John 1

Iesu Enia Reti Non God

1 Tuai tiroma, Reti atu mo pete toho moiso. Mo lo toho peresi God, ale Reti sei enia God tataholo. 2 Tuai tiroma, enia mo lo toho peresi God, 3 ale hinia, God mo vai na hinau tari, mo sopo te hinau hatea vara mo sopo vaia hinia. 4 Pulo mauri mo lo toho isana. Mauri atu enia mo lavi na malarani mo mai isana tamlohi. 5 Malarani atu mo sasarami na r̃or̃oha. R̃or̃oha atu mo sopo er̃i turuhoroa.

God Mo R̃ule John

6 God mo r̃ule na tamlohi matea mo mai, hijana John. 7 Enia mo mai mo sohena tuetueni matea vara i vereuli na tamlohi hin malarani atu. Mo verea matan vara tamlohi tari la pa rasu malarani atu. 8 Tuetueni atu enia mo sopo malarani atu, pani enia mo mai vara i vereuli malarani atu.

Malarani Mata Varama

9 Malarani atu mo mai na varama, enia mo malarani varar̃uhu. Malarani varar̃uhu atu mo sile na malarani vara tamlohi tari la pa levosahia. 10 Hina purongo vara God mo vai na varama hinia, pani varama mo sopo hitevosahia. 11 Mo mai na nona varama, isan la tavtavuina tataholo, pani la r̃ohu hinia. 12 Pani isan la haratu la lavia, la rasu na hijana, ale enia mo tinar̃ihira vara enira la pa er̃i mai natun God. 13 La mai natun God mata masalon God hasena. La sopo mai natun God na posposi tamlohi mo vora teni na masalo tamlohi.

Reti Atu Mo Mai Tamlohi

14 Reti sei mo mai tamlohi, mo lo toho peresir̃a. Kama hite na hina r̃uhur̃uhu matuvana na maurina moiso, hina r̃uhur̃uhu matuvana non haratu hasena enia mo tai isan Tama, enia pulo r̃omr̃uhu, ale enia pulo retivarar̃uhu. 15 John mo ulo aulu mara, “Hara sei natu, na lo verea vara i pa mai hitahu hiniau, enia mo aulu hiniau, matan enia mo lo toho tiroma tuai hiniau.” 16 Matan nona tavtav mo tavera, ale enr̃a mo isoiso r̃a lo lavi na nona otori r̃uhu matuvana, ale matana, nona r̃omr̃uhu mo lo mar̃ivisihir̃a la lo masurere hinir̃a, 17 matan Moses mo siler̃a na Leu, pani r̃omr̃uhu peresi na retivarar̃uhu la tai isan Iesu Kr̃isto. 18 Te tamlohi mo sopo lo hite God hin te pongi, pani haratu enia God sei mo lo toho na tavalun Tama, enia mo vujangia isar̃a vara God enia mo sohena sava.

John Tamlohi Paptijo

19 Hin rani atu tamlohi tatavera nona Jew la r̃ule na pr̃is peresi na tatua vao Levi enira tuetueni nona pr̃is la lo toho Jerusalem vara la mai la usia isan John vara, “Engko natu Kr̃isto atu teni mo vono?” Ale John mo r̃aramira, 20 mo sopo vunvunia, mo taviti isara mara, “Enau mo sopo Kr̃isto atu!” 21 Ale la usia isana lara, “Ale o to verea vara, engko hare? Engko Elijah teni mo vono?” Pani mo r̃aramira mara, “Mo vono, mo sopo enau.” La mele usia lara, “Engko natu, pr̃ovet atu teni mo vono?” Mo mele verea isara mara, “Mo vono.” 22 Ale la verea isana lara, “Engko hare? O vere kamam hinia matan kama pa er̃i r̃arami la haratu la lo r̃ule kamam. O to vere kamam hiniho vara engko hare.” 23 John mo verea sohen pr̃ovet Isaiah mo vereamara, ‘Enau leo atu mo lo ulo na jara hasetoho, ha vasahi na malele matan vara Moli God i pa hahau hinia!’ 24 Ale tatuara la mai isana enira la tai na vao Pharisee. 25 La mele usi John hinia lara, “Kama rongoho moiso vara engko mo sopo Kr̃isto atu, teni Elijah teni pr̃ovet atu Moses mo verea vara i pa mai, ale vara mo sohena, mata sava ko lo paptijo na tamlohi?” 26 John mo r̃aramira mara, “Paptijo nike, enau na lo vaia na wai purongo, pani matea mo lo turu na livuhamim moiso kamim ka sopo lo hitevosahia, 27 haratu sei i pa mai usuriau enia mo aulu hiniau, ale enau na sopo tataholo vara a uli nar̃ihi na asi eve palona.” 28 La hinau sei la masese na taon Bethany, tavalu vano na wai Jordan. Hin jara atu John mo lo paptijo na tamlohi ea.

Iesu Enia Natu Sipsip Non God

29 Mo mele rani sahe, John mo hite Iesu mo lo hahau mo lo mai isana, mo verea isan vao atu mara, “Eh! Ha kilau vano sevano isan tamlohi sei mo lo mai. Enia natu, Natu Sipsip non God tataholo, enia natu, i pa lavi nar̃ihi na hehe nona tamlohi na varama. 30 Enau na pete vere kamim hinia moiso vara, ‘Tamlohi matea i pa mai hitahu hiniau mo aulu jea hiniau!’ matan mo lo mauri mo lo toho moiso tiroma na noku pongi vora.’ 31 Enau na sopo hitevosahia vara enia hare, pani enau na mai na lo paptijo na wai matan vara enia i pa pala isan Israel.” 32 Moiso, John mo lo vereulia mara, “Na hite Tanumen God mo tai aulu na tuka sohena vomahe matea, mo tau hinia. 33 Tiroma na sopo hitevosahia vara enia hare, pani haratu sei mo r̃uleau vara a paptijo na wai mo vereau hinia mara, ‘Vara o hite na Tanume Tapu i sevuti i tau na tamlohi matea, tamlohi atu natu, ko lo kilau matana. Enia haratu i pa r̃ur̃uni na tamlohi na suihan Tanume Tapu.’ 34 Matan na hitea moiso enau a er̃i verea kamim hinia vara varar̃uhu haranike natu, enia Natun God.”

Andrew Enia Peter La Hite Iesu

35 Mo mele rani sahe, John mo lo turu atu mo lo sorasora peresi na nona tamlohi usuri mo rua hin jara atu. 36 Moiso, John mo hite Iesu mo lo hahau na tavalura, moiso John mo verea isara mara, “Ka hite tamlohi sevano, enia natu, enia Natu Sipsip non God tataholo.” 37 Tamlohi usuri non John lara la rongoa, la vano vahatea vara la pa usuri Iesu. 38 Moiso Iesu mo posi vano isara mo hite vara la lo usuria mara, “Ka opoi na sava?” La r̃aramia lara, “Rabbi, imam mo lo toho epu?” Ale r̃aramin hija nike ‘rabbi’ enia ‘tija’. 39 Moiso mo verea isara mara, “Ha mai, ha pa hitea.” La vano enira tolu Iesu la hite jara atu Iesu mo lo toho ea. Matan alo mo vati na ravravi moiso, ale la lo toho peresia mo sinai mo ravravi jea. 40 Vonara matea atu sei mo rongo John mo lo verera hin Iesu, ale mo usuria enia Andrew, vorain Simon Peter. 41 Hinau tiroma Andrew mo vaia mo vano vara i ale tavaina Simon vara i verea isana vara, “Kama hite tamlohi atu, enia natu pa Tamlohi Jujuri atu!” Tamlohi Jujuri na leon tavtavuin Israel r̃aramina enia ‘Kr̃isto’ na leo mara Greek. 42 Andrew mo verea isana moiso mo lavia mo mai isan Iesu. Moiso Iesu mo verea isana mara, “Engko Simon natun John, pani nake a pa tau na hijam vara Cephas.” R̃aramin hija sei ‘Cephas’ enia ‘Peter’.

Iesu Mo Tovi Philip Peresi Nathanael

43 Mo mele rani sahe Iesu mo vano Galilee. Mo tapai Philip ea, ale mo verea isana mara, “O pa mai noku tamlohi o usuriau!” 44 Philip mo tai hin taon sei Bethsaida, jaran Andrew enia Peter. 45 Philip mo malue vara i ale Nathanael, moiso mo verea isana mara, “Kama tapai pa tamlohi tataholo atu sei Moses mo lo ulia na Leu, ale pr̃ovet sohena la uliuli matana vara i pa mai. Kama hitea enia mara Nazareth, natun Joseph, hijana Iesu.” 46 Pani Nathanael mara mo rongoa mo verea mara, “Nazareth! I vono! Sava hinau i r̃uhu i er̃i malue hin jara atu?” Philip mo r̃aramia mara, “O mai, o pa hitea engko hasem.” 47 La pa lo mai, Iesu mo hitera, mo verea isan Nathanael mara, “Varar̃uhu, na lo hite na tamlohi matea enia mahapin Israel tataholo matea, mo sopo te halu hinia.” 48 Ale Nathanael mo usia mara, “Pani engko ko levosahiau sohena sava?” Iesu mo r̃aramia mara, “Hin rani atu Philip mo sopo lo vano matam, enau na pete hiteho moiso, ko lo sakele na malumalu pulo fig vipahai atu.” 49 Nathanael mo r̃aramia mara, “Tija, engko Natun God tataholo! Engko Supe non Israel!” 50 Iesu mo r̃aramia mara, “Enau na verea purongo vara na hiteho ko lo sakele na pulo fig matea, moiso vahatea purongo ko rasuau, pani o pa mele hite na hina mar̃urahi matuvana, la pa jeu haratu sei ko lo hitera! 51 Varar̃uhu na verea isamim mo isoiso, ha pa hite tuka i roi, moiso ha pa hite na angelo non God la pa lo mai, la pa lo sahe aulu, moiso la pa lo sevuti isan Natun Tamlohi.”

John 2

Lahi Matea Cana

1 Rani mo tolu mo vano moiso, ale tinan Iesu mo lo toho na lahi matea na taon matan Cana na jara Galilee. 2 La usi Iesu tolu na nona tamlohi usuri vara la pa mai hin lahi atu. 3 Pani hin rani atu waen mo isoiso, mo sopo mele tea. Tinan Iesu mo vere Iesu hinia mara, “Mara waen mo isoiso, mo sopo mele tea.” 4 Iesu mo r̃aramia mara, “Eh, nana, mo sopo te nor̃a hinau hinia, matan noku rani mo sopo lo mai.” 5 Tinana mo verea isan la tamlohi tuetueni hin jara atu mara, “Ha vai na sava hinau i pa verea isamim.” 6 Moiso mo kilau vano mo hite na jara wai tatavera mo limarave la vaira na lepa; Jew la lo utu na wai loso mata nora lotu hinira. La er̃i tau na wai i tikeli 50 lita hinira hatehateahi. 7 Iesu mo verea isan la tamlohi tuetueni atu mara, “Ha mar̃ivisira na wai!” Ale la vaia sohena, 8 ale mo verea isara mara, “Ha rengi tea, ha silea isana tamlohi tavera mata hanhani vara i inu rongorongoa.” Ale la vaia sohena mo verea. 9 Pa tamlohi sei mo lo kilau na hanhani mo rongoa vara waen, pani enia mo sopo levosahi te hinau hinia, pani tamlohi tuetueni purongo enira la levosahia, ale mo vano mo tovi pa tamlohi atu vara i pa lahi mo mai isana, 10 mo verea isana mara, “Tarea na lahi, tamlohi lahi mo lo sile na waen r̃uhu mo memeje tiroma vara tamlohi la pa putu makomona hinia, moiso i pa sile na waen mo sopo r̃uhu jea, pani engko ko tau na waen r̃uhu sei vara r̃a pa inua hitahu!” 11 Matamata tavera atu enia tiroma matamata tavera Iesu mo vaia, ale mo vaia na taon Cana na jara Galilee. Iesu mo vuhesi na nona suiha r̃uhur̃uhu isana nona tamlohi usuri ea, ale la tau na nora rasua hinia. 12 Hitahun haratu Iesu mo sahe Capernaum peresi tinana, la tasina tolu na nona tamlohi usuri, vara la pa toho atu te makomo rani.

Iesu Mo Rohi Na Temple

13 Nake mo lo mai mariviti mata hanhani tavera nona Jew la tovia Passover, ale Iesu mo sahe Jerusalem matana. 14 Iesu mo unu na Temple mo hite na vao tamlohi matuvana la lo har̃ehi na buluk, sipsip peresi na vomahe mata malamalai ea. Ale mo hite na tamlohi mata jenjen mania la lo jeni na mania na mania mata silesilea na lolo Temple, la lo sakele na nora tep. 15 Moiso mo vai na maja na oti asihai, mo levuti nar̃ihira peresi na pulara maji mo isoiso na lolon Temple atu. Mo jarai jovi na nora mania, ale mo tipovi na nora tep. 16 Isan la haratu la lo har̃ehi na vomahe mo verea isara mara, “Ha lavi nar̃ihi la hinau nike! Ha sopo vai na Iman Tamaku ima ar̃ear̃ehi matea!” 17 Nona tamlohi usuri la hitea, la mele r̃omr̃omi na sava Retiulia mo verea mara, ‘Noku opoia mata imam mo tavera jea, ale mo joleau vara a kilaua’. 18 Ale tamlohi tavera nona Jew lara, “O pa er̃i vai te matamata hatea nakerihi vara kama pa levosahia vara engko natu, tamlohi tataholo sei vara o pa er̃i vai hinau sei?” 19 Iesu mo r̃aramira mara, “Ha kauti Temple nike, moiso na rani i tolu purongo, a pa mele turuhia.” 20 Moiso tamlohi tatavera nona Jew atu la r̃aramia lara, “La voro Temple nike mata tauni mo ngavulu vati mo limarave (46), pani o pa mele turuhia na rani i tolu purongo sohena sava?” 21 Pani Iesu mo lo retireti na epena sohena Temple matea. 22 Hin rani atu mo mele turu na mateia, nona tamlohi usuri la mele r̃omr̃omi nona retireti atu, ale la rasu na Retitapu peresi na retireti non Iesu.

Iesu Mo Levosahi Na Tamlohi

23 Hin rani atu Iesu mo lo toho Jerusalem na hanhani Passover, vao tavera la rasua vara enia tamlohi atu la lo kilau matana, matan la hite na matamata mo lo vaira. 24 Pani Iesu mo sopo rasura matan mo levosahi na sava mo lo toho na mapura. 25 Tea i sopo er̃i vereulia isana vara tamlohi la sohena sava. Enia mo levosahira moiso.

John 3

Nicodemus Mo Mai Isan Iesu

1 Ale tamlohi tavera matea na vao Pharisee hijana Nicodemus, enia tamlohi aulu matea nona Jew, 2 mo mai isan Iesu na vutepongi matea mo verea isana mara, “Tija, kama levosahia vara God mo r̃uleho vara o vujangi kamam, matan mo sopo te tamlohi hatea vara i er̃i vai na matamata vara God mo sopo toho isana.” 3 Iesu mo r̃aramia mara, “Varar̃uhu na vereho hinia, vara tamlohi la sopo lavi na vora paro tiroma, la pa sopo er̃i hitevosahi mauri atu God mo aulu hinia.” 4 Nicodemus mo usia mara, “Pani tamlohi mo vajiaha moiso i pa mele vora sohena sava? I pa er̃i mele unu na pangen tinana vara i pa mele vora teni i vono?” 5 Iesu mo r̃aramia mara, “Varar̃uhu, varar̃uhu na verea isam vara te tamlohi i sopo vora na wai peresi na Tanumen God, i pa sopo er̃i unu hin mauri atu God mo aulu hinia. 6 Tamlohi la sile na mauri tamlohi isan natura, pani Tanumen God mo lo sile mauri atu mo tai isana. 7 Ha sopo mar̃urahi hin noku reti sei, na lo verea isam vara ha pa lavi vora paro atu mo tai na tuka. 8 Tanumen God hasena mo lo sile na mauri paro. Tanumen God mo sohena langi sei mo lo sere mo vano na jara mo opoia, ko rongoa, pani ko sopo levosahia vara mo tai epu teni na sava jara mo lo vano ea.” 9 Nicodemus mo usia mara, “La hinau sei la pa sohen haratu sohena sava?” 10 Iesu mo r̃aramia mara, “Engko natu, tija nona tavtavuin Israel, pani ko sopo lo levosahi la hinau sei mata sava? 11 Varar̃uhu na verea isam, kama lo vereuli na sava kama levosahira, matan kama hasemam hitera, pani ka sopo rasu nomam vereulia sei. 12 Vara a vere kamim na hinau mata varama, pani ha sopo rasuau, ha pa rasuau sohena sava vara a vere kamim na hinau matan na tuka? 13 Tea mo sopo lo sahe na tuka, ale i mele sinai, pani Natun Tamlohi hasena, enia mo tai atu mo sinai nike. 14 Sohen tuai Moses mo tahe na mata mo vaia na bronze na tano koru, ale sohen haratu natu la pa tahe Natun Tamlohi aulu, 15 vara sava tamlohi mo tau na nona rasua isana, enia i pa lavi na mauri tui. 16 Matan God mo opoi na tamlohi na varama sohen harihi: mo sile Natuna sei enia vorahese, vara sava tamlohi mo rasua i pa sopo vano na komo, pani i pa lavi na mauri tui. 17 Matan God mo sopo r̃ule Natuna na varama vara i ari na tamlohi, mo vono. Mo r̃ulea vara i jurira hinia. 18 Haratu mo rasu na Natun God enia i pa sopo lavi na talai, pani isan la haratu la sopo rasua, God mo pete tau na nora talai moiso matan la sopo rasu na hijan Natun God vorahese. 19 Pulo nora talai mo sohen harihi: matan malarani mo mai na varama, pani tamlohi la opoi na r̃or̃oha mo tavera mo jeu na malarani matan nora vavahinau la hehe. 20 Pani la haratu la lo vai na hehe la pa sopo er̃i mai na malarani, la r̃ohu vara la mai na malarani matan vara i vono, malarani i pa vuhesi na nora hehe. 21 Pani la haratu la lo oloolo na retivarar̃uhu na maurira, enira la pa mai na malarani, matan vara i vujangia vara nora vavahinau la tai isan God.”

John Mo Vereuli Iesu

22 Hitahun harihi, Iesu tolu na nona tamlohi usuri, la mai na jara Judea. Enia mo lo toho peresira makomona, ale mo lo paptijo na tamlohi. 23-24 Hin rani atu la sopo lo tau John na ima r̃ilangi, enia mo lo paptijo na tamlohi la lo mai isana na jara Aenon mariviti Salim mata wai mo mar̃ivi ea. 25 Hin rani atu tamlohi usuri non John la lo vasvas peresi na Jew matea mata nora posposi mata hoje vara la vokevoke. 26 Ale la mai isan John la verea isana lara, “Tija, pa tamlohi atu ko lo verea hin rani atu, na tavalu wai Opae Jordan, nakerihi mo lo paptijo na tamlohi, moiso tamlohi tari la lo marongia.” 27 John mo r̃aramira mara, “Tea i sopo er̃i vai te hinau hatea, pani vara God mo tinar̃ihia, enia i pa er̃i vaia. 28 Kamim ka levosahi na sava na pete verea isamim moiso vara enau, mo sopo Kr̃isto atu, pani God mo r̃uleau vara a mai tiroma hinia. 29 Ka sopo levosahia vara tamlohi i pa lahi natu, mo lahi na har̃ai, pani tapalan tamlohi atu mo avulahi vara mo rongo na leona, ale vara i turu mariviti isana. Enia natu, noku avulahi tavera mo vano sohena natu. 30 Enia hijana i pa mai i mele aulu jea, pani hijaku i pa lo sivo atano jea.

