The New Testament of our Lord and Saviour Jesus Christ

Mateo 1

1 Jesucristo coyeare panopu̶ macainare õ sehe ni yahuihtja yu̶hu̶. Jesucristo ñu̶chu̶no cjiro panopu̶ macariro Davi wama tiriro jia tiha. To jihto pano ti ñu̶chu̶no cjiro Abrahã wama tiriro jia tiha. 2 Abrahã Isaa pu̶cu̶ro jiha. Isaa Jacobo pu̶cu̶ro jiha. Jacobo Juda cũ̶hu̶ pu̶cu̶ro jiha. 3 Juda pohna pu̶aro jiha. Fares, Zara jiha. Ti pocoro Tamar wama tiricoro jiha. Fares Esrom pu̶cu̶ro jiha. Esrom Aram pu̶cu̶ro jiha. 4 Aram Aminadab pu̶cu̶ro jiha. Aminadab Naasón pu̶cu̶ro jiha. Naasón Salmón pu̶cu̶ro jiha. 5 Salmón Booz pu̶cu̶ro jiha. Booz pocoro Rahab jiha. Booz Obed pu̶cu̶ro jiha. To pocoro Rut jiha. Obed Jesé pu̶cu̶ro jiha. 6 Jesé Davi pu̶cu̶ro jiha. Davi sehe Israe masa bui pu̶htoro jiha. Tiro Uria wama tiriro cjiro namonore to nu̶oari baharo Salomo wama tirirore pohna tiha. 7 Salomo Roboã pu̶cu̶ro jiha. Roboã Abías pu̶cu̶ro jiha. Abías Asa pu̶cu̶ro jiha. 8 Asa Josafat pu̶cu̶ro jiha. Josafat Joram pu̶cu̶ro jiha. Joram Uzías pu̶cu̶ro jiha. 9 Uzías Jotam pu̶cu̶ro jiha. Jotam Acaz pu̶cu̶ro jiha. Acaz Ezequia pu̶cu̶ro jiha. 10 Ezequia Manase pu̶cu̶ro jiha. Manase Amón pu̶cu̶ro jiha. Amón Josia pu̶cu̶ro jiha. 11 Josia Jeconia cũ̶hu̶ pu̶cu̶ro jiha. Tina ti jiri pjare Israe yahpa macainare Babilonia macaina sehe ñaha wahcãha ti ya yahpapu̶. 12 Ã yoa Babilonia yahpai ti su̶ri baharo, Jeconia Salatiere pohna tiha. Salatie Zorobabe pu̶cu̶ro jiha. 13 Zorobabe Abiud pu̶cu̶ro jiha. Abiud Eliaquim pu̶cu̶ro jiha. Eliaquim Azor pu̶cu̶ro jiha. 14 Azor Zadoc pu̶cu̶ro jiha. Zadoc Aquim pu̶cu̶ro jiha. Aquim Eliud pu̶cu̶ro jiha. 15 Eliud Eleazar pu̶cu̶ro jiha. Eleazar Matán pu̶cu̶ro jiha. Matán Jacobo pu̶cu̶ro jiha. 16 Jacobo José pu̶cu̶ro jiha. José María manu̶no jiha. María sehe Jesu pocoro jire. Jesu sehe masare yu̶hdohtiro jiro Cristo ti ni pisuriro jire. 17 Tó sehe jiro Abrahãre mari quihõ mu̶htachu̶, pu̶ Davipu̶re mari quihõ batoachu̶ ahrina jipihtina ti panamana ji turiaina mehne jia, catorce curuari waro jiha. Pari turi Davire mari quihõ mu̶htachu̶, pu̶ Babiloniapu̶ Israe masare ti naahto pano mari quihõ batoachu̶ jipihtina ti panamana ji turiana mehne jia, catorce curuari waro pari turi jiha. Ã yoa tuhsu̶ Babiloniapu̶ ti su̶ri baharo mari quihõ mu̶htachu̶, pu̶ Cristo to masa bajuachu̶pu̶ mari quihõ batoachu̶ jipihtina ti panamana ji turiaina mehne jia, catorce curuari waro jiha tjoa. 18 Ã yoa õ sehe Jesucristo masa bajuari jire. To pocoro María sehe José namono cjihto jiri jire. Wiho mejeta ti pu̶aro ji du̶cahto pano Espíritu Santo to tuaa mehne wahma nijinocãre bocaro masiha ticoro to basi. 19 Ã yoa José to manu̶no cjihto quihõno yoariro jiro, tíre masino, ticorore cohãno taro nimaha. Masa ti ñu̶rocaroi ticorore buhiri tichu̶ yoa duaeraro, masa ti tu̶hoerasinichu̶ta yaroca ticorore cohãno taro nimaha. 20 Tíre to tu̶hoturo watoi Cohamacu̶ anjo sehe cahãnopu̶ Josére bajuaro, õ sehe niha: —José, Davi cjiro panamino, Maríare bu̶o tiro marieno namo tiga. Ticoro Espíritu Santo to yoadohoro mehne wahma nijinocãre bocaricoro jira. Ã jicu̶ bu̶o tiro marieno namo tiga ticorore. 21 Ticoro pohna tirohca. Tirota to macu̶nota to masare, pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdohtiro jirohca. To ã yu̶hdohtiro jichu̶ ñu̶cu̶, Jesu ni wama pisuihca mu̶hu̶ —niha anjo Josére. 22 Panopu̶ macariro Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro cjiro “Ã waharohca”, to ni joariro seheta ahri jipihtia ã wahaa tiha. Ahri ã wahahtore õ sehe ni joa dutia tiha Cohamacu̶ tirore: 23 “Cũ̶coro nuhmino, ne mu̶no mehne jieraricoro, nijinocãre bocaro pohna tirohca to macu̶nocãre. Tirocã Emanuel wama tirohca”, ni joaa tiha Cohamacu̶ yare. (Emanuel nino: “Cohamacu̶ mari mehneta jira”, nino nica.) 24 Cohamacu̶ anjo Josére to ã ni yahuri baharo José sehe wahcã, anjo to dutiriro seheta tiro María mehne wamomaca du̶hteha. 25 To macu̶nocãre to pohna tihto pano José sehe ticoro mehne jiera tiha. Baharo ticoro sehe pohna tia wahaha. Tiro sehe wihãrirocãre Jesu wamoaha.

Mateo 2

1 Herode Judea yahpa macaina ti bui pu̶htoro to jiri pja tí yahpai jiri macai Belẽi Jesu masa bajuaha. To ã masa bajuari baharo ñahpichohare buheina ñahpichohare noano masiina sũ̶ mu̶ja taro macaina ta, Jerusalẽpu̶ wihiha. 2 Ã wihia, masare tó macainare sinituha: —¿Judio masa ti bui pu̶htoro jihtiro cjihto mipu̶re nohopu̶ masa bajuacari tiro? Sũ̶ mu̶ja taropu̶ jina, ñahpichohaca to wahma bajua wahã su̶chu̶ ñu̶na, “Pu̶htoro masa bajuaro nica”, ni masihi sã. Ã to bajuachu̶ ñu̶na, sã cũ̶no mehne tirore ño payona tana tahi õpu̶ —ni yahuha buheina masare. 3 Ã yoa paina Herodere tíre yahua tiha. Ti ã yahuchu̶ tu̶horo Herode sehe soro tu̶hotuha. Ã jia jipihtina Jerusalẽ macaina cũ̶hu̶ to yoaro seheta soro tu̶hotuha tina cũ̶hu̶. 4 Ã jiro Herode sehe jipihtina sacerdotea pu̶htoare, mari judio masare buheina cũ̶hu̶re to pjirocari baharo ti cahmachu pihtichu̶ ñu̶no, tinare sinituha tiro: —¿Nohopu̶ masa bajuarohcari Cristo sehe mu̶sa tu̶hotuchu̶? —ni sinitu ñu̶ha tiro. 5 Õ sehe ni yahuha tirore: —Belẽi, Judea yahpai jiri macai Cristo masa bajuarohca. Õ sehe ni joaa tiha Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro cjiro: 6 “Belẽi yu̶ yainare Israe masare dutihtiro tarohca. Ã jiro paye macari Judea yahpai jia macari yu̶hdoro jira Belẽ”, ni joaa tiha Cohamacu̶ yare —ni yahuha tina Herodere. 7 Ti ã ni yahuri baharo Herode masa ti marieno watoi sũ̶ mu̶ja taropu̶ tarinare pjirocaha. To cahapu̶ tina ti su̶chu̶ ñu̶no, tinare sinitu ñu̶ha. To ã sinitu ñu̶chu̶ tu̶hoa, ñahpichohacare ti ñu̶ri dachore yahuha tina. 8 Ti ã yahuri baharo Herode sehe tinare Belẽpu̶ warocaro õ sehe niha tinare: —Tirocãre noano macaga. Tirocãre bocana tjuahna yu̶hu̶re yahu tjuahga. Yu̶hu̶ cũ̶hu̶ tirocãre ño payoi wahai tai nija —nimaha tinare Herode. 9 To ã niri baharo, tina wahaa wahaha. Ti ã wahachu̶ sũ̶ mu̶ja taroi ti ñu̶ria ñahpichohaca sehe mu̶ tãrucuha. Ã yoa wihãrirocã to jiro bui waroi tjua wahã su̶ha tia sehe. 10 Ã jia ñahpichohacare ñu̶a, tuaro wahcheha tina. 11 Wihãrirocã to jiri wu̶hu̶pu̶ su̶, sãa wahaha tina. Ã sãa su̶a, wihãrirocãre to pocoro mehne jirirocãre ñu̶ha tina. Ã ñu̶a tina na tuhcua caha su̶, tirocãre ño payoha. Ño payo tuhsu̶ ti caa pocare naroca pjõoroca, urure, inciensore, mirra wama tia me sitia cũ̶hu̶re na wio, tíre tirocãre wapa marieno waa tiha. 12 Tíre wa tuhsu̶ carĩa wahaha tina. Ti ã carĩchu̶ cahãnopu̶ Cohamacu̶ yahuha tinare: “Herode cahai tjuaena tjiga”, ni yahuha Cohamacu̶ tinare cahãnopu̶re. To ã ni yahuri baharo, tina sehe wahcãha. Ti ã wahcãri baharo pa mahapu̶ ti ya dihtapu̶ tjuaa wahaa tiha. 13 Ti ã wahari baharo Cohamacu̶ anjo cahãnopu̶ Josére bajuaro, õ sehe niha: —Wahcãga. Herode sehe maharirocãre wajãno taro, macano nina mipu̶re. Ã yoa maharirocãre, to pocoro cũ̶hu̶re Egiptopu̶ cjero na duhti wahcãa wahaga. Tópu̶re yu̶ niriro purota jiga —ni yahuha anjo Josére. 14 To ã nichu̶ tu̶horo, José sehe ñamiihta wahcã, maharirocãre to pocoro cũ̶hu̶re Egiptopu̶ na duhti wahcãa wahaha. 15 Egiptopu̶ su̶a, Herode to catiro puro tópu̶re jiha tina. Ã yoaha panopu̶ macariro Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro cjiro to ni joariro seheta. Tíre tirore Cohamacu̶ joa dutia tiha. Õ sehe ni joaa tiha Cohamacu̶ yare: “Egiptopu̶ jirirore yu̶ macu̶re pjirocahi”, ni joaa tiha Cohamacu̶ yare. 16 Ã yoa ñahpichohare buheina ti duhti yu̶hdu̶achu̶ tu̶horo Herode sehe sua yu̶hdu̶aha. Ã suaro, Belẽ macainare, tí maca du̶htu̶ caha macaina cũ̶hu̶re ti pohnare mu̶a pohnare pu̶a cu̶hma cju̶ainacãre wajã batoa dutiha tiro. Wahmanore ñahpichoha buheina ñahpichohacare ti ñu̶ri dachore yahuha Herodere. Ti ã nichu̶ tu̶horo tiro to wajã duarirocã to masa bajuari dachore masino, “Õpe cu̶hmari cju̶ara” nino, pu̶a cu̶hma cju̶ainare wajã batoa dutiha. 17 Panopu̶ macariro Jeremía Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro cjiro to ni joariro seheta ã wahaha. Õ sehe ni joaa tiha tiro: 18 “Ramá wama tiropu̶ bisiro coa tarohca. Tuaro cahyaa mehne tiiro coa tarohca. Raquel panamana numia ji turia numiapu̶ Israe masa namosãnumia ti pohnare tuaro tiiahca. Ti pohnare ti wajãchu̶ ñu̶a, ne cahya duhusi”, ni joaa tiha panopu̶. 19 Ã yoa Herode to yariari baharo Egiptoi jirirore Josére Cohamacu̶ yairo anjo cahãnopu̶ bajuaha. Ã bajuaro õ sehe niha Josére: 20 —Maharirocãre wajã duaina cjiri yariaa wahahre. Ã jicu̶ tirocãre to pocoro mehne Israe yahpapu̶ na tjuaa wahaga mu̶hu̶ —ni yahuha anjo Josére. 21 To ã niri baharo tiro wahcã, maharirocãre to pocoro mehneta Israe yahpapu̶ na tjuaa wahaha. 22 Wiho mejeta Arquelao Herode macu̶no sehe to pu̶cu̶ro cohtotariro to jichu̶ tu̶horo José sehe Judea yahpai cuiro, tjuaeraha. Ã jiro pari turita cahãnopu̶ tirore yahu namoha tjoa. Tirore pari turi Judea yahpare ji dutieraha. To ã ni yahuri baharo, tina Galilea yahpapu̶ wahaa wahaha. 23 Tí yahpapu̶re Nazare wama tiri macai jiha tina. Ã yoaha tina Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri ti joariro seheta. Õ sehe ni joaa tiha: “ ‘Cristo Nazare macariro tjira’, niahca masa”, ni joaa tiha Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina panopu̶ macaina.

Mateo 3

1 Ã yoa baharopu̶ João masare bautisariro jiha. Judea yahpai masa marienopu̶ tiro Cohamacu̶ yare yahu du̶caha masare. 2 Õ sehe ni yahuha tinare: —Mu̶ano macariro Cohamacu̶ mu̶sa pu̶htoro to su̶ho jihto mahanocã du̶hsara. Ã jina “Ñano yoaeraja”, mu̶sa ni tu̶hotumari cjirire duhuga. Mu̶sa ñaa buhirire cahya, Cohamacu̶ sehere cahmaga mu̶sa —ni yahuha tiro tinare. 3 Panopu̶ macariro Isaia Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro cjiro João to buhehtore õ sehe ni joaa tiha: “Masa marienopu̶ cũ̶iro sañurucu, õ sehe ni buherohca: ‘Mari pu̶htoro to tahto pano tirore cahmaeraina cjiri mu̶sa tu̶hotuare cohtota, tirore cahmaina jiga mu̶sa’, ni sañurucu buherohca”, ni joaa tiha Isaia cjiro João cjihtore. 4 Tiro João camello pjoari suhtirore sãariro, wahiquiro cahsaroreta tu̶ã dihoriro jiha. Poreroare, macaroca macaina miquina mi cũ̶hu̶re chu̶a tiha. 5 Jerusalẽ macaina, jipihtiro Judea yahpai jiina, Jordão wama tiri ma cahai jiina cũ̶hu̶ tirore tu̶hoa taha. 6 Wihi, tirore tu̶ho, ti ñaa yoarire Cohamacu̶re yahuha tina. Ti ã ni yahuchu̶ tu̶horo Jordão wama tiri mai João tinare bautisaha. 7 Ã jiro payu̶ fariseo curua macaina, saduceo curua macaina cũ̶hu̶ Joãore ti bautisa dutia tachu̶ ñu̶no tiro tinare õ sehe ni yahuha: —¿Mu̶sa cũ̶hu̶ agãa ñima tiina yoaro sehe mu̶sa mahñoa buhea mehne masare dojomehneina jina, Cohamacu̶ mu̶sare to buhiri dahrehto pano tirore cui, duhti masierara mu̶sa? 8 Ã jina potocãta mu̶sa ñaa buhirire bu̶ju̶a witi, Cohamacu̶re cahmana jiihna, noaa yoa ñoga. 9 ’Õ sehe ni tu̶hotuena tjiga: “Panopu̶ macariro Abrahã mari ñu̶chu̶ cjiro jia tiha. Ã jina to panamana jina mari Cohamacu̶ yaina jija”, ni tu̶hotuena tjiga mu̶sa. Mu̶sare niita nija. Abrahã panamana jiina jimana mu̶sa. Mu̶sa ã jipachu̶ta tí mu̶sa ã jia yaba cjihti jierara. Cohamacu̶ sehe ahri tãa mehne Abrahã coyeare dahre masina. Ã jiro Abrahã coyea mu̶sa jia wiho waro jira tãa ti wiho waro jiro seheta. 10 Õ sehe jira: Masa yucu̶ri yoaro seheta jira. Cohamacu̶ sehe coma mehne yucu̶rire cjã cohãriro yoaro sehe jira. Ã jiro noaa dicha maria yucu̶re nu̶hcõri mehnepu̶ta cjã cohãnohca tiro. Tíre to cjã cohãri baharo, pichacapu̶ jũ̶ cohãnohca tiro. Ãta yoaro taro nina masa cũ̶hu̶re tirore cahmaerainare. 11 Yu̶ baharo yu̶ bui tuariro tarohca. Noa yu̶hdu̶ariro jira tiro. Tiro yoaro sehe jieraja yu̶hu̶ sehe. Ã jicu̶ tirore tu̶hotucu̶, “Wiho jiriro jija yu̶hu̶”, ni tu̶hotuja yu̶hu̶. Yu̶hu̶ sehe mu̶sa ñaare tu̶hotumari cjirire tu̶hotu cohtotainare diapu̶ bautisacu̶, co mehne yoamahi. Tiro sehe yu̶ yu̶hdoro yoarohca. Espíritu Santore masa mehne ã jirucuchu̶ yoarohca tiro. Wiho mejeta paina sehere ñaare ti tu̶hotumari cjirire duhu duaeraina sehere tiro pichaca mehne buhiri dahrerohca. 12 Yu̶ baharo tariro cahsari cohãriro yoaro sehe jira. Cahsari cohãriro to batiro mehne jipihtia to trigo yapari cahsarire putiwera. To ã putiweri baharo trigo sehere to wihbori wu̶hu̶i wihborohca. Tó seheta yoarohca tirore cahmainare yu̶ baharo tariro. To putiwea cahsari sehere tiro jũ̶nohca. Tí pichaca ne yatisi. Ãta yoarohca tiro yu̶ baharo tariro tirore cahmaerainare —ni yahuha João. 13 Baharo Jesu Galileapu̶ jiriro cjiro waha, Jordão wama tiri mapu̶ buhu su̶ha Joãore bautisa dutiro. 14 Wahmanore João tirore bautisa duaeramaha. —Neho, mu̶hu̶ sehe yu̶ yu̶hdoro tuariro yu̶hu̶ sehere mu̶ bautisachu̶ noaboa. Mu̶hu̶re bautisaboriro jieraja yu̶hu̶ —ni yu̶htimaha João Jesure. 15 Jesu sehe õ sehe ni yu̶htiha tirore: —Yu̶hu̶re bautisasiniga. Õ sehe yoana, Cohamacu̶ to dutiriro seheta sohtori tina nija mari —niha Jesu. To ã nichu̶ tu̶horo: —Jai —ni yu̶htiha João. 16 Ã ni tuhsu̶, Jesure bautisaha. To bautisa tuhsu̶chu̶ Jesu diapu̶ ducuriro maja su̶ru̶cu̶ su̶ha. To maja su̶ru̶cu̶ su̶chu̶ta, mu̶ano parĩ mu̶aha. Cohamacu̶ to Espíritu buja yoaro sehe tiro bui to duji tachu̶ ñu̶ha. 17 To ã duji tachu̶ mu̶anopu̶ durucuro coa taha: —Ahriro yu̶ macu̶ yu̶ cahĩriro jira. Tiro mehne tuaro wahcheja —nino coa taha mu̶anopu̶.

Mateo 4

1 Ã yoa Espíritu Santo sehe Jesure masa marienopu̶ naaha, tópu̶ watĩno tirore ñaare to yoa duti ñu̶hto sehe. 2 Tópu̶ su̶ro cuarenta dachori waro chu̶ro marieno jiha Jesu. Ã jiro ju̶ca baaha. 3 Ju̶ca to baachu̶ ñu̶no watĩno sehe tiro cahapu̶ su̶ro, õ sehe niha: —Mu̶hu̶ Cohamacu̶ macu̶no jicu̶, ahri tãa pocare chu̶a dojomehnega —nimaha tiro Jesure. 4 Jesu õ sehe ni yu̶htiha: —Yoaeraja. Cohamacu̶ yare ti joari pũi õ sehe nina: “Masare chu̶a mehne dihta catieraro cahmana. Jipihtia Cohamacu̶ to ya yahua mehne jiro cahmana”, nina Cohamacu̶ —ni yu̶htiha Jesu watĩnore. 5 To ã ni yu̶htiri baharo watĩno sehe Jerusalẽpu̶ “Cohamacu̶ ya maca”, ti niri macapu̶ Jesure naaha. Tópu̶ na su̶ro, Cohamacu̶ ya wu̶hu̶ bui Jesure na su̶ha tiro. 6 Na su̶ tuhsu̶, tirore õ sehe nimaha: —Cohamacu̶ yare ti joari pũ õ sehe nina: “Cohamacu̶ to anjoare mu̶hu̶re ñu̶ wihbo dutirohca. Ã jia tina sehe mu̶hu̶re ñu̶ wihboahca, ‘Tãcapu̶ pu̶ha tu mu̶ari’ nia”, nina ti joari pũ. To ã niri potocã jichu̶ mu̶hu̶ Cohamacu̶ macu̶no jicu̶ yahpapu̶ pju bora ñoñu̶ju̶ta yu̶hu̶re. Mu̶hu̶re tina ti yoadohochu̶ ñoñu̶ju̶ta yu̶hu̶re —nimaha watĩno. 7 Jesu pju bora ño duaeraro õ sehe ni yu̶htiha: —Cohamacu̶ yare ti joari pũ õ sehe nina: “Mu̶sa pu̶htoro Cohamacu̶ to niri cjirire ‘¿Potocã tjijari?’ ni masi duana Cohamacu̶re yoa ño duti macaena tjiga”, nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi —niha Jesu. 8 To ã ni yu̶htiri baharo mu̶a yu̶hdu̶du̶ tũ̶cu̶pu̶ Jesure na mu̶jaha watĩno tjoa. Tu̶ buipu̶ mu̶ja pja su̶, jipihtia macarine ñoroca boroha Jesure. Ti cju̶aa cũ̶hu̶re ñoha. 9 Ã ñono Jesure õ sehe nimaha: —Yu̶hu̶re na tuhcua caha su̶, ño payoga mu̶hu̶. Mu̶ ã yoachu̶ jipihtia ahri macarine mu̶hu̶re waihtja —ni yahumaha watĩno. 10 To ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yu̶htiha: —Satana, wahaga mu̶hu̶. Õ sehe nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi: “Mu̶ pu̶htoro Cohamacu̶ dihtare ño payoga. To ya dutia dihtare yoaga”, nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi —niha Jesu watĩnore. 11 To ã nichu̶ tu̶horo watĩno wahaa wahaha. To wahari baharo anjoa sehe wihi, Jesure yoadohoa tirore chu̶a waha. 12 Ã yoa Joãore peresu ti yoachu̶ tu̶horo, wahaa wahaha Jesu. Waha, Galilea yahpapu̶ su̶ha. 13 Tói jiri macapu̶ Nazarepu̶ waha, yu̶hdu̶ wahcã, Capernau wama tiri macapu̶ su̶ha. Galilea wama tiri bu̶cu̶pariro du̶htu̶ cahai jira Capernau. Tí maca Zebulõ yahpa cahai, Neftalí yahpa cahai jire Capernau. Tópu̶ su̶, jiha Jesu. 14 Ãta yoaha Jesu panopu̶ macariro Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro Isaia cjiro to ni joariro seheta. Õ sehe ni joaa tiha: 15 “Zebulõ yahpa cahai, Neftalí yahpa cahai, bu̶cu̶pariropu̶ waharoi, Jordão pa bu̶hu̶sehe coapu̶ Galilea yahpa jira. Tí yahpa judio masa jieraina ya yahpa jira. 16 Tó macaina Cohamacu̶ yare noaare masierara. Ã masierapahta noarirore ñu̶apu̶ masiahca. Tina sehe Cohamacu̶re ne masierara. Ã jia pichacapu̶ wahaborina jimaha. Ã jiro cũ̶iro tinare Cohamacu̶ yare masichu̶ yoarohca”, ni joaha Isaia cjiro. 17 Tópu̶ jiro, Cohamacu̶ yare yahu du̶caha Jesu: —Mu̶sa ñaare tu̶hotumari cjirire duhu, noaa sehere tu̶hotu cohtota, Cohamacu̶reta macaga mu̶sa. Mu̶ano macariro Cohamacu̶ jipihtina bui pu̶htoro to su̶ho jihto mahanocã du̶hsara —ni yahu du̶caha tiro. 18 Ã yoa Galilea wama tiri bu̶cu̶pariro du̶htu̶ cahapu̶ Jesu sito wahcãmahno ñu̶ha Simore, to bahu̶ro Andre mehne. Simota Pedro ti ni pisuriro jiha. Tina sehe wahi wajãina jia, ti wañu̶yucu̶rire doca ño mu̶jaa niha bu̶cu̶pariropu̶. 19 —Yu̶hu̶ mehne macaina cjihti taga mu̶sa. Yu̶hu̶ mehne mu̶sa tachu̶, mu̶sa wahire ñaha cahmachuina mu̶sa jiro seheta, Cohamacu̶ yaina cjihtire masare pji cahmachuina cjihtire yoaihtja mu̶sare. Yu̶hu̶ mehne mu̶sa tachu̶ ã yoahtina cjihtire cũihtja mu̶sare —niha tiro tinare. 20 To ã nichu̶ tu̶hoata ti wañu̶yucu̶rire cũnoca, tiro mehne wahaa wahaha. 21 Ã yoa Jesu tina mehne yu̶hdu̶ wahcã, Santiagore to bahu̶ro João mehne boca su̶ha tjoa. Tina Zebedeo pohna jiha. Ti yaria dohoriai ti pu̶cu̶ro mehne tina cũ̶hu̶ ti wañu̶yucu̶rire cahnoa niha. Tina pu̶arore tiro pjirocaha. 22 To ã pjirocachu̶ tu̶hoa, tina sehe dóihta ti pu̶cu̶rore, dohoria cũ̶hu̶re cũ, Jesu mehne wahaha. 23 Ã yoa jipihtiro Galilea yahpare Jesu buhe tiniha. Judio masa mari buhea wu̶hu̶sepu̶ noaa buheare, mu̶ano macariro pu̶htoro to su̶ho jia tiare buheha. Tinare buhe, dohatiinare noaina wahachu̶ yoaro jipihtia dohatiare cohãha tiro. 24 To ã yoaare tu̶hoa Siria yahpa macaina jipihtiropu̶ tí yahpai jiina tirore masi du̶caha. Ã masia, soro jia dohatia cju̶ainare, tuaro purĩare cju̶ainare, watĩa ti sãanohrinare, ñama yaria mu̶nare dohatiinare, tini masieraina cũ̶hu̶re na su̶ha. Ti ã na su̶chu̶ ñu̶no jipihtina tinare noaina wahachu̶ yoaha Jesu. 25 To ã yoachu̶ ñu̶a, Galilea yahpa macaina, Decapoli wama tiropu̶ jia macari macaina, Jerusalẽ macaina, Judea yahpa macaina, Jordão pa bu̶hu̶sehe coa macaina payu̶ masa tiro mehne wahaha.

