1

1 Paa koronga-u, mulu matolo kepe mélse naa liepili, Ungumu molorumu. Aku Ungumu Pulu Yemo kinia moloringili. Aku Ungumu yu Pulu Yemo. 2 Paa koronga-u, mélse mana naa liepili, yu Pulu Yemo kinia moloringili. 3 Ungumu yuni yuyu mélema pali serimu. Mélse we pora naa purumu. Méle wendo orumuma pali yuni serimu-na wendo orumu. 4 Mololi ulu-pulumu yu-kinia mindi perimu. Kanu mololi ulu-pulumu yombomanga pa sendélimu. 5 Aku pa sélimuni simbulu tolemomo pa sendelemo. Simbulu tolemomone kelepa pa sélimu manda pipi sipa simbulu kelepa naa tomba. 6 Ye se orumumu Pulu Yemone lipa mundorumu-na orumu, yunga imbimu Jono. Yu No Lindeli Jono kanumu. 7 Jonone pa sendélimunga pulumu nimba simba orumu. ‘Yombomane “Nondopa ombá yemo yu sika aku pa sendélimu.” ningu kuru mondangi.’ nimba, omba nimba sirimu. 8 Jono yu aku pa sendélimu mólo. Yu aku pa sendélimu ombá mele nimba simba orumu. 9 Jonone yomboma ungu nimba sipa molopili paa sika pa sendélimuni yomboma pali pa sendelemo kanumu mana ombá orumu. 10 Yu ma-koleana omba molorumu. Yuni yuyu ma-koleamo serimu-na-kolo ma-koleana yombomane yu kanokole ‘Yu ma-kolea serimu Pulu Yemo.’ ningu naa kanoko ‘Yu we-mana-ye se.’ ningu pilieringi. 11 Yu yunga koleana omba molorumu-na-kolo yunga yombomane “Nu olionga Ye-Awilimu okono kene olio ongo nokoko molou.” ni naa niringi. 12 Aku-sipa na-kolo yundu “Nu sika Pulu Yemone lipa mundorumu-na orunu yemo kene olio nokani pea molamili ou.” ningu yunga ungumu kuru mondoko liltingi yomboma yuni “Pulu Yemonga bolangoma molangi.” nirimu. 13 Aku-na-kolo kanu yomboma Pulu Yemonga bolangoma au lieringi, aku ulumu kangimunga kongonomo mólo. Anupili lapalini “Pulu Yemonga bolangoma meamili.” ni naa niringila. Pulu Yemone yuyu mindi onondo “Nanga bolangoma.” nirimu. 14 Ungumu Pulu Yemo pea moloringilimu mania omba mana-ye au lepa olio-kinia pea wale kanga-kolte molorumu. Yu mana omba molorumu kinia neme-neme nimbu kanopole, yu ye paa peanga, imbi molemo ye tondolomo, kanopo pilierimulu. Kanu ye paa peanga tondolomo Malo selu molorumumu Lapa molorumuna yu pea molkole mana mania orumumunga yu ye paa peanga lepa imbi paa ola mololi ye tondolomo mindi kanopo pilierimulu. Yu we kondo kololi ulu-pulumu kinia sika nili ulu-pulumu kinia yunga konopuna pepa peke lierimu yemo. 15 Jono yomboma no lindipa molopili Yesusi Pulu Yemonga Ungumu orumu kinia Jono yuni yomboma kanu yemo lipa ora sipa yu molorumu mele nimba sirimu. Yuni ru nimba nimbale: “I yemo nane onondo u “Nondopa ombá.” nimbu sirindu kanu yemo imu. Na naa molambo i yemo yu koronga-u Pulu Yemo kinia molorumu-kulu “Yu ye nokoli awilimu, na paa we koropa yemo.” nirindu kanu yemo imu.” nirimu. 16 Yuni olio we kondo kololemo ulu-pulumu yu-kinia pelemomonga yuni olio alieli kondo kolopa mindi molopa olio ‘Konopu peanga leangi.’ nimba alieli-alieli sewi anjilimú. 17 Mosisini olio Pulu Yemonga ungu-mane sirimuma kála-sepo sepo molorumulu. Aku-na-kolo olio we kondo kololi ulu-pulumu kinia sika unguma kinia aku uluma Yesusi Karasi yu-kinia mindi pepili orumu. 18 Mana-yombo sene u kepe, kiniá kepe, Pulu Yemo naa kanolemele. Pulu Yemonga Malo selu mindi molemo, akumu Lapa kinia pea kopu seko molembele, akumuni mindi ‘Pulu Yemo molemo mele kanangi.’ nimba yu lipa ora sirimu. 19 Juda yombomanga ye awili kolea-awili Jerusalleme moloringi kanu yemane Pulu Yemo popo tondoringi ye pokore kinia, LLipai ye pokore kinia Jono no lindipa molorumuna liku mundukuli, “Jonondo “Nu nawe?” ningu mangilku piliangi paa.” niringi. 20 Ono ongo yu mangilku pilieringi kinia yuni kolo naa topa sumbi sipa nimba nimbale: “Pulu Yemone ‘Olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu na mólo.” nirimu. 21 Onone “Nu aku yemo mólo liemu nu nawe? Nu Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Illainja, yu konde molopili Pulu Yemone u olando liltimu akumu nu kelko onuye?” ningu mangilku pilieringi. Yuni “Na akumu mólo.” nirimu. Onone ninguli: “Aku liemu ‘Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba simba ye se pe ombá.’ u niringi kanu yemo nuye?” niringi. Yuni “Mólo.” nirimu. 22 Kanu-kinia onone yundu ninguli: “Nu nawe? Olio liku mundongi yemane ‘Ongo ningu singí.’ ningu nokoko molemele kene nunga imbi leko si. Nunu nawe konopu lekenoye?” niringi. 23 Jonone nimbale: “Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Aisayane koronga-u nimbale: “Kolea ku lielina ye sene “Ye-Awilimu ombá aulkamo sumbi sindei.” nikimu pilkiru.” nirimu. Aisayane kanu u pilierimu ungumu nane kiniá nikiru.” nimba Jonone nirimu. 24 Kanjollomane mundoringi ongo moloringi yemanga Parisi ye mare moloringila. 25 Aku Parisi yemane yundu mangilku pilku ninguli: “Nu ye nokoli Karasimu mólola, Illainja mólola, ‘Pulu Yemone ungu-umbu tondombama pilipa yomboma nimba simba ye se pe ombá.’ u niringi yemo mólola. Pe kiniá nu nambi semu-na yomboma no lindilinuye?” niringi. 26 Jonone onondo pundu topa nimbale: “Na sika no lindiliu-na-kolo nanga kongonomo maniandopa. Ye se olionga koleana sukundu molemo akumu ono kanokole ‘we-yere’ konopu leko, kanoko imbi naa silimili, 27 aku yemo na lombili akilepa okomo yemo. Yombo awilimanga kongono kiri seli yombomane sika ononga yombo awilimanga kongono kiri sendengendo ononga kimbu-su ka pilka toko su wendo lindilimili-na-kolo i ye na lombili akilepa okomomonga kimbu-su ka pilka topo su wendo lindimbu kongonomo kepe paa olandopa mele, nane manda naa sendembo. Na ye paa kiri mele; yu ye paa nokoli awilimu.” nirimu. 28 I ulu wendo orumuma Betani taono, no Jodane nekendo lemó koleana, wendo orumu. Jonone akuna yomboma no linderimu. 29 Opalikundu No Lindeli Jono molorumuna Yesusi ombá orumu kanopale nirimumuni, yombomando nimbale: “Kaname! Pulu Yemonga Kongi Sipisipi Walomo okomo. Yu yombomanga pali ulu-pulu-kirima kulu tondolemo tondomba yemo okomo.” nirimu. 30 “U nane ye se nirindu kanumu andi okomo ye akumundu nirindu. U nane nimbuli: “Ye na lombili ombá ye se na naa molambo yu koronga-u molorumu-kulu yu olandopa na maniandopa.” nirindu kanumu i yemo. 31 Na kepe yu naa kanorundu-na-kolo ‘Isirele yomboma yu kanokole piliangi lipu ora siembo.’ nimbu na ombo yomboma no lindiliu.” nirimu. 32 Jonone yundu ungu se pea nimbale: “Yu no lindipu molopo kanondu kinia Mini Kake Sélimu kera waembono mele mulu-koleana maniando omba yu molomuna omba molomu kanondu. 33 Nane yu kanopole yu imbi naa pilipu ‘Yu we-yere.’ konopu lelka-na-kolo nando “Yomboma no lindi-pou.” nimba lipa mundorumu yemone na nimba sipa nimbale: “Mini Kake Sélimu mania omba ye senga kangi senga ola omba molomba kanoni kinia aku yemone yomboma Mini Kake Sélimu lindimba yemo.” nirimu-kulu pilipuli yu kanopo imbi sipuli 34 onondo “Yu Pulu Yemonga Malo.” niliu.” nirimu. 35 Opalikundu No Lindeli Jono no Jodane kelo akuna kelepa gilipale nirimumuni, yu lombili andolimanga ye talo pea gilieringi. 36 Kanu-kinia Yesusi omba purumu kinia yuni kanopa nimbale: “Kanale! Pulu Yemonga Kongi Sipisipi Walomo omba pukumu.” nirimu. 37 Yu lombili andolitolo yuni nirimu ungumu pilkuli Yesusi lombili puringili. 38 Yesusi topele topa olo yu lombili oringili kanopale olondo nimbale: “Nambolka korokombeleye?” nirimu. Olone yundu “Rapai, nu sena pelenoye?” niringili. (Rapainga ungu-pulumu ‘Ungu Mane Sílimu’. 39 Yuni olondo “Kanangili wale.” nirimu. Olo yu perimuna pungu kanokole ipupini po killoko mele serimu-kulu kanu enamonga yu pea peringi. 40 Ye talo Jonone nirimu ungumu pilkuli Yesusi lombili puringili yetolonga se Enderu, Saimono Pitanga genu. 41 Yu sumbi sipa pumba genu Saimono koropa kanopa lendepale yundu nimbale: “Pulu Yemone “olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Mesayamo kanopo lendemulu.” nirimu. (‘Mesaya’ akumu Juda yombomanga ungu se. Mesayamondo Giriki unguna ‘Karasimu’ nilimili.) 42 Aku nimbale Enderuni genu Saimono Yesusi molorumuna memba purumu. Yesusini yu kanopa nimbale: “Nu Saimono, ‘Jono’ nili ye senga malo. Nunga imbi se ‘Sipasi’ ningu lenge.” nirimu. (Sipasindu ‘Pita’ niringila. Juda yombomanga unguna ‘Sipasi’ ningu, Giriki unguna ‘Pita’ nilimili, aku ungutolonga pulumu ‘kou-mulu’.) 43 Opalikundu Yesusi ‘Kolea Gallilli disiriki pambo.’ konopu lepa pumbá purumu. Pumbale Pillipu aulkana gilierimu kanopale, “Na lombili ou.” nirimu. 44 Pillipu kepe Besaida taono yemo, Enderu kinia Pitatolonga koleamo. 45 Pillipuni Nataniele kanopa lendepale yuni yundu nimbale: “Mosisini boku torumu bokumanga ‘Ye se ombá.’ nimba semane torumu kanu yemo kepe, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yando ningu siringi yemane ononga bokumanga ‘Ye se ombá.’ ningu semane toringi kanu yemo kepe, kiniá olio kanopo lendemulu. Yu Nasarete taono ye Yesusi, Josepo malo.” nirimu. 46 Aku-na-kolo ‘Aku kolea kangana ye-awili se manda wendo naa ombá.’ nimba pilipale Natanielene Pillipundu nimbale: “Nasarete taonona ungu peanga se manda wendo ombáye?” nirimu. Pillipuni Natanielendo nimbale: “Ongo kanou.” nirimu. 47 Kanu-kinia Nataniele ombá orumu kinia Yesusini kanopa, yundu nimbale: “I ye okomomo paa sika Isirele yemo, yu kolo toli ungu se paa naa pelemo yemo.” nirimu. 48 Natanielene Yesusindu nimbale: “Nuni na nambi seko kanoko imbi sikuli aku nikinuye?” nirimu. Yesusini pundu topa nimbale: “Mólo. Pillipuni nu u naa mangiliepili nu unju piki puluna molonu kinia nu kanopo imbi sindu.” nirimu. 49 Aku nirimu kinia Natanielene tondolo mundupa nimbale: “Rapai, nu Pulu Yemonga Malo, olio Isirele yombomanga ye nokoli kingimu lepomo.” nirimu. 50 Yesusini nimbale: “Nane ‘Nu unju piki puluna molonu kinia kanondu.’ nindu kanumunga nuni na ‘Pulu Yemonga Malo molemo.’ ningu kuru mondokonoye? Kiniá nane nundu nindu mele maniandopa. Pe ulu-tondolo paa olandopama wendo ombá kanoni.” nirimu. 51 Aku nimbale Yesusini ungu se pea nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Pe mulu-koleana anju yando pumba, Pulu Yemonga angelloma Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo molombana olando pungu maniando ongo senge kanonge.” nikiru.” nirimu.

2

1 Wale yopoko sipamonga Kena taono, kolea Gallilli disiriki sukundu lierimu, akuna ye se ambo limbando kere-langi koyopa yomboma simba serimu, akuna Yesusi anumu pea maku toko moloringi. 2 Yesusi kinia yu lombili andolima kinia kanu ambo limba yemone “Ono kepe kere-langi pea namili waa.” nirimu-kulu ono ongo kere-langi pea noringi. 3 Kere-langi nongo molangi no-waene pora nirimu kinia Yesusi anumuni Yesusi yundu nimbale: “Ononga no-waene pora nimu-na mini-wale mundukumili.” nirimu. 4 Yesusini yundu nimbale: “Ambomo, nane ungu sembóma nunga kongono se mólo. Nane ungu sembó walemo u wendo naa oli.” nirimu. 5 Yunga anumuni ulka pulu yemonga kendemande-yombomando nimbale: “Yuni onondo “Saa.” nimbá mele aku siku saa.” nirimu. 6 Juda yombomane no lengendo no kolko mondoringi mingi awili talo-pakara akuna gilierimu. Mingimanga senga senga nimba no manda manjeli wane anderete llita molo wane anderete teti llita mele mandana molorumu. 7 Yesusini ulka pulu yemonga kendemande-yombomando nimbale: “Mingi kanga marenga no pungu kolkole, andi mingi awili lemomanga munduku peke siee.” nirimu. Kanu-kinia ono no kolko paa peke siringi. 8 Yuni onondo kelepa nimbale: “Olama liku mundukuli kere-langi nokoli yemo mengo pungu siee.” nirimu. Kanu-kinia mengo pungu yu siringi. 9 Kanu kere-langi nokoli yemone umbu-nomo no-waene au lierimu naa kanopale nomo we nomba pilierimu. Aku-sipa na-kolo kendemande-ye no koloringimane nomo kanoko imbi siringi. Kere-langi nokoli yemone nomba pilipale ambo limba yemondo “Ou.” nimba 10 yundu nimbale: “Yemane pali alieli no-waene peangamo u sikuli, pe yombomane no awisili nongo pora siku kelko we walu nongo ‘songo sekemone naa sekemone’ ningu apuruku naa pilielemele kinia no kiri mele silimili. Aku-na-kolo nuni no-waene peangamo u we taltokole pe kiniá sikinumu, paa papu sikinu.” nirimu. 11 Kolea Gallilli disiriki sukundu lierimu kolea Kena taonona Yesusini serimu ulu akumu pe yu molopa kongono serimu mele lipa ora sirimu ulu-tondoloma sembando i ulumu pulu-pulu serimu. Aku sipa yu we-ye se mólo, yu Pulu Yemonga tondolo peli yemo ‘ono kanangi.’ nimba lipa ora sirimu. Kanu-kinia yu lombili andolimane ‘Yu paa sika Pulu Yemone lipa mundorumu yemo.’ ningu kuru mondoringi. 12 Ye ambo limbamonga kere-langi nongo pora sikuli Yesusi kinia anumu kinia genupili keme lombili andolima keme Kapeniame taonondo punguli, akuna wale pokore moloringi. 13 Juda yombomane kalia-ingi senga senga kolea-awili Jerusalleme ongo akuna sukundu Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilieringi walema nondopa wendo ombá serimu kinia Yesusi Kapeniame taono mundupa kelepa kolea-awili Jerusalleme olando purumu. 14 Pulu Yemo popo toko kaloringi ulka-tembele akuna sukundu pumba kanorumu kinia kongi pirimu-kao kondema kinia kongi sipisipi kondema kinia kera waembono kondema kinia kou-mone liku bisinisi seringi yomboma kepe, kou-mone topele toringi yomboma kepe akuna sukundu aku seko moloringi kanorumu. 15 Kanopa kiri pilipale nirimumuni, ka mare lipa lakopale kanu ka-pultamone kongima pali ulka-tembelena topa makoropa pena-pena sepa, kou topele toringi yombomanga kou-mone walena perimuma lipa ondopa ononga kou taltoringi poloma lipa topele topale, 16 kera mondoko bisinisi seringi yombomando nimbale: “I Tatanga ulkana bisinisi naa seko i mélema wendo liku mengo pame! I Tatanga ulkamo sitoamoye?” nirimu. 17 Yuni aku serimumu yu lombili andolimane kanokole onone ungu se Pulu Yemonga bokuna sukundu nimba molemomo konopumane pilieringi. Aku ungumuni nimbale: “Na paa kála sepole nunga ulkamo ‘Gilipa peanga liepili.’ nimbu nokopo molio.” nimba molemo kanu ungumu konopumane pilieringi. 18 Kanu-kinia yuni serimumu Juda ye awilimane kanokole yundu ninguli: “Nu namba nambolka nambare likuli aku siku sekenoye? ‘Lipu ora siembo.’ ningu Pulu Yemone “Sei.” nimu liemu Pulu Yemone selemo mele ulu-tondolo se olio kanamili sei.” niringi. 19 Yesusini onondo pundu topa nimbale: “Onone i ulka-tembelemo sikisingí kinia nane wale talo takopo, yopoko sipamonga takopo limbu.” nirimu. 20 Nirimu mele Juda ye awilimane pilku ninguli: “I ulka-tembelemo kalia-ingi paono talo omba pumba kelepa kalia-ingi talo-pakara omba purumu kinia takoko liltingi kanumu. Pe nuni “Wale talo takopo yopoko sipamonga takopo limbu.” nikinuye?” niringi. 21 Aku-sipa na-kolo yuni “ulka-tembelemo” nirimu akumu yunga kangimundu nirimu. 22 Kanu-kinia pe Yesusi kolopa wale talo óno-koleana pepa yopoko sipamonga lomboropa ola molorumu kinia yu lombili andolimane yuni u ulka-tembelemondo nirimu mele kelko pilieringi. Pilkuli Pulu Yemonga bokuna Yesusindu nimba molorumu ungumu kinia Yesusini nirimu ungumu ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi. 23 Pulu Yemone Juda yombomanga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilieringi walemanga Yesusi Jerusalleme molopale yombomane yuni yu molopa kongono serimu mele lipa ora sirimu ulu-tondolo serimuma kanokole ‘Yu sika Pulu Yemone ‘Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu yemo omba molemo.’ ningu kuru mondoringi. 24 Aku-na-kolo Yesusini yomboma pali seko moloringi mele pilipa kelepale uluma pali yombo sene yu lipa ora sipa naa nipili yu yuyu pilipa molorumu. Onone ningu pilieringi mele yuni konopumuni pilipale, ‘We ningu pilielemele. Sika kiniá aku siku ningu pilielemele-na-kolo opali kepe talu kepe konopu topele tokole na ‘Topo kondamili.’ ningu pilingí.’ nimba pilipale, ‘Ono-kinia we walu sipu molambo.’ ni naa nirimu.

3

1 Juda yombomanga ye mare Parisi moloringi. Aku ye Parisimanga ye se, imbi ‘Nikodimasi’, yu Juda yomboma nokorumu kanjollo ye se, 2 yu Yesusi molorumuna ipulieli ombale nirimumuni, yundu nimbale: “Rapai, ‘Nu Pulu Yemo kinia pea molkole ungu-mane sinindu orunu.’ nimbu pilielemolo. Ye se ‘Pulu Yemo kinia naa molkanje Pulu Yemone ulu-tondoloma selemo mele nuni seleno aku sipa yuni manda naa selka. Ulu selenomane Pulu Yemo kinia pea molembele mele lipa ora silimú.’ nimbu pilielemolo.” nirimu. 3 Yesusini pundu topa yundu nimbale: “Nane nundu paa sika nimbu sikiru: “Yombore kelko naa mengi liemu kanu yombomone Pulu Yemone ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo koleamo manda naa kanopa yunga talapena manda naa molomba.” nikiru.” nirimu. 4 Nikodimasini yundu nimbale: “Yombo se anda lepa molemo kinia yu nambi seko mengeye? Yu anumunga olona kelepa manda sukundu pumbá, anumuni yu manda membaye?” nirimu. 5 Yesusini pundu topa nimbale: “Nane nu paa sika nimbu sikiru: “Yombo se nomone kepe Minimuni kepe mei naa mengili liemu kanu yombomo Pulu Yemonga bolango naa molopa Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana sukundu manda naa pumbá, mólo.” nikiru. 6 Méle kangimuni melemó méle akumu kangimu, yu mana molomba mélemo mindi; méle Pulu Yemonga Minimuni melemó méle akumu minimu, aku mélemo mindi Pulu Yemo molemona manda pumba molomba. 7 “Akumunga nane nundu nimbuli: “ ‘Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana pamili.’ ningí yomboma pali u kelko meangi.” nikirumundu konopu awisili naa lieyo. 8 Poporomemo yuyu pilipa kolea lupa lupamanga tolemo kinia onone yunga ungumu pilku, mélema lope-lope selemo kanolemele, aku-na-kolo yu naa kanoko yu wendo olemona kepe pulimúna kepe naa kanolemele. Pulu Yemonga Minimu aku sipala. Minimuni melemó yomboma mini konde pepili ono paa yombo lupa mele molemele yombomane kanolemele, aku-na-kolo Pulu Yemonga Minimuni kanu yomboma mini kondema silimú kanu Minimu naa kanolemele.” nirimu. 9 Nikodimasini yundu nimbale: “I uluma nambi sepa wendo okomoye?” nirimu. 10 Yesusini yundu nimbale: “Nu Isirele yombomanga ungu-mane sili ye se na-kolo i nikiru mele naa pilkinu lepomo. 11 Nane nundu paa sika nimbu sikiru: “Olio pilielemolomando nilimulu; kanolemolomando nimbu silimulu. Aku-sipa na-kolo i ungu nilimulu unguma onone pali pilku limili yombo se mólo.” nikiru. 12 Ya ma-koleana uluma ono nimbu siliu kinia onone ‘Kólo tokomonje.’ ningu pilku kuru naa mondolemelemonga pe kiniá mulu-koleana uluma nimbu sindu liemu ‘Sika nikimu.’ ningu nambi seko manda kuru mondongeye? Manda kuru naa mondonge lémo. 13 Yombo selu kepe olando siku mulu-koleana sukundu naa puringi. Ye selumu mindi, mulu-koleana maniando sipa orumu yemo mindi u mulu-koleana molorumu. Yu Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo. 14 “U Mosisini yombo naa peli kolea kuna kongi-ka-wambiye kou-kapane sélimu lipa ola uku topa panjerimumu mele aku siku yombomane Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo liku ola uku toko panjingí. 15 Kanu-kinia, u yombo wambiyemane nongo kondoringi kolonge seringi yombomane Mosisini lipa ola uku topa panjerimu wambiye kapane sélimu kanokole konde puringi kanu mele pe kiniá aku siku ‘Yombomane yu-mele-mele ‘Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo yu uluma sepa molemo mele sika.’ ningu kuru mondonge yomboma pali molko kondoko mindi pangi.’ nimba Pulu Yemone ‘Yu unjuna ola uku toko panjangi.’ nimbá nirimu.” nimba Yesusini nirimu. 16 “Pulu Yemone mana-yomboma konopu paa awili sepa mondopale yunga Malo selumu mindi molorumu-na-kolo yu mana-yomboma sirimu. ‘Yombomane yu-mele-mele ‘Yu sika Pulu Yemone sipa mundorumu, olio lipa tapondopa nokopa kondoli yemo.’ ningu yu kuru mondoko molonge yomboma mindili nongo molko kinjingí koleana naa pungu, alieli molko kondoko mindi pangi.’ nimba yunga Malo sirimu. 17 “Pulu Yemone Malondo “Nuni mana-yomboma kote pilku ono ka-ulkana liku mundani pu.” ni naa nirimu. ‘Nanga kangomo ono lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa na-kinia molko kondonge aulkana lipa mondopili.’ nimba yuni Malondo “Ma-koleana mania pu.” nimba yu lipa mundorumu. 18 Yombo “Yu sika Pulu Yemonga Malo, olionga nimba senderimu yemo.” nimba kuru mondopa molomba yombomanga kote naa pemba. Aku-na-kolo yombo sene ‘Yu aku sipa naa molemo. Nanga nimba ungu se naa senderimu.’ nimba kuru naa mondomba yombomo, yunga kotemo koronga we-yombomone Pulu Yemonga Malo selumu mindi molemo kanumundu ‘Yu sika Pulu Yemonga Malo mólo.’ ningu kuru naa mondorumu kanu yombomo kote pilielemo yemone lipa kote sendepa “Yu kolopili.” nimba koronga-u senderimu. 19 “Kotemonga ungu-pulumu i-sipa: Pa sélimu mana wendo orumu-na-kolo mana-yombomane ulu-pulu-kirima mindi sekole pa sélimu konopu naa mondoko simbulu tólimu mindi konopu mondolemele. 20 Yombo ulu-pulu-kirima selemelemane pa sélimu kanoko kiri pilkuli, ‘Pa sélimuni nanga uluma mona lendemba.’ ningu pa sélimunga wendo naa olemele. 21 Aku-sipa na-kolo yombo ulu sikama selemo yombomone ‘Pulu Yemone na lipa tapondolemo-na i ulu-pulu sikama selio kene selio uluma yombomane kanangi.’ nimba pa sélimunga yu wendo olemo.” nirimu. 22 Pe Yesusi kinia yunga lombili andoli yema kinia kolea Judia disiriki lierimu kolea senga punguli niringimuni, akuna wale mare yu ono-kinia molkole, yuni yomboma no linderimu. 23 Jono yu yomboma no lindipa molorumula. Kolea Sellimi nondopa kolea Inono no awisili omba purumu-kulu Jono yuni akuna yomboma no linderimu, yombo awisili yu molorumuna no lingí oringi. 24 (Jono yu ye nokoli kingi Erotene ka u naa sipili aku sepa molorumu.) 25 Walte No Lindeli Jononga lombili andoli yema kinia Juda ye se kinia anju yando tondolo angelema ninguli, “Olio nambi sepo kimbu ki kangima kulumiye tomolo kinia Pulu Yemone olio kake sembá kanombaye?” ningu angelema niringi. 26 Pe Jononga lombili andolima Jono yu molorumuna ongo ninguli: “Rapai, ye se no Jodane nekendo nu pea moloringili kinia nuni yu molemo mele ningu sirinu kanu yemone no lindipa molemona yombo awisili pukumili.” niringi. 27 Aku niringi pilipale Jonone pundu topa nimbale: “Mulu-koleana Pulu Yemone ‘Ye se ungu se sepili.’ ni naa nilkanje kanu yemone manda naa selka. 28 Nane ono u nimbu sirindu pilieringi mele i-sipa: Nane nimbuli: “Pulu Yemone ‘Olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu na mólo. Pulu Yemone ‘Ye nokoli Karasimu molomba yemo yu ombá.’ nimba na u kumbi lepa lipa mundorumu.” nirindu pilieringi kanumu. 29 Ye ambo limba ambomo yemo yunga mindi. Ye ambo limba yemone ungu nimbá mele yemo yunga pulu lemba yemone pilimbando komu sendepa molomba. Yunga ungumu pilipale paa konopu simba. Akumunga, yemo kinia pulu lemba yemo konopu simba mele na aku sipu kamu konopu siliu. Ambo limba yemo olandopa. Yunga pulu lemó yemo yu-kinia we kopu sepa molemo, aku yemo maniandopa. 30 Aku sipa mele ne no lindipa molemo yemo yunga imbimu sika paa olandopa pumbá. Nanga imbimu sika mania pumbá.” nirimu. 31 Ye wi ola molopale maniando orumu yemo yombomanga pali yu olandopamo. Olio mana-yombo molemoloma mana-mélemanga mindi molopo, mana-mélemanga mindi imbima nimbu sipu semane tolemolo. Olio maniandopa, mulu-koleana molopale mania orumu yemo yu yombomanga pali olandopa. 32 Yuni mulu-koleana kanopa pilierimu mele nimba silimú-na-kolo yombomane “Kolo tokomo.” ningu, mokoli seko naa pilielemele. 33 Yombo sene yunga ungumu pilipa lipa “Sika nikimu.” nimbá yombomone aku sipa “Pulu Yemone sika nilimú.” nimbála. 34 I Pulu Yemone lipa mundorumu yemo Pulu Yemo yunga Minimu paa awili sepa silimú konopuna pepa manda selemo-kolo yuni Pulu Yemonga ungumu sumbi sipa nilimú. 35 Lapane Malo konopu mondopale ‘Mélema pali Malo nokopili.’ nimba sirimu. 36 Yombo se ‘Yu sika nikimu. Yu sika Pulu Yemonga Malo.’ nimba kuru mondomba yombomo alieli konde molopa mindi pumbá, aku-na-kolo yombo se Malo bulu sipa yunga ungumu lipa mokoli sepa naa pilimba yombomo konde mololi ulu-pulumu naa limba. Aku yombomo kiniá kepe pe kamu alieli-alieli kepe Pulu Yemone mindili lipa simba ulu-pulumu yu-kinia pelemo.