Haratu Mo Tai Na Tuka

31 Haratu mo tai na tuka, enia mo aulu na tamlohi tari. Haratu mo tai na varama, enia non varama, ale enia mo er̃i vere na hinau na varama purongo. Pani haratu mo tai na tuka mo aulu na tamlohi tari. 32 Mo lo vere na sava mo hitera, mo rongora, pani tamlohi la sopo rasua. 33 La haratu la rasua enira la verea vara God enia varar̃uhu. 34 Matan God mo r̃ule Natuna vara i vere na nona reti, matana, mo sile vevuhi na suiha Tanumena isana. 35 Tama sei, mo opoi Natuna, ale mo tau na hinau tari na limana vara i aulu hinira. 36 Haratu mo rasu Natuna mo pete lavi na mauri tui moiso. Pani haratu mo sopo oloolo hin Natuna, i pa sopo er̃i lavi mauri tui atu, matan talai lolokoru non God mata hehe mo lo toho isana.”

John 4

Har̃ai Mara Samaria Matea

1 Na rani Iesu mo levosahia vara Pharisee la rongoa moiso vara tamlohi la lo usuria, la jeu la haratu la lo usuri John, 2 mo r̃uhu vara ha levosahia vara Iesu hasena mo sopo paptijo na tamlohi, pani nona tamlohi usuri hasera la lo paptijo na tamlohi, 3 ale matana, Iesu mo malue Judea mo mele vano Galilee. 4 Hin rani atu mo lo hahau roto Samaria, 5 mo hahau mo mai Samaria na taon matan Sychar mariviti hin lepa atu sei tuai Jacob mo silea isan natuna Joseph. 6-8 Wel atu Jacob mo helia tuai mo pa lo toho ea, ale Iesu mo sakele na tavaluna matan mo hahau jara peravu mo malokoloko. Ale na livuha rani, tamlohi usuri non Iesu la vano vara la voli te hanhani na taon. Har̃ai mara Samaria matea mo mai vara i utu te wai na wel. Iesu mo usia isana mara, “O er̃i utu te maku wai?” 9 Har̃ai atu mo r̃aramia mara, “Engko Jew matea, ale enau har̃ai mara Samaria! Vara sava engko ko usiau vara a utu te mam wai?” Mo usia sohena matan mara Judea peresi na mara Samaria la lo hitelehilehira. 10 Moiso Iesu mo r̃aramia mara, “Engko ko sopo levosahi na sava God mo opoia vara i silea isam. Ale engko ko sopo levosahia vara harepu nahai mo lo usiho na wai mata i inua. Vara o pa lo levosahia, o pa usiau na wai sei mo sile na mauri.” 11 Ale har̃ai atu mo usia isana mara, “Tapala, mo sopo te nom baket, ale wel sei mo sivo atano. O pa er̃i utu wai atu mo sile na mauri epu? 12 Pimam Jacob mo heli wel sei matamam, moiso enia peresi na vaona peresi na pulana maji palovati tari la inu hinia. Engko o pa er̃i jeu na sava Jacob mo vaia?” 13 Iesu mo r̃aramia mo verea mara, “Tamlohi tari la lo inu wai sei la pa mele mar̃ohu. 14 Pani la haratu vara la inu na wai a pa silea, la pa sopo er̃i mele mar̃ohu na rani sei la pa mai. Wai atu a pa silea enia patu wai sei mo sile na mauri tui.” 15 Ale har̃ai atu mo r̃aramia mara, “Tapala, o sileau a inu wai atu matan vara a sopo mele mar̃ohu vara a pa mele mai hin wel nike.” 16 Ale Iesu mo verea isana mara, “O vano o lavi tuam i mai.” 17 Har̃ai atu mo r̃aramia mara, “Enau mo sopo te tuaku.” Iesu mo verea isana mara, “Ko verea ko varar̃uhu, mo sopo te tuam. 18 Engko ko lahi, ale tuam mo lima moiso, ale nake tamlohi atu ko lo toho peresia enia mo sopo tuam tataholo. Haratu ko verea mo varar̃uhu.” 19 Ale har̃ai atu mo verea isana mara, “Moli, na hitevosahia vara engko pr̃ovet matea. 20 Pimam la lo lotu na vutivuti nike, pani kamim Jew ka vara Jerusalem purongo enia jara tataholo vara tamlohi la lo lotu ea.” 21 Ale Iesu mo verea isana mara, “O rasuau, pongi matea mo lo mai vara ha pa sopo mele lotu Tama hin vutivuti nike teni Jerusalem. 22 Kamim mara Samaria, ka sopo levosahia varar̃uhu vara ka lo lotu hare. Pani kamam Jew, kama levosahi God atu kama lo lotua. Hin na mahapi Jew God i pa juri na varama. 23 Pani pongi matea mo lo mai, ale mo tapulo moiso vara la haratu la lotu varar̃uhu, la pa lotu Tama sohena Tanumena mo vujangira na malele retivarar̃uhu. Tama mo lo ale na tamlohi sohen harihi vara la lotua. 24 God enia Tanume, la haratu sei la lotu God la pa lotua sohena Tanumena i pa tiromara vara la pa usuri na malele retivarar̃uhu.” 25 Har̃ai atu mara, “Enau na levosahia vara Tamlohi Jujuri i pa mai, enia natu kama tovia Kr̃isto. Ale hin pongi atu vara i mai, i pa vere mamahuni na hinau tari isamam.” 26 Iesu mo verea mara, “Enau natu, tamlohi atu mo lo toho jejeu. Na lo retireti isam nakerihi.” 27 Vahatea atu, tamlohi usuri non Iesu la mele hilu, moiso la mar̃urahi tavera matan Iesu mo lo retireti peresi na har̃ai matea. Pani te vonara mo sopo usia vara, ‘Ko opoi na sava?’ teni ‘Mata sava ko lo retireti isan har̃ai nike?’ 28 Moiso har̃ai atu mo tau nona jara wai, ale mo mele maro hilu mo vano na taon. Mo verea isana tamlohi mara, 29 “Ha mai! Ha hite na tamlohi matea sei mo vereau na hinau tari na vaira moiso. Korong enia natu, Kr̃isto atu teni?” 30 Ale tamlohi tari hin taon atu la vano la hite Iesu. 31 La hinau atu la lo vano, moiso tamlohi usuri non Iesu la lo verea isana lara, “Tija, o hani te hinau.” 32 Pani Iesu mo verera hinia mara, “Haku hinau kamim ka sopo levosahia te hinau hinia.” 33 Nona tamlohi usuri la lo usiusira hinia lara, “Tea mo sile te hanhani isana teni mo vono?” 34 Pani Iesu mo verea isara mara, “Haku hinau, enia mata a vai na masalon God. Enia natu, mo r̃uleau, ale enau a pa vai vevuhi na nona vavahinau sei mo taua isaku vara a vaira. 35 Ha sopo verea vara vitu mo vati mo lo toho vara i tikeli na asitauni. Pani enau na lo vere kamim hinia vara ha to kilau vano, ha pa hite vara isa la jea la lo mena mata lavi na asitauni moiso. 36 Tamlohi asitauni la lo lavi na volira, mata la lo vu na vua mata mauri tui. La haratu la lo hapor̃ahi na piri peresi la haratu la lavi na vua asitauni la pa avulahi jea na jara matea. 37 Hin haratu reti nike mo varar̃uhu, ‘Hai la hapor̃ahi na piri, hai la lavi na vua asitauni.’ 38 Enau na lo r̃ule kamim vara ha pa lavi na vua asitauni na isa sei tamlohi tinapua la vai na voko r̃ilangi ea moiso.”

Mara Samaria La Rasu Iesu

39 Vao tavera mara Samaria hin taon atu la tau na nora rasua hin Iesu matan har̃ai atu mo vere mara, “Tamlohi nike, mo vereau na hinau tari na vaira moiso.” 40 La mai la usia isana vara i lo toho na taon nona mara Samaria. Ale mo lo toho ea mata rani mo rua. 41 Ale vao tavera mara Samaria la tau na nora rasua hin Iesu, mata sava la rongoa mo lo verea. 42 La verea isan har̃ai atu lara, “Kama sopo rasu Iesu matan la hinau atu ko lo verea isamam purongo, pani matan kama hasemam rongoa, ale kama levosahia mo r̃uhu vara enia natu, Jujuri mata Varama!”

Tamlohi Tavera Matea Mo Rasu Iesu

43 Mo mele rani mo rua tinapua moiso, mo malue mo vano Galilee, 44 matan Iesu mo verea moiso vara tamlohi la pa oloolo na pr̃ovet na jara tari, pani mo sopo na jarara tataholo, 45 ale mo sinai Galilee, ale mara Galilee atu la avulahi na nona mai matan la hite la hinau tari atu mo lo vaia Jerusalem na hanhani Passover ea matan enira sohena la sahe Jerusalem mata hanhani ea. 46 Ale hin rani atu mo lo toho Galilee, mo mele hilu mo vano Cana taon sei mo posi na wai mo mai waen ea tiroma. Ale tamlohi tavera matea atu Capernaum natuna mo rojo. 47 Pa tamlohi tavera mo rongo vara Iesu mo tai Judea mo mai Galilee moiso, mo vano vara i usia r̃ilangi vara i er̃i vai mamahuni natuna. 48 Iesu mo verea isan tamlohi tavera atu mara, “Kamim tamlohi, i pa sopo te nomim rasua vara ha sopo hite na matamata tavera peresi na hina mar̃urahi!” 49 Pani tamlohi atu, mo r̃aramia mara, “Moli! O er̃i mai vila? Vara i vono, natuku i pa mate!” 50 Iesu mo r̃aramia mara, “Natum i pa mauri. O mule, o vano isana!” Tamlohi atu mo rasu na sava Iesu mo verea isana, ale mo tapulo mule. 51 Te slev non tamlohi tavera atu la tapaia na malele, ale la verea isana lara, “Natum mo mele r̃uhu moiso!” 52 Mo usira mara, mo mele r̃uhu nangisa, ale la r̃aramia lara, “Seserei atu mo malue isana nanovi na matan alo matea.” 53 Vahatea taman uluvou atu mo r̃omr̃omia vara matan alo matea nanovi Iesu mo verea isana mara, “Natun i pa mauri!” Ale tamlohi atu peresi na vao imana la tau na nora rasua hin Iesu. 54 Matamata tavera sei enia harua matamata Iesu mo vaia hin rani atu, hitahun haratu mo malue Judea mo vano Galilee.

John 5

Tamlohi Rojoa Matea

1 Hitahun la hinau sei, Iesu mo sahe Jerusalem mata hanhani tavera matea nona Jew. 2 Na lolon Jerusalem paltungu tavera matea la vaia mata loloso mo lo toho ea na leon tavtavuin Israel la tovia Bethsaida. Mo lo toho mariviti na matarua matea mata sipsip sei la tauhasehira mata malamalai vara la lo unu na rope Temple atu. Paltungu atu la voro na palapala mo lima mo r̃alihia. 3-4 Tamlohi matuvana la rojo, la haratu la matavuso, la haratu tavalu epera la mate, la haratu epera la mate, sohen la papao, la lo juruvi r̃alihi paltungu sei. 5 Na pahisan paltungu tavera atu, tamlohi matea tavalu epena mo mate mata tauni mo ngavulu tolu mo limaravtolu (38). 6 Ale Iesu mo hite tamlohi sei mo hitevosahia vara enia tavalu epena mo mate mata tauni matuvana moiso, ale mo usia isana mara, “Eh, ko opoia vara o r̃uhu teni mo vono?” 7 Ale tamlohi atu mo r̃aramia mara, “Tapala, mo sopo te tapalaku vara i pa er̃i tauau na lolo paltungu hin rani atu wai mo lo vali. Na vaihitea vara a pa sivo tiroma, pani tamlohi tinapua la lo sivo tiroma hiniau.” 8 Iesu mo verea isana mara, “O lavi na epam o hahau!” 9 Vahatea tamlohi atu mo mele r̃uhu. Mo lavi na epana mo tapulo hahau r̃alihi. Rani atu hinau atu mo masese hinia, enia Sabbath matea. 10 Moiso tamlohi tavera nona Jew la hite tamlohi atu mo lo r̃alihi mo lo lavi na epana, la verea isana lara, “Haranike Sabbath nahai! Tea i sopo er̃i lavi na epa i lo hahau na Sabbath!” 11 Pani mo r̃aramira mara, “Tamlohi atu mo vaiau na r̃uhu mo verea isaku vara a lavi na epaku a hahau.” 12 La usia isana lara, “Sava tamlohi natu, mo vereho vara o pa lavi na epam o hahau?” 13 Pani enia mo sopo levosahia vara Iesu enia hare, ale Iesu mo malue moiso mata vao hin jara atu. 14 Hitahun haratu, Iesu mo tapai tamlohi atu na lolo Temple, ale mo verea isana mara, “Engko ko r̃uhu moiso, pani o sopo mele vai te hehe, vara i vono te hinau i mele sati jea i pa tikeliho.” 15 Ale tamlohi atu mo malue mo vano mo verea isana tamlohi tavera nona Jew mara Iesu natu, mo vaia mo r̃uhu. 16 Ale matana, tamlohi tavera nona Jew la tapulo tipahi Iesu matan mo vai na hinau sohena na Sabbath. 17 Pani Iesu mo verea mara, “Tamaku mo lo vavahinau mo tikeli nakerihi, ale enau sohena na lo vavahinau.” 18 Ale matan haratu, tamlohi tavera nona Jew la vaihitea r̃ilangi vara la vilimateia. Mo sopo matan haratu vara mo lo tope na Sabbath purongo, pani matan mo lo verea vara God enia Tamana, retireti atu mo vaia enia mo tataholo hin God.

Suiha Non Natun God

19 Iesu mo r̃aramira mara, “Varar̃uhu na verea, Natun Tama hasena i sopo er̃i vai te hinau hatea, pani haratu purongo sei mo hite Tamana mo lo vaia tiroma, ale enia i pa vaia. Matan sava hinau Tamana mo lo vaia, Natuna sohena i pa vaia. 20 Matan Tama mo opoi Natuna, ale mo vujangia na hinau tari enia mo lo vaia. Tama i pa mele vujangi na hinau matuvana la jeu haranike isana matan vara ha pa mar̃urahi tavera. 21 Mo sohen Tama mo sauteterahi na mate mo silera na mauri, ale Natuna sohena i pa sile na mauri isan hare enia mo opoia. 22 Tama mo sopo ari te tamlohi, pani mo tau na aria mata tamlohi tari isan Natuna, 23 matan Tama mo opoia vara tamlohi tari la oloolo hin Natuna sohen la lo oloolo hinia. Vara tea mo sopo oloolo hin Natuna, mo sohena mo sopo oloolo hin Tama sei mo lo r̃ulea. 24 Varar̃uhu na verea isamim, vara harepu mo rongo na noku reti, ale mo rasu haratu mo r̃uleau, enia mo pete lavi na mauri tui moiso, enia i pa sopo lavi na talai hin pongi atu, pani mo malue moiso na mateia, ale mo lavi na mauri. 25 Varar̃uhu na verea isamim, pongi matea mo lo mai, mo pete mai moiso, vara mate la pa rongo na leon Natun God, moiso la haratu purongo sei la tapurongo isana, la pa mauri. 26 Ale matan Tama enia pulo mauri enia mo sile Natuna vara enia sohena, i pa lavi pulo mauri atu. 27 Moiso, mo silea vara Natuna i lavi na suiha vara i ari na tamlohi, matan enia Natun Tamlohi. 28 Ale ha sopo mar̃urahi matan hinau sei! Matan pongi matea mo lo mai vara la haratu la lo toho na taptap la pa rongoa na leon Natun Tamlohi, 29 ale la pa malue, la haratu la vai na hina r̃uhu la pa sauteterahi la vano na mauri, la haratu la lo vai na hina hehe la pa sauteterahi la lavi na talai.

Retivuhesi Non Iesu

30 Enau haseku a sopo er̃i vai te hinau. Haratu mo lo r̃uleau, enia mo vereau vara a pa ari sohena sava. Enau na ari tataholo matan na lo oloolo hinia, ale na sopo vai na masaloku matan na lo vai na masalona. 31 Vara a lo vereau enau haseku, tamlohi la pa sopo rasua vara na lo varar̃uhu. 32 Tamlohi tinapua matea mo lo vere na hinau varar̃uhu mataku. Ale na levosahia vara la hinau atu mo lo verera mataku enira la varar̃uhu. 33 Kamim ka r̃ule na tamlohi la vano isan John moiso, ale enia mo vereuli na retivarar̃uhu mataku isara, 34 pani na sopo turu na vereulia nona tamlohi mataku, pani na lo vere la hinau sei matan vara ha pa er̃i juri hinira. 35 Ale John enia lamu matea mo lo hani mo memera, ale kamim ka lo avulahi jea mata makomo rani na memerana. 36 Pani hinau matea mo mele r̃uhu jea, mo jeu vereulia atu John mo lo verea mataku. La hinau atu Tama mo silea isaku vara a vaira, enira natu, la vujangia vara Tama hasena mo lo r̃uleau. 37 Ale Tama sei mo lo r̃uleau, enia mo lo vereau, pani kamim ka sopo lo rongo na leona teni hitea hin te rani. 38 Ale ka sopo lavi na nona reti na mapumim matan ka sopo rasu haratu mo lo r̃uleau na mai. 39 Kamim ka lo ale na Retiulia matan ka r̃omia vara hinira ha pa lavi na mauri tui. Retitapu sei la lo vereuliau, 40 pani ka r̃ohu vara ha mai isaku mata mauri tui. 41 Na sopo lavi na oloolo nona tamlohi mataku, 42 pani na levosahi kamim vara mo sopo te vonamim hatea i opoi God. 43 Na lo mai na suiha hijan Tamaku, pani ka lo tipahiau. Vara te tamlohi i mai na hijana hasena, kamim ha pa avulahi vara ha lavia. 44 Ha pa rasu sohena sava matan kamim, ka lo opoia vara tea i sile na oloolo isan te vonamim, ale ka sopo opoia vara God hasena i pa sile na oloolo isamim. 45 Ha lo levosahia vara enau a pa sopo retitalai hin kamim isan Tama! Pani Moses sei, ka lo tau na nomim r̃omtoho hinia, enia i pa retitalai hin kamim. 46 Varar̃uhu, vara ha rasu Moses varar̃uhu, ha pa rasuau, matan enia mo uliuli mataku. 47 Pani vara ka sopo er̃i rasu na sava Moses mo ulia, ha pa er̃i rasu na noku reti sohena sava?”

John 6

Iesu Mo Vahani Na Tamlohi

1 Hitahun la hinau sei, Iesu mo vano na tavalu tasin Galilee la tovia Tiberias. 2 Vao tavera la lo usuria matan la hite na matamata tavera mo lo vaia isana tamlohi rojoa la mele r̃uhu. 3 Ale matan vao atu Iesu tolu na nona tamlohi usuri la sahe aulu na vutivuti, ale la sakele ea. 4 Pongi Passover hanhani tavera nona Jew mo lo mai. 5 Hin rani atu, Iesu mo hite na vao tavera la lo mai isana, mo usia isan Philip mara, “R̃a pa lavi te hanhani epu vara r̃a pa vahani vevuhi la tamlohi nike hinia?” 6 Iesu mo verea sohena isan Philip vara i vaihitea matan enia mo levosahia moiso vara i pa vai na sava. 7 Philip mo r̃aramia mara, “Voli tamlohi matea mata rani mo ngavulu sangavulu rua i sopo er̃i navu vara i vahanira hatehateahi na makomo pereti!” 8 Vonara, tamlohi usuri non Iesu matea, hijan Andrew, enia tasin Simon Peter, mo verea isana mara, 9 “Natirihi matea nahai, mo lavi na pereti vavarihi mo lima la vaia na piri barley peresi na maji mo rua, pani haratu mo r̃uhu na sava isan la tamlohi nike?” 10 Iesu mo vere mara, “Ha vere na tamlohi tari la saksakele nike!” Mo verea sohena matan r̃uvur̃uvu r̃uhu hin jara atu mo mar̃ivi. Evi tamlohi purongo la lo sakele atu mo tikeli tari vaha lima (5000). 11 Ale Iesu mo lavi pa la pereti atu mo vere meje isan God matara, moiso mo asease na pereti isan la haratu la lo sakele. Mo lavi la maji atu mo vaia sohena. Mo vahani na tamlohi, la hanhani sohen la opoia, la masu. 12 Hitahun haratu enira mo isoiso la masu, Iesu mo vere na nona tamlohi usuri vara la takonahi na sopesope hanhani vara tea i pa sopo sati purongo. 13 Tamlohi non Iesu, la sohoni na tanga tavera mo sangavulu r̃omana mo rua na sopesopen la pereti atu mo lima. 14 Hitahun matamata tavera atu Iesu mo vaia, tamlohi la tapulo verea vara, “Tamlohi nike, enia pr̃ovet atu Moses mo lo verea vara i pa sinai na varama!” 15 Moiso Iesu mo hitevosahia vara la pa ngurunguru isana vara la pa tahea nora supe. Ale matana, mo rovo mo sahe aulu na vutivuti vara i toho enia hasena.