Mateo 5

1 Masa payu̶ to cahai ti su̶chu̶ ñu̶no Jesu tũ̶cu̶pu̶ mu̶jaha. Mu̶ja su̶, tói dujiha. Tói to dujichu̶ to buheina sehe tiro cahapu̶ su̶ha. 2 Ti su̶chu̶ ñu̶no õ sehe ni buhe du̶caha: 3 —Ti ñaa tu̶hotumari cjirire duhu, noaa sehere tu̶hotu cohtotaina Cohamacu̶re cahmaina wahcheina jira. Mu̶ano macariro pu̶htoro to su̶ho jiropu̶re wahaahca tina. Mu̶ano macaa ti ya jira. 4 ’Yahco tiina cũ̶hu̶ wahcheina jira. Tinare wahchechu̶ yoarohca mari Pu̶cu̶. 5 ’Painare yu̶hdu̶ru̶ca duaeraina ã jica nieraina wahcheina jira. Cohamacu̶ “Waihtja”, tinare to nirire cju̶aahca tina. 6 ’Cohamacu̶ to dutiro sehe yoa duaina, noaare yoa duaina wahcheina jira. Cohamacu̶ to yoadohochu̶ tina noaare yoa sohtori tiahca. 7 ’Painare pja ñu̶ina wahcheina jira. Ti ã pja ñu̶chu̶ Cohamacu̶ tina cũ̶hu̶re pja ñu̶nohca. 8 ’Ti ñaa buhirire cosanohrina wahcheina jira. Cohamacu̶re ñu̶ahca tina. 9 ’Masare bosaina wahcheina jira. Tinare “Yu̶ pohna jira”, ninohca Cohamacu̶. 10 ’Cohamacu̶ dutiare ti yoari buhiri ti ñano yoanohrina sehe wahcheina jira. Mu̶ano macariro pu̶htoro to su̶ho jiropu̶ to yare cju̶aahca tina. 11 ’Yu̶ yare mu̶sa yoari buhiri paina mu̶sare ti tuhtipachu̶ta wahcheina jira mu̶sa. Mu̶sare ti ñano yoapachu̶ta wahcheina jira mu̶sa. Yu̶ yaina mu̶sa jiri buhiri mu̶sare jipihtia ñaa ti quiti dojomehnepachu̶ta ti mahñopachu̶ta wahcheina jira mu̶sa. 12 Cohamacu̶ yare yahu mu̶htainare mu̶sa pano jiinare tinapu̶reta ñano yoa mu̶htaha. Mu̶sa cũ̶hu̶re ti yoariro sehe ti yoachu̶ wahchega. Noano yajeripohna tiga. Ã jiro mu̶anopu̶ mu̶sa su̶chu̶ pjíro noano yoarohca mu̶sare Cohamacu̶ —ni yahuha Jesu. 13 Ã yoa Jesu õ sehe ni buhe namoha: —Moa wahiquiro dihire to ñano wahaerachu̶ yoaro seheta mu̶sa sehe yu̶ yaina sehe jipihtina painare ñaare ti yoa duaerachu̶ yoara. Wiho mejeta moa sehe ti ñaa wahachu̶ pari turi noaa yoahto basioerara. Tí moa ne noaerara. Ti ã wahachu̶ tí moare cohãno cahmana. Ti ã cohãri baharo tí bui masa tu̶ cũna. Ne yaba cjihti jierara tí moa ti cohõa. (Ti yaba cjihti jieraro seheta jiena tjiga mu̶sa. Cohamacu̶ ya sehere cohãena tjiga) —ni yahuha Jesu. 14 Ã yoa tiro õ sehe ni buhe namoha: —Buhriaro marine to ñu̶chu̶ yoaro seheta mu̶sa sehe yu̶ yaina sehe ahri yahpa macainare Cohamacu̶re masichu̶ yoara. Tũ̶cu̶ bui jiri macare nu̶ohto basioerara. 15 Ã yoa sihãriare masa sihãa, biato docapu̶ nu̶oerara. Tiare sihãriare mu̶anoi duhu payora tí wu̶hu̶ macaina jipihtina ti ñu̶htiare. 16 Õ seheta mu̶sa cũ̶hu̶ buhriaro yoaro sehe jiina jina, noaare yoaga. Mu̶sa ã yoachu̶ ñu̶a masa mari Pu̶cu̶ mu̶ano macarirore ño payo, “Tuariro, noariro jira”, niahca —ni yahuha Jesu. 17 Ã ni tuhsu̶, tinare õ sehe ni yahu namoha: —Ahrire mu̶sa masichu̶ cahmaja yu̶hu̶. Cohamacu̶ to dutiare Moise cjirore to cũrire, to yare yahu mu̶htaina cjiri ti joari cjiri cũ̶hu̶re cohãi tai nierahi. Tí dutiare mu̶sare noano yahu potoi tai nii. Tí dutiare ti quihõno jichu̶ ñoi tai. Ti niriro seheta yoa sohtori tii tai nii. 18 Potocã mu̶sare nii nija. Pihtiri dacho pano jisinichu̶ Cohamacu̶ dutia Moise cjirore to cũrire ne mahanocã baro cohãsi mari. Ahri yahpa, mu̶ano cũ̶hu̶ ti jisinino puro to dutia cũ̶hu̶ jirucuahca. Ã jirucua ti niriro seheta sohtori tirohca. 19 Ã jia tí dutiare cãina yu̶hdu̶ru̶caa, painare tó sehe yu̶hdu̶ru̶ca dutia, mu̶ano macariro pu̶htoro to su̶ho jiropu̶ cahamaca yoaro sehe jiahca. Cũ̶no dutiacã to jipachu̶ta tina yu̶hdu̶ru̶caa, cahamaca yoaro sehe jiahca tina. Paina tí dutiare noano yoaa, painare tí yoaro sehe yoa dutia, mu̶ano macariro pu̶htoro to su̶ho jiropu̶ pu̶htoa yoaro sehe jiahca tina sehe. 20 Mu̶sare niita nija yu̶hu̶. Judio masare buheina, fariseo curua macaina cũ̶hu̶ Cohamacu̶ cahmaare quihõno yoaerara. Tina ti yoariro yu̶hdoro Cohamacu̶ cahmaare yoaga mu̶sa sehe. Mu̶sa ã yoaerana, pu̶htoro Cohamacu̶ to su̶ho jiropu̶re ne su̶si mu̶sa —ni yahuha Jesu. 21 Ã ni tuhsu̶, tinare õ sehe ni yahu namoha: —Panopu̶ macaina õ sehe ni ti yahuri cjirire tu̶hori jimare mu̶sa: “Masare wajãena tjiga. Masare wajãriro ti buhiri dahrehtiro jira”, ti niri cjirire tu̶hori jimare mu̶sa. 22 Ahri ti yahuri yu̶hdo curero mu̶sare ahri sehere yahu namoihtja. To coyeiro mehne susiniriro sehe ti buhiri dahrehtiro jira masu̶nore wajãriro yoaro seheta. To coyeirore tuhtiriro, “Ne tu̶ho masia maerariro jira mu̶hu̶”, niriro buhiri dahre dutiina cahai ti naahtiro jira. “Tu̶ho masierariro jira mu̶hu̶”, to coyeirore nirirore pichacapu̶ wahahto cua yu̶hdu̶ara tirore. 23 ’Mu̶sa coyeiro mu̶sare to ñu̶ tuhtichu̶ õ sehe yoaga. Cohamacu̶ wu̶hu̶pu̶ Cohamacu̶re mu̶sa ño payohto pano, wahiquirore jũ̶ mu̶o, mu̶sa wahto pano õ sehe yoaga. 24 Mu̶sa wahtire duhu cũ, mu̶sa coyeiro cahapu̶ waha, “Pari turi cahmachena tjijihna. Tó purota duhujihna tíre”, niga tirore. Mu̶sa ã niri baharo Cohamacu̶re wa, ño payona wahaga to wu̶hu̶pu̶. 25 ’Pairo mu̶hu̶re to yahusã duachu̶, pu̶htoro masare beseriro cahapu̶ mu̶hu̶re to naa duachu̶, tiro mehne suaro marieno wahaga. Masare beseriro cahapu̶ to na su̶hto pano tiro mehne noano jiga. Mu̶ ã yoachu̶ ñu̶no tiro mu̶hu̶re yahusãeraboca. Mu̶ ã yoaerachu̶ tópu̶re mu̶sa su̶chu̶ tiro sehe mu̶hu̶re masare beserirore yahusãnohca. To ã yahusãchu̶, beseriro sehe peresu yoainapu̶re mu̶hu̶re warohca. Ã jia tina mu̶hu̶re peresu yoaahca. 26 Potocã nii nija mu̶hu̶re. Tópu̶ jisiniihca mu̶hu̶. Pu̶ ti wapa dutirire mu̶hu̶ wapa pahñoipu̶ wijaaihca mu̶hu̶ —ni yahuha Jesu. 27 Õ sehe ni yahu namoha Jesu: —Panopu̶ macainare õ sehe ti ni yahuri cjirire tu̶hori jimare mu̶sa: “Pairo namono mehne ñano yoaena tjiga”, ti niri cjirire tu̶hori jimare mu̶sa. 28 Ahri ti yahuri yu̶hdo curero mu̶sare ahri sehere yahu namoihtja. Numinore ñahaeraparota, cũ̶iro ticorore ñano goa pjaro, ñano wacũ tu̶hoturo ñano yoa tuhsu̶ha ticoro mehne. 29 ’Ã jicu̶ mu̶ capariaca poto bu̶hu̶sehei jiriacã mehne ñano yoacu̶, tiare orewe na mu̶ cohãboriro seheta ti ñaa yoaare duhuga. Tíre duhueracu̶ pichacapu̶ wahaihca. Mu̶ capariacare mu̶ cohãchu̶ tia capariaca dihta butira. Mu̶hu̶ sehere pichacapu̶ mu̶ wahachu̶ ña yu̶hdu̶ara. Ã jicu̶ tí ñaa yoaare duhuga. 30 Ã jicu̶ mu̶ wamomaca poto bu̶hu̶sehei jiri wamomaca mehne ñano yoacu̶, tí wamomacare mu̶ du̶te cohãboriro seheta tí ñaa yoaare duhuga. Tíre duhueracu̶ pichacapu̶ wahaihca. Mu̶ wamomacare mu̶ cohãchu̶ tí wamomaca dihta butira. Mu̶hu̶ sehere pichacapu̶ mu̶ wahachu̶ ña yu̶hdu̶ara. Ã jicu̶ tí ñaa yoaare duhuga —ni yahuha Jesu. 31 Õ sehe ni yahu namoha Jesu: —Panopu̶ ahri cũ̶hu̶re niha: “To namonore cohã duariro to cohãhtore yahuri pũ mehne ticorore cohã masina”, nimaha panopu̶. 32 Ahri ti yahuri yu̶hdo curero mu̶sare ahri sehere yahu namoihtja. To namono pairo mehne ñano yoaeraricoro to jipachu̶ta to manu̶no ticorore cohãboca. To ã cohã daporicoro pairore manu̶ tiro ñano yoaro nica ticoro pairo mehne jiro. To manu̶no ticorore ã cohãno ticorore pairo mehne ñano yoachu̶ yoara. To baharo namo tiriro cũ̶hu̶ ticoro mehne ñano yoaro nina —ni yahuha Jesu. 33 Õ sehe ni yahu namoha Jesu: —Panopu̶ macaina õ sehe ti ni yahuri cjirire tu̶hori jimare mu̶sa: “Mu̶sa niriro seheta yoaga. ‘Cohamacu̶ mehne potocã ã yoaihtja’, mu̶sa niriro seheta yoaga”, ti ni yahuri cjirire tu̶hori jimare mu̶sa. 34 Ahri ti yahuri yu̶hdo curero mu̶sare ahri sehere yahu namoihtja. “Mu̶ano mehne potocã nii nija”, ni mu̶ano mehne wama payo niena tjiga. Mu̶ano sehe Cohamacu̶ mari pu̶htoro to su̶ho jiro jira. Wiho jiro jierara. To ã jichu̶ ñu̶na mu̶ano mehne ã niena tjiga. 35 Ahri yahpa mehne ne wama payo “Potocã nii nija”, niena tjiga. Ahri yahpa Cohamacu̶ ya yahpa jira. To ã jichu̶ ñu̶na ã niena tjiga. “Jerusalẽ mehne potocã nii nija”, ne wama payo niena tjiga. Tuariro mari pu̶htoro ya maca jira Jerusalẽ. Wiho jiri maca jierara. To ã jichu̶ ñu̶na ã niena tjiga. 36 “Yu̶ dapu mehne potocã nii nija”, ni wama payo niena tjiga. Mu̶sa pjoari ti yehsea wahachu̶ yoa masierara mu̶sa. Ti ñia wahachu̶ cũ̶hu̶re yoa masierara mu̶sa. Ã yoa masieraina jina “Yu̶ dapu mehne potocã nii nija”, ni wama payo niena tjiga. 37 “Yoanahtja”, nina wama payoro marieno õ sehe dihta tíre nirucuga. “Yoasi”, nina cũ̶hu̶ wama payoro marieno nirucuga. Mu̶sa wama payo nina, watĩno ñariro to dutiriro seheta yoana nica mu̶sa —ni yahuha Jesu. 38 Õ sehe ni yahu namoha Jesu: —Panopu̶ õ sehe ti ni yahuri cjirire tu̶hori jimare mu̶sa. “Mu̶hu̶re pairo mu̶ capariacare to cjã tihãriro seheta mu̶hu̶ cũ̶hu̶ tirore cjã tihã cahmaga. Mu̶ piriacare to cjã nuhariro seheta mu̶hu̶ cũ̶hu̶ cjã nuha cahmaga”, ti niri cjirire tu̶hori jimare mu̶sa. 39 Ti yahuri yu̶hdo curero ahri sehere yahu namoihtja mu̶sare. Mu̶hu̶re ñano yoarirore ã ñu̶nocahga. Cũ̶ bu̶hu̶sehe mu̶ wahsupure to cjãchu̶, pa bu̶hu̶sehe cũ̶hu̶re cjã dutiga tirore. 40 Pairo buhiri dahre dutirirore mu̶hu̶re to yahusãchu̶, dutiriro sehe mu̶ camisare mu̶hu̶re yahusãrirore wa dutiboca. To ã wa dutichu̶, tirore waga. Mu̶ bui macari suhtiro cũ̶hu̶re wa namoga tirore. 41 Pairo surara paye barore cũ̶ kilómetro mu̶hu̶re to naabasa dutichu̶, pa kilómetrore waha namoga tjoa. 42 Mu̶hu̶re sinirirore waga. Tuhsu̶, pairo mu̶hu̶re to waso dutichu̶ wasoga tirore —ni yahuha Jesu. 43 Õ sehe ni yahu namoha Jesu: —Masa õ sehe nina: “Mu̶sa mehne macainare cahĩga. Ã yoa mu̶sare ñu̶ tuhtiinare ñu̶ tuhti cahmaga tjoa”, ti niri cjirire tu̶ho mu̶htari jimare mu̶sa. 44 Ti yahuri cjiri yu̶hdo curero ahri sehere yahu namoihtja mu̶sare: Mu̶sare ñu̶ tuhtiinare cahĩga. Ã cahĩna tinare noano yoaga. Mu̶sare ñano yoainare ti ya cjihtire Cohamacu̶re sini payoga. 45 Mu̶sa ã yoana mari Pu̶cu̶ mu̶ano macariro pohna jira mu̶sa. Cohamacu̶ sehe cũ̶no potori yoara masare. Ñaina cũ̶hu̶re, noaina cũ̶hu̶re sũ̶ sichu̶ yoara tiro. Tuhsu̶, Cohamacu̶ dutiare yoaina cũ̶hu̶re, yoaeraina cũ̶hu̶re coro tachu̶ yoara tiro. Masare cũ̶no potori to yoariro seheta mu̶sa cũ̶hu̶ yoaga. 46 Mu̶sare cahĩina dihtare mu̶sa cahĩchu̶ tí ne yaba cjihti jierara paina sehere mu̶sa cahĩerachu̶. Pu̶htoa ya cjihtire wapa na cohtaina cũ̶hu̶ tó seheta yoara. Ã jina jipihtinare cahĩga. 47 Mu̶sa coyea dihtare mu̶sa noano piti bocachu̶ tí cũ̶hu̶ ne yaba cjihti jierara paina sehere mu̶sa noano piti bocaerachu̶. Cohamacu̶re masieraina cũ̶hu̶ tó seheta yoara. Ã jina jipihtinare noano piti bocaga. 48 Ñaa marieina jiga mu̶sa. Mu̶sa Pu̶cu̶ mu̶ano macariro to ñaa marieriro to jiriro seheta mu̶sa cũ̶hu̶ ñaa marieina jiga —ni yahuha Jesu.

Mateo 6

1 Pari turi tiro õ sehe ni yahu namoha: —Cohamacu̶ ya cjihtire noaare yoana, “Cohamacu̶ yare yoa pahñoina jija sã”, ni yahuena tjiga painare. Mu̶sa ã ni yahuri buhiri noaare mu̶sa yoari cjiri ne yaba cjihti jierara. Ã jiro Cohamacu̶ mu̶ano macariro noaare mu̶sa yoari wapa mu̶sare ne wasi. 2 Ã jina pjacu̶oinare yoadohona, tíre masare yoa ñoena tjiga. Masa ti ñu̶enoi yoadohoga tinare. Cãina noaa ti yoaare yoa ñohna mahapu̶ jiinare, judio masa mari buhea wu̶hu̶sepu̶ jiina cũ̶hu̶re. Tina mari baharo bu̶hu̶sehei ñano yoa cohtaina jira. Ã yoa ñohna tina, “Noaina jira”, masare ni ñu̶ dutia. Ti ã ni ñu̶chu̶ ã yoa ñoina sehe wahche tuhsu̶re. “Noaina jira” ni, masa ti ño payochu̶ wahche tuhsu̶re tina. Ã jiro Cohamacu̶ sehe ne wahche namochu̶ yoasi tinare. 3 Ã jina pjacu̶oinare yoadohona, masa ti ñu̶enoi yoadohoga tinare. Mu̶sa mehne macaina mehne jina ti ñu̶enoi pjacu̶oinare yoadohoga. 4 Masa ti ñu̶eraropu̶ mu̶sa yoadohopachu̶ta Cohamacu̶ sehe ñu̶na. Ã ñu̶no mu̶sa ã yoari wapa warohca mu̶sare —ni yahuha Jesu. 5 Pari turi tiro õ sehe ni yahu namoha: —Cohamacu̶re sinina, mari baharo bu̶hu̶sehei ñano yoa cohtaina yoaro sehe yoaena tjiga mu̶sa. Judio masa mari buhea wu̶hu̶sepu̶ ducu, mahapu̶ cũ̶hu̶re ducu, Cohamacu̶re sini ñohna tina masare. Ã sini ñoa potocã masa tinare ti ño payochu̶ tí mehne tina wahche tuhsu̶re. 6 Cohamacu̶re sinicu̶ tacu̶, mu̶ ya tahtiapu̶ biha sãaga. Biha sãa, mu̶sa Pu̶cu̶ ñu̶mahnoerarirore siniga. Mu̶sa ã yoachu̶ masa marienoi mu̶sa sinipachu̶ta mu̶sa Pu̶cu̶ mu̶sare tu̶horohca. Ã tu̶horo mu̶sare noano yoarohca tiro. 7 ’Ã jina Cohamacu̶re sinina, tu̶hoturo marieno mu̶sa sinirireta pari turi sini majare tjua mu̶jaena tjiga. Õ seheta yoara Cohamacu̶re masieraina. “Payu̶ durucua mehne Cohamacu̶re sã sinichu̶ tiro sãre tu̶horohca”, ni tu̶hotumana tina. 8 Tina yoaro sehe yoaena tjiga. Mu̶sa sinihto pano mu̶sa Pu̶cu̶ mu̶sa cahmaare masi tuhsu̶ra. 9 Ã jina õ sehe ni sininahca Cohamacu̶re: “Sã Pu̶cu̶, mu̶ano macariro mu̶hu̶ ñaa marieriro ã jirucura. 10 Mipu̶re jipihtina bui pu̶htoro jiga. Mu̶anopu̶ mu̶ dutiro seheta ti yoariro seheta ahri yahpa macaina cũ̶hu̶ yoajaro. 11 Ã jicu̶ dachoripe sã chu̶htire warucuga sãre. 12 Paina sãre ti ñano yoarire sã boja. Ã jicu̶ mu̶hu̶ cũ̶hu̶ sã ñano yoarire boga. 13 Ã jicu̶ sã ñaare yoa duana sã goa pjachu̶ ñu̶cu̶ tíre yoa dutii tjiga. Ã jicu̶ sãre ñaare yoaerachu̶ yoaga. [Mu̶hu̶ sã pu̶htoro tuariro ã jirucuihca. Jipihtina mu̶hu̶re ã ño payorucuahca]”, ni siniga Cohamacu̶re. 14 ’Paina mu̶sare ti ñaa yoarire mu̶sa bochu̶ ñu̶no, mu̶sa Pu̶cu̶ mu̶ano macariro cũ̶hu̶ mu̶sa ñaa yoarire borohca. 15 Wiho mejeta paina mu̶sare ti ñaa yoarire mu̶sa boaerachu̶ mu̶sa Pu̶cu̶ cũ̶hu̶ mu̶sa ñaa yoarire ne bosi —ni yahuha Jesu. 16 Ã jiro tiro tinare õ sehe ni yahu namoha: —Cohamacu̶re ño payona tana chu̶ duhuna bu̶ju̶a witiina yoaro sehe yoa ñoena tjiga. Tó sehe yoara mari baharo bu̶hu̶sehei ñano yoa cohtaina. Tina ti wu̶hdu̶a poca cahyaina yoaro sehe jira. Ti ã jiina jichu̶ ti chu̶ duhuchu̶ ñu̶ masina masa. Potocãta mu̶sare nii nija. Tinare masa ño payochu̶ cahmana tina. Ã jia tinare ti ño payochu̶ ñu̶a tina wahche tuhsu̶re. (Cohamacu̶ sehe tirore ti ño payori wapa tinare wahchechu̶ yoasi. Ã jina tina yoaro sehe yoa ñoena tjiga mu̶sa.) 17 Mu̶sa chu̶ duhuna, mu̶sa pjoarire co mehne wa payo wu̶ha majare payoga. Ã jina mu̶sa wu̶hdu̶a pocare cosaga. 18 Mu̶sa ã yoachu̶ mu̶sa chu̶ duhuchu̶ ñu̶ masisi masa. Mari ñu̶ mahnoerariro Cohamacu̶ dihta mu̶sa chu̶ duhuare ñu̶ masinohca. Mu̶sa sahsero mu̶sa jichu̶ tiro mu̶sa mehne ã jirucura. Ã ñu̶no tiro mu̶sare noano yoarohca tirore mu̶sa ño payori wapa —ni yahuha Jesu. 19 Ã jiro tiro õ sehe ni yahu namoha: —Ahri yahpa macaare na cahmachuena tjiga. Õ macaa baa wahaboca. Ti baaerachu̶ yacariro naboca tíre. To yacaerachu̶ machu̶ tu̶aboca. Ã jia ahri yahpa macaa nu butihto cuara. Ã jina ahri yahpa macaare tuaro cahmaena tjiga. 20 Mu̶ano macaa sehere cahmaga mu̶sa. Mu̶ano macaare machu̶ tu̶a masierara. Tópu̶ mu̶sa cju̶aa ne baaerara. Tópu̶re yacariro na masierara. Ã jina mu̶ano macaare cahmaga mu̶sa. 21 Tópu̶ mu̶sa cju̶aa ti jichu̶, mu̶ano macaare Cohamacu̶ yare tuaro wacũna mu̶sa —ni yahuha Jesu. 22 Ã jiro õ sehe ni yahu namoha tinare: —Sihãria to noano buhriachu̶ mari ñu̶ masino seheta Cohamacu̶ yare tu̶hotuna to yare noano yoa masinahca mu̶sa. Mu̶sa tu̶hoturo seheta yoara mu̶sa. Cohamacu̶ yare tu̶hotuna noaare yoara mu̶sa. 23 To yare tu̶hotuerana ñaare yoara mu̶sa. Mu̶sa ñaa dihtare mu̶sa tu̶hoturucuchu̶ tí ñaa sehe ñabiaa jira —ni yahuha Jesu. 24 Ã jiro tiro õ sehe ni yahu namoha tinare: —Cũ̶iro Cohamacu̶ sehere wacũno, tuabiaro niñeru sehere wacũerara. Niñeru sehere tuabiaro wacũno Cohamacu̶ sehere wacũerara. Niñeru dihtare cahmariro jiro Cohamacu̶re wahchechu̶ yoaerara. Cohamacu̶ cũ̶hu̶re, niñeru cũ̶hu̶re pu̶arore cahma yu̶hdu̶ru̶cahto basioerara mu̶sare —ni yahuha Jesu. 25 Ã jiro tinare õ sehe ni yahu namoha: —Ã jicu̶ mu̶sare nii nija: Mu̶sa chu̶are, sihniare, suhti cũ̶hu̶re pjíro cahya tu̶hotuena tjiga. Mu̶sare bajuamehneno chu̶are chu̶htina cjihti dihtare suhti sãahtina cjihti dihtare Cohamacu̶ yoaeraha mu̶sare. 26 Minichahca perire Cohamacu̶ to ñu̶ wihboare masiga mu̶sa. Tina weseri maeraina jira. Ã yoa chu̶are ti wihboa wu̶hu̶se tinare mariahna. Mu̶sa Pu̶cu̶ mu̶ano macariro sehe tinare ti chu̶htire wara. Minichahca yu̶hdoro mu̶sa sehere cahĩna Cohamacu̶. Ã jiro mu̶sa cũ̶hu̶re ñu̶ wihborohca tiro. 27 Pjíro mu̶sa tu̶hotua mehne cũ̶ hora mu̶sare cati namochu̶ yoa masierara mu̶sa. Ã jiro mu̶sa pjíro tu̶hotua yaba cjihti jierara. 28 ’Ã jina mu̶sa suhti sãahtire pjíro cahya tu̶hotuena tjiga. Macaroca macaa cohori ti cohoare tu̶hotuga. Tí cohori ti basi suhtire yoaerara. Wiho mejeta tí cohori noaa suhti yoaro sehe noaa cohori bajura. 29 Salomo cjiro noaa suhtire sãariro to jipachu̶ta tí cohori sehe tiro yu̶hdoro noabia cohori waro jira. 30 Cohorire noaa cohori yoara Cohamacu̶ sehe. Tí cohori sehe mahaa dachoricã jirucuma ñai boraa wahara. Mahanocã ji, pa dachoi pichacapu̶ jũ̶a wahara. Ti ã jipachu̶ta cohorire noaa cohori jichu̶ yoara Cohamacu̶. Ã jiro Cohamacu̶ cohorire to noaa cohori to yoariro yu̶hdoro mu̶sa cũ̶hu̶re noano yoarohca. Suhtire warohca. Cohamacu̶re mahanocã wacũ tuara mu̶sa. 31 Ã jina mu̶sa chu̶htire, mu̶sa sihnihtire, mu̶sa suhti sãahtire pjíro cahya tu̶hotuena tjiga. 32 Cohamacu̶re cahmaeraina sehe tíre ã macarucua nina. Mu̶sa Pu̶cu̶ mu̶ano macariro jipihtia mu̶sa cahmaare masina. To ã masichu̶ pjíro cahya tu̶hotuena tjiga. 33 Cohamacu̶ mu̶sa pu̶htoro to jihto cjihtore cahma mu̶htaga mu̶sa. Jipihtia paye baro yu̶hdoro tirore cahmaga mu̶sa. Noaare to yoa dutia cũ̶hu̶re cahmaga. Mu̶sa ã yoari baharo Cohamacu̶ sehe mu̶sa cahmaa du̶hsachu̶ warohca. 34 Ã jina ñamichacapu̶re mu̶sa dohse wahahtore pjíro cahya tu̶hotuena tjiga. Mu̶sa ã pjíro cahya tu̶hotuna payu̶biaa jiahca mu̶sa tu̶hotuhto sehe. Micha macaa dihtare mu̶sa tu̶hotuchu̶ tó purota mu̶ su̶rohca —ni yahuha Jesu.