4

1 Parisi yemane ungu se pilieringi mele i-sipa: “Yesusi molemona yombo awisili ‘No lindepili.’ ningu pulimili, No Lindeli Jono molemona yombo koltalo mele ‘No lindepili.’ ningu pulimili.” niringi ungumu pilieringi. 2 (Aku-sipa na-kolo Yesusi yu lombili puringi yomboma yuni no naa linderimu, yu lombili andoli yemane yomboma no linderingi.) 3 Yesusini yombo no linderimu semane akumu Parisi yemane pilieringi mele pilipale Ye-Awilimuni kanu walemonga kolea Judia disiriki mundupa kelepa kolea Gallilli disirikindu kelepa pumbá purumu. 4 Yu Gallilli purumu aulka akumu kolea Sameria awi-suku-singina lepa purumu. 5 Aulkamo aku sipa lierimu-na yu kolea Sameria lierimu taono senga orumu, aku taonomonga imbimu Saika. Aku taonomo Juda yombomanga anda-kolepa Jekopone yunga malo Josepo sirimu mamonga nondopa lierimu. 6 Jekopone ‘No molopili.’ nimba muru akuorumu aku no-murumu kanu mamonga lierimu. Yesusi aulka suluna orumumunga siye serimu-kulu aku no kelona omba mania molopa mulu pilierimu. Kolea awi-tangoli mele akuna omba molorumu. 7 (Yesusi yu lombili andoli ye pea oringima yu mulu pilipa molopili ono kere-langi topo toko lingíndu Saika taonona puringi.) Pe yu mulu pilipa molorumu kinia Sameria ambo se no kolombando orumu kinia Yesusini yundu nimbale: “No se nambo si.” nirimu. 9 Sameria ambomone yundu nimbale: “Nu Juda yemo. Na Sameria ambomo. Pe nambi semu-na nando “No si.” nikinuye?” nirimu. (Aku nirimumunga ungu-pulumu i-sipa: Juda yombomane Sameria yomboma konopu kiri panjiku kere-langi selumu moke seko naa nongo, ono kinia seluna kopu seko naa andoringimunga aku nirimu kanumu.) 10 Yesusini pundu topa ambomondo nimbale: “Pulu Yemone mélemo we silimú mele pilku, i ye “No si.” nikimu yemo kanoko imbi silinanje yundu “No si.” nilina kinia yuni konde molopa mindi puli nomo nu silka.” nirimu. 11 Ambomone pundu topa nimbale: “Ye-Awilimu, nu no koloni mingi se naa menu, no-murumu paa maniandopa lemó. Pe i no konde molopa mindi puli no nikinumu nu sena kolkole siniye? 12 Olionga anda-kolepa ye Jekopone i no-murumu sirimu kanu yemo yu kinia yunga bolangoma kinia kongima kinia i nomo noringi, ‘kanu yemo maniandopa nu olandopa.’ ningu nikinuye?” nirimu. 13 Yesusini pundu topa nimbale: “I no-muruna no nonge yomboma kelepa no nonowale semba, 14 aku-na-kolo nane no simbú nonge yomboma pe ono no paa nonowale naa semba. Nane paa sika nikiru: “Nane no simbú akumu nonge yombomanga konopumanga no pilkipa mindi molopa, konde molko mindi pungí ulu-pulumu simba.” nikiru.” nirimu. 15 Yesusini ungu-iku torumu mele naa pilipale nirimumuni, ambomone yundu nimbale: “Ye-Awilimu, na no kelepa nonowale naa sepili, ya kelepo alieli-alieli ombo no naa kolambo kene nuni no nikinumu nambo si.” nirimu. 16 Yuni yundu nimbale: “Nunga yemo pea kelko wangili, pungu mangili-pou.” nirimu. 17 Ambomone pundu topa nimbale: “Nanga ye se naa molemo.” nirimu. Yesusini yundu nimbale: “ “Nunga ye se naa molemo.” nikinumu sika nikinu. 18 U nu ye se-pakara purunu. Pe kiniá nu ye se pea pelembelemo nunga mena mólo. Nuni kiniá ungu nikinumu sika nikinu.” nirimu. 19 Ambomone yundu nimbale: “Ye-Awilimu, na pilkiru nu Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilku yomboma ningu silinu ye se lepomo. 20 Olionga anda-kolepalimane i ma-pangina Pulu Yemo popo toko kape niringi-na-kolo ono Juda yombomane ninguli: “Pulu Yemo popo toko kape ningí koleamo paa Jerusalleme mindi.” nilimili.” nirimu. 21 Yesusini tondolo mundupa nimbale: “Ambomo, nane ya nikirumu nu pilku lieni. Wale se wendo ombá kanu walemonga i ma-pangina kepe Jerusalleme kepe yombomane Lapa popo toko kape naa ningí.” nirimu. Aku ungumunga pulumu: “Koleamanga pali Pulu Yemo popo toko kape ningí.” nimbándo nirimu kanumu. 22 “Ono Sameria yombomane popo toko kape nilimili yemo pilku sunduku we nilimili. Olio Juda yombomane popo topo kape nilimulu yemo molemo mele pilipu kondolemolo. Nambi semu-na, mana-yomboma Pulu Yemone lipa tapondopa, mindili nolemolá aulkana wendo lipa, yu kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondolemo ulu-pulumu Juda yomboma kinia wendo ombá, onone koleamanga pali yomboma liku ora singímunga aku sipa. 23 Aku-sipa na-kolo Pulu Yemo sika popo toko kape ningí yombomane Tatanga ungumu ‘Sika ungumu.’ ningu pilku yunga Minimuni tondolo silimúmunga Pulu Yemo popo toko kape ningí wale wendo ombámo koronga wendo omu. Pulu Yemo aku siku popo toko kape ningí yomboma Tatane korolemomonga kanu walemo wendo omu. 24 Pulu Yemo yu minimu, akumunga yu popo toko kape ningí yombomane yunga Minimuni tondolo silimúmunga ‘Yunga ungumu sika ungumu.’ ningu sumbi siku aku senge.” nirimu. 25 Ambomone nimbale: “Ye nokoli Mesayamo ombá. Yu ombale ungumanga puluma pali olio mimi sipa nimba simba mele na pilipu molio.” nirimu. (Ipuru unguna ‘Mesaya’ niringi akumu, Giriki unguna ‘Karasi’ niringi aku ungutolonga pulumu selumu. Ungutolonga pulumu i-sipa: Pulu Yemone “Olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli kanumu.) 26 Kanu-kinia Yesusini tondolo mundupa nimbale: “Nu “Ye nokoli Mesayamo ombá.” nikinu akumu na. Na nu-kinia ungu nimbu molkombolo yemo kinia, nuni “Ye nokoli Mesaya” nikinu kanu yemo kinia, ye selumu.” nirimu. 27 Yu aku nimba molopili yu lombili andoli yema kelko yando ongole niringimuni, yu ambo se kinia ungu ningu moloringili kanokole mini-wale munduku konopu awisili kimbu siringi. Aku-sipa na-kolo ononga ye sene “Nu nambolka mélse lini sekenoye?”, molo “Yu-kinia nambi semu-na ungu ningu molembeleye?” ningu sene kepe naa mangilieringi. 28 Kanu-kinia ambo kanumu yunga no-mingimu mundupa kelepa yu kelepa kanu taonona yando pumba yombomando nimbale: 29 “Na ungu serinduma pali ye sene na nimba simu yemo ono ongo kaname! Pulu Yemone “Olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nirimu ye nokoli Karasimu yunje.” nirimu. 30 Aku nirimu-kulu pilkuli yomboma taono munduku kelko Yesusi molorumuna onge oringi. 31 Aku seko molangi yu lombili andolimane yu paa ta ningu ninguli: “Rapai, kere-langi se nou.” niringi. 32 Aku-na-kolo yuni onondo nimbale: “Na kere-langi nombómo lemó, na-kolo akumu ono naa pilku naa kanolemele.” nirimu. 33 Aku nirimu pilkuli yu lombili andolimane anju yando angelema ningu ninguli: “Yombo sene kere-langi u memba omba simunje?” niringi. 34 Yesusini nimbale: “Nanga kere-langi i-sipa: Na ‘kongono sani pu.’ nimba lipa mundorumu yemone konopu silimú uluma sepo, yunga kongonomo sepo pora simbú. Akumu nanga kere-langimu. 35 Onone “Oli kise omba pumbá kinia rasi-witi nou lemba, inia topo lipu taltomolo.” nilimili kanumu. Aku-sipa na-kolo nane onondo nimbuli: “Kaliama kaname! Kere-langi pali koronga nou liemu.” nikiru. 36 Kere-langi inia tondolemo yemo kere-langi inia tondolemomonga méle kaloli koronga lipa, ‘Lepa mindi pupili.’ nimba kere-langima inia tondopa molemo. Aku sendelemomonga kalia sepa kere-langi panjerimu yemo kinia kere-langi inia tondolemo yemo peatolo konopu singilí. 37 Akumunga ungu se pelemomo sika. ‘Ye sene kere-langi umbu tondolemo. Sene kere-langi inia tondolemo.’ nilimili ungumu sika. 38 Kere-langi onone umbu naa toringima nane “Ono inia to-paa.” nimbu lipu mundorundu. Yombo lupamane kalia kála seko seringi, aku-na-kolo yombo lupamane seringi kere-langima ono inia tolemele.” nirimu. 39 Ambomone “Na ungu serinduma pali yuni na nimba simu.” nirimu-kulu pilkuli kanu taonona moloringi Sameria yombo awisili ‘Yu sika Pulu Yemone ‘Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu.’ ningu kuru mondoringi. 40 Akumunga Sameria yomboma yu molorumuna ongo, “Nu paa ya pea molamili.” niringi, kanu-kinia wale talo yu ono-kinia molorumu. 41 Kanu-kinia yombo awisili pea yu yuyu ungu nirimumu pilkuli ‘Yu sika ye nokoli Karasimu omba molemo. Yuni sika nikimu.’ ningu kuru mondoringila. 42 Onone ambomondo ninguli: “Nuni u ungu ninumu pilipu ‘Yu sika ye nokoli Karasimu.’ nimbu kuru mondomulu-na-kolo kiniá olio oliolio yunga ungumu pilipuli ‘Sika i yemo olio mana-yomboma Lipa Tapondopa Mindili Nolemolá Aulkana Wendo Limú Yemo molemo.’ nimbu kuru mondokomolo.” niringi. 43 Sameria yomboma kinia wale talo molopale Yesusi ono mundupa kelepa kolea Gallilli disiriki pumbá purumu. 44 (Gallilli Yesusi yunga pulu koleamo. U walte Yesusi yuni nimbale: “Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba silimú ye sene yunga pulu koleamonga yomboma ungu nimba silimú kinia pilkuli nilimilimuni, onone ‘Yu olionga we-yere. Yu imbi mololi ye se mólo.’ ningu yu nilimú unguma naa pilku limilí.” nirimu kanumu.) ‘We-koleamanga yombomane kanu yemonga ungumu limili-na-kolo yunga pulu lemó yombomane naa pilku limili.’ nimba nirimu. 45 Yu Gallilli sukundu purumu kinia Gallilli yomboma yu orumu kanokole “Papu okono.” ningu konopu siringi. U Pulu Yemone Juda yombomanga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilieringi walema wendo orumu kinia ono Jerusalleme pungu molangi yuni akuna ungu mare serimu kanoringimunga onone aku siku seringi. 46 Yesusi kolea Gallilli disiriki pumbale kelepa Kena taonona sukundu orumu. Kanu taonomonga u yuni umbu-no koloringima no-waene au lenderimu. Kapeniame taono ye nokoli kingimunga kongono sendeli ye awili se kanu kolea Kena molorumu, kanumunga malo kuru awili se torumu. 47 ‘Yesusi kolea Judia disiriki mundupa kelepa kolea Gallilli disiriki sukundu orumu.’ pilipale nirimumuni, kanu yemo Yesusi molorumuna pumbale nirimumuni, yundu mawa sepa nimbale: “Nanga kangomo nondopa kolomba sekemo kene maniando ongo yu seko peanga si.” nirimu. 48 Aku nirimu kinia pilipale Yesusini yundu nimbale: “ ‘Na sika Pulu Yemo kinia molopale mana maniando orumu.’ we ningu kuru naa mondonge lémo. Pulu Yemone ulu-tondoloma selemo mele ‘Yuni aku sipa mele sembá kinia kanopole ‘Yu sika Pulu Yemo kinia molopale mana maniando orumu.’ nimbu kuru mondomolo.’ ningu nando alieli “Ulu-tondoloma ongo sei.” ningu mawa selemele.” nirimu. 49 Kingimunga kongono sendeli ye awilimuni yundu nimbale: “Ye-Awilimu, nanga kangomo mini u naa pupili nu welea maniando ou.” nirimu. 50 Yesusini yundu nimbale: “Marena konde pumu kene pu.” nirimu. Yemone Yesusini nirimu mele pilipale ‘Sika nikimu.’ nimba kuru mondopa yu purumu. 51 Maniando pumbá purumu kinia yunga kendemande-yema aulkana ongo yu maniando orumu kanoko likuli onone yundu ninguli: “Marena konde pumu.” niringi. 52 Kanu-kinia yuni onondo nimbale: “Ena nambolkana kuru topa keliemuye?” nimba mangilipa pilierimu. Onone yundu ninguli: “Oleanga awi-tangoli wane killoko mele kangi nomba keliemu.” niringi. 53 Lapane pilipale Yesusini “Marena konde pumu.” nirimu kanu enamonga ‘Kangi nomba keliemu lepomo.’ nimba pilipale, yu kinia yunga ulka peringi yomboma kinia onone ‘Yesusi yu sika Pulu Yemo kinia molopale mana mania orumu lepomo.’ ningu kuru mondoringi. 54 Kolea Judia disiriki mundupa kelepa kolea Gallilli disiriki omba molopale Yesusini kangomo sepa konde liltimu kanu ulumu aku koleana yu molorumu mele lipa ora sirimu ulu-tondolo talo sipa mele serimu. Se u walte aku koleana umbu-no koloringima no-waene au lenderimu kanumu.

5

1 Pe walte, Juda yombomane kalia-ingi senga senga ningu Jerusalleme pungu Pulu Yemo-kinia ungu se seringi wale se wendo orumu kinia Yesusi Jerusalleme olando purumu. 2 Jerusalleme sukundu, kongi sipisipimanga pala kerepuluna nondopa, nomu se molorumu, kanu nomumundu Ipuru unguna ‘Beteseda’ niringi, akuna ulka takaya se-pakara gilipa makapu serimu. 3 Akuna kuru torumu yombo awisili aniembo lieringi. Mongo kiri lierimu yomboma kinia, kimbu pange sepa karaye sepa perimu yomboma kinia, kimbu kolopa kukorumu yomboma kinia, onone (‘Nomo lope-lope sembá.’ ningu nokoko moloringi. 4 Walte walte nimba Ye-Awilimunga angello se mania omba nomo lope-lope senderimu kinia yombo se kumbi lepa nona suku purumu yombomo peanga lierimu.) 5 Ye se akuna molorumu kalia-ingi wane paono tene et kuru torumu yu aniembo lierimu. 6 Yesusi omba, yemo aniembo lierimu kanopa, yu koro-u lipa aniembo lierimu pilipale, yemo mangilipa nimbale: “Nu ‘kuru peanga liepili.’ konopu lekenoye?” nirimu. 7 Aniembo lierimu yemone pundu topa nimbale: “Ye-Awilimu, no lope-lope selemo kinia yombo se na lipa tapondopa nona memba pumbá se naa molemo. Na nanu pumbú selio kinia yombo mare u kumbi leko nona pulimili.” nirimu. 8 Aku nirimu kinia Yesusini yundu nimbale: “Nu ola gilku nunga uru peleno kunungumu liku mengo ongo pu.” nirimu. 9 Aku nirimu kinia waltikele yemonga kurumu pora nirimu kinia yu ola gilipa yunga kunungumu lipa memba purumu. I ulu wendo orumu wale akumu koro moloringi wale Sambate se, 10 akumunga Juda ye awili marene kuru pora nirimu yemondo ninguli: “Kiniá koro mololi wale Sambatemonga nambi semu-na nunga kunungumu mengo ongo pukunuye? ‘Sambate wale kinia mélema naa memba andaa.’ nimba ungu-mane pelemo kanumu.” niringi. 11 Aku-na-kolo yemone pundu topa nimbale: “Na sepa peanga simu yemone nimbale: ‘Nunga kunungumu liku ambolko pu.’ nimu.” nirimu. 12 Aku nirimumunga onone yu kelko mangilku ninguli: “Ye nawene ‘Nunga kunungumu liku ambolko pu.’ nimuye?” niringi. 13 Aku-na-kolo ye kuru pora nirimu yemo u aniembo lierimu koleana yombo awisili moloringi-kulu Yesusi kiyongo nimba purumumunga yuni manda yunga imbimu mangilipa naa pilierimu. 14 Pe Yesusi kanu yemo Pulu Yemo popo toko kaloringi ulka-tembelena kanopa yundu nimbale: “Pilie. Kiniá nunga kuru pora nimu nu kelko peanga liepili moleno kene nu ulu-pulu-kirima manda seko, kelko naa sei! Kelko senu liemu nu ulu umbuna awili se wendo ombánje.” nirimu. 15 Ye kanumuni anju pumba Juda ye awilimando nimbale: “Na sepa peanga simu ye kanumu Yesusi.” nirimu. 16 Yesusini ono koro moloringi wale Sambatemonga aku sipa uluma serimu-kulu Juda ye awilimane Yesusi yu pulu polko seko kinjiku umbuna siringi. 17 Yesusini onondo nimbale: “Tatane u yomboma walemanga pali lipa tapondorumu mele kiniá kepe aku sipa sepa molemo. Na aku sipa Sambate walemanga kongono seliola.” nirimu. 18 Yuni aku nirimu-kulu pilku Juda ye awilimane ‘Yesusi yu paa kamu topo kondomolo.’ konopu leko aulka se koroko moloringi. U Sambate walemonga ungu-manemo pulua torumumunga pilku yu mumindili kolkole; pe “Pulu Yemo yunga lapa.” nirimumunga yu ‘Pulu Yemo kinia manda selu sipu molembolo.’ nimba nirimumunga yu kamu mumindili kolko yu toko kondonge seringi. 19 Yesusini onondo pundu topa nimbale: “Nane ono paa sika nimbu sikirumu: “Malone yuyu uluma manda naa selemo sembá. Yunga Lapane selemo mele kanopale manda manjipa selemo. Lapane selemo uluma mindi Malone selemo.” nikiru. 20 Nambi semu-na, Lapane Malo konopu mondopale yuni selemo mele pali Malo lipa ora silimú. Ye sepa peanga simu akumu maniandopa. Paa sika pe ono paa kanoko konopu awisili liku mundungí ulu-tondolo olandopama Lapane Malo lipa ora simba. 21 Akumu nambi sepa wendo ombáye? Lapane yombo kololima topa makisindipale ‘Konde molangi.’ nilimú mele aku sipa Malone yombo kololima ‘Konde pangi.’ konopu lemó yomboma sepa konde limú. 22 Ungu se pea i-sipa: ‘Yombomane Lapanga imbimu ambolko paka tondolemele mele Malonga imbimu aku siku ambolko paka tondangi.’ nimba Lapane kote pilipa yomboma naa apurupa kote pilieli kongono akumu Malo sirimu. Akumunga, yombomane Malonga imbimu ambolko paka naa tondolemele yombomane aku siku Malo yando lipa mundorumu Lapanga imbimu kepe ambolko paka naa tondolemelela. 24 “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Nanga ungumu pilku, na lipa mundorumu-na orundu yemo ‘Yu sika Pulu Yemo.’ ningu kuru mondolemele yomboma konde molopa mindi puli ulu-pulumu ono-kinia pelemo. Pe kote walemo wendo ombá kinia ono kotena naa gilingíla. Kanu yomboma kololi ulu-pulumu pelemo aulkamo munduku kelko konde molopa mindi puli aulkana pulimili.” nikiru. 25 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Wale wendo ombámo kiniá koronga wendo omu. Kanu walemonga Pulu Yemonga Malonga ungumu kololi yomboma pilingí. Kanu-kinia yunga ungumu ‘Sika’ ningu pilku liku molonge yomboma konde molonge.” nikiru. 26 Mélema konde mololi ulu-pulumu Lapa-kinia pelemo mele aku sipa Lapane ‘Mélema konde mololi ulu-pulumu Malo-kinia pepili.’ nirimula. 27 Malo yu Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo molemomonga Lapane ‘Malo yombomanga kote piliepili.’ nimba nambamo sirimu. 28 “Aku-sipa na-kolo akumunga mindi ono konopu awisili liku naa mundangi. Nambi semu-na, wale se wendo ombá, kanu walemonga yombo óno selemele koleana pelemelemane Malonga ungumu pilkuli ningímuni, 29 óno-koleamo munduku kelko wendo onge. Kanu-kinia lomboroko ola molonge yombomanga u mana konde molkole seko kondoko moloringi yomboma konde molonge; u mana seko kinjiku moloringi yomboma pe kotena gilkuli pe mindili nonge. 30 “Na nanu ulu se manda naa sembó. Tatane nilimú mele pilipuli yombomanga kotema apurupu pilielio. ‘Na nanu konopu siembo.’ nimbu uluma naa sepo, ‘Na lipa mundorumu yemo konopu sipili.’ nimbu uluma seliomonga kote sumbi sipu pilipu apurupu kondolio.” nirimu. 31 “Sika na molio mele na nanu nimbu sindu liemu ‘Kolo tokomonje.’ ningu piliengi liemu peanga. 32 Ye sene lupa‘I!U!^X!O!A!’‘IU^XOA’ na molio mele nimba silimú, akumu na pilkiru nando nilimú mele paa sika nilimú, ‘Kolo tokomonje.’ manda naa ningí. 33 “Onone ye mare No Lindeli Jono molorumuna “Paa.” ningu liku mundoringi kinia yuni na sika molio mele nimba sirimu.‘I!U!^X!O!A!’‘IU^XOA’ 34 Mana-yombo sene na molio mele yomboma nimba sipa “Sika nikimu. Sika aku sipa molemo.” nimu liemu na konopu awisili lipu naa mundupu, ‘Unguri mólo.’ konopu lelio, na-kolo ‘Pulu Yemone ono lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipili.’!U!^X!O!A!’‘IU^XOA’ nimbu Jonone nando nirimu mele ono nimbu sikiru. 35 Jonone kongono serimumunga yu kiya mele nomba yomboma pa senderimu. Kanu-kinia wallo-kolte ono konopu siku kanu pa senderimuna moloringi. 36 “Aku-sipa na-kolo Jonone na lipa tapondopa na molio mele ono nimba sirimu mele maniandopa. Ulu se na molio mele lipa tapondopa lipa ora silimú mele olandopa. Tatane “Ulu-tondolo seko pora sieni.” nimba na sirimu ulu-tondolo selio kanumane na lipa tapondopa, Tatane na “Pu.” nimba lipa mundorumu mele ono lipa ora silimú. 37 Tatane na “Pu.” nimba lipa mundorumu-na orundumuni kepe nanga nimba para sindélimu molopa na molio mele nimba sirimu. Onone yunga kerena ungu nirimuma waltikele kepe komumuni naa pilku, yunga kumbi-keremo mongomane naa kanoringi. 38 Ungu se pea kepe. Tatane lipa mundorumu yemonga ungumu “Kolo tokomo.” ningu pilku kuru naa mondolemelemonga yu lipa mundorumu Lapanga ungumu ononga konopumanga naa pelemo. 39 Pulu Yemonga bokuna ungu molemomane olio alieli konde molopo mindi pumulú ulu-pulumu simba.’ ningu mimi siku kanolemele. Aku mimi siku kanolemele bokumuni na molio mele nimba silimú-na-kolo ‘Konde molopo mindi pumulú ulu-pulumu liemili.’ naa ningu, na moliona ‘naa omolo.’ ningu karaye selemele. 41 'Yombomane na kape ningu nanga imbi ambolko paka tondonge kinia na ye awilimu molambo.’ nimbu aku naa selio. 42 Ono molemele mele nane pilielio. Pulu Yemo konopu mondoli ulu-pulumu ono-kinia naa pelemo pilielio. 43 Nanga Tatane na namba sipa yunga kongonomo ‘sende-pou.’ nimba na lipa mundorumu-na orundu-na-kolo nanga ungumu ono naa pilku limili. Aku-sipa na-kolo yombo sene yuyu namba lipa omba kongono selkanje aku yombomonga ungumu pilku limola. 44 Ono onono anju yando ‘imbi molopili.’ ningu, Pulu Ye selumu mindi molemo akumuni ononga imbi ‘ambolopa paka tondopili.’ naa nilimili liemu na molio mele nimbu siliu ungumu ‘Sika nikimu.’ ningu nambi seko kuru mondongeye? 45 “Aku-sipa na-kolo na-kinia seko kinjilimilimunga ‘Pulu Yemonga kote walemo wendo ombá kinia Tatane kote pilipa molopili nane nanu kote sendemba.’ ningu naa piliangi. ‘Mosisini ono lipa tapondomba.’ konopu lemele yemone ononga kote sendemba. 46 Mosisini na ombo molombo mele boku torumu-na onone ‘Mosisini nirimu unguma sika nirimu.’ ningu kuru mondolemolánje nanga ungumu kepe ‘Sika nikimu.’ ningu kuru mondolemolá-la. 47 Aku-sipa na-kolo yuni nanga semane bokuna torumumu ‘Sika nikimu.’ ningu kuru naa mondolemelemonga nanga ungu nikirumu ‘Sika nikimu.’ ningu nambi seko kuru mondongeye?” nimba Yesusini nirimu.