Iesu Mo Hahau Na Pusa Tasi

16 Hin ravravi atu tamlohi usuri non Iesu la sevuti sivo na tasin Galilee, 17 moiso la vele na boti matea, la tapulo sua roto na tasi matan Capernaum, ale mo r̃or̃oha moiso, Iesu mo sopo lo sinai isara, 18 ale langi matea mo tapulo sere mo r̃ilangi, mo vaia mo tasiha. 19 Nona tamlohi la sua, la jeu na kilometre mo limarave moiso, ale la hite Iesu mo lo hahau na pusa tasi mo lo mai isara, la matahu tavera matana. 20 Pani Iesu mo verea isara mara, “Enau sei! Iesu! Ha sopo matahu!” 21 Nona tamlohi la opoia vara i vele na boti, ale vahatea purongo boti atu mo lo hoso hin jara atu la lo vano matana.

Iesu Enia Pereti Mata Mauri

22 Mo mele rani sahe, la vao atu la lo toho na tavalu tasi boti mo tai isara, la levosahia vara mo sopo mele te boti tinapua i lo toho atu, la levosahia vara Iesu mo sopo vele hin boti rihirihi atu peresi na nona tamlohi usuri, pani enira hasera purongo la malue. 23 Hin rani atu, boti hai nona mara Tiberias la hoso mariviti hin jara atu Iesu mo lo vere meje mata hanhani ea. 24 Ale vahatea purongo, la levosahia vara Iesu peresi na nona tamlohi usuri la sopo toho atu. Ale la vele hin la boti atu la sivo Capernaum vara la ale Iesu. 25 Ale la vano la tapaia na tavalu tasi, la usia isana lara, “Tija, ko pa mai nangisa?” 26 Iesu mo r̃aramira mara, “Varar̃uhu na verea isamim, ka sopo aleau mata matamata tavera ka lo hitera, pani matan ka lo hani vevuhi na hanhani ka opoia vara ha hanira. 27 Ha sopo kalvono mata hanhani sei i pa tihai purongo, pani ha vavahinau matan hanhani sei i pa sopo er̃i tihai ale i pa sile na mauri tui. Natun Tamlohi i pa sile kamim hin hanhani atu matan, Tama mo tinar̃ihia vara enia i vaia.” 28 Vao atu la usia lara, “Sava hinau tataholo natu, God mo opoia vara kama pa vaia?” 29 Iesu mo r̃aramira mara, “Vavahinau sei God mo opoia mo sohen harihi: vara ha tau na nomim rasua hin haratu mo lo r̃ulea.” 30 La r̃aramia lara, “Sava matamata o pa vaia, matan vara kama pa tau na nomam rasua hiniho? Engko o pa vai na sava? 31 Pimam tuai la hani na mana na tano koru. Sohen la ulia na Retiulia vara, ‘Mo silera na pereti mo tai na tuka vara la hania’.” 32 Iesu mo verera hinia mara, “Varar̃uhu na verea isamim, Moses mo sopo sile na pereti mo tai na tuka isamim, pani Tamaku natu mo lo sile kamim na pereti varar̃uhu sei mo tai na tuka. 33 Pereti atu God mo silea enia haratu mo tai na tuka, matan vara i sile na mauri na varama.” 34 Ale la tamlohi atu la verea lara, “Moli, tarea o pa sile kamam hin pereti atu!” 35 Iesu mo r̃aramira mara, “Enau pereti atu mo lo sile na mauri! Vara tea i mai isaku i pa sopo er̃i mele marohati. Mo sopo tea vara i tau na nona rasua hiniau i pa mele mar̃ohu. 36 Na verea isamim moiso vara kamim ka hiteau, pani ka sopo lo rasuau! 37 La haratu enira mo isoiso Tama mo lo sileau hinira la pa mai isaku. Ale haratu mo mai isaku a pa sopo tipahia. 38 Matan enau na sevuti na tuka vara a pa vai na masalon God. Na sopo mai vara a pa vai na masaloku haseku. 39 Hara nike masalon haratu mo lo r̃uleau, vara a sopo vaitihai te vonan la haratu mo lo sileau hinira, pani enau a pa sauteterahira na pongi hitahu. 40 Masalon Tamaku mo sohen harihi, mo opoia vara la haratu la hite Natuna, la pa tau na nora rasua isana, ale vara la lavi na mauri tui. Ale na pongi hitahu, enau a pa sauteterahira.” 41 Ale tamlohi tavera nona Jew atu la tapulo ngutungutu matan mo verea vara, ‘Enau natu, pereti atu mo tai na tuka!’ 42 Ale la verea lara, “Avei, tamlohi akerihi, enia Iesu natun Joseph sei teni mo vono? Enr̃a r̃a levosahi tamana enia tinana, pani mo pa vere vara enia mo tai na tuka sohena sava?” 43 Iesu mo verea isara mara, “Ha sopo mele ngutungutu! 44 Tama mo r̃uleau, ale masalon Tama hasena sei mo vai na tamlohi i er̃i mai isaku, vara i vono, i pa sopo tea i er̃i mai isaku. Pani vara tea i mai isaku, a pa sauteterahia na pongi hitahu. 45 Sava sei la uli na reti nona pr̃ovet tuai lara, ‘God i pa vujangira enira mo isoiso’. Ale la haratu la lo tapurongo hin Tama, la pa lavi na levosahi isana, enira la pa mai isaku. 46 Haratu hasena sei mo tai isan God mo hite Tama atu. Mo sopo mele te tinapua vara i hite Tama hin te pongi. 47 Varar̃uhu na verea vara la haratu la lo tau na nora rasua hiniau, la pete lavi na mauri tui moiso. 48 Enau pereti atu mo lo sile na mauri! 49 Pimim tuai la hani na mana na tano koru, ale la mate. 50 Pani pereti atu mo lo tai na tuka mo sevuti matan vara tea vara i hania i pa sopo er̃i mate hin te pongi. 51 Enau pereti mauri atu mo tai na tuka! Vara tea i hani pereti atu enia i pa mauri jejeu. Pereti mauri atu a pa silea isana tamlohi na varama, enia epeku.” 52 Ale, tamlohi tavera nona Jew atu la r̃ohu hin Iesu la tapulo vauriuri isara hasera lara, “Sohena sava natu, tamlohi nike i er̃i siler̃a na epena vara r̃a hania?” 53 Iesu mo verea isara mara, “Varar̃uhu na verea isamim, vara ha sopo hani na epen Natun Tamlohi, ale vara ha sopo inu na r̃aena, i pa sopo te mauri varar̃uhu hin kamim. 54 Pani haratu mo hani na epeku, mo inu na r̃aeku, enia mo pete lavi na mauri tui moiso, ale enau a pa sauteterahia na pongi hitahu. 55 Epeku, enia hanhani varar̃uhu, ale r̃aeku, enia wai inu varar̃uhu. 56 Vara tea i hani na epeku, ale i inu na r̃aeku, enia i pa toho hiniau, enau a pa toho hinia. 57 Tama sei mo r̃uleau, enia mo lo mauri, ale enau na lo mauri matana. Nake, tamlohi tari sei la haniau la pa mauri mataku. 58 Pereti nike, mo tai na tuka mo sinai, mo sopo sohen haratu pimim la hania tuai matan enira la mate, pani hare mo hani pereti nike, i pa mauri jejeu.” 59 Iesu mo lo retivujavujangi na ima lotu nona Jew Capernaum na rani mo lo vere la hinau sei.

La Vahar̃i Hinia

60 Nona tamlohi usuri matuvana la rongo nona reti atu lara, “Avei, hara sei mo lo vere na sava sei?” 61 Iesu mo levosahia vara nona tamlohi usuri la lo ngutungutu, ale mo usira mara, “Ka rongo hinau sei mo sati? 62 I pa sohena sava vara ha hite Natun Tamlohi i mele sahe na tuka sei mo tai ea mo sinai? 63 Tanumena enia natu, mo lo sile na mauri! Suiha tamlohi i sopo er̃i vai te hinau. Noku reti na lo verea isamim, la tai isan Tanume atu sei mo lo sile na mauri. 64 Pani te vonamim la sopo rasuau.” Iesu mo verea sohena matan na pongi tiroma mo levosahia moiso vara harepu i pa rasua, ale harepu i pa turuposi hinia. 65 Ale Iesu mo mele verea mara, “Matan haratu na verea isamim moiso vara, ‘I pa sopo tea i er̃i mai isaku vara Tama enia i sopo tinar̃ihia vara i mai tiroma’. ” 66 Matan la hinau sei Iesu mo verera, nona tamlohi usuri matuvana la vahar̃i hinia, la sopo mele usuria. 67 Iesu mo usi la nona tamlohi usuri atu tupu sangavulu r̃omana mo rua (12) mara, “Kamim sohena ha pa rovo hiniau?” 68 Simon Peter mo r̃aramia mara, “Moli, mo sopo mele te tamlohi vara kama pa er̃i vano isana. Nom reti la sile na mauri tui. 69 Kama rasuho, kama levosahia mo r̃uhu nake vara engko natu, tamlohi atu mo tapu non God!” 70 Iesu mo verea isana nona tamlohi mara, “Na vir̃oni kamim tupu sangavulu r̃omana mo rua (12) pani vonamim matea enia tanume sasati matea!” 71 Iesu mo lo vere hinau sei matan Judas natun Simon Iscariot matan hitahu i pa halu na hijan Iesu, hina purongo hin haratu vara enia mo vonan la tupu sangavulu mo rua (12) atu, tamlohi non Iesu.

John 7

Tasin Iesu La Sopo Rasua

1 Iesu mo hahau r̃alihi Galilee, pani mo sopo vano mariviti Judea matan tamlohi tavera nona Jew la opoia vara la vilimateia. 2 Hanhani tavera nona Jew la tovia Tabernacle, pongina mo lo mai mariviti. 3 Ale tasin Iesu la lo verea isana lara, “O vano Judea matan vara nom tamlohi usuri la pa er̃i hite na nom matamata tavera sei ko lo vaira. 4 Vara tamlohi matea mo opoia vara tamlohi la levosahia, i pa turu na naho tamlohi, i pa sopo jarohi na nona vavahinau. Vara ko lo vai la hinau atu varar̃uhu, mo r̃uhu vara o vai na nom vavahinau na naho tamlohi.” 5 Tasina sohena la sopo lo rasua. 6 Pani Iesu mo r̃aramira mara, “Noku pongi mo sopo lo mai, pani kamim ka tatamahu na rani tari. 7 Tamlohi varama la pa sopo tipahi kamim, pani la pa tipahiau matan na lo vereuli na nora sasati la lo vaira. 8 Kamim hasemim, ha sahe hin hanhani tavera atu. A pa sopo sahe nakerihi matan noku pongi mo sopo lo pala vevuhi.” 9 Iesu mo vere hinau atu, ale mo lo toho atu Galilee.

Iesu Mo Vujangi Na Temple

10 Ale tasin Iesu la sahe hin hanhani tavera atu, Iesu mo pa lo sahe hitahu, tea mo sopo levosahia. 11 Hin hanhani tavera atu tamlohi tatavera nona Jew la lo ale Iesu lara, “Enia nene?” 12 Vao tamlohi atu sohena la lo vasvas matana. Hai lara, “Iesu enia tamlohi r̃uhu matea.” Ale hai lara, “Enia mo lo halu na tamlohi.” 13 Pani tamlohi la matahuni na tamlohi tatavera nona Jew ea, ale la sopo sorahi Iesu na naho vao. 14 Na sope rani matan hanhani tavera atu, Iesu mo unu na Temple, ale mo tapulo vujangi. 15 Tamlohi tavera nona Jew la mar̃urahi hinia, ale lara, “Tamlohi nike, mo pa patuha sohena sava? Tea mo sopo vujangia!” 16 Iesu mo r̃aramira mara, “Enau na sopo vujangi na sava vara a haseku r̃omr̃omia. Sava na lo vujangia mo tai isan haratu mo lo r̃uleau. 17 Vara ha pa lo opoia varar̃uhu vara ha oloolo hin God, ha pa levosahia vara enau na lo vujangi na sava mo tai isan God, pani mo sopo isaku haseku. 18 Haratu mo opoia vara tamlohi la sile na oloolo isana matan mo lo r̃omr̃omia vara nona retireti mo tai isana hasena enia hapahapa, pani haratu sei mo opoia vara i sile na oloolo isan haratu mo lo r̃ulea, enia tamlohi matea mo lo vere na varar̃uhu, ale mo sopo te hehe isana. 19 Moses mo sile kamim na Leu teni mo vono? Pani mo sopo te vonamim hatea i oloolo hinia! Ka opoia vara ha vilimateiau mata sava?” 20 Vao atu la r̃aramia lara, “Ko putu! Sava tanume mo unu hiniho mo vaiho ko r̃omia vara tea mo opoia vara i vilimateiho?” 21 Iesu mo r̃aramira mara, “Enau na vai na matamata tavera matea purongo, ale kamim mo isoiso ka mar̃urahi tavera hinia. 22 Moses mo retileu vara ha pa tair̃alihi na natumim, pani retileu atu mo sopo tai isan Moses, mo tai isan pimim tuai atu Abraham, pani nake kamim ka lo tair̃alihi na natumim na Sabbath, 23 Ale vara ha tair̃alihi te tamlohi hatea na Sabbath matan vara ha pa sopo tope na Leu non Moses, mata sava ka lo lolokoru hiniau matan enau na lo vai na tamlohi rojoa epena tari la mele r̃uhu na Sabbath? 24 Ha sopo ari na tamlohi na nomim kilakilau purongo! Ha ari na malele tataholo.”

Iesu Enia Kr̃isto

25 Mara Jerusalem hai, la lo verea lara, “Avei, mo sopo tamlohi nike natu, sei la lo vaihitea vara la pa vilimateia? 26 Pani enia nahai! Mo lo retireti isana naho vao, pani la sopo vere te hinau hatea isana, la tamlohi tavera nike la toma? Korong la pa hitevosahia vara enia natu, Kr̃isto atu? 27 Pani tamlohi nike, enr̃a r̃a levosahi na jarana, pani hare i pa levosahi na sava jara Kr̃isto i pa tai hinia?” 28 Iesu mo lo vujangi na lolo Temple atu, ale mo ulo mara, “Kamim ka r̃omi vara ka levosahiau, ale sava jara na tai ea. Enau na sopo mai na masaloku. Haratu mo r̃uleau enia mo varar̃uhu, pani kamim ka sopo levosahia. 29 Pani enau na levosahi haratu mo lo r̃uleau, matan enau na tai isana.” 30 Tatua tamlohi la vaihitea vara la taurilatia atu natu, pani pongina mo sopo lo masese. 31 Pani tamlohi matuvana hin vao atu la tau na nora rasua hinia lara, “Avei, vara Kr̃isto atu i pala, ka r̃omi vara enia i pa er̃i vai te matamata tavera i jeu tamlohi nike?”

La Vaihite Vara La Taurilati Iesu

32 Pharisee lara la rongo na vao atu la lo ngutungutu hin Iesu moiso la pulutahi peresi na moli pr̃is, ale la r̃ule na police mata Temple atu vara la taurilatia. 33 Pani Iesu mo verea isara mara, “Enau a pa mele toho isamim i peravu makomona purongo, moiso enau a pa sahe isan haratu mo lo r̃uleau. 34 Ha pa aleau, pani ha pa sopo er̃i hiteau. Ha pa sopo er̃i vano na jara enau a pa vano ea.” 35 Ale tamlohi tavera nona Jew la lo usiusira hinia lara, “Enia i pa vano epu vara r̃a pa sopo er̃i tapaia? Korong i pa vano hin te jara tinapua sei nor̃a tamlohi la lo toho ea vara i vujangira peresi na mara Greek teni mo lo verea sohena sava sei?” 36 R̃aramin nona retireti atu, enia sava sei mo verea mara, “Ha pa aleau, pani ha pa sopo hiteau. Ha pa sopo er̃i vano na jara enau a pa vano ea.”

Retitauhi Mata Wai Mauri

37 Isoiso rani matan hanhani tavera atu, enia rani tavera matara, ale Iesu mo turu mo ulo aulu mara, “Vara tea mo mar̃ohu, i mai isaku i inu! 38 Vara ha rasuau, i pa sohena Retitapu mo verea mara, ‘Wai mauri i pa roro malue na mapumim sohena wai roro matea’.” 39 Iesu mo lo retireti hin Tanume Tapu atu God i pa silea i pa sopo tuai isan la haratu la rasua. God mo sopo lo sile na Tanumena isan tea matan Iesu mo sopo lo turu na nona mateia.

Tamlohi La Patumasa

40 Tatuan vao atu la rongo Iesu mo vere hinau sei, ale lara, “Avei, enia natu, pr̃ovet atu Moses mo lo verea!” 41 Tatuara lara, “Enia natu, Kr̃isto atu!” Pani tatuara la lo verea vara, “Kr̃isto atu i pa sopo er̃i tai Galilee! 42 Retitapu mo sopo verea vara Kr̃isto atu i pa vora na vaon Supe David na vanua Bethlehem?” 43 Vao tamlohi atu la tapulo hase asera matan Iesu. 44 Tatuara la opoia vara la taurilatia, pani tea mo sopo tau na limana hinia.

Tamlohi Tavera La R̃ohu Hinia

45 Police mata Temple la mele hilu lekoleko, la vano isana pr̃is tatavera peresi na Pharisee, ale Pharisee la usi na police lara, “Mata sava ka sopo lavi Iesu i mai nike?” 46 La r̃aramira lara, “Tea mo sopo lo vujangi i sohen tamlohi atu.” 47 Pharisee la kilau r̃alihi isara, ale lara, “Mo halu kamim sohera? 48 Avei, tea hin la haratu la lo tauri na suiha teni te Pharisee la rasua? 49 Ka levosahia vara la jarar̃oha nike la sopo levosahi te hinau hatea na Leu. La lo toho na ruhuruhu lesati non God moiso.” 50 Hin rani atu, Nicodemus mo lo toho peresira matan enia mo lo sakele na nora pulutahi, nona tamlohi tatavera atu, enia natu, tamlohi tiroma mo mai isan Iesu. Mo verea mara, 51 “Avei, nor̃a Leu mo vara r̃a sopo er̃i sile na talai isan te tamlohi vavano r̃a sakele r̃a rongo na nona retireti tiroma matan vara r̃a pa levosahi na sava mo vaia.” 52 Ale la verea isana lara, “Nicodemus, engko ko tai Galilee teni mo vono? O vano o evi na Retiulia! O sopo er̃i hitea vara te pr̃ovet hatea i pa tai Galilee!” 53 Ale tamlohi tari atu, la mele mule.

