer tane, ta muuŋ nasavia payam naghe: ‘Ŋeer ee pale ilam murei payau. Eemon i iliiv ghau kat. Pasaa, i ileep muuŋ wa, ra yau navot.’ 31 Muuŋ, yau paam naghilaalo mako. Eemon yau nalam to narughuuz tamtamon pa yaa, leso nagharaat eez pani, ve navotia pa yes Israela.” 32 Yoan ipariaaŋ zi to tighur ila to Yesu ighe: “Taug naghita Maaron Avuvu izilam imin man mbuun, ve ileep izala paavo. 33 Muuŋ, yau paam naghilaalo mako. Eemon Ŋeer tau imbaaŋ ghau nalam pa rughuzaaŋ tamtamon na, isaav payau ighe: ‘Saawe eta, yo pale ughita Avuvu Patabuyaaŋ izilam, ve ileep ila to ŋeer eta. Ŋeer tana, ta pale irei Avuvu Patabuyaaŋ pa tamtamon.’ 34 Ve alooŋ. Yau naghit katin gabua tana pa taug matag wa. Tauta nasaav ghazooŋa payam. Yau naghur ila naghe ŋeer tane, i Maaron tauu Naatu.”

Andreas gha Simon Petrus timin mbiwa to Yesu

35 Mboŋ le nughizau, ve Yoan iyozyooz muul tomania mbiwa tooni ru. 36 Yoan maata ila le ighita Yesu ilaagh ila. Tauvene isaav pazi ighe: “Aghita. Ewe sipsip to Maaron.” 37 Mbiwa tooni ru tawe tilooŋ Yoan isaav tauvene, ve yesuru tipul Yoan, ve tila titaghon Yesu. 38 Yesu maata imuul, ve ighit zi titaghoni tilam. Tauvene ighason zi ighe: “Yamru ail saa?” Yesuru tiyol aliiŋa tighe: “Rabi, yo ulepleep sindei?” (Saveeŋ ‘rabi’, puughu tauvene: ‘Paduduŋaaŋ.’) 39 Yesu isaav pazi ighe: “Yamru alam tomani ghau, o aghita.” Tauvene yesŋa tila tighita ruum tau i ileep pani na. Saawe tana, ravrav izi wa. Aaz anunu igham paaŋ ma vene. Yesuru tileep tomania Yesu le mboŋ izi. 40 Zeran ru tau tilooŋ Yoan aliiŋa ve titaghon Yesu na, ee ene Andreas tau Simon Petrus taazi na. 41 Tilepleep le isov, ra Andreas iburig, ve malmali ila iil toogha Simon imin maata. Ila indeeŋa, ve isaav pani ighe: “Ulooŋ. Yei nighita Mesia wa.” (Saveeŋ ‘Mesia’ ve ‘Krisi’, ene pughuzi eemon.) 42 Tauvene Andreas igham toogha Simon, ve yesuru tila to Yesu. Yesu ighita Simon, ve isaav pani ighe: “Yo Simon, Yoan naatu. Murei pale tiwaat ezam tighe Kepas.” (Eez ‘Kepas’, yes Grika tiwaato ila aliŋazi tighe ‘Petrus.’)

Yesu ipoi Pilip yesuru Natanael timin mbiwa tooni

43 Mboŋ nughizau muul, ra Yesu maata iŋgal ighe ila pa taan sirivu to Galilaia. Ilaagh ila le izaa to ŋeer ee, eeza Pilip, ve isaav pani ighe: “Yo ulam utaghon ghau.” 44 Pilip nugh tooni, ene Betsaida. Pilip, Andreas, ve Simon, yes tol, nugh toozi eemon. 45 Ra Pilip ila iil iitete Natanael le indeeŋa, ve isaav pani ighe: “Ulooŋ. Ŋeer tau muuŋ Mose ibood saveeŋa ila tutuuŋ tooni, ve propet siriv tibood saveeŋ izaa tooni paam, tauta aazne nighita wa! I eeza Yesu. I ŋeer to nugh Nasaret, ve taama eeza Yosep.” 46 Eemon Natanael isaav pani ighe: “Wai, gabua poia eta irau ivot ila nugh Nasaret?” Pilip iyol aliiŋa ighe: “Ulam tala, ve taum ughita pa matam!” Tauvene tiburig gha tila. 47 Yesu ighita Natanael iŋaruini ilam, ve isaav ighe: “Aghita. Ŋeer tau ilam ne, ene Israel tauu. Ŋgar karom eta igheen ila loolo mako.” 48 Tauvene Natanael ighason Yesu ighe: “Yo uwatagh ghau mindai?” Yesu iyol aliiŋa ighe: “Pilip isavi ghau payo soone, ve yau naghit ghom ulepleep ila ai fik saamba.” 49 Natanael ilooŋ saveeŋ tane, ve ighe: “Rabi, yo Maaron Naatu. Yo mon ta kinik to Israel.” 50 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Natanael, mindai? Saveeŋ tsiau tau naghe naghit ghom uleep izi ai fik saamba, tauta igham ghom ughur ilam tsiau ne? Ulooŋ. Murei, yo pale ughita gabua tintiina siriv tau tiliiv gabua tane.” 51 Ve Yesu isaav pazi muul ighe: “Onoon kat, yau nasaav payam: Murei, yam pale aghita sambam ikaak, ve aŋela to Maaron tiyesyes taghon Tamtamon Naatu tizizi ve tizazaa.”

Yoan 2

Yesu itoor yaa imin vaen izi nugh Kana

1-2 Mboŋ ru ilam ila, ve ite imin tol pani, ra vaiŋ to ŋeer ee ivot izi nugh Kana tau igheen izi taan sirivu to Galilaia. Yesu tiina ila ta sewe pa ghitooŋ vaiŋ tawe. Ve tisain Yesu tomania mbiwa tooni to tila paam. 3 Marewaaŋ to vaiŋ tana ivot gha tighanghan ma tighunghun ila ila le vaen isov. Tauvene Yesu tiina isaav pani ighe: “Ughita. Vaen toozi isov wa.” 4 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Tinaŋ, yo usaav payau pasaa? Ene gabua to ituru mako. Pasaa, saawe to natotoi taug navot naghazooŋ, ene soone.” 5 Ra tiina isaav pa yes besooŋa ighe: “Alooŋ! Isaav ighe i isaav payam to agham gabua eta, na ataghon aliiŋa mon.” 6 Ruum to ghanghaniiŋ, tipayooz uur tintiina liim ve ee tau tigharaat zi pa maet na, ve titiv yaa iloŋ ila, leso timin nimazi ma aghezi ve gabua siriv, le tiŋgalaaŋ itaghon tutuuŋ to yes Yuda. Uur eŋaeŋa lolozi, ene irau titiv yaa 20 ma 30 galon iloŋ ila. Mk 7 : 3 + 7 Yesu isaav pa yes besooŋa tawe ighe: “Aiyo, ativ yaa ila uur tane le tisov tivon.” Tauvene tilooŋ aliiŋa, ve titiv yaa ila uur tawe le tivoniir. 8 Ra i isaav pazi muul ighe: “Azov rigta, ve aghamu ila pa ŋeer tau iŋginŋgin aniiŋ to vaiŋ tane, ve itoova.” Tauvene yes titaghon aliiŋa, ve tizov rig, ve tighamu ila to ŋeer tau iŋginŋgin aniiŋ to vaiŋ. 9 Saawe tau i itoova, yaa tawe itoora imin vaen wa. I ikankaan pa vaen tawe ilaagh mindai ta ilam. (Eemon besooŋa tau titiv yaa tana na, yes tiwataghi.) Tauvene ŋeer tana ipoi i tau ivai paaghu na ilam, 10 ve isaav pani ighe: “Saawe tau ghanghaniiŋ tauvene ivot, ene tipapamuuŋ vaen popoia ila pa tamtamon gha tighun muuŋ. Ve isaav ighe isooŋ zi mako, ene aat tigham vaen tau poia geeg mako na ivot, leso tighun. Eemon yo ugham tauvene mako. Uŋguruut vaen poia ighengheen le ŋgarig gha ughamu ivot.” 11 Gabua tana ivot izi nugh Kana to Galilaia. Ene gabua ŋgereeta tau Yesu ighamu imin maata, leso itotoi tauu pa tamtamon ve tighilaal tighe i eeza tiina pa tapiri ve poia tooni. Mbiwa tooni tighita gabua tana ve tighur ila tooni. 12 Ghanghaniiŋ to vaiŋ tana isov, ra Yesu yesŋa tiina, tazŋa, ve mbiwa tooni tizila pa nugh Kapernaum, ve tileep mboŋ siriv izi ta sewe.

Yesu iziir zeran to raukoliiŋ tighau pa Rumei Tiina

13 Saawe to Pasova, lupuuŋ tiina to yes Yuda, ilam igharau wa. Tauvene Yesu izala pa Yerusalem. 14 I iloŋ ila sirsiir loolo to Rumei Tiina, ve ighita tamtamon tiraraukol pa makau, sipsip, ve man mbuun ta sewe. Ve ighita zeran to paravoliaaŋ maet paam, mbolezi izi ve tighamgham uraat toozi. 15 Tauvene igharaat ravraav imin toon, ve inaan zeran to raukoliiŋ tawe tomania sipsip ve makau toozi, gha tisov tighau tivot pa Rumei Tiina. Ve itoor boor to zeran to paravoliaaŋ maet paam, le maet toozi iparŋgiriiz izi taan. 16 Ve isaav pa yes tau tiraraukol pa man mbuun na ighe: “Ayau gabua tsiam tane, ve aghau avot ala! Agham Tamaŋ Rumei tooni imin nugh to raukoliiŋ sov!” 17 Tauvene mbiwa tooni matazi iŋgal Maaron aliiŋa ziiri ee tau tiboode na. Isaav tauvene ighe: ‘Ŋgar tsiau iyaryaaŋ naghe le nagharaat mulin rumei tsio. Eemon imin puughu pa nabaad pataŋani tiina imin yav ighan ghau.’

Yesu imin Rumei tauu to Maaron

18 Daaba to yes Yuda tighita ŋgar tau Yesu ighamu na, ve tisaav pani tighe: “Pale utotoi saa imin ilaal payei, leso niwatagh nighe Maaron ileep tomani ghom pa uraat tau aazne ughamu ne?” 19 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Isaav ighe yam areu rumei tane izi, yau aat napayooze muul pa mboŋ tol mon.” 20 Tauvene daaba to yes Yuda tighe: “Wai, yo saa ŋeer? Rumei Tiina tane, tigham uraat pa raoŋni irau ndaman tamoot ru liim ve ee ( 46 )! Ve yo ughe yo irau upayooz mulini pa mboŋ tol mon?” 21 Eemon rumei tau Yesu isavia na, ene i tauu. Pasaa, i ta imin Rumei to Maaron. 22 Tauvene saawe tau i iburig pa mateegh, mbiwa tooni matazi iŋgal imuul ila pa aliiŋa tane, ve tighur ila tighe saveeŋ tane, ene onoon. Ve tighur ila Maaron aliiŋa tau tiboode pataghaaŋ na paam.

Eval tiina tighe tighur ila to Yesu

23 Saawe to lupuuŋ tiina to Pasova tana, Yesu ilepleep izi Yerusalem, ve igham gabua ŋgeretazi katini tau itotoi ighe Maaron ileep tomania pa uraat tooni. Tauvene eval tiina tighita ve tighur ila tooni. 24 Eemon Yesu ighur ila toozi mako. Pasaa, i iwatagh katin tamtamon tisov lolozi ve ŋgar toozi. 25 I le puughu eta to ighason pa ŋgar tau tamtamon tighamghamu ne mako. Pasaa, i iwatagh saa ŋgar tau igheen ila tamtamon tisov lolozi.

Yoan 3

Yesu isavsaav tomania Nikodemus

1 Ŋeer tutuuŋa ee ilepleep, eeza Nikodemus. I ileep ila lupuuŋ tiina to yes daaba tau tiŋginŋgin yes Yuda. 2 Mboŋ ee, i ila ivot to Yesu, ve isaav pani ighe: “Mos puughu, yei niwatagh: Maaron imbaaŋ ghom ulam to upaghazoŋai tamtamon pa saveeŋ tooni. Pasaa, yo ughamgham gabua ŋgeretazi naol tau itotoi ighe Maaron ileep tomani ghom pa uraat tsio. Tamtamon tau ighe Maaron ileep tomania mako, ene irau igham gabua ŋgeretazi imin yo mako.” Yo 9 : 16 , 10 : 37 +; Mbaŋ 2 : 22 3 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Onoon kat, yau nasaav payo tauvene: Isaav ighe tapiri to nugh sambam igham tamtamon eta imin paaghu mako, i aat irau ighilaal pooz to Maaron ve ighita anooŋa tooni ne mako.” 4 Tauvene Nikodemus ighasoni ighe: “Wai, ighe tamtamon eta imin olman wa, pale irau imin paaghu muul mindai? Pale iloŋ ila tiina aapo, ve ipoopa muul imin pai ru?” 5 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Yau nasaav payo: Onoon kat, isaav ighe tamtamon eta imin paaghu ila yaa ve uraat to Maaron Avuvu mako, i aat irau itaghon pooz to Maaron ve iloŋ ila nugh tooni ne mako. 6 Zeran tau titaghon ŋgar to taan ne, tighamgham tauvene pasaa, tamazŋa ve tinazŋa tau tipoop zi, yes to taan. Eemon tamtamon tau Maaron Avuvu itoor zi timin paaghu, yes titaghon ŋgar to Maaron Avuvu. 7 Saveeŋ tau nasavia payo naghe: ‘Tapiri to nugh sambam aat igham gham amin paaghu’ na, urur ve ugham ŋgar naol pani sov. 8 Ugham ŋgar pa yaghur. Yo irau ughita mako, ve uŋgini mako. Yaghur ilaagh mindai ilam, ma ilaagh mindai ila, ene yo uwataghi mako. I ilaghlaagh itaghon tauu eez tooni, ve uloŋlooŋ luutu mon. Uraat tau Maaron Avuvu ighamghamu ila tamtamon lolozi, leso igham zi timin paaghu, ene ŋgara raraate mon.” 9 Nikodemus ilooŋ saveeŋ tane, ve ighason Yesu muul ighe: “Wai, gabua tau yo usavia na, pale ivot mindai?” 10 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Wai, yes Israela tighit ghom tighe yo ezam tiina pa uraat to paduduŋaaŋ tamtamon pa Maaron aliiŋa. Mindai ta yo ughazooŋ pa gabua tane mako? 11 Onoon kat, yau nasaav payo. Gabua tau yei nighita pa taumai matamai ve niwatagh katini, tauta nisavia ve nipariaaŋ saveeŋa. Leso tamtamon tighur ila. Eemon yam Yuda aghur ila saveeŋ tsiei mako. 12 Yau nasavsaav payam pa gabua tau ivotvot izi taan, eemon yam aghur ila mako. Tauvene isaav ighe nasavia gabua to nugh sambam payam, pale aghur ila mindai? Ene aat mako. 13 Tamtamon eta to taan izala nugh sambam ve ighita gabua ta sewe leso ivotia pa tamtamon ne mako. Tamtamon Naatu tau ileep sambam ve izilam na, i mon ta irau isavia gabua tana. 14-15 “Muuŋ, saawe tau yes Israela tilaghlaagh izi nugh ŋginaaŋa, Mose igharaat moot anunu, isaroni ila ai, ve ipayooze izaa iyooz. Ŋgar raraate mon pale ivot pa Tamtamon Naatu. Pale tighuru ila ai, ve tipayooze izaa iyooz itaghon Maaron ŋgar tooni. Leso sei tau ighe ighur ila tooni, ene i aat igham lepoogh poia ila to Maaron taghon taghon gha ila. 16 “Pasaa, Maaron loolo igheen kat to tamtamon to taan. Tauta ipul Naatu eemon izilam taan gha imaat pazi. Leso tamtamon tisov tau tighur ila tooni na, tilalez sov, ve tigham lepoogh poia ila to Maaron taghon taghon gha ila. 17 Onoon kat, Maaron imbaaŋ Naatu izilam taan to igabiiz tamtamon ve ighur atuya pazi ne mako. I imbaaŋo izilam to igham mulin zi. 18 Tamtamon tau ighe ighur ila to Maaron Naatu, ene Maaron irau igabiiza ve ighur atuya pani mako. Eemon isaav ighe tamtamon eta ighur ila tooni mako, ene i imin tamtamon tau tigabiiza tighe i isosor wa, ve isaŋan mon to igham atuya tooni. Pasaa, i ighur ila to Maaron Naatu eemon mako. 19 “Puughu tau Maaron ighur atuya pa tamtamon, ene vene: Ghazooŋa tooni izilam taan wa. Eemon tamtamon lolozi pani mako, ve tizori. Ve lolozi pa ŋgar to ndoroom mon. Pasaa, ŋgar isov tau tighamgham zi, ene sasaghati mon. 20 Tamtamon tisov tau tighamgham ŋgar saghati na, tighurghur koi pa ghazooŋa to Maaron, ve tileep soghan pani. Pasaa, tiroi tighe: Ghazooŋa tooni pale itotoi sosor toozi ivot ighazooŋ. 21 Eemon yes tau titaghon saveeŋ onoon ŋgara na, tiŋarui ghazooŋa to Maaron. Leso ipaghazoŋai zi pa ŋgar popoia tau tighamgham zi na, ve tiwatagh tighe ŋgar toozi tawe, Maaron ileep tomani zi ve ipalot zi, tauta tighamu.”

Yoan ipariaaŋ Yesu saveeŋ tooni

22 Murei ra, Yesu tomania mbiwa tooni tipul Yerusalem, ve tila tileep saawe siriv izi taan sirivu to Yudea, ve tirurughuuz tamtamon izi ta sewe. 23 Yoan paam, irurughuuz tamtamon izi nugh Aenon tau igheen igharau nugh Salim. Pasaa, nugh tawe le yaa katini. Tauvene tamtamon tilala tooni, ve i irurughuuz zi ta sewe. 24 Saawe tana, Erod ighur Yoan iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ soone. 25 Saawe ee, mbiwa siriv to Yoan yesŋa Yuda ee, tivazorai zi pa eez sindei tau pale titaghoni pa ririwaaŋ gha leso tiŋgalaaŋ ila Maaron maata. 26 Tauvene tila to Yoan, ve tisaav pani tighe: “Paduduŋaaŋ, ughita. Ŋeer tau muuŋ yamru alepleep izi yaa Yordan ziige ite ve yo upariaaŋ tamtamon to tighur ila tooni, tauta aazne tamtamon tisov tilala tooni, gha irurughuuz zi we.” 27 Yoan iyol aliŋazi ighe: “Ene poia. Agham ŋgar naol sov. Tamtamon eta irau igham uraat tauvene sorok mako. Maaron to sambam ipaloti, tauta i irau igham tauvene. 28 Muuŋ, itiŋa talepleep, ve yam taumim alooŋ ghau nasaav naghe: ‘Yau Mesia mako. Maaron imbaaŋ ghau namuuŋ nalam to nagharaat eez pani mon.’ ” 29 Ra Yoan isavia saveeŋ palelaaŋ tane izaa to i tauu ve Yesu ighe: “Isaav ighe vaiŋ eta ivot, ve tamoot ilam pa ghamuuŋ livaa, ve iitete tau imuuŋ pa uraat to vaiŋ na ilooŋ aliiŋa, ene ighamu loolo poia kat. Onoon, i irau igham livaa tana mako. Pasaa, livaa tana, i to iitete. Eemon i aat loolo poia kat. Pasaa, uraat tooni ighur anooŋa wa. Yau tauvene paam. Lolog poia le poia kat pasaa, uraat tsiau ighur anooŋa wa. 30 I eeza aat imin tiina. Ve yau ezag aat izi ve naleep ila i saamba.”

Ŋeer tau ileep sambam ve izilam na, i iliiv kat

31 Tamtamon to taan, i isavia gabua to taan mon. Pasaa, i ivot izi taan. Ve i tau ileep sambam ve izilam na, iliiv tamtamon tisov. 32 Gabua tau ŋeer to sambam tawe ighita ve ilooŋa, tauta isavia. Eemon tamtamon tighur ila saveeŋ tooni mako. 33 Ve isaav ighe tamtamon eta ilooŋ saveeŋ tooni ve ighur ila, ene itotoi ighe i ighur ila ighe Maaron saveeŋ tooni, ene onoon. 34 Ŋeer tau Maaron imbaaŋo izilam na, i ivovotia Maaron tauu aliiŋa. Pasaa, Avuvu tau Maaron ireii pani na, i igham ŋgiira ŋgiira pani mako. Ipul suvinia ila tooni. 35 Taama Maaron loolo igheen to Naatu kat, ve ipul gabua naol isov ila i niima wa. 36 Tauvene tamtamon tau ighe ighur ila to Maaron Naatu, ene igham lepoogh poia ila to Maaron wa. Ve i pale ileep tauvene taghon taghon gha ila. Eemon yes tau tizoor Maaron Naatu aliiŋa, ene irau tigham lepoogh tawe mako. Mako kat. Aatyavyav to Maaron pale izazaa toozi taghon taghon gha ila.

Yoan 4

Yesu isavsaav tomania Samaria tinazi ee

1-3 Saawe tana, zeran tutuuŋa tilooŋ tighe Yesu iyau tamtamon katini timin ziŋeera, ve irughuuz zi le tiliiv Yoan ziŋeera. Eemon Yesu tauu irughuuz tamtamon mako. Mbiwa tooni mon ta tighamgham uraat tana. Yesu iwatagh ighe zeran tutuuŋa tilooŋ uraat tooni vaaru wa. Tauvene ipul taan sirivu to Yudea, ve ighe imuul ila pa Galilaia. 4 Eez tau i itaghoni, ene imbut taan sirivu to Samaria, ve ila ivot izi Galilaia. 5 Tauvene i ilaagh ila le ivot nugh ee to Samaria, eeza Sikar. Nugh tawe igheen igharau taan sirivu tau muuŋ Yakop igham pa naatu Yosep. 6 Yaa taiŋ ee tau muuŋ Yakop itaii na, igheen nugh ziige. Yesu ilaagh malau le laghooŋ isooŋa. Tauvene ila mboole izi yaa taiŋ ziige, ve imariau. Saawe tana, zegmatuugh. 7-8 Yesu idaagi ilepleep, ve mbiwa tooni tila nughei pa gholiiŋ lezi aniiŋ. Malau mako ve Samaria tinazi ee ilam ighe itiv le yaa. Yesu ighita, ve isaav pani ighe: “Livaa, irau ugham leg yaa rigta ilam naghun?” 9 Livaa tawe iyol aliiŋa ighe: “Wai, yo Yuda tamazi, ve yau Samaria tinazi. Mindai ta ughason ghau ughe nagham lem yaa?” I isaav tauvene pasaa, yes Yuda ve yes Samaria tivavalupu zi mako. 10 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Imin ta yo uwatagh gabua poia tau Maaron ighe igham payo ve ughilaal ŋeer tau ighason ghom pa yaa, kanaŋ ughasoni, ve i gham lem yaa rereere to igham ghom uleep matam yaryaare le alok.” 11 Tauvene livaa tana isaav pani muul ighe: “Olman, yo lem yaa paatu eta mako. Ve puura tane, yaa igheen izila siiŋa kat. Yaa rereere tau usavia na, pale ughamu sindei? 12 Yo uwatagh: Timbuun Yakop itai yaa tane payei alok wa. Ve i tauu tomania natŋa, ve makau ve sipsip tooni tighunghun yaa tane. Mindai, yo ughe uliiv Yakop, tauta ughe ugham leg yaa ite paam ne?” 13 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Tamtamon tisov tau tighun yaa tane, ene pale murun zi muul. 14 Eemon isaav ighe tamtamon eta ighun yaa tau yau naghe nagham pani, i aat irau murunu muul mako. Pasaa, yaa tau yau nagham pani, ene pale ivotvot le ivon ila loolo. Tauvene tamtamon tana pale igham lepoogh poia ila to Maaron taghon taghon gha ila.” 15 Livaa tawe ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav pa Yesu muul ighe: “Wai olman, ugham yaa tana payau lak! Leso murei murun ghau muul sov, ve nala nalam pa tivuuŋ yaa ta sene muul sov.” 16 Ra Yesu isaav pani ighe: “Aiyo. Ula ugham azuwam, ve yamru amuul alam.” 17 Livaa tana iyol aliiŋa ighe: “Yau leg azuwag mako.” Yesu iyol saveeŋ tooni ighe: “Aliŋam tau yo ughe lem azuwam mako, ena iduduuŋ. 18 Eemon yo uvai zitamoot liim wa. Ve ŋeer tau aazne yo uleep tomania na, ena yo azuwam tauu mako. Tauvene aliŋam tana, ena onoon.” 19 Livaa tana ilooŋ saveeŋ tane, ve ŋgar tooni pakia. Tauvene isaav pa Yesu ighe: “Olman, ŋgarig gha naghilaal ghom. Yo aat propet ee to Maaron. 20 Enes, yau leg ghasoniiŋ ee payo. Ta muuŋ ve ilam, yei Samaria timbumaiŋa tiluplup zi pa suŋuuŋ izala loloz tawe. Ve aazne paam, nitaghon ŋgar tana. Eemon yam Yuda aghe tamtamon aat tisuŋ pa Maaron izi nugh Yerusalem mon. Laak, nugh sindei ta poia pa suŋuuŋ?” 21 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Olman tinazi, ughur ila saveeŋ tsiau tane. Saawe eta pale ivot, mako yam agham ŋgar pa nugh eta to suŋuuŋ imin loloz tawe, ma Yerusalem muul mako. Nugh sindei tau ighe aleep pani ve asuŋ, ene poia mon. 22 Yam tamtamon to Samaria awatagh katin Maaron tau asuŋsuŋ pani ne mako. Ve yei Yuda niwataghi. Pasaa, yei nimin eez to Maaron igham mulin tamtamon. 23 Ve ulooŋ. Saawe tana pale ivot. Ighe ivot tane. Saawe tana, tamtamon pale tigham suŋuuŋ tauu pa Tamaan Maaron. Yes pale tisuŋ pani toman lolozi itaghon saveeŋ onoon ve pooz to Maaron Avuvu. Tamaan Maaron izuari ghi ighe le tamtamon tisuŋ pani itaghon eez tauvene. 24 Maaron, i Avuvu. Tauvene tamtamon tau tighe tisuŋ pani, ene yes aat tisuŋ pani toman lolozi itaghon saveeŋ onoon ve pooz to Maaron Avuvu.” 25 Yesu isavia saveeŋ tane le isov, ra livaa tana isaav pani ighe: “Yau nawatagh: Mesia pale ilam. Ve saawe tau i ilam ivot, i aat ipaghazoŋai ghei pa gabua ta naol ne.” (Saveeŋ ‘Mesia’, yes Grika tiwaato ila aliŋazi tighe: ‘Krisi.’) 26 Tauvene Yesu isaav ghazooŋa pani ighe: “Mesia tau usavia na, ene yau taug tane, yau tau nasavsaav tomani ghom ne.” 27 Yesu isavsaav pani, ve mbiwa tooni timuul tilam tivot. Yes tighita Yesu yesuru livaa tana tisavsaav, le tigham ŋgar naol. Eemon eta ighasoni pa puughu tau i isavsaav tomania livaa tana mako. 28 Ra livaa tana ipul yaa paatu tooni izi, ve imuul ila pa nughei, ve ipaes pa tamtamon ighe: 29 “Ou, yam alam tala aghita ŋeer ee tau ilepleep we. Ŋgar isov tau naghamgham zi muuŋ ve ilam aazne, i ivoti zi payau le tisov. I aat Mesia taa?” 30 Tauta eval tiina tipul nugh, ve tikeet tila tighe tighita Yesu. 31 Saawe tau livaa tana ipul Yesu ve imuul ila pa nughei, mbiwa tooni tisaav pa Yesu tighe: “Paduduŋaaŋ, ugham lem aniiŋ gha ughan.” 32 Eemon i isaav pazi ighe: “Mako. Aniiŋ tsiau to ghaniiŋ, ene ighengheen. Eemon yam awataghi mako.” 33 Tauvene mbiwa tooni tivasavo zi tighe: “Mindai, tamtamon eta igham le aniiŋ wa?” 34 Yesu isaav pazi muul ighe: “Alooŋ. Yau aat nataghon Ŋeer tau imbaaŋ ghau nalam ne loolo, ve naparwai uraat tooni le isov kat. Aniiŋ tsiau, tauta ene. 35 Yam asavsaav tauvene: ‘Kaiyo paaŋ isov, mako mariri ivot.’ Eemon yau nasaav payam: Ena ila matini. Matamim ila pa uum. Aniiŋ isov imatuugh, ve saawe to lupuuŋ zi, tauta ivot wa. 36 Tauvene aazne, yes to lupuuŋ aniiŋ tisaŋan muul mako. Tindoundou aniiŋ anooŋa, ve tighamgham lezi atuya. Tauta yesŋa yes to vazoghiiŋ aniiŋ lolozi poia ve tintinizi. Pasaa, uraat toozi ighur anooŋa wa. Anooŋa tauvene: Tighegherev tamtamon tila pa Maaron, leso tileep matazi yaryaare le alok. 37 Ŋgar tana iduduuŋ pa saveeŋ tau monmon tasasavia ne: ‘Ŋeer ee ivazogh, ve ite indou anooŋa.’ 38 Yau nambaaŋ gham ala pa lupuuŋ aniiŋ anooŋa tau taumim avazoghi mako. Zeran siriv tigham uratoini le tighun punitazi pani. Uraat toozi anooŋa, tauta aazne yam ala aghamu.”