6

1 Pe walte Yesusi Gallilli Nomu nona andoli sipina molopa nekendo purumu. (Aku nomumunga imbi se ‘Tapirias Nomu’ niringi.) 2 Aku nomuna nekendo purumu kinia kuru torumu yomboma sepa peanga sirimu kanokole ‘Pulu Yemone mindi ulu-tondoloma selemo mele yuni aku sipa sekemo.’ ningu kanokole yombo paa awisili yu purumuna akileko lombili puringi. 3 Yesusi ma-pangina ola pumba lombili andolima pea pungu mania moloringi. 4 Juda yombomane kalia-ingi senga senga kolea-awili Jerusalleme ongo akuna sukundu Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilingindu Pulu Yemo kinia ulu se seringi walema nondopa wendo ombá serimu. 5 Yesusi ma-pangina ola molopa maniando sipa kanopale yombo paa awisili yu orumu aulkana lombili oringi kanorumu. Kanopale yuni yu lombili andoli ye Pillipundu nimbale: “I yomboma nonge kere-langima sena topo topo lindamili konopu lekenoye?” nirimu. 6 Yuni aku sipa Pillipundu we mangilipa pilierimu. Yesusi yuni sembá mele yuyu pilipa molorumu-na-kolo ‘Pillipu yuni nambolka nimbánje? ‘Nane ulu-tondolo se sepole manda kere-langi simbú.’ konopu lemba, molo we mini-wale mundumbanje piliambo.’ nimbale yuni aku sipa Pillipundu mangilipa pilierimu. 7 Pillipuni yundu nimbale: “Kakopoi-ye sene oli engaki kongono sepale méle kalólimu limú kou-monemane kere-langi topo topo limolanje yombo mare mindi kanga-kolte liku nolemolá. Mare mólo tolka naa nolemolá.” nirimu. 8 Lombili andoli se, Saimono Pitanga genu Enderu, yuni nimbale: 9 “Ya kango se rasi-balli pellawa kaloli kanga se-pakara kinia oma kaloli talo kinia taltopa molemo. Aku-na-kolo akumu koltalo, yombo paa awisili. Manda naa sembá lémo.” nirimu. 10 Yesusini “Yomboma “Mania molangi.” niengi.” nirimu. Aku koleana era awisili orumu-na mania moloringi. Ye paip tausini mele akuna mania moloringi. 11 Kanu-kinia Yesusini balli-pellawa kalolima lipa ambolopale Pulu Yemondo “Ange.” nimba yombo moloringima moke sepa ono manda nonge mele sirimu. Omatolo aku sipala moke serimu. Nongo olo senderingi. 12 Kanu kere-langi noringi olo serimu kinia yuni yu lombili andolimando nimbale: “Kere-langi kakena lemóma we mania pumba lemba manda naa sembá kene liku maku taa.” nirimu. 13 Kanu-kinia nongo pora siringi kinia kakena lierimuma lombili andolimane liku maku toko wale-basikete engaki rurepo lakilku toko peke siringi. 14 Yesusini Pulu Yemone mindi ulu-tondolo manda selka mele akumu serimu kinia kanokole yombomane pulu polko ninguli: ” “Pulu Yemone ungu-umbu tondolima pilipa yando nimba simba ye se ma-koleana omba olio nokomba.” ningu panjeringimu paa sika i yemo yu lepomo.” niringi. 15 Aku ningu pilkuli onone ‘Yu olionga ye nokoli kingimu molopili.’ ningu yu tondolo munduku ambolko liku ‘ononga kingimu molopili.’ ningí seringi. Aku senge seringi pilipale yu yuyu molombando ma-pangina ola kelepa pumba molorumu. 16 Ena pumba kolea kala torumu kinia yu lombili andolima ma-pangina maniando pungu nomu kelona maniando pungu 17 akuna nona andoli sipi senga ola pungu nomuna yakondo ongo Kapeniame taono ongo pungí puringi. Aku-kinia simbulu torumu-na-kolo Yesusi naa orumu-kulu lombili andolima onono puringi. 18 Sipimunga ola molko pungí puringi kinia poporome tondolo torumu kinia nomo ola pumba mania omba serimu, sipimu topa ola-munda mania-munda sepa topele-mapele torumu. 19 Sipimu kundoringi nomu awi-suku-singi melena purumu kinia Yesusi nomuna ola kimbu kulupa sipimu purumuna orumu kanokole ‘Kuru se okomo.’ konopu lekole paa mini-wale awili seko mundoringi. 20 Aku-sipa na-kolo yuni onondo nimbale: “Na mindi okoro, pipili naa kolaa.” nirimu. 21 Aku nirimu-kulu pilkuli "(Ye-Awilimu okomo lepomo. Sipina pea molamili.” ningu onone konopu siku yu sipimunga sukundu liltingi. Sukundu orumu kinia ono pungí puringi nomu kelona sipimu waltikele purumu. 22 Orili-u yomboma nomu kelo nekendo ipulieli moloringima konopu kimbu sikuli niringimuni, ‘Oleanga ipulieli nomuna andoli sipi selu mindi ya liemu, Yesusi akuna sukundu naa pumu, yu lombili andolima onono akuna sukundu pungu nomu kelo nekendo púngi.’ ningu pilieringi. 23 Kanu-kinia oleanga Ye-Awilimuni kere-langi kanga-kolte lipa ambolopa Pulu Yemondo “Ange.” nimba yomboma sirimu noringi koleana nondopa kolea-awili Tapirias yombomanga sipi mare nomu kelona oringi. 24 Yesusini kere-langi sirimu noringi koleana yombomane Yesusi yu korokole niringimuni, yu kinia yu lombili andolima kinia akuna naa moloringi kanokole sipi ono moloringina nomu kelona nondoko ongo lieringimanga sukundu pungu Kapeniame taonondo Yesusi koronge puringi. 25 Nomu nekendo ongo Yesusi kanoko lendekole onone yu mangilku pilku ninguli: “Rapai, nu sewale yando onuye?” niringi. 26 Aku-na-kolo yu orumu mele nimba para naa sipale pundu topa onondo nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Nane Pulu Yemone na lipa tapondolemo mele lipa ora silimú ulu-tondoloma seliomonga onone na naa korokomele. Nane ono kere-langi sindu nongo olo sendengi kanumunga mindi na korokomele lémo.” nikiru. 27 Ono kere-langi nondopa purulimuma ‘Lipu nomolo.’ ningu kongono naa sayo. Kanu kere-langima nongole nilimilimuni, kolonge walema wendo olemo kinia kololemelela. Kere-langi, Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemone silimú kere-langi, kanumu naa purulimú, kanumu nolemele kinia konde molko kondoko mindi pulimili kanu kere-langimu ‘Lipu namili.’ ningu mindi kongono sayo. ‘Ye akumuni sika kanu kere-langimu yomboma simba.’ ningu piliangi.’ nimba Pulu Yemone ulu-tondoloma selemo mele ‘Aku yemone ulu-tondoloma aku sipa sepili.’ nimba Pulu Yemo yuni yu sirimu.” nirimu. 28 (‘Sika kere-langimundu nikimu.’ ningu pilku yuni nirimu ungumu pilku sundukuli niringimuni,) onone yundu mangilku pilku ninguli: “Konde molopo mindi pumulú kere-langi lipu namili kene olio nambi sepole Pulu Yemone kanopa peanga pilimba kongonoma semoloye?” niringi. 29 Yuni pundu topa nimbale: “Pulu Yemonga kongonomo i-sipa: ‘Pulu Yemone ma-koleana lipa mundorumu yemo yu sika Pulu Yemonga malo, yu sika olio molopo kondopo mindi pumulú ulu-pulumu simba yemo).’ ningu kuru mondoko molaa.” nirimu. 30 Aku nirimu pilkuli onone yundu mangilku ninguli: “Nuni ‘ “Na sika Pulu Yemone lipa mundorumu. Nane nikiru unguma sika unguma.” niliu akumu ‘Sika.’ ningu kuru mondangi.’ ningu Pulu Yemone mindi ulu-tondolo manda selemo uluma mele nuni aku siku nambolka ulu-tondolo se liku ora siniye? Nambi seni kinia kanopole ‘Nuni sika nikinu.’ nimbu kuru mondomolonje?” niringi. 31 “Olionga anda-kolepali u moloringima kolea ku lielina kere-langi mana noringi. Kere-langi mana orumu mele Pulu Yemonga bokuna semanemo molemo: ‘Yuni ‘Ono mulu-koleana yando kere-langi nangi.’ nimbale sirimu.’ ungu akumu molemo. Nuni olionga aku siku sendeni molo nambi seniye?) niringi. 32 Yesusini onondo nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Moloringi yomboma mulu-koleana yando kere-langi sirimu yemo Mosisi mólo. Tatane sirimu. Molko kondoko mindi puli ulu-pulu pelemo kere-langi nikiru kanu sika kere-langimu mulu-koleana yando silimú yemo Tata mindila.” nikiru. 33 Mulu-koleana mania omba mana-yomboma molko kondoko mindi pungí ulu-pulumu silimúmu yu Pulu Yemone silimú kere-langimu.” nirimu. 34 Yesusini nirimu mele pilku sundukuli, “Ye-Awilimu, aku kere-langimu kiniá kepe pe-pe kepe si.” niringi. 35 Kanu-kinia Yesusini onondo nimbale: “Molko kondoko mindi pungí kere-langimu na. Umbu kere-langi nongole gele naa kolko kangi tondolo pupili molemele mele aku sipa na molombona onge yomboma ononga minimu gele naa kolomba, konopu tondolo pupili molonge. Umbu-no nongole no nonowalene naa kolko manda molemele aku mele na niliu unguma kepe molio mele kepe manda sembó mele kepe ‘Sika.’ ningu kuru mondonge yomboma kelko alieli minimu no nonowale naa sepili molonge. 36 Aku senge yomboma aku siku molonge-na-kolo “Onone na Pulu Yemonga ulu-tondoloma selio mele kanokole kanoko sunduku ‘We selemo. Yu Pulu Yemone naa lipa mundorumu.’ ningu kuru naa mondolemele.” u nimbu sirindu kanu mele kiniá kepe aku siku we seko molemele. 37 Tatane ‘Nanga yomboma molangi.’ nimba, nimba taltondolemo yomboma pali na molombona onge. Kanu-kinia na lombili andongendo na molombona onge yomboma selurindu kepe “Lombili naa ongo anju pu.” paa naa nimbúmu. 38 “ ‘Na nanu konopuna pilkiru mele sambo.’ nimbu na mulu-koleana mundupu kelepo mana maniando naa orundu, mólo. Na lipa mundorumu yemone konopuni pilielemo mele sembó orundu. 39 Na lipa mundorumu yemone konopuni pilierimu mele i-sipa: ‘Nane Malo simbú yomboma pali Malone nokopa kondopa, selu kepe mundupa kelepale mindili nonge koleana paa naa pumbá, ma-kolea pora nimbá walemonga ono pali topa makisindipa olando lipili.’ konopu lemó. 40 Na lipa mundorumu Tatane konopuni pilierimu mele i-sipa: ‘Nanga malo ‘olio lipa tapondopa, mindili nolemolá aulkamo wendo limba.’ ningu kuru mondonge yomboma molko kondoko mindi pangi.’ nimba konopuni pilielemo. Kanu-kinia aku senge yomboma ma-kolea pora nimbá walemonga kinia nane topo makisindipu olando limbu.” nirimu. 41 Yesusini “Na mulu-koleana maniando orundu kere-langimu.” nirimu pilku kiri pilkuli Juda ye awilimane yu mumindili kolko onono pulu polko kono-kono ningu 42 ninguli: “Aku ungu nikimu yemo Joseponga malo Yesusi mindi. Yunga anumu lapatolo kanolemolo kanumu. Pe yu “Mulu-koleana molopo mana maniando orundu.” nikimumu nambi sepa nikimuye?” niringi. 43 Yesusini nimbale: “Ono anju yando kono-kono manda nieme! 44 Yombo seluri kepe na we manda naa lombili onge. Na lipa mundorumu Tatane konopuna kundulimú yomboma mindi na lombili olemele. Na moliona ongo na kuru mondolemele yomboma kolea pora nimbá walemonga nane topo makisindipu olando limbu. 45 Pulu Yemone ungu-umbu tondorumu-yema pilku yomboma ningu siringi yemanga bokuna molemo ungu se i-sipa: “Pulu Yemone yomboma pali ungu-mane simba.” ningu toringi bokuna aku sipa molemo. Tatane nilimú mele pilkuli kanu ungumanga puluma pilku limili yomboma pali na moliona olemele. 46 Tatanga ungumu pilielemele nikiru akumu paa sika yunga ungumu pilielemelemondo nikiru-na-kolo yu mongomane naa kanolemele. Ma-koleana yombo selurini kepe Tata naa kanoringi naa kanolemele. Yombo selumuni mindi yu kanorumu. Tata kinia molopale mania orumu yemone mindi yu kanorumu. 47 “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Niliu unguma ‘Sika nilimú.’ ningu kuru mondolemele yomboma molko kondoko mindi pungí ulu-pulumu ono-kinia pelemo." nikiru. 48 Mini pali molko kondoko mindi pungí gamo na. 49 Ononga koro-u moloringi yombomane kolea ku lielina kere-langi mana noringi-na-kolo molko mindi naa puringi. Ononga kolonge walema wendo orumu kinia koloringila. 50 “Aku-sipa na-kolo i kiniá nikiru kere-langimu mulu-koleana maniando okomo kere-langimu. Akumu nonge yomboma mini pali naa kolonge. 51 Pora naa nimba we lepa mindi puli kere-langimu, akuna sukundu molko kondoko mindi puli ulu-pulumu pelemo kere-langimu, akumu mulu-koleana maniando orumu kere-langimu na. Aku kere-langimu nanga kangimu. ‘Ma-koleana yomboma, mini pali molko kondoko mindi pangi.’ nimbu nane nanga kangimu ononga kere-langi simbú.” nirimu. 52 Yesusini aku nirimu pilku sundukuli, yombomane angelema ninguli, “I-yemo olio yunga kangimu “Nangi.” nimba nambi sepa manda simbando nikimuye?” niringi. 53 Yesusini onondo nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: Onone Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemonga kangimu naa nongo yunga mememo naa nongi liemu molko kondoko mindi puli ulu-pulumu ono-kinia manda naa pemba. 54 Nanga kangimu kinia mememo-tolo nonge yomboma alieli molko kondoko mindi pungí ulu-pulumu ono-kinia pelemo. Kanu yomboma ma-kolea pora nimbá walemonga nane topo makisindipu olando limbu. 55 “Nanga kangimu kere-langi sikamo; nanga mememo no sikamo. Umbu ga kinia notolo nongole, kolonge wale wendo olemo kinia kololemele. Aku-sipa na-kolo nanga kangimu kinia mememo-tolo nolemele yomboma molko kondoko mindi pungí. 56 Nanga kangimu kinia mememo-tolo nolemele yomboma ono na-kinia kopu seko molemele, na ono-kinia kopu sepo molio. 57 Molopa mindi pulimú Tatane na lipa mundorumu, yuni na ‘Molko mindi pani.’ nirimu-na molopo mindi puliu, aku siku melela na nonge yomboma ‘Molko mindi pangi.’ nimbú, kanu-kinia ono mini pali molko mindi pungí. 58 Aku kere-langimu mulu-koleana maniando orumu kere-langimu. Olionga u anda-kolepali moloringimane kere-langi mana nongole kolonge walema wendo orumu kinia koloringi, na-kolo pe kiniá orumu kere-langimu kinia u orumu kere-langi manamo kinia selu-sipa mólo. Pe kiniá orumu kere-langi imu nonge kinia alieli molko kondoko mindi pungí.” nirimu. 59 Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulka se, Kapeniame taonona gilierimu, akuna sukundu Yesusini yomboma ungu-mane sipa aku unguma nirimu. 60 Yesusini yunga kangimu kinia mememo-tolo kere-langi kinia no kinia nongemonga nirimu mele pilkuli Yesusi lombili andoringi yombo awisilini ninguli: “I ungumu aroma topa nikimu. Nawene manda pilipa limbaye? Olio naa pilkimulu.” niringi. 61 Yu lombili andoringi yomboma yuni nirimu ungu akumu pilku kiri pilku anju yando kono-kono ningu angelema niringi Yesusini pilipale nirimumuni, yuni onondo nimbale: “I ungumu ono pilku kiri pilkimiliye? 62 Pe kiniá Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo u molorumuna kelepa olando pumu kanongi liemu nambi sengeye? Kamu mumindili kolongenje? 63 “Minimuni konde molko puli ulu-pulumu silimú; kangimuni konde molko pungí unguri naa selemo. Nane onondo ungu nindu akuma konde molko mindi puli ulu-pulumu. Akuma ononga konopumanga sukundu pemba kinia ono mini pali konde molko mindi pungí. 64 Aku-sipa na-kolo ono molemele yombo marene ‘yu kolo tokomo.’ ningu kuru naa mondokomele.” nirimu. Yuni pilipa ‘Yu kolo toli yemo.’ ningu kuru naa mondonge yomboma kinia ‘Yu sika ungu nili yemo.’ ningu kuru mondonge yomboma kinia koronga apurupa pilipa, Yesusi yu yunga opa-touma lipa simba yemo koronga pilipa molorumu-kulu “Ono marene na ‘Kolo tokomo.’ ningu kuru naa mondokomele.” nirimu. 65 Yuni ungu se pea nimbale: “Ono marene na ‘Kolo tolemo.’ ningu pilku kuru naa mondolemelemonga ‘Tatane “Na moliona paa.” ni naa nilimú yomboma na moliona manda naa ongo, na manda kuru naa mondoko andonge.’ u nimbu sindu kanumu.” nirimu. 66 Aku ungu nirimu enamonga kepe pe enamanga kepe yu lombili andoringi yombo awisili yuni nirimu mele pilku kiri pilkuli yu munduku kelko bulu siku kelko yu lombili naa puringi. 67 Yu munduku kelieringi kinia yu lombili andoli rurepondo yuni mangilipa pilipa nimbale: “Ono kepe na ‘Mundupu kelepo anju pumulú.’ konopu lekemeleye?” nirimu. 68 Saimono Pitane pundu topa nimbale: “Ye-Awilimu, nawe molemona pumulúye? Molopo kondopo mindi pumulú unguma nu-kinia pelemo. 69 Nu Pulu Yemone nimba taltopa ‘Nanga Ye Kake Sélimu’ nirimu yemo moleno olione pilipu pora sipu kuru mondolemolo.” nirimu. 70 Yesusini pundu topa nimbale: “Nane nanu ono rurepondo pali ‘Nanga yema molangi.’ nimbu, nimbu taltorundu-na-kolo ononga ye se kuru depelemo mele molemo.” nirimu. 71 (Aku nirimumu Saimono Isikeriote malo Judasini sembamondo pilipale nirimu. Judasi Isikeriote yu ono ye rurepo akupokonga ye se na-kolo yuni pe Yesusi lipa yunga opa-touma sirimu-na toringi.)

7

1 Kanu-kinia pe Yesusi kolea Gallilli disiriki andopa molorumu. Juda ye awili kolea Judia disiriki moloringimane yu toko kondongendo nokoko moloringimunga pilipale yu kelepa ‘Judia naa pumbú.’ nimba anju molorumu. 2 Aku-sipa na-kolo Juda yombomane u kolea ku lielina serele-ulka takoko peringi walema pilieringi wale kake selima nondopa wendo ombá serimu kinia 3 Yesusi yunga genupilini yundu ninguli: “ ‘Nuni ‘ulu-tondoloma seleno mele nu lombili andolemele yomboma kanangi.’ ningu nu ya munduku kelko Judiando pani.’ konopu lekemolo.” niringi. 4 “Yombo sene ‘yu kongono sepa molemo mele pilku yu kanoko imbi siengi.’ nimba uluma lopi sepa naa selemo. Akumunga nu aku uluma sika seleno liemu yombomane pali kanangi pungu se-pu.” niringi. 5 Yesusinga genupilini kepe ‘Yesusi yu Pulu Yemone lipa mundorumu-na orumu yemo.’ ningu kuru naa mondokole aku siku niringi. 6 Aku niringimunga Yesusini onondo nimbale: “Nanga walemo u wendo naa oli. Kiniá alieli ulu senge walema ononga walema. 7 Ma-kolea yombomane ono-kinia konopu kiri naa panjilimili-na-kolo nane yombomando “Ulu selemelema seko kinjilimili.” niliumunga na-kinia konopu kiri panjilimili. 8 Ono wale kake sélimu wendo ombá pili-pungí liemu pangi. Aku-na-kolo nanga walemo u naa wendo okomo-na na iseli-u naa pumbú.” nirimu. 9 Aku nimbale yu Gallilli we molorumu. 10 Aku-sipa na-kolo Yesusi yunga genupili ‘Wale kake selima pea piliamili.’ ningu u puringi kinia Yesusi kepe purumu. Aku-sipa na-kolo Yesusi yu ‘naa kanoko imbi siengi.’ nimba kiyongo nimba kolea Judia disiriki pumba kolea-awili Jerusalleme purumu. 11 Akuna Juda yombomanga wale kake selima pilieringi Juda ye awilimane ‘Yesusi omunje.’ ningu koroko molko onono ninguli: “Kanu yemo sena molemonje?” niringi. 12 We-yombomanga awisilini yundu olo toko ningu andoko moloringi. Marene ninguli: “Yu ye peangamo.” niringi. Aku-na-kolo marene ninguli: “Yu yandopa yomboma kolo topa silimú.” niringi. 13 Aku-sipa na-kolo ono Juda ye awilima pipili kolkole ‘Olio nikimulu mele ono pilkuli olio seko kinjingí.’ ningu ungu tondolo seko naa niringi. 14 Kake seli walema u wendo orumu suku-singina Yesusi Pulu Yemo popo toko kaloringi ulka-tembelena pumba yomboma mane sirimu. 15 Mane sirimu mele pilkuli Juda ye awilimane mini-wale munduku ninguli: “Nambi sepa i yemo pilipa kondoli pelemoye? Yu sukuli awili senga naa purumu.” niringi. 16 Yesusini pundu topa nimbale: “I ungu nimbu siliumu nanga ungu se mólo. Na lipa mundorumu-na orundu yemonga ungumu. 17 ‘Pulu Yemone “Saa.” nilimú uluma pilipu lipu sambo.’ konopu lepa molemo yombomone nane ungu niliu ungumunga pulumu pilipale, ‘Nane Pulu Yemonga ungumu nilimú.’ molo ‘Yuni yuyu konopumuni pilipa nilimú.’ nimba pilimba. 18 Yombo sene yuyu konopumuni pilipale ungu nimba silimúmuni ‘Nanga imbi ola molopili.’ nimba selemo, aku-na-kolo yombo sene ‘Lipa mundorumu yemonga imbimu ambolopo paka tondambo.’ nimba kongono selemo yombomo yu sumbi nili yombo se molopa, sepa kinjipa kolo toli yombo se naa molemo. 19 U Mosisini ono Pulu Yemonga ungu-manema naa sinderimuye? Sirimu-na-kolo ono molemelemanga selurini kepe kanu ungu-manema pilku sengena panjiku naa selemele. Aku liemu ‘Na kanu ungu-manema pulua tolemo.’ ningu nambi semu-na toko kondonge sekemeleye?” nirimu. 20 Yuni aku sipa nirimu pilkuli yombomane pundu toko ninguli: “Nawene nu topa kondomba sekemoye? Nunga konopuna kuru se molemomonga pilkuli aku siku nikinu lepomo.” niringi. 21 Yesusini onondo pundu topa nimbale: “Nane ulu-tondolo se serindu kinia ono konopu awisili liku mundoringi. 22 Mosisini ‘Kangomanga kangi se makaye seko kopisangi.’ nimba ungu-mane sipa panjerimumunga ono koro molemele wale Sambatemo kinia kangomanga kangi se makaye seko kopisilimili. (Sika Mosisini u-pulu-pulu ‘aku ulumu samili.’ ni naa nirimu. U ononga anda-kolepalimane aku ulumu seringi, na-kolo pe Mosisini kanu ungu-manemo sipa panjerimumunga pilkuli selemele.) 23 Onone Mosisini ungu-mane sirimumu pilku likuli kango senga kangi se kopisingí walemo ono koro molemele wale Sambatemo wendo olemo kinia kopisilimili liemu manda, na Sambate walemo kinia kuru torumu ye se sepo peanga sirindumunga na-kinia nambi semu-na mumindili kololemeleye? Sambate walemo-kinia kango senga kangi se kopisiku wendo likuli ‘Papu sekemolo.’ níngi liemu Sambate walemo-kinia nane ye senga kangi pali sepo peanga sirindu akumu papula serindu. 24 Onone mongone kanolemele uluma kanokole sumbi siku ‘Imu sika. Imu kolo.’ ningu naa piliangi. Uluma mimi siku kanoko konopuni pilkuli sumbi siku apuruku kondangi.” nirimu. 25 Yu aku sipa nimba molopili Jerusalleme moloringi yombo marene ono onono mangilku pilku ninguli: “I yemo ‘Topo kondamili.’ ningu molemele yemo naa molemoye? 26 Aku-na-kolo kaname. Yombo awisili molemelena yu mona omba gilipa ungu-mane sikimu-na-kolo ye awilimane yu ungu se naa sekemele. Onone ‘Yu sika Pulu Yemone ‘Olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu.’ ningu pilkimilinje? 27 Aku-na-kolo olione i yemonga pulu koleamo kanolemolo. Pulu Yemone lipa mundumba ye nokoli Karasimu ombá kinia yombo sene yu molopa ombá koleamo naa kanopa imbi simba.” niringi. 28 Kanu-kinia Yesusi, u ulka-tembelena ungu-mane sipa molorumu mele we sipa molopale, ru nimba nimbale: “Sika onone na kanoko imbi siku, na molopo ondu koleamo kanolemeleye? Na nanu konopumuni pilipuli naa orundu. Na lipa mundorumu-na orundu yemo yu-kinia sika ulu-pulumu pelemo yemo. Kanu yemo ono naa pilielemele-na-kolo na yu pea molopole, yuni na lipa mundorumu-na orundu akumunga nane yu kanopo imbi siliu.” nirimu. 30 Aku nirimu-kulu pilkuli yu ambolko liku ka singí seringi-na-kolo yu toko kondonge walemo u wendo naa orumu-kulu yombo sene yu naa ambolorumu. 31 Yombo awisilini aku senge seringi-na-kolo yombo awisilini ninguli: “Pulu Yemone ‘Lipu mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu ombale nimbámone, i yemone yu molemo mele lipa ora silimú ulu-tondoloma selemo mele kanu yemone ulu-tondolo olandopama manda sembaye? ‘Ye nokoli Karasimuni sembá.’ nimbu pilielemolo uluma i yemone selemo.” ninguli ‘Yu sika kanu yemo.’ ningu kuru mondoringi. 32 Yombomane aku sipa Yesusi molorumu mele aku siku anju yando olo toko angelema niringi mele Juda ye awili Parisimane pilkuli niringimuni, ono kinia Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia onone ulka-tembele ele-ye mare “Yesusi pungu ka si-paa!” ningu liku mundoringi. 33 Kanu-kinia Yesusini nimbale: “Laye-kolo mindi ono-kinia molopole, pe na lipa mundorumu yemo molemona kelepo pumbú. 34 Pe onone na koronge-na-kolo naa kanoko, molombona manda naa onge.” nirimu. 35 Juda ye awilimane onono anju yando angelema ningu ninguli: “Yu sena pumbá-na olio manda yu naa pumbu kanomoloye? Aku liemu olionga Juda yombo mare u kolea lupamanga puringi molemele koleamanga pumba yombo talape lupama ungu-mane sipa molomba-na naa kanomolonje? 36 Yuni u nimbale: “Na koronge-na-kolo onone na naa kanonge. Na molombona ono manda naa onge.” nimu kanumu ungu-pulumu nambolkanje?” niringi. 37 Pe, yomboma Jerusalleme ongo maku toko kake seli walemanga uluma seringi walema pora nimbándo wale awilimu wendo orumu kinia Yesusi ola gilipa tondolo mundupa nimbale: “Yombo se no nonowalene kolomu liemu na moliona omba no nopili. 38 Na molio niliu mele “Sika.” ningu kuru mondonge yomboma ononga konopumanga konde molopa mindi puli noma pilkipa wendo ombá. Pulu Yemonga bokuna ungu se aku sipa nimba molemo.” nirimu. 39 Yuni ungu nirimumunga pulumu i-sipa: “Yu Pulu Yemone sika lipa mundorumu, olio lipa tapondomba yemo molemo.” ningu kuru mondonge yomboma pe walte Pulu Yemonga Minimu ononga konopumanga omba molomba lingimundu nirimu. Yesusi u kolopa lomboropa ola molopa mulu-koleana kelepa olando naa purumu-kulu Mini Kake Sélimu u naa orumu. 40 Yombomane Yesusini ungu nirimuma pilkuli, marene ninguli: “I yemo Mosisini ‘Pulu Yemonga ungu-umbu tondombama pilipa yomboma nimba simba ye se ombá.’ nirimu yemo i yemo lémo.” niringi. 41 Marene ninguli: “Yu Pulu Yemone ‘olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu.” niringi. Marene ninguli: “Pulu Yemone lipa mundumba ye nokoli Karasimu kolea Gallilli disiriki molopale ombáye? Yu Gallilli naa menge. Pulu Yemonga bokumuni nimbale: ‘Pulu Yemone lipa mundumba ye nokoli Karasimu ye nokoli kingi Depitini kalopa limba. Depiti yu meringi Betellieme taono akuna ye nokoli Karasimu menge.’ nilimú kanumunga yu Gallilli disiriki manda naa menge lémo.” niringi. 43 Aku siku yomboma Yesusi molorumu mele angelema ningu konopu lupa lupa lieringi. 44 Yombo marene ‘Yesusi ka siemili.’ konopu leko moloringi-na-kolo sene yu pumba ambolopa naa liltimu. 45 Ulka-tembele ele-yema Yesusi kinia yomboma kinia ningu moloringi mele pilku molkole, pe we kelko yando ongo Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia Parisi yema kinia moloringina puringi. Yesusi ka siku naa mengo oringi-kulu kanokole onone ele-yemando ninguli: “Yemo nambi semu-na ka siku naa mengo ongiye?” niringi. 46 Ele-yemane ninguli: “Mólo. Ye sene u ungu-mane silimili mele yuni aku sipa naa simu. Yuni ungu-mane paa olandopa simu.” niringi. 47 Parisimane pilku kiri pilku ninguli: “Yuni kolo topa ungu nimuma ‘Sika nimu.’ konopu leko ono we kelko yando ongiye? 48 Olionga ye awilima kinia Parisi yema kinia olionga ye sene “Yu molemo nilimú mele sika akumu molemo.” nimba kuru mondomuye? Mólo, sene aku sipa naa nimba kuru mondomu kanumu. 49 Aku-sipa na-kolo we-yombo maku toko molongima Mosisini ungu-mane sirimu pelemoma paa naa pilielemele. Pulu Yemone ononga kotemo koronga pilipa, kolonge kinia ‘Mindili nangi.’ nimba panjerimu.” niringi. 50 Nikodimasi, yu u walte Yesusi molorumuna purumu ye kanumu, Parisi ye kanumanga se yu, yuni ono mangilipa nimbale: 51 “Olionga ungu-manemane ‘Yombo se kote naa pilkuli we “Mongo likimu kene umbuna mepili.” niee.’ nilimúye? Yu u kotena ombale nilimú mele pilipuli pe ungu nilimúmanga puluma apurupu pilielemolo.” nirimu. 52 Parisi yemane yundu pundu toko ninguli: “Aku nu kepe kolea Gallilli ye seye? Pulu Yemonga bokuna sukundu mimi siku kanani. Mimi siku kanokole, ‘Pulu Yemone ungu-umbu tondolima pilipa yando nimba simba ye se Gallilli wendo ombá.’ nimba pelemo kanoniye?” niringi.