Mateo 7

1 Ã jiro tiro tinare õ sehe ni yahu namoha: —Painare “Ñaina jira”, niena tjiga mu̶sa. Mu̶sa ã nierachu̶ Cohamacu̶ mu̶sare “Ñaina jira”, nisi. 2 Painare “Noano yoaerara”, mu̶sa ni ñu̶riro seheta Cohamacu̶ sehe mu̶sa cũ̶hu̶re ãta ni ñu̶nohca. 3 Mari piti dahre buhechu̶ õ sehe yoaina jira mu̶sa. Mu̶sa coyeiro to capariacapu̶ mahari pohcarocã to sãachu̶ tí pohcarocãre noano ñu̶na mu̶sa. Mu̶sa ya capariaca sehere pjiri pjĩ to jipachu̶ta tí pjĩne ne ñu̶erara mu̶sa. Mahari pohcarocãre mu̶sa ñu̶no seheta mu̶sa coyeiro to ñano yoaa sehere noano ñu̶na mu̶sa. Mu̶sa basi mu̶sa ñaare tuaro yoapanahta tíre masierara mu̶sa, pjiri pjĩne mu̶sa ñu̶eraro seheta. ¿Dohse jiro baro ã jijari mu̶sa? 4 Õ sehe niina jira mu̶sa: “Coyeiro, ñaare yoai nica mu̶hu̶. Ã jicu̶ tíre duhuga”, niina jira mu̶sa. Ã niina jipanahta pjíro ñaare yoara mu̶sa sehe. ¿Dohseana mu̶sa ñaare yoapanahta tíre masierajari mu̶sa? 5 Masa ti baharo bu̶hu̶sehei ñano yoa cohtaina jira mu̶sa ã yoaina. Pjiri pjĩne mu̶sa capariacai jiri pjĩne mu̶sa na mu̶htaboriro seheta mu̶sa ñano yoaa sehere duhu mu̶htaga. Mu̶sa ã yoari baharo mu̶sa coyeiro to ñano yoaare duhuchu̶ yoa masiboca, mahari pohcarocãre mu̶sa naboro seheta. 6 ’Dieya yoaro sehe jiina, yesea yoaro sehe jiina cũ̶hu̶ ñabiainare Cohamacu̶ ya noa yu̶hdu̶are ti ño payoeraare yahuena tjiga tinare. “Tinapu̶ bu̶ju̶pe, ñano ni, mu̶sare ñabiaro yoari”, nina yahuena tjiga tinare —ni yahuha Jesu. 7 Ã jiro tiro tinare õ sehe ni yahu namoha: —Cohamacu̶re siniga mu̶sa. Mu̶sa sinina mu̶sa sinirire ñahanahca. Mu̶sa sinirire bocanahca. Tirore ã sinirucuga mu̶sa. Mu̶sa ã yoachu̶ tiro mu̶sare warohca. 8 Jipihtina Cohamacu̶re siniina naahca. Ã yoa ti sinirire bocaahca. Jipihtina Cohamacu̶re ã sinirucuinare tiro tinare warohca. 9 ’¿Mu̶sa pohna pão curire mu̶sare ti sinichu̶ tãca sehere wabocari mu̶sa tinare? Ne wasi mu̶sa. 10 ¿Mu̶sa pohna wahire mu̶sare ti sinichu̶ agã sehere wabocari mu̶sa tinare? Ne wasi. 11 Mu̶sa ñaina jipanahta mu̶sa pohnare noaare waa tíre mu̶sa. Ã jiro Cohamacu̶ sehe mu̶sa yu̶hdoro noaare wara mu̶sare to pohnare tirore siniinare. Mu̶sa pohnare mu̶sa wariro yu̶hdoro Cohamacu̶ sehe to pohnare wara. 12 ’Paina mu̶sare ti noano yoachu̶ cahmana mu̶sa. Tinare mu̶sa noano yoachu̶ cahmano seheta mu̶sa cũ̶hu̶ noano yoaga tinare. Ti noano yoaerapachu̶ta mu̶sa sehe tinare noano yoaga. Ãta yoa dutira Cohamacu̶ dutia Moise cjirore to cũripu̶ Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri ti joari cjiri cũ̶hu̶ —ni yahuha Jesu. 13 Ã jiro tiro õ sehe ni yahu namoha tinare: —Mu̶anopu̶ Cohamacu̶ cahapu̶ waha duana to yare yoaro cahmana mu̶sare. Ã jina to yare ã yoamacanocaeraro cahmana. Mahari sopacacãpu̶ mu̶sa sãa duachu̶ mijo curera. Tó seheta mijo nina Cohamacu̶ cahapu̶ mu̶sa waha duachu̶. Pichacapu̶ masa ti wahachu̶ mijoerara. Pjiri sopacapu̶ mari sãachu̶ mijoerara. Tí sopacapu̶ masa ti sãaboro seheta pichacapu̶ masa ti wahachu̶ mijoerara. Ã jia payu̶ masa tópu̶ wahaa nina. 14 Cohamacu̶ cahapu̶ mu̶sa waha duachu̶ mijo nina. Mahainacã masa tópu̶ wahaahca. Tópu̶ wahaina jipihtia dachoripe Cohamacu̶ mehne jirucuahca —ni yahuha Jesu. 15 Ã jiro tiro õ sehe ni yahu namoha tinare: —Noano yoaga. “Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina jija”, ni mahñoinare tu̶hoena tjiga mu̶sa. Tina oveja yoaro sehe suaeraina sehe bajumana. Ti tu̶hotuapu̶ ñaina jira tina. 16 Ti ñano yoachu̶ ñu̶na, ñaina ti jichu̶ masinahca mu̶sa. Ti noano yoachu̶ ñu̶na noaina ti jichu̶ masinahca mu̶sa. Agã potacu̶ se tõhorine dicha tierara. Pota tidu̶ cũ̶hu̶ higuera pocare dicha tierara. 17 Noadu̶ yucu̶cu̶ noaare dicha tira. Ñadu̶ sehe ñaare dicha tira. 18 Noadu̶ yucu̶cu̶ ñaare ne dicha tierara. Ã yoa ñadu̶ noaare dicha tierara. 19 Noaare dicha tiera yucu̶re du̶te cohãnoca, pichacapu̶ jũ̶nohca. Ãta yoarohca Cohamacu̶ to cahmaare yoaerainare. 20 Ã jina “Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina jija”, ni mahñoinare õ sehe masinahca. Ti yoarire ñu̶na, mahñoina ti jiare masinahca —ni yahuha Jesu. 21 Ã jiro tiro õ sehe ni yahu namoha tinare: —Payu̶ yu̶hu̶re “Pu̶htoro”, niina jipahta mu̶ano macariro pu̶htoro Cohamacu̶ to su̶ho jiropu̶re wahasi tina. Yu̶ Pu̶cu̶ mu̶ano macariro to cahmaare yoaina dihta pu̶htoro to su̶ho jiropu̶re wahaahca. 22 Pihtiri dacho jichu̶ payu̶ masa õ sehe niahca yu̶hu̶re: “Pu̶htoro, mu̶ yare sã buhehi. Mu̶ wama mehne watĩare cohã wiohi. Ã yoa mu̶ tuaa mehne payu̶ yoa ñohi sã”, yu̶hu̶re niina jiahca. 23 Õ sehe ni yu̶htiihca tinare: “Mu̶sare ne masieraja. Ñaa buhiri tiina jira mu̶sa. Ã jina yu̶ cahai taena tjiga”, ni yu̶htiihca tinare. 24 ’Ã yoa jipihtina ahri yu̶ buherire tu̶horina yu̶ dutiare yoaina, noano tu̶ho masiriro wu̶hu̶ dahreriro yoaro sehe jira tina. Tiro sehe cu̶ãa copari tãa wapapu̶ saha, wu̶hu̶re noano dapo du̶caha. 25 Tí wu̶hu̶re to tuhsu̶ri baharo coro tuaro ta, dia mini yu̶hdu̶a waha, tuaro wihnono wãha. Ã to tuaro wãpachu̶ta tí wu̶hu̶ cu̶ãno tãa wapa bui to dapori wu̶hu̶ jiro ne waha su̶ cahaerara. 26 Ã jia jipihtina yu̶ buherire tu̶hopahta yu̶ dutiare yoaeraina, tu̶ho masierariro wu̶hu̶ dahreriro yoaro sehe jira. Tiro sehe to wu̶hu̶re padu̶ro buicã dapo, noano yoa du̶caeraha. 27 Tí wu̶hu̶re to tuhsu̶ri baharo, coro tuaro ta, dia mini yu̶hdu̶a waha, wihnono tuaro wãha. Ã tuaro wãno tí wu̶hu̶ sehere wãroca cũnocaha. Ã jiro tí wu̶hu̶ tuaro bora su̶ cahaa wahaha —ni yahuha Jesu. 28 To ã ni buhechu̶ tu̶hoa, cu̶aa wahaha masa. 29 “Tiro potocãta pu̶htoro jira. Ã jiro noano masi pahñoriro marine buhera tiro. Mari judio masare buheina yoaro sehe buherara”, ni tu̶hotuha tina.

Mateo 8

1 Jesu tũ̶cu̶pu̶ buhe dujiriro cjiro dujia wahaha. To ã dujiachu̶ ñu̶a masa payu̶ tiro baharo wahaha. 2 To ã wahachu̶ cũ̶iro cami bu̶cu̶ baariro tirore piti boca, na tuhcua caha su̶, tirore siniha: —Pu̶htoro, mu̶hu̶ yu̶hu̶re noariro yoa duacu̶ yoaga —niha. 3 To ã nichu̶ tu̶horo to wamomaca mehne Jesu tirore ña payoha. —Jai, mu̶hu̶re noariro wahachu̶ yoaja —niha Jesu tirore. To ã nichu̶ta tí to cami baari cjiri yati mu̶a wahaha. 4 Ã ni tuhsu̶ Jesu tirore õ sehe niha tjoa: —Yu̶ mu̶hu̶re õ sehe yoarire ne painare yahui tjia. Mu̶ pjacu̶re noari pjacu̶ to waharire sacerdotere ñoi wahaga. Moisere Cohamacu̶ to cũriro seheta sacerdotere minichahcare waga mu̶ yu̶hdu̶rire ti noano masihto sehe —niha Jesu. 5 Tó baharo Jesu Capernau wama tiri macapu̶ to su̶chu̶ cien surara pu̶htoro to cahai su̶, tirore tuaro õ sehe ni siniha: 6 —Pu̶htoro, yu̶hu̶re dahra cohtariro pjacu̶ bu̶hariro jiro waha masieratjiãhno tirore tuaro purĩchu̶ yu̶ wu̶hu̶pu̶ coãhre tiro —niha tiro Jesure. 7 To ã nichu̶, Jesu “Jai”, ni yu̶htiha: —Tirore to dohatiare yu̶hdu̶chu̶ yoai wahaihtja —niha Jesu. 8 To ã nichu̶ õ sehe niha surara pu̶htoro: —Pu̶htoro, noanohca. Tai tjia. Yu̶ yu̶hdoro noa yu̶hdu̶ariro jira mu̶hu̶. Ya wu̶hu̶i mu̶hu̶re sãa ta dutiboriro jieraja yu̶hu̶. Mu̶ masia mehne noariro wahachu̶ yoaga tirore. Mu̶ ã yoachu̶ yu̶ yu̶hu̶re dahra cohtariro noariro waharohca. Yu̶hu̶re yu̶ bui jiina paina pu̶htoa dutira. Yu̶hu̶ cũ̶hu̶ surarare dutija. Cũ̶irore “Wahaga”, yu̶ nichu̶ tiro wahara. Pairore “Taga”, yu̶ nichu̶ tiro tara. Yu̶hu̶re dahra cohtarirore “Ahrire yoaga”, yu̶ nichu̶ tíre yoara. (Mu̶hu̶ cũ̶hu̶ dutirirota jira. Ã jiro mu̶ dutiro seheta tiro dohatiriro yu̶hdu̶rohca) —niha tiro. 10 To ã nichu̶ tu̶ho cu̶aa waharo payu̶ masa tiro mehne jiinare õ sehe niha Jesu: —Potocãta mu̶sare niita nija. Ahriro surara pu̶htoro Israe masu̶no jierariro Cohamacu̶re tuaro wacũ tuara. Tirore dahra cohtarirore yu̶ noariro wahachu̶ yoahtire masi tuhsu̶ha. Ne Israe masare ahriro yoaro sehe jiinare ñu̶erasinija. 11 Mu̶sare niita nija. Payu̶ ahriro yoaro sehe Cohamacu̶re wacũ tuaina jipihtiro macaina mu̶ano macariro pu̶htoro to su̶ho jiropu̶ su̶a, tópu̶ jiina mehne chu̶ahca. Abrahã, Isaa, Jacobo mehne chu̶ahca tina. 12 Masa paina sehe pu̶htoro Cohamacu̶ to su̶ho jiropu̶ wahaborina ti jipachu̶ta ñanopu̶ nahitianopu̶ cohãnocanohca tinare. Tópu̶ to cohãrina tuaro tii, cahyaa mehne bahca dihoahca —ni yahuha Jesu. 13 Tíre ã ni tuhsu̶, surara pu̶htorore õ sehe niha: —Tjuahga mu̶ ya wu̶hu̶pu̶. Mu̶hu̶re dahra cohtariro yu̶hdu̶rohca. “Potocãta yu̶hdu̶rohca”, ni mu̶ tu̶hoturiro seheta yu̶hdu̶rohca —niha Jesu. To ã nino watoihta tirore dahra cohtariro sehe noa tuhsu̶ha. 14 Baharo Jesu Pedro ya wu̶hu̶pu̶ su̶, Pedro marechono dohatichu̶ ñu̶ha tiro. Juaro tichu̶ cama bui coãha ticoro. 15 To ã jichu̶ ñu̶tjiãhno to wamomacare ña payoha. To ã ña payochu̶ta juaro surua wahaha. Suruchu̶ tu̶hoturo ticoro sehe wahcãru̶ca, tinare chu̶are payoha. 16 Ã yoa ñamichahapu̶ payu̶ watĩa ti sãanohrinare masa na wihiha Jesu cahapu̶. Ti ã na wihichu̶ ñu̶no cũ̶ tahata to waha dutichu̶ watĩa wahaa wahaha. Tuhsu̶, jipihtina dohatiina ti na su̶rinare ti dohatiare cohã pahñoha Jesu. Ã jia noaa wahaha tina. 17 Ãta yoaha tiro panopu̶ macariro Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro Isaia cjiro to niriro seheta. Õ sehe ni joaa tiha: “Mari dohatiare yu̶hdonocanohca tiro. Mari duti tiare cohãnocanohca”, ni joaa tiha Isaia cjiro Jesure. 18 Jesu payu̶ masa to cahai ti jichu̶ ñu̶no: —Sie coapu̶ basa pahãjihna —niha. 19 Ti pahãhto pano judio masare buheriro Jesu cahapu̶ su̶, õ sehe niha: —Buheriro, mu̶hu̶ mehne waha duaja nohoi mu̶ waharoi —niha. 20 Jesu õ sehe ni yu̶htiha: —Cãina macaroca macaina wahiquina ti copari cju̶ara. Minichahca cũ̶hu̶ ti suhti cju̶ara. Yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro sehe yu̶ carĩri wu̶hu̶ maeraja. (Ã jina yu̶hu̶ mehne tana ñano yu̶hdu̶nahca mu̶sa) —ni yu̶htiha Jesu. 21 Ã yoa pairo Jesu buheriro õ sehe niha: —Pu̶htoro, yu̶ pu̶cu̶ to yariachu̶ yasinii wahaihtja. Ã ya tuhsu̶i pinihta mu̶hu̶ mehne wahaihtja —niha tiro Jesure. 22 Jesu õ sehe ni yu̶htiha: —Yu̶hu̶re cahmaeraina yariaina yoaro seheta jira. Tina sehe yariainare yajaro. Ã jicu̶ mu̶hu̶ sehe yu̶hu̶ mehne macariro cjihto taga —niha tiro. 23 Ã ni tuhsu̶ Jesu to jiriapu̶ dohoriapu̶ samuha. Ã jia to buheina cũ̶hu̶ tiro mehne waha, samuha. 24 Tí bu̶cu̶pariropu̶ ti pahãchu̶ waro wihnono tuaro taha. Ã jia pahcõri dohoriare mionocamaha. Ã wihnono wãpachu̶ta Jesu sehe carĩno niha. 25 To ã wahachu̶ ñu̶a tina tirore wahcõha. Wahcõ õ sehe niha: —Pu̶htoro, yu̶hdoga. Mari mini yariana tana nija —niha tina. 26 Ti ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yu̶htiha: —¿Dohse jiro baro cuimacanocana nijari mu̶sa? Yu̶hu̶re wacũ tuaeraina jira mu̶sa —niha Jesu tinare. Ã ninota wahcãru̶cu̶ su̶, wihnonore pahcõri cũ̶hu̶re “Yu̶su̶a wahaga”, niha. To ã nichu̶ wihnono yu̶hdu̶a wahaha. Ã jia pahcõri cũ̶hu̶ yu̶su̶ boraa wahaha. 27 To ã yoachu̶ ñu̶ cu̶aa, õ sehe niha tina: —¿Cue, dohse jiriro baro masu̶no jijari ahriro? Ahri wihnono, pahcõri cũ̶hu̶ to dutichu̶ yu̶hdu̶ru̶caerara tirore —niha tina. 28 Tinare ã wahari baharo pahã su̶, Gadara macaina ya yahpapu̶ su̶ha. Tópu̶ ti su̶chu̶ pu̶aro mu̶a masa copari watopu̶ jiina Jesure piti bocaha. Tina watĩa ti sãanohorina cuaina jiha. Ã jiro tópu̶ masa ti wahamahnoeno jiha. 29 Tirore piti boca, õ sehe ni sañurucuha: —¿Mu̶hu̶ Cohamacu̶ macu̶no dohse yoai tai tajari mu̶hu̶ sã cahapu̶re? ¿Sãre Cohamacu̶ to buhiri dahrehti pja to jierapachu̶ta sãre buhiri dahrei tai nijari mu̶hu̶? —ni sañurucuha tina. 30 Tó cahai payu̶ yesea maca chu̶a niha. 31 Tinare ñu̶a, watĩa õ sehe niha Jesure: —Sãre cohã wiocu̶ sina yesea cahapu̶ yeseare sãa dutiga sãre —ni siniha watĩa Jesure. 32 —Jai, wahaga —niha Jesu. To ã nichu̶ watĩa pu̶aro masa mehne jirina cjiri waha, yesea ti pjacu̶ripu̶ sãaha. Ã yoa tinare ti sãari baharo, yesea pari cu̶nu̶pu̶ mu̶roca buha, bu̶cu̶pariropu̶ bora ñoja, mini yaria pihtia wahaha. 33 Ti ã wahachu̶ ñu̶a yeseare ñu̶ wihboina sehe cui, mu̶rocaa wahaha. Macapu̶ su̶, yesea ti minirire yahu site pahñoha. Watĩa ti sãanohrinare Jesu to cohã wiori cũ̶hu̶re yahu pahñoha tina. 34 Ã ti yahu siteri baharo tí maca macaina jipihtina Jesure ñu̶a taha. Ã jia tirore ñu̶a, tuaro mehne waha dutiha tirore.

Mateo 9

1 Ã ti waha dutiri baharo Jesu dohoriapu̶ samu, bu̶cu̶pariropu̶ pahã, to bu̶cu̶ari macapu̶ su̶ha. 2 Tópu̶ paina pjacu̶ bu̶harirore to coãri cahsaro mehne yo wu̶a wihiha Jesu cahai: “Jesu ahrirore to dohatiare yu̶hdu̶chu̶ yoarohca”, ni tu̶hotuha tina. Ti ã ni tu̶hotuchu̶ masino dohatirirore õ sehe ni yahuha Jesu: —Macu̶, wahchega mu̶hu̶. Ñano mu̶ buhiri tiare cohã tuhsu̶ja yu̶hu̶ —niha tiro. 3 To ã nichu̶ tu̶hoa cãina mari judio masare buheina õ sehe ni tu̶hotumaha: “Ahriro wiho jiriro ã nino, ‘Cohamacu̶ jija’, nino nina. Ã nino Cohamacu̶re ñano nino nina”, ni tu̶hotumaha tina. 4 Ti ã ni tu̶hotuchu̶ masino, õ sehe niha Jesu: —¿Dohseana ã ñano tu̶hotujari mu̶sa? 5 “Ñano mu̶ buhiri tiare cohã tuhsu̶ja”, yu̶ nichu̶, “Mahñoriro jira”, nina mu̶sa noano masierapanahta. “Wahcãru̶ca, wahaga”, yu̶ nichu̶ yu̶ niri potocã jia jichu̶ dóihta mu̶sa masinahca. 6 Yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro ahri yahpai masa ti ñano buhiri tiare cohã masija yu̶hu̶. Masa ti ñano buhiri tiare cohãhtiro cjihtore cũre Cohamacu̶ yu̶hu̶re. Yu̶ ã cohãrire mu̶sa masihto sehe õ seheta yoa ñoihtja mu̶sa ñu̶hti cjihtire —niha Jesu. Tinare ã ninota, pjacu̶ bu̶harirore õ sehe niha: —Wahcãru̶caga. Mu̶ coãri cahsarore na wahcãga mu̶ ya wu̶hu̶pu̶ —niha tirore. 7 To ã nichu̶ tu̶horo pjacu̶ bu̶hariro wahcãru̶cu̶ su̶, to ya wu̶hu̶pu̶ tjuaa wahaha. 8 Masa to ã wahachu̶ ñu̶a cuiha. Ã yoa Jesure Cohamacu̶ to tuare to wachu̶ ñu̶a masa Cohamacu̶re ño payo, noano durucuha. 9 Ti ã yoari baharo Jesu tópu̶ jiriro ta, yu̶hu̶re Mateore boca wihire. Pu̶htoa ya cjihtire masare wapa na cohtariro jimai. Ã jicu̶ tí pjare yu̶ dahrari tahtiapu̶ dujii. Tói yu̶ dujichu̶ ñu̶no õ sehe nire yu̶hu̶re: —Yu̶hu̶ mehne macariro cjihto taga mu̶hu̶ —nire Jesu yu̶hu̶re. To ã nichu̶ tu̶hocu̶ wahcãru̶ca tiro mehne wahai. 10 Baharo ya wu̶hu̶pu̶ Jesu cũ̶hu̶ chu̶a tare. Payu̶ pu̶htoa ya cjihtire wapa na cohtaina, “Ñano yoaina”, ti niina cũ̶hu̶ sã mehneta chu̶re. 11 Tina mehne sã chu̶chu̶ ñu̶a, fariseo curua macaina sãre Jesu buheinare õ sehe nire: —¿Dohsearo mu̶sare buheriro wapa na cohtaina mehne, ñano yoaina mehne chu̶jari? —nire tina sãre to buheinare. 12 Ti ã nichu̶ tu̶horo Jesu sehe piti dahre buhea mehne yu̶htire: —Dohatieraina duhturure macaerara. Dohatiina dihta duhturure macana. Ñaare yoaina dohatiina yoaro sehe jira. Ã jicu̶ ñaare yoaina dihtare ti ñaare ti tu̶hotumari cjirire duhu, noaa sehere ti tu̶hotu cohtotachu̶ yoai tai nii yu̶hu̶. Ti basi “Noaina jija sã”, ni tu̶hotuina barore yahui tai nierahi. Cohamacu̶ to nirire ti joarire masiga mu̶sa. “Wahiquinare mu̶sa wajã, jũ̶ mu̶oa mehne yu̶hu̶re mu̶sa ño payochu̶ cahmaeraja. Painare mu̶sa pja ñu̶chu̶ sehere cahmaja”, ni joaha. Ahri to joari to dohse niare masiga mu̶sa. Tíre noano buhe namona wahaga —nire Jesu fariseo curua macainare. 14 Baharo João masare bautisariro to buheina Jesu cahapu̶ su̶, õ sehe ni siniture: —Sã João buheina sehe Cohamacu̶re ño payona tana, chu̶ duhuja. Fariseo curua macaina cũ̶hu̶ ãta chu̶ duhura. ¿Dohse yoaa mu̶ buheina sehe chu̶ duhuerajari? —nire tina Jesure. 15 Jesu to tu̶hotua mehne piti dahre buhero taro tinare õ sehe ni yu̶htire: —Õ sehe jira tí: Wamomaca du̶hteropu̶ ti pjirocaina wamomaca du̶hteriro mehne jia, chu̶ duhu masierara. Tó seheta yu̶ buheina cũ̶hu̶ yu̶hu̶ mehne jia, chu̶ duhu masierara. Yu̶hu̶ wamomaca du̶hteriro yoaro sehe jija. Wamomaca du̶hteriro bose nu̶mu̶ to yoachu̶ tiro mehne macaina cahyaa mehne jierara. Ã jia chu̶ duhuina jierara. Yu̶ Pu̶cu̶ Cohamacu̶ yu̶hu̶re to naari baharo pinihtare yu̶ buheina mehne jisi yu̶hu̶. Ã jia tí pjapu̶ta yu̶ buheina cũ̶hu̶ chu̶ duhuahca —ni yu̶htire Jesu. 16 Panopu̶ macaa buhea wahma buhea mehne ti buhe more duachu̶ ñu̶no õ sehe ni namore Jesu tinare piti dahre buhero: —Ne wahma cahsaro suhtiro cahsaro mehne mu̶nano suhtirore sere õno cahmaerara. Ã yoachu̶ wahma cahsaro mari cosari baharo mu̶nano suhtirore waja cahmachu, pjibiaro tu̶hnu̶chu̶ yoara. (Ahri yoaro sehe ni, mu̶na buhea wahma buhea mehne piti dahre buheraro cahmana.) 17 Ã jina ne se co bisia core wahiquiro cahsaro wajuru mehne mu̶na wajuru mehne posaeraro cahmana. Ã yoachu̶ se co bisia pahmoapu̶ mu̶na wajurure tu̶hrẽnocahna. To tu̶hnu̶chu̶ se co cũ̶hu̶, wajuru cũ̶hu̶ cohõa wahara. Ã jina se co wahma core wahma wajurupu̶ posaro cahmana. Ã yoachu̶ se co cohõeraa, wajuru cũ̶hu̶ cohõerara. (Tó seheta wahma buhea mu̶na buhea mehne buhe moreraro cahmana) —ni yahure Jesu tinare. 18 To ã ni yahuro watoi judio masa mari buheri wu̶hu̶ pu̶htoro Jesu cahapu̶ wihire. Wihi, na tuhcua caha su̶, õ sehe nire: —Yu̶ maco yoatapu̶ yariaa wahahre. Ticorore mu̶ wamomacare duhu payoi taga. Mu̶ ã yoachu̶ masanohca —nire tiro Jesure. 19 To ã nichu̶ tu̶horo Jesu wahcãru̶ca tiro mehne wahare. Sã to buheina cũ̶hu̶ wahai. 20 Sã mahai waharucuchu̶ tói numino ã cahã ñu̶rucuricoro Jesu baharo bu̶hu̶sehei ta, to suhtiro sohtoare ñaha ñu̶ha. Doce cu̶hmari waro dachoripe cahã ñu̶rucuricoro jiha. 21 Õ sehe ni tu̶hotuha ticoro ã yoaro: “To suhtirore ñaha ñu̶co, noaricoro wahacohca”, ni tu̶hotuha ticoro. 22 To ã yoachu̶ masino Jesu majareru̶cu̶ su̶, ticorore õ sehe nire: —Maco, wahchega mu̶hu̶. Mu̶ yu̶hu̶re wacũ tuaa mehne noaricoro tjuara mu̶hu̶ mipu̶re —nire tiro. To ã nichu̶ta noaa wahare ticoro. 23 Ã yoa tuhsu̶ Jesu pu̶htoro ya wu̶hu̶pu̶ su̶re. Sãa su̶ro, ñahacaha tiinare teneniaca yoaro sehe jiriare putiinare ñu̶re. Payu̶ masa ti ñano bisichu̶ cũ̶hu̶re tu̶hore tiro. 24 Ti ã nichu̶ tu̶horo masare õ sehe nire: —Wijaahga mu̶sa. Yariaerari jira ticoro. Carĩno nina —nire tinare. To ã nichu̶ tu̶hoa, “Ã nimacanocano nina ahriro”, nia masa bu̶ju̶re tirore. 25 Ã jiro wu̶hu̶ puhichapu̶re masare to wio pahñori baharo yariaricoro cahapu̶ su̶, to wamomacare ñahaha. To ã ñahachu̶ masa caha su̶, wahcãru̶cu̶ su̶ha ticoro. 26 To ã yoarire tu̶hoa, tó macaina masa jipihtina yahu sitere. 27 Ã yoaro Jesu tói jiriro to wahachu̶, pu̶aro capari bajueraina tirore pisu nu̶nu̶ tire: —Davi panamino masare yu̶hdohtiro, sãre pja ñu̶ga mu̶hu̶ —ni sañurucure tina. 28 Ti ã nichu̶ta Jesu pa wu̶hu̶pu̶ sãare. To ã sãachu̶ masia capari bajueraina to cahapu̶ sãa wahare. Ti ã sãa su̶chu̶ ñu̶no tiro sehe siniture tinare: —“Marine ñu̶chu̶ yoarohca tiro”, ¿ni tu̶hotujari mu̶sa yu̶hu̶re? —nire tiro. —Pu̶htoro, ãta ni tu̶hotuja sã —ni yu̶htire tina. 29 Ti ã nichu̶ta ti caparire ña payore. Ã ña payorota õ sehe nire: —Yu̶hu̶re “Ã yoarohca”, mu̶sa ni tu̶hoturiro seheta ã yoaja —nire Jesu. 30 To ã nichu̶ta ti capari sehe noaa wahare. Ã yoa Jesu õ sehe nire tinare: —Ahri yu̶ õ sehe yoarire painare ne yahuena tjiga —nire. 31 To ã nipachu̶ta waha, tói jiinare yahu sitere tina to ã yoarire. 32 Tí wu̶hu̶re ti wijaachu̶ waro cũ̶iro durucuerarirore na tare masa. Watĩno tiro mehne jiriro tirore durucuerachu̶ yoaha. 33 Ti na su̶chu̶ ñu̶no watĩnore Jesu cohã wiore. To ã cohã wiochu̶ watĩno to sãanohriro cjiro sehe durucua wahare. To ã yoachu̶ ñu̶a jipihtina cu̶a pihtiare. —Ne, ahri yahpa Israe yahpapu̶re õ sehe yoaare ñu̶era tihi mari —ni durucure tina ti basi. 34 Fariseo curua macaina sehe soro ni durucure: —Watĩa pu̶htoro to tuaa mehne watĩare cohãna ahriro —ni durucure tina. 35 Ã yoa jipihtia macari tói jia macaricãre, bu̶ju̶a macari cũ̶hu̶re buhe tinino wahare Jesu. Noaa buheare judio masa mari buhea wu̶hu̶sepu̶ buhero wahare tiro. Ã jiro pu̶htoro Cohamacu̶ to su̶ho jihtore yahure. Jipihtia dohatia cũ̶hu̶re tó macainare yu̶hdore tiro. 36 Masa payu̶ ñano yu̶hdu̶ina, pjacu̶oro wahaina ti jichu̶ ñu̶no Jesu tinare pja ñu̶re. Tina oveja pu̶a marieina yoaro sehe ti jichu̶ ñu̶no Jesu tuaro pja ñu̶re tinare. 37 Ã jiro õ sehe nire tiro sãre to buheinare, piti dahre buhero: —Yo payu̶ ti bu̶cu̶a tuhsu̶chu̶ payu̶ jichu̶ dahraa pjíro jira. Wiho mejeta dahraina sehe mahainacã jira. (Tó seheta noaa buheare tu̶hohtina payu̶ jichu̶ pjíro jira mari dahraa. To ã jipachu̶ta mahainacã dahrari masa yoaro seheta noaa buheare buhehtina cũ̶hu̶ mahainacã jira.) 38 Ã jina noaa buheare buhehtinare painare to warocahtore siniga Cohamacu̶re —nire Jesu.