John 8

Iesu Mo R̃omi Na Har̃ai Matea

1 Pani Iesu mo hahau mo vano na vutivuti la tovia Vuti talu Olive. 2 Ale na r̃alavuho jea mo mele vano na Temple. Vao tamlohi la lo mai isana, mo sakele mo pa lo tapulo vujangira. 3 Ale Pharisee peresi na tamlohi vujangi mata leu la mai isana la taurilati na har̃ai matea la vileia mo lo juruvi peresi na tamlohi matea mo sopo tuana. La vaia mo turu na livuha vao, 4 ale la verea isan Iesu lara, “R̃abai, har̃ai nike la taurilatia mo lo vaivaileu peresi na tamlohi matea mo sopo tuana. 5 Leu non Moses mo vujangia vara har̃ai sohen haranike la pa parumateia! Pani, engko ko verea sohena sava?” 6 La usi retiusia sei matan vara la vaihite Iesu vara sava reti i pa verea, ale la pa tau na talai hinia. Pani Iesu mo rautoho sivo atano, mo tapulo uliuli na varangona na lepa. 7 La lo area hin retiusia sei matan har̃ai atu, moiso mo turu mo verea mara, “Vara te vonamim mo sopo lo vai te hehe hin te rani, enia i parua tiroma!” 8 Ale mo mele rautoho mo mele uliuli na lepa. 9 La tamlohi atu la rovo hinia hatehateahi, vajiahara la tiroma. Hitahu Iesu enia har̃ai atu purongo la pa lo toho atu. 10 Iesu mo turu mo usi har̃ai atu mara, “Tamlohi tari la haipu? Mo sopo tea vara i sile na talai isam?” 11 Har̃ai atu mo r̃aramia mara, “Mo vono, tija.” Ale Iesu mo verea isana mara, “Enau sohena, a pa sopo sile na talai isam. O vano natu, ale nake o sopo mele vai na hehe!”

Iesu Enia Malarani Varama

12 Moiso Iesu mo mele retireti isana tamlohi, mo vere mara, “Enau malarani mata varama! Vara ha usuriau, ha pa sopo hahau na r̃or̃oha, ha pa lavi na malarani sei mo sile na mauri.” 13 Pharisee la reti isana lara, “Engko, ko lo vereuliho hasem, ale sava ko lo verea mo sopo varar̃uhu!” 14 Iesu mo r̃aramira mara, “Hina purongo vara na lo hase vereuliau, sava na lo verea mo varar̃uhu matan enau na levosahi na jara na tai ea, ale enau na levosahia vara na lo vano epu. Pani kamim ka sopo levosahia vara enau na tai epu teni sava jara na lo vano hinia. 15 Kamim ka lo ari na tamlohi na kilakilau nona tamlohi purongo, pani enau na sopo ari tea. 16 Pani vara a sile na aria, aria atu i pa tataholo matan mo sopo enau haseku a pa vaia. Pani enau Tama sei mo lo r̃uleau kama pa turu na jara matelete purongo. 17 Na nomim Leu la ulia lara, vara tamlohi tupra rua la vere na hinau matelete moiso mo varar̃uhu, o pa er̃i rasua. 18 Enau na lo hase retivuhesiau, ale Tama sei mo lo r̃uleau, enia mo lo retivuhesiau.” 19 La usia lara, “Tamam mo lo toho epu?” Iesu mo r̃aramira mara, “Ka sopo levosahiau teni Tamaku! Vara ha pa lo levosahiau ha pa levosahi Tamaku.” 20 Iesu mo lo vere la reti atu hin rani atu mo lo vujangi hin jara atu tamlohi la lo tau mamahuni na nora silesilea hinia na Temple. Pani mo sopo tea i taurilatia matan pongina mo sopo lo mai. 21 Mele vahatea Iesu mo verea isara mara, “Enau a pa malue, ale kamim ha pa aleau, pani kamim ha sopo er̃i vano na jara enau na lo vano ea, moiso kamim ha pa mate na nomim hehe matan God i pa sopo r̃omira.” 22 Tamlohi tavera nona Jew la usiusira lara, “Avei, mo lo vai na r̃omina vara i pa vilimateia hasena matan enia mara, ‘Ha pa sopo er̃i usuriau ha vano hin jara atu enau na lo vano ea!’ teni sava?” 23 Iesu mo r̃aramira mara, “Kamim matan atano, pani enau na tai aulu. Kamim mata varama, pani enau mo vono. 24 Na pete verea isamim moiso vara ha pa mate na nomim hehe vara ha sopo rasua vara enau haratu sei mo lo toho jejeu, ha pa mate na nomim hehe.” 25 La usia lara, “Engko hare?” Iesu mo r̃aramira mara, “Sava na lo verea isamim na pete verea isamim moiso na pongi tiroma. 26 Hinau matuvana a er̃i verea isamim matan vara a ari kamim matana, pani haratu mo lo r̃uleau, enia mo varar̃uhu, ale sava hinau mo lo verea isaku enia natu, na lo verea isana tamlohi na varama.” 27 Tea mo sopo lo levosahia vara Iesu mo lo vere na hinau matan Tama. 28 Iesu mo mele verea mara, “Hin pongi atu vara ha tahe Natun Tamlohi, ha pa levosahia vara enau natu, haratu mo lo toho jejeu. Ha pa levosahia vara enau haseku a pa sopo er̃i vai te hinau haseku, na lo vere na sava purongo, Tama mo vujangiau hinia. 29 Haratu mo r̃uleau, enia mo lo toho peresiau. Tarea na lo usuri na masalona, ale enia i pa sopo tinar̃ihiau.” 30 Hin pongi atu Iesu mo lo vere la hinau sei, tamlohi matuvana la tau na nora rasua hinia.

Retivarar̃uhu I Pa Teriho

31 Ale Iesu mo verea isana tamlohi tavera nona Jew atu la rasua ea mara, “Vara ha lo oloolo hin na noku vujangi, ha pa noku tamlohi usuri varar̃uhu, 32 ale ha pa levosahi na retivarar̃uhu, moiso retivarar̃uhu atu i pa teri kamim.” 33 La r̃aramia lara, “Kamam mahapin Abraham tataholo! Kama sopo lo slev isan te tamlohi hatea, ko pa verea sohena sava vara kama pa materi?” 34 Ale Iesu mo r̃aramira mara, “Varar̃uhu na vere kamim hinia, haratu mo lo hehe enia slev non hehe! 35 Slev mo sopo toho na lolo vao ima matea jejeu, pani Natuna i pa toho jejeu. 36 Ale vara Natuna i vai kamim ha materi, ha pa materi varar̃uhu. 37 Na levosahia vara kamim mahapin Abraham, pani ka lo opoia vara ha vilimateiau matan noku reti mo sopo toho na maurimim varar̃uhu. 38 Enau na lo vere kamim na sava Tamaku mo vujangiau hinia, mo sohen kamim ka lo vai na sava tamamim mo lo vujangi kamim hinia.” 39 La tamlohi atu la r̃aramia lara, “Abraham enia tamamam.” Iesu mo r̃aramira mara, “Vara kamim natun Abraham, ha pa vai na sava Abraham mo lo vaia. 40 Pani kamim ka opoia vara ha vilimateiau matan na lo vere kamim na retivarar̃uhu God mo sileau hinia. Abraham mo sopo vai te hinau sohena. 41 Pani kamim ka lo vai na hinau tataholo sohen tamamim mo lo vaia.” Ale la r̃aramia lara, “Pani kamam kama sopo natu malele! Kamam tamamam matea purongo, kama natun God!” 42 Iesu mo r̃aramira mara, “Vara God enia tamamim, kamim ha pa opoiau matan enau na tai isan God. Enia mo r̃uleau, ale enau na sopo mai na masaloku haseku. 43 Mata sava ka sopo er̃i levosahi na sava na lo verea isamim? Ka opoia vara ha peropero na sava na lo verea isamim? 44 Tamamim enia Tiapolo, kamim ka lo vai na masalona. Pongi tiroma enia tamlohi vilimatei na tamlohi, ale enia tamlohi halu. Mo sopo te hinau varar̃uhu hinia. Enia mo lo vere na masalona purongo, ale hinau tari mo verea enira halu. Mo sopo vara enia tamlohi halu purongo, pani enia tina halu. 45 Pani hinau tari na lo vere kamim hinia la varar̃uhu, pani kamim ka pa lo r̃ohu vara ha rasuau. 46 Te vonamim i er̃i verea vara na vai te hehe? Vara na vere na varar̃uhu, ka sopo rasuau mata sava? 47 Haratu enia non God i pa tapurongo na nona reti, pani kamim ka r̃ohu vara ha tapurongo matan ka sopo non God.” 48 Ale tamlohi tavera nona Jew la verea isan Iesu lara, “Kamam kama varar̃uhu hin haratu kama verea vara, engko mara Samaria matea, ale tanume sasati matea mo lo toho hiniho!” 49 Iesu mo r̃aramira mara, “Mo sopo te tanume sasati hiniau! Enau na lo oloolo hin Tamaku, pani kamim ka r̃ohu vara ha oloolo hiniau. 50 Enau na sopo opoia vara a lavi na oloolo mataku haseku, mo vono, pani matea enia mo opoia vara a lavi na noku oloolo, ale enia natu, haratu i pa sile na aria. 51 Varar̃uhu na vere kamim hinia, vara ha oloolo na noku reti, ha pa sopo er̃i mate!” 52 Tamlohi tavera nona Jew sei la lo toho atu la lo tapurongo hinia lara, “Nake natu, kama levosahia vara tanume sasati matea mo lo toho isam. Abraham mo mate moiso, ale la pr̃ovet atu tuai sohena. Mo sohena sava natu, ko pa verea vara, la haratu la lo oloolo na nom reti, la pa sopo er̃i mate? 53 Engko ko aulu ko jeu tamamam Abraham? Enia mo mate, ale la pr̃ovet atu tuai sohena la mate. Engko ko r̃omi vara engko hare?” 54 Iesu mo r̃aramira mara, “Vara enau a lo hase tahe hijaku aulu, hijaku i pa sopo aulu varar̃uhu. Tamaku natu, enia mo lo tahe na hijaku aulu, enia haratu kamim ka lo tovia nomim God, 55 ka lo verea, pani ka sopo levosahia varar̃uhu. Vara enau a verea vara na sopo levosahia, enau a pa tamlohi halu matea sohemim kamim mo isoiso, pani enau na levosahia, ale na lo vai na sava mo lo verea. 56 Tamamim Abraham mo avulahi tavera matan mo hite na noku pongi pala, ale mo avulahi matana.” 57 Ale la tamlohi tavera nona Jew atu la verea isana lara, “Pani engko taunim mo sopo lo tikeli ngavulu lima (50)! Ko pa hite Abraham sohena sava?” 58 Iesu mo r̃aramira mara, “Varar̃uhu na verea isamim, Abraham mo sopo lo vora, enau na lo toho moiso, enau haratu mo lo toho jejeu.” 59 La rongo nona reti atu, la vilevilei vatu vara la pa paru Iesu, pani mo luhu hinira, ale mo malue hin Temple atu.

John 9

Tamlohi Vuso Mo Kilau

1 Iesu mo pa lo hahau, ale hin rani atu mo hite na tamlohi matea mo vora mo matavuso moiso. 2 Tamlohi usuri non Iesu la usia isana lara, “Avei, Tija, mata sava tamlohi nike mo vora matana mo vuso? Mata nona hehe teni hehe non tamana enia tinana?” 3 Iesu mo r̃aramira mara, “Mo vono, mo sopo mata nona hehe teni hehe non tamana teni tinana. Pani matan mo matavuso, ha pa er̃i hite God i vai na matamata tavera hinia. 4 Nake mo lo rani, r̃a pa vai na masalon haratu mo lo r̃uleau. Pongi mo lo mai, ale i pa sopo tea i er̃i vai te vavahinau hinia. 5 Ale nakerihi na pa lo toho na varama, enau na malarani mata varama.” 6 Iesu mo vere reti atu moiso, mo litovi na lepa, mo hoi na lepa peresi na litona, ale mo jarai makamaka atu na matan tamlohi atu. 7 Ale mo verea isana mara, “O vano, o hoje nar̃ihi na lepa na paltungu Siloam!” Tamlohi atu mo vano na paltungu Siloam, r̃aramin hija atu enia ‘Haratu la r̃ulea’. Hin rani atu mo hoje nar̃ihi na lepa moiso mo er̃i kilau, ale mo mule. 8 Hin rani atu tahisana peresi la haratu la hitea la lo usiusira lara, “Avei, tamlohi sei natu, enia tamlohi sei tarea mo lo sakele mo lo usiusi teni mo vono?” 9 Tatuara lara, “Enia natu, tamlohi atu!” Ale tatuara lara, “Mo vono, pani mo sohen tamlohi atu.” Pani tamlohi atu hasena mo verea mara, “Enau sei, tamlohi atu!” 10 La usia lara, “Pani nake, ko pa kilau sohena sava?” 11 Mo r̃aramira mara, “Tamlohi matea hijana Iesu, mo vai na makamaka mo jaraia na mataku, mo r̃uleau vara a vano a hoje nar̃ihia na paltungu Siloam. Vahatea atu na vaia na er̃i kilau.” 12 La usia lara, “Mo lo toho epu nakerihi?” Mo r̃aramira mara, “Na sopo levosahia.”

Sorasorahin Iesu

13-14 Hin rani atu Iesu mo vai tamlohi atu mo r̃uhu na lepa peresi na litona, enia Sabbath matea. Tahisana la lavia mo vano isana Pharisee. 15 Pharisee la mele usia vara mo pa kilau sohena sava. Tamlohi atu mo r̃aramira mara, “Enia mo jarai na lepa na mataku moiso na hoje nar̃ihia, ale nake na er̃i kilau.” 16 Tatua Pharisee la verea isana lara, “Tamlohi nike, mo sopo tai isan God matan mo lo tope na Sabbath!” Pani tatuara la verea lara, “Sohena sava natu, tamlohi hehe matea i pa er̃i vai te matamata tavera sohen harihi?” Ale matana, Pharisee la patumasa, 17 la mele usi tamlohi atu lara, “Pani engko ko r̃omia vara tamlohi atu mo vaiho ko kilau, enia hare?” Mo r̃aramira mara, “Enia pr̃ovet matea!” 18 Pani la tamlohi tatavera atu nona Jew la r̃ohu vara la rasua vara tamlohi sei natu, matana mo matavuso tiroma. Ale, la vahar̃ule matan tamana enia tinana. 19 Ale, la mai moiso la usira lara, “Haranike natu, enia natumim sei ka verea vara mo vora mo vuso? Sohena sava mo pa kilau nake?” 20 Tamana enia tinana la r̃aramira lara, “Kama levosahia vara enia natumam, ale kama levosahia vara mo vora mo vuso, 21 pani kama sopo levosahia vara mo pa kilau sohena sava, teni hare mo vaia vara i er̃i kilau. Ha usia isana! Enia mo tamlohi moiso, ale enia hasena i pa verea.” 22-23 Tamana enia tinana la verea sohena matan la matahuni na nora tamlohi tatavera nona Jew. Matan nora tamlohi tatavera la hatihia moiso vara la pa tipahi te tamlohi na nora ima lotu vara la lo verea vara, Iesu enia Kr̃isto. 24 Tamlohi tatavera la mele tovi pa tamlohi sei mo vuso tiroma mo mele sinai, la verea isana lara, “O reti tataholo na nahon God vara o pa vere na hinau varar̃uhu! Kama levosahia vara Iesu enia tamlohi hehe matea.” 25 Tamlohi atu mo r̃aramira mara, “Na sopo levosahia vara enia tamlohi hehe teni mo vono. Na levosahia vara tiroma na vuso, pani nake na kilau.” 26 La usia isana lara, “Mo vai na sava isam? Mo vai mamahuni na matam sohena sava?” 27 Tamlohi atu mo r̃aramira mara, “Na pete verea isamim vahatea moiso, pani ka r̃ohu vara ha tapurongo. Ka opoia vara a mele verea mata sava? Kamim sohena ka opoia vara ha mai na nona tamlohi usuri?” 28 La kalia moiso, ale lara, “Engko nona tamlohi usuri! Kamam tamlohi usuri non Moses! 29 Kama levosahia vara God mo reti isan Moses, pani kama sopo levosahia vara harakerihi mo tai epu.” 30 Tamlohi atu mo r̃aramira mara, “Kamim ka tinapua! Tamlohi atu mo vai mamahuni na mataku, pani kamim ka sopo levosahia vara mo tai epu! 31 R̃a levosahia vara God mo lo tueni la haratu la opoia, ale la oloolo hinia. God mo sopo tueni na tamlohi hehe. 32 Tuai jea na tapulo varama mo tikeli nake hare mo rongoa vara te tamlohi mo mele vai mamahuni te tamlohi mo vora mo vuso vara i kilau. 33 Vara tamlohi atu i sopo tai isan God, i pa sopo er̃i vai te hinau hatea sohen harihi.” 34 La r̃aramia lara, “Tarea engko ko tamlohi hehe na rani ko vora mo tikeli nake. Engko ko r̃omr̃omia vara o pa er̃i vujangi kamam hin te hinau hatea?” Ale la pulahi nar̃ihia la tipahia. 35 Iesu mo rongo hinau atu mo masese moiso mo vano vara i ale tamlohi atu, ale mo tapaia mo usia mara, “Engko ko rasu na Natun Tamlohi?” 36 Mo r̃aramia mara, “Moli, vara o vereau hinia vara enia hare, a pa tau na noku rasua hinia.” 37 Iesu mo verea isana mara, “Engko ko hitea moiso, ale nakerihi enia mo lo retireti peresiho.” 38 Tamlohi atu mara, “Moli, na rasua.” Ale mo papaohi mo lotua. 39 Moiso Iesu mo verea mara, “Na mai vara aria i mai na tamlohi na varama. Na mai nike, vara a roi na matavuso la kilau, ale vara a vai la haratu la er̃i kilau, matara la vuso.” 40 Pharisee la rongo Iesu mo vere hinau atu moiso, la usia lara, “Kamam kama matavuso?” 41 Iesu mo r̃aramira mara, “Vara ka vuso i pa sopo te nomim hehe, pani nake matan ka lo verea vara kamim ka lo kilau, kamim ha pa lo toho na nomim hehe.”

John 10

Iesu Enia Tavui Sipsip r̃uhu

1 “Varar̃uhu na verea isamim, tamlohi vavanaho peresi la haratu la lo vili na tamlohi mata vavanaho, la lo vele palausi na vor̃a vara la unu na jara sipsip, la sopo unu na matarua vor̃a. 2 Pani haratu mo unu na matarua jara sipsip enia tavui sipsip tataholo. 3 Tamlohi kilau na matarua atu i pa roi na matarua matan vara tavui sipsip hasena i pa unu, ale sipsip la pa levosahi na leon tavuira moiso enia i tovi na pulana sipsip na hijara hatehateahi moiso i tiromara la malue. 4 Hin rani atu vara tavui sipsip mo tiroma na pulana sipsip tari vara la malue hin rope sipsip atu, enia mo tiromara, ale la usuria matan la rongovosahi na leona. 5 La pa sopo er̃i usuri te vinano hatea matan la pa sopo rongovosahi na leon vinano atu, pani la pa rovo hinia.” 6 Iesu mo vere titileu atu isara, pani la sopo levosahi na sava mo lo verea isara. 7 Ale Iesu mo mele verea mara, “Varar̃uhu na verea isamim, enau matarua mata sipsip. 8 Tamlohi tari la mai tiroma hiniau, enira tamlohi vavanaho peresi la haratu la lo vili na tamlohi mata vavanaho, pani sipsip la pa sopo tapurongo isara. 9 Enau matarua. Vara tea i unu hiniau, enia i pa juri, i pa er̃i unu, ale i pa mele malue vara i vilei na r̃uvur̃uvu r̃uhu mata hanhani. 10 Tamlohi vavanaho mo mai matan vara i pa vanaho i vilimatei, ale i komokomo purongo. Enau na mai vara haratu la unu hiniau, la pa lavi na mauri r̃uhur̃uhu jea. 11 Enau tavui r̃uhu mata sipsip. Tavui r̃uhu mata kilau na sipsip mo tau na maurina mata pulana sipsip. 12 Tamlohi voko mata mania, enira la sopo sohena tavui sipsip matan mo sopo pulara sipsip ale hin rani atu vara la hite na wolf i mai, la pa rovo na sipsip, ale la pa sopo turuhoro na wolf sei enia viriu jala matea mo sati. Wolf i pa komora la rovorovo. 13 Tamlohi voko la rovo matan la sopo r̃omr̃omia vara la pa kilau na sipsip. 14 Enau tavui r̃uhu mata sipsip. Enau na levosahi na pulaku sipsip, enira la levosahiau 15 sohena Tama mo levosahiau, ale enau na levosahi Tama, ale enau na sile na mauriku mata pulaku sipsip. 16 Tatua pulaku sipsip la sopo lo toho na lolon vor̃a nike. A pa lavira la mai sohera, ale la pa tapurongo na leoku. La pa mai matea, ale tavui sipsip i pa matelete. 17 Ale Tama mo opoiau matan enau na sile na mauriku matara, ale a pa mele er̃i lavia. 18 Mo sopo tea i er̃i lavi nar̃ihia isaku, pani enau na silea na masaloku purongo. Enau na lavi na suiha matan vara a silea, ale na lavi na suiha matan vara a mele lavia sohen Tamaku mo retileu vara a vaia.” 19 Tamlohi tatavera nona Jew atu la mele patumasa mata sava Iesu mo lo verea isara. 20 Matuvana lara, “Tanume sati matea mo lo toho hinia! Mo putu! Mata sava ka lo tapurongo isana?” 21 Pani tatuara lara, “Vara tamlohi matea tanume sasati mo lo toho hinia i pa er̃i vere na hinau sohen harihi sohena sava? I pa sopo te tanume sasati i er̃i vai na matavuso vara i kilau!”