Tamtamon katini to Samaria tighur ila to Yesu

39 Tamtamon katini to Samaria tau tilepleep izi nugh tawe tilooŋ saveeŋ to livaa tana, ve tighur ila to Yesu. Pasaa, i ivotia ŋgar tau Yesu igham pani na, ve isaav pazi ighe: “Ŋgar isov tau yau naghamgham zi muuŋ ve ilam aazne, tauta i ivoti zi payau.” 40 Tauvene yes Samaria tawe tila tivot to Yesu, ve tiŋguruuta tighe i ileep tomani zi. Tauvene i ileep mboŋ ru ta sewe. 41 Tauta tamtamon katini to nugh tawe tighur ila tooni. Pasaa, tilooŋ saveeŋ ila i tauu aavo. 42 Ve tisaav pa livaa tawe tighe: “Papazoge yei nilooŋ saveeŋ tsio mon, ve nighur ila to ŋeer tane. Ve aazne, taumai nilooŋ saveeŋ ila i tauu aavo. Tauta niwatagh nighe onoon kat, ŋeer tane, i Uleeŋa tau pale igham mulin eval tiina to taan.”

Yesu imuul ila pa taan sirivu to Galilaia

43 Yesu yesŋa yes Samaria tileep mboŋ ru isov, ra iburig muul gha ila pa Galilaia. 44 (I tauu isaav pataghaaŋ wa ighe: “Propet eta irau le eeza izi tauu nugh tooni mako.”) 45 I ila ivot Galilaia, ve yes Galilaia tighamu toman lolozi poia. Pasaa, saawe to lupuuŋ tiina to Pasova, yes paam tila Yerusalem, ve tighita uraat naol ta i igham zi ta sewe.

Yesu igharaat kinik uraata tooni naatu le tiini poia

46-47 Yesu ila ivot muul izi nugh Kana tau igheen izi Galilaia na. Muuŋ, i itoor yaa imin vaen ta sewe. Yesu ilepleep ta sewe, ve uraata ee to kinik tau ileep izi nugh Kapernaum na, ilooŋ tighe Yesu ipul Yudea ve ilam ivot Galilaia wa. Uraata tawe naatu, moroghooŋ tiina ighamu ve ighengheen. Tauvene i ipul Kapernaum, ve ila ighe ighita Yesu. Ila ivot tooni, ve itaŋ raraini ighe izila Kapernaum ve igharaat naatu. Pasaa, moroghooŋ tiina ighamu le igharau ighe imaat. 48 Yesu isaav pani ighe: “Wai, yam aghe le aghita gabua ŋgeretazi ve uraat tintiina tau itotoi ighe Maaron ileep tomani ghau pa uraat tsiau, o aghur ila. Ve ighe mako, ene irau aghur ila mako.” 49 Uraata tana iyol aliiŋa ighe: “Tiina, rekia ulam gha tazila. Mako pale natug imaat.” 50 Yesu isaav pani ighe: “Ula! Natum irau imaat mako. I pale tiini poia.” Tauvene uraata tana ighur ila Yesu aliiŋa ve ila. 51 Ilaagh muul izila, ve besooŋa tooni siriv tilam tizaa tooni izi eez livuugha, ve tipaes pani tighe: “Olman, natum imaat mako. Poia wa!” 52 Tauvene i ighason zi pa saawe sindei kat ta naatu maata pakia. Yes tipaes pani tighe: “Noor, aaz itap ivool ve tiini iluum gha maata pakia.” 53 Tauvene ŋeer marani tana taama maata iŋgal: Saawe duduuŋ tana, Yesu isaav pani ighe: “Ula. Natum irau imaat mako. I pale tiini poia.” Tauvene i tomania ziŋeera tau tileep tomania ila ruum tooni na, tisov tighur ila to Yesu. 54 Ene gabua ŋgereeta ite imin ru tau Yesu ighamu imin ilaal pa tamtamon. Saawe tau i ipul taan sirivu to Yudea ve imuul ila Galilaia, i igham gabua tawe.

Yoan 5

Yesu igharaat ŋeer narape ee izi yaa naliu Betesda

1 Murei ra, saawe tiina ee to yes Yuda tilup zi pa suŋuuŋ ighe ivot. Tauvene Yesu izala pa Yerusalem. 2 Yaa naliu ee igheen igharau didiiŋ tiina tau ilivut Yerusalem na. Tiwaat eeza ila saveeŋ Hibru tighe Betesda. Yaa tawe igheen igharau ataman aavo tau tiwaato tighe ‘Ataman to Sipsip.’ Ve tirau balbaal liim tiyooz tilivutin yaa aaze. 3 Monmon moroghooŋa katini tighengheen ila balbaal tawe lolozi. Siriv matazi kumkuuma, siriv aghezi isaghat, ve siriv aghezi imaat wa. Irau tilaagh mako. 4 Tilepleep ta sewe ve tisasaŋan le ighe yaa itariigh, mako rekia mon tila tiyaat tizila. Pasaa, saawe eŋaeŋa, aŋela to Maaron izilam, ve igham yaa itariigh. Ve sei tau ighe iyaat izila imin maata, ene aat moroghooŋ tooni isov, ve tiini poia. 5 Ŋeer ee ilepleep yaa tawe ziige. I moroghooŋ ikisi irau ndaman tamoot ee saŋavul liim ve tol ( 38 ) wa. 6 Yesu ighita ŋeer tawe ighengheen, ve iwatagh ighe i imorooŋ alok wa. Tauvene ighasoni ighe: “Mindai? Lolom pa tinim poia?” 7 Narape tana iyol aliiŋa ighe: “A ŋeer tsiau, isaav ighe yaa itariigh, yau leg etag eta to iuul ghau ve ighur ghau nazila yaa mako. Ve saawe isov tau taug natoova to nazila, tamtamon siriv timuuŋ payau gha tizila.” 8 Yesu isaav pani ighe: “Uburig uyooz, uput moogh tsio, ve ulaagh.” 9 Rekia mon ve ŋeer tana tiini poia. Tauvene iburig, iput moogh tooni, ibaado, ve ilaagh ila. Eemon saawe tana, ene umbom patabuyaaŋ to Maaron. 10 Tauvene daaba to yes Yuda tighita ŋeer tana, ve tiyaoni tighe: “Ai, aazne ene umbom patabuyaaŋ to Maaron! Ubaad moogh tsio ve ulaagh pasaa? Tutuuŋ iŋgalsek pa ŋgar tauvene.” 11 Ŋeer tana iyol aliŋazi ighe: “Yau taug mako. Ŋeer tau igharaat ghau gha tinig poia, tauta isaav payau ighe: ‘Uput moogh tsio, ughamu, ve ulaagh.’ ” 12 Tauvene tighasoni muul tighe: “Sei isaav payo tauvene?” 13 Eemon ŋeer tana ikankaan pa sei tau igharaata gha tiini poia. Pasaa, Yesu ileep ta sewe muul mako. I ipas ghi ila eval tiina sosozi, gha ila wa. 14 Murei ra, Yesu ila indeeŋ ŋeer tana izi Rumei Tiina ziige, ve isaav pani ighe: “Ughita. Aazne tinim poia wa. Yau nasaav payo: Ugham sosor muul sov. Isaav ighe unoknok ghamuuŋ sosor, ene aat pataŋani tiina kat igham ghom le iliiv pataŋani tau muuŋ igham ghom.” 15 Yesu isavsaav pani le isov, ra ŋeer tana ipuli, ve ila ipaes pa daaba to yes Yuda ighe: “Ŋeer tau igharaat ghau, ene Yesu.” 16 Tauvene daaba to yes Yuda tiburig gha tiil eez to tighur pataŋani pa Yesu. Pasaa, i ighamgham uraat tauvene ila saawe to umbom patabuyaaŋ. 17 Tauvene Yesu isaav pazi ighe: “Ta muuŋ ve ilam, Tamaŋ ighamgham uraat tooni irau saawe. Tauta yau paam naghamgham uraat tauvene.” 18 Saveeŋ tooni tane ireu daaba tana lolozi. Tauvene ŋgar toozi iyaryaaŋ kat tighe le tiravu imaat. Pasaa, tighita tighe i imamalaaŋ pa tutuuŋ to umbom patabuyaaŋ. Ve ŋgarig igham sosor ite paam izala paavo. Pasaa, i isaav ighe i taama Maaron. Tauvene tighita tighe i ipakur tauu ighe i raraate imin Maaron.

Yesu itaghon Taama Maaron ŋgar tooni pa uraat tau i ighamghamu na

19 Tauvene Yesu isaav pa daaba to yes Yuda ighe: “Onoon kat, yau nasaav payam. Maaron Naatu irau igham gabua eta itaghon tauu ŋgar tooni ne mako. Mako kat. I ighita Taama igham saa ŋgar, ene i itaghoni mon. Tauvene saa ŋgar tau Taama ighamghamu, ene Naatu ighamu paam. 20 Taama loolo igheen to Naatu kat. Tauvene uraat naol tau ighamgham zi na, i itotoi zi pa Naatu. Ve murei, i pale itotoi uraat tintiina siriv tau tiliiv uraat tau ŋgarig ivot ne pani. Tauvene yam pale aghit zi, le arur pazi ve ŋgar tsiam imbool. 21 Taama Maaron, i ipaburigin yes mateegha ve tileep matazi yaryaare. Naatu tauvene paam. Isaav ighe loolo pa tamtamon eta, i aat ighamu ileep poia. 22 Uraat to gabizooŋ tamtamon tauvene paam. Taama Maaron igabiiz tamtamon eta ve ighur atuya pani mako. Uraat tana, i ipuli isov ila Naatu niima. 23 Leso tamtamon tisov tighita Naatu tighe i le eeza, ve titandagh pani raraate imin titandagh pa Taama Maaron. Ve isaav ighe tamtamon eta itandagh pa Maaron Naatu mako, ene itandagh pa Maaron mako paam. Pasaa, i ta imbaaŋ Naatu izilam taan. 24 “Onoon kat, yau nasaav payam: Isaav ighe tamtamon eta ilooŋ saveeŋ tsiau ve itaghoni, ve ighur ila to Tamaŋ tau imbaaŋ ghau nalam ne, ene i igham lepoogh poia ila to Maaron wa. Ve i pale ileep tauvene le alok. Tamtamon tauvene, yau irau nagabiiza ve naghur atuya pani mako. Pasaa, i ipul eez to mateegh wa, ve aazne itaghon eez to ileep maata yaryaare le alok. 25 Onoon kat, yau nasaav payam: Malau mako pale saawe paaghu ivot. Aazne, ilam igharau wa. Saawe tana ighe ivot, yes tau titaghon eez to mateegh na, pale tilooŋ Maaron Naatu aliiŋa. Ve tamtamon tisov tau ighe tilooŋ aliiŋa ve titaghoni, ene aat tigham lepoogh poia ila to Maaron. 26 Maaron tauu imin puughu pa tauu lepoogh tooni. Ve i ighur tapiri tawe ila to Naatu, tauta Naatu paam imin puughu pa tauu lepoogh tooni. 27 Ve Taama ighur uraat to gabizooŋ tamtamon ve ghuruuŋ atuya pazi ila Naatu niima paam. Pasaa, i Tamtamon Naatu. 28 Yam arur pa saveeŋ tane sov. Murei, saawe eta pale ivot, o mateegha tisov tau tigheen naal loolo na, tilooŋ Maaron Naatu aliiŋa, 29 ve tiburig, tipul naal toozi, ve tivot. Yes tau muuŋ tighamgham ŋgar popoia na, pale tiburig ve tileep matazi yaryaare le alok. Eemon yes tau muuŋ tighamgham ŋgar sasaghati na, pale tiburig ve tigham atuya to sosor toozi. 30 “Yau irau nagham gabua eta itaghon taug lolog ve ŋgar tsiau ne mako. Saveeŋ tau naloŋlooŋa ila to Tamaŋ Maaron, tauta ighamgham pooz payau pa gabizooŋ tsiau. Tauvene isaav ighe nagabiiz tamtamon, ene pale gabizooŋ tsiau iduduuŋ mon. Pasaa, yau nataghon taug lolog mako. Nataghon Tamaŋ tau imbaaŋ ghau nalam ne loolo.”

Gabua siriv tau tipariaaŋ ghiit to taghur ila to Yesu

31 Yesu isaav muul tauvene: “Isaav ighe yau taug napariaaŋ saveeŋ tsiau, ene irao mako. Saveeŋ tauvene, yam irau aghur ila aghe ene onoon ne mako. 32 Eemon Ŋeer ite ta ipariaaŋ saveeŋ tsiau. [Ene Tamaŋ Maaron.] Ve yau nawatagh: Saveeŋ tau i isasavia payau, ene onoon mon. 33 “Ve ŋeer ite paam ipariaaŋ saveeŋ tsiau. Saawe tau yam ambaaŋ tamtamon tsiam siriv tila to ŋeer rughuzaaŋa Yoan, i ivotia saveeŋ onoon pazi, ve ipariaaŋ zi to tighur ilam tsiau. 34 Yau taug naghur matag pa tamtamon eta to ipalot saveeŋ tsiau ne mako. Eemon nasavia saveeŋ tane to nauul gham, leso aghur ilam tsiau, ve Maaron igham mulin gham. 35 Yoan, i imin yaryarooŋa tau ighan ve isul tamtamon. Ve saawe rigmon tau i ileep tomani gham, yam tintinmim ve lolomim poia pa ghazooŋa tooni. 36 “Eemon yau leg gabua ite paam tau ipariaaŋ saveeŋ tsiau ve iliiv saveeŋ to Yoan. Ene uraat naol tau Tamaŋ ighur zi tilam nimag, leso nagham zi ve napasov zi. Uraat naol tau naghamgham zi ne, ene tipaghazoŋai ghau tighe: Tamaŋ Maaron imbaaŋ ghau ta nalam. 37 “Tauvene Tamaŋ Maaron tau imbaaŋ ghau nalam ne, i ipariaaŋ saveeŋ tsiau wa. Eemon muuŋ ve ilam, yam alooŋ aliiŋa rigta mako, ve aghita naagho pai eta soone. 38 Ve saveeŋ tooni paam igheen tuŋia ila lolomim mako. Pasaa, Tamaŋ Maaron imbaaŋ ghau nazilam taan, eemon yam aghur ilam tsiau mako. 39 Yam anumeer aghe Maaron saveeŋ tooni pale itotoi gham pa eez to aleep matamim yaryaare le alok. Tauta monmon awatwaat saveeŋ tooni, ve azuari gham aghe le awatagh katin puughu. Ve mos ziiri ta naol ne tipariaaŋ saveeŋ tsiau. 40 Yau naghe yam alam tsiau, leso agham lepoogh poia ila to Maaron. Eemon yam lolomim pa ŋgar tauvene mako. 41 “Isaav ighe tamtamon tipait ghau, ma tipait ghau mako, ene matag ila pa gabua tauvene mako. 42 Eemon yam, yau nawatagh gham wa. Yam aghur lolomim pa Maaron rigta mako. 43 Pasaa, yau nagham Tamaŋ Maaron naagho ta nalam. Eemon yam agham ghau mako, ve azor ghau. Ve isaav ighe ŋeer eta itaghon tauu ŋgar tooni ve ilam, na yam rekia mon aghamu toman lolomim poia, ve aghur ila saveeŋ tooni. 44 Pale irau aghur ila to Maaron mindai? Mako. Pasaa, monmon yam azuzuari gham aghe le zeetmimŋa tipait gham. Eemon paitooŋ tauu tau ilam pa Maaron na, yam azuari gham pani mako. 45 Mindai, yam aghe yau pale napayooz gham pa savsaveeŋ ila Tamaŋ Maaron naagho? Mako. Mose, ŋeer tau yam anumeera aghe tutuuŋ tooni pale igham gham aleep poia, ene i ta pale ipayooz gham. 46 Imin ta yam aghur ila saveeŋ tooni, kanaŋ aghur ilam tsiau paam. Pasaa, saveeŋ naol tau i iboode na, ene izaa tsiau. 47 Eemon yam aghur ila saveeŋ tau i iboode na mako. Tauta pale aghur ila saveeŋ tsiau mindai?”

Yoan 6

Yesu ipan tamtamon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ liim ( 5000 )

1 Murei ra, Yesu tomania mbiwa tooni tigham waaŋ gha tila tivool pa yaa naliu Galilaia ziige ite. Yaa tawe, eeza ite Tiberias. 2 Tila tilooŋ ta sewe, ve eval tiina kat titaghoni gha yesŋa tila. Pasaa, tighita gabua ŋgeretazi naol tau i ighamgham zi pa yes moroghooŋa. 3 Yesu yesŋa mbiwa tooni tizala nugh mbua ee, ve mbolezi izi gha tilepleep. 4 Pasova, saawe tiina to yes Yuda tau tiluplup zi pa suŋuuŋ na, ilam igharau wa. 5 Yesu mboole izi gha ilepleep, ve maata ila le ighita eval tiina tikeet ŋaruini tilam. Tauvene ighason Pilip ighe: “Pale taghol aniiŋ sindei ve tapan eval tiina tane?” 6 Saveeŋ tane, i isavia imin tovaaŋ Pilip. Eemon i tauu iwatagh saa ŋgar tau i ighe ighamu. 7 Pilip iyol aliiŋa ighe: “Wai, ene eval tiina kat! Isaav ighe taghol lezi aniiŋ ŋgiira rigta to titatan atezi pani pa maet denari ndiŋndiŋ ru ( 200 ) pale irau?” 8 Ra mbiwa tooni ite, Andreas, i Simon Petrus taazi, isaav pa Yesu ighe: 9 “Tiina, ŋeer marani tane, i le mberet bali liim, ve iigh geegeu ru. Eemon tamtamon tane eval kat. Aniiŋ ŋgiira tauvene pale irau zi mindai?” 10-11 Nugh tau tileep pani na, le kikiliiŋ popoia. Tauvene Yesu isaav pa mbiwa tooni ighe: “Ala asaav pa eval tiina tawe mbolezi izi.” Tauvene yes eval tiina tana mbolezi izi, ra Yesu igham mberet tawe gha ipait Maaron pani, ve ireii pazi. Mako igham ŋgar raraate mon pa iigh. Tauvene eval tiina tana tighan le isooŋ zi. Eval tawe, yes zitamoot mon irau ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ liim ( 5000 ). 12-13 Tamtamon tisov tighan le apozi isuŋ, ra Yesu isaav pa mbiwa tooni ighe: “Yam ala agoog avozi muuri tau izi na. Takaria aniiŋ sov.” Tauvene tila tigoog avozi muuri tawe ila nakaral saŋavul ve ru le tivoniir. 14 Eval tiina tighita gabua ŋgereeta tau Yesu ighamu to itotoi tauu pazi na, le tivasavo zi tighe: “Onoon kat, propet tiina tau tisavia tighe Maaron pale imbaaŋo izilam taan, tauta ene!” 15 Tauvene tiburig tighe tikisi ve tighuru imin kinik pazi pataghaaŋ. Eemon Yesu iwatagh ŋgar toozi wa. Tauvene ipul zi, ve ighau izala muul pa loloz, leso zigani ileep ta sewe.

Yesu ilaagh izala yaa paavo

16 Mbiwa to Yesu tilepleep le ravrav izi, ra tizila nari, 17 ve tizaa waaŋ, leso tiraav tila tivool pa nugh Kapernaum tau igheen yaa naliu ziige ite. Saawe tana mboŋ izi wa. Eemon Yesu izilam toozi soone. 18 Tivot gha tila ve malau mako, yaghur tiina iburig le ipei dibom tintiina. 19 Tauvene tapirizi pa goraaŋ le tila tivot bodbodaaŋ to yaa naliu. Ra matazi ila le tighita Yesu ilaghlaagh ila yaa paavo iŋarui zi ilam le igharau zi. Tighita le roiŋ tiina igham zi. 20 Eemon Yesu isaav pazi ighe: “Aroi sov! Ene yau.” 21 Ra lolozi poia, ve tighe tighamu izaa waaŋ. Eemon rekia mon ve tila tilooŋ nari to nugh tau tighe tila pani na.

Eval tiina tisaŋan Yesu

22-23 Eval tiina tau tilepleep izi yaa naliu ziige ite na, tisaŋan Yesu mboŋ le nughizau. Tauvene tigham ŋgar naol. Pa noor, tighita waaŋ eemon tau ipotpot. Tauta mbiwa tooni tighamu gha tila. Ve Yesu ila tomani zi mako. Mbiwa tooni mon ta tila. Eval tiina tawe tisasaŋan ta sewe le tighita waaŋ geegeu siriv to nugh Tiberias tilam tigharau nugh tau noor Yesu ileep pani, ve ipait Maaron pa aniiŋ ve igham pa eval tiina gha tighan na. 24 Zeran tawe tighita Yesu tomania mbiwa tooni naghozi mako, tauvene tizaa waaŋ geegeu tawe, ve yesŋa waaŋ tauŋa tiraav tila tivool pa Kapernaum. Leso tiil Yesu ta sewe.