8

1 aku-na-kolo Yesusi ma-pangi se ‘Ma-Pangi Unju-Ollipi Kalia’ nili akuna olando purumu. 2 Kanu-kinia kolea tangorumu kinia orili-u yu kelepa Pulu Yemo popo toko kaloringi ulka-tembelena purumu kinia yomboma yu molorumuna ongo maku toko moloringi kinia ono ungu-mane simbando yu mania molorumu. 3 Kanu-kinia Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia Parisi yema kinia onone ambo ye puli se ye se kinia wa ulu-kirinale seringilimu liku mengo ongo yomboma moloringi kumbi-kerena ongo anjikuli, 4 Yesusindu ninguli: “Ungu Mane Sili Yemo, i ambo ye púlimu ye se kinia wa ulu-kirinale seko molongili yombomane kanongi-na membo okomolo. 5 Mosisini ungu-mane se sipa panjipa nimbale: “Ambo aku sembamo kouni toko kondaa.” nirimu kene nuni nambolka niniye?” niringi. 6 Aku-sipa na-kolo onone sika pilingindu naa niringi. ‘Yuni nambolka nimbánje? Nimba kinjimba kinia kote sendemolo.’ ningu aku siku mangilieringi. Aku-sipa na-kolo Yesusi ma kanopa kimuni mana we imbi topa molorumu. 7 Kanu-kinia yu alieli mangili-pu-pu seringi-kulu olando sipa kanopa onondo nimbale: “Ononga ye se ulu-pulu-kiri se naa pelemo ye sene i ambomo kumbi lepa kouni topili.” nirimu. 8 Aku nimbale yu kelepa ma kanopa mana we imbi topa molorumu. 9 Aku nirimu-kulu pilkuli ye awilima ono se talo ningu pena-pena pungu Yesusi munduku kelko ono puringi. Ye awilimanga ye nokolima u kumbi leko puringi kanu-kinia we ye awilima akileko puringi kinia ye awili se Yesusi-kinia naa molopa Yesusi yuyu molopa, ambomo Yesusi yu molorumuna we gilierimu. 10 Kanu-kinia Yesusi olando sipa kanopale ambomo mangilipa nimbale: “Ambomo, yema sena molemeleye? Ye sene nu ‘Seko kinjenumunga kote sendambo.’ naa nimuye?” nirimu. 11 Ambomone nimbale: “Ye-Awilimu, ye sene na kote naa sendemba sekemo.” nirimu. Yesusini nimbale: “Nane kepe ‘Nuni seko kinjenumunga mindili nani.’ naa nikiru kene nu punguli ulu-pulu-kiri seleno mele munduku kelko, kelko naa sei!” nirimu. 12 Yombo moloringimando Yesusini kelepa nimbale: “Na ma-koleamanga pali yombomanga pa sendélimu. Na andopo molombona lombili andoko molonge yomboma simbulu tolina naa andoko molonge. Konde mololi ulu-pulumu silimú pa sélimu kinia molonge.” nirimu. 13 Aku nirimu-kulu ye awili Parisimane pilkuli yu ta ningu ninguli: “Nu moleno mele nunu ningu silinu kene nuni ungu nikinuma pilipuli ‘Sika nikimu.’ nimbu pilielemolánje manda naa selka.” niringi. 14 Yesusini pundu topa nimbale: “Na u molopo orundu koleamo kinia kelepo pumbú sekero koleamo kinia pilipu moliomonga na molio mele sika nanu niliu-na-kolo nane i ungu nikirumu sika ungumu. Aku-sipa na-kolo na molopo orundu koleamo kepe pe pumbú sekero koleamo kepe ono naa pilkimili. 15 Mana-yombomane pilku apuruku selemele mele ono Parisi yemane aku siku pilkuli apurulimili, aku-na-kolo nane yombo se naa apuruliu. 16 Aku-sipa na-kolo nane sika pilipu apurulka-nje na nanu manjipu naa apurulkamonga sumbi sipu apurulka. Na lipa mundorumu ye Tata kinia pea kopu sepo molembolo-monga sumbi sipu pilipu apurulka. 17 Ononga ungu-mane se bokuna molemo kanumu i-sipa: ‘Yombo talone ungu se ningu síngili liemu ‘Aku ungumu sika.’ niengi.’ aku sipa nimba pelemo. 18 Akumunga na molio mele nanu nimbu siliu kepe; na lipa mundorumu ye Tatane na molio mele nimba silimúla.” nirimu. 19 Kanu-kinia onone mangilku ninguli: “Lanie sena molemoye?” niringi. Yesusini pundu topa nimbale: “Onone na kepe nanga Lapamo kepe naa kanoko imbi silimili. Onone na kanoko imbi silimolánje Tata kepe kanoko imbi silimolá-la.” nirimu. 20 Yesusi ulka-tembelena sukundu, Pulu Yemonga ningu yombomane kou-mone siringi unju-okoloma lierimu koleana molopa yomboma ungu-mane sipa molopale i unguma nirimu. Aku-sipa na-kolo yunga walemo wendo naa orumu-kulu yombo sene yu ambolko liku ka naa siringi. 21 Yesusini kelepa Juda ye awilimando nimbale: “Na kiniá pumbú sekero, kanu-kinia onone na koroko kelkole ononga ulu-pulu-kirima konopumanga pepili kolonge. Na pumbú koleana ono manda naa onge.” nirimu. 22 Aku nirimu-kulu pilkuli Juda ye awilimane onono angelema ningu mangilku ninguli: “Aku nambi semu-na ‘Na pumbú koleana ono manda naa onge.’ nikimuye? Aku liemu yu yuyu topa kondombanje?” niringi. 23 Yesusini kelepa nimbale: “Ono mania yomboma, na ola yemo. Ono ma-kolea pulu yomboma, na ma-kolea pulu ye se mólo. 24 Nane onondo u nimbuli: “Ulu-pulu-kirima konopumanga we pepili kolonge.” nindu kanumu. Akumu “Na kiniá molio, u-pulu-pulu molorundu, pe molopo mindi pumbú yemo.” nimbu siliu mele onone ‘Sika akumu molemo.’ ningu kuru naa mondongi liemu pe ono kolonge kinia sika ononga ulu-pulu-kirima konopumanga we pepili kolonge.” nirimu. 25 Parisi yemane yu mangilku ninguli: “Nu nawe?” niringi. Yesusini pundu topa nimbale: “Na molio mele ono alieli nimbu siliu kanumu na mindi. 26 Nane ono molko ulu selemele mele pilipu apurupuli onone seko kinjilimili mele ungu awisili nimbu silka-na-kolo nanu konopumuni pilipuli unguma naa niliu. Na lipa mundorumu yemo, yu ulu sikama mindi sepa ungu sikama mindi nilimú ye, kanumuni nilimú mele mindi pilipuli mana-yomboma nimbu siliu.” nirimu. 27 Yuni Lapando nirimu-na-kolo ono yuni nirimu mele pulumu naa pilieringi-kulu 28 Yesusini onondo nimbale: “Pe onone Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ola uku toko panjikuli ningímuni onone pilkuli “Na kiniá molio, u-pulu-pulu molorundu, pe molopo mindi pumbú yemo.” nimbu siliu mele onone ‘Sika akumu molemo.’ ningu pilkuli kepe, “Na nanu konopumuni pilipuli naa selio. Tatane na mane silimú mele mindi pilipuli niliu.” alieli nimbu siliu ‘Akumu sika lémo.’ ningu pilingí. 29 Na lipa mundorumu-na orundu yemo na kinia pea kopu sepo molembolo; alieli yu kanopa peanga pilielemo uluma mindi seliomonga yuni waltikele kepe na mundupa naa kelielemo.” nirimu. 30 Yuni aku sipa nimba molopili kepe yombo awisili ‘Yesusi yu Pulu Yemone sika lipa mundorumu.’ ningu kuru mondoringi. 31 ‘Yu sika.’ ningu kuru mondoringi Juda yombomando Yesusini nimbale: “Nane ungu-mane siliuma sika pilku liku sengena panjiku molongi liemu ono sika nanga lombili andolima molonge. 32 Aku sekole, onone sika ungumu pilingí kanu-kinia ono ka silimú mélema sika ungumuni wendo lindipa ‘ono we molko kondangi.’ nimbá.” nirimu. 33 Onone pundu toko yundu ninguli: “Olio Eporayamone kalopa liltimu yomboma molopo, yombo senga ka-kongono se naa sendepo molorumulu. Aku liemu nuni ‘Ka silimú mélema wendo pumbá olio molko kondonge.’ nikinu kanumu nambi seko pilkuli nikinuye?” niringi. 34 Yesusini pundu topa nimbale: “Nane ono paa sika nimbu sikirumu: “Yombo ulu-pulu-kiri selemelema ulu-pulu-kirimane ka silimú kinia aku ulu-pulu-kirimanga ka-kongono selemele. 35 Ka-kongono selemo kendemande-yombomo ulka pulu yomboma kinia pea kamu naa molemo, aku-na-kolo bolango se yunga ulka pulu yomboma kinia alieli seluna kopu seko molemele. 36 Akumunga Ulka Pulu Yemonga Malone ‘Ono ka silimú mélema mundupa keliepili, ono we molko kondangi.’ nimu liemu mélsene sika ka naa simba, we paa sika molko kondonge.” nikiru. 37 “ ‘Ono Eporayamone kalopa liltimu yomboma molemele.’ na pilipu molio-na-kolo ononga konopumanga nanga ungumu naa pelemomonga na toko kondonge sekemele. 38 Nane Tata-kinia molopole kanorundu mele ono nimbu siliu. Onone ononga laniene nilimú mele pilkuli selemele.” nirimu. 39 Yesusini yombomando “Ono lanienga ungumu pilkuli selemele.” nirimu kinia pilkuli Juda yombomane pundu toko ninguli: “Olionga lapa kalopa liltimu yemo Eporayamo.” niringi. Yesusini nimbale: “Mólo. Ono sika Eporayamone kalopa liltimu yomboma molemolánje Eporayamone serimu mele ono aku siku selemolá. 40 Aku-sipa na-kolo aku naa selemele. Pulu Yemone na nimba sirimu unguma na pilierindu ungu sikama ono nimbu siliu yemo toko kondonge sekemele. Eporayamone aku sipa naa serimu. 41 Ono ononga laniene selemo mele manda manjiku selemele.” nirimu. Onone tondolo ta ningu ninguli: “Olionga anumu ye se lupa kinia wapora topale olio naa merimu. Olionga lapa kanumu Pulu Yemo selu mindi.” niringi. 42 Yesusini onondo nimbale: “Na Pulu Yemo kinia molopole orundu ya moliomonga Pulu Yemo yu sika ononga Lapa lelkanje onone na konopu mondolemolá. Na nanu konopumuni pilipuli naa orundu. Yuni na lipa mundorumu-na orundu. 43 Nane ungu niliumanga pulumu nambi semu-na sumbi siku naa pilielemeleye? ‘Ungu-pulumu naa pilimulú.’ ningu, pilku naa limili akumunga nanga ungumu ono naa pilielemele. 44 Ono kurumanga nokoli depelemonga bolangoma, Setene ononga lapamo. Laniene kanopa peanga pilielemo mele ‘samili.’ ninguli yuni “Ono saa.” nilimú mele ‘Paa samili.’ nilimili. U-pulu-pulu mulu matolo kokele wendo orumu kinia yu yombo topa kondoli yemo molorumu mele aku sílimu yandopa kiniá we molemo. Yu sika ungu-pulu se naa perimu-na sika ungu se waltikele kepe paa naa nirimu. Yu kolo tolemo yemo; yu sika kolo toli ungumunga pulu yemo molemomonga u yu kolo torumu mele yandopa kiniá kepe pe kepe kolo mindi tolemo tomba. 45 Aku-sipa na-kolo nane ungu sikama nimbu siliumunga ono naa pilku ‘Kolo tolemo.’ ningu kuru naa mondolemele. 46 “Nawene nanga konopuna ulu-pulu-kiri selu kepe pelemo manda lipa ora simbaye? Se naa pelemo-na-kolo nane ungu sikamo nindu liemu ‘Sika nikimu.’ ningu ono nambi semu-na kuru naa mondolemele? 47 Pulu Yemonga bolangomane Pulu Yemone nilimú ungumu pilku limili. Ono Pulu Yemonga bolangoma naa molkole yunga ungumu nane nimbu siliuma “Naa pilimulú.” ningu naa pilku limili.” nirimu. 48 Juda ye awilimane yundu pundu toko ninguli: “ “Nu Sameria ye se moleno, nunga konopuna kuru se molemo.” nilimulu kanumu sika nilimulu.” niringi. Juda yombomane Sameria yomboma kinia konopu kiri panjeringi kanumunga yu iri toko ungu-taka tondoko “Yu ye kiri se.” ningíndu “Nu Sameria ye se.” niringi. 49 Niringi mele pilipale Yesusini pundu topa onondo nimbale: “Nanga konopuna kuru se naa molemo. Nane Tatanga imbimu ambolopo paka tondolio, aku-na-kolo onone nanga imbimu seko kinjindilimili. 50 Nanu ‘Imbi ola molopili.’ naa niliu, na-kolo ye se molemo akumuni ‘Na imbi ola molopili.’ nimba nanga imbi ambolopa paka tondolemo. Kanu yemone nane niliu mele kepe onone nilimili mele kepe mimi sipa pilipa apurupa sene ‘Sika nikimu.’ nimba pilipa molemo. 51 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Yombo se nanga ungumu pilipa lipa sepa molomba yombomo paa kamu naa kolopa, molopa mindi pumbá.” nikiru.” nirimu. 52 Juda ye awilimane yundu ninguli: “Kiniá olio pilkimulu, kuru se paa sika nunga konopuna molemo lémo. Anda-kolepa Eporayamo kolorumu; Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yema koloringila. Aku-na-kolo nuni ninguli: “Nanga ungumu pilipa lipa molomba yombomo kamu naa kolomba.” nikinu. 53 Eporayamonga imbimu mania mele molopa nunga imbimu ola molemoye? Yunga imbimu paa ola, na-kolo yu kepe kolorumula. Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yomboma kepe imbi ola molorumu-na-kolo koloringila. Nunga imbimu ola ononga imbima maniaye? Paa mólo! Nu koropamo.” niringi. 54 Yesusini pundu topa nimbale: “Nane nanga imbimu nanu ambolopo paka tolkanje na imbi paa sika ola naa molka, na we mindi nilka. Aku-sipa na-kolo akumu mólo. Tata, yundu onone “Olionga Pulu Yemo.” nilimili kanumuni nanga imbi ambolopa paka tondolemo. 55 Onone yu naa kanoko naa pilielemele-na-kolo nane yu kanopo pilielio. Nane “Yu naa kanopo naa pilielio.” nilkanje ono kolo toli yema molemele mele na aku sipu molka. Aku-sipa na-kolo nane yu paa sika kanopo pilipu, yunga ungumu pilipu lipu sepo molio. 56 Ononga anda-kolepa Eporayamone ‘Na mana mania ombá walemo kanombo.’ nimba pilipale konopu sipa molorumu. Kanu walemo kamu kanopale konopu sirimu.” nirimu. 57 Kanu-kinia Juda ye awilimane yundu ninguli: “Nunga kalia-ingi towapu talo u naa pora nili. Nu kango yemo mindi. Pe nu “Eporayamo kanorundu.” nikinuye? Nuni yu manda naa kanorunu. Kolo tokono.” niringi. 58 Yesusini onondo nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Eporayamo sika paa koronga-u molopa kolorumu-na-kolo yu u naa molopili na molorundu.” nikiru.” nirimu. 59 Aku nirimu-kulu pilkuli Pulu Yemo marake sepa ‘Pulu Yemo molio.’ nimba nirimu-kulu pilkuli onone “Yu topo kondamili.” ningu kou liku yu toko kondonge seringi. Aku-na-kolo Yesusi lopi sepale, ulka-tembelena kiyongo nimba omba ultu purumu.

9

1 Yesusi aulkana pumbá purumu kinia mongo kiri lierimu ye se molorumu kanorumu. Anumuni olona sukundu mongo kiri lielimu merimu. 2 Pe yu lombili andoli yemane yu mangilku ninguli: “Rapai, nawene ulu-pulu-kiri serimumunga i yemonga anumuni yu olona sukundu mongo kiri lielimu merimuye? Yemo yuyu serimu molo anumu lapatolone seringiliye?” niringi. 3 Yesusini nimbale: “Yemo yuni kepe anumu lapatolone kepe ulu-pulu-kiri se seringimunga yu mongo kiri naa lierimu. ‘Pulu Yemonga ulu-tondolo se i yemo-kinia mona wendo opili yomboma pali kanangi.’ nimba i yemo mongo kiri lierimu. 4 I walemo pora naa nimba ena u naa pupili na lipa mundorumu yemonga kongonomo paa semolo. Ipu lemba kinia yombo sene manda kongono naa sembá. 5 Na i ma-koleana molopole, na ma-koleana yombomanga pa sendélimu molio.” nirimu. 6 Aku nimbale yu mana elkambe topa mamo kinia ambolopa topele-mapele topale yemonga mongotolonga kandopa nimbale: 7 “Nu nomu Silloamo pungu kumbi-kerena no le-pu.” nirimu. (Silloamonga ungu-pulumu ‘lipa mundoli’.) Yu akuna pumba kumbikerena no lierimu kinia mongotolo peanga lierimu, mélema kanolepa ulkando purumu. 8 Kanu-kinia yunga kolea yomboma kinia “Yu kou-mone siee.” nimba u aulkana mawa sepa molorumu kanoringi yomboma kinia yu aku sipa orumu kanokole onone onono anju yando angelema ningu mangilku ninguli: “I-yemo u “Kou-mone sie.” nimba mawa sepa molorumu kanu yemonje?” niringi. 9 Marene ninguli: “Sika, yu aku yemo mindi.” niringi. Marene ninguli: “Mólo. Olo kumbi-kere selu-sipa na-kolo i yemo lupa.” niringi. Aku-sipa na-kolo yemo yuyu tondolo mundupa nimbale: “Ye kanumu na mindi.” nirimu. 10 Onone pundu toko ninguli: “Nunga mongotolo nambi senu kinia peanga liemuye?” niringi kinia 11 yuni pundu topa nimbale: “Ye se ‘Yesusi’ nilimili kanumuni olí lipa mongotolonga ape kandopa nimbale: “Silloamo nomu pungu kumbi-kerena no le-pu.” nimu kinia pumbu kumbi-kerena no le-pundu kinia nanga mongotolo peanga liemu-na kolea kanondu.” nirimu. 12 “Aku yemo sena molemoye?” niringi kinia “Na naa kanondu.” nirimu. 13 Ye u mongo kiri lierimumu yombomane Parisi yema moloringina mengo puringi. 14 Kanu-kinia, Yesusini le-olí lipa yemonga mongotolonga ape kandopale yemonga mongotolo ‘kelepa peanga liepili.’ nirimu kanu walemo koro moloringi wale Sambate kinia serimu, 15 akumunga Parisi yemane kepe yu mangilku ninguli: “Nunga mongotolo nambi sepa peanga liemuye?” niringi. Yemone pundu topa nimbale: “Nanga mongotolonga olí ape kandomu kinia na kumbi-kerena no liendu, kiniá na mongotolone kanokoro.” nirimu. 16 Parisi ye marene ninguli: “I yemo Sambate walemo naa pilipa we andolemo, aku sipa ulu-pulu-kiri selemomonga Pulu Yemone yu naa lipa mundorumu lémo.” niringi. Aku-sipa na-kolo marene ninguli: “Pulu Yemone lipa tapondomba kinia mindi yombo sene i ulu-tondoloma mele manda sembá aku sipa mele ye ulu-pulu-kiri selemo sene manda selkaye?” niringi. Akumunga ono anju yando angelema ningu konopu seluna pupili naa moloringi. 17 Akumunga mongo u kiri lierimu yemo kelko mangilku ninguli: “Kanu yemone nunga mongotolo sepa peanga sendemu akumunga yundu nu nambolka konopu lekenoye?” niringi. Yemone pundu topa nimbale: “Yu Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba silimú ye se.” nirimu. 18 Aku-sipa na-kolo Juda ye awilimane ninguli: “ ‘I yemo u yunga mongotolo paa sika kiri lierimu, pe kiniá peanga liemu.’ nimbu ‘sika lémo.’ nimbu we kuru naa mondomolo. Yu olione kanopo imbi naa silimulu kene anumu lapatolo mangilipu piliamili wale.” niringi. 19 Kanu-kinia anumu lapatolo oringili kinia mangilku ninguli: “I yemo olonga marenaye? “Anumuni merimu kinia mongotolo kiri lierimu.” nilimbilí kanu yemo imuye? Aku liemu kiniá nambi sepa mongotolone kanolemoye?” niringi. 20 Anumu lapatolone pundu toko ninguli: “Yu sika oltonga malo, anumuni merimu kinia yunga mongotolo kiri lielimu merimu yemo olto kanokombolo. 21 Aku-na-kolo kiniá yunga mongotolo peanga liemumu nambi sepa semunje olto naa kanombulu. Yu nawene mongotolo sepa peanga sendemunje akumu olto naala kanombulu. Yu ye yumu molemo kene yu semu mele yuyu nimba sipili yu mangilku piliaa.” niringili. 22 Anumu lapatolo Juda ye awilima pipili kolkole aku siku niringili. Juda ye awilimane u ningu panjiku ninguli: “Yombo sene ‘Yesusi yu sika Pulu Yemone lipa mundorumu ye nokoli Karasimu.’ nimu liemu aku yombomo ulkana maku topo Pulu Yemonga ungumu pilielemolo ulkamanga naa opili kamu makoromolo.” niringimunga aku siku niringili. 23 U ye awilimane aku siku ningu panjeringimu anumu lapatolo pilkuli “Yu ye yumu kene yuyu nipili mangilku piliaa.” niringili. 24 Juda ye awilimane kelko talo siku u mongo kiri lierimu yemo “U.” ningu yundu ninguli: “Nuni ‘Pulu Yemo pilipa molemo.’ ningu kolo naa toko, nu semu mele sumbi siku olio piliamili ningu si! Olio Pulu Yemonga ungumu mimi sipu pilielemolo yemane pilkimulu, ‘ ‘Nunga mongotolo sepa peanga sendemu.’ nikinu yemo yu ulu-pulu-kiri seli yemo.’ nimbu pilkimulu.” niringi. 25 Yuni onondo pundu topa nimbale: “Nanga mongotolo sepa peanga sendemu yemo ulu-pulu-kiri seli yemo molo mólonje, na naa pilkiru. Aku-na-kolo ulu se na paa sika pilkiru. U nanga mongotolo paa sika kiri lierimu-na-kolo kiniá nanga mongotolo peanga liemu-na kolea kanokoro, akumu na paa pilkiru.” nirimu. 26 Kanu-kinia onone yu mangilku pilku ninguli: “Yuni nu nambi semuye? Nambolka unguri semu kinia nunga mongotolo peanga liemuye?” niringi. 27 Yuni pundu topa nimbale: “Nane ono u nimbu sindu-na-kolo naa pilingindu ungu nindumu pilku mokoli sengi kanumu. Pe kiniá nambolkare pilingindu kelko ‘ni!’ nikimiliye? Ono kepe yu lombili pungíndu mangilkimilinje?” nirimu. 28 Kanu-kinia onone yu-kinia mumindili kolkole iri toko ninguli: “Nu aku ye kirimunga lombili andoli yemo na-kolo olio Mosisinga lombili andoli yema. 29 ‘Pulu Yemone sika Mosisi-kinia ungu nirimu.’ nimbu pilipuli ‘Mosisi Pulu Yemonga ye awilimu.’ nimbu pilipu molemolo-na-kolo i ye kirimu yu serenga molopa orumunje, olio naa pilkimulu.” niringi. 30 Yemone pundu topa nimbale: “I yemone nanga mongotolo sepa peanga sendemu-na-kolo yu sena molopa orumunje ono Pulu Yemonga ungumu mimi siku pilielemele yemane naa pilielemele akumu paa ulu se lupa. 31 Olio pilielemolo, ‘Ulu-pulu-kiri selemele yomboma Pulu Yemo mawa seko “Liku tapondou.” nilimili unguma Pulu Yemo yuni naa pilielemo. Yombo se ‘Pulu Yemonga imbimu olandopa molopili.’ nimba uluma sepa molopa, yuni “Sei.” nilimú mele pilipa selemo yombomo Pulu Yemo mawa sepa “Liku tapondou.” nilimú unguma yuni pilielemo.’ akumu olio pilielemolo. 32 U Pulu Yemone mulu matolo serimu kinia kepe yandopa kepe yombo se anumuni merimu kinia olona sukundu mongo kiri lierimu yombomonga mongomo yombo sene sepa peanga senderimu ningu semane selu kepe u sene naa toringi pilierimulu kanumu. 33 Pulu Yemone i yemo lipa naa mundulkanje yuni aku sipa ulu-tondolo se manda naa selka.” nirimu. 34 Yuni aku nirimu-kulu pilkuli onone pundu toko ninguli: “Nu aminiene merimu kinia ulu-pulu-kiri awisili pepili merimu. Pe kiniá nuni ‘olio mane siembo.’ konopu lekole nikinuye?” niringi. Aku ninguli yu Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana kamu makororingi. 35 Juda ye awilimane Yesusini mongotolo sepa peanga senderimu yemo Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana kamu makororingi kinia pilipale Yesusi yu pumba kanopa nimbale: “Nu Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ‘Yu sika Pulu Yemone lipa mundorumu.’ ningu kuru mondokono molo móloye?” nirimu. 36 Yemone mangilipa nimbale: “Ye-Awilimu, i ye nikinumu yu nawe? Nane ‘yu sika aku yemo molemo.’ nimbu kuru mondambo kene ningu si.” nirimu. 37 Yesusini nimbale: “Kanu yemo nu kiniá kanoko moleno. Kiniá nu-kinia ungu ningu molkombele akumu.” nirimu. 38 Kanu-kinia ye kanumuni nimbale: “Ye-Awilimu, kiniá ‘Nu aku yemo sika lepomo.’ nimbu kuru mondokoro.” nimbale Yesusinga imbimu ambolopa paka tondopa yu kape nirimu. 39 Yesusini nimbale: “Na ‘yomboma ulu-pulu-kiri seko molemele mele mona liepili piliangi.’ nimbu ma-koleana orundu. ‘Yombo mongo kiri lemóma mongone mélema kanoko, mongo peanga lemóma mongone mélema naa kanangi.’ nimbu ma-koleana orundu.” nirimu. 40 Parisi ye yu pea moloringi marene yuni aku nirimu pilkuli ‘Yu ungu-iku se topa oliondo nikimunje?’ ningu yu mangilku ninguli: “Nu nambolka ningu nikinuye? Olionga mongoma kiri lemólaye?” niringi. 41 Yesusini nimbale: “Ononga mongoma kiri lelkanje ononga ‘konopumanga ulu-pulu-kirima pelemo.’ ningu pilkuli, Pulu Yemondo “ ‘Ulu-pulu-kirima mania pumba konopuma peanga liepili.’ ni.” nilimolá. Aku-sipa na-kolo “Mongomane mélema kanolemolo.” nilimilimunga ononga ulu-pulu-kirima konopumanga we pepili molemele.” nirimu.