La Tipahi Iesu

22 Hin rani atu na taro hamariri, hanhani tavera mata Dedication mo tapulo mata rani turuhi na Temple Jerusalem. 23 Na rani matea Iesu mo lo hahau na lolo Temple hin jara atu la lo tovia Palapalan Solomon na roro ropen Temple atu, 24 ale tamlohi tatavera nona Jew la r̃alihia la verea isana lara, “O pa vereuli kamam hiniho pangisa? Vara engko Kr̃isto atu, o vere tataholo kamam hinia!” 25 Iesu mo r̃aramira mara, “Na vere isamim moiso, pani ka r̃ohu vara ha rasuau. Hinau na vaira na hijan Tamaku, enira la vujangia vara enau hare. 26 Pani matan kamim mo sopo pulaku sipsip, ka sopo rasuau. 27 Pulaku sipsip la rongovosahi na leoku, enau na levosahira, ale la pa usuriau. 28 Na silera na mauri tui, ale i pa sopo te hatea i er̃i tihai hin te rani, ale mo sopo tea i er̃i tuahi nar̃ihira na limaku. 29 Tamaku natu, mo silera isaku, ale enia mo aulu jea mo sopo tea i sohena, ale mo sopo tea i er̃i tuahi nar̃ihira na liman Tama, 30 ale enau na matea peresi Tama.” 31 Mele vahatea tamlohi tatavera nona Jew atu la lavi na vatu vara la pa parumatei Iesu hinira. 32 Pani mo verea isara mara, “Enau na vujangi kamim na hina r̃uhu matuvana Tama mo r̃uleau vara a vaira. Sahara hinira natu, ka opoia vara ha paruau matana?” 33 La tamlohi tatavera nona Jew atu la r̃aramia lara, “Kama sopo paruho matan te hinau r̃uhu ko vaia, pani matan engko tamlohi purongo ko lo hase vaiho ko sohen God matan ko lo retihehe vara engko God!” 34 Iesu mo r̃aramia mara, “Na nomim leu la ulia vara, ‘Na verea vara kamim god’. 35 Ale, kamim ha sopo er̃i tope na Retitapu sei mo verea vara God mo retireti isana tamlohi, ale mo tovira vara enira god. 36 Ale, mata sava ka lo vere lejilejiau vara na lo retihehe matan na lo verea vara enau Natun God? Pulon hinau sei Tama enia mo tauhasehiau mata masalona vara a pa vai la hinau sei. Enia natu, haratu mo lo r̃uleau na varama. 37 Vara a sopo vai la hinau sei Tamaku mo lo vaira, ha sopo rasuau, 38 pani vara a vai na hinau Tama mo lo vaia, hina purongo vara ha sopo rasuau, pani mo r̃uhu vara ha rasu God matan la hina mar̃urahi sei na lo vaira. Matan hinau atu ha pa levosahia varar̃uhu vara Tama enia mo matea peresiau, ale enau na matea peresi Tama.” 39 Mele vahatea la opoia vara la taurilati Iesu, pani mo majuri na limara, 40 ale mo vano roto na wai Jordan hin jara atu John mo lo paptijo ea tiroma. Hin rani atu Iesu mo lo toho atu, 41 tamlohi matuvana la mai isana. La lo verea lara, “John mo sopo vai te matamata tavera hatea, pani hinau tari mo verea matan Iesu, enira la varar̃uhu.” 42 Tamlohi matuvana la tau na nora rasua hin Iesu hin jara atu.

John 11

Lazarus Mo Mate

1-2 Tamlohi matea hijana Lazarus, mo rojo na vanuan Bethany. Vetasina mo rua, Mary enia Martha la lo toho peresia. Mary enia har̃ai atu sei mo lo surei na hasori na palon Moli peresi na patuna, ale mo kamoti na palona na vuluna. 3 Vetasin Lazarus la sohai na reti isana lara, “Tija, tapalam r̃uhu sei Lazarus mo rojo tavera.” 4 Hin rani atu Iesu mo rongoa, mo verea mara, “Rojo atu, i pa sopo isoiso na mate, pani i pa sile na oloolo isan God, ale Natuna i pa lavi na oloolo matan haratu i pa vaia.” 5 Iesu mo opoi Martha enia vetasina peresi Lazarus. 6 Ale matan mo rongo vara mo rojo Iesu mo mele toho atu rani mo rua. 7 Hitahun haratu, mo verea isana nona tamlohi usuri mara, “Nake r̃a mele sahe Judea.” 8 Nona tamlohi usuri la r̃aramia lara, “Tija, mo r̃uhu, pani mo sopo tuai sei tamlohi tatavera atu nona Jew la opoia vara la pa parumateiho! Avei, ko opoia vara o pa mele vano atu?” 9 Iesu mo r̃aramia mara, “Matan alo mo visa na rani matea? Ka levosahia vara mo sangavulu r̃omana mo rua (12). Vara o hahau na rani o pa hite na mera alo, ale o pa sopo tialahalaha. 10 Pani vara o hahau na vutepongi o pa tialahalaha matan mo sopo te mera hinia.” 11 Ale mo verea isara mara, “Tapalar̃a Lazarus mo lo juruvi, pani enau a pa vano vara a pa r̃ohaia.” 12 Nona tamlohi usuri la r̃aramia lara, “Tija, vara enia mo lo juruvi, enia i pa mele rongo i r̃uhu.” 13 Iesu mo levosahia vara Lazarus mo mate, pani enira la lo r̃omr̃omia vara enia mo lo verea vara mo lo juruvi r̃omaliho purongo. 14 Moiso Iesu mo vere tataholoia isara mara, “Lazarus mo mate, 15 na avulahi matamim matan na sopo toho atu matan nake masapa matea vara ha pa tau na nomim rasua hiniau, r̃a vano isana!” 16 Ale Thomas sei la lo tovia Havo, mo verea isan tamlohi usuri tinapua non Iesu atu mara, “Eh! Ha turu, r̃a vano! Enr̃a r̃a vano vara r̃a pa tolu mate peresi Moli.”

Lazarus Mo Mele Mauri

17 Na rani Iesu mo kakau Bethany, mo rongoa vara Lazarus la taua na papavatu rani mo vati moiso. 18 Taon sei Bethany mo lo toho mariviti kilometre mo tolu, ale mele sopena asau hin Jerusalem, 19 ale tamlohi tatavera nona Jew matuvana la mai isan Martha enia Mary, vara la tangtangi peresira matan tavaira mo tihai. 20 Vahatea atu Martha mo rongoa vara Iesu mo pala, mo malue vano vara i tapaia, pani Mary mo lo toho na ima. 21 Martha mo verea isan Iesu mara, “Tija, vara o pa lo toho nike tavaiku i pa sopo mate, 22 pani hina purongo hin haratu matan na levosahia vara God i pa vai na sava hinau vara o usia.” 23 Iesu mo verea isana mara, “Tavaim i pa mele mauri!” 24 Martha mo r̃aramia mara, “Na levosahia vara i pa mele mauri na pongi hitahu hin rani atu vara tamlohi mate la mele turu.” 25 Iesu mo verea mara, “Enau pulo mauri, ale enau na sauteterahi na mateia, matan la haratu la rasuau la pa mauri, hina purongo vara la pa mate. 26 Moiso la haratu la rasuau, la pa lo mauri, la pa sopo er̃i mate varar̃uhu. Martha, ko rasu hinau sei?” 27 Martha mo r̃aramia mara, “He'e Moli! Na lo rasua vara engko natu, Kr̃isto, Natun God. Engko haratu kama lo kilau toho matana vara i pa mai na varama!” 28 Martha mo retireti isan Iesu, moiso mo mele hilu vara i vere malumia isan Mary mara, “Tija mo mai, mo opoia vara i hiteho.” 29 Mary mo rongoa, vahatea mo turu mo malue, mo vano isana. 30 Iesu mo sopo lo unu na vanua, mo pa lo toho hin jara atu Martha mo tapaia ea. 31 Na rani tamlohi tatavera nona Jew matuvana la lo nanau Mary na lolo ima, la hitea mo malue vilavila, ale la lo r̃omr̃omia vara mo vano vara i tangtangi na papa, ale la usuria. 32 Mary mo vano hin jara atu Iesu mo lo toho ea. Mo hitea, ale vahatea mo papaohi na palona, mo verea mara, “Moli, vara o pa lo toho nike, tavaiku i pa sopo mate.” 33 Na rani Iesu mo hite Mary tolu na tamlohi tavera nona Jew la lo tangtangi, enia mo rongo mo sati hajavua. 34 Iesu mo usia mara, “Ka tau na tarapena epu?” La r̃aramia lara, “Moli, o mai vara o pa hitea.” 35 Iesu mo tangi. 36 Ale tamlohi tavera nona Jew lara, “Ka hitea, mo r̃omia mo tavera.” 37 Pani tatuara la verea lara, “Enia mo vai na vuso mo mele kilau, pani mo sopo er̃i vai Lazarus vara i sopo mate mata sava?” 38 Iesu mo mele r̃omia hajavua, ale mo vano na papa, enia papa matea la kuresi na vatu matea mo lo turuhoro na mataruana. 39 Iesu mo verera mara, “Ha kuresi nar̃ihi vatu sei!” Pani Martha mo verea mara, “Tija, engko ko levosahia vara nahapani enia havati pongin Lazarus, ale i pa ponaha.” 40 Iesu mo r̃aramia mara, “Na verea isamim moiso, vara ha rasuau, ha pa hite na hina r̃uhur̃uhu matea na suihan God.” 41 Ale la kuresi nar̃ihi vatu atu, ale Iesu mo tar̃a sahe na tuka mo usiusi mara, “Tamaku, na vere meje isam matan ko lo tapurongo isaku. 42 Na levosahia vara tarea ko lo r̃arami na noku usiusi, pani na vere hinau nike, vara la tamlohi nike la pa rasua vara engko ko r̃uleau.” 43 Iesu mo usiusi moiso, mo ulo mara, “Lazarus, o malue!” 44 Tamlohi atu mo mate moiso, mo malue hin papa atu. Limana peresi na palona la pesira na tavalu ruru lulu, la tavu na nahona na tavalu ruru matea. Iesu mo vere isana tamlohi mara, “Ha uli nar̃ihia vara i malue.”

La Hatihi Vara La Vilimatei Iesu

45 Ale Jew matuvana la lo toho peresi Mary atu, la rasu Iesu matan la hite hinau atu mo vaia ea. 46 Pani tatuara la vano la hite na Pharisee, la vereuli na sava Iesu mo vaia isara. 47 Moiso moli mata pr̃is tolu na Pharisee la tovi na matavuhi matea, la verea lara, “R̃a pa vai na sava? Tamlohi nike, mo vai na matamata tavera matuvana. 48 Vara r̃a sopo horoa nakerihi, tamlohi tari la pa tau na nora rasua hinia. Vara i sohena mara Rome la pa mai la komo na nor̃a Temple tapu peresi na nor̃a tamlohi jara mo isoiso.” 49 Vonara matea, Caiaphas enia pr̃is aulu hin tauni atu mo verea mara, “Ka sopo levosahi te hinau hatea, 50 ka sopo hitevosahia vara i pa mele r̃uhu vara tamlohi matelete purongo i mate matan la tamlohi tari nike, mo jeu haratu vara tamlohi jara mo isoiso hin Israel la mate!” 51 Caiaphas mo sopo vere hinau sei hasena, pani matan hin tauni atu enia pr̃is aulu, ale mo lo retimangovia sohen God mo opoia vara Iesu i pa mate mata tamlohi jara tari hin Israel, 52 pani i pa sopo mate mata tamlohi jara tari hin Israel hasena, i pa mate mata tamlohi tari sei la natun God na sava jara la lo toho ea la pa mai matea. 53 Mo tapulo hin pongi atu vao atu la hatihia vara la pa vilimatei Iesu. 54 Matan hinau atu Iesu mo sopo mele hahau na jara tavera isana tamlohi tatavera nona Jew, pani mo vano asau na taon Ephraim enia mariviti na jara hasetoho tavera atu, ale mo lo toho atu peresi na nona tamlohi usuri. 55 Rani Passover nona Jew mo lo mai mariviti. Tamlohi matuvana la lo toho r̃alihi hin jara atu la vano Jerusalem matan vara la vai na nora posposi mata onehi na hinahinau mata Passover. 56 La lo ale Iesu r̃alihi ea. Ale hin rani atu la lo toho na Temple la lo usiusira lara, “Avei, ka levosahia vara i pa mai mata hanhani tavera mata Passover teni i vono?” 57 Haratu la moli mata pr̃is tolu na Pharisee la verea isana tamlohi lara vara la hite Iesu, la pa vereulia isara vara la pa taurilatia.

John 12

Mary Mo Rengi Na Hasori Isan Iesu

1 Rani mo limarave mo lo toho vara i tikeli na rani Passover. Iesu mo mele sivo Bethany, taon atu sei Iesu mo lo vai Lazarus mo lo turu na mateia ea. 2 La tatamahu na hanhani matan Iesu. Martha natu, mo lo julai na hanhani, ale Lazarus enia vonara matea hin la haratu la lo sakele peresia atu. 3 Ale Mary mo lavi na potele hasori r̃uhu matea sohena sope lita matea, ale volina mo tavera jea, ale mo rengia na palon Iesu, ale mo kamotira na vuluna, ale ponana r̃uhu mo mar̃ivisi na lolo ima. 4 Tamlohi usuri non Iesu matea, hijana Judas Iscariot mo lo toho atu. Enia natu, i pa turuposi hin Iesu hitahu, ale mo usia mara, 5 “Mata sava mo sopo har̃ehi hasori sei matan volina mo tataholo na voli tamlohi voko mata tauni matea, ale mania atu i pa er̃i vano isana tamlohi la tilavono?” 6 Pani Judas mo sopo r̃omi na tamlohi tilavono matan enia mo lo lavi na nora tanga mania, ale enia tamlohi vavanaho matea, ale hin te rani i pa vanaho hinia. 7 Iesu mo verea mara, “Ha sopo hitesatihia! Enia mo tauhasehia mata noku tavun. 8 Tamlohi tilavono la lo toho peresi kamim tarea, pani enau a pa sopo toho peresi kamim tarea.” Pharisee La Opoia Vara La Vilimatei Lazarus 9 Na rani vao tamlohi tavera nona Jew atu la levosahia vara Iesu mo lo toho atu. La sopo opoia vara la hite Iesu hasena, pani vara la hite Lazarus sohena matan Iesu mo vaia mo mele turu na mateia. 10 Ale moli mata pr̃is la tau na r̃omira vara la pa vilimatei Lazarus, 11 matan la hite na Jew matuvana la lo rovo hinira, ale la lo tau na nora rasua hin Iesu.

Iesu Mo Unu Jerusalem

12 Rani tinapua mo mele sahe, vao tavera la lo mai Jerusalem mata hanhani tavera mata Passover. Pa vao atu la rongoa vara Iesu i pa mai matan hanhani tavera atu moiso, 13 la lavi na rau viniu, ale la vano vara la tapaia. La lo ulo lara, ‘Moli, o juri nakerihi!’ ‘God o ler̃uhu hin haratu mo lo mai na hijan Moli God!’ ‘God o ler̃uhu na Supe non Israel!’ 14 Iesu mo vilei na natu donki matea, ale mo vele hinia sohena Retiulia mo verea, 15 ‘Ha sopo matahu kamim tamlohi hin Zion, Nomim supe mo lo mai na har̃i natu donki.’ 16 Tiroma, tamlohi usuri non Iesu la sopo levosahia, pani la pa mele r̃omr̃omia hin pongi atu mo turu na nona mateia mo sahe na tuka. Hinau tari la masese la tataholo hin haratu la ulia na Retiulia vara la pa sohena. 17 Ale vao atu la pa lo toho peresi Iesu hin rani atu mo tovi Lazarus mo malue na papa, ale la lo sorahia. 18 Ale vao atu la tapaia matan la rongo matamata tavera atu mo lo vaia. 19 Pani Pharisee la lo vereverera hinia lara, “R̃a sopo er̃i vai te hinau hatea! Tamlohi tari na varama la lo usuri Iesu.”

Mara Greek Hai La Mai Isan Iesu

20 Mara Greek hai tolu na tamlohi la sahe Jerusalem vara la lotu na rani mata Passover. 21 Philip sohena, mara Bethsaida na jara Galilee mo lo toho ea. Mara Greek la vano isana la usia lara, “Tapala, kama opoia vara kama tapai Iesu.” 22 Philip mo verea isan Andrew, ale enira tupra rua la vano isan Iesu la verea isana. 23 Iesu mo r̃aramia mara, “Pongi tataholo mo pala vara Natun Tamlohi i lavi na nona oloolo tavera. 24 Varar̃uhu na verea isamim, vara piri wit matea i sopo jovi na lepa i mate atu, i pa sopo ulua, i pa lo toho atu purongo, pani vara i jovi i mate na lepa i pa er̃i ulua, ale i pa sile na vuana i mar̃ivi. 25 Vara tea mo opoi na maurina, i pa vaitihaia. Vara i r̃ohu na maurina nake na varama enia i pa taurilatia pongi tui tui. 26 Vara tea mo volitusi noku enia i pa usuriau. Noku volitusi i pa toho peresiau na sava jara enau na lo toho ea. Vara tea mo volitusi Tama i pa sile na oloolo isana. 27 Nake r̃omiku mo puhoni hajavua. A pa vere na sava? A pa vere vara, ‘Tamaku o juriau hin rani r̃ilangi sei?’ Pani mo vono, matan na lo mai na varama matan rani r̃ilangi sei. 28 Tamaku, o tahe na hijam aulu.” Ale leo matea mo tai na tuka mo verea mara, “Enau na pete tahe na hijaku aulu moiso, ale a pa mele tahea aulu.” 29 Vao tamlohi la lo turu atu la rongo leo atu, pani hai la lo r̃omr̃omia vara mo piri, hai la lo r̃omr̃omia vara angelo matea mo lo retireti isan Iesu. 30 Moiso, Iesu mo verera mara, “Leo atu mo sopo mai mataku, pani matamim. 31 Nake aria varama mo lo tapulo. Nake God mo tapulo vara i tipahi tamlohi tavera sasati atu matan varama nike. 32 Hin pongi atu vara la taheau aulu na lepa, a pa vai na tamlohi tari vara la mai isaku.” 33 Iesu mo lo vereulia vara i pa mate sohena sava. 34 Vao tamlohi atu la verea isana lara, “Retiulia mo vujangia vara Kr̃isto atu enia i pa toho jejeu. Mo sohena sava natu, engko ko lo verea vara la pa tahe Natun Tamlohi aulu? Hare natu, enia Natun Tamlohi atu ko lo verea?” 35 Iesu mo r̃aramira mara, “Malarani i pa toho isamim mata makomo rani purongo. Ha hahau na merana matan nake mo lo rani, pani haratu mo lo hahau na r̃or̃oha i pa sopo levosahi na sava jara mo lo vano ea. 36 Ha rasu na malarani nake mo lo toho peresi kamim, ale kamim ha pa natu malarani!” Hitahun la hinau atu Iesu mo lo verera, mo malue mo vano mo sopo mele hahau na naho vao.