Mateo 10

1 Baharo doce sãre to buheinare Jesu pjiroca, tuaare cũre sãre. Watĩare sã cohã masihti cjihtire jipihtia dohatiare sã cohã masihti cjihtire cũre sãre. 2 Õ sehe wama tii sã Jesu to bese cũrina: Simo jire. Tiroreta Pedro ni pisure Jesu. Simo bahu̶ro Andre cũ̶hu̶ jire. Santiago cũ̶hu̶ to bahu̶ro João mehne jire. Tina Santiago cũ̶hu̶ pu̶cu̶ro Zebedeo wama tire. 3 Felipe, Bartolomé, Toma, yu̶hu̶ Mateo jii sã. Yu̶hu̶ sehe pu̶htoa ya cjihtire masare wapa na cohtariro jimai. Sã mehne pairo Santiago jire. Tiro sehe Alfeo macu̶no jire. Ã jiro Tadeo cũ̶hu̶ jire. 4 Simo cananeo ya curua macariro cjiro, Juda Iscariote cũ̶hu̶ jire. Juda sehe Jesure ñu̶ tuhtiinare ñohtiro jire. 5 Ã yoa sãre doce to buheinare warocaro, “Õ sehe mu̶sa yoanahca”, ni yahu quihõre sãre Jesu: —Judio masa jieraina cahapu̶re wahaena tjiga. Ne Samaria yahpai jia macaripu̶ cũ̶hu̶re wahaena tjiga. 6 Israe yahpa macaina cahapu̶ sehere wahaga. Tina oveja peri wisia wahaina yoaro sehe Cohamacu̶re masieraina jira. 7 “Mu̶ano macariro to su̶ho jihto mahanocã du̶hsara”, ni buhega tinare. 8 Ã jina cami bu̶cu̶ baainare, paye payu̶ soro jia dohatiare cju̶aina cũ̶hu̶re noaina yoaga. Yariainare masoga. Watĩa masare ti sãanohorinare cohã wioga tinare. Mu̶sare ã wanocai nija ahri tuaare. Ã jina mu̶sa cũ̶hu̶ yu̶ ã wanocariro seheta masare noaina ã yoanocahga. 9 ’Mu̶sa wahana niñerure ne naaena tjiga. 10 Ne mu̶sa wajure, pu̶aro camisare, pu̶a wahpa dahpo suhtire, mu̶sa tjua yucu̶ cũ̶hu̶re naaena tjiga. Mu̶sa sãano dihtare sãa wahcãga. Paye suhtire naaena tjiga. Mu̶sa buhena waharopu̶ jiina tina sehe mu̶sare mu̶sa puhi cjihtire waahca. Ãta waro cahmana tinare. 11 ’Tí macaripu̶ su̶na, ji coaro mehne carĩnore warirore macaga. Ã jina tí wu̶hu̶ihta tjuasiniga. Pu̶, coã wahanapu̶ wijaahga tí wu̶hu̶re. 12 Ã jina wu̶hu̶pu̶ sãahna, “¿Jimajari mu̶sa?” niga tí wu̶hu̶ macainare. 13 Mu̶sare noano ti cahmachu̶ “Cohamacu̶ mehne noano jiga mu̶sa”, niga tinare. Mu̶sare ti cahmaerachu̶, mu̶sa ã niborire niena tjiga. 14 Ã jina mu̶sare ti cahmaerachu̶, ti tu̶ho duaerachu̶ tí wu̶hu̶re wijaahga. Wijaana, dahpo suhti macaa dihta pohcarire wajã site cũga mu̶sa tinare ti ya buhirire masichu̶ yoana. Tí maca macaina mu̶sare ti cahmaerachu̶ ãta yoaga tina cũ̶hu̶re. 15 Potocã mu̶sare niita nija. Ahri dacho pihtichu̶pu̶re Sodoma macaina, Gomorra macaina cũ̶hu̶ tuaro buhiri tihtinata jira. Ti ã jipachu̶ta tina yu̶hdoro mu̶sare cahmaeraina buhiri tihtina jiahca —ni yahure Jesu. 16 Ã ni tuhsu̶ õ sehe ni namore: —Yu̶hu̶re tu̶hoga mu̶sa. Oveja yoaro sehe jiinare mu̶sare ñaina watoi warocai nija. Tina ñaina macaroca macaina yaya suaina yoaro sehe jira. Ã jina mu̶sa sehe paina wahiquina wacũ masiina yoaro sehe jiga. Ã jiina jipanahta buja yoaro sehe ne suaeraina jiga mu̶sa. 17 Noano yoaga mu̶sa. Masa mu̶sare pu̶htoare waahca. Tuhsu̶ Judio masa mari buhea wu̶hu̶sepu̶ cjãpeahca mu̶sare. 18 Ã jia yu̶ yaina mu̶sa jiri buhiri macari macaina pu̶htoa cahapu̶ ti bui jiina pu̶htoa cahapu̶ cũ̶hu̶re naahca mu̶sare. Ã jina mu̶sare tópu̶ ti naachu̶ tinare judio masa jieraina pu̶htoa cũ̶hu̶re noaa buheare buhenahca mu̶sa. 19 Mu̶sare pu̶htoare ti wachu̶ tinare mu̶sa nihtire “Cue, masieraboca”, ni tu̶hotuena tjiga. Mu̶sare ti sinituchu̶ta mu̶sa nihtire masinahca. Ã masina tinare yahuna mu̶sa tíre mu̶sa mu̶ su̶ro durucuna nisi. Cohamacu̶ sehe mu̶sa Pu̶cu̶ to Espíritu mehne mu̶sare durucuchu̶ yoarohca. 21 ’Tí pjare ti wahmisu̶ma ti bahanare wajã dutia waahca pu̶htoare yu̶ yaina ti jiri buhiri. Ti pu̶cu̶su̶ma ti pohnare wajã dutia waahca pu̶htoare. Ti pohna sehe ti pu̶cu̶su̶mare wajã dutia waahca pu̶htoare. 22 Jipihtina masa sehe yu̶ yaina mu̶sa jiri buhiri mu̶sare ñu̶ tuhtiahca. Ti ã yoapachu̶ta ahri yahpai mu̶sa catisinino puro mu̶sare ti ñano yoarire cũ̶no pjana yu̶hu̶re, yu̶ buhea cũ̶hu̶re duhuerana, yu̶hdu̶nahca mu̶sa. 23 Cũ̶macai mu̶sare ti ñano yoachu̶ pa macapu̶ duhti wahcãga. Potocã mu̶sare niita nija. Israe yahpai jia macarine jipihtia tí macaripu̶ mu̶sa duhti wahcãhto pano, yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro ahri yahpapu̶ tjua taihtja. 24 ’Ne cũ̶iro buheriro tirore yahuriro buipu̶ jierara. Cahamacu̶no cũ̶hu̶ to pu̶htoro bui cure jierara. 25 Ã jiro õ sehe tu̶hoturo cahmana buherirore: “Yu̶hu̶re buheriro yoaro seheta jiihtja”, ni tu̶hoturo cahmana. Cahamacu̶no cũ̶hu̶re ãta ni tu̶hoturo cahmana. “Yu̶ pu̶htoro yoaro seheta jiihtja”, ni tu̶hoturo cahmana. (“To bui jiihtja. Ã jicu̶ yu̶ pu̶htoro to ñano yu̶hdu̶riro seheta ñano yu̶hdu̶si yu̶hu̶ sehe”, ni tu̶hotueraro cahmana.) Yu̶hu̶ sehe wu̶hu̶ pu̶ro yoaro sehe jija. Mu̶sa sehe tí wu̶hu̶i dahraina yoaro sehe jira. Ã jia masa yu̶hu̶re “Beelzebú jira”, ni yahusã, mu̶sa cũ̶hu̶re yu̶ yainare ñano ni durucuahca tina —ni yahure Jesu. 26 Ã ni tuhsu̶ õ sehe ni namore: —Ã jina mu̶sare ñano yoainare cuiena tjiga. Masa ti ya sãari cjirire baharo paina masiahca. Ã jia ti nu̶ori cjiri cũ̶hu̶re paina masiahca. 27 Mu̶sare yaroca yu̶ yahuri cjirire payu̶ masa watoi buhe turiaga mu̶sa. 28 Masu̶nore wajãina to pjacu̶ dihtare wajãna. To yajeripohna yariaerara. Ã jina mu̶sare wajã duainare cuiena tjiga. Cohamacu̶ sehere cuiga. Tiro mu̶sa pjacu̶rire, mu̶sa yajeripohnari cũ̶hu̶re pichacapu̶ cohã masina. Ã jina tiro sehere cui, yu̶htiga mu̶sa. 29 ’Pu̶aro siripia wapa mariahna. Ti ã wapa mariapachu̶ta cũ̶irocãre Cohamacu̶ ne boerara. Cohamacu̶ to dutierachu̶ ne yarierara tirocã. 30 Ã jiro mu̶sa pjoarire ne cũ̶ pjoada du̶hsaro marieno masi pahñona Cohamacu̶. Tó seheta mu̶sa jia tia cũ̶hu̶re masi pahñona Cohamacu̶. Ã masino mu̶sare ñu̶ wihborucura. 31 Siripiare to cahĩno yu̶hdoro, mu̶sa sehere cahĩna Cohamacu̶. Ã jina pjíro tu̶hotuena tjiga mu̶sa —ni yahure Jesu. 32 Ã jiro tinare õ sehe ni yahu namore: —Cũ̶iro “Jesu yairo jija”, masare to ni yahuchu̶ yu̶hu̶ cũ̶hu̶ tirore “Yu̶ yairo jira”, ni yahuihtja yu̶ Pu̶cu̶re mu̶ano macarirore. 33 Wiho mejeta cũ̶iro “Jesu yairo jieraja”, masare to nichu̶ yu̶hu̶ cũ̶hu̶ “Yu̶ yairo jierara tiro”, ni yahuihtja yu̶ Pu̶cu̶re —ni yahure Jesu. 34 Ã ni tuhsu̶ õ sehe ni yahu namore: —¿Dohse ni tu̶hotujari mu̶sa yu̶hu̶re? “Tiro masare to buheri baharo paina tinare ñu̶ tuhtisi”, ¿ni tu̶hotujari mu̶sa? Ã jierara. Masare yu̶ buheri baharo cãina yu̶ yare tu̶hoahca. Paina sehe tinare ñu̶ tuhtiahca. Cũ̶no potori waro jisi masa. 35 Bu̶cu̶na yu̶ buheare ti tu̶hori buhiri ti pohna yu̶ buheare cahmaeraa, tinare ñu̶ tuhtiahca. Bu̶cu̶ numia yu̶ buheare ti tu̶hori buhiri ti pohna numia yu̶ buheare cahmaeraa, tinare ñu̶ tuhtiahca. Ti marechosanumia yu̶ buheare ti tu̶hori buhiri ti macu̶ namosãnumia yu̶ buheare cahmaeraa, tinare ñu̶ tuhtiahca. 36 Ã jia masa ti coyeare ñu̶ tuhtiina jiahca. 37 ’Yu̶hu̶re ti cahĩboriro yu̶hdoro ti pu̶cu̶su̶ma sehere cahĩ yu̶hdu̶ru̶caa yu̶ yaina jisi tina. Yu̶hu̶re ti cahĩboriro yu̶hdoro ti pohna sehere cahĩ yu̶hdu̶ru̶caa yu̶ yaina jisi tina. 38 Ã jia paina crusapu̶ yu̶ yariahto seheta yu̶ yaina ti jiri buhiri ñano yu̶hdu̶ahca tina cũ̶hu̶. Tó sehe ñano yu̶hdu̶ duaeraina yu̶ yaina jisi tina. 39 Masa yu̶hu̶re wacũno marieno ti mu̶ su̶ro yoaa, pichacapu̶ wahaahca tina. Ã jia yu̶ yare ã yoarucua jipihtia dachoripe yu̶hu̶ mehne jirucuahca tina —ni yahure Jesu. 40 Ã ni tuhsu̶ õ sehe ni yahu namore: —Mu̶sare yu̶ yainare cũ̶iro noano cahmano, yu̶hu̶ cũ̶hu̶re cahmano nina tiro. Ã yoa tiro yu̶hu̶re noano cahmariro yu̶hu̶re warocariro cũ̶hu̶re cahmano nina. 41 Ã jiro Cohamacu̶ yare yahuriro wapatarohca. Tirore noano yoarohca Cohamacu̶. Ã jiro to yare yahuriro to jichu̶ ñu̶no pairo tirore noano cahmano, yahuriro yoaro seheta wapatarohca tiro cũ̶hu̶. Ã yoa pairo noano yoariro wapatarohca. Tuhsu̶, noano yoariro to jichu̶ ñu̶no pairo sehe tirore noano cahmano noano yoariro yoaro sehe wapatarohca tiro cũ̶hu̶. 42 Yu̶ yairo cũ̶iro to jichu̶ ñu̶a, wiho jiriro to jipachu̶ta dohse jiina tirore core ti sihõchu̶ mahanocã ti wapachu̶ta potocãta tinare noano yoarohca Cohamacu̶ —ni yahure Jesu.

Mateo 11

1 Sãre to buheinare to ã ni yahuri baharo tó cahai jia macaripu̶ buhero wahare Jesu. 2 Ã yoa to yoarire João peresui jiriro tu̶horocaha. Ã tu̶horo João to buheinare Jesure sinitu ñu̶ dutiro warocaha. 3 Ã jia Jesu cahapu̶ su̶, sinitu ñu̶re tina João buheina. —¿João “Yu̶ baharo pairo tarohca”, to niriro tjijari mu̶hu̶? ¿To niriro mu̶ jierachu̶ pairore cohtanahcari sã? —ni sinitu ñu̶re tina sehe Jesure. 4 Ti ã nichu̶ tu̶horo Jesu õ sehe ni yu̶htire: —Mipu̶re mu̶sa tu̶horire, mu̶sa ñu̶rire Joãore yahuna wahaga: 5 “Capari bajueraina ñu̶na. Tini masieraina tinina. Cami bu̶cu̶ baina noaina wahara. Tu̶ho bocaeraina tu̶hoa wahara. Yariaina masaa wahara. Tina jipihtinare noaina wahachu̶ yoahi yu̶hu̶. Tuhsu̶, pjacu̶oinare noaa buheare yahuja. 6 Yu̶hu̶re tu̶horiro ‘Potocã tjira’, niriro tiro wahcheriro jira” ni, Joãore yahuna wahaga —nire Jesu. 7 João buheina ti wahari baharo, Jesu sehe João to jia tiare yahu du̶care payu̶ masare: —Masa marienopu̶ João cahapu̶ su̶na, tjare wihnono to wãroca cohtotachu̶ yoariro seheta to buheare cohtota mu̶jarirore ñu̶na su̶erare mu̶sa. 8 “Noaa suhti tirirore ñu̶na wahajihna”, nierare mu̶sa João cahapu̶ masa marienopu̶ wahana. Noaa suhti tiina wapa bu̶ju̶are cju̶aina pu̶htoa ya wu̶hu̶sepu̶ jira. 9 Masa marienopu̶ su̶na Cohamacu̶ yare yahu mu̶htarirore ñu̶na su̶re mu̶sa. Potocã tjira. João Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro jira. Paina Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina yu̶hdoro jiriro jira tiro. 10 Panopu̶ Cohamacu̶ yare ti joari pũi Joãore õ sehe ni yahu joaa tiha: “Cohamacu̶ to macu̶nore õ sehe niha: ‘Mu̶ pano mu̶hu̶re yahuyuhtirore warocai nija’, niha”, ni joaa tiha panopu̶re Joãore. 11 Mu̶sare potocã niita nija. Paina jipihtina bui jira João bautisariro. Ahri turupu̶re to ã jipachu̶ta mu̶ano macariro pu̶htoro to su̶ho jiropu̶re jipihtina docapu̶ jiriro pinihta João bui jira. 12 ’João masare bautisariro to buhe, bautisa du̶cachu̶ payu̶ masa mu̶ano macariro pu̶htoro to su̶ho jirore pihtichu̶ yoa duaa, ti mu̶ su̶ro cahmache, tíre yoa duamana. 13 Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina ti joari cjirire, Cohamacu̶ Moise cjirore to cũri cjiripu̶ cũ̶hu̶re buhena pu̶htoro Cohamacu̶ to su̶ho jihtore masija mari. João cũ̶hu̶ tíreta yahure. 14 “Elia tarohca”, panopu̶ ti niriro cjirota jira João sehe. Panopu̶ macaina ti nirire “Potocã tjira”, ni duana João ti ã niriro cjiro to jichu̶ masinahca mu̶sa. 15 Noano tu̶hoga mu̶sa ahrire. 16 ’¿Mipu̶ macaina masa yabaina yoaro sehe jijari tina, mu̶sa tu̶hotuchu̶? Tina macanacã yoaro sehe jira. Paina ti cahmano sehe ti yoaerachu̶ tó wahaerara tinacãre. Pache duaropu̶ pape dujia, õ sehe ni pisurucura tinacã ti basi: 17 “Mu̶sa basahti cjihtire sã putipemahi. ¿Dohseana mu̶sa basaerari sã tíre putipechu̶? Sã tuaro ñahacaha tiipe, sañurucumahi. ¿Mu̶sa sehe dohseana sã mehne tiiperari?” nirucuina yoaro seheta jira mipu̶ macaina cũ̶hu̶. Mipu̶ macaina ti cahmano seheta sã yoaerachu̶ ñu̶a tó wahaerara tinare. 18 Tina yoaro sehe yoana õ sehe yoara mu̶sa mipu̶ macaina. João bautisariro Cohamacu̶re ño payoro taro chu̶ duhuro vinore sihnierare. To ã sihnierachu̶ ñu̶na “Watĩno to sãanohriro, tu̶ho masierariro jira”, nimare mu̶sa tiro sehere. 19 Yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro jicu̶ yu̶hu̶ chu̶, sihnija. Yu̶ ã yoachu̶ ñu̶na õ sehe nina mu̶sa yu̶hu̶ sehere: “Ñu̶ga. Ahriro pjíro chu̶riro, cahariro jira. Wapa na cohtaina, ñano yoaina cũ̶hu̶ ti piti tiriro jira ahriro”, nina mu̶sa yu̶hu̶re. (Ã nina macanacã yoaro sehe durucuina jira mu̶sa. Mu̶sa cahmano sehe sã yoaerachu̶ tó wahaerara mu̶sare. Ne sahsaerara mu̶sa.) Ã masierapanahta sã yoarire ñu̶na, Cohamacu̶ masiare sã cju̶achu̶ masinahca mu̶sa —nire Jesu tinare. 20 Baharo macari macainare tuhtire Jesu. Tí macarine paye macari yu̶hdoro Cohamacu̶ tuaa mehne yoa ñomare tiro. To ã yoa ñopachu̶ta ti ñaare tu̶hotumarire duhuerasinire tina. Ã jiro õ sehe ni tuhtire tinare tiro: 21 —Corazĩ macaina, mu̶sa ñano yu̶hdu̶nahca. Betsaida macaina, mu̶sa cũ̶hu̶ ñano yu̶hdu̶nahca. Mu̶sa ya macaripu̶re Cohamacu̶ tuaa mehne yoa ñomahi. Tiro wama tiri macare, Sidõ wama tiri maca cũ̶hu̶re to tuaa mehne yu̶ yoa ñochu̶ ñu̶a panopu̶ tó macaina sehe ti ñaare cahyaboa. Ã yoaa ti ñaare tu̶hotumari cjirire tu̶hotu cohtotaboa. Cahyaa suhtire sãa, niti pohcare tina bui dahra site payoboa ti ñaa cahyaare ñoa. 22 Mu̶sare niita nija. Buhiri dahrehti dacho jichu̶ Cohamacu̶ Tiro macaina, Sidõ macaina yu̶hdoro ñaina mu̶sa jiri buhiri mu̶sare ñano waro buhiri dahrerohca tiro. 23 Capernau macaina, mu̶sa mu̶ su̶ro mu̶anopu̶ waha duamana. Mu̶sare Cohamacu̶ pichacapu̶ cohãnohca. Mu̶sa ya macapu̶ Cohamacu̶ tuaa mehne yoa ñomahi. Mu̶sa yu̶hu̶re tu̶hoerare. Sodoma wama tiri macare Cohamacu̶ tuaa mehne yu̶ yoa ñochu̶ tí maca sehe mipu̶ jisiniboa. 24 Mu̶sare niita nija. Buhiri dahrehti dacho jichu̶ Cohamacu̶ Sodoma macainare to yoariro yu̶hdoro, mu̶sa sehere mu̶sa ñaa buhiri ñabiaro buhiri dahrerohca —nire Jesu tí macari macainare. 25 Tí pjare õ sehe nire Jesu to Pu̶cu̶ro mehne durucuro: —Yu̶ Pu̶cu̶, mu̶hu̶ mu̶ano macaina bui pu̶htoro, ahri yahpa macaina bui pu̶htoro jira. Ahri mu̶ buheare “Noano masiina jija sã”, niinare masichu̶ yoaerare mu̶hu̶. Buhe pahñoeraina sehere mu̶ yare masichu̶ yoare mu̶hu̶. Mu̶ ã yoachu̶, “Noana”, nija yu̶hu̶ mu̶hu̶re. 26 Ã tjira. Tina sehere ti masichu̶ cahmare mu̶hu̶ —nire Jesu to Pu̶cu̶rore. 27 Ã ni tuhsu̶, masare õ sehe ni yahu namore: —Yu̶ Pu̶cu̶ jipihtiare yu̶hu̶re ware. Tiro dihta yu̶hu̶re noano masina. Ã jina sã dihta yu̶hu̶ yu̶ masi dutiina mehne yu̶ Pu̶cu̶re masija sã. 28 Mu̶sa ñano buhiri tia nu̶cu̶a yoaro sehe jira. Nu̶cu̶are mu̶na mu̶sa tahrĩno seheta ñano buhiri tiare pumea wahara mu̶sa. Ã pumeina jina yu̶hu̶re cahmaga mu̶sa. Mu̶sare sochu̶ yoaihtja. Mu̶sa ñaa yoaare duhuchu̶ yoaihtja. 29 Yu̶ dutiare yoaga. Yu̶ yare noano masiga. Yu̶hu̶ niji siaro yoariro jija. Yu̶ ã jiriro jichu̶ yu̶ yare noano masiga mu̶sa. Ã yoa yu̶hu̶ mehne soga mu̶sa. Ã sona noano yajeripohna tinahca mu̶sa. 30 Yu̶ yare mu̶sa yoachu̶ mijoerara. Ã yoa mu̶sa mu̶ri cjiri ti nu̶cu̶eraro seheta yu̶hu̶ sehe mu̶sa bihoro purota yoa dutija mu̶sare —nire Jesu.