Yesu, i aniiŋ maata yaryaare

25 Eval tiina tana tilam tilooŋ yaa naliu ziige ite, ve tindeeŋ Yesu ta sewe. Tauvene tighasoni tighe: “Mos puughu, ulam sene ŋeez?” 26 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Onoon kat yau nasaav payam: Yau nagham gabua ŋgeretazi naol to natotoi taug payam. Eemon yam agham ŋgar pa gabua tau aghita na, ve ail ghau alam ne mako. Yam ataghon ghau alam pasaa, aghan katin aniiŋ le apomim isuŋ! 27 Alooŋ. Aniiŋ tau isasaghat rekrekia na, arav taumim pani sov. Yam aat azuari gham pa aniiŋ tau pale igham gham aleep matamim yaryaare le alok. Aniiŋ tawe, Tamtamon Naatu irau igham payam. Pasaa, Taama Maaron igham gabua ŋgereeta imin ilaal pani, tauta itotoia ighe i eeza pa ghamuuŋ uraat tauvene.” 28 Tauvene yes tighasoni tighe: “Ighe vene, pale nigham mindai, leso nigham uraat tau Maaron loolo pani?” 29 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Uraat tau Maaron ighe yam aghamu, ene vene: Yam aat aghur ila to ŋeer tau i imbaaŋo ilam.” 30-31 Tauvene yes tighasoni muul tighe: “Ighe vene, pale ugham saa gabua ivot imin ilaal payei, leso nighita ve nighur ila saveeŋ tsio? Ughita. Yei nighur ila saveeŋ to Mose pasaa, muuŋ saawe tau timbumaiŋa tilaghlaagh izi nugh ŋginaaŋa, i igham aniiŋ manna pazi, ve tighanghan. Saveeŋa tiboode pataghaaŋ wa. Isaav ighe: ‘I igham aniiŋ to sambam izi pazi ve tighan.’ ” 32 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Onoon kat, yau nasaav payam. Yam aghe Mose igham aniiŋ to sambam izi pa timbumimŋa gha tighan. Ene mako. Pasaa, aniiŋ tauu ta ipul sambam ve izilam, tauta aazne Tamaŋ Maaron igham payam. 33 Aniiŋ tauu tau Maaron igham payam, ene ŋeer tau ipul sambam ve izilam, leso igham tamtamon to taan tileep poia ila to Maaron.” 34 Yes tilooŋ saveeŋ tane, ve tisaav pani muul tighe: “Wai tiina, ighe tauvene, na ugham aniiŋ tawe payei irau saawe!” 35 Yesu isaav pazi muul ighe: “Yau taug aniiŋ tau igham tamtamon tileep matazi yaryaare. Isaav ighe tamtamon eta ilam tsiau, i aat pitoola muul mako. Ve isaav ighe ŋeer eta ighur ilam tsiau, i aat murunu muul mako. 36 Yau nasaav payam wa. Onoon, yam aghita ghau toman uraat tsiau. Eemon aghur ilam tsiau mako. 37 Ve yes tau Tamaŋ Maaron igham zi timin leg na, yes tisov pale tilam tsiau. Ve tamtamon tau ighe ilam tsiau, ene yau irau naziire mako. Mako le mako kat. 38 “Yau naleep sambam ve nazilam taan to nagham gabua eta itaghon taug lolog ne mako. Yau nazilam to nataghon Ŋeer tau imbaaŋ ghau nalam ne loolo. 39 Ve i loolo ighe yes tau i igham zi timin leg na, irau napul eta ilale mako. Mako kat. I ighe saawe to Mboŋ Murei, yau aat napaburigin zi pa mateegh. 40 Pasaa, Tamaŋ Maaron loolo tauvene: Tamtamon tisov tau ighe tighilaal Naatu ve tighur ila tooni na, i ighe tigham lepoogh poia ila tooni taghon taghon gha ila. Tauvene Mboŋ Murei, yau aat napaburigin zi pa mateegh gha tiburig matazi iyaryaar.” 41 Yes Yuda tilooŋ saveeŋ tane le irau lolozi mako ve tiyau avozi pani. Pasaa, Yesu isaav pazi ighe: “Aniiŋ tauu ta ipul sambam ve izilam, ene yau.” 42 Ve tiveleghi tighe: “Ŋeer tane, i Yosep naatu Yesu. Iit tawatagh taama gha tiina. Mindai ta aazne isaav ighe i ipul sambam ve izilam?” 43 Tauvene Yesu iyol aliŋazi ighe: “Yam lolomim ŋurŋuria pasaa? 44 Tamtamon eta irau ilam tsiau sorok ne mako. Tamaŋ tau imbaaŋ ghau nalam ne, i aat ipazaagh loolo ve igherevu, o ilam tsiau. Tamtamon tauvene, saawe to Mboŋ Murei, yau aat napaburigini pa mateegh. 45 “Saveeŋ tau yes propet tiboode na, ziiri ee igheen. Isaav ighe: ‘Maaron pale ipaghazoŋai tamtamon tisov pa ŋgar tooni.’ Tamtamon tisov tau tiloŋlooŋ Tamaŋ aliiŋa ve tighamgham ŋgar ila tooni, ene aat tilam tsiau. 46 Tamtamon eta to taan ighita Tamaŋ Maaron pai eta soone. I tau ileep to Maaron ve ilam, i mon ta ighita. 47 “Onoon kat, yau nasaav payam: Isaav ighe tamtamon eta ighur ilam tsiau, ene i igham lepoogh poia ila to Maaron wa. Ve i pale ileep tauvene taghon taghon gha ila. 48 Yau taug ta aniiŋ to lepoogh maata yaryaare. 49 Onoon, muuŋ timbumimŋa tighanghan aniiŋ manna izi nugh ŋginaaŋa. Eemon yes tisov timataar. 50 Ve aniiŋ tau yau nasavia ne, ene ipul sambam ve izilam. Leso yes tau ighe tighani na timaat gha tilalez sov, ve tileep matazi yaryaare le alok. 51 Aniiŋ tau ipul sambam ve izilam, ve igham tamtamon tileep matazi yaryaare, ene yau. Isaav ighe tamtamon eta ighan aniiŋ tane, i aat ileep maata yaryaare le alok. Aniiŋ tau nasasavia ne, ene yau mizag. Pasaa, yau aat napul taug namaat pa tamtamon to taan, leso tigham lepoogh poia ila to Maaron.” 52 Yes Yuda tilooŋ saveeŋ tane, le irau lolozi mako kat. Tauvene tivazorai zi tighe: “Wai, ŋeer tane ighe igham miiza pait ve taghani? Pale gabua tane ivot mindai?” 53 Tauvene Yesu isaav pazi muul ighe: “Onoon kat, yau nasaav payam: Isaav ighe aghan Tamtamon Naatu miiza mako, ve aghun siŋ tooni mako, yam aat irau agham lepoogh poia ila to Maaron mako. 54 Eemon yes tau tighan mizag ve tighun siŋig, ene tigham lepoogh poia ila to Maaron itaghon itaghon gha ila. Ve saawe to Mboŋ Murei, yau aat napaburigin zi pa mateegh. 55 Pasaa, mizag, ene aniiŋ tauu. Ve siŋig, ene yaa tauu to ghunuuŋ. 56 Isaav ighe tamtamon eta ighan mizag ve ighun siŋig, ene aat yeiru nivalupu ghei nimin eemon, ve i ileep ilam tsiau, ve yau naleep ila tooni. 57 “Tamaŋ tau imbaaŋ ghau nalam ne, i lepoogh maata yaryaare puughu, ve yau naleep ila tooni. Ve tamtamon tau ighe ighanghan ghau ve ighamgham tapiri ilam tsiau na, tauvene paam. I aat igham lepoogh poia ilam tsiau. 58 Aniiŋ tau ileep sambam ve izi, ene aniiŋ maata ite pa aniiŋ manna tau muuŋ timbumimŋa tighanghani izi nugh ŋginaaŋa na. Pasaa, yes tau tighan manna tawe, tisov timataar wa. Eemon tamtamon tau ighan aniiŋ tau yau nasavia na, i aat ileep maata yaryaare le alok.” 59 Yesu ileep izi nugh Kapernaum, ve ipaghazoŋai zi pa Maaron aliiŋa iloŋ ila rumei toozi, ve isavia saveeŋ tane pazi. Tapul Yesu sov. Pa saveeŋ tau igham ghiit taleep mataan yaryaare na igheen tooni. 60-61 Yesu ziŋeera katini tilooŋ saveeŋ tooni tana, le irau lolozi mako. Tauvene tiyau avozi pani tighe: “Wai, saveeŋ tane pataŋani kat! Sei pale ilooŋa ve ighur ila?” Eemon Yesu iwatagh ighe yes tiyau avozi pa aliiŋa tau i isavia na. Tauvene isaav pazi ighe: “Mindai, yam arere ghau pa saveeŋ tsiau tane, tauta aghe apul ghau ne? 62 Ighe tauvene, ve murei yam aghita Tamtamon Naatu imuul izala pa nugh tau muuŋ i ileep pani na, ene pale agham ŋgar mindai? 63 Maaron Avuvu mon ta irau igham lepoogh poia to anunuun ivot. Gabua tau tamtamon to taan tighamu ila tauzi tapirizi ma ŋgar toozi na, eta irau iuul zi to tigham lepoogh tawe ne mako. Saveeŋ tau yau nasavia payam, tauta imin eez payam to agham Maaron Avuvu ve aleep poia ila to Maaron. 64 Eemon tamtamon siriv tau tileep ila yam sosomim na, tighur ila mako.” Yesu isavia saveeŋ tane pasaa, saawe tau i ipaburigin uraat tooni ve ilam ne, i iwatagh yes tau tighur ila tooni mako. Ve ŋeer tau murei pale ighuru ila koiŋa nimazi na paam, Yesu iwataghi. 65 Yesu iseeŋ saveeŋ tooni muul ighe: “Puughu tane, ta yau nasaav payam pataghaaŋ naghe: ‘Tamtamon eta irau ilam tsiau sorok ne mako. Tamaŋ Maaron aat iuule ve igherevu, o ilam tsiau.’ ” 66 Yesu isavia saveeŋ tane le isov, ra tamtamon katini tau muuŋ titaghoni na, timoghaagh pani, ve tilaagh tomania muul mako. 67 Tauvene Yesu ighason mbiwa tooni saŋavul ve ru ighe: “Mindai, yam paam aghe apul ghau ve aghau?” 68 Simon Petrus iyol aliiŋa ighe: “Tiina, nighau pale nila to sei? Pa saveeŋ to lepoogh maata yaryaare, ene igheen tsio. 69 Yei nighilaal ghom wa, ve nighur ilat tsio nighe yo ŋeer patabuyaaŋ tauu ta Maaron imbaaŋ ghom ulam.” 70 Tauvene Yesu iyol aliŋazi ighe: “Yam saŋavul ve ru tane, yau taug nisiigh gham amin leg. Eemon tamtamon tsiam ee, i imin Ŋeer Saghati le wa.” 71 Saveeŋ tane, Yesu isavia izaa to Yudas tau Simon Iskariot naatu. Onoon, mbiwa saŋavul ve ru tooni, Yudas, i toozi ee. Eemon murei, i ighur Yesu ila koiŋa nimazi.

Yoan 7

Yesu tazŋa tighur ila tooni mako

1 Murei pa tane, Yesu loolo pa laghooŋ izi Yudea muul mako. Pasaa, i iwatagh: Daaba to yes Yuda tau tileep izi sewe na tiliil eez to tiravu imaat. Tauvene ilaghlaagh izi Galilaia mon. 2 Saawe tana, lupuuŋ tiina ite to yes Yuda ilam igharau. Lupuuŋ tawe, to matazi iŋgal saawe tau timbuzŋa tilaghlaagh izi nugh ŋginaaŋa ve tilepleep ila dur mon. 3 Tauvene Yesu tazŋa tisaav pani tighe: “Ah, upul sene, ve ula pa Yudea. Leso ziŋeram siriv tau tilepleep ta sewe tighita uraat tau yo ughamgham zi ne paam. 4 Isaav ighe ŋeer eta ighe vaaru ilaan irau nugh, ene irau igham uraat tooni imin ŋgozaaŋ mako. Tauvene isaav ighe yo ugham uraat tauvene, yo aat utotoi naghom pa eval tiina to taan.” 5 Onoon, ene Yesu tazŋa duduuŋ. Eemon yes paam tighur ila tooni soone. Tauta tisaav pani tauvene. 6 Tauvene Yesu isaav pazi ighe: “Saawe sindei ta yam aghe ala, ene poia mon. Eemon saawe tsiau to nala, ene soone. 7 Tamtamon to taan lezi puughu eta to tighur koi payam mako. Eemon yau, o tighurghur koi payau. Pasaa, ŋgar sasaghati naol tau tighamgham zi na, yau navoti zi le tighazooŋ. 8 Tauvene yam mon azala pa lupuuŋ tiina tawe. Yau aat nalat mako. Pale naleep. Pa saawe tsiau to nazala, ene soone.” 9 Yesu isaav pazi tauvene, ve ileep izi Galilaia.

Yesu izala pa Yerusalem ve ighita lupuuŋ tiina to Dur

10 Tauvene Yesu tazŋa tizala pa lupuuŋ tiina tana. Murei ra, i paam aana iburig ve itaghon zi gha izala. Eemon ilaagh ghazooŋa mako. Ilaagh imin yoŋgaaŋ mon, ve ila ivot. 11 Daaba to yes Yuda tau tileep pa lupuuŋ tiina tawe tiil Yesu, ve tivaghasoni zi tighe: “Ŋeer tawe ileep sindei?” 12 Ve eval tiina tivazorai zi pani paam. Siriv tighe: “I ŋeer poia.” Ve siriv tighe: “Mako, i ivatombanoi eval tiina le tisosor pa eez to Maaron.” 13 Eemon saveeŋ tau tisasavia pa Yesu na, tisavia ivot ighazooŋ mako. Pasaa, tiroi pa daaba to yes Yuda. 14 Tilam bodbodaaŋ to lupuuŋ tiina tana, ra Yesu ilam peria, ve malmali izala pa Rumei Tiina, ve ipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa. 15 Daaba to yes Yuda tilooŋ saveeŋ tooni le ŋgar toozi imbool. Ve tisaav tighe: “Wai, ŋeer tane, ŋeer ŋgara eta igham ŋgar pani mako. Mindai ta i le ŋgar tiina tauvene?” 16 Yesu isaav pazi ighe: “Saawe tau napaghazoŋai gham pa Maaron aliiŋa, saveeŋ tau navovotia payam ne, ene yau saveeŋ tsiau mako. Ene saveeŋ to Ŋeer tau imbaaŋ ghau nalam ne. 17 Isaav ighe tamtamon eta ighe itaghon Maaron loolo, i aat ighilaal: Saveeŋ tau yau napaduduuŋ gham pani ne, ene ilam pa Maaron, ma nasavia itaghon taug ŋgar tsiau? 18 Isaav ighe tamtamon eta isasavia saveeŋ itaghon tauu ŋgar tooni, ene taghilaal taghe i ighamgham pa tauu eeza mon. Eemon isaav ighe tamtamon eta izuari ghi pa pakuruuŋ I tau imbaaŋo ilam na eeza, ene i aavo onoon, ve ŋgar tooni iduduuŋ mon. Karom eta igheen ila loolo mako. 19 Muuŋ, Mose igham tutuuŋ pa timbumimŋa. Eemon tsiam eta itaghon duduŋaini mako. Mindai ta aazne azuari gham aghe arav ghau namaat?” 20 Eval tiina tilooŋ saveeŋ tooni tane, ve tisaav pani tighe: “Wai, sei ighe irav ghom umaat? Avuvu saghati eta aat izeev ghom, tauta ŋgar tsio ivaghamgham.” 21 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Yau nagham uraat ŋgereeta eemon geeg tane, ve yam asov arur pani ve agham ŋgar naol. 22-23 Aghita. Muuŋ, Mose ighur tutuuŋ payam pa ŋgar to ravuuŋ geegeu warozi. Eemon i ipaburigin ŋgar tawe mako. Timbumimŋa Abaram, Isak, ve Yakop, ta tipaburigini. Murei ra, Mose isavia ŋgar tana tutuuŋa payam. Yam aghe ataghon tutuuŋ tooni tana, tauta aravrav natumimŋa warozi. Eemon saawe siriv, yam aat agham uraat tana ila umbom patabuyaaŋ to Maaron. Mako pale amalaaŋ pa tutuuŋ to Mose. Laak, isaav ighe yam taumim aghamgham tauvene, mindai ta atemim yavyav payau? Yau nalam pa ghamuuŋ uraat to uleeŋ. Tauta nagharaat narape ee tiini isov poia ila saawe to umbom patabuyaaŋ. 24 Yam agabiiz gabua paavo mon sov. Aleep ve agabiiz poghania loolo tooni paam. Leso gabizooŋ tsiam iduduuŋ.”

Tamtamon tivazorai zi pa Yesu: I Mesia, ma mako?

25 Tamtamon siriv to Yerusalem tilooŋ Yesu saveeŋ tooni tana ve tisaav tighe: “Mindai, ŋeer tau daaba toit tizuari zi pa ravuuŋni, tauta ene? 26 Aghita. Aazne, i isavsaav ila eval tiina matazi. Eemon daaba toit tisavia saveeŋ eta pani mako. Tineneeŋ mon. Mindai, yes aat tiwataghi tighe i Mesia taa? 27 Eemon ŋeer tane, iit tawatagh nugh tau i ilam pani. Ve saawe tau Mesia tauu ilam, tamtamon eta pale irau iwatagh nugh sindei tau i ilam pani ne mako.” 28 Yesu ipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa izi Rumei Tiina naagho, ve isaav aliiŋa tiina ighe: “Mindai, yam agham ŋgar aghe awatagh ghau, ve awatagh nugh tau nalam pani ne? Alooŋ. Yau nataghon taug lolog ve nalam ne mako. Tamaŋ Maaron imbaaŋ ghau ta nalam. I aavo onoon, ve itataghon saveeŋ mbuaaŋ tooni. Yam awataghi mako. 29 Eemon yau o nawataghi. Pasaa, naleep tooni ve i imbaaŋ ghau, ta nalam.” 30 Yes tilooŋ saveeŋ tooni tana, ve tighe tikisi pataghaaŋ. Eemon eta niima itutu mako. Pasaa, saawe tooni ivot soone. 31 Tamtamon katini tau tileep ila eval tiina sosozi ve tiloŋlooŋ saveeŋ tooni na, tighur ila tooni ve tisaav tighe: “Mesia tau tasasaŋani ne, isaav ighe ilam, pale irau iliiv ŋeer tane pa ghamuuŋ gabua ŋgeretazi? Mako. I tauta ene.”

Yes daaba tighe tikis Yesu

32 Zeran tutuuŋa tilooŋ eval tiina tivakamunai zi pa Yesu tighe i Mesia. Tauvene yesŋa yes daaba to watooŋrau timbaaŋ uraata siriv to Rumei Tiina tila to tikisi. 33 Yesu isaav pazi ighe: “Yau aat itiŋa taleep rig, mako napul gham, ve namuul nala pa Ŋeer tau imbaaŋ ghau nalam ne. 34 Murei, yam pale azuari gham pa ilooŋ ghau. Eemon irau andeeŋ ghau mako. Pasaa, nugh tau yau nala pani, ene yam irau ala pani mako.” 35 Tauvene daaba to yes Yuda tivaghasoni zi tighe: “Ŋeer tane pale ila sindei kat gha leso iit taghita muul mako? Ma i ighe ila to zetaanŋa siriv tau tila tileep ila yes Grika sosozi we, leso ipaghazoŋai yes Grika paam pa Maaron aliiŋa? 36 Saveeŋ tooni tane, puughu mindai? Pa i isaav pait ighe: ‘Yam aat azuari gham pa ilooŋ ghau. Eemon irau andeeŋ ghau mako. Ve nugh tau yau nala pani ne, yam irau ala pani mako.’ ”

Yesu irau igham leen yaa to lepoogh maata yaryaare

37 Saawe tau lupuuŋ tana ighe isov, ene saawe tiina kat to tilup zi pa suŋuuŋ. Saawe tana, Yesu iburig, ve isaav aliiŋa tiina tauvene: “Isaav ighe tamtamon eta murunu, o ilam tsiau. Yau aat nagham le yaa to ighun. 38 Pasaa, Maaron aliiŋa tau tiboode na isaav ighe: Tamtamon tauvene, yaa to lepoogh maata yaryaare pale ivon ila loolo ve ireer ivot.” 39 Saveeŋ tane, Yesu isavia izaa to Maaron Avuvu. Murei, i igham Avuvu tawe pa tamtamon tisov tau tighur ila tooni. Eemon saawe tau i isavia saveeŋ tane, eval tiina tigham Avuvu Patabuyaaŋ soone. Pasaa, saawe to Yesu itotoi eeza tiina ivot ighazooŋ, ene ilam soone.

Tamtamon tigham ŋgar naol pa Yesu

40 Eval tiina tilooŋ Yesu aliiŋa tana, ve tamtamon siriv tiburig ve tisaav tighe: “Onoon kat, propet tiina tau tasasaŋani ne, tauta ene!” 41 Ve siriv tighe: “Mako. Ŋeer tane, i Mesia.” Ve siriv tizoor zi tighe: “Aghita. Mesia irau ivot izi taan sirivu to Galilaia? Ene aat mako. 42 Pasaa, Maaron aliiŋa tau tiboode na isaav ighe Mesia pale ivot ila ziiri waaro to David, ve tipoopa izi David nugh tooni Betelem.” 43 Tauvene eval tiina tawe tigham ŋgar maata maata pa Yesu le tivalagh tauzi. 44 Siriv tighe tikisi pataghaaŋ. Eemon tamtamon eta niima itutu mako.

Daaba to yes Yuda tighur ila to Yesu mako

45 Tauvene yes uraata tau timbaaŋ zi tila pa kisiiŋ Yesu na, timuul tila sorok to yes daaba to watooŋrau ve zeran tutuuŋa. Daaba tawe tighit zi, ve tighason zi tighe: “Mindai ta akis ŋeer tawe ve aghamu gha yamŋa alam mako?” 46 Yes uraata tana tiyol aliŋazi tighe: “Wai, ta muuŋ ve ilam, tamtamon eta isavsaav imin ŋeer tawe mako.” 47 Tauvene zeran tutuuŋa tana tiyaon zi tighe: “Wai, karom tooni ikau ŋgar tsiam paam? 48 Aghita. Daaba toit ma zeran tutuuŋa, toozi eta ighur ila to ŋeer tawe? Mako. 49 Ewe eval tiina tau tikankaan pa tutuuŋ to Mose, tauta tighur ila tooni. Ve tambaaŋ zi paam. Murei, aatyavyav to Maaron pale izaa toozi.” 50 Yes daaba tana, tamtamon toozi ee tau yesŋa tilepleep na, eeza Nikodemus. I ŋeer tau muuŋ ila to Yesu ve yesuru tisavsaav na. I isaav pazi ighe: 51 “Ou, tutuuŋ toit isaav mindai? Irau tasaav sorok taghe tamtamon eta igham sosor? Mako. Iit aat talooŋ saveeŋ tooni, ve tagabiiz poghania ŋgar tau i ighamghamu na, o taghur atuya pani.” 52 Yes tiyol aliiŋa tighe: “Wai, ighe vene, na yo paam aat to Galilaia taa? Utiir poghania Maaron saveeŋ tooni ve ugham ŋgar pani poi. Propet eta irau ivot izi taan sirivu to Galilaia ne mako.” 53 Ra yes tisov tighau tila pa ruum toz toz.

Yoan 8

Yesu loolo isaghatin livaa ee tau ighur boog

1 Yesu ipul Yerusalem, ve izala pa loloz Oliv, ve ileep ta sewe pa mboŋ. 2 Mboŋoozo ndoromroome, ve i imuul ila gha iloŋ ila sirsiir to Rumei Tiina. Ve eval tiina tilam tilivuti. Tauvene i mboole izi, ve ipaghazoŋai zi pa Maaron aliiŋa. 3-4 I isavsaav pazi, ve yes ŋgara to tutuuŋ tomania zeran tutuuŋa siriv tigham livaa ee, gha tila tivot tooni. Livaa tawe ighur boog, ve tamtamon siriv tighita. Tauta tikisi ve tighamu ila to Yesu. Ra tipayooze ila eval tiina matazi, ve tisaav pa Yesu tighe: “Mos puughu, ughita livaa tane. I ighur boog, ve tamtamon siriv tighita. 5 Mose ighur tutuuŋ ariaaŋa pait ighe: Livaa tauvene, iit aat taravu pa maet gha imaat. Ve yo ughe mindai?” 6 Yes tisavia saveeŋ tane imin tovaaŋni. Ighe i isavia saveeŋ eta isosor, mako imin le puughu to tipayooze pa savsaveeŋ. Eemon Yesu iyol aliŋazi rekia mako. Izi imbutur, ve ibodbood ila taan pa niima ŋguruuŋa. 7 Yes tinoknok ghasoniiŋni. Tauvene maata izaa, ve isaav pazi tauvene: “Tsiam eta, ighe le sosor eta mako, o igham maet ve irav livaa tane imin maata.” 8 Ra maata izi muul, ve ibodbood pa niima ŋguruuŋa ila taan. 9 Yes tilooŋ saveeŋ tooni, ve eŋaeŋa tipaspas gha tighawaar. Zolmana timuuŋ, ve yes paghpaaghu titaghon zi gha tisov tighau tila. Tauvene livaa tana zigani iyozyooz ila Yesu naagho. 10 Yesu iburig iyooz, ve ighasoni ighe: “Livaa, yes tau tigham ghom ulam na, tila mindai? Eta ileep to ighur atuya payo mako?” 11 Livaa tana iyol aliiŋa ighe: “Tiina, eta ileep sene muul mako. Tisov tighawaar tila wa.” Yesu isaav pani muul: “Ighe tauvene, yau paam irau naghur atuya payo mako. Ula. Eemon matam iŋgal. Murei, ugham sosor muul sov.”

Yesu imin ghazooŋa to taan

12 Yesu isaav ila pa eval tiina muul ighe: “Yau taug ta ghazooŋa to taan. Isaav ighe tamtamon eta itaghon ghau, i aat ilaagh ila ndoroom loolo muul mako. Ghazooŋa to Maaron pale igheen tooni, ve igham lepoogh poia ilam tsiau.”

Yesu ipariaaŋ tamtamon to tighur ila saveeŋ tooni

13 Zeran tutuuŋa tilooŋ saveeŋ tane, ve tisaav pani tighe: “Ughita. Aazne, yo usavia taum, ve upariaaŋ taum saveeŋ tsio leso tamtamon tighur ilat tsio. Eemon lem gabua eta to ipalot saveeŋ tsio leso nighur ila ne mako. Saveeŋ tauvene, pale nighur ila mindai?” 14 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Onoon, yau nasavia taug ve napariaaŋ taug saveeŋ tsiau, leso tamtamon tighur ilam tsiau. Ve saveeŋ tsiau, ene onoon. Yam irau aghur ila. Pasaa, yau nawatagh nugh tau naleep pani gha nalam ne, ve aat namuul nala pani. Eemon yam awatagh nugh tawe mako. 15 Gabizooŋ tsiam, ene itaghon ŋgar to tamtamon. Eemon yau nagabiiz tamtamon imin yam mako. 16 Ve isaav ighe nagabiiz tamtamon eta, ene gabizooŋ tsiau aat iduduuŋ. Pasaa, zigau nagabiiz tamtamon eta mako. Tamaŋ tau imbaaŋ ghau nalam ne, yeiru nilup ghei pa uraat tana. 17 Saveeŋ ziiri ee tau igheen ila tutuuŋ tsiam na isaav tauvene: ‘Isaav ighe tamtamon ru tipariaaŋ saveeŋ eta, ve tisavia saveeŋ raraate, ene irau taghur ila taghe saveeŋ tana, ene onoon.’ 18 Aazne, yau taug napariaaŋ saveeŋ tsiau. Eemon Tamaŋ tau imbaaŋ ghau nalam ne, i paam ipariaaŋ saveeŋ tsiau. Tauvene yam irau aghur ila.” 19 Tauta tighasoni tighe: “Tamam ileep sindei?” Yesu iyol aliŋazi ighe: “Yam awatagh ghau mako. Tauta awatagh Tamaŋ mako. Ve imin ta awatagh ghau, kanaŋ awatagh Tamaŋ paam.” 20 Yesu ipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa izi nugh tau tisiksik maet pa uraat to Rumei Tiina, ve isavia saveeŋ tane. Eemon tamtamon eta ikisi mako. Pasaa, saawe tooni ivot soone.