Tamlohi La R̃ohu Hin Iesu

37 Hina purongo vara Iesu mo vai na matamata tavera matuvana na nahora, pani tamlohi la sopo tau na nora rasua hinia, 38 hinau sei mo masese sohena retireti non pr̃ovet Isaiah mo verea mara, ‘Moli God, hare mo rasu na nomam reti? Hare mo levosahi na suiha tavera non Moli God?’ 39-40 Matan retireti sei, tamlohi la sopo er̃i rasua, matan Isaiah mo mele verea mara, ‘Enia mo vaira la matavuso, ale mo vai na mapura la r̃ilangi matan vara la pa sopo er̃i kilau na matara, ale vara la sopo er̃i levosahi na r̃omira, vara la pa posi mai isaku — matan vara enau a pa vaira la r̃uhu.’ 41 Isaiah mo vere la hinau sei matan mo hitea vara Tamlohi Jujuri mo r̃uhur̃uhu jea sohena sava, ale mo vereulia. 42 Hina purongo hin haratu, tamlohi tauri na suiha nona Jew matuvana la rasua, pani matan la matahuni na Pharisee enira la sopo taviti na nora rasua hinia matan vara la verea, ale Pharisee la pa tipahira na nora ima lotu. 43 Matan enira la r̃omr̃omi na hasohaso nona tamlohi mo jeu hasohaso atu God mo lo silea.

Iesu Mo Retireti Isara

44 Pani Iesu mo ulo aulu mara, “Vara te tamlohi mo rasuau, mo sopo rasuau haseku, pani mo rasu haratu mo lo r̃uleau, 45 haratu mo hiteau, enia mo hite haratu mo lo r̃uleau. 46 Enau na mai na varama sohena malarani vara tamlohi tari la rasuau, la pa sopo mele toho na r̃or̃oha. 47 Enau mo sopo haratu sei i pa ari la haratu la sopo oloolo na noku vujangi. Enau na mai vara a juri na tamlohi hin varama nike, na sopo mai vara a sile na talai. 48 Pani na verea vara la haratu la lo r̃ohu hiniau peresi na noku vujangi vara nora hina aria mo lo toho moiso, na sava na verera moiso enira natu, la pa arira na pongi hitahu. 49 Na sopo retireti haseku, pani na lo vere na sava Tama sei mo lo r̃uleau mo retileu isaku vara a verea. 50 Matan na levosahia vara vua nona retileu sei la pa sile na mauri tui, ale na lo vere tataholoi na sava Tama mo vereau hinia.”

John 13

Mo Vujangi Na Nona Tamlohi

1 Ale rani mo tiroma na rani Passover mo lo mai, Iesu mo levosahia vara nona rani mo mai vara i malue na varama, ale vara i mele hilu sahe isan Tamana. Tarea mo lo opoi na nona tamlohi na rani mo lo toho hin varama nike, mo opoira mo tikeli na isoisona. 2 La pa lo hanhani na ravravi, Tiapolo mo posi na r̃omin Judas natun Simon Iscariot, vara i turuposi hin Iesu. 3 Iesu mo levosahia vara Tama mo tau na hinau tari na limana, Iesu mo levosahia vara enia mo tai isan God, ale vara i pa mele sahe isan God, ale matan haratu, 4 Iesu mo turu hin hanhani atu, mo lavi nar̃ihi na ruruna matea, ale mo lavi na ruru kamoti mo talihia na otiotina, 5 ale mo tau na wai na pesin tavera matea moiso mo tapulo hoje na palo nona tamlohi usuri, ale mo kamotira peresi ruru kamoti atu mo lo talihia hinia. 6 Pani hin masapa atu Iesu mara i hoje na palon Simon Peter, Peter mo usia mara, “Tija, mata sava ko opoia vara o hoje na paloku?” 7 Iesu mo r̃aramia mara, “Nake engko ko sopo hitevosahi na sava na lo vaia, pani hitahu, o pa levosahia.” 8 Peter mo verea mara, “Mo vono! Engko o pa sopo er̃i hoje na paloku hin te rani!” Iesu mo verea isana mara, “Vara a sopo hojeho, engko o pa sopo noku!” 9 Ale Simon Peter mo verea mara, “Tija, o sopo hoje na paloku purongo, pani limaku peresi na patuku sohena!” 10 Iesu mo r̃aramia mara, “Isan la haratu la loloso moiso, epera la vokevoke vevuhi moiso, la pa hoje na palora purongo. Ale kamim ka vokevoke moiso, pani vonamim matea mo vono.” 11 Iesu mo levosahia vara hare natu i pa turuposi hinia hin haratu mo verea mara, ‘vonamim matea.’ 12 Hitahun haratu Iesu mo hoje na palo nona tamlohi moiso, mo mele ru na nona ruru, ale mo mele sakele. Mo verea isara mara, “Ka levosahi na sava hinau na lo vaia matamim? 13 Ka lo toviau nomim tija, ale nomim tamlohi tavera. Haratu ka verea mo tataholo, matan ka lo retivarar̃uhu. 14 Vara enau na hoje na palomim, pani enau nomim tamlohi tavera, ale nomim tija, mo r̃uhu vara ha hojehoje na palomim isamim hasemim. 15 Enau na lo vai na tovongi matea isamim, mo r̃uhu vara ha vaia isamim sohen enau na vaia isamim. 16 Varar̃uhu na verea isamim vara slev la sopo aulu na nora tamlohi tavera moiso vahar̃ule la sopo aulu hin la haratu la lo r̃ulera. 17 Vara ka levosahi la hinau sei moiso, God i pa ler̃uhu hin kamim vara ha vaira. 18 Na sopo retireti hin kamim mo isoiso. Na levosahi la haratu na vir̃onira moiso, pani matan vara sava hinau sei Retitapu mo lo verea i masese, mo verea mara, ‘Tamlohi atu mo lo hanhani peresiau, mo pete turuposi hiniau moiso!’ 19 Na lo vere kamim hinia tiroma moiso i pa masese matan hin pongi atu vara i masese ha pa rasua vara enau natu, haratu mo lo toho jejeu. 20 Varar̃uhu na verea isamim, vara tea mo lavi na noku vahar̃ule, enia mo lo laviau, vara tea mo laviau, enia mo lavi haratu mo lo r̃uleau.”

Iesu Mo Vereuli Na Sava I Pa Masese

21 Iesu mo vere la haratu moiso, mo rongo r̃omina mo puhoni hajavua, mo verea isana nona tamlohi mara, “Varar̃uhu na verea isamim, vonamim matea i pa turuposi hiniau!” 22 Nona tamlohi usuri la lo hase kilakilaura matan la sopo levosahia vara mo lo vere hare. 23 Tamlohi usuri non Iesu matea mo olo vano na r̃uman Iesu hin hanhani atu, ale tamlohi atu natu Iesu mo opoia, 24 moiso Simon Peter mo tianaho na patuna isana vara i usia isan Iesu vara mo lo vere hare. 25 Ale nona tamlohi usuri atu mo olo vano na ruman Iesu, ale mo usia mara, “Tija, hare natu?” 26 Iesu mo r̃aramia mara, “A pa seri na tavalu pereti na wai pihi, ale a pa silea isana.” Moiso Iesu mo seri tavalu pereti atu mo silea isan Judas, natun Simon Iscariot. 27 Vahatea purongo, Setan mo unu hin Judas. Iesu mo verea mara, “Judas, o vano o vai na sava ko opoi vara o pa vaia vila!” 28 Te vonara mo sopo levosahi na r̃aramin reti atu Iesu mo lo verea isana. 29 Pani matan Judas mo lo tauri na tanga mania, hai la lo r̃omr̃omia vara Iesu mo lo r̃ulea vara i voli te hinau mata hanhani, hai la lo r̃omr̃omia vara Iesu mo r̃ulea vara i sile te mania isan la haratu la tilavono. 30 Judas mo lavi tavalu pereti atu, ale mo malue vahatea. Mo r̃or̃oha moiso.

Retileu Paro

31 Judas mo vano moiso, ale Iesu mo verea mara, “Nake God mo lo tahe na hijan Natun Tamlohi, ale enia i pa tahe na hijan God matana. 32 Vara maurin Natun Tamlohi mo tahe na hijan God, God i pa hase tahe na hijana aulu vahatea. 33 Na natuku, enau a pa mele toho peresi kamim mata makomo rani. Ha pa aleau, pani ha pa sopo er̃i hiteau. Na lo vere isamim sohen haratu na pete verea isana tamlohi tavera nona Jew moiso nara, ‘Ha pa sopo er̃i vano hin jara atu enau na lo vano ea’. 34 Pani nake, na lo sile na retileu paro matea isamim. Ha pa opoiopoi kamim hatehateahi sohen enau na lo opoi kamim. 35 Vara ha opoiopoi kamim, tamlohi tari la pa hitea la pa levosahia vara kamim ka noku tamlohi usuri varar̃uhu.”

Peter Mo Retitauhi Isan Iesu

36 Simon Peter mo usia mara, “Tija, engko ko lo vano epu?” Iesu mo r̃aramia mara, “Nake o pa sopo er̃i usuriau na jara na lo vano ea, pani hitahu o pa usuriau.” 37 Peter mo usia mara, “Tija, mata sava a sopo er̃i usuriho nakerihi? A er̃i mate matam!” 38 Iesu mo usia mara, “O er̃i mate mataku? Varar̃uhu na verea isam, engko o pa vunvuniau vaha tolu, moiso toa vari i pa tarere.”

John 14

R̃a Pa Toho Peresi Iesu

1 Iesu mo verea isana nona tamlohi usuri mara, “Ha sopo matahu! Ha rasu God, ale ha rasuau sohena, 2 matan na iman Tamaku jara matuvana la lo toho ea. A pa sopo vereuli kamim hinia vara mo sopo varar̃uhu. A pa sahe vara a tatamahuni na jara matamim. 3 Vara a tatamahunia i isoiso, a pa mele mai, a pa lavi kamim vara na sava jara na lo toho ea, kamim sohena ha pa toho ea. 4 Kamim ka levosahi na malelen jara atu enau na lo vano ea.” 5 Thomas mo verea mara, “Tija, kama sopo levosahi na jara ko lo vano ea. Kama pa levosahi na malele sohena sava?” 6 Iesu mo verea mara, “Enau malele varar̃uhu, enau pulo hina varar̃uhu, enau pulo mauri! Vara i sopo mataku, te vonamim i pa sopo er̃i sahe isan Tama. 7 Vara ha pa lo levosahiau, ha pa levosahi Tama, ale mo tapulo nake ka levosahia, ale ka hitea moiso.” 8 Philip mo verea isana mara, “Tija, o vujangi kamam hin Tama! Haratu purongo kama opoia.” 9 Iesu mo r̃aramia mara, “Philip, na lo toho peresi kamim mo tuai moiso. Kamim ka sopo lo levosahia vara enau hare? Vara ka hiteau, ka hite Tama. Mo sohena sava natu, ka lo usia vara a vujangi kamim hin Tama? 10 Ka sopo rasua vara enau na matea peresi Tama, ale Tama enia mo matea peresiau? Sava na lo verea na sopo verea haseku. Tama sei mo lo toho hiniau, mo lo vai la nona matamata r̃uhur̃uhu atu. 11 Ha rasuau hin haratu na verea vara Tama enia mo matea peresiau, ale enau na matea peresi Tama. Pani vara i vono, ha rasu mata vavahinau hasera purongo. 12 Varar̃uhu na verea isamim, vara ha rasuau, ha pa er̃i vai na sava hinau na lo vaira. Ha pa vai na hinau la pa jeuau, matan nake na lo mele hilu sahe isan Tama. 13 Ha usiau, ale enau a pa vai na sava ka usia na hijaku matan vara Natuna i pa sile na oloolo i sahe isan Tama. 14 Vara ha usi te hinau na hijaku, a pa vaia.”

Tanume Tapu I Pa Mai

15 Iesu mo verea isana nona tamlohi usuri mara, “Vara ha opoiau, ha pa vai na sava na lo retileu hinira. 16 Ale, a pa usi Tama vara i mele r̃ule na meramim matea isamim, i pa toho peresi kamim tui tui, 17 meramim atu enia Tanumena, ale i pa vujangi na hina varar̃uhu hin God. Tamlohi na varama la pa sopo er̃i lavi na Tanumena matan la pa sopo er̃i hitea teni la levosahia. Pani kamim ka levosahi na Tanumena matan enia mo lo toho peresi kamim, i pa lo toho hin kamim. 18 A pa sopo rovo hin kamim sohena natu mar̃ua, pani a pa mai isamim. 19 I pa sopo tuai, tamlohi varama la pa sopo er̃i mele hiteau, pani kamim ha pa hiteau, ale matan enau a pa mauri, kamim ha pa mauri. 20 Hin pongi atu ha pa levosahia vara enau na matea peresi Tama. Ha pa levosahia vara kamim ka matea peresiau, ale enau na matea peresi kamim. 21 Haratu mo lavi na noku retileu, ale mo oloolo hinira enia haratu mo opoiau, ale Tamaku i pa opoia, ale enau sohena a pa opoia, ale a pa hase vujangiau isana.” 22 Moiso Judas, mo sopo Judas Iscariot, mo reti mo usia mara, “Tija, r̃aramin nom reti sei vara o pa vujangiho isamam, pani i pa sopo isana tamlohi varama, enia sava?” 23 Iesu mo r̃aramia mara, “Vara tea mo opoiau, i pa oloolo hina noku reti, moiso Tamaku i pa opoia, kama pa mai isana, kama pa toho hinia. 24 Pani haratu mo sopo opoiau, mo sopo oloolo hina noku reti. Sava reti ka rongo na verea, la sopo noku, pani non Tamaku sei mo lo r̃uleau. 25 Na lo vere kamim hin la hinau sei nake matan na pa lo toho peresi kamim. 26 Pani Tuetueni r̃uhu atu i pa mai, enia Tanume Tapu, Tama i pa r̃ulea i lavi na jaraku, enia i pa vujangi kamim na hinau tari, ale i pa vai kamim ha mele r̃omr̃omi na hinau tari na lo verea isamim moiso. 27 Na lo sile kamim na tamata, noku tamata atu, enau haseku a er̃i silea, mo sopo sohena tamata varama nike i er̃i silea. Ale ha sopo r̃omkaka, ha sopo matahu. 28 Ka pete rongoa, na verea isamim moiso vara a pa vano, ale a pa mele mai isamim. Vara ka opoiau varar̃uhu, ha pa avulahi matan enau na lo sahe isan Tama, matan Tama enia mo aulu jea hiniau. 29 Na lo vere la hinau nike tiroma isamim matan vara pongi atu vara i masese ha pa rasuau. 30 A sopo er̃i retireti peravu isamim matan tamlohi tavera sasati matan varama nike mo lo mai, pani enia mo sopo lavi te suiha vara i aulu hiniau. 31 Pani vara tamlohi tari na varama la pa levosahia vara enau na opoi Tamaku, na lo vai na sava enia mo retileu vara a vaira. Ale ha turu, r̃a malue!”

John 15

Iesu Enia Asi Grape Varar̃uhu

1 Iesu mo verea isana nona tamlohi mara, “Enau asi grape varar̃uhu, ale Tamaku enia tamlohi isa. 2 Mo tai nar̃ihi vevuhi na rangaku sei la sopo vua hiniau. Pani hin haratu la lo vua, mo jalo na rangana vara i pa namaha i mar̃ivi. 3 Kamim ka vokevoke moiso mata sava na lo verea isamim moiso. 4 Ha toho hiniau, ale enau a pa lo toho hin kamim. Sohena ranga matea i sopo er̃i vua matan mo sopo sor̃otahi peresi na lahona, kamim ha pa sopo er̃i vua vara ha sopo toho hiniau. 5 Enau pulo asi grape, ale kamim rangarangana, pani vara kamim ha sor̃otahi isaku, ale enau a lo sor̃otahi isamim, kamim ha pa vua i mar̃ivi, pani vara enau a sopo toho isamim, ha pa sopo er̃i vai te hinau hatea. 6 Vara ha sopo toho hiniau, la pa pulahi kamim sohena ranga mahoa sei la takonahira, ale la pa sulira na hapu. 7 Vara ha lo toho hiniau, ale vara noku reti i lo toho hin kamim, sava ka usia Tamaku i pa vaia nomim. 8 Tamaku mo lo lavi na oloolo tavera hin malele sei, vara ha vua tavera ka lo vujangia vara ka noku tamlohi usuri varar̃uhu. 9 Na lo opoi kamim sohen Tama mo opoiau. Ha toho na noku opoia. 10 Vara ha oloolo na noku retileu, ha pa lo toho na noku opoia sohen enau na lo oloolo na retileu non Tamaku, ale na lo toho na nona opoia. 11 Na lo vere la hinau sei isamim vara ha pa avulahi tavera soheku. 12 Noku retileu na lo verea isamim nakerihi, vara ha opoiopoi kamim sohen enau na lo opoi kamim tiroma mo mai nake. 13 Mo sopo tea nona opoia i jeu haranike: vara tea i tau na maurina mata tapalana. 14 Ale kamim ha pa tapalaku vara ha lo oloolo na sava na retileu hinia isamim. 15 Slev la sopo levosahia vara nora tamlohi tavera mo lo vai na sava, ale enau na sopo mele retireti isamim sohena noku slev. Na tovi kamim tapalaku matan enau na vere vevuhi na sava Tamaku mo vereau hinia. 16 Kamim ka sopo vir̃oniau, pani enau na vir̃oni kamim matan vara ha pa vano ha vua na vua sei i pa lo toho jejeu. Ale sava hinau ka usia na hijaku, Tamaku i pa silea isamim. 17 Ale na retileu isamim vara ha opoiopoi kamim.”

Tamlohi Varama La Pa R̃ohu Hiniho

Iesu mo verea mara: 18 “Vara tamlohi varama la r̃ohu hin kamim, ha r̃omr̃omia vara la r̃ohu hiniau tiroma. 19 Vara kamim tamlohi non varama, tamlohi hinia la pa opoi kamim. Pani kamim ka sopo tamlohi non varama, mo vono. Enau na vir̃oni nar̃ihi kamim vara ha pa tau na varama na har̃imim, ale matan haratu, tamlohi non varama la pa r̃ohu hin kamim. 20 Ha r̃omr̃omi na sava na lo vere kamim hinia moiso, ‘Slev mo sopo aulu i jeu na nona tamlohi tavera’. Vara tamlohi la vailejilejiau, la pa vailejileji kamim. Vara la oloolo na sava na verea, la pa oloolo na sava ka lo verera. 21 Tamlohi la pa vailejileji kamim matan ka lo lavi na hijaku, ale matan la sopo levosahi haratu sei mo lo r̃uleau. 22 Vara a sopo lo sinai a verea isara, enira la pa sopo ori na hehe, pani nake, la sopo er̃i verea vara mo sopo te nora hehe. 23 Haratu sei mo r̃ohu hiniau, enia i pa r̃ohu hin Tamaku. 24 Vavahinau sei na vaira, mo sopo lo te tamlohi i vaira hin te rani, vara la sopo lo hiteau a vai la hinau atu, la pa sopo ori na hehe, pani la hiteau na vai la hinau atu, ale la r̃ohu tavera hiniau peresi Tamaku. 25 Pani matan sava la pete ulia na nora leu moiso i pa masese, ale mo verea mara, ‘Tamlohi la r̃ohu tavera hiniau, pani mo sopo matan te hinau’. 26 Pani a pa r̃ule na Tuetueni r̃uhu matea i pa tai isan Tama i sinai isamim, enia Tanumena, i pa vujangi na hina varar̃uhu mo malue isan Tama, ale Tanumena i pa vereuliau. 27 Ale kamim sohena, ha pa vereuliau matan kamim ka lo toho peresiau na tapulo noku rani nike.”