Mateo 12

1 Mahanocã to ã ni buheri baharo Sabado jichu̶ sã Jesu mehne trigo wesepu̶ su̶i. Sã to buheina ju̶ca baana, trigo parorire paha, chu̶ tuhsu̶ yu̶hdu̶ wahcãi sã. 2 Sã ã yoachu̶ ñu̶a, fariseo curua macaina Jesure õ sehe nire: —Tu̶hosiniga sãre. ¿Dohse yoa tina Sabado mari sori nu̶mu̶ to jipachu̶ta dahrajari, trigo parorire ã pahaa? Mari dutiare yu̶hdu̶ru̶caa nina —nire tina. 3 Jesu yu̶htire. “Yu̶ buheina yu̶hdu̶ru̶caa nierare”, ni yahuro taro õ sehe ni yu̶htire: —Davi cjiro tiro mehne macaina mehne ju̶ca baaro Cohamacu̶ wu̶hu̶pu̶ sãa, Cohamacu̶ ya pãore chu̶ha. Tí pãore sacerdotea dihtare chu̶ dutira. Cohamacu̶ dutiare ti joari pũ painare tí pãore chu̶ dutierara. ¿Davi cũ̶hu̶ tíre ti yoari cjirire Cohamacu̶ joari pũpu̶ buherari mu̶sa? (Tí pãore chu̶ro Cohamacu̶re yu̶hdu̶ru̶caro nieraha. Michare ahri yaparire chu̶a yu̶ buheina cũ̶hu̶ Cohamacu̶re yu̶hdu̶ru̶caa nierara.) 5 Ã yoa Cohamacu̶ wu̶hu̶i dahraina sacerdotea ne soerara mari soa nu̶mu̶rine. Ã soerapahta Cohamacu̶ dutiare yu̶hdu̶ru̶caina jierara. ¿Tíre buherari mu̶sa Cohamacu̶ Moise cjirore to cũri pũi? 6 Mu̶sare niita nija. Cohamacu̶ wu̶hu̶re ño payona tí wu̶hu̶i dahraina ti soerachu̶ ñu̶panahta “Noanohca”, nina mu̶sa. Tí wu̶hu̶ yu̶hdoro yu̶hu̶ sehere ño payoro cahmana. 7 Cohamacu̶ yare ti joari pũ õ sehe nina: “Wahiquinare wajã, jũ̶ mu̶oa mehne yu̶hu̶re mu̶sa ño payochu̶ cahmaeraja. Painare mu̶sa pja ñu̶chu̶ sehere cahmaja yu̶hu̶”, nina to yare ti joari pũ. To ã nirire mu̶sa noano tu̶hona yu̶ buheinare tuhtieraboa mu̶sa. Tina tíre chu̶a yu̶hdu̶ru̶caa nierare. Ã jina tinare tuhtieraboa mu̶sa. 8 Yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro ahri dacho Sabado dachore masa ti yoahtire yahurirota jicu̶ pu̶htoro tjija —nire Jesu fariseo curua macainare. 9 To ã niri baharo waha, judio masa mari buheri wu̶hu̶pu̶ su̶i sã Jesu mehne. 10 Tói wamomaca bu̶hariro jire. Ã jia fariseo curua macaina sehe Jesure yahusãa taa, tirore õ sehe ni siniture: —Sabado dachoi mari sori dachoi masu̶nore noariro yoa dutierara Cohamacu̶. ¿Ã tjijari mu̶ tu̶hotuchu̶? —ni siniture tina. 11 Jesu õ sehe ni yu̶htire tinare: —¿Mu̶sa yairo oveja Sabado jichu̶ copapu̶ to bora sãachu̶ tirore na wioerabocari mu̶sa? Na wionahca mu̶sa. 12 Oveja yu̶hdoro jira masu̶no sehe, Cohamacu̶ to ñu̶chu̶. Ã jiro Sabado jichu̶ masu̶nore yu̶hdochu̶ noa nina —ni yu̶htire Jesu tinare. 13 Ã ni tuhsu̶, wamomaca bu̶harirore õ sehe nire: —Mu̶ wamomacare siõrocaga —nire tiro. To ã nichu̶ bu̶hariro sehe siõroca, noari wamomaca wahare. 14 Ti sori nu̶mu̶i to ã yoachu̶ ñu̶a, fariseo curua macaina waha, ti basi õ sehe niha: —¿Dohse yoa Jesure wajãnahcari mari? —niha tina ti basi. 15 Jesu ti ã nirire masino, wahaa wahare. To ã wahachu̶ payu̶ masa tirore nu̶nu̶ tire. Ti ã nu̶nu̶ tichu̶ ñu̶no tiro sehe jipihtina tina mehne macainare dohatiinare noaina wahachu̶ yoare. 16 Ã yoaro dohatiina cjirire tinare to yu̶hdorire painare yahu dutierare tiro. 17 Ã dohatiinare noaina wahachu̶ yoaro Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro Isaia cjiro panopu̶ to ni joariro seheta yoaro nire Jesu. Õ sehe ni joaa tiha Isaia: 18 “Õ sehe nina Cohamacu̶: ‘Ahriro yu̶ cahamacu̶no jira. Tiro yu̶ beseriro jira. Tirore cahĩja. Ã jicu̶ tiro mehne wahcheja. Yu̶ Espíriture tirore waihtja. Ã jiro yu̶ tuaa mehne jipihtina masare yu̶ buheare yahurohca tiro. 19 Ã yahuro tiro ne purĩno mehne yahusi. Ã yoa niji siaroca yahuriro jiro sañurucusi. Tuhsu̶, maca macari mahai payu̶ masa watoi tiro tuaro sañurucu yahusi. 20 Wu̶ju̶cu̶ o muquearu̶cu̶ su̶chu̶ to nuhnuerachu̶ yoaro seheta masa cũ̶hu̶re niji siaro dero yoarohca tiro. Pjiroca jũ̶ri pichacare to yaeraro seheta masa cũ̶hu̶re noano yoarohca tiro. Ãta yoarucurohca tiro watĩnore to yu̶hdu̶ru̶cahto pano. 21 Ã jia payu̶ masa tirore wacũ tuaahca’, nina Cohamacu̶”, ni joaa tiha Isaia. 22 Cũ̶ dachoi watĩno to cohtotarirore masa na tare Jesu cahapu̶. Tiro sehe watĩno cju̶aro durucu masierare. Tuhsu̶, capari ne ñu̶erare. Ti ã na wihichu̶ ñu̶, noariro wahachu̶ yoare Jesu tirore. To ã yoachu̶ watĩno to cohtotariro cjiro ñu̶, durucure. 23 To ã wahachu̶ ñu̶a, masa ñu̶ cu̶aa wahare. —¿Ahriro Davi cjiro panamino masare yu̶hdohtiro jijari? —nire tina ti basi. 24 Jesu watĩare to cohãrire tu̶hoa fariseo curua macaina õ sehe ni tu̶hoture: —Beelzebú watĩa pu̶htoro to tuaa mehne watĩare cohãna Jesu —ni tu̶hoture tina. 25 Ti ã ni tu̶hotuchu̶ masino, Jesu quiti mehne piti dahre yahure tinare: —Watĩno ya tuaa mehne watĩare cohãi nieraja. Cũ̶ yahpa macaina ti basi cahma wajãa, tí yahpa macaina yaria pihtia wahaboa. Cũ̶ maca macaina ti basi cahmachea tí maca macaina waha pihtia wahaboa. Cũ̶ wu̶hu̶ macaina cũ̶hu̶ ãta wahaboa. 26 Ã jia Beelzebú watĩa pu̶htoro sehe watĩare cohãno, tina watĩa ti basi cahmachea niboa. Ã jia tina cũ̶hu̶ waha pihtia wahaboa. 27 Õ sehe ni yahusãna mu̶sa yu̶hu̶re: “Tiro Beelzebú yoadohoa mehne watĩare cohãna”, ni yahusãna mu̶sa. Mu̶sa mehne macaina cũ̶hu̶ watĩare cohãna. ¿Watĩno to tuaa mehne watĩare cohãjari tina cũ̶hu̶, mu̶sa ñu̶chu̶? Ã cohãerara. Tíre masina mu̶sa. Yu̶hu̶ cũ̶hu̶ watĩno tuaa mehne watĩare cohãeraja. 28 Ã jicu̶ yu̶hu̶ sehe watĩare cohãcu̶ Cohamacu̶ to Espíritu tuaa mehne tinare cohãja. Yu̶ ã cohãchu̶ ñu̶na õ sehe masiga mu̶sa: Cohamacu̶ masa bui pu̶htoro ahri yahpapu̶re ji tuhsu̶ra mipu̶re. 29 ’Õ seheta jira mari piti dahre buhechu̶: Tuariro ya wu̶hu̶pu̶ pairo sãa su̶ yaca masierara. Tuarirore du̶hteraro to ya wu̶hu̶pu̶ sãa su̶ yaca masierara. Tirore to du̶hteri baharo sãa su̶ yaca masina —ni yahure Jesu. (Ã ni yahure watĩnore to yu̶hdu̶ru̶carire yahuro. Watĩno tuariro to jipachu̶ta Jesu tirore yu̶hdu̶ru̶cara watĩare cohãno.) Ã ni tuhsu̶ õ sehe ni yahu namore Jesu: 30 —Cũ̶iro yu̶hu̶re cahmaeraro, yu̶hu̶re ñu̶ tuhtiriro jira. Cũ̶iro yu̶hu̶re yoadohoeraro, yu̶hu̶re wapu̶ tichu̶ yoaro nina. 31 ’Ã jicu̶ mu̶sare potocã niita nija yu̶hu̶. Jipihtia ñaare masa ti yoachu̶ ti durucuchu̶ cũ̶hu̶re Cohamacu̶ bo masina. Ã boparota Espíritu Santore ti ñano ni durucuchu̶ tí pinine ne bosi. 32 Yu̶hu̶re masu̶no Cohamacu̶ warocarirore yu̶hu̶re ti ñano ni durucurire bo masina Cohamacu̶. Espíritu Santo sehere ti ñano ni durucurire ne bosi Cohamacu̶. Mipu̶re, pihtiri dacho baharopu̶ cũ̶hu̶re ti ã niri cjirire bosi tiro —ni buhere Jesu tinare. 33 Ã ni buhe tuhsu̶, piti dahre buhero õ sehe ni yahu namore tinare: —Noadu̶ yucu̶cu̶ noaare dicha tira. Ñaadu̶ yucu̶cu̶ ñaare dicha tira. Yucu̶cu̶ dichare masina “Tu̶ dichata jira”, ni masija mari. (Mari ã masino seheta masa ti durucuare tu̶hona ti jia tiare masija mari.) 34 Agãa ñima tiina yoaro sehe ñaina jira mu̶sa. Mu̶sa ñaina jina, noaare ni masierara mu̶sa. Mari wacũapu̶ mari tu̶hoturiro seheta mari du̶seroi wijara. 35 Noariro noaare tu̶hotura. Ã jiro noaare durucura. Ñariro ñaare tu̶hotura. Ã jiro ñaare durucura. 36 Mu̶sare niita nija. Noano tu̶hotu durucuina jiga mu̶sa. Noano durucuerana, buhiri dahrehti dacho jichu̶ mu̶sa ã nimacanocarire Cohamacu̶re yahu yu̶hdu̶nahca. 37 Quihõno mu̶sa durucurire masino “Noaina jira”, ninohca Cohamacu̶. Tuhsu̶, ñano mu̶sa durucurire masino “Ñaina jira”, ninohca tiro —nire Jesu tinare. 38 To ã niri baharo mari judio masare buheina, fariseo curua macaina cũ̶hu̶ tirore õ sehe nire: —Buheriro, Cohamacu̶ warocariro jicu̶ Cohamacu̶ tuaa mehne yoa ñoga sãre —nimare tina. 39 Jesu õ sehe ni yu̶htire: —Mipu̶ macaina ñaina, Cohamacu̶re cahmaeraina Cohamacu̶ tuaa mehne yu̶ yoa ñochu̶ ñu̶ duamana. Ti ã ñu̶ duapachu̶ta Cohamacu̶ yare yahu mu̶htarirore Jona cjiro panopu̶ macarirore Cohamacu̶ to tuaa mehne to yoari dihtare yoa ñonohca masare. 40 Jona tia dacho waro pjiriro wahi pjaro puhichapu̶ jiha. To ã wahariro seheta yu̶hu̶ cũ̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro tia dacho waro masa copapu̶ jiihca. 41 Nínive macaina sehe Jona Cohamacu̶ yare to yahurire tu̶hoa ti ñaa yoarire cahya, Cohamacu̶ mehne macaina tjuaha. Ã tjuaina jia buhiri dahrehti dacho jichu̶ tina mipu̶ macainare ti ñaare tu̶hotumari cjirire duhuerainare “Ñaina jira”, ni yahusãahca. Jona cjiro tinare Cohamacu̶ yare to yahuchu̶ tu̶hoa noaare cahmaha tina sehe. Ã cahmaa noano yoaa niha mipu̶ macaina yu̶hdoro. Ã jia tina mipu̶ macainare “Ñaina jira”, ni yahusãahca. Mu̶sare niita nija. Mipu̶ mu̶sare yu̶ buhea Jona cjiro to buheri yu̶hdoro jira. 42 Ã yoa buhiri dahrehti dacho jichu̶ pu̶htorocoro sur macaricoro panopu̶ macaricoro ducu, mipu̶ macainare “Ñaina jira”, ni yahusãnohca ticoro cũ̶hu̶. Ticoro Salomo panopu̶ macariro to masiare tu̶ho duaro yoaropu̶ ahri yahpa pa bu̶hu̶sehepu̶ jiricoro Salomore tu̶horo taha. Ã yoaro noano yoaro niha mipu̶ macaina yu̶hdoro. Ã jiro ticoro “Ñaina jira”, ni yahusãanohca mipu̶ macainare. Mu̶sare niita nija. Mipu̶ mu̶sare yu̶ buhea to buheri yu̶hdoro jira —nire Jesu tinare. 43 Ã ni tuhsu̶, pari turi Jesu to tu̶hotua mehne õ sehe ni piti dahre buhere tinare: —Watĩno masu̶nore cohtotariro cjiro waha, tiro co marieni yahpai tini, to jihto cjihtore macamaha. 44 Ã bocaeraro, õ sehe ni tu̶hotuha tiro. “Masu̶no yu̶ cohãriro cjiro mehneta pari turi jii wahaihtja”, ni tu̶hotuha tiro. Ã ni tu̶hoturo tiro tjuaa waha, to cohãriro cjiroreta bocaha. Ã to bocachu̶ masu̶no sehe noariro jimaha. 45 Ã jiro watĩno paina siete watĩare to yu̶hdoro ñainare pjiro wahaha. To ã pjichu̶ tina jipihtina tiro mehne jiha. Masu̶no sehe tó pano cũ̶iro watĩno to cohtotariro jiro, ñariro jimaha. Mipu̶ sehere payu̶ watĩa ti cohtotariro jiro, tó pano to jiriro yu̶hdoro ña yu̶hdu̶ariro jiha. Mipu̶ macaina Cohamacu̶re masimarina tirore cohãa, tina cũ̶hu̶ ñaa yu̶hdu̶ina warota wahaahca —nire Jesu tinare. 46 Masare to ã ni durucuro watoi to pocoro to bahana mehne sopacai ducu, tiro mehne su̶hu̶du duare. 47 Ã jiro cũ̶iro Jesure õ sehe ni yahure: —Mu̶ poco mu̶ bahana mehne sopacai ducura, mu̶hu̶re su̶hu̶du duaa —nire. 48 To ã nichu̶ tu̶horo tirore yahurirore õ sehe nire Jesu tinare buhero taro: —¿Noa jijari yu̶ poco, yu̶ bahana cũ̶hu̶, mu̶sa ñu̶chu̶? —nire. 49 Ã nino, sãre to buheinare ñuipuro, õ sehe nire: —Ahrina jira yu̶ poco yu̶ bahana yoaro sehe jiina. 50 Tina yu̶ Pu̶cu̶ mu̶ano macariro to cahmaare yoara. Tó sehe yoaina yu̶ bahu̶, yu̶ baho, yu̶ poco yoaro seheta jira —nire Jesu tinare.

Mateo 13

1 Tí dachoihta Jesu wu̶hu̶i jiriro wijaare. Wijaa, bu̶cu̶pariropu̶ waha, bu̶cu̶pariro du̶htu̶ cahai dujire. 2 To ã dujichu̶ ñu̶a payu̶ masa tiro cahapu̶ cahmachu wahpata yu̶hdu̶a, bihsaro yoare Jesure. Ã bihsachu̶ ñu̶no dohoriai samu, tiapu̶ dujire tiro. Masa sehe padu̶roi ducure. 3 Ã jiro payu̶ to tu̶hotua mehne piti dahre yahure tinare buhero taro. Õ sehe nire tiro: —Toari masu̶no toaro, to toaa yaparire doca site cũno wahaha. 4 To ã doca site cũ wahcãchu̶ paye yapari maha du̶htu̶ cahai bora caha su̶ha. Ã bora caha su̶are tí yaparire minichahca duji ta, chu̶nocaha. 5 ’Ã yoa paye yapari sehe tãa wapa buicã bora caha su̶ha. Tãa wapa buicã dihta mariea cureroi dóihta dumaha. 6 Ã duri jipahta, sũ̶ to tuaro sichu̶, nu̶hcori mariaa, ñaia wahaha. 7 Paye yapari sehe tja watoi bora caha su̶ha. Tja sehe dia yu̶hdu̶a waha, toaa sehere wajãnocaha. 8 Paye yapari sehe noari yahpai bora caha su̶ha. Noano dua jia noano dicha tiha. Paye yucu̶ cien yapari, paye yucu̶ sesenta yapari, paye yucu̶ treinta yapari dicha tiha. 9 Ahrire tu̶ho duaina noano tu̶hoga mu̶sa —nire Jesu. 10 To ã niri baharo sã to buheina tiro cahai su̶, sinitui sã tirore: —¿Ne, dohseacu̶ masare quiti mehne piti dahre buhejari mu̶hu̶? —ni sinitui sã. 11 Jesu õ sehe ni yu̶htire: —Mu̶ano macariro masa bui pu̶htoro masare to noano su̶ho jiare panopu̶ macaina ti masierari cjirire mu̶sare yu̶ buheinare masichu̶ yoara Cohamacu̶. Paina sehere ã yoaerara tiro. 12 Ã jiro masiinare masi namochu̶ yoarohca tiro. Ã jia tina sehe noano masiahca. Masieraina sehe mahanocã ti masipachu̶ta tina sehere masierachu̶ yoarohca tiro. 13 Ã jicu̶ quiti mehne buheja. Õ sehe jira. Mipu̶ macaina ñu̶pahta, ñu̶eraina cjiri yoaro sehe tjuara. Ã jia tu̶hopahta masierara. Tíre tu̶hoeraina yoaro sehe jira tina. 14 Ã jiina jia Isaia cjiro panopu̶ macariro to ni joariro seheta yoara tina. Õ sehe ni joaa tiha: “Õ sehe nina Cohamacu̶: ‘Yu̶ yare tu̶honahca mu̶sa. Ã tu̶hopanahta, ne masisi mu̶sa. 15 Mu̶sa dapu bu̶tiina tjuara. Tuhsu̶, mu̶sa cahmo coparire bihara mu̶sa, “Tu̶hori”, nina. Mu̶sa caparire wihmitjiahna mu̶sa, “Ñu̶ri”, nina. Ã yoaerana noano ñu̶na masiboa mu̶sa. Ã yoa tu̶hona, masiboa mu̶sa. Mu̶sa wacũapu̶ noano masiboa. Ã masiina baro jina, mu̶sa tu̶hotumari cjirire tu̶hotu cohtota, yu̶hu̶re macaboa. Mu̶sa ã macachu̶ ñu̶no, yu̶hu̶ sehe mu̶sa buhiri tiare cohãboa’, nina Cohamacu̶”, ni joaha Isaia cjiro. 16 ’Mu̶sa sehe mu̶sa capari mehne ñu̶na, masina. Mu̶sa cahmo mehne tu̶hona, masina. Ã jina wahcheina jira mu̶sa. 17 Mu̶sare niita nija. Mipu̶ mu̶sa ñu̶are mu̶sa tu̶hoare panopu̶ macaina Cohamacu̶ yaina cjiri tuaro ñu̶ duamaha. Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri cũ̶hu̶ tíre tuaro ñu̶ duamaha. Wiho mejeta ne ñu̶eraha. Mipu̶ mu̶sa tu̶hoa cũ̶hu̶re tuaro tu̶ho duamaha tina. Ã masi duapahta tíre masieraha —ni yahure Jesu sãre to buheinare. 18 Baharo Jesu sãre õ sehe ni yahu namore: —Tu̶hoga mu̶sa. Wesere toari masu̶no quitire mu̶sare yahuihtja. Yu̶hu̶re tu̶hona, noano masiga. 19 Doca site cũa yapari noaa buhea yoaro sehe jira. Ã jia maha du̶htu̶ cahai boraa yapari noaa buhea yoaro sehe jira. Masa noaa buheare tu̶hopahta ne masierara. Noaa buheare masa ti tu̶hochu̶ ñu̶no watĩno sehe ta, tí buheare noaa buheare masi dutierara masare. Minichahca tí yaparire ti dota nariro seheta yoara watĩno. 20 Ã yoa tãa wapa buicã boraa yapari noaa buhea yoaro sehe jira. Ã jia masa noaa buheare tu̶ho, wahchea mehne dóihta tíre tu̶ho nana. 21 Ã tu̶ho napahta tãa wapa buicã jia yucu̶ nu̶hcori mariea yucu̶ yoaro seheta ahrina masa cũ̶hu̶ tuaerara. Ã tuaeraa ñano yu̶hdu̶a, yu̶ yaina ti jiri buhiri paina tinare ti ñano yoachu̶ ñu̶a yu̶ ya sehere duhunocahna. Paina tinare ti ñano yoachu̶ tíre cũ̶no pjaeraa, yu̶ yare duhunocahna. 22 Ã yoa tja watoi boraa yapari noaa buhea yoaro sehe jira. Ã jia masa noaa buheare tu̶ho, ahri yahpa macaare pjíro cahya tu̶hotua, niñerure cahĩna. Ti ã yoachu̶ tí sehe noaa buheare du̶catara. Ti ã du̶catachu̶ masa noaa sehere yoaerara. 23 Ã yoa noari yahpai boraa yapari noaa buhea yoaro sehe jira. Masa noaa buheare tu̶hoa, tíre noano masina. Ã masiina jia, Cohamacu̶ to cahmano seheta noaare yoara tina. Cãina pjíro noaare yoara cien yapari dicha tiro seheta. Paina doca curero noaare yoara sesenta yapari dicha tiro seheta. Paina mahanocã noaare yoara treinta yapari dicha tiro seheta —ni yahure Jesu sãre. 24 Ã yoa pari turi to tu̶hotua mehne piti dahre buhere Jesu: —Mu̶ano macariro masa bui pu̶htoro to su̶ho jiro õ sehe jira. Wese pu̶ro to wesepu̶ noaa yaparire to toariro seheta jira mu̶ano macariro masa bui pu̶htoro to su̶ho jiro. 25 Wese pu̶ro jipihtina tiro mehne macaina cũ̶hu̶ ti carĩno watoi tirore ñu̶ tuhtiriro tara. Ã taro trigore ti toariroi tjare toaha. Toa tuhsu̶ wahaa wahaha. 26 Baharo trigo duha. Ã jiro ti dicha tia cahachu̶ waro diaa wahaha. 27 Ã jia wese pu̶rore dahra cohtaina tiro cahapu̶ su̶, yahua: “¿Pu̶htoro, noaa yapari dihtare mu̶ wesere mu̶ toapachu̶ta, dohse yoa tja cũ̶hu̶ diajari tí wesere?”, niha tina. 28 “Yu̶hu̶re ñu̶ tuhtiriro jia tí tjare toaro”, niha wese pu̶ro. “¿Tjare sã curechu̶ cahmajari mu̶hu̶?” nimaha tirore dahra cohtaina. 29 “Tjare curena tjiga, tjare curemahna ‘Trigo sehere cureri’, nina. 30 Trigo tja mehneta bu̶cu̶awahnosinijaro. Dicha ñaini pja jichu̶, trigo dicha nainare õ sehe niihtja: ‘Tjare cure mu̶htaga. Tuhsu̶ mu̶sa curerire jũ̶ga. Baharo trigore pahaga. Paha pahño, tíre yu̶ wihbori wu̶hu̶pu̶ cũga’, niihtja tinare”, niha wese pu̶ro —nire Jesu, quiti mehne yahuro. 31 Ã yoa paye quiti mehne sãre õ sehe ni buhere tjoa: —Mu̶ano macariro masa bui pu̶htoro to su̶ho jiro mostaza yapacã yoaro sehe jira. Tí yapacã mahabiari yapacã jira. 32 Tí yapacãre wesepu̶ to toari baharo, noano dura. Ã jiro pji curedu̶ wahara. Ã wahachu̶ minichahca peri tu̶ du̶pu̶ripu̶ suhti suhara. (Tó seheta mu̶ano macarirore mari pu̶htorore masiina mahainacã ti ji mu̶htapachu̶ta baharopu̶ tina payu̶ wahaahca) —ni yahure Jesu. 33 Ã yoa paye quiti mehne sãre õ sehe ni buhere tjoa: —Mu̶ano macariro masa bui pu̶htoro to su̶ho jiro pão bu̶cu̶aro yoaro sehe jira. Tíre numino cũ̶ wajuru trigo pohcare co mehne noano tíre dahra morena pão bu̶cu̶ahtore. To ã yoachu̶ pão bu̶cu̶aro sehe trigore noano sahseru̶cu̶ su̶ra. (Tó seheta pão bu̶cu̶aro to sahseru̶cu̶ su̶ro seheta mu̶ano macarirore mari pu̶htorore payu̶ masa jipihtiro macaina masiahca) —nire Jesu. 34 Ahri jipihtiare buhero, quiti mehne yahure Jesu. Quiti marieno yahuerare tiro tinare. 35 Ãta yoare tiro Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro cjiro to ni joariro seheta. Õ sehe ni joaa tiha panopu̶: “Quiti mehne yahuihtja. Cohamacu̶ ahri yahpare to bajuamehneri baharo ne masare to yahuerari cjirire yahuihtja”, ni joaa tiha Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro cjiro. 36 Ã yoa masare coha siti, wu̶hu̶pu̶ sãa wahare Jesu. Ã jina sã to buheina tiro cahapu̶ su̶, sinitui sã: —Trigo watoi tja diari quitire yahu pahñoga sãre —nii sã tirore. 37 Jesu õ sehe ni yu̶htire sãre: —Wese pu̶ro noaa yaparire toariro yoaro sehe jija yu̶hu̶. Yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro jija. 38 Wese sehe ahri yahpa yoaro sehe jira. Noaa yapari dua mu̶ano macariro pu̶htoro to su̶ho jiropu̶ jihtina cjihti yoaro sehe jira. Tja sehe watĩno yaina yoaro sehe jira. 39 Wese pu̶rore ñu̶ tuhtiriro tjare toariro watĩno yoaro sehe jira. Tí ñaini pja sehe pihtiri dacho yoaro sehe jira. Ã jia trigore naina anjoa yoaro sehe jira. 40 Tjare ti cure jũ̶riro seheta pihtiri dacho jichu̶ watĩno yainare, pichacapu̶ jũ̶ cohãahca tinare. 41 Yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro yu̶ anjoare warocaihtja. Yu̶ ã warocachu̶ anjoa sehe ñaare yoa dutiinare, ñaare yoainare pu̶htoro yu̶ su̶ho jiropu̶re jimarinare na wioahca. 42 Na wio tuhsu̶ pichacapu̶ cohãahca tinare. Tópu̶ tina tuaro tii, cahyaa mehne bahca dihoahca. 43 Ã jia Cohamacu̶ yaina ti Pu̶cu̶ro pu̶htoro to su̶ho jiropu̶ jiahca. Tói jia, sũ̶ dacho macariro yoaro sehe noano buhriaahca tina. Ahrire noano tu̶hoga mu̶sa —ni yahure Jesu. 44 Ã yoa paye quiti mehne õ sehe ni yahure tjoa: —Mu̶ano macariro masa bui pu̶htoro to su̶ho jiro niñeru to nu̶ori yoaro sehe jira. Masu̶no tíre wesepu̶ wacũeno boca, pari turi tíre nu̶o namona. Ã yoaro tuaro wahcheha tiro. Ã jiro to bocari cjirire nano taro, tí wesere nuchu̶ duaha. Ã nuchu̶ duaro to yare dua pahño, tí wesere nuchu̶ha. Mu̶ano macariro pu̶htoro to su̶ho jiro to bocari cjiri yoaro sehe jiha. (To bocarire to cahma yu̶hdu̶ariro seheta mu̶ano macarirore masa bui pu̶htorore noano ti masini baharo masa tuaro cahmana tirore) —ni yahure Jesu. 45 Ã yoa paye quiti mehne õ sehe ni yahure tjoa: —Mu̶ano macariro masa bui pu̶htoro to su̶ho jiro wapa bu̶ju̶a yaparire perla wama tia yaparire nuchu̶riro yoaro sehe jira. 46 Tí yaparire macano noa yu̶hdu̶ri yapare bocaha. Ã bocaro, tí yapare nuchu̶ duaro, jipihtia to yare dua pahñono wahaha. Ã dua tuhsu̶ tí yapare wapa bu̶ju̶ri yapare nuchu̶ra. (Tí yapare tuaro to cahmariro seheta mu̶ano macarirore masa bui pu̶htorore noano ti masini baharo masa tuaro cahmana tirore) —nire Jesu. 47 Ã yoa paye quiti mehne Jesu õ sehe ni yahure tjoa: —Mu̶ano macariro masa bui pu̶htoro to su̶ho jiro wañu̶no ti docañodu̶ yoaro sehe jira. Tu̶ wañu̶no mehne payu̶ wahi soro jiinare ñahana. 48 Tu̶ to wahpaa wahachu̶ wahi wajãina sehe tu̶re padu̶ropu̶ waja maja, noaina wahire besera. Noainare ti pu̶hu̶sepu̶ bese sãana. Ñaina wahire cohãnocahna. 49 Pihtiri dacho jichu̶ õ sehe jirohca. Anjoa sehe masare beseahca. Ñainare na wioahca noaina cahapu̶ jimarinare. 50 Na wio, tinare pichacapu̶ cohãahca. Tói tina tii, tuaro cahyaa mehne bahca dihoahca ñaina sehe —ni yahure Jesu. 51 To ã ni yahuri baharo tiro õ sehe ni siniture sãre: —¿Ahri jipihtiare tu̶hojari mu̶sa? —ni siniture tiro. —Tu̶hoja sã —ni yu̶htii sã. 52 Sã ã nichu̶ tiro yahure sãre: —Judio masare buheina mu̶ano macariro masa bui pu̶htoro to su̶ho jirore buhea, pu̶aro buheare yahura. (Panopu̶ ti buhea cũ̶hu̶re mipu̶ ti buhea cũ̶hu̶re yahura.) Tina, Judio masare buheina wu̶hu̶ pu̶ro yoaro sehe jira. Tiro to wu̶hu̶i jiare noare na wioro, wahmaare, mu̶naa cũ̶hu̶re na wiora tiro —nire Jesu sãre. 53 Tí quitire to buheri baharo, wahai sã tiro mehne. 54 Waha, to bu̶cu̶ari macapu̶ su̶hi. Tópu̶ su̶, judio masa mari buhea wu̶hu̶sepu̶ buhere tiro. To ã buhechu̶ tu̶hoa, tu̶ho cu̶aa wahare tina. —Cuenah, ¿ahriro nohopu̶ tu̶hoari ahri buheare? ¿Dohsearo noano masi pahñojari ahriro? Cohamacu̶ tuaa mehne yoa ñona tiro to basi. 55 Ahriro taboa dahrari masu̶no macu̶no jimanaro. Ã yoa to pocoro María jimanaro. Ã yoa Santiago, José, Simo, Juda, to bahana jimanabu̶. 56 Mipu̶re to bahana numia ahri macai jira. Ã jiro tiro mari yoaro sehe jiriro tjira. ¿Ã jiparota nohopu̶ tu̶hoari tiro ahri buheare? —ni durucure tina ti basi. 57 Ã jia tina tirore cahmaerare. Ti ã cahmaerachu̶ ñu̶no õ sehe nire Jesu tinare: —Cohamacu̶ yare yahu mu̶htarirore paina ño payora. Ti ã ño payopachu̶ta to ya maca macaina, to coyea tirore ño payoerara. Ã jina yu̶hu̶re ño payoerara mu̶sa õi yu̶ bu̶cu̶ariro jichu̶ —nire tiro tinare. 58 Ã jiro tirore ti wacũ tuaerachu̶ ñu̶no “Cohamacu̶ macu̶no jira”, ti ni duaerachu̶ ñu̶no, tí macai Cohamacu̶ tuaa mehne payu̶ tahari yoa ñoerare Jesu.