10

1 Yesusini yombo moloringimando nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Ye se kongi sipisipi pala kerepuluna sukundu naa pumba, we-senga topa takondopa pulimú yemo yu wa noli yemo. 2 Aku-sipa na-kolo ye se kerepuluna sukundu pulimú yemo yu sipisipi nokoli yemo.” nikiru. 3 Kerepulu nokoli yemone yunga kuna lindilimú. Sipisipimane nokoli yemonga ungumu pilielemele, yunga sipisipimanga imbima lepa pala kerepuluna ultu memba pulimú. 4 Yunga sipisipima wendo lipale, yu kumbi lepa pulimú kinia yunga ungumu pilkuli ono lombili pulimili. 5 Ye lupa senga ungu nilimúmu naa pilkuli yu lombili naa pungu talopa leko pulimili.” nirimu. 6 Yesusini aku ungu-ikumu topa sirimu-na-kolo ungu-pulumu naa pilieringi. 7 Yesusini kongi sipisipimanga ungu-ikumu topale nirimumuni, ungu-pulumu naa pilieringi-kulu kelepa ungu se pea nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: Na sipisipimanga pala kerepulumu. 8 Ye lupa u na naa wambo oringi yema wa noli yema mindi, aku-na-kolo ononga unguma sipisipimane naa pilieringi. 9 Na kerepulumu. Yomboma ‘Sukundu pamili.’ ninguli na molombona ongema mindili nolemolá aulkana wendo ongo na-kinia manda molko sukundu pungu pena ongo era nongo sengemo. 10 Wa noli yemone wa nomba, topa kondopa, sepa kinjimbando mindi olemo. Aku-sipa na-kolo nane ‘Ono konde molko paa molko kondangi.’ nimbu orundu. 11 “Na nanu kongi sipisipi tapu sepo kondolio yemo. Sipisipi tapu sepa kondoli yemone yunga sipisipima ‘Mindili naa nongo, kolou naa kolangi.’ nimbale ono lipa tapondopa ononga nimba kolali sepa kolondomba selemo. 12 Ye se yu sipisipi pulu yemo mólo, yu we kou-kongono mindi sepa sipisipima we nokondolemo, kanu we tapu sendeli yemo owá-palako se ‘Sipisipi se topo nambo.’ nimba olemo kinia kanopale, yu sipisipima mundupa kelepa talopa lepa pulimú. Kanu-kinia owá-palakomone sipisipima topa bulu-balu silimú. 13 Yemo yu kou-kongono seli yemo mindi molopale, sipisipima kondo naa kolopa yu kowa mindi pulimú. 14 “Na nanu sipisipi pulu yemo molopole ono tapu sepo kondolio. Tatane na kanopa pilielemo nane yu kanopo pilielio mele aku sipa melela, nane nanga sipisipima kanopo pilielio onone na kanoko pilielemelela. Nane sipisipima ono ‘Naa kolangi.’ nimbu ononga kolali sepo kolondombo. 16 Nanga sipisipi mare lupa molemelela, i Juda koleana sipisipima mindi mólo. Na kanu sipisipi wema kepe paa membo ombóla. Membo ombó kinia kanuma nanga unguma pilku lingí kinia pe sipisipima pali talape selumu mindi molonge, sipisipi pulu ye selu mindi molopa ono tapu sepa kondomba. Akumu na. 17 “ ‘Na kolambo.’ nikirumunga Tatane na konopu mondolemo. Aku-sipa na-kolo ‘ ‘Kolopole ónomo óno-koleana kamu leambo.’ ni naa nimbu, ‘Lomboropo ola molambo.’ nimbú.’ nimbu pilipuli ‘Na kolambo.’ nikiru. 18 Yombo sene na ‘Kolopili topo kondambo.’ ni naa nikimu; nanu konopumuni pilipuli ‘Kolambo.’ nikiru. ‘Na kolambo tangi.’ nikirumu nanu ‘Kolambo.’ manda nimbú. Kolopole nimbúmuni, ‘Na kelepo konde molambo.’ nimbúmu nanu manda nimbú. I sembomo Tatane “Aku siku sei.” nirimu mele sembó.” nirimu. 19 Yesusini aku nirimu-kulu Juda yombomane pilkuli ono kelko konopu seluna naa pupili yu-mele-mele konopu liku mundoringi. 20 Yombo awisilini ninguli: “Yunga konopuna kuru se molemomonga yu amu topa aku sipa ungumu nimba kinjilimú. Nambi semu-na yunga ungumu pilkimiliye?” niringi. 21 Aku-sipa na-kolo marene ninguli: “I ungu nikimuma kuru se konopuna molomba ye sene aku sipa mele manda naa nilka. Kuru sene nambi sepa yombo senga mongo kiri lielimu manda sepa peanga sendelkaye?” niringi. 22 Kanu-kinia Juda yombomanga ulu se wendo orumu wale se wendo orumu. Koronga-u yombo marene Pulu Yemo popo toko kaloringi ulka-tembelena seko kake senderingi walemo kalia-ingi senga senga pilingindu Jerusalleme maku toringi aku walemo wendo orumu. Aku walemo kolea ali sepa kalopora torumu walemanga wendo orumu. 23 Kanu walemo wendo orumu kinia Yesusi ulka-tembele kerepuluna ‘Sollomononga’ ningu takoko anju liltingina andopa molorumu 24 kanu-kinia yu molorumuna Juda ye awilima ongo maku toko gilku yundu ninguli: “Olio konopu talo sipu naa kimbu sipu molamili kene Pulu Yemone “Olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu nu liemu olio mongo toko ningu si.” niringi. 25 Yesusini pundu topa nimbale: “Nane aku yemo molio u nimbu sirindu-na-kolo ‘Sika nikimu.’ ningu kuru naa mondolemele. Nanga Tatane na namba sipa yunga kongonomo “sende-pu.” nirimu-na ulu-tondolo seliomane na molio mele lipa ora silimú, 26 aku-na-kolo ono nanga kongi sipisipima naa molemelemonga molio mele niliu akumu ‘Kolo tokomo.’ ningu kuru naa mondolemele. 27 Nanga sipisipima nanga unguma pilielemele. Nane ono kanopo imbi siliu, ono na lombili olemele. 28 Nane ono ‘konde molko mindi pangi.’ niliu. Ono mindili nongo molko kinjingí koleana naa pungí. Ono nane nokopo molambo yombo sene manda wendo naa limba. 29 Tata yuni kanu sipisipima na sirimu yemo yu mélemanga pali olandopamo, yuni kanuma nokopa molopili yombo sene manda wendo naa limba. 30 Na kinia Tata kinia olto selumu.” nirimu. 31 Juda ye awilimane kelko kou-mulu liku Yesusi toko kondonge seringi, 32 aku-na-kolo yuni onondo nimbale: “Nane Tatanga ulu-tondolo awisili peangama ono lipu ora sipu serindu, akupokonga semo kanoko kiri pilkuli na kouni toko kondonge sekemeleye?” nirimu. 33 Juda ye awilimane pundu toko ninguli: “Ulu-tondolo serinumanga nu kouni topo kondomolo naa sekemolo. Nu we-mana-yemone Pulu Yemo liku ungu-taka tondoko nuni ninguli: “Na Pulu Yemo.” nilinu, akumunga nu kouni topo kondomolo sekemolo.” niringi. 34 Yesusini pundu topa nimbale: “Pulu Yemonga boku taltolemelemonga Pulu Yemone ungu se nimbale: “Nane ono u nimbuli: ‘Ono pulu yema.’ nirindu kanumu.” nirimu, nimba bokuna molemo. 35 Pulu Yemonga bokuna ungu molemomane kolo naa tolemo, ungu nilimúma pepa mindi pulimú kanumu. Pe Pulu Yemone yunga ungu pilieringi yombomando “pulu yema.” nirimu liemu 36 Tatane nimba taltopa ‘nanga yemo molopili.’ nimba ma-koleana lipa mundorumu-na orumu yemone yu “Pulu Yemonga Malo.” manda naa nimbáye? Pe nane “Na Pulu Yemonga Malo.” niliumunga nando “Pulu Yemo liku ungu-taka tondokono.” nambi semu-na nikimiliye? 37 Tatane uluma selemo mele nane aku sipu uluma naa sendu liemu na ‘sika yunga malo nikimu’ ningu kuru naa mondangi. 38 Aku-sipa na-kolo Tatane uluma selemo mele nane sika aku sipu uluma sembó kinia ‘Yu Pulu Yemonga Malo mólo. Kolo tokomo.’ ningu kuru naa mondongi liemu aku manda, ulu-tondolo selioma kanokole ‘Sika Pulu Yemonga ulu-tondoloma.’ ningu kanangi. ‘Tata na-kinia kopu sepa molemo, na Tata-kinia kopu sepo molio.’ ningu kuru mondongendo aku siku nane selio uluma kanokole ‘Sika Pulu Yemonga ulu-tondoloma.’ ningu kanaa.” nirimu. 39 Yuni aku nirimumunga onone kelko yu ka singí seringi-na-kolo yu ono mundupa kelepa yu purumu. 40 Aku sepale nirimumuni, Yesusi kelepa no Jodane kimbilipa nekendo pumba, Jono u yomboma no linderimu koleana pumba molorumu. 41 Kanu-kinia yombo awisili yu molorumuna oringi. Ongo ninguli: “No Lindeli Jonone sika Pulu Yemonga kongono senderimu mele lipa ora sirimu ulu-tondolo selu kepe naa serimu, aku-na-kolo i yemone pe omba molopa sembá mele Jonone u nimba sirimu aku unguma paa sika nirimu.” niringi. 42 Kanu-kinia aku koleana yombo awisilini ‘Yesusi yu sika.’ ningu kuru mondoringi.

11

1 Ye se kuru torumu, yunga imbi LLasirasi. Yunga kolea Betani, akuna yunga kemulu Maria kinia Matatolo pea moloringi. 2 Kanu ambo Mariane pe walte Ye-Awilimunga kimbuna wambola ondopa ape kandondopale Maria yunga penge-indimuni Ye-Awilimu yunga kimbuna kulu tondorumu. Ambo akumunga kemulu LLasirasi kuru torumu. 3 Yunga kemulutolone LLasirasi kuru torumu-kulu Yesusi molorumuna ungu se ningu munduku ninguli: “Ye-Awilimu, nuni konopu mondoleno yemo kuru tomu.” niringili. 4 Yesusini aku ungumu pilipale yu lombili andolimando nimbale: “LLasirasi kuru tokomomo manda naa kolomba, mólo. Pulu Yemonga tondolomo mona lepa yunga imbi ola molombamonga yu kuru tokomo. Yu kuru tokomomonga Pulu Yemonga Malonga tondolomo mona lepa imbi ola molombala.” nirimu. 5 Yesusini ambo Mata kinia genu Mariatolo olonga kemulu LLasirasi kinia ono paa konopu mondorumu-na-kolo LLasirasi kuru torumu pilipale yu molorumu koleana wale talo we molorumu. 7 Wale talo molopale pe yu lombili andoli yemando nimbale: “Olio kolea Judia disirikindu kelepo yando pamili.” nirimu. 8 Aku-na-kolo onone ninguli: “Rapai, Juda ye awilimane nu u kouni toko kondonge seringi kanumu. Pe nu akuna kelko puni sekenoye?” niringi. 9 Yesusini pundu topa ungu-iku topa nimbale: “Wale senga ekendo kolea simbulu topa, ekendo tangopa naa selemoye? Kolea tangolemo kinia yombo se ma-koleana pa sendelemona pumbale aulka sumbi sipa kanopa pumba manda a naa tolemo. 10 Aku-na-kolo yombo se ipulieli pulimúmu pa sendélimu yu-kinia naa pelemomonga yu a tolemo.” nirimu. 11 Aku nimbale pe yuni kelepa onondo ungu se pea nimbale: “Olionga pulu lemó ye LLasirasi uru pelemo. Aku-na-kolo nane pumbu yu topo makisindimbu.” nirimu. 12 Yunga lombili andolimane ninguli: “Ye-Awilimu, yu uru pemu liemu kelepa manda molombamo.” niringi. 13 Yesusini LLasirasi kolorumumundu nirimu-na-kolo yunga lombili andolimane ‘Yu we uru pelemo.’ konopu lieringi. 14 Aku siku konopu lieringi-kulu Yesusini ungu-ikumunga pulumu nimba para sipa nimbale: “LLasirasi kolopa pora simu.” nirimu. 15 “Aku-na-kolo na yu-kinia naa molondumunga ulu-tondolo wendo ombá kene onone na molio niliu mele ‘Sika.’ ningu kuru mondongemonga yu-kinia naa molondumu papu sendu. Yu lemóna pamili waa.” nirimu. 16 Aku nirimu pilipale, Tomasi, yunga imbi se Didimasi, yuni lombili andoli marendo nimbale: “Olio Yesusi yu kinia pea kolamili pamolo.” nirimu. 17 Yesusi kolea-kanga Betani omba pilierimu kinia “LLasirasi yombo-óno-koleana wale kise pemu.” niringi pilierimu. 18 Kolea-kanga Betani kinia kolea-awili Jerusalleme kinia paa nondopa mele lierimu, manda manjeli killomita yopoko mele. Nondopa lierimu-kulu 19 Juda yombo awisili LLasirasi kolorumu-kulu pilkuli Mata Mariatolo moloringilina ono kola-ulka oringi. 20 Matane Yesusi orumu pilipale yuni ‘Aulkana kanopo limbu.’ nimba purumu, aku-na-kolo Maria yu ulka sukundu we molorumu. 21 Matane Yesusi kanopa lipa yundu nimbale: “Ye-Awilimu, nu ya pea molemolánje nanga kemulu naa kolka.” nirimu. 22 “Aku-na-kolo na pilkiru, kiniá kepe nuni Pulu Yemo-kinia mawa sení kinia nu mawa sení mélemo yuni pilipale nu simba.” nirimu. 23 Yesusini yundu nimbale: “Kemilia kelepa lomboropa ola molomba.” nirimu. 24 Matane nimbale: “Sika, na pilielio. Mulu ma pora nimbá walemonga yomboma lomboroko ola molonge kinia LLasirasi kepe lomboropa ola molomba.” nirimu. 25 Yesusini yundu nimbale: “Yombo lomboroko ola molonge ulu-pulumu kinia konde mololi ulu-pulumu kinia aku ulutolonga pulumu na.” nirimu. “Na molio i nikiru mele ‘Sika.’ nimba kuru mondolemo yombomo kolopale konde molomba. 26 Yombo konde molopa ‘Yu sika Pulu Yemone lipa mundorumu yemo.’ nimba kuru mondolemo yombomo paa sika kolou naa kolopa alieli konde molopa mindi pumbá. Aku nikirumu ‘Sika nikimu.’ ningu kuru mondoko molkono molo móloye?” nirimu. 27 Matane Yesusindu nimbale: “Sika, Ye-Awilimu. ‘Pulu Yemone “Olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu kinia Pulu Yemonga Malomo kinia, aku yemo “Ya mana ombá.” niringi ye akumu nu ongo moleno.’ nimbu kuru mondopo molio.” nirimu. 28 Matane aku nimbale yu yando pumbale genu Maria kiyongo nimba mangilipa “Pea molambili ou.” nimba yundu nimbale: “Ungu Mane Sili Yemo omba molopale, “Yu moliona ou.” nikimu.” nirimu kinia 29 Maria pilipale yu popenge sepa ola gilipa Yesusi molorumuna purumu. 30 Kola-ulka moloringina Yesusi u naa omba, Matane yu aulkana giliepili pumba kanopa orumu akuna yu we molorumu. 31 Kanu-kinia Juda yombo kola-ulka pea moloringimane Maria popenge sepa ola gilipa omba pena purumu kinia kanokole niringimuni, ‘Yunga kemulu óno seringi koleana kola sembá pukumunje.’ ningu lombili puringi. 32 Maria Yesusi gilierimuna omba Yesusi kanopale yunga kumbi-kerena omba tamalu pepa nimbale: “Ye-Awilimu, nu ya pea molemolánje nanga kemulu naa kolka.” nirimu. 33 Maria kinia Juda yombo yu-kinia pea oringima kinia kola seringi-kulu kanopale yu ono paa kondo kolopa konopu umbuna awili sepa kolorumu. 34 Yuni mangilipa nimbale: “Yu óno sena seringiye?” nirimu. Onone pundu toko ninguli: “Ye-Awilimu, nu ongo kanou.” niringi. 35 Yesusi kola serimu. 36 Aku serimu-kulu kanokole Juda yombomane ninguli: “Kaname. Ye kolorumumu yu paa konopu mondolemo lepomo.” niringi. 37 Aku-na-kolo marene ninguli: “Ye senga mongo kiri lierimumu manda sepa peanga senderimu yemo yuni i kolorumu yemondo “Naa kolopili.” manda naa nilkaye?” niringi. 38 Yesusi yu kelepa kameléna mindili serimu pilipale yombo-óno-koleana orumu. Aku óno-koleamo yu kou-kandemo. Yu óno seringi kou-kande kerepuluna kou awili sene pipi siku taltoringi lierimu. 39 Yesusini nimbale: “Koumu wendo lie.” nirimu. Aku-na-kolo kolorumu yemonga kemulu Matane nimbale: “Ye-Awilimu, yu óno-koleana pepili wale kise omba pumu lupendi paa tomba.” nirimu. 40 Yesusini yundu nimbale: “Nane nundu “Na molio mele nindu ungumu ‘Sika nimu.’ ningu kuru mondonu liemu nuni Pulu Yemonga tondolomo kanoni.” nindu kanumu.” nirimu. 41 Aku nirimu kinia onone kou akumu wendo liltingi. Kanu-kinia Yesusini olando sipa kanopa nimbale: “Tata, nuni na pilienumunga nane nu “Ange. Paa senu.” nikiru. 42 Nuni nanga ungumu alieli pilieleno, nuni pilieleno mele na pilielio-na-kolo ‘Yombo ya i gilkimilimane ‘Na nuni mundorunu yemo.’ ningu kuru mondangi.’ nimbu nane nundu “Na pilienumunga ange.” nindu.” nirimu. 43 Aku nimbale nirimumuni, tondolo mangilipa nimbale: “LLasirasi, nu makiliku wendo ou.” nirimu. 44 Kanu-kinia ye kolorumu kanumu makilipa wendo orumu. Yu wendo orumu kinia yunga kimbu kima banisini ka toko yunga kumbikeremo kepe maminiane okoko yu óno seringima wendo naa lipa we omba gilierimu-kulu Yesusini onondo nimbale: “Yu okongi mulu-maminiamo wendo lieyo. Yu omba pupili.” nirimu. 45 LLasirasi kolorumu kinia Yesusini yu topa makisinderimu-kulu Juda yombo kola-ulka oringimanga awisilini yuni aku serimu ulumu kanokole ‘Yu “molio.” nilimú mele sika akumu molemo.’ ningu kuru mondoringi. 46 Aku-na-kolo mare Parisi yema Jerusalleme moloringina pungu Yesusini serimu mele semane toko siringi. 47 Aku ungumu pilkuli Parisima kinia Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia onone “Olio Juda yombomanga kanjolloma pali maku tamili waa.” ningu ninguli: “Olione i yemo nambi semoloye? I yemone Pulu Yemo kinia kopu seko molembele mele lipa ora silimú ulu-tondolo awisili selemo.” niringi. 48 “Olione yu aku sipa sepa molopili siye kolomulu liemu yombomane paa pali ‘Yu “molio.” nilimú mele sika akumu molemo.’ ningu kuru mondokole yu lombili andonge kinia Romo-gapomanomo olio-kinia ‘Opa semolo.’ konopu lekole ningímuni, ongo olionga Pulu Yemo popo topo kalolemolo ulka-tembelemo toko sikisiku olionga yomboma toko bulu-balu siku mundungí.” niringi. 49 Kanu-kinia ononga ye ‘Kayapasi’ nili ye se, yu aku kalia-ingimunga Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamo molorumu, yuni nimbale: “Ono amu toko, i ulu wendo okomomonga pulumu naa pilielemele. 50 Yombo se yombomanga pali kolali sepa kolondomu liemu peanga. Se kolali sepa naa kolondomba kinia yomboma pali kolongi liemu manda naa sembá.” nirimu. 51 Yuni aku nirimumu yuyu pilipa naa nirimu. Yu aku kalia-ingimunga Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamo molorumumunga Pulu Yemone yunga konopuna sukundu ungu-umbu se tondopa nimba panjerimu kinia pilipale aku sipa walu nirimu. Aku nirimu ungumunga sika pulumu naa pilierimu. Yesusi yu sembá mele Kayapasini nirimumunga pulumu i-sipa: Yesusi Juda yombomanga pali nimba kolali sepa kolondomba. 52 Aku-sipa na-kolo Juda yombomanga manjipa mólo. Pulu Yemonga bolango koleamanga pali molemele akuma pea seluna lipa memba omba maku tombamonga yu ononga pea nimba kolondombamondo Kayapasi yuni nirimu. 53 Kanu-kinia Kayapasini kerena nirimu mele pilkuli kanjollomane Yesusi toko kondongendo pulu polko langi niringi. 54 Kanu-kinia Juda ye awilimane yu toko kondongendo langi niringi pilipale Yesusi ono moloringina yu we mona naa andorumu. Yu ono mundupa kelepa kolea ku lielina nondopa lierimu kolea kanga Ipereme pumba, akuna yunga lombili andolima pea moloringi. 55 Juda yombomane kalia-ingi senga senga kolea-awili Jerusalleme ongo akuna sukundu Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilieringi walema nondopa wendo ombá serimu kinia Juda yombo awisili ononga pulu koleama munduku kelko pungu, Pulu Yemone ono kake sepili molonge kanomba uluma sengendo Jerusalleme olando puringi. 56 Akuna punguli Yesusi korokole, Pulu Yemo popo toko kaloringi ulka-tembelena maku toko gilkuli anju yando angelema ningu ninguli: “Ono nambolka konopu lekemeleye? Pulu Yemone olionga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilimulúndu Pulu Yemo-kinia ulu semoloma ‘pea samili.’ nimba naa ombáye?” niringi. 57 Aku-na-kolo Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia Parisi yema kinia onone u ningu panjiku ninguli: “Yombo sene Yesusi senga molomba kanopale, ka siemili olio nimba sipili.” niringi.

12

1 Juda yombomane kalia-ingi senga senga kolea-awili Jerusalleme ongo akuna sukundu Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilieringi walema aku kalia-ingimu wendo ombándo wale se-pakara we pepili Yesusi LLasirasi molorumu kolea-kanga Betani purumu. Kanu yemo yu u kolorumu óno seringi kinia pe Yesusini “Wendo ou.” nirimu kinia yu lomboropa wendo orumu. 2 Betani kanuna ulka senga yomboma kere-langi Yesusi pea nongendo seko mimi seringi. LLasirasi kemulu Matane kere-langima moke serimu. Yesusi pea kere-langi nongo moloringi yombomanga se LLasirasi yu. 3 Kanu-kinia LLasirasi kemulu Mariane wambola ‘sipaikenate’ nili mingi se lipa Yesusi molorumuna memba orumu. Kanu wambolamo yunga mingi senga umbunamo apo llita mele, kanumu kou-mone paa awili sepa purumu. Lipa memba ombale nirimumuni, Yesusinga kimbutolonga ape kandondopale Maria yunga penge-lapisamo lipa kimbutolo kulu tondorumu. Ulkana sukundu wambolamo muna paa awili sepa torumu. 4 Aku-na-kolo Yesusi yunga lombili andoli ye se, Judasi Isikeriote, yuni Yesusi pe lipa Yesusi yunga opa-touma sirimu ye kanumu, yuni nimbale: 5 “Yuni i wambola muna paa toli mingi pali nambi semu-na we naa simuye? Silkanje aku wambolamo kou-mone limolanje kou awisili, kou-mongo wane tausini mele, lipuli yombo koropama moke sepo silimolá.” nirimu. 6 Aku-na-kolo yuni yombo koropama kondo kolopale aku sipa naa nirimu. Yu wa limbando nirimu. Yu Yesusi lombili andoli yemanga kou-walemo nokopa mendepa, ononga kou-mone lakilieringima alieli yu wa liltimu. 7 Judasi Isikeriote yuni aku nirimu kinia Yesusini pundu topa nimbale: “Ambomone semumunga unguri naa ni! Na kolombo kinia óno sengemonga kandondombando papu taltorumu. 8 Yombo koropama ono-kinia alieli molonge-na-kolo na ono-kinia alieli naa molombo.” nirimu. 9 Yesusi kolea-kanga Betani ulka senga molorumu Juda yombo awisili pilkuli yu molorumuna oringi. Yesusi mindi kanongendo naa oringi. LLasirasi u kolorumu Yesusini topa makisinderimu kanu yemo konde molorumu mele kanonge oringila. 10 Aku seringi-na Pulu Yemo popo tondoringi ye awilimane pilkuli LLasirasi kepe toko kondongendo langi niringi. 11 LLasirasi kinia ulu-tondolo se wendo orumumunga Juda yombo awisili ononga Juda ye awilima munduku kelko Yesusi “molio.” nirimu mele ‘Sika.’ ningu kuru mondoko yu lombili andoringi-kulu LLasirasi yu kepe “Topo kondamili.” ningu langi niringi. 12 Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilingí uluma sengendo yombo awisili kolea-awili Jerusalleme sukundu sukundu ongo maku toko moloringi. Yesusi oleanga mele kolea-kanga Betani LLasirasinga ulkana molorumu. Pe orili-ukundu yu Jerusalleme ombá orumu mele kanu yombo maku toko moloringimane pilkuli niringimuni, 13 onone kipi gomo mare langoko mengo pungu, aulkana Yesusi lingí punguli tondolo munduku ninguli: “Kiniá olio lipa tapondomba ye peangamo okomo. Pulu Ye Yawene lipa mundorumu-na yunga kongonomo sendemba okomo yemo molopa kondopili. Olio Isirele yombomanga ye nokoli kingimu molopa kondopili.” niliku puringi. 14 Yesusi kongi dongi se kanopa lipa, ola pumba bulu-mingina molopa orumu. Aku serimu kinia Pulu Yemonga bokuna ungu se, pe wendo ombá koronga-u niringi mele, wendo orumu. Aku ungumu i-sipa: 15 ‘Jerusalleme yomboma, pipili naa kolayo. Ononga ye nokoli kingimu kongi dongi walo senga bulu-mingina molopa okomo kanaa.’ nirimu mele bokuna molemo. 16 U Yesusi naa toko kondangi ono-kinia molorumu kinia yu lombili andolimane kanu ulumanga awili seko naa pilieringi, pe mindi pilieringi. Pe Yesusi yu yombomane toko kondoringi, Pulu Yemone yu kelepa mulu-koleana olando lipa yu sepa kondorumu kinia ono kanu uluma, u yu mulu-koleana naa pupili wendo orumu, kelko pilkuli, Yesusi mana mania naa opili Pulu Yemonga ungu molemo bokumuni yundu pe wendo ombá mele u nimba sirimu molemo mele pe yombomane yu-kinia seringi mele kepe yuni serimu mele kepe pilieringi. 17 Yombomane Yesusi aulkana we naa li-poringi. U kolea-kanga Betani LLasirasi kolopa óno-koleana perimu kinia Yesusini yu topa makisinderimu yombo maku toko moloringimane kanoringi. Kanu yombomane kanu ulu-tondolomo Yesusini serimu kanoringi mele semanemo andoko toringi. 18 Yombomane yu Pulu Yemone lipa mundorumu, yu-kinia kopu seko molembele mele lipa ora sirimu kanu ulu-tondolo serimumu pilkuli yu aulkana lingí puringi. 19 Kanu-kinia Parisi yemane aku seringi kanokole onone ononga ye awilimando ninguli: “Onone yu toko mania mundungí seringi selemele mele manda naa sekemo kanayo. We-yomboma pali pungu yu lombili pukumili kanaa.” niringi. 20 Pulu Yemone Juda yombomanga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilingí uluma senge walema wendo ombá serimu kinia yomboma ‘Pulu Yemo popo tondopo yunga imbi ambolopo paka tondamili.’ ningu Jerusalleme puringi kanu yombomanga mare Giriki yombo mare ono pea puringi. 21 Kanu Giriki yomboma kolea Gallilli disiriki lierimu kolea Besaida taono ye Pillipu molorumuna ongo mawa seko ninguli: “Ye-Awilimu, olio Yesusi kanamili.” niringi. 22 Niringi mele Pillipuni pilipale anju pumba Enderu nimba sirimu. Kanu-kinia Yesusi lombili andoli ye Pillipu kinia Enderutolo olo pungu Yesusi ningu siringili. 23 Yesusini pundu topa yu nondopa sembá mele nimba sipa nimbale: “Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kelepa pumba yunga kolea peangana molopa kondomba walemo wendo omu. 24 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Kere-langi mongo naa kolomu liemu yuyu selu mindi we lemba. Aku-sipa na-kolo yu kolopa mana mania pemu liemu toko nimba wendo omba mongo awisili tomba. Aku sipala na naa kolondu liemu nanga yombo awisili naa molonge, nanu manjipu molombo. 25 “Yombo se ya mana ‘Na molopo kondopo, na nondopo naa kolambo.’ konopu lemó yombo se yu kolopale kolea kirina mindili nomba molopa mindi pumbá. Aku-sipa na-kolo yombo se na lombili andopa nanga kongono sendembando ‘Na ya mana mindili nombo molombo mandala, kolombo mandala.’ konopu lemó yombo se yu pe kamu alieli-alieli molopa kondopa mindi pumbá. 26 Nanga kongono sendelemo yombo se yu na lombili andopa na selio mele sepili. Na yomboma lipu tapondopo, Pulu Yemonga ungumu onondo nimbu simbundu mindili nombo molio molombo mele kanu yombomone aku sipa nanga kongonomo sendepili. Kanu-kinia na molombo koleana nanga kendemande-yombomo kepe pea kopu sepo molombolomo. Yombo se nanga kongonomo sendepa molomu liemu pe Tatane kanu yombomonga imbimu ambolopa paka tondomba.” nikiru.” nirimu. 27 Aku nimbale Yesusini ungu se pea nimbale: “Yombomane na toko kondongemonga kiniá na mini-wale pumbomo. Nambolka nimbúnje? Tatando “Tata, kiniá na ulu-pulu wendo ombá okomomo ‘Naa wendo opili.’ ni.” niembonje? Mólo. Na ‘I ulu-pulumu wendo opili.’ nimbu orundu-na aku sipu paa naa nimbú. 28 Tata, nunga imbi ‘Ola pupili.’ ni.” nirimu. Kanu-kinia ungu se mulu-koleana wendo omba nimbale: “Nu serinu selenomonga nanga imbimu koronga ola purumu. Pe kiniá senimunga kamu ola pumbá.” nirimu. 29 Maku toko moloringi yombomane aku ungumu pilkuli niringimuni, “Mulu topomo.” niringi. Marene ninguli: “Mulu-koleana angello sene yundu ungu se nimu.” niringi. 30 Yesusini nimbale: “I ungu wendo omumu na ‘Lipu tapondambo.’ nimba i ungumu naa nimu. ‘Ulu-pulu wendo ombá okomomo wendo ombá kinia ono konopu enge nipili molangi.’ nimba i ungumu nimu. 31 Kiniá Pulu Yemone ma-koleana yomboma “Seko kinjilimilimunga pundu toko mindili nangi.” nimbá walemo nondopa wendo ombá sekemo. Na kolombo kinia ma-koleamonga ye nokoli Setenenga tondolomo mania pumbá. 32 Aku-na-kolo na liku ola panjingí kinia na molombona yomboma pali “Waa.” nimbú.” nirimu. 33 (Yuni “Na liku uku toko ola panjingí.” nirimumunga ‘ ‘Yu kolopili.’ ningu unju-perana uku toko ola panjingí yunga lombili andolima piliangi.’ nimba yuni aku nirimu.) 34 Yuni aku nirimumunga yombo maku toringimane ninguli: “Pulu Yemonga bokuna ‘Pulu Yemone olio “Nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu ombale kolou naa kolopa alieli molopa mindi pumbá.’ nimba molemo kanumu pilipu molemolo. Akumunga nuni “Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo liku uku toko ola panjingí.” nikinu akumu nambi seko nikinuye? ‘Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Ye’ nikinumu nawe?” niringi. 35 Kanu-kinia Yesusini onondo nimbale: “Wale laye-kolo pa sélimu ono-kinia molomba. Akumunga kiniá pa sendélimu ono-kinia molemo kinia ono pangi. Pe ono simbulumuni pipi naa sipili. Yombo simbulu tolina pulimú yombomo pulimú aulkamo kanopa imbi naa silimú. 36 Kiniá pa sélimu ono-kinia molemo kene ‘Olio pa sélimunga yomboma molamili.’ ningu ‘Pa sélimu sika.’ ningu kuru mondangi.” nirimu. Unguma nimba pora sipale nirimumuni, ‘Na naa kanangi.’ nimba Yesusi yomboma mundupa kelepa senga pumba lopi se-porumu. 37 Yesusini Pulu Yemone yu ‘kongono sendepili.’ nimba lipa mundorumu, yu pea kopu seko moloringili mele lipa ora sirimu ulu-tondolo awisili serimu yombomane kanoringi-na-kolo u kepe, kanoringi kinia kepe, “Yu sika Pulu Yemone lipa mundorumu yemo.” ningu kuru naa mondoringi. 38 Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Aisayane u nirimu mele pe kamu wendo ombámonga onone aku siku ningu kuru naa mondoringi. Aisayane nimbale: “Ye-Awilimu, olione nimbu sirimulu unguma nawene ‘Sika nikimili.’ nimba kuru mondomuye? Ye-Awilimuni yunga tondolomo nawe lipa ora sirimuye?” nirimu. 39 Aisayane aku nirimu akumunga ono Yesusi molemo nilimú mele ‘Sika.’ ningu kuru mondonge aulka se naa lierimu. Aku ningu kuru mondonge aulka se naa lierimumunga Aisayane ungu se pea nirimu, yuni bokuna torumu molemo, akumu i-sipa: 40 “Pulu Yemone ononga mongoma pipi sindipa, ononga konopuma pipila sindilimú. Pulu Yemone nimbale: “Nane ono kuru tolemoma sepo peanga naa simbu kene ono mongomane naa kanoko, konopumane mélse naa pilku, konopu topele toko na moliona naa wangi.” nimbale ononga mongo konoputolo aku sipa serimu.” nirimu. 41 Aisayane Yesusinga tondolomo kanopale yuni Yesusinga aku sipa ninderimu. 42 Sika Juda ye awili awisilini Yesusi “molio.” nirimu mele ‘Kolo tokomo. Aku yemo naa molemo.’ ningu kuru naa mondoringi-na-kolo ononga ye awisilini ‘Yu aku yemo sika omba molemo.’ ningu kuru mondoringi. Aku-na-kolo ono Parisi yema pipili kolkole, ‘ ‘Yu sika.’ nimbu kuru mondolemolo mele nimbu para simulú kinia Parisi yemane Pulu Yemonga ungumu maku topo pilielemolo ulkamanga ‘naa waa.’ ningu kamu makoronge.’ ningu pilkuli, ningu para naa siringi. 43 Ono ‘Pulu Yemone kape nimbá kinia papu.’ ningu naa pilku, ‘Yombomane olio kape ningí kinia papu.’ ningu aku siku we molko, yu ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi mele ningu para naa siringi. 44 Kanu-kinia Yesusini tondolo ru nimba nimbale: “Yomboma ‘Na molio niliu mele sika.’ ningu kuru mondolemele yomboma na manjiku ‘Sika’ ningu kuru naa mondolemele. Na lipa mundorumu yemo kepe ‘Sika’ ningu kuru mondolemelela. 45 Yombo ‘Na sika.’ ningu kuru mondolemele yombomane na kanolemele akumu na lipa mundorumu yemo kanolemelela. 46 ‘Yombo sene ‘Na molio niliu mele sika.’ nimba kuru mondomba yombo se simbulu tolina naa molopili.’ nimbu na ma-koleamanga pali pa sendélimu ma-koleana orundu. 47 “Aku-sipa na-kolo yombo se nanga ungumu pilipale sengena panjipa naa semu liemu nane yu kote naa sendembo. Nane mana-yombomanga kote pilipu ‘mindili nongo molangi.’ nimbu naa orundu kanumu. ‘Ono lipu tapondopo mindili nolemolá aulkana wendo lipu, na-kinia molko kondonge aulkana lipu mondombo.’ nimbú orundu. 48 Yombo se na bulu sipa nanga unguma ‘Sika.’ nimba naa pilipa limba yombomo kotena pilipa apurumba mélemo pelemo. Mulu ma pora nimbá wale kinia ungu nimbu siliu ungumane yu kote sendemba. Na nanu konopumuni pilipuli i unguma naa niliu. Tatane na lipa mundorumu-na orundu yemone “Ni.” nilimú mele pilipuli niliumunga, niliu ungumane kanu yombomo kote sendemba. 50 Na pilkiru, ‘Tatane “Ni.” nimu-na niliu ungumuni yomboma alieli molko kondoko mindi pungí ulu-pulumu silimú.’ nimbu pilieliomonga yuni “Aku siku ningu si.” nilimú mele nimbu siliu.” nirimu.