Isaav ighe taghur ila to Yesu mako, ene pale tamaat tomania sosor toit gha talaleen

21 Yesu isaav pazi muul ighe: “Yau pale napul gham ve nala, ve yam ail ghau. Eemon irau aghit ghau mako. Pasaa, nugh tau yau pale nala pani, ene yam irau ala pani mako. Tauvene yam pale amatmaat tomania sosor tsiam gha alalemim.” 22 Daaba to yes Yuda tilooŋ saveeŋ tane, ve tivaghasoni zi tighe: “Wai, i isaav ighe nugh tau i pale ila pani, ene iit irau tala pani mako. Saveeŋ tooni tane, puughu mindai? Ma i ighe ila irav tauu imaat?” 23 Yesu isaav pazi muul ighe: “Alooŋ. Yam to siiŋa. Ve yau to saaŋa. Yam to taan, tauta ataghon ŋgar to taan. Ve yau to taan mako. 24 Puughu tane ta nasaav payam naghe yam pale amatmaat tomania sosor tsiam gha alalemim. Pasaa, yam aat aghur ila aghe I tau eeza YAU NALEPLEEP, ene yau taug tane. Ve isaav ighe aghur ilam tsiau mako, yam aat amatmaat tomania sosor tsiam, gha alalemim.” 25 Yes tilooŋ saveeŋ tane, ve tighasoni muul tighe: “Yo sei kat? Usavia taum poi.” Yesu iyol aliŋazi ighe: “Saawe tau napaburigin uraat tsiau ve ilam, yau navovotia taug payam. 26 Yau naghita ŋgar tsiam naol isosor. Tauvene leg saveeŋ naol to nasavia payam, ve yau irau naghur atuya payam pa sosor tsiam. Eemon irau nagham tauvene mako. Pasaa Ŋeer tau imbaaŋ ghau nalam ne, i aavo onoon. Ve saveeŋ tau naloŋlooŋa ila tooni, tauta navovotia pa yam tamtamon to taan.” 27 Saveeŋ tane, i isavia izaa to Taama Maaron. Eemon yes tighilaal saveeŋ tooni puughu mako. 28 Tauvene Yesu iseeŋ saveeŋ tooni muul ighe: “Saawe tau yam apayooz Tamtamon Naatu izaa, ene pale ŋgar tsiam ivot, ve aghilaal aghe: Maaron tau eeza YAU NALEPLEEP, ene yau taug tane. Ve awatagh aghe yau nagham gabua eta itaghon taug ŋgar tsiau mako. Saveeŋ tau nalooŋa ila to Tamaŋ, tauta navovotia pa tamtamon. 29 Ŋeer tau imbaaŋ ghau nalam ne, irau ipul ghau mako. I ilepleep tomani ghau. Pasaa saawe isov, yau nataghon ŋgar tau i loolo pani.” 30 Yesu isasavia saveeŋ tane, ve tamtamon katini tau tiloŋlooŋa na tighur ila tooni.

Saveeŋ onoon irau ipas ghiit tavot pa saghati tapiri

31 Ra Yesu isaav pa Yuda siriv tau tighur ila tooni na tauvene: “Isaav ighe akis saveeŋ tsiau tuŋia ve ataghoni, ene aat amin ziŋerag duduuŋ. 32 Ve yam pale awatagh katin saveeŋ onoon, ve saveeŋ tawe ipas gham avot pa saghati tapiri. Leso amin besooŋa sorok muul sov.” 33 Yes tiyol aliiŋa tighe: “Wai, yei tane Abaram paaghu tooni. Yei nimin besooŋa sorok pa tamtamon eta pai eta soone. Mindai ta yo usaav ughe yei aat nimin besooŋa sorok muul mako?” 34 Yesu iyol ghasoniiŋ toozi ighe: “Onoon kat, yau nasaav payam. Tamtamon tisov tau tinoknok ghamuuŋ ŋgar saghati, ene timin besooŋa sorok pa ŋgar saghati. Pasaa, ŋgar tawe ta ighamgham pooz pazi. 35 Besooŋa eta irau ileep tomania ruum taama taghon taghon gha ila ne mako. Naatu mon ta ileep tomania irau saawe. 36 Tauvene isaav ighe Maaron Naatu ipas gham avot pa saghati tapiri, i aat ipas gham kat. Leso saghati iŋgin gham muul sov. 37 Onoon, yam paaghu to Abaram. Eemon saveeŋ tsiau le niia eta to igheen ila lolomim mako. Tauta aazne, azuari gham aghe le arav ghau namaat. 38 Gabua tau yeiru Tamaŋ nileep ve naghita, tauta nasasavia payam. Ve yam tauvene paam. Ŋgar tau yam aloŋlooŋa ila to tamamim, tauta aghamghamu.”

Savunugha ta Abaram paaghu tooni duduuŋ?

39 Yes tiyol aliiŋa tighe: “Yei timbumai ta Abaram.” Tauvene Yesu isaav pazi ighe: “Imin ta yam Abaram paaghu tooni duduuŋ, kanaŋ ataghon ŋgar tau muuŋ i ighamghamu. 40 Eemon yam asapir pa ŋgar tooni. Aghita. Aazne, yau navotia saveeŋ onoon tau nalooŋa ila to Tamaŋ Maaron na payam. Eemon ŋgar tsiam iyaryaaŋ aghe le arav ghau namaat. Abaram, i igham ŋgar tauvene mako. 41 Ene yam ataghon tamamim ŋgar tooni.” Yes tiyol aliiŋa tighe: “Yei tane, Abaram paaghu tooni duduuŋ. Ve Tamamai eemon ta Maaron. Tiinmaiŋa tipoop ghei sorok mako.” 42 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Imin ta yam Maaron natŋa duduuŋ, kanaŋ lolomim payau. Pasaa, yau naleep tooni ta nalam. Yau nataghon taug lolog ve nalam mako. I imbaaŋ ghau ta nalam. 43 Mindai ta ŋgar tsiam ivot pa saveeŋ tsiau soone? Taliŋamim aat ivool wa. Tauta yam irau to alooŋ saveeŋ tsiau mako. 44 Alooŋ wa! Yam tamamim ta Sadan! Tauta aghe le ataghon katin ŋgar tau i loolo pani. Saawe imin maata ve ilam, i ŋeer to ravuuŋ tamtamon timatmaat. Ve i itaghon saveeŋ onoon mako. Pasaa, saveeŋ onoon eta igheen tooni mako. I karom tamazi. Saawe isov, i isasavia saveeŋ karom tau ighengheen ila loolo na. Ve i ta imin puughu pa saveeŋ karom ta naol ne. 45 Saveeŋ isov tau yau nasasavia payam, ene onoon mon. Eemon yam lolomim pa saveeŋ onoon mako, tauta aghur ila saveeŋ tsiau mako. 46 Ma mindai? Isaav ighe tsiam eta ighit ghau nagham sosor eta, na ivotia lak! Ve isaav ighe leg sosor eta mako, ve nasasavia saveeŋ onoon mon payam, mindai ta aghur ila saveeŋ tsiau mako? 47 Sei tau ighe imin Maaron le, ene iloŋlooŋ Maaron aliiŋa ve itaghoni. Eemon yam tamtamon to Maaron mako. Tauta alooŋ aliiŋa mako.”

Saawe tau Abaram ivot soone, Yesu ileep wa

48 Yesu isavia saveeŋ tane, ve yes Yuda tiyol aliiŋa tighe: “Wai, saveeŋ tauta nisavia ila wa. Yo ukankaan pa Maaron imin yes Samaria. Yo, avuvu saghati izeev ghom!” 49 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Yau, avuvu saghati eta izeev ghau mako. Ŋgar tau yau naghamghamu, ene to napait Tamaŋ Maaron eeza. Eemon yam avelegh ghau. 50 Yau nagham pa taug ezag mako. Eemon Ŋeer ee izuari ghi ighe igham ezag imin tiina, ene Tamaŋ Maaron. Ve uraat to gabizooŋ gabua ve ghuruuŋ atuya, ene igheen ila i tauu niima. 51 Onoon kat, yau nasaav payam: Isaav ighe tamtamon eta maata kisin saveeŋ tsiau ve itaghoni, i aat irau imaat gha ilale ne mako. Mako kat.” 52 Yes tilooŋ saveeŋ tane, ve tisaav pani tighe: “Aa, ŋgarig gha niwatagh katin ghom. Yo tane, avuvu saghati izeev ghom! Pasaa, Abaram tomania propet tisov timataar tila wa. Eemon yo usaav tauvene: Ighe tamtamon eta maata kisin saveeŋ tsio ve itaghoni, i aat irau imaat gha ilale ne mako. 53 Timbumai Abaram, i imaat wa. Ve yes propet paam timataar wa. Yo saa ŋeer? Yo ughe uliiv Abaram? Usavia taum poi!” 54 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Isaav ighe napait taug ezag, ene aat saveeŋ tsiau ighur mako. Paitooŋ tauvene, ene kaut sorok. Eemon Tamaŋ tau yam awatwaato aghe Maaron tsiam na, i tauu ta ipait ghau ve igham ezag imin tiina. 55 Yam awataghi rigta mako. Eemon yau o nawataghi. Tauta naloŋlooŋ aliiŋa, ve nataghoni. Isaav ighe nasaav naghe nawataghi mako, ene aat nagham karom imin yam. 56 Muuŋ, timbumim Abaram ighita saawe tsiau to navot izi taan. I iwatagh gabua tau pale ivot pa saawe tane, tauta tintini ve loolo poia kat.” 57 Tauvene yes Yuda tana tiyol Yesu aliiŋa tighe: “Wai, ndaman tsio tamoot ru saŋavul ( 50 ) soone. Ve yo upakur taum ughe ughita Abaram!” 58 Yesu isaav pazi muul ighe: “Onoon kat, yau nasaav payam: Abaram ivot soone, ve YAU NALEPLEEP.” 59 Saveeŋ tooni tane ipas yes Yuda tana atezi. Tauvene tikor maet tighe tiravu pataghaaŋ. Eemon i iŋguaaz tauu, ve ipul Rumei Tiina, ve ivot ila muuri.

Yoan 9

Yesu igharaat ŋeer ee tau maata kumkuuma

1 Yesu ilaagh ila le ighita ŋeer ee tau maata kumkuuma. I, tiina ipoopa tauveve. 2 Mbiwa tooni tighita ŋeer tawe, ve tighason Yesu tighe: “Paduduŋaaŋ, puughu mindai ta ŋeer tane tiina ipoopa maata kumkuuma? I tauu sosor tooni, ma tiina gha taama sosor toozi?” 3 Yesu iyol ghasoniiŋ toozi ighe: “Ŋeer tane igham sosor mako, ve taama gha tiina paam tigham sosor mako. Pataŋani tane ivot pani, leso Maaron iuule ve itotoi tapiri ve uraat tooni ivot ighazooŋ. 4 Aazne, ene saawe to mataaz ve taleep ila ghazooŋa. Tauvene iit aat tagham uraat to Tamaŋ Maaron tau imbaaŋ ghau nalam ne. Pasaa, saawe to ndoroom, ene ilam igharau wa. Saawe tana ighe ivot, ene aat tamtamon eta irau igham uraat muul mako. 5 Saawe tau nalepleep izi taan, yau taug ta namin ghazooŋa pa tamtamon to taan.” 6 Yesu isavia saveeŋ tane le isov, mako ikor taan rig ila niima ve iŋazuv ila, ra ikepu ve imusu ila ŋeer tana maata. 7 Ra isaav pani ighe: “Ula yaa naliu Siloam, ve umin matam.” (Yaa tawe eeza, puughu tauvene: ‘Mbaŋooŋ.’) Tauvene ŋeer tana itaghon Yesu aliiŋa, ve ila imin maata. Saawe tau ipul yaa tawe ve imuul ilam, maata poia ve ighita nugh. 8 Zeetŋa siriv tau ruum toozi igharau, ve yes tau muuŋ tighita ŋeer tana isuŋsuŋ tamtamon pa le gabua na, tighita ŋeer tana, le tirur pani tighe: “Wai, ŋeer maata kumkuuma tau muuŋ ilepleep ve isuŋsuŋ tamtamon pa le gabua na, tauu ta ene?” 9 Siriv tighe: “Vee! I tauu ta ene.” Ve siriv tighe: “Mako. Ene aat ŋeer ite paam tau yesuru naghozi raraate.” Ve ŋeer tana iyolyol aliiŋa ighe: “Mako. Yau taug tane!” 10 Tauvene tighasoni tighe: “Wai, mindai ta matam poia gha ughita nugh?” 11 I iyol aliŋazi ighe: “Ŋeer tau eeza Yesu na, i ikep taan tomania ŋazuuva, ve imusu ila matag, ve isaav payau ighe: ‘Ula yaa naliu Siloam, ve umin matam.’ Tauvene nataghon saveeŋ tooni ve nala namin matag, ve rekia mon matag poia gha naghita nugh.” 12 Tauvene tighasoni muul tighe: “Ŋeer tawe, tauu sindei?” I isaav pazi ighe: “Ii, yau nakankaan pani.”

Zeran tutuuŋa tipalooŋ ŋeer tau Yesu igharaat maata na

13 Ra tigham ŋeer tana gha tila to zeran tutuuŋa siriv. 14 Pasaa, saawe tau Yesu igharaat maata, ene umbom patabuyaaŋ to Maaron. 15 Tauvene zeran tutuuŋa tawe anazi tighason ŋeer tana tighe: “Saa gabua ivot payo, ta matam poia ne?” I isaav pazi ighe: “Ŋeer tau eeza Yesu na, ikep taan tomania ŋazuuva, ve imusu ila matag, ra nala namini. Tauta aazne, matag poia gha naghita nugh.” 16 Zeran tutuuŋa tana tilooŋ saveeŋ tooni tane, ve tamtamon toozi siriv tisaav tighe: “Iit tawatagh: Ŋeer tawe, Maaron imbaaŋo ilam mako. Pasaa, i itaghon tutuuŋ to umbom patabuyaaŋ mako.” Ve siriv tighe: “Mako. I ighamgham gabua ŋgeretazi katini tau itotoia ighe Maaron ileep tomania. Isaav ighe i tamtamon saghati, ene irau to igham tauvene ne mako.” Tauta tivalagh tauzi. 17 Tauvene tighason ŋeer tau Yesu igharaat maata na muul tighe: “Laak, yo tau i igharaat matam na, ugham ŋgar pani mindai?” I iyol aliŋazi ighe: “I aat propet ee to Maaron.” 18 Onoon, ŋeer tana, tiina ipoopa maata kumkuuma, ve Yesu igharaat maata. Eemon zeran tutuuŋa tana tighur ila mako. Tauvene tipoi taama yesuru tiina tilam paam, 19 ve tighason zi tighe: “Laak, natumim tau yamru aghe apoopa maata kumkuuma na, tauta ene? Mindai ta aazne maata poia gha ighita nugh?” 20 Taama gha tiina tiyol aliŋazi tighe: “Ŋeer tane, yeiru niwataghi. Ene natumai. Ve niwatagh nighe nipoopa maata kumkuuma. 21 Eemon eez tau aazne maata poia, ve sei tau igharaat maata, ene nikankaan pani. I kukua mako. I olman. Aghasoni, o tauu ipaesi ghi payam.” 22 Yesuru tisaav tauvene pasaa, tiroi pa daaba to yes Yuda. Pasaa, yes timbu saveeŋ wa tighe: Isaav ighe tamtamon eta isaav ghazooŋa ighe i ighur ila ighe Yesu i Mesia, ene aat tiziire pa lupuuŋ toozi, ve ila ileep muuri. [Irau ilup ghi tomani zi pa suŋuuŋ ma uraat toozi siriv muul mako.] 23 Tauta taama gha tiina tisaav pazi tighe: “I kukua mako. I olman. Taumim aghasoni.” 24 Tauvene tipoi ŋeer tana imuul ilam, ve tisaav ariaaŋ pani tighe: “Yo aat upait Maaron eeza ve usavia saveeŋ onoon payei ila i maata. Yei niwatagh: Yesu tawe, i ŋeer to ghamuuŋ sosor!” 25 Ŋeer tana iyol aliŋazi ighe: “I ŋeer to ghamuuŋ sosor, ma ŋeer poia, yau nawatagh tana mako. Ve gabua eemon tau yau nawataghi, ene vene: Muuŋ, matag ikumkuum. Ve aazne, matag poia gha naghita nugh.” 26 Tauvene tighasoni muul tighe: “I igham mindai payo? Igharaat matam mindai?” 27 I iyol aliŋazi ighe: “Wai, saveeŋ ta nasavia payam wa. Eemon yam alooŋ ghau mako. Puughu mindai ta anoknok ghasoniiŋ ghau pa gabua tane? Yam paam aghe le amin ziŋeera?” 28 Tilooŋ aliiŋa tane le igham zi atezi yavyav kat. Tauvene tisik saveeŋ veleghiiŋ pani tighe: “Yo ta ŋeer tawe ziŋeera. Eemon yei o nitaghon ŋgar to Mose. 29 Pasaa, yei niwatagh: Mose ivotia saveeŋ tau ilooŋa ila Maaron tauu aavo. Eemon ŋeer tawe, yei nikankaan pani ve uraat tooni. Ileep sindei ta ilam?” 30 Ŋeer tau muuŋ maata ikumkuum na, iyol aliŋazi ighe: “Wai, nalooŋ saveeŋ tsiam le narur pani! Ŋeer tawe igharaat matag, ve yam aghe akankaan pani ve uraat tooni, ve aghason aghe ileep sindei ta ilam? 31 Iit tawatagh: Maaron ilooŋ yes tau tighamgham sosor ne mako. I iloŋlooŋ yes tau matazi iŋgalŋgali, ve titaghon aliiŋa. 32 Saawe tau Maaron ighur sambam ve taan tivot, ve ilam aazne, iit talooŋ ŋeer eta vaaru pa gharatooŋ tamtamon tau tiina ipoopa maata kumkuuma ne mako. Aazne mon, ra gabua tauvene ivot. 33 Isaav ighe Maaron imbaaŋ ŋeer tawe mako, i aat irau igham gabua ŋgereeta eta tauvene mako.” 34 Saveeŋ tooni tane ireu lolozi kat. Tauvene tisik saveeŋ pani tighe: “Ai, yo tane, saawe tau tinam ipoop ghom ve ilam aazne, ulepleep iloŋ ila ŋgar saghati loolo. Ve yo ughe upaghazoŋai ghei pa Maaron aliiŋa?” Tisaav pani tauvene, ra tiziire ighau.

Zeran tau tighur ila to Krisi mako na, timin yes tau matazi kumkuuma

35 Yesu ilooŋ ŋeer tana vaaru tighe yes Yuda tiziire ighau. Tauvene ila indeeŋa, ve ighasoni ighe: “Mindai? Yo ughur ila to Tamtamon Naatu, ma mako?” 36 Ŋeer tana iyol aliiŋa ighe: “Tiina, Tamtamon Naatu tawe sei? Upaghazoŋai ghau pani, leso naghur ila tooni.” 37 Yesu isaav pani ighe: “Yo ughita wa. Taug ta ituru tasavsaav ne.” 38 Ŋeer tana isaav pa Yesu ighe: “Tiina, yau naghur ilat tsio.” Ra iput aaghe pani ve ipakuru. 39 Yesu isaav muul ighe: “Yau nazilam taan to napaghazoŋai tamtamon, leso tighilaal tauzi. Yes tau tighilaal tighe matazi ikumkuum ve tikankaan pa Maaron ŋgar tooni, ene pale matazi pakia ve tighazooŋ pani. Ve yes tau tinumeer sorok tighe matazi pakia ve tighazooŋ pa Maaron, ene pale matazi ikumkuum ve ndoroom ikau zi le tisaghat kat.” 40 Yesu isavsaav, ve zeran tutuuŋa siriv tau tiyozyooz tigharauu na tilooŋa. Tauvene tighasoni tighe: “Mindai, yo ughe yei tane matamai ikumkuum?” 41 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Isaav ighe matamim ikumkuum ve akankaan pa Maaron ŋgar tooni, ene aat lemim sosor mako. Eemon yam aghe matamim pakia ve aghazooŋ pa Maaron ŋgar tooni. Tauta aazne, alepleep tomania sosor tsiam soone.”

Yoan 10

Yesu iŋgin olol atamana

1 Yesu isaav muul ighe: “Onoon kat, yau nasaav payam: Tamtamon tau ighe iloŋ ila olol to sipsip, i aat itaghon ataman, ve iloŋ ila. Ve isaav ighe tamtamon eta itaghon ataman mako, ve imalaaŋ pa olol gha iloŋ ila, ene i umbuuŋa ve ŋeer tau ighe ivaghamunia sipsip. 2 Eemon ŋeer tau itaghon olol atamana, ve iloŋ ila, i ŋginiiŋ tauu to sipsip. 3 Tauvene ŋginiiŋ to olol atamana pale ikaak ataman pani, ve i iloŋ ila. Yes sipsip tooni tighilaal aliiŋa. Tauvene i ipoipoi eŋaeŋa ezazi, ve igherev zi tivot tila. 4 Isaav ighe iyauur zi tisov tivot tila muuri, i aat imuuŋ pazi, ve tikeet taghoni gha yesŋa tilaagh tila. Pasaa, tighilaal aliiŋa. 5 Eemon isaav ighe ŋeer ite paam ipoi zi, ene irau titaghoni mako. Pale tighau pani. Pasaa, tighilaal aliiŋa mako.” 6 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tane pazi, eemon yes tau tiloŋlooŋ saveeŋ tooni na tighilaal puughu mako. 7 Tauvene isaav pazi muul ighe: “Onoon kat, yau nasaav payam. Olol atamana tau sipsip tivotvot ve tiloŋloŋ pani, ene yau taug. 8 Tamtamon tisov tau timuuŋ payau ve tilam na, yes umbuuŋa, ve zeran tau tivaghamunia sipsip. Eemon sipsip tilooŋ aliŋazi mako. 9 Yau taug ta olol atamana. Tauvene isaav ighe tamtamon eta iŋarui ghau ilam ve iloŋ ila olol loolo, ene yau aat nagham mulini gha ileep poia. Ve i aat ivotvot ve iloŋloŋ, leso igham le aniiŋ popoia. 10 Ŋeer to umbuuŋ, i ilam to ivaghamunia sipsip mon. I iyumyum zi, ireureu zi, ve iravrav zi timatmaat. Eemon yau nalam to nagham sipsip tsiau tileep poia le poia kat.

Yesu, i ŋginiiŋ poia to sipsip

11 “Yau taug ta ŋginiiŋ poia to sipsip. Pasaa, ŋginiiŋ poia, i aat ipul tauu gha imaat pa sipsip tooni. 12-13 Eemon tamtamon tau iŋgin sipsip to tamtamon ite, i ŋginiiŋ tauu to sipsip mako. Ighamgham uraat pa le atuya mon. Tauvene i pale ighur loolo pa sipsip geeg mako. Pasaa, i sipsip taama mako. Isaav ighe ighita ŋgavuun sagsag eta ilam, i pale ipul sipsip tileep, ve ighau. Tauvene ŋgavuun sagsag pale ighan zi, ve ireu zi gha timbiriis. 14-15 “Yau taug ta ŋginiiŋ poia to sipsip. Yeŋa sipsip tsiau nivawataghi ghei imin yeiru Tamaŋ Maaron nivawataghi ghei. Ve yau aat napul taug gha namaat pa sipsip tsiau. Leso nagham mulin zi gha tileep poi. 16 Eemon yau leg sipsip siriv paam. Yes to olol tane mako. Yau leg uraat to nayau zi tilam titaghon ghau paam. Yes pale tilooŋ aliŋag, ve yesŋa sipsip tsiau siriv tivalupu zi timin lupuuŋ eemon, ve lezi ŋginiiŋ eemon. 17 “Tamaŋ Maaron loolo igheen tsiau kat. Pasaa, yau pale napul taug gha namaat. Leso naburig pa mateegh ve naleep matag yaryaare muul. 18 Tamtamon eta to taan irau irav ghau namaat sorok ne mako. Nayoki taug, o irav ghau namaat. Pasaa, yau tapirig irau to nayoki taug gha namaat, ve tapirig irau to naburig matag iyaryaar muul, itaghon saveeŋ tau Tamaŋ isavia payau na.” 19 Yes Yuda tilooŋ saveeŋ tooni tane, le tivavalaghi zi muul. 20 Tauta toozi katini tighe: “Ŋeer tane, talooŋ saveeŋ tooni pasaa? I avuvu saghati izeeva, tauta ŋgar tooni ivaghamgham!” 21 Eemon tamtamon siriv tighe: “Ŋeer tau avuvu saghati izeeva, ene irau isavia saveeŋ tauvene mako. Ve aghita. Avuvu saghati eta irau igharaat tamtamon maata kumkuuma gha ighita nugh? Mako.”