Mateo 14

1 Tí pjare Herode Galilea macariro pu̶htoro Jesu to yoarire tu̶horocaha. 2 Ã tu̶horo õ sehe nimaha: —João masare bautisariro yariariro cjiro pari turi bajuaro nica. Ã jiro mipu̶re to bajuari baharo ahri tuaare cju̶ara tiro bajuamehneare yoaro —nimaha Herode to cahamacare. (Jesure “Joãota jira”, ni tu̶hotumaha tiro Joãore ti wajãri baharo.) 3 Joãore to wajã dutihto pano Herode to bahu̶ro Felipe namonore namo tiha. To ã yoachu̶ ñu̶no João bautisariro Herode sehere õ sehe nia timaha: —Mu̶ bahu̶ namonore namo ticu̶ Cohamacu̶ dutiare yu̶hdu̶ru̶cai nina mu̶hu̶ —nia timaha João. To ã niri buhiri Herode tirore wajã duamaha. “ ‘João Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro jira’, ni tu̶hotura judio masa” nino, tina sehere cuiha Herode. “Joãore yu̶ wajãchu̶ tina suaboca” nino, tinare cuiha. Ã cuiro Joãore wajã duaeramaha. Ã wajã duaeraparota Herode tirore ñaha du̶hte duti, peresu yoaha. To namono Herodia to dutiro mehne ã yoaha. 6 Ã yoa Herode to masa bajuari dacho jichu̶ bose nu̶mu̶ yoaha tiro. Tói Herodia macono bose nu̶mu̶ wihiina ti ñu̶rocaroi basa ñoha. To ã basa ñochu̶ ñu̶no Herode wahcheha. Ã wahchero ticorore õ sehe niha: 7 —Cohamacu̶ mehne potocã niita nija. Yu̶hu̶re mu̶ sinino purota waihtja yu̶hu̶ mu̶hu̶re —niha ju̶na Herode sehe Herodia maconore. 8 To ã nichu̶ tu̶horo Herodia to maconore to sinihtore yahuha ticorore. To ã yahuchu̶ to macono sehe õ sehe ni siniha Herodere: —João masare bautisariro dapure cjã ta dutiga. Ã yoacu̶ waparo mehne tí dapure waga yu̶hu̶re —niha ticoro. 9 To ã nichu̶ tu̶horo Herode tuaro cahyaha. Masa ti ñu̶rocaroi “Waihtja mu̶hu̶re”, niha tiro. Ã jiro tiro bu̶o tiro “Mu̶hu̶re to dapure waeraja”, ni masieraha ticorore. Ã jiro ticoro to dutiriro seheta Herode sehe to cahamacare Joãore wajã dutiha. 10 João dapure cjã taroca dutiha ju̶na. 11 Ã cjã ta tuhsu̶, waparo mehne to dapure na taha tina. Herodia maconore to dapure ti wachu̶, ticoro sehe to pocorore yu̶hdoha tjoa. 12 Ti ã yoari baharo João buheina ta, to pjacu̶re masa copapu̶ na cũha. Ã cũ tuhsu̶, tina tíre Jesure yahua tare. 13 Ti ã ni yahuchu̶ tu̶horo, Jesu sã mehne dohoriai samu, masa marienopu̶ su̶ho wahare. Jesu tópu̶ to wahachu̶ tu̶hoa, masa ti ya macaripu̶ jirina ta, mahapu̶ tirore nu̶nu̶ ti wahcãre. 14 Tuhsu̶, sã wahã su̶ri baharo tiro payu̶ masare ñu̶no, pja ñu̶re tinare. Ã pja ñu̶no tina mehne macaina dohatiinare noaina wahachu̶ yoare. 15 Ñamichahapu̶ sã to buheina tirore õ sehe nii: —Ñamichahapu̶ jira. Õ masa marienopu̶ jira. Ã jicu̶ macaripu̶ masare ti chu̶htire nuchu̶ dutiga ti puhi tihti cjihtire —nimai sã tirore. 16 Jesu yu̶htire sãre: —Wahaea tjijaro tina. Mu̶sa basita chu̶are waga tinare —nire sãre. 17 —Cũ̶ wamomaca pihtia pão curi, pu̶aro wahi mehne jira sãre. Tí dihtare cju̶aja sã —ni yu̶htii sã. 18 —Tíre yu̶hu̶re na tahga mu̶sa —nire sãre. 19 To ã nichu̶ tu̶hona na wahcãhi sã to cahai. Sã na su̶ri baharo tja bui masare tiro duji dutire ju̶na. Ti dujichu̶ cinco pão curire, pu̶aro wahire na, mu̶anopu̶ ñu̶ mu̶o, Cohamacu̶re “Noana”, nire. Ã ninota pão curire nuha, sãre to buheinare ware. To ã wachu̶ sã sehe tíre masare witii. 20 Ã jia jipihtina noano chu̶, yapi yu̶hdu̶a wahare. Ti yapi wahyorire doce pu̶hu̶se waro na cahmachu, wahpo dapoi sã to buheina. 21 Tói tíre chu̶rina mu̶a dihtare mari quihõchu̶ cinco mil mu̶a jire. Numia, macanacã cũ̶hu̶ jire. 22 Baharo sãre to buheinare Jesu bu̶cu̶pariro pa bu̶hu̶sehe coapu̶ pahãyu dutire masare to coha sitiro watoi. 23 Coha siti tuhsu̶, tũ̶cu̶pu̶ mu̶ja, Cohamacu̶re sinino wahaha. Ñamine tói tiro cũ̶irota jiha. 24 Tí pjaihta bu̶cu̶pariro dacho macai dohoria mehne pahãrucuna nimai sã. Wihnono tuaro ta, pahcõri bu̶ju̶a wahcã, dohoriare cjã sãare. 25 Wihnono tuaro to wãchu̶ bohrea mu̶ja tahto pano Jesu co bui ducu tare sã cahapu̶ ju̶na. 26 Sã cahapu̶ to tachu̶ ñu̶na cui nii sã. Ã cuina sañurucumai sã: —Yariariro cjiro pjacu̶ jira —ni sañurucumai sã. 27 Sã ã cuichu̶ ñu̶no Jesu õ sehe nire: —Ne yu̶hu̶re ñu̶ cu̶aena tjiga. Yu̶hu̶ta jija —nire sãre. 28 To ã nichu̶ tu̶horo Pedro õ sehe nire tirore: —Pu̶htoro, potocãta mu̶hu̶ta jicu̶, co bui yu̶hu̶re mu̶ cahapu̶ ducu wahcã dutiga —nire tiro. 29 —Taga —ni yu̶htire tiro sehe. To ã nichu̶ Pedro dohoriapu̶ jiriro co bui du̶cu̶ su̶ Jesu cahapu̶ ducu wahcãmare. 30 Wihnono tuaro to tachu̶ ñu̶no cuire tiro. Ã cuiro diha boraa wahamare. —Yu̶hu̶re yoadohoga pu̶htoro —ni sañurucure tiro Jesure. 31 To ã nichu̶ta to wamomacare ñaha: —Mahanocã wacũ tuara mu̶hu̶ yu̶hu̶re. ¿Dohseacu̶ yu̶hu̶re wacũ tuaerajari mu̶hu̶? —nire tiro Pedrore. 32 To ã niri baharo dohoriapu̶ samu tare tina. Ti ã samu tari baharo wihnono yu̶su̶ borare. 33 Ã jina sã to buheina dohoriapu̶ jiina na tuhucua caha su̶, Jesure ño payoi: —Potocãta mu̶hu̶ Cohamacu̶ macu̶nota jira —nii sã tirore. 34 Ã yoarina cjiri pahã, Genesare wama tiri yahpapu̶ su̶i. 35 Tó macaina Jesure ñu̶ masire. Ã masia tó cahai jiinare Jesu to wihirire yahu site pahñore. Ã ti yahu sitechu̶ tu̶hoina payu̶ dohatiinare tiro cahapu̶ na tare. 36 —Mu̶ suhtiro du̶htu̶ caha dihtare sãre ñaha ñu̶ dutiga —ni sinire tina Jesure. Ã jia to suhtirore ñaha ñu̶inape tópeinata noaina wahare.

Mateo 15

1 Ã yoa Jerusalẽ macaina, fariseo curua macaina, marine judio masare buheina mehne Jesu cahapu̶ wihia, õ sehe ni siniture tirore: 2 —¿Dohse yoa mari ñu̶chu̶su̶ma cjiripu̶ ti yoa dutiriro seheta yoaerajari mu̶ buheina sehe? Tina ti chu̶hto pano ti dutiriro seheta wamo cosaerara —nire tina Jesure. 3 Jesu õ sehe ni yu̶htire tinare: —¿Mu̶sa sehe dohse yoana Cohamacu̶ dutia sehere yoaerajari mu̶sa? ¿Dohse yoana mari ñu̶chu̶su̶ma cjiri panopu̶ macaina ya dutia dihtare yoajari mu̶sa sehe? 4 Õ sehe nina Cohamacu̶: “Mu̶sa pu̶cu̶su̶mare ño payoga”, nina. “Cũ̶iro to pu̶cu̶su̶mare ñaare quiti dahreriro jiro tí buhiri paina ti wajãhtiro cjihto jirohca”, nina Cohamacu̶. 5 To ã nipachu̶ta õ sehe ni dutira mu̶sa sehe ti pu̶cu̶su̶mare yoadoho dutierana: Ti pu̶cu̶su̶mare ti waborire Cohamacu̶ sehere wa dutira mu̶sa. Ã ni buhemana mu̶sa. 6 Ã buhena ti pu̶cu̶su̶mare ño payochu̶ yoaerara mu̶sa. Mu̶sa ã yoana Cohamacu̶ dutiare yu̶hdu̶ru̶cana nina mu̶sa, mari ñu̶chu̶su̶ma cjiri panopu̶ macaina ya dutia dihtare yoana. 7 Masa ti baharo bu̶hu̶sehei ñano yoa cohtaina jira mu̶sa. Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro Isaia cjiro mu̶sare potocãta yahu joaa tiha panopu̶re: 8 “Ahrina masa yu̶hu̶re noano durucupahta ti tu̶hotuare yu̶hu̶re ne ño payoerara. 9 Ã jia yu̶hu̶re ti ño payoa ne yaba cjihti jierara. ‘Cohamacu̶ ya dutia jira ahri’, ni mahño buhera ti ya buhea sehere”, ni joaa tiha Isaia cjiro —nire Jesu fariseo curua macainare, mari coyea judio masare buheina cũ̶hu̶re. 10 Ã ni tuhsu̶ to cahapu̶ paina cũ̶hu̶re pjiroca, õ sehe nire: 11 —Yu̶hu̶re tu̶hona taga. Tuhsu̶, yu̶ niare noano tu̶ho ñahaga mu̶sa. Mu̶sa du̶serihi sãa sehe mu̶sa chu̶a sehe mu̶sare buhiri tichu̶ yoaerara. Mu̶sa ñaa durucua sehe mu̶sa du̶seri wijaa sehe mu̶sare buhiri tichu̶ yoara —nire Jesu. 12 To ã ni buheri baharo sã to buheina sehe tirore yahui: —Mu̶ ã nichu̶ tu̶hoa fariseo curua macaina suaa nire —ni yahui sã tirore. 13 Tíre tu̶horo, õ sehe ni yu̶htire sãre: —Tina fariseo curua macaina toaa yucu̶ yoaro sehe jira. Yu̶ Pu̶cu̶ mu̶ano macariro jipihtia toaa yucu̶re to toaerari cjirire nu̶hcori mehneta cure, cohãnohca. Ãta yoarohca tinare. 14 Tinare ã ñu̶nocahga mu̶sa. Tina capari ñu̶eraina ti ñu̶ masieraro seheta ne Cohamacu̶ yare masierara. Ã jia pichacapu̶ wahaahca. Ã masierapahta paina masierainare buhe duamana. Ã jia tina, ti buheina cũ̶hu̶ soro jia buheare cahmaahca, capari ñu̶eraina painare tu̶ã wahcã, jipihtina copapu̶ ti borariro seheta —nire Jesu. 15 To ã nichu̶ tu̶horo Pedro õ sehe nire: —Ahri quitire masa ti du̶seri wijaa quitire yahu namoga sãre tjoa —nire tiro Jesure. 16 Jesu õ sehe ni yu̶htire: —¿Ne, tu̶hoerasinijari mu̶sa? 17 Masa ti chu̶are chu̶chu̶ tí ti du̶seroi sãahna. Ã jia ti pjaropu̶ sãa su̶, yu̶hdu̶ wijaa wahara. Wiho waro jira. Mari chu̶a marine buhiri tichu̶ yoaerara, Cohamacu̶ to ñu̶chu̶. ¿Ahrire masierajari mu̶sa? 18 Masa ti du̶seroi wijaa, ti durucua sehe ti tu̶hotuapu̶ tara. Ti durucua sehe ñaa jia masare buhiri tichu̶ yoara. 19 Ñaa tu̶hotua, masare wajãa, pairo namono mehne ñano yoaa, ñano yoaa numia mehne ñano yoaa, yacaa, mahñoa, masare ñano quiti dahrea masa ti tu̶hotuapu̶ tara. 20 Tí ñaa sehe masare buhiri tichu̶ yoara. Wiho mejeta mari ñu̶chu̶su̶ma cjiri ti yoaa tiriro cjiro seheta masa wamo cosaerapahta ti chu̶chu̶ tí masare buhiri tichu̶ yoaerara —nire Jesu. 21 Ã ni buhe tuhsu̶, sãre su̶ho wahare tjoa. Tiro wama tiri maca cahapu̶ Sidõ wama tiri maca cahapu̶ su̶i sã. 22 Sã tópu̶ su̶chu̶ Canaa yahpa macaricoro tói jiricoro Jesu cahapu̶ wihiro, sañurucure: —Pu̶htoro, Davi panamino masare yu̶hdu̶chu̶ yoahtiro, yu̶hu̶re pja ñu̶ga mu̶hu̶. Yu̶ macore yu̶hdu̶chu̶ yoabasaga mu̶hu̶. Yu̶ maco watĩno to cohtotaricoro, ñabiaro yu̶hdu̶ra ticoro —ni sañurucure to pocoro. 23 To ã nipachu̶ta Jesu ticorore yu̶htierare. To ã yoachu̶ ñu̶na sã to buheina sehe tirore õ sehe nimai: —Waha dutiga ticorore. Nu cariboro bisica —nimai sã. 24 Sã ã nichu̶ tu̶horo Jesu õ sehe ni yu̶htire ticorore: —Israe masare Cohamacu̶re masieraina dihtare yoadoho dutiro warocare yu̶ Pu̶cu̶ yu̶hu̶re —nire tiro. 25 To ã nipachu̶ta Jesu dahpori cahai na tuhcua caha su̶re ticoro tirore ño payoro. —Pu̶htoro, yoadohoga yu̶hu̶re —nire ticoro. 26 Jesu õ sehe ni yu̶htire ticorore: —Õ sehe jira ahri: Wahmanore wu̶hu̶ pu̶ro pohna ya chu̶are dieyacãre yu̶ wa mu̶htachu̶ tó wahaerara. (Israe masa yare pa yahpa macainare yu̶ wa mu̶htachu̶ tó wahaerara) —nire Jesu ticorore piti dahre yahuro. 27 —Ã tjira pu̶htoro. Ã jipachu̶ta dieyacã cũ̶hu̶ wu̶hu̶ pu̶ro mesa docai ti chu̶ site boroare chu̶ cohtara tinacã cũ̶hu̶. (Pa yahpa macaricoro yu̶ jipachu̶ta yu̶hu̶ cũ̶hu̶re yoadoho masina mu̶hu̶) —ni yu̶htire ticoro. 28 To ã nichu̶ tiro õ sehe ni yu̶htire: —Ne numino, mu̶hu̶ yu̶hu̶re tuaro wacũ tuara. Mu̶ cahmano seheta ã waharohca —nire Jesu ticorore. To ã nichu̶ta dóihta noaricoro wahare to macono. 29 Ã ni tuhsu̶ sãre su̶ho waha, Galilea wama tiri bu̶cu̶pariro du̶htu̶ cahapu̶ su̶ho su̶re tjoa. Su̶, mahadu̶cã tũ̶cu̶re mu̶ja, tu̶ buipu̶ dujire. 30 Tói to jichu̶ payu̶ masa tini masierainare, capari ñu̶erainare, cũ̶ bu̶hu̶sehe ñano dahporo tiinare, durucu masierainare, payu̶ paina dohatiinare tiro cahapu̶ na wihire masa. Na wihi tuhsu̶ Jesu dahpori cahai duhu cũre tina. Ti ã duhu cũri baharo noaina wahachu̶ yoare Jesu tinare. 31 To ã yoachu̶ ñu̶a masa ñu̶ cu̶aa wahare. Durucu masieraina ti durucuchu̶ ñu̶a, cũ̶ bu̶hu̶sehe ñano dahporo tiina noaina ti wahachu̶ ñu̶a, tini masieraina ti tinichu̶ ñu̶a, capari ñu̶eraina ti ñu̶chu̶ ñu̶a, cu̶aa wahare tina. Ã jia õ sehe nire: —Israe masa mari pu̶htoro, Cohamacu̶ tuariro, noariro jira —ni ño payore tina Cohamacu̶re. 32 To ã yoari baharo Jesu sãre to buheinare to cahapu̶ pjiroca, õ sehe nire: —Ahrina masa yu̶hu̶ mehne tia dacho waro ji tuhsu̶ra. Ã yoa tinare ti puhi mariahna. Ti puhi mariachu̶ ñu̶cu̶ tinare pja ñu̶ja. “Tinapu̶ ju̶ca baaina, mahai borari”, nicu̶ tinare chu̶a marieno ti wu̶hu̶sepu̶ waha duti duaeraja. Ã jicu̶ tinare puhi wa duaja —nire tiro. 33 To ã nichu̶ sã to buheina tirore sinitu ñu̶i: —¿Dohse yoa mari õre masa marienopu̶re pãore boca wabocari mari? —nii sã tirore. 34 —¿Nohope curi pão curire cju̶ajari mu̶sa? —nire Jesu. —Siete curi, wahi cũ̶hu̶re mahainacã cju̶aja —ni yu̶htii sã. 35 Sã ã nichu̶ tiro masare yahpai duji dutire. 36 Tuhsu̶ siete pão curire, wahicã cũ̶hu̶re na, Cohamacu̶re “Noana”, nire. Ã ninota pão curire nuha, sãre to buheinare ware. Ã jina sã sehe tí chu̶are masare witii. 37 Ã jia masa tíre chu̶, yapi yu̶hdu̶a wahare. Ti yapi wahyorire siete pu̶hu̶se waro wahpo dapoi sã. 38 Tói chu̶rinare mu̶a dihtare mari quihõchu̶ cuatro mil waro mu̶a jire. Numia, macanacã cũ̶hu̶ jire. 39 Ti ã chu̶ tuhsu̶chu̶ Jesu masare waha dutire. Ã ni tuhsu̶ dohoriapu̶ samu, Magadán wama tiri yahpapu̶ sãre su̶ho su̶re.

Mateo 16

1 Ã yoa fariseo curua macaina, saduceo curua macaina mehne Jesu cahapu̶ wihire. To ñano yoachu̶ ñu̶ duamare tirore yahusã duaa. Ã jia tina tirore Cohamacu̶ tuaa mehne yoa ño dutimare to masierachu̶ ñu̶ duaa, “Cohamacu̶ warocariro jierara”, nia taa. 2 Ti ã yoa dutichu̶ Jesu õ sehe ni yu̶htire tinare: —Ñamichahapu̶ sũ̶ sãachu̶ to noano sohãchu̶ ñu̶na “Noari ñami jirohca”, nina mu̶sa. 3 Tuhsu̶, bohrearo ñichuri dacho to jichu̶ ñu̶na “Coro tarohca”, nina mu̶sa. Ã noano masiina jipanahta Cohamacu̶ tuaa mehne mu̶sare yu̶ yoa ñochu̶ ñu̶panahta ne tíre noano masierara mu̶sa. 4 Mipu̶ macaina ña yu̶hdu̶ina Cohamacu̶re cahmaeraina Cohamacu̶ tuaa mehne yu̶ yoa ñochu̶ ñu̶ duamana. Yoa ñosi yu̶hu̶. Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro cjiro Jona cjiro to dohse waharirore masi tuhsu̶re mu̶sa. Tí dihtare ñoihtja mu̶sare —ni yu̶htire Jesu. Ã ni yahu tuhsu̶ su̶ho wahaa wahare tjoa. 5 Bu̶cu̶parirore sã pahãna, pãore bo pahã tari jihti sã. 6 Ã jiro Jesu sãre õ sehe ni yahure: —Noano yoanohbu̶. Fariseo curua macaina, saduceo curua macaina ti pão bu̶cu̶arore ñu̶na noano yoaga. Cua nina tí —ni yahure. 7 To ã nichu̶ tu̶hona tu̶ho wisia wahana, sã basi tíre õ sehe ni durucui: —Mari pãore mari na taerachu̶ ñu̶no ã nipu̶cu̶ tiro —nimai sã, sã basi. 8 Sã ã nirire masino, sãre õ sehe ni siniture: —¿Dohse yoana pão sehere wacũjari mu̶sa? Mahanocã waro yu̶hu̶re wacũ tuara mu̶sa. 9 ¿Masierasinijari mu̶sa? ¿Cinco mil mu̶are cinco pão curire yu̶ nuha warire numia cũ̶hu̶re yu̶ warire wacũerajari mu̶sa? ¿Ti yapi wahyorire doce pu̶hu̶se waro mu̶sa wahpo daporire wacũerajari mu̶sa? 10 ¿Ã jicu̶ siete pão curire nuha, cuatro mil mu̶are yu̶ warire numia cũ̶hu̶re yu̶ warire wacũerajari mu̶sa? ¿Nohope pu̶hu̶se waro mu̶sa wahpo daporire wacũerajari mu̶sa? 11 ¿Ã jina pão bu̶cu̶arore yu̶ yahuchu̶ dohse yoana noano tu̶hoerari mu̶sa? Ã nicu̶ pão warore nicu̶ nieraja. Fariseo curua macaina, saduceo curua macaina ti pão bu̶cu̶arore ñu̶na noano yoaga. Cua nina tí —ni yahure sãre tiro. 12 To ã ni yahuchu̶pu̶ sã masii. “Pão bu̶cu̶aro” nino, pão warore nino nierare. Ã nino fariseo curua macaina, saduceo curua macaina ti buheare nino niri jimare sãre. “Ti ya buheare tu̶hoena tjiga”, nino nire. 13 Ã yoa Jesu mehne wahana, Cesarea Filipo wama tiri maca cahai jia macaripu̶ su̶i sã. Tuhsu̶, macapu̶ sã su̶ri baharo Jesu sãre to buheinare siniture: —¿Diro baro jicari yu̶hu̶ masa yu̶hu̶re ti tu̶hotuchu̶? —ni siniture tiro. 14 —“João masare bautisariro jira”, nina mu̶hu̶re. Paina “Elia jira”, nina. Ã yoa paina sehe tjoa, “Jeremía jiboca o pairo Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro cjiro jiboca”, nina —ni yu̶htii sã tirore. 15 —¿Mu̶sa sehe mu̶sa tu̶hotuchu̶ diro baro jicari yu̶hu̶? —ni sinitu ñu̶re tjoa. 16 Simo Pedro õ sehe ni yu̶htire: —Mu̶hu̶ Cristo Cohamacu̶ warocariro jira. Cohamacu̶ catiriro waro macu̶nota jira mu̶hu̶ —ni yu̶htire Simo Pedro. 17 To ã nichu̶ tu̶horo Jesu tirore õ sehe nire: —Simo Jona macu̶no mu̶hu̶ wahcheriro jira. Õ sehe ni yu̶hu̶re mu̶ yu̶htichu̶ masa ti ni yahuri jierara. Yu̶ Pu̶cu̶ mu̶ano macariro sehe tíre mu̶hu̶re masichu̶ yoare. 18 Mu̶hu̶re niita nija. Mu̶hu̶ Pedro wama tiriro jira. (Pedro nino, “tãca”, nino nina.) Ahri tãa wapa bui pjiri wu̶hu̶re yu̶ yoaboriro seheta yu̶ yaina sehere pjiri curua jichu̶ yoaihca yu̶hu̶. Ã jia watĩno to yaina mehne ne yu̶ yainare yu̶hdu̶ru̶casi. Ã jia yu̶ yaina ne pichacapu̶ wahasi. 19 Mu̶ano macariro mari pu̶htoro to su̶ho jiro macari sawire mu̶hu̶re waihtja. Ã jicu̶ ahri yahpare ñaare mu̶ yoa dutierachu̶ mu̶anopu̶ cũ̶hu̶re yoa dutisi. Ahri yahpare noaare mu̶ yoa dutichu̶ mu̶anopu̶ cũ̶hu̶re yoa dutia jiahca —nire Jesu. 20 To ã niri baharo sãre to buheinare õ sehe nire: —Yu̶hu̶re “Cristo jira tiro”, ni yahu sitesiniena tjiga painare —ni dutire sãre. 21 Tí pjata Jesu sãre to buheinare noano yahu pahño du̶care: —Jerusalẽpu̶ yu̶hu̶re waharo cahmana mipu̶re. Tópu̶ mari coyea judio masa bu̶cu̶na, sacerdotea pu̶htoa, marine judio masare buheina cũ̶hu̶ yu̶hu̶re ñano yoaahca. Yu̶hu̶re wajãahca. Ãta ñano yu̶hdu̶ro cahmana yu̶hu̶re. Ã jicu̶ tia dacho wahaboroi masa wijaaihca —ni yahure sãre tiro. 22 To ã nichu̶ tu̶horo Pedro sehe pa sehe curerocã Jesure naru̶cu̶ su̶, tirore õ sehe nire: —Pu̶htoro, mu̶ nino sehe ã wahaero tjijaro. Mu̶hu̶re tina wajãea tjijaro —nimare tiro Jesure. 23 To ã nichu̶ tu̶horo Jesu majareru̶ca, tirore õ sehe nire: —Satana yoaro sehe durucui nina mu̶hu̶. Ã nii tjiga. Mu̶ tu̶hotua masa ya jira. Cohamacu̶ ya jierara. Ã jicu̶ yu̶ yoahtore du̶cata duara mu̶hu̶ —nire Jesu Pedrore. 24 To ã niri baharo sãre yahure: —Cũ̶iro yu̶ yairo ji duaro, to cahmano yoa duamarine duhunocanohca. Crusapu̶ yu̶ ñano yu̶hdu̶htiro seheta yu̶ yairo to jiri buhiri ñano yu̶hdu̶parota yu̶hu̶re duhusi. Ã jiro yu̶ yare yoarucuriro jirohca. 25 Masu̶no yu̶hu̶re wacũno marieno to mu̶ su̶ro to cahmano seheta yoariro pichacapu̶ waharohca. Tuhsu̶, masu̶no yu̶ yare ã yoarucuriro jipihtia dachoripe yu̶hu̶ mehne mu̶anopu̶ jirucurohca tiro. 26 ¿Cũ̶iro masu̶no ahri yahpa macaare jipihtiare cju̶ariro Cohamacu̶re cahmaeraro pichacapu̶ waharo, yabare wapatajari tiro? Ã jiriro ne wapataerara. Pichacapu̶ to wahachu̶ ne dohse wapa wiohto basioerara. 27 Yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro yu̶ yaina anjoa mehne ahri yahpapu̶ tjua tacu̶ yu̶ Pu̶cu̶ to si sitea mehne tjua tacu̶ jipihtina masare ti ñaa yoari buhiri buhiri dahreihtja. Noaa sehere ti yoachu̶ noano yoaihtja tinare. 28 Potocã mu̶sare yahuihtja. Cãina mu̶sa õpu̶re jiina mu̶sa yariahto pano yu̶hu̶re yu̶ tachu̶ yu̶ pu̶hto sãachu̶ cũ̶hu̶re ñu̶nahca —ni yahure Jesu.