13

1 Juda yombomane kalia-ingi senga senga kolea-awili Jerusalleme ongo akuna sukundu Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilingindu kongi sipisipi nonge walemo opali mele wendo ombá serimu. Yesusi yu nondopa ma-koleamo mundupa kelepa Lapa molorumuna pumbá yu kiniá mele pilierimu. Yuni yunga mana moloringi yomboma konopu mondopa molorumu mele pe kiniá kepe yu kolombando ono kamu paa konopu mondopa kolomba serimu. 2 Yesusi yunga opa-tou yema Saimono Isikeriote malo Judasini lipa simba ungumu kurumanga nokoli depelemone Judasi yunga konopuna koronga panjindepili molorumu, Yesusi kinia yu lombili andolima kinia ipupini kere-langi nongo moloringi. 3 Yesusini pilipale, Lapane mélema pali yu “Nokou.” nirimu, yu Pulu Yemo mundupa kelepa mania orumu, kelepa Pulu Yemo molombana olando kelepa pumbá serimu mele pilipa molorumu. 4 Aku sipa pilipale, yu kere-langi nongo moloringimu mundupa kelepa ola gilipale yunga ola-wale-pakoli pakorumumu kulupa wendo lipa taltopa, kendemande-yombomane yombomanga kimbu kulumiye tondongendo seringi mele yuni aku sipa kangi kulu toli múlu se lipa panjipale nirimumuni, 5 pellete senga no ondopa mundupa yu lombili andolimanga kimbuma pulu polopa kulumiye tondopa kulu toli múlumu porona panjerimumuni kulu tondorumu. 6 Kulumiye topa kulu tondolepa ombale Saimono Pita molorumuna orumu kinia Pitane yundu nimbale: “Ye-Awilimu, nuni nanga kimbutolo kulumiye tondoni sekenoye? Paa manda mólo!” nirimu. 7 Yesusini pundu topa yundu nimbale: “I sekero mele nu kiniá naa pilkinu-na-kolo pe piliení.” nirimu. 8 Pitane yundu nimbale: “Nu nanga ye awilimu kene kiniá kepe pe kepe nuni nanga kimbutolo kulumiye paa naa tondoni, mólo.” nirimu. Yesusini nimbale: “Kulumiye naa tondondu liemu nu kinia na kinia pea kopu sepo naa molombolo.” nirimu. 9 Yesusini aku nirimu-kulu pilipale Saimono Pitane ‘Kimbu ki kepe kangima pali kulumiye tondomba kinia paa kamu alieli-alieli pea kopu sepo andombolonje.’ konopu lepa nimbale: “Ye-Awilimu, aku sembá kene kimbu mindi mólo! Kimbu ki kepe kangima pali kulumiye tondou!” nirimu. 10 Yesusini nimbale: “Yombo se yunga kangima pali kulumiye topale pe yu kolea senga pulimú kinia yunga kimbuna ma gilimuma kelepa kulumiye tolemo kinia yu kangima pali kelepa kake selemo. Kiniá ono kake sepili molemele, aku-na-kolo ono pali mólo.” nirimu. 11 Yuni pilipale ‘Ono molemelemanga ye sene na lipa nanga opa-touma simba sekemo.’ nimba pilipale ‘Kanu yemo konopu kalaro molopili molemo.’ nimbando ungu-iku topa “Ono pali kake sepili naa molemele.” nirimu. 12 Kanu-kinia yuni ononga kimbuma kulumiye topa pora sindipa, yunga ola-wale-pakolimu lipa pakopa kelepa mania molopale nirimumuni, ono mangilipa pilipa nimbale: “Nane kiniá ononga sendendumunga ulu-pulumu onone pilkimiliye? 13 Onone na imbi lekole “Ungu Mane Sili Yemo” nilimilila, “Ye-Awilimu” nilimilila. Aku imbitolo papu lemele, na aku sipu moliomo. 14 Na ononga Ye-Awilimu molopo ononga Ungu Mane Sili Yemo molio-na-kolo pe kiniá kendemande-yombo koropamane selemele mele sepo ononga kimbuma kulumiye tondondu kene ono kepe ‘Kendemande-yombo koropama mele molamili.’ ningu anju yando onono kimbu kulumiye tondangila. 15 I ulu-pulumu nane ‘Ono sangi.’ nimbu lipu ora sindu kene onone aku siku pe pe kepe sangi. Kimbumundu mindi naa nikiru. ‘Ono ‘Yombo peangama molopole yomboma lipu naa tapondomolo.’ naa ningu, ‘Kendemane-yomboma mele molamili.’ ningu molangi.’ nimbu i ulumu sendu. 16 “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Kongono sendeli yombo sene yunga nokoli yemo ‘Mania mele pupili.’ yu ‘Ola mele pambo.’ manda naa nimbá. Yombo kongono pumba sendelemo yombo sene ‘Yu kongono pumba sendepili.’ nimba mundulimú yombomo ‘Mania pulimú.’ yu ‘Olandopa mele molemo.’ manda naa nimbá kene na ononga awilimu molopole ononga kongono kiri se sendendu aku mele ono yombo lupamanga aku siku kongono sendangila.” nikiru. 17 Onone i unguma pilku kondokole nikiru mele senge kinia ono molko kondoko konopu singí.” nirimu. 18 “Nane “onondo” nikiru akumu onondo pali naa nikiru. Nane ononga konopuma kanopole ‘Nanga yema molangi.’ nimbu u nimbu taltorundu, aku-na-kolo ‘Pulu Yemonga bokuna ungu se molemo mele aku sipa wendo opili.’ nimbu nane ononga ye se nimbu taltorundu. Aku ungumu molemo mele i-sipa: “Na-kinia pea ga nombo molemolo ye se na-kinia opa-tou molomba.” nilimú. 19 “ ‘Aku ulumu wendo ombá kinia ‘Na sika u molorumu, kiniá molopa mindi pulimú yemo.’ ningu kuru mondangi.’ nimbu aku ulumu u wendo naa opili nane aku ungumu ono nimbu sikiru. 20 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Yombo se “Nanga kongonomo sende-pu.” nimbu lipu munduliu yombomo kolea senga pumba yombo se molemona pulimú kinia ‘Papu okono. Pea molambili ou.’ nilimú yombomone na kepe ‘Pea molambili ou.’ nilimúla. Kanu-kinia kanu yombo nando “Pea molambili ou.” nilimú yombomone na lipa mundorumu ye Tata kepe “Pea molambili ou.” nilimúla.” nikiru.” nirimu. 21 Yesusini aku nimbale nirimumuni, yunga konopumu paa umbuna serimu-kulu yu lombili andoli yemando nimba sipa nimbale: “Nane ono paa sika nimbu sikirumu: Ono molkomele yemanga sene na lipa nanga opa-touma simba.” nirimu. 22 Yuni aku nirimu-kulu pilkuli lombili andolima onono anju yando kumbikerena neme-neme ningu kanokole ‘Nawene aku sembamondo nikimunje?’ konopu lieringi. 23 Ononga ye se, kanumu Yesusini paa konopu mondorumu, aku yemo Yesusi molorumuna nondopa molorumu. 24 Akumunga, Saimono Pitane aku yemondo olo topa kiyongo nimba nimbale: “Yu nawendo nikimunje? Mangilku piliei.” nirimu. 25 Kanu-kinia lombili andoli kanumu Yesusi molorumuna nondopa pumba molopale yundu komuna olo topa nimbale: “Ye-Awilimu, nawendo ninuye?” nirimu. 26 Yesusini pundu topa nimbale: “Nane kere-langi se lipu simbú ye akumundu nindu.” nirimu. Aku nimbale kere-langi se lipa Saimono Isikeriote malo Judasi sirimu. 27 Yesusini kere-langi sirimumu Judasi liltimu kinia yunga konopuna kurumanga nokoli Setene sukundu purumu kinia Yesusini yundu nimbale: “Nuni ungu sení sekenomo welea pungu se-pu.” nirimu, 28 aku-na-kolo kere-langi pea nongo moloringi yema Yesusini Judasindu ungu nirimumunga pulumu naa pilieringi. 29 Judasini ononga kou-walemo nokondolemomonga marene pilkuli, ‘ ‘Pulu Yemone olionga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilimulúndu kere-langi nomolo mare pumba topo topa li-popili.’ nimba nikimunje molo ‘Yombo koropama lipa tapondopa kou se pumba si-popili.’ nimba nikimunje.’ konopu lieringi. 30 Judasi kere-langi sirimumu lipale waltikele omba pena purumu. Omba pena purumu kinia kolea simbulu topa pepili omba pena purumu. 31 Judasi Isikeriote pena purumu kinia Yesusini we lombili andoli ulkana pea moloringimando nimbale: “Kiniá Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemonga imbimu paa olandopa molomba sekemo. Kanu-kinia yunga imbi paa olandopa molombamonga Pulu Yemonga imbimu kepe paa olandopa molomba. 32 Kanu-kinia Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemonga imbi paa olandopa molombamonga Pulu Yemonga imbimu paa olandopa molomu liemu Pulu Yemone kanu yemonga imbimu kinia ‘peatolo paa olandopa molopili.’ nimbá. Aku nimbámo paa nondopa iseli mele nimbá. 33 “Nanga bolangoma, na ono-kinia laye-kolo molkoro. Pe onone na koroko kelenge. Juda ye awilima u aku sipu nindu mele kiniá onondo aku sipu nimbu sikiru. Na pumbú sekero kolea akuna ono manda naa onge.” nirimu. 34 “Nane ‘ono sangi.’ nimbu ungu-mane kondengamo ono nimbu sikirumu: Ono anju yando konopu mondangi. Nane ono konopu mondondu mele ono anju yando aku siku konopu mondangila. 35 Ono anju yando konopu mondongi liemu aku siku senge kinia we-yombomane kanokole ‘Ono nanga lombili andolima molemele.’ ningu kanonge.” nirimu. 36 Saimono Pitane yu mangilipa nimbale: “Ye-Awilimu, nu sena puniye?” nirimu. Yesusini pundu topa nimbale: “Na pumbúna nu iseli-u manda naa oni. Aku-na-kolo pe nu sika lombili oni.” nirimu. 37 Pitane mangilipa nimbale: “Ye-Awilimu, nu puni aulkana na iseli-u nambi semu-na manda lombili naa omboye? Na nu lipu tapondopo kolondu liemu mandala.” nirimu. 38 Yesusini pundu topa nimbale: “Nu sika na liku tapondoko koloniye? Nane nundu paa sika nimbu sikirumu: “Kera gulta u ko naa topili nuni pipili kolkole wale yopoko nando kolo toko “Yu nawe? Na naa kanolio.” nini.” nikiru.” nirimu.

14

1 Yesusini yunga lombili andolimando kelepa nimbale: “Ono konopumanga umbuna sepili mini-wale munduku naa molayo. Pulu Yemo ono ‘Lipa tapondomba.’ ningu kuru mondangi. Nane ono ‘Lipa tapondomba.’ ningu kuru mondangila. 2 Nanga Tatanga ulkana suluminia awisili lemó. Naa lelkanje nane onondo “Naa lemó.” nimbu, nimbu silka. Aku-na-kolo sika lemómonga nane ononga molonge koleamo pumbu sepo wamondo-pukuru. 3 We naala wamondombo. Ononga molonge koleamo pumbu sepo wamondopole nimbúmuni, pe na molombona ‘Ono pea molamili.’ nimbu ono limbu ombó. 4 Pumbú koleamonga aulkamo ono kanolemele.” nirimu. 5 Lombili andoli ye Tomasini yundu nimbale: “Ye-Awilimu, nu puni koleamo olio naa kanolemolo. Pe kiniá olio aku koleamonga aulkamo nambi sepo kanolemoloye?” nirimu. 6 Yesusini yundu nimbale: “Na aulkamo, na sika ungumu, na konde molko mindi pungí ulu-pulumu. Yombo se Tata molemona pumbándo na molombona mindi manda ombá. Aulka se lupa mólo. 7 Onone na pilku kondoko molemolánje Tata pilielemolála. Aku-na-kolo kiniá nimbu sikiru kinia Tata yu pulu polko kanoko imbi sikimili.” nirimu. 8 Yu lombili andoli ye Pillipuni yundu nimbale: “Ye-Awilimu, Lanie liku ora siyo. Kanopole olione “Manda.” nimulú.” nirimu. 9 Yesusini yundu nimbale: “Pillipu, ono wale awisili na pea molemolo-na-kolo na Tata mele molio naa pilielemele lémo. Na kanolemele yombomane Tata kanolemele. Pe kiniá “Tata liku ora si.” nikinu akumu nambi semu-na nikinuye? 10 Na Tatanga konopuna sukundu molopo yu-kinia kopu sepo molio, yu nanga konopuna sukundu molopa na-kinia kopu sepa molemo, kanumu nane ‘Kolo topa nilimú.’ ningu pilielemeleye? Ungu onondo niliuma nanga nanu konopumuni pilipu naa niliu. Tata nanga konopuna sukundu molopale nane selio unguma yuni mindi selemo. 11 “Na Tatanga konopuna sukundu molio, yu nanga konopuna sukundu molemo.” nikiru akumu ‘Sika nikimu.’ ningu kuru mondayo. Molo ungumu mindi pilkuli ‘Sika nikimu.’ ningu we kuru naa mondongi liemu nane ulu selioma kanokole ‘Tatane manda selemo ulu-tondoloma mele mindi nane sika aku sipa selemo.’ ningu kanokole “Tata kinia na kinia ye selumu molembolo.” nikiru ‘Sika nikimu.’ ningu kuru mondaa.” nirimu. 12 “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Nane molio mele kepe niliu mele kepe ‘Sika.’ ningu kuru mondonge yomboma nane ulu-tondoloma selio mele aku yombomane aku siku sengela. Aku-na-kolo nane ulu-tondolo serindumu koltalo mele serindu. Kiniá Tata molemona pumbúmunga onone ulu-tondolo awisili mele senge. 13 Nanga imbi leko ‘nanga ningu senderinumunga nu molenona ombo mawa sekero.’ ningu ulu se na mawa senge ulumu nane sembó. ‘Malone Lapanga imbi ambolopa paka tondopili.’ nimbu na aku siku mawa senge mele pilipuli sembó. 14 Nando ulu se molo méle se nanga imbi leko mawa sengi liemu nane mawa senge mele pali sembó.” nikiru.” nirimu. 15 Yesusini ungu se pea nimbale: “Onone na konopu mondongi liemu nanga ungu-mane siliuma pilku liku senge. 16 Aku senge kinia nane Tata ononga nimbu mawa sendembo kinia yu Lipa Tapondopa Konopu Enge Sindeli se lupa ‘Ono-kinia kamu kopu sepa molopili.’ nimba akumu ono simba. Yu Ungu Sikama Lipa Ora Sili Minimu. We-yombomane yu naa kanoko yu naa pilielemelemonga kanu yombomane yu yando manda naa lingí. Aku-na-kolo na lombili andolima, yu ono-kinia kopu sepa molemo-na onone yu pilku imbi silimili. Pe yu ononga konopumanga molombala. 18 “Ono mundupu kelepo pumbuli nimbúmuni, nane ‘Ono onono bolango kolomulu melema molangi.’ naa nimbú, mólo. Kelepo ono molongena ombó. 19 Pe nondoko we-yombomane na kamu naa kanonge. Aku-na-kolo onone na kanonge. Na konde molopo mindi puliu-na ono kepe konde molko mindi pungí. 20 Aku enamonga onone pilkuli, ‘Na Tatanga konopuna sukundu molio mele kepe, ono nanga konopuna sukundu molemele mele kepe, na ononga konopumanga sukundu molio mele kepe’ pilingí. 21 Yombo se yu nane “Saa.” niliu ungu-manema pilipa molemo yombomo yuni na konopu mondolemo. Yombo sene na konopu mondolemo yombomo Tatane kanu yombomo konopu mondomba. Nane kanu yombomo konopu mondopole ‘Na pilipu molio mele piliepili.’ nimbu yu molombana ombo seluna kopu sepo molopole molio mele lipu ora simbú.” nirimu. 22 Yesusini aku nirimu kinia yu lombili andoli ye ‘Judasi’ nili se, Judasi Isikeriote mólo, Judasi se lupa, yuni Yesusi yundu nimbale: “Ye-Awilimu, nuni olio manjipu “lipu ora simbú.” nikinu, we-yomboma nambi semu-na “Naa lipu ora simbú.” nikinuye? Nambi sekole aku seniye?” nirimu. 23 Kanu-kinia Yesusini pundu topa yu lombili andolimando nimbale: “Yombo sene na konopu mondomu liemu yuni nanga ungu-manema pilipa lipa sembá. Kanu-kinia kanu yombomo nanga Tatane konopu mondopale Tata kinia olto ‘Yu pea seluna molamili.’ nimbu yu molombana ombolo. 24 Na konopu naa mondolemo yombomone nanga ungu-manema pilipa lipa naa selemo. I nikiru pilkimili ungumu nanga mólo. Tatane na lipa mundorumu yemonga ungumu mindi.” nirimu. 25 “Na ono-kinia molopole i unguma pali niliu. 26 Aku-sipa na-kolo na nondopo sembomonga Tatane Ono Lipa Tapondólimu yando lipa mundumba. Akumu Mini Kake Sélimu. Mini Kake Sélimu yuni ono unguma pali mane sipa nimbá; nane onondo nirindu unguma pali se komu sindingí kinia aku ungumu kelepa nimba simba. 27 “Na ono nondopo mundupu kelepo pumbúndu “Ono konopu pe nipili molangi.” nimbu iseli-u nikiru. “Na konopu peanga lepo molio mele ono konopu peanga leko molangi.” nikiru. Nanga ungumu naa pilielemele yomboma konopu peanga lemele mele lupala; na konopu peanga lelio mele lupala. Nanga ungumu naa pilielemele yomboma walte konopu peanga leko walte mini-wale munduku selemele. Aku-sipa na-kolo ono na lombili andolima, “Na alieli konopu pe nipili molio mele ono alieli konopu pe nipili molangi.” nikiru kene ono walte kepe konopu umbuna sepili naa molko mini-wale naa munduku konopu peanga leko mindi molangi. 28 “Nane u nindumu ono piliengi. “Na ono mundupu kelepo pumbú. Pe kelepo ono molongena yando ombó.” nindu piliengi kanumu. Tata yu olandopa na maniandopamonga onone na konopu mondolemolánje na Tata molemona pumbúmunga ono konopu silimolá. 29 Nane onondo “Pumbuli kelepo yando ombó.” nikiru ungumu pe wendo ombá kinia ‘ ‘Sika nirimu.’ ningu kuru mondangi.’ nimbuli u naa pumbuli sembó mele onondo nimbu sikiru. 30 “Ya ma-koleamo nokolemo ye nokoli Setene okomo-na nane pe ono-kinia ungu awisili kelepo naa nimbú. Na mana molombo walemo pora nikimu. Yuni na ‘Toko kondangi.’ nimbá okomo-na-kolo na naa nokolemo-na unguri we manda naa sembá.‘I!U!^X!O!A!’‘IU^XOA’ Nane ‘Yuni na unguri sepili.’ nindu liemu na manda sembá. We manda naa sembá. 31 Aku-sipa na-kolo ‘ ‘Mana-yombomane pali na Tata konopu mondolio.’ ningu piliangi.’ nimbu Tatane nando “Sei.” nirimu ungu-manema pali pilipu lipu sembó.” nimba Yesusini nirimu. Aku nimbale “Manda nikiru kene kiniá pamili waa.” nirimu.

15

1 Yesusini yu lombili andolimando nimbale: “Na unju-waene sikamo. Tata yu unju-waene kalia nokolemo yemo. 2 Tatane nanga unju kola mongo naa tolemoma pali langopa wendo limú. Kola mongo tolemoma pali ‘Peanga sepa gilipa kamu mongo awisili topili.’ nimba yuni aku kolamanga méle kirima langopa wendo lipa sepa mimi selemo. 3 “Na lombili andolima, ono ungu nimbu siliu kanumuni ononga konopumanga kalaro molorumuma kulumiye tondomu-na ono konopu kake sepili molemele. 4 Unju kolama paka manda selemo kinia unjuna manda gilipa mongo tolemo, aku siku ono na-kinia kopu seko molko, na ono-kinia kopu sepo molombo kinia ono manda molko ulu-pulu peangama senge. Kola se kerepa mania omba lemómo kelepa mongo naa tolemo. Kola unjuna ola paka sepa gilimúmu yu mongo tolemo. Aku siku ono na pea ‘Kopu sepo molamili.’ naa níngi liemu ono “Saa.” niliu mele manda naa seko nanga kongono manda naa sendenge. 5 “Na unjumu, ono kolama. Kola paka sepale unjuna gilipa mongo tolemo mele ono na-kinia kopu seko molko na ono-kinia kopu sepo molopo aku semulu liemu nane “Saa.” niliu mele ono manda seko nanga kongonomo manda sendenge. Ono na munduku kelko ono na-kinia kopu seko naa molongi liemu nanga uluma ono manda naa senge. 6 Unju kola langoko wendo liku eltokole, kololemo kinia aku kolama liku maku toko sepena kalolemele kinia nolemo. Aku sipala, yombo se na-kinia kopu sepa naa molopale ulu peangama naa semu liemu unju kola kololima selemele mele yu aku siku senge. 7 “Ono na-kinia kopu seko molko nanga unguma ononga konopumanga pepili pilku liku molongi liemu ulu se ‘Samboa!’ ningu, ungu se ‘Piliamboa!’ konopu leko, mélse mólo tombamo ‘Liemboa!’ ningu, aku siku pilkuli Tata-kinia ungu ningu mawa senge mele yuni sendembamo. 8 Ono nane “Saa.” niliu mele paa seko kondoko, nanga kongonomo paa seko kondonge kinia aku siku sengemone Tatanga imbi ambolko paka tondonge ola molombala. Senge mele yombomane kanokole ‘Ono paa sika Yesusinga lombili andolima molemele.’ konopu lengela.” nirimu. 9 “Tatane na konopu mondolemo mele nane ono konopu mondolio. Nane ono ‘Kamu konopu mondambo.’ ningu molayo. 10 Tatane nando “Sei.” nilimú ungu-manema na sepo moliomonga yuni na kamu konopu mondolemo mele onone aku siku nane “Saa.” niliu ungu-manema pilku liku sengi liemu aku siku sengemonga nane ono ‘Kamu konopu mondambo.’ ningí. 11 ‘Na konopu sipu molio mele ono aku siku konopu siku konopu manda pepili molangi.’ nimbu i unguma nimbu sikiru. 12 “Nane “Saa.” niliu ungu-manemo i-sipa: ‘Nane ono konopu mondolio mele onone onono anju yando aku siku konopu mondangi.’ nimbu nikiru. 13 Yombo sene yunga pulu lemó yomboma konopu mondopale ononga nimba kolali sepa kolondomu liemu yuni konopu mondolemo mele olandopa, we-yombomane konopu mondolemele mele maniandopa. 14 “Nane onondo “Saa.” niliu ungu-manema sengi liemu ono nanga pulu lemó yomboma molonge. 15 Kiniá nane onondo kelepo “Nanga kendemande-yema.” naa nimbu, “Nanga pulu lemó yema.” niliu. Kendemande-yomboma ononga nokoli yemone uluma sepa konopu lepa andopa molemo mele ono naa nimba silimú naa kanoko naa pilielemelemonga kiniá onondo aku sipu “Nanga kendemande-yema.” ni naa niliu. Ye senga pulu lemó yomboma mindi yemo yu andopa molemo mele nimba silimú pilielemele. Akumu pilipuli nane onondo “Nanga kendemande-yema.” ni naa nimbu, Tatane nando nimba sirimu pilierinduma pali ono nimbu sirindu-kulu nane ono “Nanga pulu lemó yema.” niliu. 16 “Ono onono na ‘Olionga Ye-Awilimu.’ ningu, ningu naa taltoringi. Nane nanu ono ‘Nanga yema molangi.’ nimbu, nimbu taltorundu. ‘Ono pungu, “Saa.” nimbú mele seko, nanga kongonomo sendangi. Aku ulu peanga sengema pora naa nimba we pepa mindi pupili.’ nimbu nane onondo “Nanga yema.” nimbu ono nimbu taltopo “Na lombili waa.” nirindu. Akumunga, Tata-kinia ungu ningu “Olio Ye-Awili Yesusinga yomboma molemolo.” ningu méle se mawa senge kinia yuni pilipale mawa senge mélema ono sipa ononga sendemba. 17 Nane ono ungu-mane sipuli “Onono anju yando konopu mondaa.” niliu mele nikiru.” nirimu. 18 “We-mana-yombomane ono na lombili andolima kinia konopu kiri panjingí kanokole ‘U na-kinia konopu kiri panjeringi.’ konopu leko molangi. 19 Ono we-yomboma-kinia konopu seluna pupili molemolánje we-yombomane ‘ono olionga yomboma’ ningu konopu mondolemolá. Aku-sipa na-kolo ono we-yomboma-kinia ono manga-umbu selumu mólo. ‘Ono ma-koleana uluma munduku kelko nanga yomboma molangi.’ nimbu, nimbu taltorundumunga we-yombomane ono-kinia konopu kiri panjilimili. 20 “Nane ono nimbu sirindu unguma konopumane pilku molangi. Nane u onondo nimbúndu: “Kongono sendeli yombo sene yunga nokoli yemo ‘Maniandopa molemo. Na yunga olandopamo molio.’ manda naa nimbá.” nirindu kanumu. Akumunga na mindili liku silimili mele ono kepe aku siku mindili liku singí. Nanga ungumu pilku liku sengena panjilimili yombomane ononga ungumu pilku liku sengena panjingíla. 21 We-yombomane na lipa mundorumu yemo pilku imbi naa sikuli, ono nanga imbi leko kongono sendengemonga ono mindili liku singí. 22 Na Pulu Yemone lipa mundorumu-na yomboma molemelena ombo ungu se naa nilkanje na liku awi naa siku, bulu silimili mele naa selemolámonga ulu-pulu-kiri selemelemonga mongo naa limolá. Aku-sipa na-kolo na sika orundu, ungu niliu mele pilielemelemonga “Ulu-pulu-kiri selemolo mele naa pilielemolo.” manda naa ningí. 23 Yombo se na-kinia konopu kiri panjilimú yombomone Tata-kinia kepe konopu kiri panjilimúla. 24 Kongono lupa lupama, u yombo sene ulu-tondoloma naa serimu mele nane ononga suku-singina ombo naa selkanje onone na liku bulu siku ulu-pulu-kiri selemele mele naa selemolá. Aku-na-kolo ulu-tondolo serinduma kanokole kepe Tata olto-kinia konopu kiri panjilimili. 25 Aku-na-kolo ononga ungu-mane se Pulu Yemonga bokuna molemo mele wendo ombámonga aku sekemele. Bokuna ungu se molemo mele i-sipa: “Ono na-kinia we konopu kiri panjilimili.” nimba bokuna molemo.” nirimu. 26 “Ono Lipa Tapondopa Konopu Enge Sindélimu Tata pea molembelena pumbuli lipu mundumbu akumu ombale nimbámone, nanga ulu selio mele ono nimba simba. Aku Lipa Tapondopa Konopu Enge Sindélimu yu Sika Unguma Lipa Ora Sili Minimu, yu Tata molemona molopale olemo Minimu. 27 Aku-sipa na-kolo Minimu yuni manjipa nanga mélemando naa nimba simba. Ono na pea u pulu polopo molorumulu mele kiniá yandopa molemolomonga ono kepe nanga ungu anju ningu sili yema molemelela.” nirimu.