Yes Yuda tighur koi pa Yesu, ve tighe tiravu pa maet

22 Tilepleep le saawe to lupuuŋ tiina ite to yes Yuda ivot. Lupuuŋ tawe to matazi iŋgal saawe tau tigharaat mulin Rumei Tiina, ve tighuru imin Maaron le. Saawe tana, ene saawe to nugh yauŋa. 23 Yesu ilaghlaagh ila ruum to lepoogh tau Solomon irao ila Rumei Tiina ziige na loolo, 24 ve daaba siriv to yes Yuda tilam tilivuti, ve tisaav pani tighe: “Yei nikaria saŋaniiŋ ghom wa. Pale ŋeez o uvotia taum? Isaav ighe onoon yo Mesia, na usaav ghazooŋa payei lak!” 25-26 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Yau nasaav payam wa. Eemon yam aghur ila saveeŋ tsiau mako. Uraat naol tau naghamgham zi ila Tamaŋ eeza, ene ipariaaŋ saveeŋ tsiau. Eemon yam sipsip tsiau mako, tauta aghur ilam tsiau mako. 27 Sipsip tsiau, ene yes tau tiloŋlooŋ aliŋag. Yau nawatagh zi tisov, ve yes titaghon ghau. 28 Yau nagham lezi lepoogh poia tau iseeŋga taghon taghon gha ila. Tauvene yes irau timaat gha tilalez ne mako. Pale tileep le alok. Ve tamtamon eta irau isan zi ila nimag mako. 29 Pasaa, Tamaŋ tau ighur zi timin leg na, tapiri iliiv gabua naol isov. Tauvene tamtamon eta irau isan zi ila i niima ne mako. 30 Yau ve Tamaŋ, yeiru eemon.” 31 Yes Yuda tilooŋ saveeŋ tooni ziiri tane, ve tiburig tigham maet, ve tighe tiravu imaat pataghaaŋ. 32 Tauvene Yesu ighason zi ighe: “Yau nagham uraat popoia naol ila matamim itaghon ŋgar to Tamaŋ. Saa uraat isosor, ta aghe arav ghau pa maet?” 33 Yes tiyol aliiŋa tighe: “Yei nighe nirav ghom umaat pa uraat popoia tau ughamgham zi na mako. Nighe nirav ghom umaat pasaa, yo tamtamon sorok to taan. Eemon upakur taum ughe yamru Maaron raratemim. Tauvene yo uvelegh Maaron ve uvaghamunia eeza.” 34-35 Yesu isaav pazi muul ighe: “Yam awatagh mako? Saveeŋ ziiri ee tau igheen ila tutuuŋ tsiam na, isaav tauvene: Maaron isaav pa daaba siriv ighe: ‘Yau nasaav payam: Yam zimaronŋa.’ Daaba tawe, yes tamtamon to taan. Eemon Maaron aliiŋa tau iŋarui zi na, iwaat zi ighe yes zimaronŋa. Ve iit tawatagh: Maaron aliiŋa tau tiboode na, irau toraaŋni mako. Igheen tauvene. 36 Eemon yau, Tamaŋ Maaron ighur ghau to nagham uraat patabuyaaŋ tane, ve imbaaŋ ghau nazilam taan. Tauvene isaav ighe nawaat taug naghe yau Maaron Naatu, puughu mindai ta yam aghe yau navelegh Maaron ve navaghamunia eeza? 37 Isaav ighe yau naghamgham Tamaŋ uraat tooni mako, na aghur ilam tsiau sov. 38 Eemon isaav ighe naghamgham uraat tooni, na yam aat aghur ilam tsiau. Tauvene isaav ighe saveeŋ tsiau igham gham aghur ila mako, na aghita uraat tau naghamgham zi ne, ve aghur ila. Leso ŋgar tsiam ivot ve aghilaal aghe: Yau naleep ila to Tamaŋ, ve Tamaŋ ileep ilam tsiau.” 39 Yes Yuda tilooŋ saveeŋ tooni tane, ve titoova to tikisi muul. Eemon i ighau pazi gha ila. 40 Ilaagh ila imbut yaa Yordan, ve ila ivot muul nugh tau muuŋ Yoan ileep pani ve irurughuuz tamtamon na. Yesu ilepleep ta sewe, 41 ve eval tiina tila tivot tooni, ve tivasavo zi tighe: “Yoan igham gabua ŋgereeta eta mako. Eemon saveeŋ isov tau i isavia pa ŋeer tane, ene onoon mon.” 42 Tauvene tamtamon katini tau tilepleep ta sewe na, tighur ila tooni.

Yoan 11

Mateegh to Lasarus

1-2 Ŋeer ee to nugh Betania, moroghooŋ tiina ighamu. Eeza Lasarus. Livŋa ru tilepleep izi nugh tawe paam. Ee eeza Marta, ve ite eeza Maria. Maria tane, ta muuŋ iliŋ ŋgoreeŋ vaazi poia izala Yesu aaghe, ve imusu pa daaba raua. 3 Saawe tau Lasarus imorooŋ, livŋa ru tawe timbaaŋ ila pa Yesu tighe: “Tiina, livumai Lasarus tau yo lolom igheen tooni kat na, i imorooŋ le isaghat kat.” 4 Yesu ilooŋ paesiiŋ tane, ve isaav ighe: “Moroghooŋ tawe ivot to igham Lasarus imaat ne mako. Pale imin eez to Maaron itotoi tapiri ve poia tooni. Leso tamtamon tipait eeza ve tipait Naatu eeza paam.” 5 Yesu loolo igheen to Marta gha tazliva Maria ve livuzi Lasarus kat. 6 Eemon saawe tau ilooŋ tighe Lasarus imorooŋ, i rekia iburig ipul nugh tau ilepleep pani ne mako. Ilepleep ta sewe le mboŋ ru paam. 7 Ra isaav pa mbiwa tooni ighe: “Aiyo, iit aat taburig ve tamuul tala pa Yudea.” 8 Mbiwa tooni tilooŋ saveeŋ tane, ve tisaav pani tighe: “Wai, Paduduŋaaŋ, ŋgarig mon ta yes Yuda to nugh tawe tighe tirav ghom pa maet gha umaat. Mindai ta aazne ughe umuul ula ta sewe?” 9 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Mindai, tamtamon eta irau ipasulai saawe to mataaz ila imin tuuku? Mako. Mboŋoozo ila le ravrav izi, ene mataaz dodoli to tagham uraat. Tamtamon eta ighe ilaagh pa mataaz, ene irau itut aaghe ve itap ne mako. Pasaa, i ighita ghazooŋa to taan. 10 Eemon isaav ighe tamtamon eta ilaagh ila ndoroom loolo, ene pale itut aaghe ve itap. Pasaa, ghazooŋa igheen ila tooni mako.” 11 Yesu isaav tauvene, ve iseeŋ aliiŋa ighe: “Etaan ite Lasarus igheen wa. Tauvene yau aat nala, leso navaaŋo iburig muul.” 12 Mbiwa tooni tisaav pani tighe: “Tiina, isaav ighe Lasarus igheen poi, ene i aat maata pakia wa.” 13 Yesu iwatagh: Lasarus imaat wa. Eemon isavia saveeŋ palelaaŋ, tauta mbiwa tooni tikankaan pa saveeŋ tooni puughu, ve tighe pa Lasarus igheen mon. 14-15 Tauta Yesu isaav ghazooŋa pazi ighe: “Lazarus igheen mako. I imaat kusia. Eemon poia pa naleep tomania mako ve imaat. Pasaa, gabua tau pale ivot ne, ene aat iuul gham ve ipariaaŋ ghuruuŋ ila tsiam. Aiyo, aburig gha tala taghita.” 16 Tomas, tau eeza ite Didimus na, isaav pa zeetŋa ighe: “Tambaaŋo. Aburig gha itiŋa tala. Leso iit tasov tamaat raraate tomania tiina toit.”

Yesu imin puughu pa burigiiŋ to yes mateegha, ve lepoogh to taleep mataan yaryaare

17 Yesu tomania mbiwa tooni tilaagh tila tigharau nugh Betania, ve tilooŋ tighe Lasarus paata igheen ila naal loolo irau mboŋ paaŋ wa. 18 Nugh Betania, ene igheen igharau nugh tiina Yerusalem, irau kilomita tol ma vene. 19 Tauvene yes Yuda katini tilam tileep tomania Marta gha Maria pa moŋiiŋ toozi tawe leso tirav atezi. 20 Saawe tau Marta ilooŋ tighe Yesu ilam igharau nugh Betania, i iburig ila ighe ighita. Eemon Maria, i ileep izi ruum. 21 Marta ila ivot to Yesu, ve isaav pani ighe: “O Tiina, imin ta yo uleep ta sene, kanaŋ livug irau imaat mako. 22 Eemon yau nawatagh: Aazne, saa gabua tau ighe yo ughason Maaron pani, i aat ilooŋ ghom ve igham payo.” 23 Yesu isaav pani ighe: “Livum aat iburig muul.” 24 Marta iyol aliiŋa ighe: “Yau nawatagh. Saawe to Mboŋ Murei, Maaron ighe ipaburigin yes mateegha, ene pale livug iburig paam.” 25 Yesu isaav pani muul ighe: “Ulooŋ. Yau taug ta namin puughu pa burigiiŋ to yes mateegha ve lepoogh to tamtamon tileep matazi yaryaare. Tamtamon eta ighe ighur ilam tsiau ve imaat, ene mateegh irau ikisi mako. I aat iburig muul, ve ileep maata yaryaare le alok. 26 Tamtamon tisov tau tighur ilam tsiau ve tigham lepoogh poia ila to Maaron, yes irau timaat gha tilalez ne mako. Pale tileep matazi yaryaare le alok. Yo ughur ila saveeŋ tsiau tane, ma mako?” 27 Marta iyol aliiŋa ighe: “Vee. Tiina, yau naghur ila kat naghe yo Mesia. Yo Maaron Naatu. I imbaaŋ ghom tauta uzilam taan.”

Yesu itaŋ pa Lasarus

28 Marta yesuru Yesu tisavsaav le isov, ra Marta imuul ila ruum, ve ikamuun pa tazliva Maria ighe: “Ulooŋ. Paduduŋaaŋ toit ilam ivot wa. Ve i ighe yo ula ughita.” 29 Maria ilooŋ saveeŋ tane, ve rekia mon iburig ila ighe ighita Yesu. 30 Saawe tana, Yesu ilam peria nughei soone. Ilepleep izi nugh ziige tau papazoge Marta ila ivot tooni na. 31 Yuda siriv tau yesŋa Maria tilepleep ila ruum loolo pa ravuuŋ aate na, tighita Maria iburig, ipul ruum, ve ila. Tauvene tighe pa i ila pa naal to Lasarus, leso itaŋ pani. Tauvene titaghoni tila. 32 Maria ila ivot to Yesu, ve iput aaghe izi Yesu aaghe puughu, ve isaav pani ighe: “O Tiina, imin ta yo ulepleep ta sene, kanaŋ livug irau imaat mako.” 33 Yesu ighita Maria yesŋa Yuda siriv tau tilam tomania na titaŋtaŋ, le loolo ipataŋan kat. 34 I ighason zi ighe: “Yam aghur Lasarus paata izi sindei?” Yes tiyol aliiŋa tighe: “Tiina, ulam tala ve ughita.” 35 Ra Yesu itaŋ. 36 Tauvene Yuda siriv tau yesŋa tiyozyooz na, tisaav tighe: “Aghita. I aat loolo igheen to Lasarus kat.” 37 Eemon tamtamon toozi siriv tivasavo zi tighe: “Ŋeer tane igharaat ŋeer ee tau maata kumkuuma. Mindai ta iuul Lasarus mako? Imin ta iuule, kanaŋ Lasarus irau imaat mako.”

Yesu ipaburigin Lasarus pa mateegh

38 Yesu loolo ipataŋan kat pa mateegh to Lasarus. Tauvene ilaagh ŋarui maet puura tau Lasarus paata igheen pani na. Puura tawe, tigharaata imin naal, ve tigham maet tiina ee gha tipoon aavo. 39 Yesu ila ivot naal aavo, ve isaav pazi ighe: “Apatambulia maet ighau pa naal aavo.” Mateegh tana liivu Marta isaav pa Yesu ighe: “Wai Tiina, vene mako. Yei nighuru igheen ta sewe mboŋ paaŋ wa. Takaako, pale vaazi.” 40 Yesu isaav pani ighe: “Marta, matam iŋgal saveeŋ tsiau, ma mako? Yau nasaav payo wa. Isaav ighe ughur ila, ene aat ughita Maaron itotoi tapiri ve poia tooni ivot ighazooŋ.” 41 Tauvene tipatambulia maet tiina ighau pa puura aavo, ve Yesu maata izala pa sambam, ve isaav ighe: “O Tamaŋ, yau lolog poia payo pasaa, suŋuuŋ tsiau, yo ulooŋa wa. 42 Yau nawatagh: Saawe isov, yo uloŋlooŋ suŋuuŋ tsiau. Eemon yau nagham ŋgar pa eval tiina tau yeŋa niyozyooz ne, naghe le yes tighur ila tighe: Yo taum umbaaŋ ghau ta nalam. Tauta nasavia saveeŋ tane.” 43 I isavia saveeŋ tane le isov, ra iboob aliiŋa tiina ighe: “Lasarus, uvot ulam!” 44 Rekia mon Lasarus iburig, ve ivot. Eemon uuli siriv siriv tau tikaukauu pani na, ene ighenaar ila tiini soone. Tauvene i ivot ila muuri, ra Yesu isaav pazi ighe: “Apool uuli siriv siriv tawe ighau pa naagho, niima, ve aaghe. Leso ilaagh poi.”

Daaba to yes Yuda tiil eez pa ravuuŋ Yesu imaat

45 Yes Yuda tau tilam tileep tomania Maria na, tighita kaut ŋgereeta tau Yesu ighamu, le katini tighur ila tooni. 46 Eemon tamtamon toozi siriv tila to zeran tutuuŋa, ve tipaesia gabua tana vaaru pazi. 47 Tauvene daaba to watooŋrau ve zeran tutuuŋa tila tilup zi tomania pooza siriv to yes Yuda, ve tivasavo zi tighe: “Ŋeer tawe ighamgham gabua ŋgeretazi katini tau itotoi ighe Maaron ileep tomania pa uraat tooni. Pale tagham mindai? 48 Isaav ighe tapuli ve ighamgham tauvene, ene pale tamtamon tisov tighur ila tooni ve titaghoni. Mako yes Roma tilam, ve tireu mbirisai Rumei Tiina toit patabuyaaŋ, ve tivarewai ghiit paam le irau tauun taŋgin nugh toit muul mako.” 49 Tilup zi gha tilepleep, ve tamtamon toozi ee, eeza Kaiapas, i daaba to watooŋrau pa ndaman tana, iburig ve isaav pazi ighe: “Yam tane, lemim ŋgar mako! 50 Agham mindai ta avaghamgham tauvene? Yam aghilaal mako? Poia pa ŋeer eemon igham eval tiina niazi ve imaat pazi. Mako pale iit Yuda tasov tamataar.” 51 Saveeŋ tane, Kaiapas isavia sorok itaghon tauu ŋgar tooni mako. Maaron igham pooz pani, tauta isavia. Pasaa, ndaman tana, Kaiapas, i daaba to watooŋrau. Tauta ivotia Maaron aliiŋa pazi, ve ighe Yesu pale igham yes Yuda niazi ve imaat pazi. 52 Eemon Yesu imaat pa yes Yuda mon mako. I imaat pa Maaron natŋa tisov tau tileep irau nugh nugh. Leso ilup zi timin lupuuŋ eemon. 53 Tauvene saawe tana ve ila, daaba to yes Yuda tiliil eez pa ravuuŋ Yesu imaat. 54 Tauta i ilaagh ghazooŋa ila yes Yuda matazi muul mako. I ipul zi, ve ila pa nugh Epraim tau igheen nugh ŋginaaŋa ziige, ve yesŋa mbiwa tooni tilepleep izi ta sewe. 55 Tilepleep le saawe to lupuuŋ tiina to yes Yuda tau tiwaato tighe Pasova na, igharau. Tauvene eval tiina to nugh nugh tizazala pa Yerusalem. Tighe tigharaat tauzi gha tiŋgalaaŋ ila Maaron maata le isov, o lupuuŋ tiina tana ivot. 56 Tamtamon tilepleep ila sirsiir to Rumei Tiina loolo, ve matazi inesnes Yesu, ve tivasavo zi tighe: “Ou, agham ŋgar mindai? Ŋeer tawe pale ilam pa lupuuŋ tiina tane, ma mako?” 57 Saawe tana, yes daaba to watooŋrau tomania zeran tutuuŋa tighur saveeŋ ariaaŋa pa eval tiina tauvene: Isaav ighe tamtamon eta iwatagh nugh tau Yesu ileep pani na, rekia mon ve ipaes pazi. Leso tila tikisi.

Yoan 12

Maria iliŋ ŋgoreeŋ vaazi poia izala Yesu aaghe

1 Mboŋ liim ve ee ighengheen soone, mako uraat to Pasova ivot. Saawe tana, Yesu ila ivot Lazarus nugh tooni Betania. Lasarus, i ŋeer tau imaat ve Yesu ipaburigini pa mateegh na. Yo 11 : 1 + 2 Yesu tomania mbiwa tooni tileep izi ta sewe, ve zeetŋa siriv to nugh tawe tigham ghanghaniiŋ pani. Marta igham uraat pa gharatooŋ lezi aniiŋ, ve Lasarus ileep tomani zi pa ghanghaniiŋ tana paam. 3 Tauvene yes tighanghan, ve Maria igham ŋgoreeŋ tau vaazi poia ve atuya tiina kat ilam, ve iliŋi izala Yesu aaghe. Ra imusu pa daaba raua. Ŋgoreeŋ tawe vaazi ivot le ikau ruum loolo. 4 Yudas Iskariot, i mbiwa to Yesu tau murei ighuru ila koiŋa nimazi. I ighita gabua tana, ve iburig gha isaav ighe: 5 “Wai, livaa ne, ivaghamunia ŋgoreeŋ tane sorok pasaa! Imin ta tagholia, kanaŋ tagham maet tiina pani, irau 300 denari ma vene. Leso tagham pa yes mbolaaŋa.” 6 Saveeŋ tane, i maata iŋgal yes mbolaaŋa, ve isavia mako. Isaav sorok. Pasaa, i ŋeer to umbuuŋ. I iŋgin lugluug toozi, ve saawe siriv niima kaukauia pa maet toozi siriv. 7 Yudas isaav tauvene, ve Yesu isaav pani ighe: “Uyau avom pani pasaa? Upuli. I ikis ŋgoreeŋ tane to igharaat ghau pa saawe to namaat ve titavi ghau. 8 Yes mbolaaŋa pale yamŋa alepleep irau saawe. Ve yau irau itiŋa talepleep irau saawe mako.”

Yes daaba to watooŋrau timbu saveeŋ tighe tirav Lasarus imaat paam

9 Eval tiina tilooŋ tighe Yesu ilepleep izi nugh Betania, ve timeke tila tighe tighita. Ve tighe tighita Lasarus paam. Pasaa, tilooŋ vaaru tighe i imaat ve Yesu ipaburigini pa mateegh. 10 Tauvene yes daaba to watooŋrau tilup zi, ve timbu saveeŋ tighe tirav Lasarus imaat paam. 11 Pasaa, Yuda katini tau tilooŋ Lasarus vaaru na, timoghaagh pa daaba toozi tawe, ve tighur ila to Yesu.

Yesu izala pa Yerusalem

12 Mboŋ le nughizau, ra eval tiina tau tila tileep izi Yerusalem pa lupuuŋ tiina to Pasova na, tilooŋ Yesu vaaru tighe i ighe izala pa Yerusalem. 13 Tauvene tigham gabua imin tuum raua, ve tivot tila tighe tighita. Saawe tau tighita, tipaburigin bobaaŋ ve tiyoor eeza tighe: “Hosana!Tapakur Maaron toit! Poia to Maaron aat izaa to ŋeer tane. Pasaa, i ilam pa Ŋeer Tiina eeza, ve i kinik to iit Israela!” 14 Yesu igham doŋki paaghu ee ve mboole izala, ve ilam itaghon Maaron aliiŋa ziiri ee tau tiboode na. Isaav tauvene: 15 “Yam tamtamon to nugh Zion, aroi sov. Aghita kinik tsiam tau ilat na! I mboole izala doŋki paaghu ee, ve ilat.” 16 Saawe tau gabua tana ivot, mbiwa to Yesu tighilaal puughu mako. Eemon murei, saawe tau i imaat gha iburig muul, ve eeza tiina ivot ighazooŋ, ra matazi iŋgal gabua tana, ve tighilaal tighe Maaron aliiŋa tana, tiboode izaa to Yesu. 17-18 Puughu tau eval tiina timeke tila tighita Yesu, ene vene: Saawe tau i ipoi Lasarus gha iburig ve ilaagh ivot pa naal, eval tiina tileep ve tighita gabua ŋgereeta tana. Tauvene murei, tila ve tipaesia gabua tana vaaru pa tamtamon, ve tipariaaŋ Yesu saveeŋ tooni tighe gabua tana itotoia ighe Maaron ileep tomania pa uraat tooni. 19 Zeran tutuuŋa siriv tighita eval tiina tawe yesŋa Yesu tilaghlaagh ve tiyoryoor eeza, tauta tivasavo zi tighe: “Oyai, aghita! Iit tarao mako. Tamtamon to taan tisov tila titaghoni wa!”

Grika siriv tighe tighita Yesu

20 Yes tau tizala Yerusalem to tisuŋ pa Maaron ila lupuuŋ tiina to Pasova na, Grika siriv tileep ila lolozi paam. 21 Yes tila to Pilip, (i ŋeer to nugh Betsaida tau igheen Galilaia na), ve tisaav pani tighe: “Olman, yei nighe le nighita Yesu.” 22 Tauvene Pilip ila ipaesia aliŋazi pa Andreas, mako yesuru tila tipaes pa Yesu. 23 Yesu isaav pazi ighe: “Saawe to Tamtamon Naatu itotoi eeza tiina tomania tapiri ve poia tooni ivot ighazooŋ, tauta ivot wa. 24 Onoon kat, yau nasaav payam: Isaav ighe wit uuve izila taan loolo mako, ene irau paaghu eta izaa pani mako. Ene pale uuv tana mon igheen. Eemon isaav ighe uuv tana izila taan loolo ve uuli imbuuz gha ilale, ene aat paaghu tooni izaa, ve ighur anooŋa katini. 25 Isaav ighe tamtamon eta loolo pa ghamuuŋ lepoogh poia to taan mon, ene pale tauu ilale. Ve isaav ighe tamtamon eta ighur muuri pa taan lepoogha, i aat igham lepoogh poia ila to Maaron taghon taghon gha ila. 26 Isaav ighe tamtamon eta ibees payau, i aat itaghon ghau. Tamtamon tauvene, pale ileep tomani ghau izi nugh tau yau pale nala naleep pani. Ve tamtamon tau ighe ibesbees payau, ene aat Tamaŋ ipakuru.”

Yesu isavia mateegh tooni

27 Yesu isaav muul ighe: “Aazne, lolog ipataŋan kat ve nagham ŋgar naol. Pasaa, saawe tsiau to mateegh, ene ilam igharau wa. Pale nasaav mindai? Pale naghe: ‘Tamaŋ, upasali ghau pa pataŋani tiina tau ighe ivot payau ne?’ Mako, irau nasaav tauvene mako. Pa puughu tane ta yau nazilam taan. 28 O Tamaŋ, gabua tau pale ivot payau ne, yau naghe imin eez to utotoi tapirim ve poia tsio ivot ighazooŋ pa tamtamon. Leso tipait ezam.” Yesu isavia saveeŋ tane, ra saveeŋ sambam ve izilam ighe: “Yau natotoi tapirig tomania poia tsiau pa tamtamon wa. Ve yau pale natotoia pazi muul. Leso tighilaal ghau tighe yau ezag tiina.” 29 Eval tiina tau yesŋa Yesu tilepleep na, tilooŋ saveeŋ tane, ve siriv tighe pa lalaav luutu. Ve siriv tighe: “Mako. Aŋela eta aat isavsaav pani.” 30 Eemon Yesu isaav pazi ighe: “Saveeŋ tau luutu izilam ne, ene to iuul ghau mako. Ene to iuul gham. 31 Aazne, tazaa pa saawe to Maaron ipaghazoŋai ŋgar saghati to tamtamon to taan ivot ighazooŋ, ve ighur atuya pazi, ve iziir daaba tau iŋginŋgin taan ne ighau. 32 Aazne, yau naleep izi taan. Eemon murei, saawe tau tiit ghau nazaa, ene pale nagherev tamtamon tisov tilam tsiau.” 33 Yesu isavia saveeŋ tane to ivotia eez tau pale imaat pani. 34 Eval tiina tilooŋ saveeŋ tooni tana, ve tiyol aliiŋa tighe: “Maaron aliiŋa tau tiboode na, saveeŋ ziiri ee isaav tauvene: Mesia pale ileep maata yaryaare le alok. Ighe tauvene, puughu mindai ta yo ughe Tamtamon Naatu aat tiiti izaa? Tamtamon Naatu tau yo usavia na, ene sei?” 35 Yesu isaav pazi muul ighe: “Aazne, ghazooŋa to Maaron ileep tomani gham. Eemon malau mako pale ipul gham. Tauvene saawe tau ghazooŋa tooni ilepleep tomani gham, alaghlaagh ila ghazooŋa tawe loolo. Leso ndoroom ikau gham sov. Tamtamon tau ighe ilaghlaagh ila ndoroom loolo, ene aat ikankaan pa nugh sindei tau pale ila pani. 36 Tauvene saawe tau ghazooŋa to Maaron ilepleep tomani gham soone, aghur ila tooni pataghaaŋ. Leso amin tamtamon to ghazooŋa.” Yesu isavia saveeŋ tane le isov, ra ipul zi, ve ila iyooŋ pazi.

Yuda katini tighur ila to Yesu mako

37 Onoon, Yesu igham gabua ŋgeretazi naol ila yes Yuda matazi, leso itotoi tauu pazi ve tighilaal tighe Maaron ileep tomania pa uraat tooni. Eemon tighur ila tooni mako. 38 Ŋgar tau tighamu na, ene itaghon saveeŋ tau muuŋ propet Isaia iboode na. Isaav tauvene: “O Maaron, yei nivotia aliŋam pazi, ve sei ighur ila? Ve saawe tau utotoi tapirim ivot ighazooŋ pazi, sei ighilaalo? Mako.” 39 Yes irau tighur ila to Yesu mako. Ve Isaia ipaghazoŋai ghiit pa puughu. Pasaa, saveeŋ ziiri ite tau i iboode na isaav ighe: 40 “Maaron tauu igham ŋgar toozi iyaryaaŋ kat ve ipoon matazi. Tauta matazi irau tighita gabua tau Maaron ighamu ne mako, ve lezi ghilalooŋ ila lolozi mako. Ve lolozi imuul payau mako, ve tiyok payau to nagharaat mulin zi mako.” 41 Isaia isavia saveeŋ tane pasaa, muuŋ i ighita Yesu tapiri ve poia tooni tomania uraat tiina tau murei pale ighamu na ila tandaghiiŋ. Tauta ighilaal ighe Yesu eeza tiina. 42 Onoon, pooza katini to yes Yuda tighur ila to Yesu. Eemon tivotia ghuruuŋ ila toozi ivot ighazooŋ mako. Pasaa, tiroi tighe zeran tutuuŋa pale tiziir zi pa lupuuŋ toozi, ve irau yesŋa tilup zi pa suŋuuŋ muul mako. 43 Zeran tawe, lolozi pa pakuruuŋ to tamtamon iliiv pakuruuŋ tau ilam pa Maaron na.