Mateo 17

1 Ã yoa seis dachori baharo Jesu Pedrore, Santiagore to bahu̶ro João cũ̶hu̶re mu̶adu̶ tũ̶cu̶pu̶ tina dihtare pji mu̶jare. 2 Mu̶anopu̶ ti su̶ri baharo ti ñu̶rocaroi to pjacu̶re cohtotaha. To wu̶hdu̶a sũ̶ dacho macariro yoaro sehe si siteha. Tuhsu̶, to suhtiro buhriaro yoaro seheta yehsea tiha. 3 To ã cohtotachu̶ Jesu Moise cjiro, Elia cjiro mehne ti su̶hu̶duchu̶ ñu̶ha tina tiaro Jesu buheina. 4 Ã jiro Pedro Jesure õ sehe nimaha: —Pu̶htoro, mari õi jichu̶ noa duara. Mu̶ cahmachu̶ tia wu̶hu̶cã yoaihtja. Mu̶ ya wu̶hu̶cã, Moise ya wu̶hu̶cã, Elia ya wu̶hu̶cã yoaihtja —nimaha tiro. 5 To ã nino watoi me curua noano si sitea me ti bui duji pja wihiha. To ã duji pja wihichu̶ta, me curua watoi õ sehe nino coa taha: —Ahriro yu̶ macu̶ yu̶ cahĩriro jira. Tiro mehne wahcheja. Tirore tu̶hoga —nino coa taha. 6 Ã nino coa tachu̶ tu̶hoa to buheina cu̶aa waha, yahpai doca caha su̶ha. 7 Ti ã wahari baharo Jesu tina cahapu̶ su̶, tinare bu̶a carerota, õ sehe niha: —Wahcãru̶caga mu̶sa. Mipu̶re mu̶sa ñu̶rire, mu̶sa tu̶hori cũ̶hu̶re cuiena tjiga —niha tiro tinare. 8 To ã nichu̶ tina ñu̶roca, Jesu dihtare ñu̶ha. Ti ñu̶rina cjiri sehe marieraha ju̶na. 9 Ã jia tũ̶cu̶pu̶ ti duji tachu̶ Jesu tinare tuaro mehne õ sehe niha: —Michapucacã yu̶ ã waharire painare yahuena tjiga. Yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro yu̶ yaria masa wijaari baharo tíre painare yahuga mu̶sa —niha Jesu. 10 To ã niri baharo Pedro cũ̶hu̶ tirore õ sehe ni sinituha: —“Cristo masare yu̶hdohtiro to tahto pano Eliare ta mu̶htano cahmana”, nina marine judio masa buheina. ¿Dohse jiro baro ã nijari tina? —ni sinituha tina tirore. 11 Jesu õ sehe ni yu̶htiha: —Potocã tjira. Eliare ta mu̶hta dutire Cohamacu̶, jipihtiare cahno mu̶htahtirore. 12 Õ sehe nicu̶ mu̶sare nii nija. Elia wihi tuhsu̶re. To ã wihipachu̶ta tina tirore ne ñu̶ masierare. Ã jia ti dohse yoa duaro ñano yoari jire tirore. Ãta yoaahca yu̶hu̶ cũ̶hu̶re. Yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro jija. Ti ã yoachu̶ ñano yu̶hdu̶ihca yu̶hu̶ —niha Jesu. 13 To ã ni yahuchu̶ tina noano tu̶hoha. “Elia” nino, João bautisarirore nino niha. Tíre masiha tina. 14 Ã yoa payu̶ masa cahapu̶ ti duji tachu̶ ñu̶no cũ̶iro mu̶no Jesu cahapu̶ su̶, na tuhcua caha su̶re. 15 —Pu̶htoro, yu̶ macu̶cãre pja ñu̶ga. Tiro ñama yaria mu̶nare dohatiriro jira. Ã jiro tiro ñabiaro yu̶hdu̶ra. Payu̶ tahari pichacapu̶ bora su̶ caha mu̶jana tiro. Cãa tahari diapu̶ bora ñoja mu̶jana. 16 Ã jicu̶ mu̶ buheina cahapu̶ tirore na su̶mahi. Tina tirore noariro wahachu̶ yoa masierare —nire tiro Jesure. 17 Jesu õ sehe ni yu̶htire: —Mipu̶ macaina, mu̶sa ñaa buhiri tiina jira. Yu̶hu̶re ne wacũ tuaerara. Yoabiari pja mu̶sare buhemaja yu̶hu̶. ¿Noho puro yoari pja yu̶hu̶re mu̶sa caribobocari? Tirore na tahga yu̶hu̶re —nire Jesu. 18 Ã jiro watĩnore to tuhtichu̶ta watĩno sehe masu̶nocãre sãariro cjiro wahaa wahare. To ã wahari baharocãta noariro wahare tiro. 19 Baharo sã to buheina sã sahsero jina Jesure õ sehe ni sinitui: —¿Dohse yoana sã sehe ahriro sehere watĩnore cohã masierari, mu̶ tu̶hotuchu̶? —ni sinitui sã. 20 Jesu õ sehe ni yu̶htire: —Yu̶hu̶re mahanocã wacũ tuara mu̶sa. Potocã mu̶sare yahuita nija. Mostaza yapacã mahari yapacã jiparota duropu̶ pjidu̶ wahara. To ã wahariro seheta Cohamacu̶re wacũ tuana õ sehe wahachu̶ yoa masinahca mu̶sa. Ahdu̶ tũ̶cu̶re “Sohõpu̶ wahaga”, mu̶sa nichu̶, waharohca. Cohamacu̶re tó seheta wacũ tuana, jipihtiare yoa masina mu̶sa. 21 [Wiho mejeta ahriro baro watĩnore mu̶sa cohã duana Cohamacu̶re tuaro sinino cahmana mu̶sare. Ã yoa duana chu̶ duhuro cahmana mu̶sare Cohamacu̶re sinina tana] —nire Jesu sãre. 22 Ã yoa Galilea yahpapu̶ sã tinichu̶, Jesu sãre õ sehe ni yahure: —Yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro jija. Masa yu̶hu̶re ñaha, painapu̶re yu̶hu̶re waahca. 23 Ã ti wari baharo yu̶hu̶re wajãahca tina. Ã ti wajãricu̶ tia dacho wahaboroi masa wijaaihca —ni yahure tiro sãre. To ã ni yahuchu̶ tu̶hona tuaro cahyai sã. 24 Ã jina Capernaupu̶ sã su̶chu̶, Cohamacu̶ wu̶hu̶ macaa cjihtire wapa na cohtaina Pedro cahapu̶ su̶, tirore õ sehe ni sinitu ñu̶re: —¿Mu̶sare buheriro Cohamacu̶ wu̶hu̶ macaa wapa cjihtire wapajari tiro? —ni siniture tina. 25 —Wapara tiro —ni yu̶htire Pedro. To ã niri baharo wu̶hu̶pu̶ to sãachu̶ Jesu õ sehe ni sinitu mu̶htare Pedrore: —¿Simo, dohse ni tu̶hotujari mu̶hu̶? ¿Ahri yahpa macaina pu̶htoa yabaina sehere wapa cahmajari, mu̶ tu̶hotuchu̶? ¿Tina mehne macainare wapa cahmajari? ¿O pa yahpa macaina sehere wapa cahmajari, mu̶ tu̶hotuchu̶? —ni siniture tiro Pedrore. 26 —Pa yahpa macaina sehere wapa cahmana —ni yu̶htire Pedro. To ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yahure: —Ã jiro pu̶htoro to ya yahpa macainare wapa cahmaerara. 27 Ã jipachu̶ta wapa na cohtainare suachu̶ yoa duaeraja mari. Ã jina wapanahca tinare. Bu̶cu̶pariropu̶ wahaga. Tópu̶ su̶, yohgari canore doca ñoga. Ã yoacu̶ wahi mu̶hu̶re chu̶rirore tu̶ãga. To du̶seropu̶ niñeru tu̶re bocaihca mu̶hu̶. Tí tu̶ quihõno wapa tiri tu̶ jirohca. Yu̶hu̶re, mu̶hu̶ cũ̶hu̶re Cohamacu̶ wu̶hu̶ macaina ti wapa cahmachu̶ noano quihõno mu̶ su̶rohca tí tu̶. Tí tu̶re bocacu̶ mari wapamonore wapai wahaga —nire Jesu Pedrore.

Mateo 18

1 Tí pjare sã to buheina Jesu cahapu̶ su̶, õ sehe ni sinitui tirore: —¿Mu̶ano macariro pu̶htoro to su̶ho jiropu̶re sã mehne macariro diro baro sehe wahabocari pu̶htoro? —ni sinitui sã. 2 Sã ã nichu̶ Jesu nijinocãre pjiroca, tirocãre sã panoi duhu dapore. Duhu dapo tuhsu̶, sãre õ sehe nire: 3 —Potocã mu̶sare yahu bahrañoihtja. Ahrina macanacã Cohamacu̶re ti pu̶htoro waro tu̶hotura. Ã jina mu̶sa cũ̶hu̶ pano mu̶sa tu̶hotumari cjirire cohtotaerana, tinacã yoaro sehe tu̶hotuerana mu̶ano macariro pu̶htoro to su̶ho jiropu̶re wahasi mu̶sa. 4 Ã jiro mu̶ano macariro pu̶htoro to su̶ho jiropu̶re niji siaroca yoariro painare yu̶hdu̶ru̶ca duaerariro ahriro nijinocã yoaro sehe tu̶hoturirota paina bui pu̶htoro wahara. 5 Ã jina yu̶ yare yoana tana õ sehe jiinacãre cahmana, yu̶hu̶ cũ̶hu̶re cahmana mu̶sa —ni yahure Jesu. 6 Ã ni yahu tuhsu̶, tinare õ sehe ni yahu namore: —Ahrirocã sehe jiriro yu̶hu̶re wacũ tuarirocãre yahuihtja mu̶sare. Pairo ahrirocã sehe jirirore ñaare yoa dutiro tiro ñabiaro yu̶hdu̶rohca. Cũ̶irore to wamu̶are pjiria tãcare du̶hte yo, pjiri mapu̶ tirore ti cohãchu̶ ñano wahaboa tiro. Ã jiro ahrirocã sehe jirirore ñaare yoa dutiriro tiro sehe pjiri mapu̶ ti cohãriro yu̶hdoro ñano yu̶hdu̶rohca. 7 Masare ñaare yoachu̶ yoaa jira. Tíre yoaa ahri yahpa macaina ñano yu̶hdu̶ra. Ñaare yoarucura masa. Ti ã yoachu̶ tinare ñaare yoachu̶ yoaina sehe ñabiaro yu̶hdu̶ahca. 8 ’Mu̶ wamomaca mehne ñano yoacu̶ tí wamomacare mu̶ du̶te cohãboro seheta tí mu̶ ñaa yoaa sehere duhuga. Tíre duhueracu̶ pichacapu̶ wahaihca. Tópu̶re ne pichaca yatierara. Mu̶ wamomacare mu̶ cohãchu̶ tí si dihta butiboa. Tuhsu̶, mu̶hu̶ sehe ã si jipaihta baharo Cohamacu̶ mehne jiihca. Pu̶a wamomaca mehne pichacapu̶ wahacu̶ mu̶ ã wahachu̶ ñaa yu̶hdu̶aboa mu̶hu̶re. Ã jicu̶ tí mu̶ ñaa yoaa sehere duhuga. ’Mu̶ dahporo mehne ñano yoacu̶ tí dahporo cũ̶hu̶re mu̶ du̶te cohãboro seheta tí mu̶ ñaa yoaa sehere duhuga. Tíre duhueracu̶ pichacapu̶ wahaihca. Tópu̶re ne pichaca yatierara. Mu̶ dahporore mu̶ cohãchu̶ tí si dihta butiboa. Tuhsu̶, ã si jipaihta baharo Cohamacu̶ mehne jiihca. Pu̶a dahporo mehne pichacapu̶ wahacu̶ mu̶ ã wahachu̶ ñaa yu̶hdu̶aboa mu̶hu̶re. Ã jicu̶ tí mu̶ ñaa yoaa sehere duhuga. 9 ’Mu̶ capariaca mehne ñano yoacu̶ tiare orewe mu̶ cohãboro seheta tí mu̶ ñaa yoaa sehere duhuga. Tíre duhueracu̶ pichacapu̶ wahaihca. Tópu̶re ne pichaca yatierara. Tiare mu̶ cohãchu̶ tia dihta butiboa. Cũ̶ bu̶hu̶sehe capariaca mariapaihta baharo Cohamacu̶ mehne jiihca. Pu̶a capariaca mehne pichacapu̶ wahacu̶ mu̶ ã wahachu̶ ñaa yu̶hdu̶aboa mu̶hu̶re. Ã jicu̶ tí mu̶ ñaa yoaa sehere duhuga —ni yahure Jesu. 10 Ã ni tuhsu̶, tinare õ sehe ni yahu namore: —Ne, ahrinacãre macanacãre ñu̶ yabiena tjiga. Mu̶sare niita nija yu̶hu̶. Tinacãre ñu̶ wihboina anjoa mu̶anopu̶ jiina sehe yu̶ Pu̶cu̶ cahapu̶ ã jirucura. 11 [Yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro ahri yahpapu̶ pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdu̶chu̶ yoai tai nii yu̶hu̶] —ni yahure Jesu. 12 Ã ni tuhsu̶ to tu̶hotua mehne õ sehe ni quiti dahre buhere sãre: —Ovejare ñu̶ wihboriro cien ovejare cju̶ariro cũ̶iro oveja butia wahachu̶ õ sehe yoarohca tinare ñu̶ wihboriro sehe. Paina ovejare noventa y nueve ovejare ti chu̶ri campopu̶ duhu dapo, butirirore macano waharohca. 13 Potocã niita nija mu̶sare. Tirore bocaro wahcherohca tiro. Paina noventa y nueve du̶hsaina mehne wahchera tiro. Tinare to wahcheriro yu̶hdoro butiriro sehere bocaro tuaro wahcherohca. 14 Tó seheta ñu̶ wihboriro oveja to butichu̶ cahmaeraro seheta mu̶sa Pu̶cu̶ mu̶ano macariro ahrina wiho jiina cũ̶hu̶re pichacapu̶ ti wahachu̶ cahmaerara —ni yahure Jesu. 15 Ã ni tuhsu̶ õ sehe ni yahu namore: —Mu̶ coyeiro mu̶hu̶re ñano to yoachu̶ tiro mehne su̶hu̶dui wahaga. Mu̶sa sahsero tíre su̶hu̶duga. Mu̶ ã yoachu̶ tiro mu̶hu̶re tu̶hoboca. To tu̶hochu̶ “Mu̶hu̶re ne pari turi õ sehe yoasi yu̶hu̶”, to nichu̶ mu̶ coyeirore pari turi piti tii nica mu̶hu̶. 16 Mu̶hu̶re to tu̶ho duaerachu̶ pinihta cũ̶iro mehne waha duacu̶ o pu̶aro mehne waha duacu̶ tinare piti ti wahcã, pari turi tirore su̶hu̶duna wahaga. Mu̶sa ã yoachu̶ mu̶sare pu̶aro o tiarore to tu̶hoeraputiachu̶ ñu̶na paina Jesu yainare tirore yahusãga, Cohamacu̶ yare ti joari pũ to niriro seheta. 17 Ã jina mu̶sa mehne macaina cũ̶hu̶re to tu̶ho duaerachu̶ jipihtina Jesu yaina cahmachuinare yahusãna wahaga. Ã jina Jesu yaina cahmachuinare to tu̶ho duaerasinichu̶ ñu̶na Cohamacu̶re cahmaerarirore mu̶sa yoaboriro sehe yoaga tirore. Wapa na cohtarirore mu̶sa yoaboriro sehe yoaga tirore. 18 ’Potocã mu̶sare niita nija. Ahri yahpai mu̶sa Jesu yaina ñaare mu̶sa yoa dutierachu̶ mu̶anopu̶ cũ̶hu̶re yoa dutisi. Ahri yahpai mu̶sa noaare yoa dutichu̶ mu̶anopu̶ cũ̶hu̶re yoa dutia jiahca. 19 ’Pari turi mu̶sare yahuihtja ahrire: Mu̶sa pu̶aro Cohamacu̶re sinichu̶, mu̶sa pu̶aro mu̶sa sinirire cũ̶no potori mu̶sa tu̶hotuchu̶ yu̶ Pu̶cu̶ mu̶ano macariro tíre yoarohca. 20 Pu̶aro o tiaro yu̶ yaina yu̶ yare yoahtina cjihti ti cahmachuchu̶ yu̶hu̶ tina mehne jija —ni yahure Jesu. 21 Baharo Pedro Jesu cahapu̶ su̶, õ sehe ni siniture: —¿Pu̶htoro, yu̶ coyeiro mu̶ yairo payu̶ tahari yu̶hu̶re ñano to yoachu̶ ñu̶cu̶ nohope tahari tíre boihcari yu̶hu̶? ¿Siete tahari boihcari yu̶hu̶? —ni siniture Pedro. 22 Jesu õ sehe ni yu̶htire: —Siete tahari dihta mu̶hu̶re pairo to ñano yoarire mu̶ bochu̶ tó wahaerara. Payu̶ tahari mu̶hu̶re ñano to yoachu̶ cũ̶hu̶re boga. 23 ’Mu̶ano macariro masa bui pu̶htoro to su̶ho jiro ahri quiti yoaro sehe jira. Jipihtina masa bui pu̶htoro jiriro tirore dahra cohtainare tirore wapamoinare wapa pahño duti dutimaha. 24 Ti wapamori cjirire to quihõ du̶cachu̶, tirore dahra cohtaina sehe pjíro wapamorirore tiro cahapu̶ na taha. Wapamoriro pjibiaro wapamoha to pu̶htorore. 25 Ã jiro tiro to wapa masierachu̶ ñu̶no to pu̶htoro tirore, to namonore, to pohnare cahamaca sõ, tinare painare dua dutimaha. Ã yoa jipihtia to cju̶aa cũ̶hu̶re dua duamaha, to wapamonore wapa dutiro. 26 To ã dua dutichu̶ pjíro wapamoriro sehe na tuhcua caha su̶, to pu̶htorore tuaro siniha: “Pu̶htoro, yu̶hu̶re pja ñu̶cu̶ cohtasiniga. Mu̶hu̶re wapa pahñoihca”, niha tiro to pu̶htorore. 27 To ã nichu̶ tu̶horo, tirore pja ñu̶no to wapamorirore ãta bonocaha. 28 To ã yoari baharo pjíro wapamoriro cjiro sehe waha, pairo dahra cohtarirore tirore mahanocã wapamorirore boca su̶ha. Ã boca su̶ro wamu̶a ñahaha tirore. “Yu̶hu̶re mu̶ wapamonore wapa bahrañoga”, niha tiro tó mehne macarirore to yoaro sehe dahra cohtarirore. 29 To ã nichu̶ pairo dahra cohtariro sehe na tuhcua caha su̶, tirore tuaro sinimaha. “Yu̶hu̶re pja ñu̶cu̶ mahanocã cohtasiniga. Mu̶hu̶re wapa pahñoihca”, nimaha pairo dahra cohtariro tirore. 30 To ã ni sinipachu̶ta tó mehne macariro tirore yu̶htieraha. Tuhsu̶, tiro pairo dahra cohtarirore peresu yoa dutiha. Pu̶ to wapa pahñochu̶pu̶ wiorohca tirore. 31 Pjíro wapamoriro cjiro mahanocã wapamorirore to ñano yoachu̶ ñu̶, susini, paina dahra cohtaina sehe ti pu̶htorore yahusãa wahaha. 32 Ti ã ni yahusãchu̶ tu̶horo ti pu̶htoro ti yahusãrirore pjiroca, õ sehe niha: “Mu̶hu̶ ñabiariro jira. Mu̶ yu̶hu̶re tuaro sinichu̶ mu̶ wapamorirore bo pahñomahi yu̶hu̶. 33 Mu̶hu̶re yu̶ ã yoapachu̶ta mu̶hu̶ sehe mu̶hu̶re wapamorirore boerayuhti. Mu̶ wapamoriro sehere yu̶ boriro seheta tiro mu̶hu̶re to wapamoriro cũ̶hu̶re mu̶ bochu̶ noabiaboa. ¿Dohseacu̶ tirore pja ñu̶erari mu̶hu̶ ã yoacu̶?” niha to pu̶htoro tirore. 34 Ã nino tuaro sua, peresu yoaha tirore dahra cohtarirore. Pu̶ to wapa pahñochu̶pu̶ wiorohca —ni yahure Jesu. 35 Ã ni tuhsu̶, õ sehe ni ahri quitire yahu batoare: —Tó seheta yoarohca yu̶ Pu̶cu̶ mu̶ano macariro mu̶sare. Mu̶sa jipihtina mu̶sa coyea mu̶sare ti ñano yoarire noano mu̶sa bo pahñoerachu̶ tiro mu̶sare buhiri dahrerohca —nire Jesu.