John 16

Iesu Mo Vereulia Vara I Pa Mate

Iesu mo mele verea mara: 1 “Na lo vere kamim hin la hinau nike, matan vara ha sopo kali hin te hinau. 2 La pa tipahi kamim na ima lotu nona Jew. Ale pongi matea i pa mai, tamlohi la pa vilimatei kamim, ale matana, la pa r̃omr̃omia vara la lo vai na masalon God. 3 La pa vai hinau atu matan la sopo levosahi Tama teni enau. 4 Pani na lo vere hinau sei isamim nake, matan vara pongina i masese, ha pa r̃omr̃omi na sava na lo vere kamim hinia moiso. Tiroma na sopo vere la hinau nike, matan enau na lo toho peresi kamim, 5 pani nake na lo sahe isan haratu mo lo r̃uleau, ale mo sopo te vonamim i usiau hinia vara, ‘Ko lo haipu?’ 6 Mata sava na verea isamim, ale ka rongo mo sati tavera. 7 Pani na verea isamim, i pa mele r̃uhu isamim vara a malue. Vara a sopo malue, Tuetueni r̃uhu atu i pa sopo er̃i mai vara i tueni kamim. Vara a vano a pa r̃ule na Tanume Tapu i mai isamim. 8 Tanume Tapu i pa mai i tuvai na tamlohi na varama na sava mo hehe, ale na sava mo vokevoke, mata aria non God. 9 Ale i pa mai i tuvai na tamlohi na varama na sava mo hehe matan la sopo rasuau. 10 Ale i pa mai i tuvai na tamlohi na varama na sava mo vokevoke matan mauriku mo vokevoke, ale enau na lo sahe isan Tama ale kamim ha pa sopo er̃i mele hiteau nike, 11 ale i pa mai i tuvai na tamlohi na varama mata aria non God matan mo pete ari haratu mo lo tauri na suiha non varama nike moiso. 12 Na opoia vara a vere kamim na hinau matuvana, pani nakerihi i pa r̃ilangi vara ha pa levosahira. 13 Pani hin pongi atu vara Tanume Tapu i mai, enia i pa vujangi na hina varar̃uhu, ale i pa tiroma hin kamim na malele varar̃uhu tari vara ha pa levosahira. Tanume Tapu mo sopo vere na hinau enia hasena, pani enia i pa vere kamim purongo na sava mo rongoa isaku. Moiso enia i pa vai kamim ha levosahi na sava i pa masese hitahu. 14 Tanume Tapu i pa vuhesia isamim vara enau na r̃uhur̃uhu jea sohena sava, i pa vaia sohen harihi: i pa lavi na noku reti vara i vuhesia isamim. 15 Hinau tari non Tama enia noku. Matan hinau atu na lo vere vara Tanume Tapu i pa lavi na noku reti, ale i vuhesia isamim.

Avulahi I Pa Mai

16 I pa sopo tuai ha pa sopo mele hiteau, pani hitahun haratu, ha pa mele hiteau.” 17 Nona tamlohi usuri la lo vereverera hinia lara, “R̃aramin nona reti sei isar̃a enia sava sei enia mara, ‘I pa sopo tuai ha pa sopo hiteau, pani hitahun haratu ha pa mele hiteau mata makomo rani!’ teni ‘matan a pa mele sahe isan Tama?’” 18 Nona tamlohi usuri la lo mele usiusira hinia lara, “R̃aramin nona reti sei, ‘I pa sopo tuai!’ enia sava r̃a sopo levosahi na sava mo lo verea.” 19 Iesu mo levosahia vara la opoia vara la usia hin la hinau sei, ale mo verea isara mara, “Avei, ka lo usiusi kamim na r̃aramin noku reti sei, ‘I pa sopo tuai ha pa sopo hiteau, pani hitahun haratu, ha pa mele hiteau?’ 20 Varar̃uhu na verea isamim vara ha pa tangi, moiso ha pa rongo i sati, pani tamlohi na varama la pa avulahi. Ha pa rongo i sati, pani hitahu ha pa avulahi. 21 Vara har̃ai mariviti vara i lavilavi, enia i pa rongohaji tavera, pani vara mo isoiso, mo r̃omaliho na rongohaji, ale mo avulahi matan mo vasusui na natirihi matea mo pala na varama. 22 Ale sohen haratu nake r̃omimim la lo sati, pani hitahu hin pongi atu vara a mele hite kamim, ha pa avulahi tavera, ale tea i pa sopo er̃i posi na nomim avulahi. 23 Vara pongi atu i masese, ha pa sopo er̃i mele usiau hin te hinau. Varar̃uhu na verea isamim vara Tama i pa sile kamim na sava hinau ka usia na hijaku. 24 Mo tikeli nake ka sopo lo usi te hinau na hijaku, pani nake, ha pa usia na hijaku moiso i pa mai isamim matan vara ha pa avulahi jea. 25 Na lo retireti na titileu isamim matan vara i vuhesi na sava na lo verea. Pani pongi matea mo lo mai, a pa vere tataholoi kamim hin Tama, ale a pa sopo mele titileu sohen haranike. 26 Hin pongi atu enau a pa sopo mele usia nomim matan kamim hasemim ha pa usi na hinau isan Tama na hijaku. 27 Matan Tama mo opoi kamim matan ka opoiau, ale ka rasua vara enau na tai isana. 28 Na tai isan Tama na mai na varama, pani nake na lo malue na varama vara a mele hilu a sahe isan Tama.” 29 Nona tamlohi usuri lara, “Nakerihi ko reti tataholo isamam, ko sopo titileu. 30 Nake natu, kama levosahia vara engko ko levosahi na hinau tari, ale te i sopo er̃i usi te retiusia isam. Nake kama rasua vara engko ko tai isan God.” 31 Iesu mo r̃aramira mara, “Kamim ka rasuau varar̃uhu? 32 Rani matea mo lo mai, ale nake mo masese moiso vara kamim mo isoiso ha pa rovorovo, enau haseku a pa lo toho, pani Tamaku i pa lo toho peresiau, ale a pa sopo toho haseku. 33 Na lo vere hinau sei isamim matan vara tamata i pa toho na mapumim mataku. Nake ka lo toho na varama kamim ha pa lavi na rani r̃ilangi, pani ha lo r̃omr̃ilangi matan enau na jeu na noku meresahi na varama moiso.”

John 17

Usiusi Non Iesu Isan Tamana

1 Iesu mo vere la hinau sei moiso, mo tar̃a sahe aulu na tuka, mo verea mara, “Tamaku, pongi atu mo mai vara o tahe na hijan Natum aulu matan vara Natum i er̃i tahe na hijam aulu. 2 Ale matan ko sile na suiha isaku moiso vara a aulu na tamlohi tari matan vara a pa sile na mauri tui isan la haratu ko lo sileau hinira. 3 Mauri tui enia vara la levosahiho vara engko hasem God varar̃uhu, ale vara la levosahi Iesu Kr̃isto, haratu ko lo r̃ulea. 4 Enau na vujangi la tamlohi nike na varama vara nom r̃uhur̃uhu mo sohena sava matan na vai vevuhi na hinau tari ko lo taura isaku vara a vaira. 5 Nake Tamaku, o mele taheau na noku suiha aulu peresiho na tuka i sohen haratu mo lo toho isaku tiroma varama mo sopo lo tapulo. 6 Enau na vereuliho isan la tamlohi atu, engko ko lo sileau hinira na varama vara la pa levosahiho. Enira nom, moiso ko sileau hinira, ale la lo oloolo na nom reti. 7 Nake, la levosahia vara hinau tari ko sileau enira la tai isam. 8 Na vere na noku tamlohi moiso na sava ko lo vereau hinira vara a verea, ale la lavia. La levosahia mo r̃uhu vara enau na tai isam, moiso la rasua vara engko ko r̃uleau na mai. 9 Na lo usiusi matara, pani mo sopo matan la haratu non varama. Noku tamlohi enira nom, ale na lo usiusi matara matana. 10 Hinau tari noku, enira nom moiso, ale na lavi na oloolo tavera matan la lo vereuliau. 11 I pa sopo tuai enau a sopo mele toho na varama, pani enira la lo pa toho na varama, ale enau na lo mai isam. Tama Tapu o pa tingira hin suiham atu ko lo silea isaku. Moiso la pa matea peresira hasera sohen engko peresiau r̃a matea. 12 Hin rani atu na lo toho peresira, na lo tingira hin suiha atu ko lo sileau hinia. Na lo kilaura, ale mo sopo te vonara hatea i tihai, pani tamlohi atu matea purongo sei mo lo vano na komo matan vara Retitapu i pa masese. 13 Na lo mai isam, pani na lo vere la hinau nike nake na lo toho na varama vara noku tamlohi, la pa er̃i avulahi tavera soheku matana. 14 Na silera na nom reti moiso, ale tamlohi non varama la r̃ohu hinira, matan enira la sopo tamlohi non varama, mo soheku, la r̃ohu hiniau matan enau na sopo non varama. 15 Tata, na sopo usiho vara o lavi nar̃ihi na noku tamlohi na varama, pani vara o tingira matan Tiapolo. 16 Enira la sopo non varama, sohen enau na sopo non varama. 17 O tapuhira na retivarar̃uhu, nom reti enia varar̃uhu. 18 Enau na lo r̃ulera vara la vano isana tamlohi r̃alihi na varama sohen engko ko r̃uleau. 19 Enau na tapuhiau haseku vara a vai na masalom purongo, matan vara la pa er̃i hitevosahia, ale la mai tamlohi non retivarar̃uhu. 20 Enau na sopo usiusi matan la noku tamlohi nike hasera, pani na lo usiusi mata tamlohi tari sei la pa tau na nora rasua hiniau na sava la pa lo verea mataku. 21 Na opoia vara enira mo isoiso la pa matea peresihira hatehateahi, sohen enau na lo matea peresiho, ale engko ko matea peresiau. Na opoia vara la pa matea peresir̃a, matan vara tamlohi hin varama nike, la pa rasua vara engko ko r̃uleau. 22 Suiha r̃uhur̃uhu atu ko lo sileau hinia, na pete silea isara moiso, matan vara la pa matea sohen enr̃a r̃a matea, 23 enau hinira, ale engko hiniau, matan vara la pa matea na hinau tari, matan vara tamlohi na varama la er̃i levosahia vara engko ko r̃uleau, ale ko lo opoira sohen ko opoiau. 24 Tata, na opoia vara la haratu ko lo sileau hinira, la pa toho peresiau na jara na lo toho ea, matan vara la pa er̃i hite noku oloolo tavera atu sei ko lo sileau hinia, matan ko opoiau hin pongi atu varama mo sopo lo toho. 25 Tata ko vokevoke, hina purongo vara tamlohi na varama la sopo levosahiho, enau na levosahiho, ale la tamlohi nike la levosahia vara engko ko r̃uleau. 26 Ale enau na verea isara vara engko ko sohena sava, ale a pa mele verea isara vara opoia atu ko opoiau hinia, i pa toho isara, ale enau a pa toho hinira.”

John 18

La Turuposi Hin Iesu

1 Iesu mo usiusi mo isoiso, enia tolu na nona tamlohi usuri, la vano roto na Vakoan Kidron na talu olive matea atu. 2 Tarea Iesu tolu na nona tamlohi usuri la lo pulutahi ea, ale Judas haratu mo lo turuposi hin Iesu mo levosahi jara atu. 3 Ale Judas mo vano hin talu olive atu peresi na tamlohi vuro hai nona mara Rome peresi na police mata Temple. Nora moli mata pr̃is peresi na Pharisee la r̃ulera. La lavi na hapu jilangi, lamu peresi na hinau mata valum, ale la mai isan Iesu. 4 Iesu mo pete levosahi na sava i pa masese moiso, pani mo usi isara mara, “Ka lo ale hare?” 5 Ale Judas haratu mo lo turuposi hinia mo lo turu peresira atu. La r̃aramia lara, “Kama lo ale Iesu mara Nazareth!” Iesu mo verea isara mara, “Enau natu, haratu na lo toho jejeu!” 6 Vahatea purongo enira mo isoiso la turu juha hinia, ale la jovi na lepa. 7 Iesu mo mele usia mara, “Ka lo ale hare?” La r̃aramia lara, “Kama lo ale Iesu mara Nazareth!” 8 Iesu mo r̃aramira mara, “Na pete verea moiso vara enau natu. Vara ka lo aleau, ha tinar̃ihi la tamlohi nike la vano!” 9 Mo verea sohena matan vara nona reti atu mo lo verea tiroma i pa masese mara, ‘Enau na sopo vaitihai te vonara hatea hin la haratu ko lo sileau hinira’. 10 Ale Simon Peter enia nona sita vuro matea, ale mo reve nar̃ihi sita vuro atu mo langa na matua pero slev non pr̃is aulu atu, hijan slev atu enia Malchus. 11 Pani Iesu mo reti isan Peter mara, “O tau nar̃ihi na nom sita vuro! Vara sava, ko r̃om vara enau a pa sopo er̃i lavi rani r̃ilangi sei Tama mo lo sileau hinia?”

La Lavia Mo Vano Isan Annas

12 Ale vao tamlohi vuro matea nona mara Rome peresi nora commander peresi na police mata Temple nona Jew, la taurilati Iesu, ale la pesia. 13 La lavia mo vano tiroma isan Annas, enia palihan Caiaphas, pr̃is aulu hin tauni atu. 14 Caiaphas sei natu, mo lo verea isana tamlohi tatavera nona Jew mara, “I pa mele r̃uhu vara tamlohi matea purongo i mate mata tamlohi tari.”

Peter Mo Vunvuni Iesu

15 Simon Peter peresi na tamlohi usuri tinapua non Iesu matea, la usurira la lavi Iesu mo vano isan Annas. Tamlohi non Iesu atu enia mo levosahi mamahuni pr̃is aulu atu, ale mo usuri Iesu mo sivo na lolo rope iman pr̃is aulu atu. 16 Pani Peter mo lo toho na jingoima mariviti na mataruan rope atu. Pani pa tamlohi usuri non Iesu atu mo mele malue, ale mo vano mo retireti peresi har̃arihi atu mo lo kilau na matarua rope. Mo tinar̃ihia vara Peter i unu hin rope atu, 17 pani mo usia isana mara, “Avei, engko ko sopo vonara matea sei la lo usuri tamlohi atu?” Peter mo r̃aramia mara, “Enau mo vono!” 18 Slev peresi na police mata Temple la lo turu r̃alihi na hapu matea la vaia na valaji hapu mata hamariri. Peter sohena mo lo turu peresihira mo lo marijo.

Pr̃is Aulu Peresi Iesu

19 Na lolo ima, pr̃is aulu atu mo lo usi Iesu mata nona tamlohi usuri peresi na nona vujangi. 20 Pani Iesu mo r̃aramia mara, “Enau na lo retireti na jara tavera isana tamlohi na varama. Ale tarea, enau na lo vujangi na lolo ima lotu peresi na Temple sei Jew la lo pulutahi ea. Na sopo vere te hinau hatea vara tamlohi la sopo rongoa. 21 Mata sava ka lo usiau hinia? Ha usi la haratu la lo rongoau, la levosahi na hinau na lo verea!” 22 Iesu mo vere reti atu moiso police mata Temple matea mo vojaia, ale mo verea mara, “Ko r̃om vara o er̃i r̃arami na pr̃is aulu matea sohen haratu?” 23 Iesu mo r̃aramia mara, “Vara na vere te hinau mo sopo tataholo o verea! Pani vara mo vono, mata sava ko vojaiau?” 24 Ale Annas mo r̃ule Iesu mo vano isan Caiaphas, pr̃is aulu, pani la sopo lo uli nar̃ihi na asihai hinia.

Peter Mo Mele Vunvunia

25 Haratu mo lo vano, pani Simon Peter mo pa lo turu mo lo marijo, ale la usia isana lara, “Avei, engko ko sopo nona tamlohi usuri matea?” Peter mo mele vunvunia mara, “Enau mo vono!” 26 Slev matea non pr̃is aulu tahisan haratu sei Peter mo lo langa na perona, mo usia mara, “Mo sopo engko sei na hiteho na talu olive peresi tamlohi nike?” 27 Peter mo mele vunvunia, ale vahatea purongo, toa vari matea mo tarere.

Iesu Mo Turu Na Nahon Pilate

28 Na r̃alavuho jea natu, la lavi Iesu la malue na iman Caiaphas, la vano na ima tavera matea nona tamlohi tavera nona mara Rome. Pani la lo sasaovi na jingoima, matan la rasua vara tea i unu, enia i pa lumiha na nahon God, ale enia i pa sopo er̃i hani na Passover. 29 Pilate mo malue mo usia mara, “Tamlohi nike, mo vai na sava hina sati?” 30 La r̃aramia lara, “Ko r̃om vara kama pa lavi tamlohi akerihi i mai isam vara enia mo sopo vai te hina hehe?” 31 Pilate mo verea isara mara, “Ha lavia, ale ha pa aria i usuri na nomim leu.” Vao tamlohi nona Jew atu la r̃aramia lara, “Pani nomim leu mo tapuhoro kamam vara kama er̃i tau te tamlohi na mateia.” 32 Ale sohen Iesu mo verea moiso vara nona mateia i pa sohena sava, mo lo mai vara i masese. 33 Pilate mo mele unu na lolon patu ima tavera atu, ale mo tovi Iesu mo vano isana, ale mo usia isana mara, “Avei, engko natu, Supe nona Jew?” 34 Iesu mo r̃aramia mara, “Retiusia sei mo tai isam hasem teni tea la verea isam mataku?” 35 Pilate mo r̃aramia mara, “Sava? Vara sava, enau Jew matea? Tahisam tataholo peresi na pr̃is aulu, enira natu, la laviho ko mai isaku. Ko vai na sava mo sati?” 36 Iesu mo r̃aramia mara, “Jara atu na lo tauri na suiha hinia mo sopo non varama nike, vara i sohena, noku tamlohi la pa valum moiso matan vara la turuhoroau vara a pa sopo er̃i vano na lima tamlohi tatavera nona Jew, pani mo vono, jara atu na lo tauri na suiha hinia mo sopo non varama nike.” 37 Pilate mo verea mara, “Varar̃uhu, engko Supe matea?” Iesu mo verea isana mara, “Engko ko lo verea vara enau Supe matea. Enau na vora hin varama nike matan vara a vere na retivarar̃uhu. Ale la haratu non varar̃uhu la levosahi na leoku.” 38 Pilate mo usia isan Iesu mara, “Retivarar̃uhu enia sava?”

Iesu Mo Vano Na Mateia

Hitahun haratu Pilate mo mele malue mo verea isan la Jew atu mara, “Tamlohi nike, na sopo hite te hinau i ori hinia vara a sile na talai isana. 39 Ale tarea na lo teri na tamlohi matea na nomim pongi Passover. Ale kamim ka opoia vara a teri na Supe nona Jew teni mo vono?” 40 Ale la r̃aramia la ulo lara, “Mo vono! Mo sopo enia. Kama opoi Barabbas.” Barabbas enia tamlohi valvalum matea ale enia mo r̃ohu na gavman non Rome.