Yesu iparwai saveeŋ tooni pa eval tiina

44 Murei ra, Yesu iburig ve isaav aliiŋa tiina ighe: “Tamtamon tau ighe ighur ilam tsiau, ene ighur ilam tsiau mon mako. I ighur ila to Tamaŋ tau imbaaŋ ghau nalam ne paam. 45 Tamtamon tau ighe ighit ghau, ene ighita Tamaŋ tau imbaaŋ ghau nalam ne paam. 46 Yau nazilam taan to namin ghazooŋa pa tamtamon. Leso tamtamon tisov tau tighur ilam tsiau ne, tileep ila ndoroom loolo muul sov. 47 “Isaav ighe tamtamon eta ilooŋ saveeŋ tsiau, ve itaghoni mako, ene irau nagabiiza ve naghur atuya pani mako. Pasaa, yau nazilam taan to nagabiiz tamtamon to taan ve naghur atuya pazi ne mako. Nalam to nagham mulin zi. 48 Ve alooŋ! Tamtamon tisov tau tizor ghau, ve lolozi pa ghamuuŋ saveeŋ tsiau mako na, saawe to Mboŋ Murei, Maaron pale igabiiz zi itaghon saveeŋ tau yau nasavia na, ve ighur atuya pazi. 49 Pasaa, yau nasavia saveeŋ eta itaghon taug ŋgar tsiau mako. Yau nataghon Tamaŋ tau imbaaŋ ghau nalam ne ŋgar tooni. Saveeŋ tau i tauu ighuru payau to nasavia, tauta nasasavia payam. 50 Ve yau nawatagh: Tutuuŋ tooni tau i ighuru ilam tsiau to navotia, ene imin eez to tamtamon tigham lepoogh poia ila tooni taghon taghon gha ila. Tauvene saveeŋ tau yau nasasavia ne, ene nataghon duduŋai saveeŋ tau Tamaŋ isavia payau.”

Yoan 13

Yesu imin mbiwa tooni aghezi

1 Saawe to lupuuŋ tiina to Pasova igharau ighe ivot. Yesu iwatagh: Saawe tooni to ipul taan ve imuul izala pa Taama, ene ilam igharau wa. Muuŋ ve ilam, i ighur loolo kat pa tamtamon tooni tau tileep izi taan. Ŋgar tawe, i itaghoni ila ila le saawe to mateegh tooni, ra itotoia ivot ighazooŋ kat. 2 Ravrav izi, ve Yesu tomania mbiwa tooni tilup zi pa ghanghaniiŋ. Yudas tau Simon Iskariot naatu, Ŋeer Saghati ipazaagh loolo wa, leso ighur Yesu ila koiŋa nimazi. 3 Yesu iwatagh: Taama Maaron ighur gabua naol isov ila niima wa. Ve i ileep tooni ta izilam, ve pale imuul izala tooni. 4 Tauvene Yesu ipul ghaniiŋ, ve iburig gha izuzuum nonoghiiŋa tooni to ŋgoaaŋ izi, ve igham uuli ee to musuuŋ gha ipoosa ila ŋgaali. 5 Ra iliŋ yaa izila oon, ve ipaburigin uraat to miniiŋ mbiwa tooni aghezi. Saawe tau iminmin aghezi, imus zi paam pa uuli tau ipoosa ila ŋgaali na. 6 Iminmin aghezi ila ila le ivot to Simon Petrus. Ra Simon isaav pani ighe: “Wai Tiina, yo ughe umin agheg?” 7 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Ŋgar tau yau naghamu ne, aazne yo ughilaal puughu mako. Eemon murei pale ughazooŋ pani.” 8 Petrus izoora ighe: “Aazne ve murei paam, yo irau umin agheg mako. Mako le mako kat!” Yesu isaav pani muul ighe: “Isaav ighe namin aghem mako, yo tamtamon tsiau mako.” 9 Simon Petrus iyol aliiŋa ighe: “O Tiina, ighe tauvene, na umin agheg mon sov. Umin nimag ve dabag paam!” 10 Yesu isaav pani ighe: “Tamtamon tau ighe iririu wa, i le puughu eta to iririu muul mako. Pasaa, tiini isov iŋgalaaŋ wa. Tauvene i aat imin aaghe mon. Yam tane aŋgalaaŋ wa. Eemon yam asov mako.” 11 Yesu isavia saveeŋ tane pasaa, ŋeer tau ighe ighuru ila koiŋa nimazi na, i iwataghi wa. Tauta isaav pazi ighe: “Yam asov aŋgalaaŋ mako.” 12 Yesu imin mbiwa tooni aghezi le isov, ra inonogh ghi pa nonoghiiŋa tooni muul, ve imuul ila pa niia gha mboole izi, ve ighason zi ighe: “Laak, ŋgar tau ŋgarig nagham payam na, awatagh puughu, ma mako? 13 Yam awatwaat ghau aghe yau paduduŋaaŋ ve tiina tsiam. Saveeŋ tsiam tana, ene onoon. Isaav ighe awaat ghau tauvene, ene iduduuŋ. 14 Aghita. Yau Tiina ve paduduŋaaŋ tsiam. Eemon namin aghemim. Isaav ighe yau nagham tauvene, na yam paam aat agham ŋgar raraate mon pa taumim. 15 Yau nagham ŋgar tane imin totoyaaŋ payam. Leso aghita, ve ataghon ŋgar raraate imin yau nagham payam na. 16 Yau nasaav payam. Onoon kat, besooŋa eta irau iliiv tiina tooni ne mako. Ve mbaŋooŋa eta irau iliiv ŋeer tau imbaaŋo ne mako. 17 Ŋgar tau naghamu ne, yam aghazooŋ pa puughu wa. Isaav ighe ataghoni, ene aat tintinmim, ve poia to Maaron izaa tsiam. 18 “Saveeŋ tane, yau nasavia izaa to yam asov mako. Yam tau nasiigh gham amin leg na, yau nawatagh katin gham. Tamtamon tsiam ee, i ipaak ghau mako. Pasaa, Maaron aliiŋa tau tiboode na, aat ighur anooŋa. Saveeŋ tauvene: ‘Etag ite tau yeiru lupuuŋ tsiei eemon ve niluplup ghei pa ghanghaniiŋ, tauta imin koiag.’ 19 Aghita. Gabua tane ivot soone, ve aazne yau navotia payam pataghaaŋ. Leso saawe tau ivot, yam aghur ila aghe YAU TAUG TA NALEPLEEP. 20 Onoon kat yau nasaav payam: Yes tau yau nambaaŋ zi tila pa uraat na, isaav ighe tamtamon eta igham zi toman loolo poia, ene i igham ghau. Ve isaav ighe tamtamon eta igham ghau, ene i igham Tamaŋ tau imbaaŋ ghau nalam ne paam.”

Yesu ivotia ŋgar tau Yudas pale ighamu

21 Yesu isavia saveeŋ tane le isov, ra loolo ipataŋan kat, ve isaav ghazooŋa ighe: “Onoon kat, yau nasaav payam: Tamtamon tsiam ee pale ighur ghau nala koiagŋa nimazi.” 22 Mbiwa tooni tilooŋ saveeŋ tane, ve tivamarari zi. Pasaa, tikankaan: Yesu isavia saveeŋ tane iŋarui sei? 23 Saawe tana, mbiwa tau Yesu loolo igheen tooni kat na, ileep Yesu ziige. 24 Tauvene Simon Petrus daaba katia pani ighe ighason Yesu pa saveeŋ tau i isavia na. Iŋarui sei? 25 Tauta mbiwa tawe indaleel pa Yesu, ve ighasoni ighe: “Tiina, yo usaav pa sei?” 26 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Yau aat nazeev mberet tane ila sur, ve nagham pa tamtamon toit ee. Ŋeer tane ta yau nasavia.” Ra igham mberet sirivu, izeeva ila sur, ve igham pa Yudas tau Simon Iskariot naatu na. 27 Yudas ipaes mberet tawe, ra Sadan izeeva. Tauvene Yesu isaav pani ighe: “Ŋgar tau yo ughe ughamu, na ughamu rekia mon.” 28 Yes tau tilup zi pa ghanghaniiŋ na, toozi eta ighilaal puughu tau Yesu isavia saveeŋ tane pa Yudas ne mako. 29 Siriv tigham ŋgar tighe Yesu imbaaŋo pa gholiiŋ gabua siriv pa lupuuŋ tiina tana, ma imbaaŋo ila pa reiŋ gabua siriv pa yes mbolaaŋa. Pasaa, Yudas iŋgin lugluug toozi. 30 Tauvene Yudas igham mberet sirivu tana, ve rekia mon iburig gha ivot ila pa muuri. Saawe tana, ndoroom izi wa.

Tutuuŋ paaghu to Krisi

31-32 Yudas ipul zi, ve ivot ila muuri, ra Yesu isaav pazi ighe: “Saawe to Tamtamon Naatu itotoi eeza tiina tomania tapiri ve poia tooni ivot ighazooŋ, tauta ivot wa. Ve gabua tau pale ivot pani, ene aat ipaghazoŋai Taama Maaron eeza tiina tomania tapiri ve poia tooni paam. Leso tamtamon tipakur Taama Maaron eeza. Ve Taama Maaron tauvene paam. Pale ipaghazoŋai Naatu eeza tiina tomania tapiri ve poia tooni. Leso tamtamon tipakur Naatu eeza. Malau mako, ve gabua tane pale ivot. 33 “Aa geegeu tsiau, yau aat naleep tomani gham rig mon, ve aghit ghau muul mako. Pale napul gham ve ail naghog. Tauvene saveeŋ tau muuŋ nasavia pa yes Yuda, tauta aazne nasavia payam paam. Saveeŋ tauvene: ‘Nugh tau yau naghe nala pani ne, yam irau ala pani mako.’ 34 Alooŋ. Aazne, yau nasavia tutuuŋ paaghu payam tauvene: Lolomim pa taumim ve avaghamu poghani gham. Lolomim pa taumim kat, imin yau lolog igheen tsiam. 35 Isaav ighe lolomim pa taumim kat, ene aat tamtamon tighilaal gham tighe yam ziŋerag duduuŋ.”

Yesu isaav ighe Petrus pale ipaisamuna

36 Yesu isavia saveeŋ tane le isov, ra Petrus ighasoni ighe: “Tiina, nugh sindei ta yo ughe ula pani?” Yesu iyol aliiŋa ighe: “Nugh tau yau nala pani ne, yo irau utaghon ghau ulam ta aazne ne mako. Eemon murei, yo pale utaghon ghau ulam.” 37 Tauvene Petrus ighasoni muul ighe: “Tiina, puughu mindai ta yo ughe yau irau nataghon ghom ta aazne mako? Yau irau napul taug ve namaat payo.” 38 Yesu isaav pani muul ighe: “Aliŋam tana, pale onoon wa? Yo irau upul taum ve umaat payau? Yau nasaav payo: Onoon kat, mboŋ aazne, yo pale upaisamun ezag pai tol le isov, o tatareek itaŋ.”

Yoan 14

Yesu pale ila igharaat nugh to lepoogh pa tamtamon tooni

1 Yesu isaav pa mbiwa tooni ighe: “Lolomim ipataŋan ve agham ŋgar naol sov. Aghur ila to Maaron, ve aghur ilam tsiau paam. 2-3 Tamaŋ ruum tooni, le sooso katini to lepoogh. Imin ta le sooso katini mako, ene irau nasaav payam tauvene mako. Yau aat namuuŋ nala, ve nagharaat lemim niamim to lepoogh izi ta sewe. Ighe nagharaata le isov, ene aat namuul nalam, ve nagham gham alam tsiau. Leso aleep tomani ghau izi nugh tau yau naleep pani na. 4 Eez to nugh tau yau naghe nala pani, ene yam awataghi wa.”

Yesu imin eez pait to tala pa Taama Maaron

5 Tomas ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav pa Yesu ighe: “Tiina, nugh tau yo ughe ula pani na, yei nikankaan pani. Pale niwatagh eez to nila pa nugh tana mindai?” 6 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Yau taug ta eez. Yau natotoi katin gham pa Maaron ve saveeŋ tooni onoon, ve namin puughu pa lepoogh maata yaryaare. Eez eemon to tamtamon titaghoni ve tila pa Tamaŋ, ene yau. Ite paam mako. 7 Isaav ighe awatagh katin ghau, ene pale awatagh Tamaŋ paam. Aazne ve ila, yam awataghi. Pasaa, aghita wa.” 8 Tauvene Pilip isaav pani ighe: “Tiina, utotoi Tamam tana payei, o nighazooŋ pani ve atemai izi.” 9 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Wai Pilip, itiŋa takaria lepoogh wa! Ve yo ughilaal ghau soone? Tamtamon tau ighe ighit ghau, ene ighita Tamaŋ. Mindai ta ughason ghau ughe natotoi Tamaŋ payam? 10 Yo ughur ila soone? Yau naleep ila to Tamaŋ, ve i ileep ilam tsiau. Saveeŋ tau yau nasasavia payam ne, ene nataghon taug ŋgar tsiau mako. Tamaŋ tau ileep ilam tsiau, tauta ighamgham uraat tooni ila yau nimag. 11 Yau naleep ila to Tamaŋ, ve i ileep ilam tsiau. Saveeŋ tane, yam irau aghur ila. Ve isaav ighe aghur ila mako, na agham ŋgar pa uraat tintiina tau yau nagham zi tivot na. Leso ipalot gham, ve aghur ilam tsiau. 12 “Onoon kat, yau nasaav payam: Isaav ighe tamtamon eta ighur ilam tsiau, i pale igham uraat tintiina imin yau naghamgham zi ne. Ve i pale igham uraat tintiina siriv paam le tiliiv uraat tsiau. Pasaa, paita napul taan, ve namuul nala pa Tamaŋ. 13 Saa gabua tau ighe yam aghason Tamaŋ Maaron pani ila yau ezag, ene yau pale naghamu ivot. Leso napaghazoŋai Tamaŋ eeza tiina tomania tapiri ve poia tooni. 14 Tauvene saa gabua tau ighe yam aghason pani ila yau ezag, ene yau pale naghamu.

Yesu pale imbaaŋ Avuvu Patabuyaaŋ izilam

15 “Isaav ighe lolomim igheen tsiau, yam pale matamim kisin tutuuŋ tsiau, ve ataghon zi. 16 Ve yau pale naghason Tamaŋ to imbaaŋ Palotiiŋa ite paam izilam payam. Leso ileep tomani gham irau saawe, ve ipalot gham. 17 Palotiiŋa tawe, ene Maaron Avuvu. I pale ipaghazoŋai gham pa saveeŋ onoon to Maaron. Pasaa, i isasavia saveeŋ onoon. Tamtamon tau titaghon taan ŋgara na, yes irau tighamu mako. Pasaa, tighita mako, ve tiwataghi mako. Eemon yam o, awataghi. Pasaa, i ilepleep tomani gham. Ve murei, i pale ileep tuŋia ila lolomim. 18 “Yau irau napul gham aleep sorok imin yes parooŋa ne mako. Yau aat namuul nalam tsiam. 19 Yes tau titaghon taan ŋgara na, malau mako pale tighit ghau muul mako. Eemon yam pale aghit ghau. Pasaa, yau aat naburig muul ve naleep matag yaryaare. Tauvene yam paam pale agham lepoogh poia ilam tsiau, ve aleep matamim yaryaare. 20 Saawe tana, yam pale aghilaal aghe yau naleep ila to Tamaŋ, ve yam aleep ilam tsiau, ve yau naleep ilat tsiam. Iit tasov tavalupu ghiit tamin eemon. 21 Tamtamon tau ighe maata kisin tutuuŋ tsiau ve itaghon zi, ene i ta loolo igheen tsiau. Tamtamon tauvene, Tamaŋ pale loolo igheen tooni, ve yau paam lolog igheen tooni, ve natotoi taug pani.” 22 Yesu isaav tauvene, ve Yudas ite (tau Yudas Iskariot mako na) ighasoni ighe: “Tiina, mindai ta yo ughe utotoi taum pa yei mon, ve eval tiina to taan mako?” 23 Yesu iyol ghasoniiŋ tooni tauvene: “Isaav ighe tamtamon eta loolo igheen tsiau, ene pale maata kisin saveeŋ tsiau ve itaghoni. Tamtamon tauvene, Tamaŋ pale loolo igheen tooni, ve yeiru Tamaŋ nila tooni, ve nighamu imin niamai to lepoogh. 24 Eemon tamtamon tau ighe loolo igheen tsiau mako, ene pale loolo iveegh pa saveeŋ tsiau ve itaghoni mako. Saveeŋ tau yam aloŋlooŋa ne, ene taug saveeŋ tsiau mako. Ene Tamaŋ tau imbaaŋ ghau nalam ne saveeŋ tooni. 25 “Aazne, itiŋa talepleep, ve nasavia saveeŋ tane payam. 26 Eemon malau mako pale napul gham ve Tamaŋ imbaaŋ lemim Palotiiŋa ite paam izilam ila yau ezag. Ene Avuvu Patabuyaaŋ. I pale igham naghog, ve ipaghazoŋai ŋgar tsiam pa gabua naol isov, ve ipei ŋgar tsiam pa saveeŋ naol isov tau yau nasavia payam na. Leso matamim kisini. 27 “Yau aat napul gham tane. Tauvene naghe napul luuma tsiau igheen tomani gham, leso aleep poia toman lolomim luuma. Lepoogh poia tau naghe nagham payam, ene raraate imin lepoogh poia tau tamtamon to taan tighamghamu ne mako. Tauvene lolomim bubu sov, ve aroi sov. 28 Yam alooŋ ghau naghe: ‘Yau pale napul gham, ve nala. Eemon murei, yau pale namuul nalam payam.’ Isaav ighe lolomim igheen tsiau, ene aat tintinmim. Pasaa, Tamaŋ tau iliiv ghau ne, yau naghe namuul nala tooni. 29 Saveeŋ isov tane, yau nasavia payam pataghaaŋ. Leso saawe tau anooŋa tooni ivot, yam aat matamim iŋgal aliŋag, ve aghur ilam tsiau. 30 Saveeŋ tau nasasavia payam ne, irau naseeŋga ila malau geeg mako. Pasaa, ŋginiiŋ to taan tane ilam igharau wa. I tapiri irau ghau mako, ve yau naleep ila i saamba mako. 31 Eemon yau aat nataghon duduŋai saveeŋ isov tau Tamaŋ ighuru payau na, ve pataŋani ivot payau itaghon ŋgar tooni. Leso tamtamon to taan tiwatagh tighe yau lolog igheen to Tamaŋ. Aiyo, aburig gha tapul nugh tane, ve tala.”

Yoan 15

Yesu, i vaen tauu

1 Yesu isaav muul ighe: “Yau taug ta vaen tauu. Ve Tamaŋ, i ŋginiiŋ to uum vaen. 2 Yes tau tipaak tuŋia ilam tsiau, ene timin ai vaen booga. Booga tisov tau anoŋazi ivot poi mako, ene Tamaŋ ipook zi tizi. Ve booga tisov tau anoŋazi ivot poi, ene i irav motmotin matazi ve ighagharaat zi, leso tiŋgalaaŋ ve anoŋazi katini ivot. 3 Yam tane, saveeŋ tau nasavia payam, tauta igharaat gham gha aŋgalaaŋ wa. 4 Yam irau apaak tuŋia ilam tsiau, ve yau napaak tuŋia ilat tsiam. Agham ŋgar pa vaen booga. Isaav ighe igheen soghan pa ai livuugha, pale ai booga tawe ighur anooŋa? Mako. Ai booga irau ipaak tuŋia ila ai livuugha, o anooŋa ivot. Ve yam tauvene paam. Isaav ighe apaak tuŋia ilam tsiau mako, ene irau ghuruuŋ ila tsiam ighur anooŋa poia eta mako. 5 “Yau taug ta ai vaen, ve yam amin vaen booga. Tamtamon tau ighe ipaak tuŋia ilam tsiau, ve yau napaak tuŋia ila tooni, ene aat ghuruuŋ ila tooni ighur anooŋa popoia katini. Ve isaav ighe aleep soghan payau, ene irau agham gabua poia eta ivot mako. 6 Tamtamon tau ighe ipaak ilam tsiau mako, ene i imin ai booga gorgori tau timbutu, ve tisiki ila. Ai booga tauvene, ene pale murei tindou zi, ve tisik zi tisov tizala yav ighan zi. 7 Isaav ighe apaak tuŋia ilam tsiau, ve saveeŋ tsiau igheen tuŋia ila lolomim ve ataghoni, yam irau aghason Tamaŋ Maaron pa saa gabua tau lolomim pani na, ve i pale igham gabua tana ivot payam. 8 Isaav ighe ghuruuŋ ila tsiam ighur anooŋa popoia katini, ene aat apaghazoŋai Tamaŋ Maaron eeza tiina tomania tapiri ve poia tooni, ve atotoi taumim paam aghe yam ziŋerag. 9 Yau lolog igheen tsiam raraate imin Tamaŋ loolo igheen tsiau. Matamim kisin ŋgar tsiau tane, ve aleep iloŋ ila irau saawe. 10 Isaav ighe matamim kisin tutuuŋ tsiau ve ataghon zi, ene aat awatagh kat aghe yau lolog igheen tsiam, ve aleep iloŋ ila ŋgar tsiau tane irau saawe. Imin yau. Matag kisin Tamaŋ tutuuŋ tooni ta naol ne, ve nataghon zi. Tauta nawatagh naghe i loolo igheen tsiau, ve naleep iloŋ ila ŋgar tooni tana irau saawe. 11 “Yau nasavia saveeŋ tane payam, leso lolomim poia le poia kat imin yau. 12 Tutuuŋ tau nasavia payam, ene vene: Lolomim pa taumim ve avaghamu poghani gham, raraate imin yau lolog payam ve nagham poghani gham. 13 Isaav ighe tamtamon eta ibaad pataŋani pa zeetŋa, ve ipul tauu gha imaat pazi, ene itotoia ighe i loolo igheen toozi kat. Ŋgar tauvene iliiv eez naol isov to loloon pa zetaanŋa. 14 Isaav ighe ataghon tutuuŋ tau naghuru payam, yam pale atotoi taumim aghe yau zetagŋa duduuŋ ta yam. 15 Besooŋa eta iwatagh katin uraat tau tiina tooni ighamghamu ne mako. Eemon yam o, awataghi. Pasaa, saveeŋ isov tau nalooŋa ila to Tamaŋ, tauta navotia payam gha alooŋa wa. Tauvene yau irau nawaat gham besooŋa muul mako. Yau aat nawaat gham naghe zetagŋa duduuŋ. 16 Yam taumim lolomim ve alam ataghon ghau mako. Yau taug ta nasiigh gham amin leg, ve naghur gham to ala ve agham uraat. Uraat tau aghamu, ene pale ighur anooŋa, ve anooŋa tana igheen taghon gha ila. Isaav ighe yam agham tauvene, ve aghason Tamaŋ pa gabua eta ila yau ezag, i pale ilooŋ gham ve igham payam. 17 Tauvene yau naghur tutuuŋ payam tauvene: Lolomim pa taumim ve avaghamu poghani gham.”

Yes tau titaghon taan ŋgara na pale tighur koi pa Yesu ziŋeera

18 Yesu isaav pazi muul ighe: “Isaav ighe yes tau titaghon taan ŋgara na tighur koi payam, na matamim iŋgal: Ŋgar toozi tawe, paaghu mako. Yes tighur koi payau muuŋ, tauta tighur koi payam paam. 19 Zeran tau titaghon ŋgar to taan na, imin ta yam apaak zi pa ŋgar toozi ve yamŋa raratemim, kanaŋ lolozi payam. Eemon mako. Pasaa, yau napas gham avot ila sosozi gha amin leg, ve apul ŋgar to taan wa. Tauta yes tighurghur koi payam. 20 Matamim iŋgal saveeŋ tau yau nasavia payam: Besooŋa eta irau iliiv tiina tooni ne mako. Tauvene yes tau tighur pataŋani payau, ene pale tighur pataŋani payam paam. Ve yes tau matazi kisin saveeŋ tsiau ve titaghoni, ene pale matazi kisin saveeŋ tsiam paam ve titaghoni. 21 Tamaŋ tau imbaaŋ ghau nalam ne, yes tau titaghon ŋgar to taan tiwataghi rigta mako. Tauta yes pale tigham ŋgar tauvene payam. Pasaa, yam amin leg, ve ataghon ghau. 22 Imin ta yau nalam ve navotia saveeŋ pazi mako, kanaŋ lezi sosor ila Maaron maata mako. Eemon yau nalam gha navotia saveeŋ tooni pazi wa. Tauta, aazne, yes irau tipasakaal tauzi muul mako. Sosor toozi igheen ghazooŋa wa. 23 Tamtamon tau ighe ighur koi payau, ene ighur koi pa Tamaŋ paam. 24 Uraat tintiina tau nagham zi ila matazi na, ŋeer eta igham uraat tauvene pai eta soone. Imin ta nagham uraat tane mako, kanaŋ lezi sosor ila Maaron maata mako. Eemon yau nagham uraat tane ve tighita wa. Ve tighurghur koi pa yeiru Tamaŋ soone. Tauta lezi sosor ila Maaron maata. 25 Ŋgar tau tigham payau na, ene itaghon saveeŋ tau muuŋ tiboode ila tutuuŋ toozi. Isaav ighe: ‘Yes tighur koi payau sorok.’ ” 26 Yesu iseeŋ saveeŋ tooni muul ighe: “Palotiiŋa tau pale ilam, i ileep to Tamaŋ. Ve yau aat nambaaŋo izilam payam. I Maaron tauu Avuvu tau ivot ila tooni ve izilam. I isasavia saveeŋ onoon mon. Ve i pale ipariaaŋ saveeŋ tsiau, leso tamtamon tighur ilam tsiau. 27 Ve yam paam pale apariaaŋ saveeŋ tsiau. Pasaa, saawe tau napaburigin uraat tsiau le ilam aazne, yam alepleep tomani ghau.