16

1 “ ‘Onone na munduku kelko lo naa liengi.’ nimbu i unguma nikiru. 2 Yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilielemele ulkana yemane ono “Sukundu naa waa!” ningu makoronge. Yombomane ‘Pulu Yemonga kongonomo sendamili.’ ningu ono nanga lombili andolima toko kondonge walemo sika wendo ombála. 3 Tata kinia olto piliei naa pilielemelemonga yombomane ono-kinia aku siku seko kinjingí. 4 “Aku-na-kolo ‘Aku uluma senge walemo wendo ombá kinia onone ‘A, yombomane olio i-siku senge walemo Yesusini pe wendo ombá nimba liepi-liepi torumu walemo ya sika i wendo okomo lepomo.’ ningu pilku molangi.’ nimbuli pe ombá ono mindili nonge mele, kiniá u liepi-liepi topo nikiru. Na ono pea u molorumulu-kulu ono nimbu naa sirindu. 5 Aku-na-kolo na u mana lipa mundorumu yemo molemona pumbú sekeromonga kiniá u naa pumbuli onondo nimbu liepi-liepi topo sikiru. “ “Na kiniá pumbú sekero.” nikiru-na-kolo aku nikirumunga ononga ye sene “Nu sena pukunuye?” ningu naa mangilku pilkimili. 6 ‘ “Na pumbú sekero.” nikirumunga ononga konopumanga sukundu meme kuluepe pemu-na pilkuli paa kondo kolkole aku naa mangilku pilkimili.’ nimbu pilkiru. 7 Aku-na-kolo na pumbúmunga ‘Yu pea kelepo kopu sepo naa molomolo lémo.’ ninguli onone na kondo naa kolayo. Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Na pumbúmunga ono lipu tapondombo. Na naa pundu liemu ono Lipa Tapondopa Konopu Enge Sindélimu naa ombá. Aku-na-kolo pundu liemu nane yando ono molongena yu lipu mundumbu pumbú.” nikiru. 8 “Yu yando ombale nimbámone, ulu-pulu-kirimanga perelemelemonga pulumu kinia konopuna ulu-pulu-kiri se naa pepa konopu sumbi sílimunga pulumu kinia kotemonga pulumu kinia nimba sumbi sipa, yombomane kanumanga puluma ningu pilku sundulimili mele yuni lipa ora sipa nimbá. 9 Na Pulu Yemonga Malo molopo, yuni na lipa mundorumu-na mana mania orundu mele pilkuli yombomane na pilku mokoli seringi kanu ulumu yu ulu-pulu-kirimanga pali pulumu Minimuni nimba lipa ora sipa; 10 Pulu Yemo kanopa peanga pilielemo ulu-pulu peangama lipa ora simbando na Tata molemona pumbú kelko naa kanongemonga na ulu-pulu-kiri se naa sepo, se konopuna naa pepa konopu sumbi sipa pepili molorundu molio mele lipa ora sipa; 11 ‘Kotemonga pulumu lipu ora siembo.’ nimba ya ma-koleamo nokolemo ye nokoli Setene mongo liltimumunga Pulu Yemone koronga ‘Kote walemo wendo ombá kinia yu kamu mindili simbú.’ nimba panjerimu mele lipa ora simbala. Lipu mundumbu Minimuni aku sipa uluma lipa ora simba. 12 “Nane onondo ungu nimbú awisili we pelemo, aku-na-kolo kiniá nilkanje ono kála seko pilielemolá. 13 Aku-na-kolo Minimu, yu sika ungumanga pulumu, yu ombale nimbámone, yuni ungu sikama pali ‘Pilku kondangi.’ nimba akuma ono nimba simba. Yuni yuyu konopumuni pilimba mele naa nimba simba. Ungu-umbu tondolemoma komuni pilipale nimba simba. Ulu pe wendo ombá ungumanga u nimba simbala. 14 Na selio mele kepe molio mele kepe niliu mele kepe aku mélemanga yuni pilipale yando ono nimba simba kinia aku sipa nanga imbimu ambolopa paka tondomba. 15 Tatanga mélema pali nangamonga-kolo pilipuli nane ‘Minimuni nanga mélemanga pilipa yando ono nimba simba.’ nikiru.” nirimu. 16 “Nondoko onone na naa kanonge. Pe nondoko mele kelko na kanonge.” nirimu. 17 Yu lombili andoli mare ono onono anju yando angelema ningu ninguli: “Oliondo nikimumu nambolka unguri nimbale nikimunje? “Nondoko onone na naa kanonge. Pe kelko nondoko mele na kanonge.” nimba, “Na Tata molemona pumbúmunga aku sembá.” nikimu, nambolka unguri nimbale nikimunje? 18 Yu “nondoko” nikimumu nambolka nimbando “nondoko” nikimunje? Olio naa pilkimulu.” ningu moloringi. 19 Onone yundu ‘Mangilipu piliamili kene.’ ningu konopu lieringi kinia Yesusi yuni pilipale nirimumuni, yuni onondo nimbale: “Ono anju yando angelema nikimili nane nindu mele ono na mangilku pilingindu nikimiliye? “Na nondoko onone na naa kanonge. Pe nondoko mele kelko na kanonge.” nindu kanumundu nikimiliye? 20 Nane ono paa sika nimbu sikirumu: “Na sembomonga ono kola seko kondo kolonge. Aku-na-kolo we-yomboma konopu singí. Na lombili andolima ono u kameléna mindili sembá-na-kolo kelko na kanokole topele toko konopu singí.” nikiru. 21 “Ambore yu bolango membá walemo nondopa wendo olemo kinia bolangomone yu peua tolemo kinia mindili nomba perelemo. Aku-na-kolo bolangomo kanopa lipale yu u umbuna sepili molemo mele komu sindipa yombo konde se mana molombando wendo olemo-na yu topele topa konopu silimú. 22 Ono aku sipala. Ambomane bolango mengendo mindili nolemele aku siku mele “Na ono mundupu kelepo pumbú.” nikirumunga ono kiniá kameléna mindili sepili molemele. Aku-na-kolo amborene bolango kamu membale kelepa konopu silimú mele nane ono kelepo kanombo kinia ono konopu singíla. Kanu-kinia ono konopu siku molongemondo yomborene ono konopu naa siengi unguri manda naa senge. 23 “Kanu-kinia na pumbúmunga Minimu ombá-na ungu nikirumanga pulumu pilkuli onone na unguri kelko mangiliei naa mangilingí. Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Tatando mélse molo ungu se molo ulu se ‘Mawa samili.’ ninguli ningímuni, nane ononga nimbu sendembomonga ‘Nanga yomboma molemolo.’ ningu mawa senge kinia Tatane mawa seko mangilingí mélema ono simba.” nikiru. 24 U onone nanga imbi mangilku mélse mawa naa seringi. Mawa same. Pe ono konopu paa manda singíndu lingí.” nirimu. 25 “Na lombili andolima, nane ono unguma nimbu simbundu alieli ungu-iku mindi tolio. Aku-na-kolo pe walte nane onondo aku sipu naa nimbú. Nanga Tatane ulu selemoma nane sumbi sipu nimbu simbú. 26 Aku walemonga nanga imbi leko mawa senge. Kanu-kinia ‘Nane Tata ononga nimbu mawa sendembo.’ ni naa nikiru, 27 mólo. Onone na konopu mondoko, na Pulu Yemo kinia molopole ya mana orundu onone ‘Sika aku serimu.’ ningu kuru mondolemele-na Tatane ono konopu mondolemomonga ono onono yu mawa senge mele yuyu pilimba. 28 U Tata molorumuna molopo mana mania orundu. Pe kiniá kelepo mana mundupu kelepo Tata molemona pumbú.” nirimu. 29 Yu lombili andolimane ninguli: “A, kiniá ungu-iku naa toko sumbi siku mindi nikinumu olio pilipomolo. 30 Nu uluma pali pilku kondoleno. Mélse nu naa pilielenomo yombo sene nu nimba simba mele manda mólo. Olio aku sipu pilipuli ‘Nu Pulu Yemo pea molkole mana orunu.’ nimbu kuru mondolemolo.” niringi. 31 Onone aku niringi kinia pilipale Yesusini onondo nimbale: “Na Pulu Yemo pea molopole mana orundu onone kiniá ‘Sika aku serimu.’ ningu kamu kuru mondokomelenje? 32 Piliame. Wale se wendo ombá, mólo, kanu walemo koronga wendo omu lémo, kanu walemonga yombo lupamane ono toko bulu-balu singí. Kanu-kinia ‘Na nanu molambo.’ ningu na munduku kelko onono yu-mele-mele ononga ulkando pungímu. Aku-na-kolo Tata pea kopu sepo molembolo-na na nanu naa molio, mólo. 33 “Ono ‘Na kuru mondokole konopu peanga leko molangi.’ nimbu kiniá ipulieli ono-kinia molopole i unguma nane onondo nimbu sikirumu. Ma-koleana ono umbuna sepa mongo awisili ola olemo. Aku-na-kolo mana-yomboma enge nilimili akumu kanga-kolte pange sélimu, na paa ola, na paa enge niliu. Aku selio kene pilkuli ononga konopukundu tondolo pupili molangi.” nirimu.

17

1 Yesusini yu lombili andolimando aku unguma nimba pora sipale nirimumuni, mulu-koleana olando-sipa kanopa nimbale: “Tata, nane sembó ningu panjerinu walemo wendo okomo. Nuni yombo sirinu yomboma onondo pali nane ‘ ‘Konde molko mindi pangi.’ nipili.’ ningu, nane mana-yomboma pali ‘Nokopili.’ ningu, nunga Marena namba sirinu kene nunga imbi ‘Ola molopili.’ ningu nunga Marenanga imbi ambolko paka tondoyo. 3 “Konde molko mindi pungí mele i-sipa: ‘Nu selumu mindi sika Pulu Yemo.’ ningu pilku, ‘Na nuni ‘yomboma nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ ningu, ningu taltokole na liku mundorunu ye nokoli Karasimu.’ ningu pilku, olto pea kopu seko molemele molonge yomboma konde molko mindi pungí. 4 Nuni kongono na sirinu kanumu sepo pora sindumuni nunga imbi ambolopo paka tondondu. 5 Tata, ma-koleamo wendo naa opili nu pea molambili na imbi ola molopa tondolo pupili molorundu kanu mele ‘Kiniá na pea kelepo molambili.’ ningu u molorundu mele ‘Kelepo na aku sipa imbi ola molopa tondolo pupili pea molambili.’ ningu sei.” nirimu. 6 “Mana-yombomanga nuni sirinu yema onondo nu tondolo pulinu mele kinia, paa olandopa moleno mele kinia, nimbu para sirindu. U ono nungama moloringi, pe na sirinu. Ono nunga ungumu pilku liku seko moloringi mele molemele. 7 Nuni nando nirinu unguma nane onondo nimbu sirindu kinia, onone kanu unguma pilku likuli nu molorununa wendo orundu pilku kondokole ‘Nuni na sika mana liku mundorunu.’ ningu kuru mondokole aku siku seko moloringi-na kiniá mélema nuni na sirinu mélema pali nu molenona wendo olemo onone pilielemele. 9 “Ononga nimbu nu-kinia ungu nimbu mawa sendekero. We-mana-yombomanga nu-kinia ungu naa nimbú, mólo. Nuni sirinu yema nunga yema molemele-na na ononga manjipu nu-kinia ungu nimbu mawa sendekero. 10 Nanga mélema pali nungamo, nunga mélema pali nangamo. Nuni sirinu yema ono molko kondolemelemone na imbi ola molemo. 11 Kiniá na nu molenona okoromonga na mana-yomboma kinia pea naa molemolo none sekemo. Aku-sipa na-kolo yema ono mana-yomboma kinia molemele mele molonge. “Tata Kake Sélimu, na nu molonina ombó kinia na sirinu lombili andolima ono onono mana-yomboma pea molonge kinia ‘Olto yombo selumu mele molopo konopu seluna pupili molembolo kanu mele na sirinu lombili andolima ono aku siku yombo selumu mele molko konopu seluna pupili molangi.’ ningu nunga tondolo na sirinu akumuni ono nokoyo. 12 Na ono pea molorumulu kinia nunga tondolo na sirinu akumuni nane ono ‘ungu se naa sepili.’ nimbu nokorundu. Nane ono tapu serindu kinia se ultu pumba yomboma mindili nonge koleana pulimú aulkana naa purumu. Ye selumu mindi, nunga boku tondoringi ungu se wendo ombándo yomboma mindili nonge koleana pumbá selemo yemo mindi ultu molopa mindili nombá koleana pulimú. 13 “Kiniá nu molenona okoromonga na konopu sipu kamelé akopo molio ‘Aku mele ono aku siku konopu peanga panjiku molangi.’ nimbu u na olando naa ombole ya ma-koleana molopo i unguma nikiru. 14 Nunga ungumu ono sipu pora sirindu. Na ya ma-koleamonga ye se mólo, aku siku ono ma-koleamonga yema mólola. Oltonga yema molko oltonga ungu-manema pilku liku selemele-na mana-uluma manjiku pilku selemele yombomane ono konopu kiri panjiku ono-kinia opa-touma molemele. 15 ‘Ono ma-koleana wendo li.’ nimbu mawa naa sekero. Aku-na-kolo ‘ ‘Ya mana oltonga kongonomo sendeko molonge kinia ulu-kirimanga pali ulu-pulumu pelemo kurumuni ono kondi topa sepa naa kinjepili.’ ningu nokou.’ nimbu i ononga nimbu mawa sendekero. 16 Na ma-koleamonga yemo naa molio mele ono ma-koleamonga yema naala molemele. 17 “ ‘Ungu sikamone ono nunga manjiku molko ye kake selima molangi.’ ningu seyo. Nunga ungumu ungu sikamo. 18 Nuni na ma-koleana liku mundorunu mele nane ono ma-koleana lipu mundorundula. 19 ‘Ono konopu kake sepili molko nunga ningu manjiku molangi.’ nimbu na ‘konopu kake sepili nunga nimbu manjipu molambo.’ nimbu molio.” nirimu. 20 “Tata, nane nanga lombili andolimanga manjipu mawa naa sendekero. Pe onone ungu ningu singíma ‘Na sika nunga malo ya mana liku mundorunu.’ ningu kuru mondonge yombomanga kepe mawa sendekero. ‘Nu nanga konopuna moleno, na nunga konopuna molio mele aku siku kanu yomboma pali yombo selumu mele konopu seluna pupili molangi.’ nimbu aku sipu ononga mawa sendekero. ‘Ma-koleamanga yombomane pali ‘Nuni na liku mundorunu-na orundu.’ ningu kuru mondangi.’ nimbu ‘kanu yomboma olto kinia yombo selumu mele konopu seluna pupili molamili.’ nimbu aku sipu mawa sendekero. 22 Nuni na ‘Imbi ola molopili.’ ningu sirinu ulumu nane ono sirindu. Akumu ‘Olto konopu seluna pupili molembolo mele ono aku siku konopu seluna pupili molangi.’ nimbu ono sirindu. 23 ‘Ono paa kamu konopu seluna pupili molangi.’ nimbu aku sipu “Nu nanga konopuna moleno mele na ononga konopumanga molambo.” nimbu mawa sendekero. Na konopu mondoleno mele nanga ungumu ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele yomboma aku siku konopu mondoleno mele kepe ‘nuni na liku mundorunu mele kepe, ma-koleamanga pali yombomane piliangi.’ nimbu nane aku sipu nu mawa sepo ‘Ono paa kamu konopu seluna pupili molangi.’ nikiru. 24 “Tata, ‘nuni na yombo sirinuma na molombona pea molopo, mamo u naa sambili na konopu mondokole ‘nanga imbimu ola molopa pa sepa tondolo pupili.’ ningu sirinu akumu kanangi.’ konopu lekero. 25 “Tata Sumbi Nílimu, sika we-mana-yombomane nu naa kanolemele-na-kolo nane nu kanolio, yombo nanga ungumu pilku limilimane ‘Nuni na liku mundorunu-na orundu.’ ningu pilielemele. 26 Nane nu moleno mele ono nimbu sirindu. Pe nimbu sipu molombola. ‘Nuni na konopu mondoleno mele ono onono aku siku anju yando konopu mondangila. Na ononga konopumanga molambola.’ nimbu aku sipu nimbu sílie-sílie sepo molombo.” nimba Yesusini Pulu Yemo-kinia aku sipa nirimu.

18

1 Yesusi aku sipa Pulu Yemo kinia nimba pora sipale nirimumuni, ipu liepili yu kinia yu lombili andolima kinia aku koleamo munduku kelko no Kirone nekendo unju ollipi kalia lierimuna sukundu puringi. 2 Ipulieli no Kirone nekendo unju ollipi kalia lierimuna puringi aku mele Yesusi alieli yu lombili andolima pea kanu kaliamonga puringi-kulu Judasi Isikeriote ono aku kaliana alieli puringi mele pilierimu. Judasi yu Yesusi pe lipa Yesusi yunga opa-touma sirimu ye kanumu. 3 Kanu-kinia Judasini ‘Yesusi akuna pea alieli pumbu molemolo-na yu akuna molomba.’ konopu lepale, akuna orumu. Yu ami-ye talape se kinia Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia Parisi yema kinia kanu yemane liku mundoringi ele-ye mare kinia akuna memba orumu. Ono kiya kandoko mengo, sepe-llamema kandoko mengo, opa seringi mélema mengo oringi. 4 Yesusini yu nondoko senge mele pilipale, ono ‘Yesusi ka siengi.’ nirimu ye Judasi pea oringina Yesusi yu anju pumba ono mangilipa pilipa nimbale: “Ono nawe korokomeleye?” nirimu. Onone pundu toko yundu ninguli: “Kolea Nasarete ye Yesusi korokomolo.” niringi. Yesusini “Akumu na.” nirimu. 6 Yesusini “Akumu na.” nirimu kinia ono anju bulu mini-mini punguli a toringi. 7 Yuni kelepa ono mangilipa pilipa nimbale: “Ono nawe korokomeleye?” nirimu. Onone “Nasarete ye Yesusi korokomolo.” niringi. 8 Yesusini nimbale: “ “Akumu na.” nindu kanumu. Onone na korongi liemu na pea molemolo yema ka naa siku ‘Yando pangi.’ niee.” nirimu. 9 Yesusi pe sembá u nirimu mele ‘Paa sika aku sepili.’ nimba aku sipa opa-toumando “Nanga yema naa ambololi “Anju pangi.” niee.” nirimu. Yuni u Pulu Yemondo nimbale: “Nuni na sirinu yemanga se ultu pumba mindili nonge aulkana naa pumu, ono pali nokopo kondorundu.” nirimu, kanu ungumunga pe sika se molopa naa kinjerimu. 10 Kanu-kinia Saimono Pitane yunga lu-koyamo kulu topa wendo lipa Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga kendemande-ye se topa yunga komu se topa laka lenderimu, aku komumu wendo orumu. Kanu kendemande-yemonga imbimu Malkasi. 11 Yesusini Pitando nimbale: “Nunga lu-koyamo kelko lakiliei! Na Tatane “Mindili nani.” nirimu mele naa nombóye?” nirimu. 12 Kanu-kinia ami-yema kinia ami-yema nokoli yemo kinia Juda yombomanga ele-yema kinia onone Yesusi ka siku mengo puringi. 13 Yesusi ka tokole u-pulu-pulu Anasi molorumuna mengo puringi. Anasi yu Kayapasinga ambomonga lapa, yunga kolepa. Kayapasi yu kanu kalia-ingimunga Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamo molorumu. 14 Ye sene Juda ye awilimando u nimbale: “Ye se yombomanga pali kolali sepa kolondomba kinia papu.” nirimu kanumu Kayapasi yuni nirimu. 15 Saimono Pita kinia Yesusi lombili andoli ye se kinia Yesusi lombili pungilí puringili. Kanu lombili andoli yemo Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamone kanopa imbi sirimu-na, kanu ye awili olandopamonga ulkana yombo maku toringi koleana sukundu Yesusi mengo puringina yu sumbi sipa purumu-na-kolo Pita we-yomboma maku toringi ulka kerepuluna ultu we nokopa gilierimu. Akumunga Yesusi lombili andoli ye se molorumu kanumu kelepa yando omba kendemande-ambo ulka kerepulumu nokorumumundu “Pita sukundu opili.” nimba mawa sepale Pita lipa memba sukundu purumu. 17 Kerepulu nokorumu ambo kanumuni Pitando nimbale: “Nu ne yemonga lombili andoli ye seye?” nirimu. Pitane “Mólo.” nirimu. 18 Ipulieli ali serimu-kulu kongono seli kendemande-yomboma kinia ele-yema kinia sepe kalkole kakapu seko pilku moloringi. Pita pea ono kinia sepe pilipa gilierimu. 19 Pita kinia yomboma kinia aku siku ningu molangi Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamone Yesusi lombili andolima kinia yuni yomboma ungu-mane sirimu mele kinia Yesusi mangilipa pilierimu. 20 Yesusini pundu topa nimbale: “Na mona molopo yomboma ungu-mane siliu. Pulu Yemo popo toko kalolemele ulka-tembelemo kinia, yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilielemele ulkama kinia aku ulka Juda yomboma pali maku tolemele ulkamanga ungu-mane siliu. Lopi sepo kiyongo nimbu ungu se naa niliu. 21 Aku selio-na nuni na ungu niliumu nambi semu-na mangilkinuye? Nanga ungu pilielemele yombomando mangilku piliayo. Niliu mele aku yomboma pilku molemele.” nirimu. 22 Yesusini aku nirimu kinia yu nokoringi ye se yu-kinia nondopa gilierimumuni yu kumbikerena laruwa topa nimbale: “Nu aku siku Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopamondo pundu toko nikinumu peangaye?” nirimu. 23 Yesusini pundu topa nimbale: “Nane ungu nindumunga se nimbu kinjendu liemu ungu kiri nindu akumu ningu para siyo. Molo sika unguri nindu liemu nuni na nambi semu-na tokonoye?” nirimu. 24 Kanu-kinia yu ka toringi akumu we pepili Anasini “Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopa Kayapasi molemona mengo paa.” nimba lipa mundorumu. 25 Saimono Pita sepe pilipa gilierimu-na onone yundu ninguli: “Nu ne yemonga lombili andoli ye seye?” niringi. Yuni pundu topa kolo topa nimbale: “Na mólo.” nirimu. 26 Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga kendemande-ye se, kanu yemo kinia Pitane komu kari lierimu yemo kinia pulu lierimu kanumuni Pitando nimbale: “Nu ne yemo kinia unju ollipi kalia lemó koleana pea molongili kanondu kanumu sikaye?” nirimu. 27 Pitane kelepa wale yopoko-sipa “Mólo.” nirimu kinia kera-gulta ko pulu polopa torumu. 28 Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopa Kayapasi kinia Juda yombomanga kanjollo yema pali kinia onone Kayapasinga ulkana Yesusi kote sendeko pilku pora sikuli, Juda yombomanga ye awilima Kayapasi munduku kelko ono nokorumu Romo gapomano yemonga ulkana Yesusi mengo puringi. Kolea tangomba muni lierimu kinia akuna mengo puringi. Mengo punguli ono Juda yombomanga ungu-mane se perimumu pilkuli ‘Olio Romo yombo senga ulkana pumulú kinia kalaro mele molomba kene Pulu Yemone olionga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilielemolo walemonga kongi sipisipi walo manda naa nomolo.’ ningu pilkuli ono ulkana sukundu naa puringi. 29 Ono pena ulka-kerepuluna gilieringi-kulu kanopale ono gilieringina Romo gapomano ye nokoli Paillate pena omba onondo mangilipa nimbale: “Ono i yemo ulu nambi semu-na kote sendekemeleye?” nirimu. 30 Onone pundu toko ninguli: “Yu mongo naa lilkanje nu molonuna naa membo ombo silimolá.” niringi. 31 Paillatene nimbale: “Yu yando mengo punguli ono onono ononga ungu-mane pelemomane nilimú mele pilkuli yu kote sendeko umbuna singí mele onono pilku saa.” nirimu. Juda yombomanga awilimane ninguli: “Aku samili mangali Romo gapomanomone olio ungu-mane sipa nimbale: “Ono we-yombomane yombo toko kondou naa kondaa.” nilimú kanumu.” niringi. 32 Aku niringimunga Yesusini yu kolomba mele u nimba sirimu aku sipa sika kolombando ono yuni nirimu mele naa pilkuli we onono pilkuli “Yu kolopili.” ningu yu Paillate molorumuna mengo oringi. Yesusini “ ‘Na kolambo.’ ningu unju-perana uku toko panjingí.” u nirimu mele Romo gapomanomone mindi mongo liltingi yomboma aku sipa topa kondorumu, Juda yombomane aku siku manda naa seringi. 33 Juda ye awilimane niringi mele pilipale, Paillate kelepa ulka awilimunga sukundu pumba Yesusindu “Ou.” nimba yundu mangilipa nimbale: “Nu Juda yombomanga ye nokoli kingimu molenoye?” nirimu. 34 Yesusini pundu topa mangilipa nimbale: “Nuni nunu pilkuli aku ungumu nikinunje molo nando yombo lupamane nu ningu síngi-na pilkuli akumu nikinuye?” nirimu. 35 Paillatene pundu topa nimbale: “Na ‘Juda yere.’ ningu pilkuli aku siku mangilkinuye? Nunga yomboma kinia nunga Pulu Yemo popo tondoli ye awilima kinia akumane nu na molonduna mengo ongi. Nu nambi senu-na liku mengo ongiye?” nirimu. 36 Yesusini nimbale: “Na ya mana ye nokoli kingimu molopo mana-yomboma nokombo mele mólo. Sika mana ye nokoli kingimu molkanje nanga yombo talapemane na “Juda yombomane ka naa siengi.” ningu opa selemolá. Aku-na-kolo na mana ye nokoli kingimu mólo.” nirimu. 37 Paillatene nimbale: “Aku liemu nu paa sika ye nokoli kingi se lepomo. Sika nikiruye?” nirimu. Yesusini pundu topa nimbale: “Sika. Pulu Yemone ‘Na kingimu molopili meaa.’ nirimu-kulu meringila. ‘Yomboma ungu sikama piliangi.’ nimbu mana orundula. Yombo ‘ungu sikama’ yakala kolkole ‘piliamili.’ nilimili yombomane na pilielemele.” nirimu. 38 Paillatene ungu-taka tondopa nimbale: “Ungu sika se pelemoye? Se naa pelemo.” nirimu. Aku nimbale yu kelepa Juda yema gilieringina penando pumba nimbale: “Yu mindili simbumunga mongo se límumu naa pilkiru. Yuni ungu se sepa naa kinjemu.” nirimu. 39 Paillatene Yesusi unguri naa sepa kinjerimu konopu lepa ‘Naa kolopili.’ nimba pilipale Juda yombomando nimbale: “Ono kinia na kinia selemolo ulu-pulu pelemomo pilipuli sambo. Kalia-ingi senga senga, ono Juda yombomane ononga anda-kolepali kolea Isipi moloringi kinia Pulu Yemone ono Naa Topa We Omba Purumu mele pilingindu kere-langi noringi walema wendo olemo kinia onone ka-ulkana perimu ye se imbi leko ‘Wendo liku mundou.’ ningu mawa selemele kinia nane kanu yemo wendo lipu ono siliu. Akumunga, kiniá kanu walemo wendo okomomonga ‘Juda yombomanga ye nokoli kingimu wendo lipu ono siembo.’ konopu lekemeleye?” nirimu. 40 Aku-na-kolo onone anju tondolo munduku ninguli: “Aku yemo paa mólo. Barapasi wendo liku si!” niringi. (Barapasi yu Romo gapomano kinia opa serimumunga ka siringi yemo.)