John 19

Pilate Mo Sile Iesu Isara

1 Ale Pilate mo lavi Iesu mo retileu vara, la tamlohi vuro atu, la pa rupia na asi maja. 2 Tamlohi vuro la peri na rongorongo na asihai ngar̃ngar̃iha la taua na patuna, ale la liho na ruru peravu majhina mo perpel nona tamlohi aulu na pilina. 3 La mai isana la kerehia lara, “Engko Supe nona Jew, avei?” Ale la tutuhi na nahona. 4 Pilate mo mele malue, mo verea isana tamlohi tatavera nona Jew mara, “Ka hitea, na lavia mo mai isamim, matan ha pa levosahia vara enau na sopo er̃i vilei te hinau i ori hinia vara i lavi na talai matana.” 5 Ale Iesu mo malue peresi na r̃ongor̃ongo la vaia na asihai ngar̃ngar̃iha na patuna peresi na ruru peravu, majhina mo perpel. Ale Pilate mo verea isara mara, “Ka hitea, tamlohi atu nahai!” 6 Moiso na rani moli nona pr̃is peresi na police mata Temple la hitea, la ulo lara, “Ha vosaea na talopeilopei! Ha vosaea na talopeilopei!” Pilate mo verea mara, “Kamim ha lavia, ha vosaea na talopeilopei kamim hasemim! Enau na sopo vilei te hinau hatea vara mo ori hinia.” 7 Tamlohi tatavera nona Jew atu la r̃aramia lara, “Kamam nomam leu matea mo verea vara i pa mate matan mo lo verea vara enia Natun God!” 8 Ale Pilate mara mo rongo reti atu mo mele matahu mo tavera, 9 moiso mo posi vara i mele unu hin nona patu ima tavera atu, ale mo hite Iesu, mo verea isana mara, “Engko ko tai epu?” Pani Iesu mo sopo r̃aramia. 10 Moiso Pilate mo verea mara, “Ko sopo r̃aramiau mata sava? Ko sopo levosahia vara ko lo toho na suiha limaku vara o pa materi teni la vosaeho na talopeilopei vara a opoia?” 11 Iesu mo r̃aramia mara, “Vara God i sopo lo sileho na suiha, engko o sopo er̃i vai te hinau isaku, ale matan harihi, la haratu la sileau isam, nora hehe mo jeu na nom.” 12 Hitahun haratu Pilate mo tapulo vaihite vara i teri Iesu, pani vao atu mo mele ulo aulu lara, “Vara o teri tamlohi nike, engko ko sopo tapalan supe hin Rome! Vara tea i verea vara enia supe enia mo meresahi non supe hin Rome!” 13 Ale Pilate mara mo rongoa, mo tiroma hin Iesu la vano na jingoima, ale mo sakele na jara tamlohi ari la lo tovia, ‘Jara Pulutahi la tiua na vatu’ na leon tavtavuin Israel lara, ‘Gabbatha’. 14 Nake mo livuha rani moiso na rani mo tiroma na rani Passover. Pilate mo verea isana vao Jew atu mara, “Ka hitea! Nomim Supe nahai!” 15 Vao atu la ulo aulu lara, “O vilimateia! O vilimateia! O vosaea na talopeilopei!” Pilate mo usia isara mara, “Avei, ka opoia vara a vosae nomim Supe na talopeilopei?” Moli pr̃is la r̃aramia lara, “Mo sopo te nomam Supe, pani Supe nona mara Rome enia nomam Supe!” 16 Ale Pilate mo tau Iesu na limara vara la pa vosaea na talopeilopei.

La Vosae Iesu Na Talopeilopei

La tauri Iesu la tiroma hinia, 17 ale la lavi Iesu mo vano, ale enia mo hasena lavi na talopeilopei, mo malue la vano hin jara atu la tovia vara, ‘Jara Patusui Tamlohi’ na leon tavtavuin Israel la tovia Golgotha. 18 Hin jara atu natu la vosaea na talopeilopei peresi na tamlohi tinapua mo rua na tavaluna, Iesu na livuhara. 19 Pilate sohena mo uli na reti matea mo vosaea aulu hin talopeilopei atu mo verea mara,

Iesu mara Nazareth Supe nona Jew

20 Jew matuvana la evia matan jara atu la vosae Iesu hinia, mo lo toho na pahisan taon tavera atu, ale mo ulia na leo tavtavuin Israel peresi na leo mara Rome peresi na leo mara Greek. 21 Ale moli nona pr̃is la vano isan Pilate lara, “Mata sava ko ulia vara, enia Supe nona Jew? I pa mele r̃uhu vara o ulia vara, enia mo lo verea vara enia Supe nona Jew!” 22 Pani Pilate mo r̃aramira mara, “Sava na ulia moiso i lo toho sohena!” 23 Tamlohi vuro la vosae Iesu na talopeilopei moiso, ale la asease na nona ruru isara tupu vati na sope ruru matea isara hatehateahi. Nona ruru tavera enia tavalu ruru matea purongo, mo sopo te sor̃osor̃o hinia, 24 ale matana, la tamlohi vuro atu la vereverea isara lara, “R̃a sopo r̃arir̃aria. R̃a pa roro matana, vara r̃a pa hitea vara hare i pa lavia nona!” Haratu mo masese matan vara sava Retitapu mo verea i pa masese mara, ‘La aseasehi na noku ruru, la roro mata noku ruru’. Ale tamlohi vuro la vai na sava la hatihia moiso. 25 Tinan Iesu mo lo turu na tavalu nona talopeilopei peresi vetavain tinana, peresi Mary atu naroun Clopas, ale Mary Magdalene. 26 Moiso Iesu mo hite tinana peresi tamlohi usuri atu mo opoia mo tavera, mo verea isan tinana mara, “Tamlohi nike, nake enia natum.” 27 Ale mo verea isan tamlohi usuri atu mara, “Enia nake tinam.” Mo tapulo hin rani atu, tamlohi atu mo lavia mo vano na imana.

Iesu Mo Mate

28 Hitahun haratu, Iesu mo levosahia vara mo vai vevuhi na nona vavahinau, ale vara na sava hinau Retitapu mo verea moiso vara i pa masese mo verea mara, “Na mar̃ohu!” 29 Potele waen hohona matea mo lo toho atu, ale la r̃ur̃uni na susupaheu hin waen hohona atu na ranga hyssop matea, ale la tahea mo sahe na jingona. 30 Hitahun haratu Iesu mo inu waen atu mo verea mara, “Hinau tari mo isoiso!” Mo rautoho moiso mo mate.

La Sari Na Roron Iesu

31 Ale matan vara i mele rani sahe i pa Sabbath matea peresi na Passover, enia rani aulu matea nona Jew. Jew la sopo opoia vara la tarape atu la lo sevu na talopeilopei hin rani atu, ale la vano la usia isan Pilate vara la kame na palora vara la mate vila, ale la pa er̃i suira. 32 Ale tamlohi vuro la kame na palon la tamlohi mo rua atu sei la lo vosaera na talopeilopei na tavalun Iesu tiroma. 33 Pani lara la mai isan Iesu, la hitea vara enia mo pete mate moiso, ale la pa sopo kame na palona. 34 Pani tamlohi vuro matea mo urai Iesu na rorona, ale r̃ae peresi na wai mo malue. 35 Kama levosahia vara hinau atu mo varar̃uhu matan haratu mo lo hitea mo vereulia vara mo varar̃uhu, ale nake kamim sohena, ha pa er̃i rasua. 36 La hinau sei la masese matan vara Retitapu i pa masese sei mo verea mara, ‘Te sui epena hatea i pa sopo moti.’ 37 Ale na jara tinapua na Retitapu mara, ‘La pa hitea hin haratu sei la urai na rorona na sari.’

La Tavuni Iesu

38 Tamlohi usuri non Iesu matea, Joseph mara Arimathea, mo jarohi na nona rasua hin Iesu matan mo matahu vara tamlohi tatavera nona Jew la pa sile na talai isana, ale mo vano isan Pilate mo usia vara i tinar̃ihi na tarapen Iesu vara i tavunia. Pilate mo tinar̃ihia, ale Joseph mo sui nar̃ihia na talopeilopei. 39 Pa Nicodemus sei mo lo mai isan Iesu na vutepongi, mo usuri Joseph. Mo lavi na tanga hasori r̃uhu matea la tovia myrrh peresi na aloes la hoihoira jara matea, puhonina mo jeu 25 kilo. 40 La tupra rua atu la tali r̃alihi na tarapen Iesu na ruru lulu peresi na hasori sei Jew la lo tavuni na nora mate peresia. 41 Mariviti hin jara atu sei la vosae Iesu na talopeilopei ea, lovuhai matea la lavo na vipahai mata lakolako mo r̃alihia mo lo toho atu. Ale papa vatu matea la sopo lo tau te tarape tamlohi hinia mo lo toho ea. 42 La tau na tarapen Iesu hin papa vatu atu matan mo lo toho mariviti atu, ale la vaia vilavila matan enia rani atu nona Jew mata tatamahu mata Passover.

John 20

Iesu Mo Mele Turu

1 Na nahonaho rani na r̃alavuho na rani tiroma mata wik, mo pa lo r̃or̃oha, ale Mary Magdalene mo vano hin papa atu. Ale mo hitea vara la kuresi nar̃ihi vatu tavera atu na matarua moiso, ale papa atu mo roi. 2 Mara mo hitea sohena, mo maro mo mai isan Simon Peter peresi tamlohi usuri atu Iesu mo opoia, ale mo verea isara mara, “La lavi nar̃ihi Tija na papa moiso! Kama sopo levosahia vara la taua epu!” 3 Peter peresi tamlohi usuri non Iesu tinapua atu la maro mata papa. 4 La maro pulupulu, pani tamlohi usuri non Iesu tinapua atu mo maro mo jeu Peter mo kakau na papa tiroma. 5 Mo rautoho mo riorio, ale mo hite te tavalu ruru la lo toho na lolo papa, pani mo sopo unu na lolo papa. 6 Hin rani atu Simon Peter mara mo kakau mo unu na papa, ale mo hite te tavalu ruru atu. 7 Ale enia mo hite tavalu ruru atu sei la lo tavu na nahon Iesu hinia, la pirura la lo toho hasera. 8 Tamlohi usuri non Iesu atu haratu mo lo kakau tiroma, mo unu na papa, ale mo hitea moiso mo rasua. 9 Hin rani atu, Peter peresi nona tamlohi tinapua atu, la sopo levosahia vara Retitapu mo verea vara Iesu i pa mele turu na mateia. 10 Ale la tamlohi usuri tupra rua atu la mele hilu la mule.

Mary Magdalene Mo Hite Iesu

11 Mary Magdalene mo lo turu na jingoiman papa atu mo lo tangi, mo lo tangi ale mo rautoho mara mo riorio sivo hin papa atu, 12 mo hite na angelo mo rua, la ru na ruru lulu la lo sakele na jara la tau na tarapen Iesu ea. Matea mo sakele na jara patuna, ale haruana mo sakele na jara palona. 13 La angelo atu la usi Mary lara, “Har̃ai, ko lo tangi mata sava?” Mo r̃aramira mara, “La lavi nar̃ihi na tarapen noku Tija! Na sopo levosahia vara la taua epu.” 14 Mary mo verea sohena mo isoiso mo posi mo hite Iesu mo lo turu atu, pani enia mo sopo hitevosahia vara enia Iesu. 15 Iesu mo usia mara, “Har̃ai, mata sava ko lo tangi? Ko lo ale hare?” Mary mo r̃omi vara enia tamlohi lovuhai, ale mo verea mara, “Tapala, vara engko ko nar̃ihi na tarapena, na opoia vara o vereau hinia, matan vara a er̃i vano a lavia.” 16 Ale Iesu mo verea isana mara, “Mary!” Mary mo posi mo verea isana mara, “Rabbi!” Ale r̃aramin ‘rabbi’ enia ‘tija’ na leon tavtavuin Israel. 17 Iesu mo verea isana mara, “O sopo tikeliau! Na sopo lo sahe isan Tata, pani o pa verea isana noku tamlohi vara enau na lo sahe isan Tamaku enia noku God, ale enia nomim God, ale Tamamim.” 18 Mary Magdalene mo mele hilu vano mo verea isana nona tamlohi usuri vara mo hite Moli. Mo verera na sava Iesu mo verea isana.

Iesu Mo Pala Isara

19 Nona tamlohi usuri la matahuni na tamlohi tatavera nona Jew, ale na ravravin rani atu la pelatihoro na lolo ima matea. Vahatea purongo Iesu mo pala na livuhara, mo verea isara mara, “Tamata i toho isamim!” 20 Ale mo vujangira na limana peresi na rorona, ale nona tamlohi usuri la avulahi tavera matan la hite Moli. 21 Iesu mo mele verea isara mara, “Tamata i toho isamim, enau na lo r̃ule kamim sohen Tama mo r̃uleau.” 22 Hitahun haratu Iesu mo soro na maromarona isara mo verea mara, “Ha lavi na Tanume Tapu! 23 Vara ha r̃omi tea na nona hehe, God i pa r̃omia, pani vara ha sopo r̃omi tea na nona hehe, God i pa sopo r̃omia.”

Thomas Mo Hite Iesu

24 Hin rani atu Iesu mo pala isana nona tamlohi usuri, matea mo sopo toho peresira, enia Thomas la tovia ‘Havo’. 25 Ale tatua tamlohi usuri tinapua la verea isana lara, “Kama hite Moli!” Pani Thomas mara, “A pa rasua vara a hite na matara nila na limana, ale a majohoi na limaku na mataran sari atu mo lo unu na rorona.” 26 Ale wik matea mo vano moiso, nona tamlohi usuri la lo mele pulutahi, pani nake Thomas mo lo toho peresira. La pelatihoro, pani Iesu mo pala mo turu na livuhara mo verea mara, “Tamata i toho isamim!” 27 Ale mo verea isan Thomas mara, “O tau na pisum nike, ale o kilau usuri na limaku. O majohoi na limam na roroku. O isoiso na nom r̃om rua o rasu!” 28 Thomas mo r̃aramia mara, “Engko noku Moli, engko noku God!” 29 Iesu mara, “Thomas, engko ko rasua matan ko hiteau purongo teni mo vono? La haratu la sopo hiteau na matara, pani la tau na nora rasua hiniau, enira natu, la pa avulahi tavera.”

Puku Nike

30 Iesu mo vai na matamata tavera matuvana tinapua na naho nona tamlohi usuri, pani enira mo isoiso la sopo ulira hin puku nike. 31 Pani na uli la haranike matan vara ha pa er̃i tau na nomim rasua hin Iesu vara enia Kr̃isto atu, Natun God. Vara ha tau nomim rasua hinia ha pa lavi na mauri varar̃uhu.

John 21

Iesu Mo Pala Isara Galilee

1 Hitahun haratu, sorasora matan Iesu mo vano sohen harihi: Iesu mo mele pala isana nona tamlohi usuri na pahisa tasi sei la tovia Tiberias teni Galilee. 2 Simon Peter, Thomas la tovia ‘Havo’ enia Nathanael mara Cana atu Galilee la natun Zebedee, ale la vorai atu James enia John la lo toho atu peresi na nona tamlohi usuri mo rua tinapua. 3 Simon Peter mara, “Enau a sivo a tara maji!” Tatuara lara, “Kama pa usuriho!” La vele na botira la sivo, pani hin vutepongi atu, la sopo tikeli te maji hatea. 4 Mo mele rani sahe na r̃alavuho jea, Iesu mo lo turu na pahisa tasi, pani nona tamlohi usuri la sopo hitevosahia vara enia hare. 5 Iesu mo ulo mara, “La tapala, ka tikeli te maji teni mo vono?” La r̃aramia lara, “Mo vono!” 6 Ale mo verea isara mara, “Ha tuhu na nomim tara na matua botimim, ale ha pa tikeli te maji!” La vaia sohena, ale tara mo mar̃ivi na maji la sopo er̃i mele revea i unu na boti. 7 Tamlohi usuri atu Iesu mo opoia, mo verea isan Peter mara, “Eh, Moli sei!” Ale Simon Peter mara mo rongo vara Moli natu, mo mele ru na nona ruru sei mo lo talihia na pangena vara mo lo revereve, moiso mo kue na tasi. 8 La tamlohi usuri tinapua non Iesu atu na lolo boti la pa lo sua reve na tara mo mar̃ivi na maji mo lo usuri na boti na har̃ina. Ale jara atu la lo toho hinia mo mariviti 100 metre asau na jarauta. 9 Ale la hoso na jarauta, la hite te pereti ea, ale la hite te maji la lo toho na valaje hapu. 10 Iesu mo verea isana nona tamlohi usuri mara, “Ha lavi te maji sei ka pa taraira nakerihi i sinai.” 11 Simon Peter mo mele vele na boti, ale mo reve hosohi na tara. Evi maji mo tikeli 153, ale maji tatavera nakonako, pani tara atu mo sopo mar̃ari. 12 Iesu mo verea mara, “Ha mai, ha hanhani!” Pani la matahu mo sopo te tamlohi usuri vonara hatea i usia vara enia hare matan la levosahia vara enia Moli. 13 Iesu mo lavi na pereti, ale mo asea isana nona tamlohi usuri, ale mo vaia sohena na maji. 14 Haranike enia hatolun nona pala isana nona tamlohi usuri hitahun rani atu, mo mele turu na nona mateia.

Iesu Enia Peter

15 Ale Iesu tolu na nona tamlohi lara la hanhani moiso, mo usia mara, “Simon natun John, engko ko opoiau mo jeu la tamlohi nike?” Simon Peter mo r̃aramia mara, “He'e Moli, engko ko levosahia vara na opoiho.” Iesu mara, “O vahani na pulaku natu sipsip!” 16 Iesu mo mele usia vaha rua isan Peter mara, “Simon natun John, ko opoiau?” Peter mo r̃aramia mara, “He'e Moli, ko levosahia vara na opoiho.” Iesu mo r̃aramia mara, “O lo kilau na pulaku sipsip!” 17 Iesu mo mele usia vaha tolu isan Peter mara, “Simon natun John, ko opoiau?” Nake, Peter mo rongo mo sati matan Iesu mo usia vaha tolu isana vara mo opoia. Ale mo r̃aramia mara, “Moli, engko ko levosahi na hinau tari. Ko levosahia vara na opoiho.” Iesu mo r̃aramia mara, “O vahani na pulaku sipsip. 18 Varar̃uhu na vereho hinia, na pongi ko lo uluvou ko lo ruru hasem, ale ko lo vano na jara ko opoia, pani hin pongi atu vara o vajiaha, o pa sohai na limam, ale tamlohi tinapua la pa lihoho, ale la pa tiroma hiniho o vano na jara engko ko sopo opoia.” 19 Iesu mo verea matan vara i vereulia vara Peter i pa mate sohena sava, ale sohena sava nona mate i pa tahe na hijan God aulu. Hitahun haratu Iesu mo mele verea isan Peter mara, “O usuriau!”

Iesu Mo Vujangi Peter

20 Peter mo posi mo kilau sivo mo hite tamlohi usuri atu Iesu mo opoia mo lo usurira. Enia pa nona tamlohi usuri atu sei mo lo sakele na tavalun Iesu na hanhani Passover, ale mo lo usia vara, “Tija, hare natu, i pa turuposi hiniho?” 21 Ale Peter mo hite nona tamlohi atu mo lo usurira, mo usi Iesu hinia mara, “Moli, enia i pa sohena sava?” 22 Iesu mo r̃aramia mara, “Vara enau a opoia vara enia i mauri i tikeli pongi atu a mele mai, mo sopo te nom hinau hinia, pani engko o usuriau!” 23 Ale sorasora atu la sorahia vara nona tamlohi usuri atu i pa sopo er̃i mate, pani Iesu mo sopo verea vara i pa sopo mate, mo vono. Enia mo verea purongo isan Peter mara, “Mo sopo te nom hinau hinia vara enau a opoia vara enia i mauri i tikeli pongi atu a mele mai.” 24 Enau sei nona tamlohi usuri atu, ale enau natu na lo vereuli la hinau sei. Na lo ulira vara ha pa er̃i levosahia vara enau na lo vereulia ale la varar̃uhu. 25 Iesu mo vai na hinau tinapua matuvana, pani vara la uli vevuhira na puku, i pa sopo te masapa na varama matara.