Yoan 16

1 “Saveeŋ isov tane, yau nasavia payam to ipalot gham. Leso atap ve apul ghuruuŋ ila tsiam sov. 2 Alooŋ. Murei, yes Yuda pale tiziir gham pa rumei toozi, ve irau yamŋa alup gham pa suŋuuŋ muul mako. Saawe tana, isaav ighe toozi eta irav tsiam eta imaat, i pale igham ŋgar ighe ibees poi pa Maaron. 3 Tamtamon pale tigham ŋgar tana payam pasaa, tikankaan pa Tamaŋ Maaron, ve tikankaan payau paam. 4 Saveeŋ tane, yau nasavia payam pataghaaŋ. Leso saawe tau pataŋani tana ivot payam, matamim iŋgal aliŋag tane, ve ayooz ariaaŋ.

Yesu isavia uraat to Avuvu Patabuyaaŋ

“Muuŋ, yau nasavia saveeŋ tane payam mako. Pasaa, taug nalepleep tomani gham. 5 Ve aazne, naghe napul gham, ve namuul nala pa Tamaŋ tau imbaaŋ ghau nalam ne. Eemon tsiam eta ighason ghau pa nugh tau naghe nala pani ne mako. 6 Onoon, saveeŋ tau nasavia payam ne, aat igham gham lolomim ipataŋan kat. 7 Eemon yau nasaav payam: Onoon kat, isaav ighe napul gham ve nala, ene pale poia payam. Pa ighe napul gham mako, ene aat Maaron Avuvu irau izilam payam mako. Ve ighe nala, ene pale nambaaŋ Palotiiŋa tawe izilam payam, leso iuul gham. 8 Saawe tau ilam, i aat igham tamtamon to taan tighilaal sosor toozi ve ŋgar tau iduduuŋ ila Maaron maata, ve tighilaal tighe murei pale Maaron igabiiz tamtamon ve ighur atuya pazi. 9 Sosor toozi, ene vene: Tighur ilam tsiau mako. 10 Ve saawe tau yau namuul nala to Tamaŋ, ve aghit ghau muul mako, ene aat tamtamon tighilaal tighe yau nagham ŋgar duduuŋa ila Maaron maata. 11 Ve uraat to gabizooŋ ve ghuruuŋ atuya pa tamtamon, ene pale ivot. Pasaa, ŋginiiŋ to yes tau titaghon taan ŋgara na, Maaron igabiiza ighe i isosor wa. Tauvene i isasaŋan mon pa saawe to Maaron ighur atuya pani. 12 “Yau leg saveeŋ naol to nasavia payam. Eemon irau nasavia ta aazne mako. Pale ipataŋan payam. 13 Eemon Maaron Avuvu, i ipaghazoŋai saveeŋ onoon to Maaron puughu. Saawe tau ilam, i pale ipaduduuŋ gham, leso aghazooŋ kat pa saveeŋ isov tau onoon na. Pasaa, i irau isavia saveeŋ eta itaghon tauu ŋgar tooni mako. Saa saveeŋ tau ilooŋa ila to Tamaŋ, tauta i pale ivotia. Ve i pale ipaghazoŋai gham pa gabua siriv tau pale ivot murei. 14 Saa ŋgar ma saveeŋ tau i ighamu ilam tsiau, i pale ivotia payam. Leso aghazooŋ kat payau ve aghilaal ghau aghe ezag tiina pa tapirig ve poia tsiau. 15 Tamaŋ ŋgar tooni ve tapiri, tomania gabua tooni naol isov, ene igheen tsiau paam. Tauta nasaav payam naghe: ‘Saa ŋgar ma saveeŋ tau Maaron Avuvu ighamu ilam tsiau, i pale ivotia payam.’ ”

Mbiwa to Yesu pale lolozi ipataŋan. Eemon murei pale lolozi poia muul

16 Yesu iseeŋ saveeŋ tooni muul ighe: “Malau mako pale ail naghog. Ve tala rig, mako aghit ghau muul.” 17 Tauvene mbiwa tooni siriv tivasavo zi tighe: “Wai, saveeŋ tooni tane, puughu mindai? I isaav pait ighe, malau mako pale tail naagho. Ve tala rig, mako taghita muul. Ve isaav paam ighe i pale ila to Taama. 18 Aliiŋa ziiri rig tau ighe: ‘malau mako’, ene puughu mindai? Iit takankaan pa saveeŋ tooni tane. I isavia saa?” 19 Yesu ighilaal ŋgar toozi ighe yes tighe tighasoni pa saveeŋ tooni puughu. Tauvene isaav pazi ighe: “Mindai, aliŋag ziiri tau naghe: ‘Malau mako pale ail naghog, ve tala rig, mako aghit ghau muul,’ tane ta avaghasoni gham pani ne? 20-21 Onoon kat, yau nasaav payam. Yam pale lolomim ipataŋan kat ve agham taŋiiz tiina. Ve yes tau titaghon taan ŋgara na, ene pale tintinizi. Eemon tala rig, mako lolomim ipataŋan muul mako, ve anamim tintinmim imin livaa tau ipoop. Onoon, saawe to popaaŋ, i iyamaan yavyavuuŋ tiina. Eemon saawe tau ipoop tamtamon izi, i pale loolo poia kat pa naatu paaghu tana, ve loolo iveegh pa yavyavuuŋ tau ighamu na. 22 “Yam tauvene paam. Aazne, lolomim ipataŋan kat. Eemon yau aat nalam naghit gham muul. Saawe tana ighe ivot, yam pale lolomim poia le poia kat. Ve lolomim poia tana, tamtamon eta irau iwalaava payam mako. 23 Saawe tana ve ila, yam pale aghason ghau pa gabua eta puughu muul mako. Pasaa, ŋgar tsiam pale ighazooŋ. Onoon kat, yau nasaav payam: Isaav ighe aghason Tamaŋ pa gabua eta ila yau ezag, i aat igham payam. 24 Muuŋ ve ilam aazne, yam aghason Maaron pa gabua eta ila yau ezag soone. Ve yau nasaav payam: Aghasoni, o igham payam. Leso lolomim poia le poia kat.

Yesu itatan taan tapiri wa

25 “Saveeŋ naol tane, yau nasavia payam ila saveeŋ palelaaŋ. Eemon saawe tsiau ighe ivot, ene yau irau nasavia saveeŋ eta payam ila saveeŋ palelaaŋ muul mako. Yau aat nasaav ghazooŋa, ve napaghazoŋai gham pa Tamaŋ. 26 Saawe tana, yam taumim pale aghur ghasoniiŋ tsiam iŋarui Tamaŋ ila yau ezag. Lemim puughu eta to nagham avomim, ve naghur ghasoniiŋ tsiam ila pani ne mako. 27 Pasaa, Tamaŋ iwatagh: Yam lolomim igheen tsiau, ve aghur ilam tsiau aghe: Yau naleep tooni, ta nalam. Tauta loolo igheen tsiam, ve ighe igham poghani gham. 28 Onoon kat, yau naleep to Tamaŋ, ta nazilam taan. Ve aazne, saawe to napul taan, ve namuul nazala tooni, ene ilam igharau wa.” 29 Yesu isavia saveeŋ tane, ve mbiwa tooni tisaav pani tighe: “Tiina, aazne yo usavsaav ila saveeŋ palelaaŋ muul mako. Usaav ghazooŋa kat payei. 30 Tauvene yei nighilaal nighe yo uwatagh gabua naol isov. Pasaa, saawe tau tamtamon tighason ghom soone, ve yo uwatagh ghasoniiŋ toozi wa. Tauta nighur ilat tsio nighe yo uleep to Maaron, ta uzilam.” 31 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Onoon? Ŋgarig gha aghur ila? 32 Alooŋ, saawe tsiau ilam igharau wa. Ighe ivot tane. Tauvene tamtamon pale tinaan gham le asov aparmbiriis ala lemim lemim, ve apul ghau naleep. Eemon yau zigau naleep mako. Pasaa, Tamaŋ ilepleep tomani ghau. 33 Saveeŋ tane, yau nasavia payam, leso apaak tuŋia ilam tsiau, ve luuma tsiau igheen tomani gham. Onoon, saawe tau aleep izi taan, pataŋani pale igham gham. Eemon aroi sov. Lolomim poia ve ayooz ariaaŋ! Pa taan tapiri, yau natatani wa.”

Yoan 17

Yesu isuŋ ve ighason Taama Maaron to ipaghazoŋaini ighe i eeza tiina

1 Yesu isavia saveeŋ tane le isov, ra maata izala pa sambam, ve isuŋ ighe: “O Tamaŋ, saawe tsiau, tauta ivot wa. Upaghazoŋai tamtamon pa Natum, ve ugham zi tighilaal tapiri ve poia tooni. Leso i ipaghazoŋai zi payo, ve tighilaal ghom paam tighe yo ezam tiina pa tapirim ve poia tsio. 2 Yo ughur tamtamon tisov tileep ila Natum saamba wa. Leso yes tau yo ughur zi timin i le na, tisov tigham lepoogh poia ila tooni taghon taghon gha ila. 3 Yo mon ta Maaron tauu. Ve lepoogh poia tau tamtamon tighamu ilat tsio, ene ŋgara tauvene: Yes tiwatagh katin ghom, ve Natum Yesu Krisi tau umbaaŋo izilam taan ne. Tamtamon tauvene, ene pale tileep poia ilat tsio taghon taghon gha ila. 4 Uraat naol isov tau ughur zi ila nimag na, yau napasovuur zi tisov wa. Tauta napaghazoŋai ezam tiina tomania tapirim ve poia tsio izi taan. 5 O Tamaŋ, muuŋ geeg, saawe tau gabua eta ivot soone, yau naleep toman mbonarig ve ezag tiina ila naghom. Tauvene aazne, yau naghe ugham ghau namuul nalat tsio, ve naleep toman mbonarig ve ezag tiina imin muuŋ.

Yesu ighason Taama Maaron ighe iŋgin poghania mbiwa tooni

6 “O Tamaŋ, yo upas zeran siriv tivot ila tamtamon to taan sosozi, ve ugham zi timin leg, ve yau napaghazoŋai zi pa ezam tomania ŋgar tsio ve gabuam wa. Yes tamtamon tsio. Eemon yo ugham zi timin leg, ve matazi kisin saveeŋ tsio ve titaghoni. 7 Aazne, yes tiwatagh tighe: Gabua naol isov tau yo ugham zi payau, ene tivot ilat tsio. 8 Pasaa, saveeŋ isov tau yo ughuru ilam tsiau, ene anag nasavia pazi gha tighamu imin lezi wa. Tauta aazne, tighur ilam tsiau, ve tiwatagh tighe: Yau naleep tsio, ve yo umbaaŋ ghau ta nalam. 9 “Tamaŋ, suŋuuŋ tsiau tane iŋarui ghom pa zeran tane pasaa, yes tamtamon tsio, ve yo ughur zi timin leg wa. Ve yes tau titaghon taan ŋgara na, yau naghur zi ila suŋuuŋ tsiau tane mako. 10 Tamtamon tsiau tomania gabua tsiau ta naol ne, ene yo tsio. Ve tamtamon tsio tomania gabua tsio naol isov, ene yau tsiau. Zeran tsiau tane tipaghazoŋai ezag tiina tomania tapirig ve poia tsiau wa. 11 Yau irau naleep tomani zi muul mako. Pale napul zi tileep izi taan. Pasaa, naghe nalat payo tane. O Tamaŋ, yo patabuyaaŋ. Uŋgin poghani zi, ve umin sigheu pazi. Leso tikis ezam tomania ŋgar tsio ariaaŋ, ve lupuuŋ toozi eemon imin ituru. 12 Tapirim tomania ŋgar tsio tau ezam tiina pani na, yo ugham payau paam. Tauvene saawe tau nalepleep tomani zi, yau naŋgin zi ila yo ezam, ve namin sigheu pazi. Tauta toozi eta ilale mako, ve aazne tikiskis ezam tomania ŋgar tsio ariaaŋ. Ŋeer tau eeza igheen pataghaaŋ to ilale, i mon ta ilale. Leso saveeŋ tsio tau tiboode na, ighur anooŋa. 13 “Eemon naghe napul zeran tane tileep, ve nalat payo tane. Tauvene saawe tau yeŋa nilepleep izi taan soone, ve nasavia saveeŋ isov tane pazi pataghaaŋ. Leso lolozi poia le poia kat imin yau. 14 Zeran tane, yau navotia saveeŋ tsio pazi gha tighamu wa. Tauvene yes to taan muul mako, imin yau to taan mako. Puughu tane ta yes tau titaghon taan ŋgara na, tighurghur koi pazi. 15 Yau naghason ghom to upas zi tivot soghan pa yes tau titaghon taan ŋgara ne mako. Yau naghe umin sigheu pazi, ve upoon zi pa Ŋeer Saghati. 16 Pa zeran tane, yes to taan mako, raraate imin yau to taan mako. 17 “Saveeŋ tsio, ene saveeŋ onoon mon. Upalot saveeŋ tsio igheen ariaaŋ ila lolozi. Leso timin tamtamon tsio patabuyaaŋa, ve titaghon katin ŋgar tsio. 18 Yau nambaaŋ zi tila to tileep ila tamtamon to taan sosozi, ve tigham uratoi zi, raraate imin yo umbaaŋ ghau nazilam to naleep ila tamtamon to taan sosozi. 19 Aazne, yau napul taug ila yo nimam, ve naghe napasov uraat tau ughuru payau na. Leso nauul zi, ve saveeŋ tsio onoon igham uratoi zi gha timin tamtamon tsio patabuyaaŋa ve titaghon katin ŋgar tsio.

Yesu ighason Maaron to ilup yes tau murei pale tighur ila tooni na timin eemon

20 “Suŋuuŋ tsiau tane iŋarui ghom pa zeran tane mon mako. Yau nasuŋ ghom pa yes tau murei pale tilooŋ saveeŋ toozi, ve tighur ilam tsiau na paam. 21 Tamaŋ, ulup zi tisov timin eemon, ve ugham zi tileep tuŋia ilam toit, imin yau naleep ilat tsio, ve yo uleep ilam tsiau, ve lupuuŋ toit eemon. Leso tamtamon to taan tighilaal tighe yo umbaaŋ ghau ta nalam. 22 Tapirim ve poia tsio tau ezam tiina pani na, ene yo ugham payau, ve yau napaghazoŋai zi pani wa. Leso tivalupu zi timin eemon, raraate imin ituru. 23 Yau aat naleep ila toozi, ve yo uleep ilam tsiau. Leso tivalupu zi timin eemon kat. Isaav ighe ŋgar tauvene ivot, ene pale tamtamon to taan tighilaal tighe yo umbaaŋ ghau ta nazilam, ve lolom igheen to yes tau tighur ilam tsiau na, raraate imin lolom igheen tsiau. 24 “Tamaŋ, yes tau yo ugham zi timin leg na, yau naghe tilam tileep tomani ghau izi nugh tsiau, ve tighit katin mbonarig, tomania tapirig, ve poia tsiau. Saawe tau yo ughur gabua eta ivot soone ve ilam, yo lolom igheen tsiau. Tauta ugham taum mbonarim, tomania tapirim ve poia tsio payau. 25 O Tamaŋ, yo duduŋam kat. Yes tau titaghon taan ŋgara na, tiwatagh ghom mako. Eemon yau, o nawatagh katin ghom. Ve zeran tane tighilaal tighe yo umbaaŋ ghau ta nalam. 26 Ezam tiina tomania gabuam ve ŋgar tsio, yau napaghazoŋai zi pani wa. Ve yau aat naghamgham tauvene le tighazooŋ pani kat. Leso lolozi pa tauzi imin yo lolom payau, ve naleep ila toozi ve yeŋa nilup ghei nimin eemon.”

Yoan 18

Tikis Yesu

1 Yesu ipasov suŋuuŋ tooni le isov, ra toman mbiwa tooni tipul nugh tiina Yerusalem, ve tizila timbut yaa Kidron, ve tinau tizala pa oliv loolo tau igheen ila loloz ziige. 2 Nugh tawe, Yudas, ŋeer tau ighe ighur Yesu ila koiŋa nimazi na, iwataghi paam. Pasaa, Yesu tomania mbiwa tooni monmon tiluplup zi ta sewe. 3 Tauvene Yudas igham zaaba siriv to Rom tomania uraata siriv tau yes daaba to watooŋrau ve zeran tutuuŋa timbaaŋ zi na, ve yesŋa tila pa nugh tawe. Tikis lam ve sul tomania zaab to malmal, ve tilaagh tila. 4 Ŋgar isov tau pale ivot pani na, Yesu iwataghi wa. Tauvene ipul oliv loolo tawe, ve ilaagh ŋarui zi ila, ve ighason zi ighe: “Yam ail sei?” 5 Yes tiyol ghasoniiŋ tooni tighe: “Yei niil Yesu to Nasaret.” Yudas tau ighur Yesu ila koiŋa nimazi na, i paam iyozyooz tomani zi. Yesu isaav pazi ighe: “YAU TAUG TA NALEPLEEP.” 6 Saawe tau i isaav pazi tauvene, yes tirur ve tizuur timuul, le titaptap tizi taan. 7 Ra Yesu ighason zi muul ighe: “Yam ail sei?” Ve yes tighe: “Yei niil Yesu to Nasaret.” 8 I isaav pazi muul ighe: “Yau nasaav payam wa. TAUG TA NALEPLEEP. Isaav ighe yam aghe agham ghau, ene poia. Eemon apul zeran tane tila.” 9 I isaav pazi tauvene, leso saveeŋ tooni tau muuŋ i isavia na ighur anooŋa. Saveeŋ tauvene: ‘Yes tau yo ugham zi payau na, napul toozi eta ilale mako.’ 10 Saawe tana Simon Petrus ikis mbuzaagh. Tauvene ipasu izaa, ve isap motin ŋeer ee taliiŋa ziige ila pa tapir. Ŋeer tawe, i daaba to watooŋrau besooŋa tooni. Eeza Malkus. 11 Yesu isaav pa Petrus ighe: “Ai! Uzeev mbuzaagh tsio tana imuul ila niia. Mindai, rubruub tau Tamaŋ igham payau ne, pale irau naghun ila mako?”

Tigham Yesu ila to Anas

12-13 Ra yes zaaba to Rom tomania daaba toozi ve yes uraata tau yes Yuda timbaaŋ zi tila na, tikis Yesu, tikau niima, ve tighamu ila to Anas imin maata, leso ilooŋ saveeŋ tooni. Ndaman tana, Anas raawa Kaiapas, i daaba to watooŋrau. 14 Kaiapas tane, ta muuŋ isaav pa pooza to yes Yuda ighe: “Poia pa ŋeer eemon igham eval tiina niazi ve imaat pazi. Mako pale tamtamon tisov timatmaat gha tilalez.”

Petrus ipaisamun Yesu eeza

15 Simon Petrus yesuru mbiwa ite titaghon Yesu le tila tivot daaba to watooŋrau ruum tooni. Mbiwa tawe, daaba to watooŋrau iwataghi. Tauvene i itaghon Yesu gha yesuru tiloŋ tila didiiŋ tau ilivut ruum na loolo. 16 Eemon Petrus, i ileep muuri igharau ataman aavo. Tauvene mbiwa ite tana ivot muul, ve isaav pa livaa tau iŋginŋgin ataman na to igham Petrus iloŋ ila paam. 17 Tauta livaa tawe ighason Petrus ighe: “Yo mbiwa ee to ŋeer tawe paam?” Petrus iyol aliiŋa ighe: “Ee-e, yau mbiwa tooni mako.” 18 Saawe tana, nugh iyauŋ. Tauvene yes besooŋa tomania uraata siriv tindav yav gha ilavlaav zi ve tilepleep. Ve Petrus paam ila iyozyooz tomani zi, ve yav ilavlaavo.

Anas ighason rarai Yesu

19 Anas tau daaba muŋgaana to yes to watooŋrau na ighason Yesu pa mbiwa tooni, ve saveeŋ tau ivovotia pa tamtamon. 20 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Saveeŋ tsiau, yau naŋgooza mako. Nasasavia ghazooŋ ila eval tiina matazi. Saawe naol, yau napaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa izi nugh tau iit Yuda taluplup ghiit pani, imin rumei to nugh nugh, ve Rumei Tiina naagho. 21 Yo ughason ghau pa saveeŋ tsiau pasaa? Ughason yes tau tiloŋlooŋ saveeŋ tsiau na. Pa yes tiwatagh saveeŋ tau nasasavia na.” 22 Yesu isavia saveeŋ tane, ve uraata ee tau iyooz igharauu na, iposai paaŋa, ve isaav pani ighe: “Ai, uyol daaba to watooŋrau saveeŋ tooni tauvena pasaa? Uroron pani mako?” 23 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Isaav ighe aliŋag eta isosor, na uvotia. Ve ighe saveeŋ tsiau iduduuŋ, puughu mindai ta yo uposai sorokin ghau ne?” 24 Yesu isaav tauvene, ra Anas ipuli, ve isaav gha tighamu ila to Kaipas tau daaba to watooŋrau. Ve ravraav tau tikau Yesu niima pani na, ighengheen, ve i ilaghlaagh tomania.

Petrus ipaisamun Yesu eeza muul

25 Petrus, iyozyooz ila yav ziige ve yav ilavlaavo. Tauvene yes tau yesŋa Petrus tilepleep izi yav ziige na, tighasoni tighe: “Yo paam, aat mbiwa tooni ee?” Petrus ipaisamun tauu ighe: “Ee-e, yau mbiwa tooni mako.” 26 Ŋeer tau Petrus isap motin taliiŋa na, ziiri waaro tooni ee, i besooŋa to Kaiapas. I iburig ve isaav pa Petrus ighe: “Wai, yo tane ta naghit ghom yamŋa ayozyooz izi oliv loolo na!” 27 Eemon Petrus ipaisamun tauu muul. Saawe duduuŋ tana, tatareek itaŋ.

Tipayooz Yesu ila Piladus naagho

28 Mboŋoozo geeg, daaba to yes Yuda tigham Yesu gha tipul ruum to Kaiapas, ve tighamu tila pa ruum tiina to Piladus tau gavana to Rom na. Eemon tiloŋ tila ruum tooni loolo mako. Tileep muuri. Pasaa, Piladus, i Yuda mako. Ve saawe to Pasova ilam igharau wa. Tauvene tiroi: Isaav ighe tiloŋ tila ruum tooni loolo, ene pale igham zi tisaghat ila Maaron maata, ve irau tighan aniiŋ to Pasova mako. 29 Tauvene Piladus ivot ila toozi, ve ighason zi ighe: “Ŋeer tane igham saa sosor, ta aghamu ilam ne?” 30 Yes tiyol ghasoniiŋ tooni tighe: “Wai, isaav ighe i ŋeer poia, pale nighamu ilam payo? Mako. I ŋeer saghati ee. Tauta nighamu ilam.” 31 Tauvene Piladus isaav pazi muul: “Ighe tauvene, aghamu ala, ve taumim agharaat saveeŋ tooni itaghon tutuuŋ tsiam.” Yes tiyol aliiŋa tighe: “Ene poia. Eemon yam Roma tutuuŋ tsiam iŋgalsekin ghei pa ravuuŋ tamtamon imaat.” 32 Muuŋ, Yesu isavia eez tau i pale imaat pani. Yes tisaav tauvene tauta Yesu aliiŋa tana ighur anooŋa. 33 Tauvene Piladus imuul iloŋ ila ruum loolo, ve isaav gha tigham Yesu iloŋ ila tooni. Ra ighasoni ighe: “Mindai, yo tane, kinik to yes Yuda?” 34 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Ghasoniiŋ tsio tana, ivot ila taum ŋgar tsio, ma tamtamon siriv tipaesi ghau payo, tauta ughason ghau ne?” 35 Piladus isaav pani muul ighe: “Mindai, yau to Yuda? Ene taum tamtamon tsio, tomania yes daaba to watooŋrau, ta tighur ghom ila nimag. Tauvene usaav ghazooŋa payau lak. Yo ugham saa sosor, ta tigham ghom ulam?” 36 Yesu isaav pani ighe: “Gabua tau yau naghamgham pooz pani, ene to taan mako. Imin ta yau kinik itaghon ŋgar to taan, kanaŋ uraata tsiau tivool tsiau ve tigham malmal. Leso yes Yuda irau tikis ghau mako. Eemon imin yau nasavia ila wa. Gabua tau yau naghamgham pooz pani, ene to taan mako.” 37 Piladus ilooŋ saveeŋ tooni, ve ighasoni muul ighe: “Ighe tauvene, na yo aat kinik taa?” Yesu iyol aliiŋa ighe: “Ene onoon. Saveeŋ tauta taum usavia na. Eemon yau kinik imin yo ugham ŋgar pani ne mako. Yau nazilam taan to napariaaŋ tamtamon to tighur ila saveeŋ onoon. Tinaŋ ipoop ghau pa puughu tane. Tauvene tamtamon tisov tau lolozi pa taghoniiŋ saveeŋ onoon, ene aat tilooŋ aliŋag ve titaghoni.” 38 Tauta Piladus ighasoni muul ighe: “Saveeŋ onoon, ene saa?”

Piladus ighe ipul Yesu ila

Piladus isavsaav tomania Yesu le isov, ra ivot ila pa muuri muul, ve isaav pa yes Yuda ighe: “Yau naghita naghe ŋeer tane, i le sosor eta mako. 39 Aghita. Yam gabuamim tauvene: Tamtamon tsiam tau tileep iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ na, ighe saawe to Pasova ivot, yau aat napul toozi ee ivot ilat payam. Mindai, aghe napul kinik to yam Yuda tane ilat?” 40 Yes tiboob toman aliŋazi tiina tighe: “Yei lolomai pa ŋeer tana mako! Upul Barabas ilam!” Barabas tawe, i ighamgham malmal leso iziir gavman to Rom. Mbaŋ 3 : 14

Yoan 19

Yes zaaba tilos Yesu ve tipamogheraini imin i kinik

1 Tauvene Piladus isaav pa zaaba tooni gha tigham Yesu ve tilosi. 2-3 Ve tigham waar tuatua gha titalia, ve tighuru izala Yesu daaba imin moghar ndamoonda to yes kinik. Ve tisik nonoghiiŋa ŋgereeta imin dagilgil izala paavo. Ra tamtamon toozi eŋaeŋa tilaagh tila tiyooz ila naagho, ve tisaav pani tighe: “Aa, kinik to yes Yuda, mboŋoozo poia! Yei nipakur ghom!” ve tipoposaii.