19

1 Aku niringi-kulu pilipale Paillatene Yesusi lipa Romo ami-yemando “Ka-pultane taa.” nirimu. 2 Aku sekole onone yu ungu-taka tondoko ‘Yu “Ye nokoli kingimu molio.” nimumunga yu ye nokoli kingi se none sepili.’ ningu mulu-maminia kondoli peanga se yunga pakondoko, unju-ka koko mololi se mulkowe seko ‘Ye nokoli kingimunga waniemo.’ ningu pengena mere mundunduku 3 yu gilierimuna pungu “Juda yombomanga kingimu, nu akuna gilinuye?” ni-pu-pu seko, yu kumbikerena laruwa toringi. 4 Paillate kelepa penando omba Juda yombomando nimbale: “Kanayo! ‘ ‘Yu mongo se límumunga pilipuli yu manda tombo mele mólo.’ ningu piliangi.’ nimbu ono molemelena yu membo okoro.” nirimu. 5 Kanu-kinia Yesusi ka koko mololini seli wanie karaono none sélimu kinia wale-pakoli kondolimu pakopa wendo orumu kinia Paillatene onondo nimbale: “Yemo i okomo kanaa!” nirimu. 6 Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia ononga kendemande ele-yema kinia onone Yesusi penando kokele orumu kanokole sumbi siku ninguli: “Kolopili, unju-perana ola uku toko panjeyo! Kolopili unju-perana ola uku toko panjei!” niringi. Aku-na-kolo Paillatene nimbale: “Na mólo. Na yu mongo límumunga topo kondombo mele naa pilkiru kene onone yu mengo pungu unju-perana ola uku taa!” nirimu. 7 Juda yombomanga awilimane ninguli: “Olionga ungu-mane se pelemomone nimbale: ‘Yombo sene Pulu Yemonga imbi lepa ungu-taka tondomba kinia, kanu yombomo kolopili toko kondangi.’ nilimú, aku ungu-manemo pilipuli yuni “Pulu Yemonga Malo molio.” nimumunga pilipuli ‘Kolopili.’ nimbu pilkimulu.” niringi. 8 Onone “Yu “Pulu Yemonga Malo molio.” nirimu.” niringi-kulu Paillatene pilipale yu paa kamu pipili kolopale, 9 kelepa ulka awilina sukundu pumba Yesusindu mangilipa nimbale: “Nu sena molko orunuye?” nirimu, aku-na-kolo Yesusini yundu pundu topa ungu se naa nirimu. 10 Ungu se naa nirimu-kulu Paillatene yundu nimbale: “Nando ‘Ungu se naa nimbú.’ konopu lekenoye? Nanga tondolo pelemomone “Nu we pani.” manda nimbúla; “Nu kolani unju-perana ola uku tangi.” manda nimbúla. Aku nikiru ungumu naa pilkinuye?” nirimu. 11 Yesusini pundu topa nimbale: “Nunga tondolo pelemomone na ungu se manda naa selena. Olandopa Molemo Yemone ‘Nuni na-kinia sani.’ nimbá mele mindi sení. Akumunga nuni na sení mele ulu-pulu-kiri kanga mele sení. Ye na ‘Kolambo.’ nimba memba omba nu simu yemonga ulu-pulu-kiri akumu awilimu.” nirimu. 12 Yesusini aku nirimu pilipale Paillatene Yesusi yu “We pupili.” nimbá aulka se kororumu, aku-na-kolo Juda yombomane tondolo munduku ni-pu-pu seko ninguli: “ “Na ye nokoli kingi se molio.” nilimú ye se Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisa kinia opa-toumu molemo-na nuni aku “Kingi se molio.” nilimú yemo “We pupili.” ninu liemu aku siku senimunga nu Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamonga opa-tou se liku tapondonimunga nu kinia Sisa kinia pulu naa lemó.” niringi. 13 Aku niringi pilipale Paillatene Yesusi memba penando omba, kolea se akumundu ‘kou-polomo’ niringina pumba kote pilimba kongonomo mania molopa serimu polona pumba mania molorumu. (Kou-polomondo Juda yombomanga unguna ‘Gapata’ niringi.) 14 Aku kote senderingi walemo yu kiniá mele. Opali Pulu Yemone Juda yombomanga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilku kongi sipisipi walomo nonge walemo wendo ombá. Aku koro molonge walemo wendo ombá pilkuli kiniá mele Juda yombomane kere-langi nongema liku undu-undu siringi walemo, kanu walemonga awi-tangoli mele, Paillate-kinia Yesusi kote senderingi. Paillate kote pilimba polona omba mania molopale nirimumuni, Juda yombomando nimbale: “Ononga ye nokoli kingimu kanaa!” nirimu. 15 Aku-na-kolo onone tondolo munduku ninguli: “ “Kolopili.” niyo! “Kolopili.” niyo! Unju-perana ola uku toko panjei!” niringi. Paillatene mangilipa nimbale: “ ‘ ‘Ononga ye nokoli kingimu kolopili.’ nimbu unju-perana ola uku topo panjambo.’ konopu lekole nikimiliye?” nirimu. Pulu Yemo popo tondoringi ye awilimane pundu toko ninguli: “Olionga ye nokoli kingi se lupa naa molemo. Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamo mindi.” niringi. 16 Kanu-kinia Paillatene kamu nimbale: “Manda, ‘Unju-perana kolopili.’ ningu mengo pungu unju-perana uku toko panji-paa.” nirimu. Paillatene aku sipa nirimu kinia Romo ami yemane yu ambolko liku mengo punguli 17 yu unju-pera se siringi, akumu yu yuyu memba Jerusalleme ultu purumu. 18 Aku koleana Yesusi unju-perana ola uku toko panjeringi. Ye talo pea unju-pera talonga uku toko panjikuli, se ekendonga anjiku se ekendonga anjiku Yesusi suku-singina anjeringi. 19 Paillatene “Yesusinga unju-perana ola imbi toko mondaa.” nirimu mele toko mondoringila. Akumu i-sipa: KOLEA NASARETE YE YESUSI, JUDA YOMBOMANGA YE NOKOLI KINGIMU ningu toko mondoringi. 20 Yesusi unju-perana ola uku toko panjeringi koleamo Jerusalleme nondopa lepa, imbi unju-perana ola toringima Juda yombomanga ungumu kinia Romo yombomanga LLatini ungumu kinia Giriki ungumu kinia, ungu lupa yopoko akupokonga ningu toko mondoringi molorumu-kulu aku imbima Juda yombo awisilini kanoringi. 21 Juda yombomanga Pulu Yemo popo tondoli ye awilimane kanu imbima kanoko kiri pilkuli Paillatendo pungu ninguli: “Nuni “Juda yombomanga ye nokoli kingimu” ningu “Akumu imbi taa.” ninu kanumu manda naa sekemo. Yu olionga kingimu mólo kene ‘Aku yemone “Na Juda yombomanga kingimu molio.” yu yuyu nimu.’ “Aku siku imbi taa.” ni.” niringi. 22 Paillatene pundu topa nimbale: “Nane imbi “Toko mondaa.” nindu aku ungumu papu tongi. Kelepo ungu se naa nimbú. U tongi aku ungumu molopili.” nirimu. 23 Ami-yemane Yesusi unju-perana ola uku toko panjiku pora sikuli, yunga mulu-maminia kulku taltoringima liku, ono ye kise lingí mele moke seko liltingi. Aku sekole wale selu mindi, sukundu pakorumumu, we lierimu. Akumu suku-singi senga mo sei naa seko we sulumu seringi-kulu 24 ami-yemane ninguli: “Imu olá naa tamili kene ye selu manjipa lipili kene u kou-kate samili.” niringi. Aku seringi mele Pulu Yemonga bokuna ungu se molemomone pe aku siku senge u nirimu mele wendo orumu. Konane torumu yemone yu yuyu-kinia kepe seringi mele kanopale torumu mele bokuna molemomone nimbale: “Nanga mulu-maminiama moke seko liku, nanga mania pakolio walemo “Ye selu mindi lipili.” ningu kou-kate sengi.” nirimu, aku mele seringi. 25 Yesusi unju-perana ola perimu akuna nondopa yunga anumu keme, anumu-papamo keme, Killiopasinga ambo menu Maria keme, kolea Makatalla ambo Maria keme, aku amboma gilieringi. 26 Anumu kinia anumu nondopa gilierimu ye Yesusi konopu mondorumu yemo kinia Yesusini kanopale anumundu “Andi yemo nunga malo molopili.” nimba, 27 kanu lombili andoli yemondo “Andi ambomo nunga aminia molopili.” nirimu. Aku nirimu pilipale kanu lombili andolimuni Yesusi anumu lipa yunga ulkando memba pumba nokopa molorumu. 28 Pe Yesusini yunga kongonoma pali sepa pora sirimu pilipale, “Na no nonowale sekemo.” nirimu. Aku ungu nirimumu ungu se u niringi Pulu Yemonga bokuna molemomone ulu se pe wendo ombá mele pilipale ‘Wendo opili.’ nimba aku sipa nirimu. 29 No-waene kombili seli mingi se akuna lierimu kanokole ulú-pinja melse liku no-waene akuna suku mundukuli, pinja melemo no pepili unju isopo kola sene unju toko olando siku Yesusinga kerena kopondoringi. 30 Yuni nomo nombale “Nanga kongonomo pora nikimu.” nirimu. Aku nimbale ma kanopa yunga pengemo maniando sipa mundupa ‘Kiniá kolambo.’ nimba yunga minimu “Pu.” nimbale yu kolorumu. 31 Yu kolorumu walemo akumu kiniá mele, opali mele ononga koro molonge wale Sambate olandopa se wendo ombá serimu. Sambate walemo wendo ombá kinia koro molongendo kiniá mele, mélema liku undu-undu siringi walemo. Akumu pilkuli Juda yombomanga ye awilimane ‘Opali Sambate walemo kinia yema unju-perana ola we penge manda naa sembá.’ ninguli onone Paillatendo pungu mawa seko ninguli: “Yema kiniá mania liemili kene ‘Ono kiniá mindi waltikele kolangi.’ ningu “Ononga kimbuma elke tondaa.” ni.” niringi. 32 Kanu-kinia ami-yema ongole kumbi leko Yesusi kinia wikindunga perimu yemonga kimbutolo elke tondoko, pe merekendonga perimu yemonga kimbutolo elke tondoringi. 33 Aku-sipa na-kolo Yesusi perimuna ongo yu kanoringi kinia yu koronga kolorumu kanokole kelieringi. Yunga kimbutolo elke naa tondoringi-na-kolo ami-ye sene Yesusinga wanguna tolone torumu, akuna meme kinia no kinia waka-maka orumu. 35 Ye aku seringi mele mongone kanorumu yemone seringi mele semanemo topa sirimu. Aku yemonga ungumu sika. Yu ‘Sika nikiru.’ nimba pilipale ‘Ono i semanemo pilingí yombomane pilkuli ‘Yesusi yu sika.’ ningu kuru mondangi.’ nimba i semanemo topa silimú. 36 Ulu pe wendo ombá Pulu Yemonga bokumuni u nirimu ulu pokore sika wendo ombándo onone aku siku Yesusi-kinia seringi. Pulu Yemonga bokuna molemo ungu se i-sipa: ‘Yunga belemanga selu kepe elke naa tondonge.’ nimba molemo. 37 Pulu Yemonga bokuna molemo ungu se pea i-sipa: ‘Tolone tonge yemo neme-neme ningu kanonge.’ nimba molemo. 38 Yesusi kolopa pora sirimu kinia pe kolea Arimatia ye Josepo pumba Paillatendo “Yesusinga ónomo na si.” nirimu. Josepo yu Yesusinga ungumu pilipa lipa molorumu ye se, aku-na-kolo Juda ye awili lupama pipili kolopale mona lombili naa andopa kiyongo nimba Yesusinga unguma pilipa molorumu. “Ónomo si.” nirimu kinia Paillatene “Manda, li.” nirimu kinia Josepo yu omba ónomo mania liltimu. 39 Ye se, u walte ipulielikundu Yesusi molorumuna purumu pea ungu ningu moloringili ye se, yunga imbi Nikodimasi, kanu yemo yu Josepo pea oringili. Yu unju talonga unju to liku akumuni wambola muna toli se selemele akumu awisili, yunga umbuna teti paip killokaram mele, memba orumu. 40 Olo pungu Yesusinga ónomo mania likuli niringilimuni, Juda yombomane óno sengendo seringi mele pilkuli sengelendo múlu se liku olo-mala toko, unju to-tolone seringi wambolamo ónomonga kandokole ónomo okoringili. 41 Yesusi unju-perana ola toringi koleana unju kalia se lepa, akuna kou-kande se lierimu. Kanu kou-kandena yombo-óno se u naa taltoringi, yu mindi pulu-pulu taltoringili. 42 Yesusi óno seringili walemo yu kiniá mele, opali mele koro moloringi wale Sambatemo nondopa wendo ombá serimu. Sambate walemo wendo ombá kinia koro molongendo kiniá mele, mélema liku undu-undu siringi walemo. Sambate walemo nondopa wendo ombá serimu pilkuli aku óno seringi kou-kandemo nondopa lierimu-kulu Yesusi akuna óno seringili.

20

1 Koro moloringi wale Sambatemo pora nimba, ononga pulu-pulu kongono walemo wendo orumu kinia kolea simbulu topa pepili paa muni-kinia-u kolea Makatalla ambo Maria Yesusinga ónomo taltoringi kou-kandena omba kanorumu. Omba kanopale kou-kande kerepulumu pipi siringi koumu perele-marele pumba ekendonga lepa kerepulumu we lierimu kanorumu. 2 Kanopale yu lisipa pumba Saimono Pita kinia Yesusi lombili andoli Yesusini u konopu mondorumu yemo kinia moloringilina pumba nimbale: “Yombomane olionga Ye-Awilimu óno-koleana wendo língi. Yu taltongi koleamo olio naa pilkimulu.” nirimu. 3 Aku nirimu kinia pilkuli Pita kinia Yesusi lombili andoli ye se akumu kinia óno seringi kou-kandena pungilí puringili. 4 Lisiku punguli, lombili andoli ye se akumuni Pita topa akilendepa yu kumbi lepa óno seringi kou-kandena purumu. 5 Pumba kou-kandena wake sepa kanopale Yesusi okoko óno seringi mulu-maminiama we lierimu kanorumu, aku-na-kolo yu sukundu naa purumu. 6 Kanu-kinia Saimono Pita akilepa omba kou-kandena sukundu pumba kanopale, yu okoko óno seringi mulu-maminiama óno seringi koleana we lepa, 7 yunga pengena ka toringi mulu-maminiamo yunga penge lierimu koleana ka toringi mele we lierimu kanorumu. 8 Kanu-kinia lombili andoli kumbi lepa orumumu yu kepe sukundu pumba kanopale, ‘Yu paa sika lomboropa wendo pumu lepomo.’ nimba kuru mondorumu. 9 (Pulu Yemonga bokumuni Yesusi lomboropa ola molomba u nimba sirimu-na-kolo Yesusi sika lomboropa ola molorumu u naa kanokole yu lombili andolimane kanu ungumu naa pilku kondoringi. Yu kolorumu kinia ‘Kamu kolomu.’ konopu leko, ‘Lomboropa ola molomba.’ konopu naa lieringi.) 10 Kanoko pora sikuli yu lombili andoli yetolo kelko ulkando puringili. 11 Kolea Makatalla ambo Maria Yesusi lombili andoli yetolo kumbi leko puringili kinia akilepa ombale Yesusi óno seringi kou-kande kerepuluna kola sepa gilierimu. Kola sepa gilipale kou-kandena sukundu wake sepa kanorumu kinia 12 mulu-koleana angello talo wale-pakoli kake seli talo pakoko Yesusi óno u lierimuna moloringili kanorumu. Se yunga penge u lierimuna molopa, se yunga kimbu lierimuna molorumu. 13 Olone yundu mangilkuli: “Ambomo, nambi semu-na kola sekenoye?” niringili. Yesusi lomboropa ola molorumu mele naa pilipa yuni nimbale: “Nanga Ye-Awilimu yu liku mengo pungu taltongi koleamo na naa pilkiru.” nirimu. 14 Aku nimbale yu topele topa kanorumu kinia yunga bulkundu Yesusi gilierimu kanorumu. Aku-na-kolo akumu Yesusi nimba kanopa imbi naa sirimu. 15 Yuni nimbale: “Ambomo, nu nawe korokole kola sekenoye?” nirimu. Yesusi yu ‘kalia tapu-yemo’ konopu lepale Makatalla ambo Maria yuni nimbale: “Yemo, nuni Yesusi mengo punu liemu taltonu koleamo na ningu siyo. Yu lipu membo pambo.” nirimu. 16 Yesusini yundu nimbale: “Maria.” nirimu. Yu gilierimuna ambomo kamu topele topa sumbi sipa kanopale Juda yombomanga Ipuru-ungu nimbale “Raponai.” nirimu. (Akumunga pulumu ‘Ungu Mane Sili Yemo’.) 17 Yesusini nimbale: “Na Tata molemona kelepo olando u naa pundu kene na naa amboloyo. Nanga genupilima molemelena pungu onondo ningu siku ninguli: “ “Na kinia ono kinia olionga Lapa Pulu Yemo molemona kelepo olando pukuru.” nimu.” ni.” nirimu. 18 Kanu-kinia Maria yu Yesusi lombili andolima moloringina pumba yu Ye-Awilimu kanorumu mele kinia Ye-Awilimu yuni nirimu mele kinia pumba semane topa sirimu. 19 Yesusi lomboropa ola molorumu kanu walemo Juda yombomanga pulu-pulu kongono wale lierimu kanumunga ipupini lepa kolea kalá torumu kinia lombili andolimane Juda ye awilima pipili kolkole niringimuni, ono moloringi ulkamo lloko toko molangi Yesusi omba ono moloringina gilipa onondo nimbale: “Ono konopu pe nipili molaa.” nirimu. 20 Aku nimbale, ‘Na toringi uruma kanokole ‘Na sika ononga Ye-Awilimu omba gilkimu.’ ningu piliangi.’ nimba yunga kitolo kinia wanguna kinia lipa ora sirimu. Ye-Awilimu kanokole onone konopu paa awili seko siringi. 21 Yesusini onondo kelepa nimbale: “Ono konopu pe nipili molaa. Tatane na lipa mundorumu mele ono nane lipu mundukurula.” nirimu. 22 Aku nimbale yuni ono moloringina kere-múlumu popo topa ultu mundupa nimbale: “Mini Kake Sélimu ononga konopumanga molopili lieyo. 23 Onone yombo se ulu-pulu-kiri sembama ‘Omba mania pupili.’ níngi liemu manda kanu ulu-pulu-kiri sembama omba mania pumba pora simba. Molo yombo senga ulu-pulu-kirima ‘We pepili.’ ningí kinia manda kanu yombomonga ulu-pulu-kirima we pemba.” nirimu. 24 Yesusi lombili andolima moloringina Yesusi lomboropa ola molopale u orumu kinia ononga ye se naa molorumu. Kanu yemo Tomasi. (Yunga imbi se “Didimasi” niringila.) Yu Yesusi lombili andoli ye rurepo akumanga sela. 25 Ye lupamane “Ye-Awilimu ya omu kanomulu.” niringi kinia yu ‘Kolo tongi.’ konopu lepa nimbale: “Nanga mongomone yunga kína pirimuni toringi urumu naa kanopo, akuna nanga ki-sundumu sukundu naa mundupu, tolone wanguna toringina nanga kimu sukundu naa mundondu liemu ‘Yu lomboropa ola molomu.’ nimbu kuru naa mondombo, paa mólo.” nirimu. 26 Pe wale engaki omba purumu kinia Yesusi yunga lombili andolima kelko Tomasi pea ulkana sukundu moloringi. Ono ulka moloringimu kunama pali lloko toringi-na-kolo Yesusi omba ono moloringina gilipale, “Ono konopu pe nipili molaa.” nirimu. 27 Nimbale yuni Tomasindu nimbale: “Nunga ki-sundumuni nanga kimu simbi tondoko kanuyo. Nanga wanguna nunga kimu siniu siku mundukuli kanuyo. Kanokole na ‘Lomboropa ola manda naa molomba.’ ningu pilkinu mele naa seko, ‘Sika lomboropa ola molomu.’ ningu kuru mondou.” nirimu. 28 Tomasini yundu nimbale: “Nanga Ye-Awilimu, nanga Pulu Yemo.” nirimu. 29 Kanu-kinia Yesusini yundu nimba sipa nimbale: “Na kanokole ‘Sika lomboropa ola molomu we molemo.’ ningu kuru mondokono. Na naa kanokole ‘Yu sika lomboropa ola molorumu kiniá we molemo.’ ningu kuru mondonge yomboma ono Pulu Yemone “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molonge.” nirimu. 30 Yesusi lombili andolima kanoko molangi Yesusi yuni Pulu Yemone yu lipa mundorumu-na omba molorumu, yu Pulu Yemo kinia kopu sepa molopa kongono senderimu mele lipa ora sirimu ulu-tondolo awisili serimu, kanu uluma pali i bokuna naa torundu, pokore mindi torundu. 31 Aku-na-kolo ‘Yesusini ononga nimba senderimumunga ono alieli molko kondoko mindi pangi.’ nimbu ‘ ‘Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba u nimba taltorumu yemo, pe Yesusi yu sika kanu ye nokoli Karasimu orumu.’ ningu kuru mondoko, ‘Yu sika Pulu Yemonga Malo.’ ningu kuru mondangi.’ nimbu i boku kanga-kolte torundu. Kanu-kinia ono sika aku siku ningu kuru mondonge kinia yuni ya ma-koleana ononga nimba senderimumunga ono alieli molko kondoko mindi pungí.

21

1 Pe Yesusi Tapirias Nomu aku nomumunga imbi se Gallilli kanumu aku nomu kelona ‘Ono yu kelko kanangi.’ nimba lombili andolima moloringina orumu. Orumu kanoringi mele semanemo i-sipa: 2 Saimono Pita kinia, Tomasi (yunga imbi se Didimasi) yu kinia, kolea Gallilli disiriki Kena taono ye Nataniele kinia, Seperi malo talo kinia, lombili andoli ye talo lupa kinia, ono seluna maku toko moloringi. 3 Saimono Pitane Yesusi lombili andoli marendo nimbale: “Na oma li-pukuru.” nirimu kinia pilkuli “Olio pea pamolo.” ninguli, nona andoli sipina ola pungu, nomu awi-suku-singina pungu oma lili walema ipulieli nona munduliku andoko kolea tangondoringi-na-kolo oma se naa liltingi. 4 Kanu-kinia ena mundi wendo ombá serimu kinia Yesusi no kelona gilierimu-na-kolo lombili andolimane ‘Yu Yesusi.’ ningu kanoko imbi naa siringi. 5 Yesusini ono mangilipa nimbale: “Nanga kangoma, oma mare língiye?” nirimu. Onone pundu toko “Mólo.” niringi. 6 Yuni nimbale: “Sipi kumbikundu gilkuli oma lili walemo ki-lomekondo nona mania mundangi. Mare manda lingí.” nirimu. Kanu-kinia yuni nirimu mele seringi kinia oma paa awisili walena omba sukundu purumu-kulu sipina ola lingí pereringi. 7 Aku serimu-kulu kanopale Yesusi yunga konopu mondorumu lombili andoli yemone Pitando nimbale: “Ne yemo Ye-Awilimu lepomo.” nirimu. Yuni “Ne yemo Ye-Awilimu lepomo.” nirimu-kulu pilipale Saimono Pita yunga wale-pakoli ola pakorumumu kongono sembando kulupa taltorumumu kelepa lipa pakopa pukua topa nona mania pumba no lepa kelona ultu purumu. 8 We lombili andolima sipina oma peke lepa perimu walemo kunduku mengo Pita lombili akileko puringi. Ono no kelona nondoko pungí mele manda manjeli wane anderete mita mele lierimu-kulu manda puringi. 9 No kelona ultu pungu kanoringi kinia sepe se nomba perimuna oma mare kaloli perimu kanoko, pellawa kaloli mare lierimu kanoringi. 10 Yesusini onondo nimbale: “Andi oma liku mengo okomelemanga mare mengo waa.” nirimu. 11 Kanu-kinia Saimono Pita sipina ola pumba oma perimu walemo kundupa memba no kelona ultu orumu. Oma walemo peke lierimu, oma walena sukundu wane anderete pipiti tere oma paa awilima perimu-na-kolo wale sungu naa nirimu. 12 Yesusini onondo nimbale: “Kere-langi ongo naa.” nirimu. Lombili andolimane ‘I yemo yu sika olionga Ye-Awilimu.’ ningu pilkuli yu sika molorumu mele mangilku pilingíndu pipili koloringimunga ononga ye sene “Nu nawe?” nimba mangilipa naa pilierimu. 13 Yesusi omba pellawa kalolima lipa ono moke sepa sipa, pe omama aku sipa lipa ono moke sepa sirimula. 14 Yesusi kolopa lomboropa ola molopale, i sepa molorumu, u wale talo ‘Yu lomboropo ola molorundu we molio mele kanangi.’ nimba lipa ora sirimu mele imu wale yopoko-sipa serimu. 15 Kere-langi nongo pora siringi kinia Yesusini Saimono Pitando nimbale: “Jono malo Saimono, i yemane na konopu mondolemele mele maniandopa, nuni na konopu mondoleno mele sika paa olandopaye?” nirimu. Pitane pundu topa nimbale: “Ye-Awilimu, sika nane nu konopu mondolio kanoleno.” nirimu. Yesusini nimbale: “Aku liemu nuni nanga kongi sipisipi waloma kere-langi sindei.” nirimu. 16 Yesusini kelepa wale talo-sipa nimbale: “Jono malo Saimono, sika nuni na konopu mondoleno molo móloye?” nirimu. Pitane pundu topo nimbale: “Ye-Awilimu, sika nane nu konopu mondolio kanoleno.” nirimu. Yesusini nimbale: “Aku liemu nuni nanga kongi sipisipima tapu sendei.” nirimu. 17 Wale yopoko-sipa Yesusini Pitando nimbale: “Jono malo Saimono, na konopu mondolenoye?” nirimu. Yesusini wale yopoko-sipa “Na konopu mondolenoye?” nimba mangilierimu mele pilipale Pita konopu kiri panjipa nimbale: “Ye-Awilimu, nu uluma pali kanoleno. Nane sika nu konopu mondolio nu kanoleno.” nirimu. Yesusini yundu nimbale: “Aku liemu nuni nanga kongi sipisipima kere-langi sindei.” nirimu. 18 “Nane nundu paa sika nimbu sikirumu: “U nu kango-kinia molkole nu nunu wambale panjiku, nu nunu senga punindu konopumuni pilkuli purunu, aku-na-kolo nu anda lekole nunga kitolo siniu sini kinia ye sene lupa nunga wambale panjindipa, nu ‘naa pumbú.’ nini koleana memba pumbá.” nikiru.” nirimu. 19 Yesusini i ungu-iku torumu akumu Pulu Yemonga imbi ambolopa paka tondombando Pita toko kondonge kolomba mele nirimu. Aku nimbale yuni Pitando “Na lombili ou.” nirimu. 20 Pitane topele topa Yesusini konopu mondorumu lombili andoli yemo kanorumu kinia akilepa olo lombili orumu. (Pitane kanorumu yemo yu u Yesusi pea kere-langi nongo moloringi kinia yu Yesusi molorumuna nondopa molopa nimbale: “Ye-Awilimu, olionga ye nawene nu opa-touma lipa simbaye?” nirimu kanu yemo.) 21 Pitane kanu yemo kanopale Yesusi mangilipa nimbale: “Ye-Awilimu, ne yemo nambi sembaye?” nirimu. 22 Yesusini pundu topa nimbale: “ ‘Na kelepo yando ombóndo yu u konde molopili.’ nindu liemu nunga kongonomoye? Nu na lombili ou.” nirimu. 23 Yesusini aku nirimu-kulu pilkuli ungu se anju anju genupilima ningu siringi mele i-sipa: “I lombili andolimu kolou naa kolomba.” niringi. Aku-na-kolo Yesusini “Yu naa kolomba.” ni naa nirimu. “ ‘Na kelepo yando ombó kinia yu u we konde molopili.’ nindu liemu nunga kongonomoye?” nirimu. 24 Kanu lombili andolimu yuni aku ulu wendo orumuma pali kanorumu mele nimba sipa bokuna torumu. Kanu yemo olio pilielemolo ‘Yuni kanorumu mele nimba silimúmu paa sika nilimú.’ nimbu pilielemolo. 25 Yesusini ungu awisili serimuma kepe. Ungu serimuma pali bokuna tolemolánje i ma-koleana si nilka, boku akuma manda naa taltolemolánje. Aku pea.