Piladus isaav ighe tirav Yesu imaat

4 Tighamgham tauvene, ve Piladus ivot ila muuri, ve isaav pa eval tiina ighe: “Aghita. Yau aat nagham ŋeer tawe ivot ilam payam. Leso awatagh aghe yau naghita naghe i le sosor eta mako.” 5 Tauvene Piladus igham Yesu ivot ila muuri. Waar tuatua igheen ila daaba, ve nonoghiiŋa ŋgereeta imin dagilgil igheen ila tiini. Ra Piladus isaav pa eval tiina ighe: “Aghita! Tamtamon tauta ene!” 6 Yes daaba to watooŋrau tomania uraata siriv to Rumei Tiina tighita Yesu, ve tiboob tighe: “Uravu izala ai pambarooŋ! Uravu izala ai pambarooŋ!” Eemon Piladus isaav pazi ighe: “Yam taumim aghamu ala, ve aravu izala ai pambarooŋ. Pa yau naghita naghe i le sosor eta mako.” 7 Yes Yuda tiyol aliiŋa tighe: “Yei lemai tutuuŋ. Ve tutuuŋ tsiei isaav ighe: Tamtamon tauvene, i aat imaat. Pasaa, ipakur tauu ighe i Maaron Naatu.” 8 Piladus ilooŋ saveeŋ toozi tane le roiŋ tiina ighamu. 9 Tauvene iloŋ ila ruum loolo muul, ve ighason Yesu ighe: “Yo saa ŋeer? Ulaagh mindai ta ulam?” Eemon Yesu iyol aliiŋa mako. Ineneeŋ mon. 10 Tauvene Piladus ighasoni muul ighe: “Puughu mindai ta uyol aliŋag mako? Yo ukankaan payau? Aazne, yo uleep ila yau nimag. Yau leg tapirig to napul ghom ula, ve leg tapirig to nasaav, ve tirav ghom izala ai pambarooŋ.” 11 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Isaav ighe Maaron to sambam ipul ghau ila nimam mako, ene aat yo lem tapirim to ugham gabua eta payau mako. Tauvene ŋeer tau ighur ghau ila nimam na, sosor tooni iliiv sosor tsio.” 12 Piladus ilooŋ saveeŋ tane, ra iil eez to ipul Yesu ila. Eemon yes Yuda tiboob ila pani tighe: “Isaav ighe yo upul ŋeer tana ila, na yo kinik tiina to Rom eeta mako. Pasaa, tamtamon tisov tau tipakur tauzi tighe yes kinik, ene tizoor kinik tiina to Rom pooz tooni.” 13 Piladus ilooŋ saveeŋ tane, ve igham Yesu gha yesuru tivot tila muuri, ra Piladus mboole ila niia to gharatooŋ saveeŋ. Niia tawe igheen nugh tau tiwaat eeza ila saveeŋ Hibru tighe ‘Gabata’ (‘Gabata’ puughu tauvene: nugh tau tiraar maet babaŋazi ila imin nugh to lepoogh.) 14 Saawe tana, ene saawe to gharatooŋ aniiŋ ma gabua pa Pasova. Ve aaz izalam zegmatuugh wa. Piladus isaav pa yes Yuda ighe: “Aghita. Kinik tsiam tane!” 15 Eemon tiboob ila pani tighe: “Mako. Ŋeer tana ileep sov! Ughamu ila, ve uravu imaat. Uravu izala ai pambarooŋ!” Tauvene Piladus ighason zi muul ighe: “Lolomim mindai, aghe yau narav kinik tsiam tane izala ai pambarooŋ?” Yes daaba to watooŋrau tiyol aliiŋa tighe: “Yei lemai kinik ite paam mako. Kinik tiina to Rom, i mon ta kinik tsiei.” 16 Tauvene Piladus ilooŋ aliŋazi, ve ipul Yesu ila zaaba tooni nimazi. Leso tiravu izala ai pambarooŋ.

Tirav Yesu izala ai pambarooŋ

17 Tauvene tigham Yesu ila, ve tauu ibaad ai pambarooŋ tooni. Tipul nugh tiina Yerusalem gha tivot tila muuri, ra tinau pa nugh mbua ee, eeza ‘Daaba rubruuba.’ Tiwaat nugh tawe eeza ila saveeŋ Hibru tighe ‘Golgata.’ 18 Tila tivot ta sewe, ra tirav Yesu toman zeran ru paam ila ai pambarooŋ. Ra tipayooz ai pambarooŋ to Yesu ila bodbodaaŋ, ve zeran ru tawe, ee ila pa ŋas, ve ite ila pa tapir. 19 Ve titaghon saveeŋ to Piladus, ve tibood mateegh tooni puughu ila ndiu sirivu ee, ra tiravu izala ai pambarooŋ tooni daaba. Paesiiŋ tawe isaav ighe: “Yesu to Nasaret, kinik to yes Yuda.” 20 Saveeŋ tane, tiboode ila saveeŋ Hibru, Roma aliŋazi, ve yes Grika aliŋazi paam. Nugh tau tirav Yesu izala ai pambarooŋ pani na, ene igheen igharau Yerusalem. Tauvene yes Yuda eval tilam tighita saveeŋ tana, ve tiwaato. 21 Tauta yes daaba to watooŋrau tila to Piladus, ve tisaav pani tighe: “Yo ubood ughe ‘kinik to yes Yuda’ sov. Yo aat ubood saveeŋ tauvene: ‘Ŋeer tane isaav ighe i kinik to yes Yuda.’ ” 22 Eemon Piladus iyol aliŋazi ighe: “Mako. Saveeŋ tau naboode na, ene aat igheen tauvene.” 23 Zaaba tana tirav Yesu izala ai pambarooŋ le isov, ra tigham nonoghiiŋa tooni tomania gabua tooni siriv paam ve tivalagh zi imin paaŋ, ve tirei irau zi. Eemon nonoghiiŋa tooni to ŋgoaaŋ, ene saiŋ mako. 24 Tauvene zaaba tana tivasavo zi tighe: “Nonoghiiŋa to ŋgoaaŋ tane, taraŋgati sov. Igheen tauvene, ve tapayooz mbuur ve taghita: Sei pale ighamu?” Tauvene Maaron aliiŋa ziiri ee tau tiboode na, ighur anooŋa. Isaav tauvene: “Yes tirei nonoghiiŋa tsiau tomania gabua siriv irau zi. Ve nonoghiiŋa tsiau to ŋgoaaŋ, ene tipayooz mbuur pani. Leso tighita sei ta pale ighamu.” Ŋgar tau zaaba tighamu na, ene iduduuŋ pa saveeŋ tane. 25-26 Yesu tiina Maria yesuru tazliva, ve Maria ite tau Klopas azaawa na, ve Maria ite to nugh Magdala, ve mbiwa tau Yesu loolo igheen tooni kat na, yes tiyozyooz igharau ai pambarooŋ tooni puughu. Yesu maata izi le ighita tiina yesuru mbiwa tooni tawe tiyozyooz. Tauvene isaav pa tiina ighe: “Tinaŋ, ughita. Ena yo natum.” 27 Ve isaav pa mbiwa tooni ighe: “Ughita. Ena yo tinam.” Tauta saawe tana ve ila, mbiwa tana igham Yesu tiina ila ruum tooni, ve iŋgini.

Yesu imaat

28 Yesu isavsaav pa tiina ve mbiwa tooni tana le isov, ra iwatagh ighe i ipasovuur uraat tooni naol isov wa. Tauvene isaav ighe: “Yau murun ghau!” Saveeŋ tane, i isavia leso Maaron aliiŋa tau tiboode na ighur anooŋa. 29 Uur ee tomania vaen maŋiŋi igheen igharau. Tauvene tigham gabua tau ighogholoom yaa na, ve tizeeva izila vaen tawe. Ra tighurumu ila ai isop booga ve tizuzuuna izala pa Yesu aavo. 30 Yesu igholoom vaen tana le isov, ve isaav ighe: “Uraat tsiau, ene isov tane.” Ra iŋgoor luua, ipul avuvu ila, ve imaat.

Tighurum Yesu raŋraaŋo saamba

31 Saawe tana, ene saawe to titartar pa umbom patabuyaaŋ tau ighe ivot. Umbom tana, ene patabuyaaŋ kat. Tauvene daaba to yes Yuda tila to Piladus, ve tighasoni tighe i isaav ila pa yes zaaba gha tirav polin yes tau tituktuuk ila ai pambarooŋ na aghezi. Leso timaat rekia, ve tizugh zi tizi, gha tila titavi zi. Le isov, o umbom patabuyaaŋ ivot. 32 Tauvene zaaba tila, ve tirav polin zeran ru tau tirav zi tomania Yesu na aghezi. 33 Tirav polin yesuru aghezi le isov, ra tila pa Yesu aana. Eemon tighita i imaat wa. Tauta tirav polin aaghe mako. 34 Eemon zaaba ee igham iiz, ve ighurum Yesu raŋraaŋo saamba. Ve rekia mon siŋ tomania yaa imaliŋ. 35 Ŋeer tau ighita gabua tawe pa tauu maata, tauta isavia. Ve i iwatagh: Saveeŋ tooni, ene onoon. Pasaa, i ighit katin gabua tana. Tauta ipariaaŋ saveeŋa, leso yam paam aghur ila. 36 Gabua tane tivot pa Yesu, leso Maaron aliiŋa ziiri ee tau tiboode na ighur anooŋa. Saveeŋ tauvene: “Irau tuua eta ipol mako.” 37 Ve saveeŋ ziiri ite isaav tauvene: “Pale matazi ila pa ŋeer tau tighurumu na.”

Tighur Yesu paata ila naal loolo

38 Gabua tana tivotiir le isov, ra Yosep to nugh Arimatea ila ighason Piladus ighe iyokia Yesu paata pani, leso ighamu ila ve ighuru iloŋ ila naal. Yosep tawe, i mbiwa ee to Yesu. Eemon ivotia ghuruuŋ ila tooni ivot ighazooŋ mako. Pasaa, iroi pa yes Yuda. Piladus iyok pani, tauvene i ila pa ghamuuŋ Yesu paata. 39 Ve Nikodemus tau muuŋ ila to Yesu ve yesuru tisavsaav pa mboŋ na, i paam ila tomania Yosep. I igham ŋgoreeŋ tiina tau vaazi poia na, ve ilam. Ŋgoreeŋ tawe, pataŋani tooni tiina, irau 30 kilogram ma vene. 40 Yesuru tila tigham Yesu paata, ve tila tigharaata itaghon yes Yuda gabuazi tau monmon tighamgham pa mateegha toozi. Tisop ŋgoreeŋ tana sirivu izala Yesu paata, ve sirivu ila uuli ve tikaukauu. 41 Nugh tau tirav Yesu pani na, nugh paghuuna ee igheen igharau. Ve maet puura paaghu ee tau tigharaata pataghaaŋ imin naal pa mateegha na, igheen ta sewe. Puura tawe, tighur mateegh eta iloŋ ila soone. 42 Saawe tana, ene saawe to yes Yuda titartar pa umbom patabuyaaŋ. Ve ravrav izi gha paita umbom patabuyaaŋ ivot. Maet puura tana igheen igharau. Tauvene tigham Yesu paata, ve tighuru iloŋ ila.

Yoan 20

Yesu iburig pa mateegh

1 Umbom patabuyaaŋ isov, ve saawe imin maata to wik tana, mboŋoozo, ndoroome geeg, ve Maria to Magdala ila ighe igig naal to Yesu. Ila ivot maet puura tau tighur Yesu paata pani na, ve ighita maet tiina tau ipoon naal aavo na, tipatambulia ighau wa. 2 Tauvene ilaan imuul ila to Simon Petrus ve mbiwa tau Yesu loolo igheen tooni kat na, ve ipaes pazi ighe: “Nugh eta tipas Tiina toit paata pa naal, ve tighamu ila wa! Ve yei nikankaan pani. Tighuru sindei?” 3 Tauvene Petrus yesuru mbiwa ite tawe tiburig tila pa naal. 4 Yesuru tilaan tila, ve mbiwa ite tana ilaan rekia imuuŋ pa Petrus gha ila ivot naal aavo imin maata. 5 Ra itugh ghi izi, ve igig iloŋ ila pa naal loolo, ve ighita uuli siriv siriv tau tikau Yesu paata pani na, ighengheen ila niia. Eemon i iloŋ ila naal loolo mako. 6 Malau mako, Simon Petrus aana ilam peria, ve malmali iloŋ ila naal loolo. I paam ighita uuli siriv siriv tau tikau Yesu paata pani na, ighengheen. 7 Ve ighita uuli tau tikau Yesu daaba pani na, igheen tomania uuli siriv siriv tawe mako. Ene polaaŋni izi igheen soghan. 8 Ra mbiwa ite tau ila ivot naal aavo imin maata na, aana itaghon Petrus iloŋ ila. I ighita gabua naol tana, ve ighur ila. 9 Onoon, Maaron aliiŋa tau tiboode na, isaav tauvene: Mesia aat imaat ve iburig pa mateegh itaghon Maaron ŋgar tooni. Eemon ŋgar toozi ighazooŋ pa saveeŋ tana puughu soone. 10 Yesuru tighita gabua tana le isov, ra tipul naal, ve timuul tila pa niazi to lepoogh.

Yesu ivot to Maria to nugh Magdala

11 Maria to Magdala imuul ila ivot naal aavo, gha iyozyooz ve itaŋtaŋ. Ve itugh ghi izi, ve igig iloŋ ila pa naal loolo 12 le ighita aŋela ru tilepleep. Yesuru tinonogh zi pa nonoghiiŋa pisosooŋa, ve mbolezi izi nugh tau tighur Yesu paata pani na. Ee ileep ila pa daaba, ve ite ileep ila pa aaghe. 13 Aŋela ru tawe tighasoni tighe: “Livaa, yo utaŋtaŋ pasaa?” I iyol aliŋazi ighe: “Wai, tigham Tiina tsiau paata ila wa. Ve yau nakankaan pani. Tighuru sindei?” 14 Ra itoor ghi, maata imuul, ve ighita Yesu tauu iyozyooz. Eemon ighilaalo mako. 15 Yesu ighasoni ighe: “Livaa, utaŋ pasaa? Uil sei?” Maria ighe pa i uraata eta tau iŋgin nugh tawe. Tauvene isaav pani ighe: “Olman, isaav ighe yo ugham Tiina tsiau paata ila nugh eta, na upaes payau: Ughuru sindei? Leso nala naghamu.” 16 Tauvene Yesu isaav pani ighe: “Maria.” I isaav tauvene, ra Maria ighilaalo ighe ene Yesu tauta ene. Tauvene itoor ghi naagho ila pani, ve isaav pani ila saveeŋ Hibru ighe: “Raboni!” Saveeŋ tane, puughu vene: ‘Paduduŋaaŋ tsiau.’ 17 Yesu isaav pani muul ighe: “Usaghav ghau sov. Pa saawe to nazala to Tamaŋ, ene soone. Umuul ula to tazigŋa, ve upaes pazi tauvene: Yau pale namuul nazala to Tamaŋ. I, yam Tamamim paam. Ve i Maaron tsiau, ve Maaron tsiam paam.” 18 Tauvene Maria to nugh Magdala ila ivot to yes mbiwa, ve ipaes pazi ighe: “Yau naghita Tiina toit pa taug matag wa!” Ra ipaesia Yesu aliiŋa pazi gha tilooŋa.

Yesu ivot to mbiwa tooni

19 Saawe eemon tana, ravrav tooni, yes mbiwa to Yesu tilup zi iloŋ ila ruum ee loolo ve tipoon ataman le tuŋia kat. Pasaa, tiroi pa yes Yuda. Malau mako na, Yesu ivot iyooz ila sosozi, ve isaav pazi ighe: “Luuma to Maaron igheen tomani gham.” 20 Ra itotoi niima ve raŋraaŋo saamba pazi. Yes tighita Tiina toozi, ve lolozi poia le poia kat. 21 Yesu isaav pazi muul ighe: “Luuma to Maaron igheen tomani gham. Aazne, yau nambaaŋ gham ala, imin Tamaŋ imbaaŋ ghau nalam ne.” 22 Ra iviv avuvu ila pazi, ve isaav pazi ighe: “Agham Avuvu Patabuyaaŋ irau gham. 23 Isaav ighe yam apul sosor to tamtamon eta, ene Maaron paam ireu sosor tooni. Ve tamtamon tau ighe apul sosor tooni mako, ene Maaron paam irau ireu sosor tooni mako.”

Yesu ivot to Tomas

24 Saawe tau Yesu ivot to mbiwa tooni, tamtamon toozi ee, eeza Tomas, ileep tomani zi mako. Tomas tawe, eeza ite Didimus. 25 Tauvene murei, ra tipaes pani tighe: “Yei nighita Tiina toit wa!” Eemon Tomas iyol aliŋazi ighe: “Ah, isaav ighe taug matag naghita kiruuŋ niia tau igheen ila niima na, ve nazeev nimag ŋguruuŋa itaghon kiruuŋ niia tawe, ve nazeev nimag iloŋ ila iiz niia ta raŋraaŋo saamba na, ene aat naghur ila. Ve ighe mako, ene irau naghur ila saveeŋ tsiam tana mako!” 26 Mboŋ liim ve ru ilam ila, ra mbiwa tooni tilup zi muul iloŋ ila ruum tau tilepleep pani na. Saawe tana, Tomas ileep tomani zi paam. Yes tiponaar ataman tisov tivolaar le tuŋia. Malau mako, Yesu ivot iyooz ila sosozi, ve isaav pazi ighe: “Luuma to Maaron ileep tomani gham.” 27 Ra isaav pa Tomas ighe: “Ulam ugharau, ve ughita nimag, uzeev nimam ŋguruuŋa itaghon kiruuŋ niia, ve uzeev nimam iloŋ ila iiz niia tau igheen raŋraŋog saamba ne. Yo lolom ruru irao! Ughur ila!” 28 Tomas iyol aliiŋa ighe: “Yo Tiina tsiau, ve Maaron tsiau!” 29 Yesu isaav pani muul ighe: “Yo ughit ghau pa taum matam, tauta ughur ilam tsiau. Ve yes tau tighit ghau pa matazi mako, ve tighur ilam tsiau, ene yes aat tintinizi pa poia to Maaron tau pale izaa toozi.”

Rau tane puughu

30 Yesu igham gabua ŋgeretazi katini ila mbiwa tooni matazi, leso itotoi tauu pazi ve tighilaal tighe Maaron ileep tomania pa uraat tooni. Eemon saveeŋa siriv igheen ila rau tane mako. 31 Ve saveeŋ isov tau igheen ila rau tane, ene to ipaghazoŋai ŋgar tsiam ve igham gham aghur ila to Yesu aghe i Mesia ve Maaron tauu Naatu. Leso i ndaamo payam ve agham lepoogh poia ila to Maaron.

Yoan 21

Yesu ivot to mbiwa tooni liim ve ru izi nari to yaa naliu Galilaia

1 Murei ra, Yesu ila ivot to mbiwa tooni muul izi nari to yaa naliu Tiberias. Ila ivot toozi itaghon eez tauvene. 2 Simon Petrus, Tomas tau eeza ite Didimus na, Natanael to nugh Kana tau igheen izi Galilaia na, ve Zebedi natŋa ru, tomania mbiwa ru paam yesŋa tilepleep. 3 Simon Petrus iburig, ve isaav pa zeetŋa tawe ighe: “Yau naghe navot nala nasik puugh.” Zeetŋa tana tisaav pani tighe: “Yei paam, itiŋa tavot tala.” Tauvene yes tisov tila tizaa waaŋ, ve tivot tila. Mboŋ tana, tiwaswaas le nughizau. Eemon tigham iigh eta mako. 4 Ndoroome geeg, ve matazi iloŋ ila le tighita Yesu iyozyooz izi nari. Eemon tighilaalo mako. 5 Yesu iboob ila pazi ighe: “Ou geegeu, agham iigh eta, ma mako?” Yes tiyol aliiŋa tighe: “Waii, nigham eta mako kat.” 6 Tauvene i iboob ila pazi muul ighe: “Ighe vene, o asik puugh ila pa waaŋ ziige tau igheen ila pa tapir na. O agham iigh.” Tauvene tisik puugh toozi izila muul. Saawe tau tighe tiyauu izaa, titoova le tirao mako. Pasaa, iigh katini tighoon ila puugh le ivon kat. 7 Mbiwa tau Yesu loolo igheen tooni kat na, ighita gabua tana, ve isaav pa Petrus ighe: “Ewe aat Tiina toit!” Saawe tana, Simon Petrus izuzuum nonoghiiŋa tooni to ŋgoaaŋ izi, ve ighamgham uraat. I ilooŋ saveeŋ tana, ve rekia mon inonogh ghi muul, ve iyaat izila yaa, gha iwai iloŋ ila pa nari. 8 Yes tipot tigharau nari, irau 100 mita ma vene. Tauvene mbiwa siriv tau tileep ila waaŋ na, tigherev puugh tomania iigh, ve titaghon Petrus gha tiloŋ tila pa nari. 9 Tilooŋ kurukia ve tiyaat tizi, ve tighita mberet tomania iigh ighengheen izala yav ŋgilaaŋi. 10 Yesu isaav pazi ighe: “Iigh tau ŋgarig gha agham zi na, agham siriv ilam imoz.” 11 Tauvene Simon Petrus ivot muul ila gha izala waaŋ, ve igherev puugh tomania iigh ilooŋ ilam taan. Iigh tighoon tila puugh le ivon kat. Eemon imotmot mako. Iigh geegeu mako. Tintinazi mon. Tinin zi le irau ndiŋndiŋ ee, aavo tamoot ru saŋavul, ve geege tol ( 153 ). 12-13 Yesu isaav pazi muul ighe: “Mboŋoozo wa. Alam aghan lemim aniiŋ.” I isaav tauvene, ve niima ila pa mberet tomania iigh tawe, ve ireii pazi. Mbiwa tooni eta aavo pakia gha ighasoni ighe: “Yo sei?” ene mako. Tiroi pa ghasoniiŋni. Pasaa, tighilaalo tighe i Tiina toozi. 14 Yesu iburig pa mateegh, ve ivot to mbiwa tooni pai ru ila wa. Ve ite tane imin tol pani.

Yesu ighur Petrus pa uraat muul

15 Yes tighan le isov, ra Yesu ighason Simon Petrus ighe: “Aa Simon, Yoan naatu, mindai? Yo lolom payau kat iliiv zetamŋa siriv tane, ma mako?” Petrus iyol aliiŋa ighe: “Vee! Tiina, yo uwatagh, yau lolog payo.” Yesu isaav pani ighe: “Upan sipsip tsiau paghpaaghu.” 16 Ra Yesu ighasoni muul imin pai ru ighe: “Aa Simon, Yoan naatu, yo lolom payau kat, ma mako?” Petrus iyol aliiŋa ighe: “Vee! Tiina, yo uwatagh: Yau lolog payo.” Yesu isaav pani ighe: “Uŋgin poghania sipsip tsiau.” 17 Ra Yesu ighasoni muul imin pai tol ighe: “Aa Simon, Yoan naatu, yo lolom payau, ma mako?” Petrus ilooŋ Yesu igham ghasoniiŋ tana pani imin pai tol, le loolo ipataŋan. Tauvene iyol aliiŋa ighe: “Vee! Tiina, yo uwatagh gabua naol isov. Yo uwatagh, yau lolog payo.” Yesu isaav pani ighe: “Upan sipsip tsiau. 18 Onoon kat, yau nasaav payo: Saawe tau yo paghum, taum ukat kawaal tsio izaa ve upuus ghom. Ve nugh sindei tau yo ughe ula pani, na ula mon. Eemon murei, saawe tau umin kooŋ, ene pale uraraav nimam, ve ŋeer ite ikat kawaal tsio izaa ve ipuus ghom. Ve nugh tau yo ughe ula pani mako, i pale igham ghom ula pani.” 19 Saveeŋ tane, Yesu isavia izaa to eez tau Petrus pale imaat, ve ipaghazoŋai Maaron eeza tiina. Ve Yesu isaav pani muul ighe: “Utaghon ghau!”

Mbiwa tau Yesu loolo igheen tooni kat

20 Petrus yesuru Yesu tilaagh tila, ve Petrus itoor ghi, ve maata imuul le ighita mbiwa tau Yesu loolo igheen tooni kat na, itaghon zi gha ilam. Muuŋ, saawe tau tilup zi pa ghanghaniiŋ to Pasova, ŋeer tawe ta ipaak Yesu, ve ighasoni pa sei ta pale ighuru ila koiŋa nimazi. 21 Petrus ighita mbiwa tana, ve ighason Yesu pani ighe: “Tiina, mindai pa i tau ilam ne?” 22 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Matam ila pani sov. Isaav ighe yau naghe i ileep le irau namuul nalam, ene yo gabua tsio mako. Ene igheen to yau taug. Yo aat matam iŋgal taum, ve utaghon ghau.” 23 Yesu isaav pani tauvene, tauta murei ra saveeŋ ilaan le irau yes toŋvetaz naol tau tighur ila to Krisi na, ve tighe pa mbiwa tooni tau i loolo igheen tooni kat na, irau imaat mako. Eemon Yesu isaav tauvene mako. Isaav mon tauvene: “Ighe yau naghe i ileep le irau namuul nalam, ene yo gabua tsio mako.” 24 Mbiwa tawe, ta ighit katin gabua isov tana, ve ibodeer zi ila rau tane. Leso ipariaaŋ saveeŋ to Yesu, ve tamtamon tighur ila tooni. Ve yei niwatagh: Saveeŋ tooni, ene onoon kat.

Saveeŋ tau ipasov rau tane

25 Yesu igham uraat katini. Eemon tibood zi tisov ila rau mako. Tibood eŋaeŋa mon. Ve imin ta tibood uraat tooni isov ila rau, kanaŋ rau tana ivot imin ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ le ipavon taan isov, ve siriv lezi niazi mako!