Mateo 19

1 Tíre to ã ni yahuri baharo tiro Galileai jiriro Judea yahpapu̶ sãre su̶ho wahare. Jordão pa bu̶hu̶sehe coapu̶ su̶i sã. 2 Tópu̶ sã wahachu̶ payu̶ masa sãre nu̶nu̶ ti wahcãre. Tina mehne macainare dohatiinare noaina wahachu̶ yoare tiro. 3 Ã yoa cãina fariseo curua macaina Jesure yahusã duaa, ñano to durucuchu̶ tu̶ho duaa, tirore õ sehe ni sinitu ñu̶re: —¿Mari cahmano seheta mari namore cohãchu̶ noabocari? ¿Mari dutia sehe tó seheta yoa dutijari, mu̶ tu̶hotuchu̶? —ni sinitu ñu̶re tina. 4 Jesu õ sehe ni yu̶htire: —¿Cohamacu̶ yare ti joari pũi ne ahrire buherasiniri mu̶sa? Õ sehe ni joaa tiha: “Wahmanopu̶re ahri yahpare bajuamehneriro mu̶no, numino cũ̶hu̶re yoaha”, ni joaha. 5 Tuhsu̶ õ sehe ni joa namoha: “Mu̶no to pu̶cu̶su̶mare cohã wija, to namono mehne jirohca. Ã jia tina pu̶aro jipahta cũ̶ pjacu̶ yoaro seheta jira”, ni joa namoa tiha. 6 Ã jia tina pu̶aro yoaro sehe jierara. Cũ̶ pjacu̶ yoaro sehe jia nina. Cohamacu̶ to wamomaca du̶hte dutiina jira. Ã jia tinare duhueraro cahmana —nire Jesu tinare. 7 To ã nichu̶ fariseo curua macaina õ sehe ni siniture tjoa: —Mu̶ ã ni yahupachu̶ta õ sehe ni joaa tiha Moise cjiro sehe: “Mu̶ namore cohã duacu̶ papera pũi tíre joaga. Ã joacu̶ tí pũre mu̶ namore mu̶ wari baharo ticorore cohã masina mu̶hu̶”, ni joaa tiha Moise cjiro. ¿Mu̶ nino sehe jipachu̶ta Moise cjiro sehe dohsearo õ sehe ni joari? —ni sinitu namore tina tirore. 8 Jesu õ sehe ni yu̶htire tinare: —Cohamacu̶re mu̶sa ñu̶chu̶su̶ma ti tu̶ho duaerachu̶ ñu̶no ti namosãnumiare ti cohãchu̶, “Ãta yoawahnojaro”, ninocaa tiha Moise. To ã nipachu̶ta wahmanopu̶re ahri yahpare ã jierare. 9 Mu̶sare niita nija. Masu̶no to namono to ñano yoaerapachu̶ta ticorore cohãno, pacorore namo tiro, tiro pacoro mehne ñano yoaro nina. [Tuhsu̶, ahriro to cohãricorore namo tiriro cũ̶hu̶ ticoro mehne ñano yoariro jira] —nire Jesu. 10 To ã nichu̶ tu̶hona, sã to buheina sehe tirore õ sehe nii: —Tó sehe mu̶no to namono mehne ti cahma cohãerachu̶ mari sehere mari namo tierachu̶ noaboca —nii sã. 11 Jesu õ sehe ni yu̶htire: —Mu̶sa nino seheta jira. Ã jiro cãinare namo ti dutierara Cohamacu̶. 12 Mu̶are namo ti dutieraa cãa jira. Cãina mu̶a numiare cahmaeraina masa bajuara. Paina mu̶a masa ti wapãri tõhoca ti warina sehe namo ti masierara. Paina mu̶a mu̶ano macariro ti pu̶htoro yare yoadoho duaa, namo tierara. Ã jia ahrina namo ti duaeraina ãta tu̶hotunocaina, tó seheta ti ji sohtori tichu̶ noana —nire Jesu sãre. 13 Ã yoa masa macanacãre Jesu cahapu̶ na wihire. Ã na wihia, tina Jesure to wamomacare tinacã bui ña payo duti duamare. Ã yoa tinacãre Cohamacu̶re sini payo duti duamare Jesure. Ti ã yoachu̶ ñu̶na sã to buheina tinare tuhtimahi. 14 Sã ã tuhtichu̶ ñu̶no, sãre Jesu õ sehe nire: —Macanacã yu̶ cahapu̶ tajaro. “To cahai wahaena tjiga”, niena tjiga tinacãre. Tinacã Cohamacu̶re ti pu̶htoro tu̶hotura. pu̶htoro Cohamacu̶ to su̶ho jiina ahrinacã yoaro sehe tu̶hotuina baro dihta jira —nire Jesu sãre. 15 Ã ninota to wamomacare tinacã bui ña payo tuhsu̶, wahaa wahare. 16 To ã yoari baharo cũ̶iro masu̶no Jesu cahapu̶ wihi, siniture tirore: —¿Ne, buheriro, jipihtia dachoripe Cohamacu̶ mehne ã jirucu duacu̶, noaare yoa duacu̶ di baro sehere yoabocari yu̶hu̶? —nire tiro. 17 —¿Dohse jiro baro yu̶hu̶re noaa barore ni sinitujari mu̶hu̶? Cohamacu̶ dihta noariro jira. Jipihtia dachoripe Cohamacu̶ mehne ã jirucu duacu̶ to dutiare yoaga —nire Jesu. 18 —¿Di baro dutia sehere nii nijari? —ni sinitu namore tiro. Jesu õ sehe ni yu̶htire: —Masare wajãecu̶ tjiga. Namo tiriropu̶ paye numia manu̶ tia numia mehne jiecu̶ tjiga. Yacaecu̶ tjiga. Mahñoa mehne painare yahusãecu̶ tjiga. 19 Mu̶ pu̶cu̶su̶mare ño payoga. Mu̶ basi mu̶ cahĩno seheta mu̶ cahai jiriro cũ̶hu̶re cahĩga. Ahri dutiare yoaihca mu̶hu̶ —nire Jesu. 20 —Ahri dutiare ne yu̶hdu̶ru̶caera tihi yu̶hu̶. ¿Dohse yoa namoihcari yu̶hu̶ jipihtia dachoripe Cohamacu̶ mehne jirucu duacu̶? —nire tiro Jesure. 21 To ã nichu̶ tu̶horo Jesu õ sehe ni yahu namore: —Mu̶hu̶ ñaa buhiri marieriro ji duacu̶ mu̶ ya jipihtiare duai wahaga. Ã duacu̶ jipihtia mu̶ wapatari niñerure pjacu̶oinare waga. Mu̶ ã yoachu̶ payu̶ mu̶ wapataa mu̶anopu̶, Cohamacu̶ cahapu̶ jiyuahca. Mu̶ ã yoari baharo yu̶hu̶ mehne macariro cjihto taga —ni yahure Jesu. 22 To ã nichu̶ tu̶horo tuaro cahyare. Tiro payu̶ pache cju̶ariro jiro, tíre pjacu̶oinare wa duaeraro, cahya, wahaa wahare. 23 To ã wahari baharo Jesu sãre to buheinare õ sehe ni yahu namore: —Potocã mu̶sare niita nija. Pache pu̶ro pu̶htoro Cohamacu̶ to su̶ho jiropu̶re to waha duachu̶ mijobiara. 24 Mu̶sare yahu namoihtja: Camello sehe awicã copapu̶ to sãa nuhri wijaa duachu̶ basioerara tirore. To ã jiro yu̶hdoro pache pu̶ro pu̶htoro Cohamacu̶ to su̶ho jihtopu̶ to waha duachu̶ mijobiara —nire tiro. 25 To ã nichu̶ tu̶hona sã cu̶aa waha, sã basi õ sehe nii: —Cue, to nino seheta jichu̶, ne cũ̶iro masu̶no Cohamacu̶ cahapu̶ waha masieraboca —nii sã basi. 26 Sã ã nichu̶ Jesu sãre ñu̶roca õ, õ sehe ni yahure: —Masa ti basi ti mu̶ su̶ro yu̶hdu̶ masierara. Wiho mejeta Cohamacu̶ sehe masare pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdo masina. Tiro jipihtiare noano yoa masi pahñoriro jira —nire tiro sãre. 27 To ã nichu̶ Pedro tirore õ sehe nire: —Tu̶hosiniga. Sã sehe sã ya jipihtiare cũnocaa tii mu̶hu̶ mehne wahana tana. ¿Sã õ sehe yoana, dohse jiare wapatanahcari sã? —nire tiro. 28 To ã nichu̶ tu̶horo õ sehe nire Jesu: —Mu̶sare niita nija: Pihtiri dacho jichu̶ jipihtia wahma dihta cohtotaahca. Tí pjapu̶re yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro yu̶hu̶ pu̶htoro yu̶ dujiroi si siteroi dujiihca yu̶hu̶. Tói yu̶ dujichu̶ mu̶sa cũ̶hu̶ doce dujia pahtarihi pu̶htoa ti dujia pahtarihi dujinahca. Ã jina Israe masare doce curuari macainare besenahca mu̶sa noaina, ñainare. 29 Ã yoa yu̶ yare yoana tana mu̶sa wu̶hu̶sere, mu̶sa bahanare, mu̶sa pu̶cu̶su̶mare, mu̶sa pohnare, mu̶sa weserire cũnocarina jina, pjíro wapatanahca. Tuhsu̶, jipihtia dachoripe Cohamacu̶ mehne jirucunahca. 30 Wiho mejeta mipu̶re payu̶ pu̶htoa jirina cjiri tí pjapu̶re wiho jiina tjuanocaahca. Tuhsu̶, mipu̶re payu̶ wiho jiina jirina cjiri tí pjapu̶re pu̶htoa cohtotaahca tjoa —ni yahure Jesu sãre to buheinare.

Mateo 20

1 Ã yoa Jesu pari turi to tu̶hotua mehne piti dahre õ sehe ni yahu namore tjoa: —Mu̶ano macariro masa bui pu̶htoro jira. Wese pu̶ro quiti mehne pu̶htoro Cohamacu̶ to su̶ho jirore yahuihtja mu̶sare. Tiro wese pu̶ro bohrea parĩcaroi to wesere dahrahtinare pjiro wahaha. 2 “Cũ̶ tu̶ niñeru tu̶ wapaihtja cũ̶ dachore”, niha tinare. “Jai”, niha dahrahtina. Ti ã nichu̶ wesepu̶ dahra dutiro warocaha tiro tinare. 3 Ã yoa dachopu̶ nueve hora jichu̶ pache duaropu̶ wahaha tiro. Tópu̶ su̶ro, paina dahraerainare ñu̶ha. 4 Ã ñu̶no tinare õ sehe niha: “Mu̶sa cũ̶hu̶ yu̶ wesere dahrana wahaga. Noano wapaihtja”, niha tiro tinare. 5 To ã nichu̶ tu̶hoa, tina cũ̶hu̶ wesepu̶ dahraa wahaha. Ã yoa wese pu̶ro cohari pja jichu̶, ñamichahapu̶ tres hora jichu̶ cũ̶hu̶re painare dahra dutiha. 6 Ã yoa ñamichahapu̶ cinco hora jichu̶ pache duaropu̶ tiro wahaha tjoa. Tópu̶ su̶, paina dahraerainare ñu̶no, tinare õ sehe niha: “¿Ne yaba barore yoaerapanahta cũ̶ dacho ñu̶rucu nahñoajari mu̶sa?” ni sinitu ñu̶ha tinare. 7 “Ne, sãre dahraa mariahna”, ni yu̶htiha tina. “Mu̶sa cũ̶hu̶ yu̶ wesere dahrana wahaga”, niha tinare. Ã jia to niriro seheta to wesere dahraa wahaha. 8 Ã yoa ñamichahapu̶ dahra duhuri pja jichu̶ wese pu̶ro to yaina dahrainare cohtarirore õ sehe niha: “Dahrainare pjiga. Ti wihichu̶ tinare wapaga. Ti baharopu̶ yu̶ dahra dutirinare wapa mu̶htaga. Tinare wapa tuhsu̶, paina cũ̶hu̶re wapa tuhsu̶, yu̶ dahra duti mu̶htainare wapa batoaga ju̶na”, niha tiro. 9 Ã yoa cinco hora jichu̶ dahra du̶cainare cũ̶ tu̶ niñeru tu̶ wapaha. 10 To ã wapachu̶ ñu̶a, “Sãre bui curero waparohca”, ni tu̶hotumaha to duti mu̶htaina cjiri sehe. Tina cũ̶hu̶re cũ̶no potori wapanocaha. 11 Ã jia niñerure to wapachu̶ ti pu̶htoro mehne susinia ti basi õ sehe cahma niha: 12 “Ahrina sã baharopu̶ to dahra dutirina sehe cũ̶ horata dahrahre. Sã sehe cũ̶ dacho noano dahra nahñoamahi. Ñano sũ̶ sihre sãre. Sã ã yoari pja dahrapachu̶ta sã baharopu̶ dahra du̶caina cũ̶hu̶re cũ̶no potorita wapanocahre tiro”, ni suaha tina ti basi. 13 Cũ̶iro tina mehne macariro to ã nichu̶ tu̶horo, wese pu̶ro yu̶htiha tirore: “Ne coyeiro, ‘Cũ̶ tu̶ niñeru tu̶re wapaihtja’, nimahicu̶ mu̶sare. Yu̶ ã nichu̶ yu̶htihre mu̶sa. Ã jicu̶ yu̶ niriro seheta mu̶sare wapahi yu̶hu̶. Quihõno wapahi mu̶sare. Ne yacaerahi mu̶sare. 14 Ã jicu̶ yu̶ waparire na, mu̶ wu̶hu̶pu̶ tjuahga. Ahrirore baharo yu̶ dahra dutiriro cũ̶hu̶re mu̶sare yu̶ wapariro purota wapaihtja. 15 Yu̶ ya niñeru jira ahri. Ã jicu̶ yu̶ cahmano seheta ahri mehne wapaihtja. ¿Painare yu̶ noano wapachu̶ ñu̶ tuhtijari mu̶hu̶?” niha tiro wese pu̶ro —ni yahure tí quitire Jesu. 16 Ã nino, õ sehe ni yahu namore tiro: —Ahri quiti ti nino seheta baharo macari curua wiho jiina yoaro sehe ya curua ji mu̶htari curua pu̶htoa ya curua jirohca mu̶anopu̶. Ã yoa ji mu̶htari curua pu̶htoa ya curua cjiro sehe ti baharopu̶ macari curua wiho jiina ya curua tjuarohca mu̶anopu̶ —ni yahure Jesu. 17 Ã yoa Jerusalẽpu̶ wahana cũ̶noihta waharucuma, sãre doce to buheinare pjiroca tuhsu̶, pa sehepu̶ sã dihtare naahre Jesu. Sã sahsero sã jichu̶ sãre õ sehe ni yahure: 18 —Tu̶hoga yu̶hu̶re. Mipu̶re Jerusalẽpu̶ wahana nija mari. Tópu̶ yu̶hu̶re masu̶nore Cohamacu̶ warocarirore ñaha, painapu̶re yu̶hu̶re waahca. Sacerdotea pu̶htoare, mari coyea judio masare buheina cũ̶hu̶re yu̶hu̶re waahca. Ã jia yu̶hu̶re wajã dutiahca tina. 19 Ã wajã dutia, judio masa jieraina sehere yu̶hu̶re waahca. Ti ã wari baharo tina sehe yu̶hu̶re bu̶ju̶pe, tjana, crusapu̶ cjã puhaahca yu̶hu̶re. Ã jii yu̶ yariari baharo tia nu̶mu̶ wahaboroi masa wijaaihca —ni yahure Jesu sãre. 20 Ã yoa Zebedeo namono pu̶aro to pohna mehne Jesu cahapu̶ su̶, na tuhcua caha su̶ha tirore sinino taro: 21 —¿Dohse yu̶ yoachu̶ cahmajari mu̶hu̶? —niha Jesu ticorore. —Mu̶hu̶ pu̶htoro sãacu̶ yu̶ pohnare dutiina sõga. Ã yoacu̶ mu̶ pju̶ bu̶hu̶seheri batoi dapoga tinare —ni siniha ticoro. 22 Jesu õ sehe ni yu̶htiha: —Mu̶sa ñano yu̶hdu̶htore masierapanahta ã sinina mu̶sa. ¿Mipu̶re yu̶ ñano yu̶hdu̶hto seheta mu̶sa cũ̶hu̶ ñano yu̶hdu̶na cũ̶no pjabocari mu̶sa? —niha Jesu ticoro pohnare. —Cũ̶no pjanahca —ni yu̶htiha Santiago, João mehne. 23 —Potocã tjira. Yu̶ ñano yu̶hdu̶hto seheta ñano yu̶hdu̶nahca mu̶sa cũ̶hu̶. Wiho mejeta yu̶hu̶ mehne dutihtinare, yu̶hu̶ mehne dujihtinare bese masieraja yu̶hu̶. Yu̶ Pu̶cu̶ sehe cahno tuhsu̶re tíre. Ã jia to besehtina dihta yu̶ poto bu̶hu̶sehei yu̶ cõ bu̶hu̶sehei dujiahca —niha Jesu tinare. 24 Ã jina sã paina diez to buheina sehe Santiago, João ahrina pu̶aro mehne susinii sã. Jesure ti pocoro to sinibasarire tu̶hona susinii tina mehne. 25 Sã ã susinichu̶ ñu̶no, Jesu sãre jipihtina to buheinare pji cahmachu, õ sehe ni yahure sãre: —Cohamacu̶re masieraina pu̶htoa sehe ti masare dutia, purĩno mehne dutira. 26 Mu̶sa sehe ne ã yoasi mu̶sa basi. Mu̶sa mehne macariro pu̶htoro ji duaro, jipihtina tiro mehne macaina cahamacu̶no jiro cahmana tirore. 27 Ã yoa jipihtinare dutiriro ji duariro paina cahamacu̶no jiro cahmana tirore. 28 Tó seheta jiriro jija yu̶hu̶ cũ̶hu̶. Yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro ahri yahpapu̶re masare yoadohocu̶ tacu̶ tai. Tuhsu̶, payu̶ masa ya buhirire yariai tai nii. Ã yoa masare pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdu̶chu̶ yoai tai nii —nire Jesu sãre. 29 Ã yoa Jericópu̶ jirina sã wahachu̶ payu̶ masa Jesure nu̶nu̶ tire. 30 Ti ã nu̶nu̶ tichu̶ Jesu to yu̶hdu̶achu̶ pu̶aro capari ñu̶eraina maha du̶htu̶ cahai dujiina tu̶hore. Ã tu̶hoa, õ sehe ni sañurucure: —Sã pu̶htoro, Davi cjiro panamino masare yu̶hdohtiro, sãre pja ñu̶ga —ni sañurucure. 31 Ti ã ni sañurucuchu̶ masa sehe tinare tuhtire: —Dihta mariahga —nire masa tinare. Ti ã tuhtichu̶ tu̶hoa, ti pano sañurucuriro yu̶hdo curero sañurucu namore tjoa: —Sã pu̶htoro, Davi cjiro panamino, sãre pja ñu̶ga —ni sañurucure. 32 Ti ã nichu̶ tu̶horo Jesu su̶ru̶ca, tinare pjiroca, õ sehe ni sinitu ñu̶re: —¿Dohse mu̶sare yu̶ yoachu̶ cahmajari mu̶sa? —ni sinitu ñu̶re. 33 —Sã pu̶htoro, sãre ñu̶chu̶ yoaga —ni yu̶htire tina. 34 Ti ã nichu̶ Jesu tinare pja ñu̶re. Ã pja ñu̶no ti caparire ña payore. To ã ña payochu̶ta tina sehe ñu̶a wahare. Ã ñu̶a, tirore nu̶nu̶ ti wahcãre.

Mateo 21

1 Ã yoa Jerusalẽpu̶ sã su̶hto pano Betfagé wama tiri macapu̶ su̶ mu̶htasinii sã Jesu mehne. Betfagé tũ̶cu̶ Olivo wama tidu̶ cahai jire. Tópu̶ su̶ro, sã mehne macainare pu̶aro to buheinare Jesu to pano waroca mu̶htare. 2 Õ sehe ni yahure tinare: —Sí macapu̶ burroare nana wahaga. Tópu̶ su̶na, dóihta burrore to macu̶nocã mehne ti du̶hte daporicorore boca su̶nahca. Tinare boca, yuta dare pjã, na tabasaga yu̶hu̶re. 3 Mu̶sa pjãchu̶ ñu̶no, cũ̶iro dohse jiriro, “¿Dohseana tana burroare pjãjari mu̶sa?” to nichu̶ tu̶hona õ sehe ni yu̶htiga: “Mari pu̶htoro burroare cahmarocasinire. Michapucacã tinare wiarohca tiro”, ni yu̶htiga tirore —ni duti warocare Jesu to buheina pu̶arore. 4 Ã yoare Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro cjiro to ni joariro seheta. Õ seheta ni joaa tiha panopu̶: 5 “Jerusalẽ macainare õ sehe ni yahuga: ‘Ñu̶ga mu̶sa. Mu̶sa pu̶htoro mu̶sa cahapu̶ tara. Tiro masa noariro jira. Burro macu̶nocã bui pisariro tarohca’, ni yahuga Jerusalẽ macainare”, ni joaa tiha panopu̶. 6 Jesu to dutirocaina pu̶aro tí macapu̶ su̶, to dutiriro seheta yoaha tina. 7 Burrore, to macu̶nocã cũ̶hu̶re na ta, ti bui sãa suhtire tjuwe na, burrocã bui pjũpaha payore tina. Ti ã yoari baharo Jesu tirocã bui mu̶ja pjare waharo taro. 8 Mu̶ja pja tuhsu̶, tirocã bui Jerusalẽpu̶ wahare. To tachu̶ ñu̶a masa payu̶ ti bui macaa suhtire tjuwe na, saño cũ mu̶htare to wahahti mahai, Jesure ño payoa. Paina sehe pũri tia du̶pu̶rire mahai duhu cũ mu̶hta wahcãre tirore ño payoa. 9 Ã yoa to pano wahaina, to baharo nu̶nu̶ tiina mehne õ sehe ni sañurucure: —Davi cjiro panaminore marine yu̶hdohtirore wahche payojihna. Ahriro Cohamacu̶ to warocariro noano jijaro. Mu̶ano macarirore “Tuariro jira”, ni wahche payojihna —ni sañurucure masa. 10 Ã jia Jerusalẽpu̶ ti su̶chu̶ tó macaina sehe ñu̶ cu̶aa wahare. —¿Cue, diro baro jijari ahriro? —ni cahma siniture tina. 11 Paina masa õ sehe ni yu̶htire: —Ahriro Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro Nazare Galilea yahpai jiri maca macariro Jesu wama tiriro jira —ni yahure tina masare. 12 Baharo Cohamacu̶ wu̶hu̶pu̶ su̶re Jesu. Tí wu̶hu̶pu̶ su̶, sãa wahare. Tí wu̶hu̶pu̶ duainare, nuchu̶ina cũ̶hu̶re cohã wiore tiro. Ã yoaro niñeru cohtotaa mesarire na majareroca doca cũ mu̶jare. Bujaare duaina ti dujia pahtari cũ̶hu̶re ãta yoare. 13 Ã yoaro tinare õ sehe nire: —Cohamacu̶ yare ti joari pũi õ sehe nina: “Yu̶ wu̶hu̶ Cohamacu̶ mehne durucuri wu̶hu̶ wama tirohca”, nimare to joari pũi. Mu̶sa sehe ahri wu̶hu̶i duana mu̶sa basi cahma yacara mu̶sa —nire tiro tinare. 14 To ã yoari baharo capari ñu̶eraina, tini masieraina cũ̶hu̶ Cohamacu̶ wu̶hu̶pu̶ tiro cahapu̶ wihire. Ti ã wihichu̶ tinare noaina wahachu̶ yoare tiro. 15 Ã noaare to yoachu̶ ñu̶a, sacerdotea pu̶htoa, marine judio masare buheina cũ̶hu̶ suare tiro mehne. Ã yoa macanacã Jesure “Davi cjiro panamino masare yu̶hdohtiro, tuariro jira mu̶hu̶”, ti ni ño payochu̶ tu̶hoa tó cũ̶hu̶re tina suare. 16 Ã suaa õ sehe nire Jesure: —¿Ti ã nichu̶ tu̶hoerajari mu̶hu̶? Ã niea tjijaro —ni tuhtire tina Jesure. Ti ã tuhtichu̶ tu̶horo Jesu tinare õ sehe ni yu̶htire: —Tina ti ã nichu̶ tu̶hoja. ¿Cohamacu̶ yare ti joari pũi ahrire ne buherari mu̶sa? “Macanacãre, wihãinacãre Cohamacu̶re noano ño payochu̶ yoare mu̶hu̶”, nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi —nire Jesu (“Macanacã yu̶hu̶re ti ño payochu̶ noana”, nino). 17 Ã ni tuhsu̶ tinare cohã wahcã, Betania wama tiri macapu̶ su̶, tí ñamine tói jire. 18 Pa dachoi bohrearopu̶ Jerusalẽpu̶ tjuaaro, ju̶ca baare Jesu. 19 Ã ju̶ca baaro, maha du̶htu̶ cahai jidu̶ higueracu̶ wama tidu̶re ñu̶no, tu̶ dichare macano wahamare. Dicha mariahre tu̶ sehe. Pũri dihta jire. Tu̶ ã jichu̶ ñu̶no Jesu tu̶re õ sehe nire: —Ahdu̶ ne pari turi dicha tisi —nire tiro. To ã nichu̶ta dóihta tu̶ sehe ñaia wahare. 20 Tu̶ ã wahachu̶ ñu̶na sã to buheina ñu̶ cu̶a wahai. —Cue, ¿dohsearo ahdu̶ dóihta ñaia wahajari? —ni sinitui sã. 21 Jesu õ sehe ni yu̶htire: —Potocã nii nija mu̶sare. Cohamacu̶re noano wacũ tuaga. “Potocã ã yoarohca tiro”, nina ahdu̶re yu̶ yoariro seheta yoa masinahca mu̶sa cũ̶hu̶. Tuhsu̶, ahdu̶re yu̶ yaria dutiriro yu̶hdoro yoa masinahca mu̶sa. Ahdu̶ tũ̶cu̶re “Duha na, pjiri mapu̶ cohãdu̶ jijaro”, mu̶sa nichu̶ duha cohãdu̶ jirohca. 22 Cohamacu̶re mu̶sa wacũ tuachu̶, “Yu̶ siniriro seheta ã waharohca”, mu̶sa ni wacũchu̶ mu̶sa siniriro seheta ã waharohca —nire Jesu sãre. 23 Ã yoa Cohamacu̶ wu̶hu̶pu̶ tju su̶, buhere tiro. To ã buhechu̶ sacerdotea pu̶htoa, mari coyea judio masa bu̶cu̶na mehne tiro cahapu̶ wihi, õ sehe ni siniture: —¿Dohseacu̶ canu̶re ã yoari mu̶hu̶? ¿Noa mu̶hu̶re tíre ã yoa dutiri? —ni siniture tina. 24 Ti ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yu̶htire: —Mu̶sa sehere sinitu mu̶htaihtja. Noano yu̶hu̶re mu̶sa quihõno yu̶htichu̶ mu̶sare yahuihtja yu̶hu̶ cũ̶hu̶. 25 ¿João masare to bautisachu̶ diro baro sehe tirore bautisa dutia tiari, mu̶sa tu̶hotuchu̶? ¿O Cohamacu̶ dutiera tiari? ¿O masa sehe dutia tiari, mu̶sa tu̶hotuchu̶? —ni siniture Jesu tinare. To ã nichu̶ tina sehe ti basi õ sehe nire: —¿Dohse ni yu̶htinahcari mari? “Cohamacu̶ Joãore dutia tiri jire”, mari nichu̶, “¿Dohseana Cohamacu̶ Joãore to dutipachu̶ta tirore tu̶ho duaerari mu̶sa?” niboca Jesu marine. Ã jina “Cohamacu̶ Joãore dutia tiri jire”, ni yu̶hti masieraja mari. 26 Ahrina masa sehe “Potocãta João Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro jire”, ni tu̶hotura tina. Ã ni tu̶hotua “João to bautisachu̶ Cohamacu̶ sehe tirore dutierari jire”, mari nichu̶ tu̶hoa masa suaboca mari mehne. Ã jina tí cũ̶hu̶re yahu masieraja mari —nire tina ti basi. 27 Ti ã niri baharo Jesure õ sehe ni yu̶htire tina: —Joãore bautisa dutirirore sã masieraja —nire tina. Ti ã nichu̶ tu̶horo õ sehe nire Jesu: —Tí pja pinihta yu̶hu̶ cũ̶hu̶ mu̶sa sinitu mu̶htarire yahueraja mu̶sare. Yu̶ yoarire dutirirore yahueraja mu̶sare —nire tiro tinare. 28 To ã niri baharo Jesu to tu̶hotua mehne paye quiti mehne piti dahre buhe namore tinare: —¿Ne, dohse ni tu̶hotujari mu̶sa ahri quitire? Pu̶aro pu̶cu̶ro jiha. Wahmino sehere õ sehe niha to pu̶cu̶ro: “Macu̶, wesepu̶ dahrai wahaga”, niha. 29 “Wahaeraja”, ni yu̶htimaha to macu̶no wahmanore. Ã niparota baharopu̶re wesepu̶ waha duaro jiha tirore. Ã jiro wahaha tiro. 30 Tuhsu̶, ti pu̶cu̶ro to macu̶no du̶hsariro cahapu̶ su̶, to wahminore to dutiriro seheta wesepu̶ waha dutimaha. “Jai”, nimaha du̶hsariro sehe. Ã niparota wahaeraha tiro. 31 ¿Diro sehe to pu̶cu̶ro to dutiriro seheta yoari? —ni siniture Jesu. —To wahmino sehe yoaha —ni yu̶htire tina. Ti ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yahure: —Mu̶sare niita nija. Wapa na cohtaina, mu̶a mehne ñano yoarucua numia ti buipu̶ waro mu̶sa sehe ñabiaina jira. Ã jia pu̶htoro Cohamacu̶ to su̶ho jiropu̶re mu̶sa su̶borirore tina sehe mu̶sare mu̶ cõ su̶ mu̶htaahca. 32 João bautisariro buhero mu̶sare “Noano yoaga”, ni yahumare. Ã to yahuchu̶ du̶hsariro to pu̶cu̶rore to yu̶htierariro seheta tirore tu̶hoerare mu̶sa. Ã yoa tirore yu̶htierare. Wapa na cohtaina sehe, mu̶a mehne ñano yoarucua numia cũ̶hu̶ tirore tu̶hore. Ti ã tu̶hochu̶ ñu̶re mu̶sa. Mu̶sa ã ñu̶panahta tirore ne tu̶ho duaerare mu̶sa. Tuhsu̶, tu̶hoerare mu̶sa —nire Jesu sacerdotea pu̶htoare, mari coyea judio masa bu̶cu̶na cũ̶hu̶re. 33 Ã yoa Jesu pari turi to tu̶hotua mehne õ sehe ni piti dahre tinare buhe namore: —Ahri quitire tu̶hoga mu̶sa. Yahpa pu̶ro jiha. Tiro to ya yahpai se dari cjihtire toaha. Toa tuhsu̶, sahrĩnore dapo, sere ti tu̶ mu̶tohti copare saha, mu̶ari wu̶hu̶cã dahreha. ’Ã jiro tí wesere painare cũ̶ bu̶hu̶sehe coa pahma cũha. Ã pahma cũno tí wesere tinare ñu̶ wihbo duti, pa yahpapu̶ wahaha tiro. 34 Ã yoa se ñiri pja jichu̶ wese pu̶ro tirore dahra cohtainare wesere ñu̶ wihboina cahapu̶ warocaha. Wese macaa to toaa dichare to ya coa macaa dichare na dutiro warocamaha. 35 To ã warocachu̶ wesere ñu̶ wihboina sehe tirore dahra cohtainare ñano yoaha. Cũ̶irore tuaro cjã, pairore wajã, pairore tãa mehne docaha. 36 Baharo wese pu̶ro pari turi tirore dahra cohtainare to waroca mu̶htarina bui curero pu̶htoa jiri curuare warocaha tjoa. To ã warocachu̶ wesere ñu̶ wihboina tina cũ̶hu̶re mu̶nanota yoaha tjoa. 37 ’Ã yoa to waroca batoariro to macu̶no jiha. “Yu̶ macu̶ sehere ño payoahca”, nino tirore warocamaha. 38 To ã ni tu̶hotupachu̶ta wesere ñu̶ wihboina to macu̶no to tachu̶ ñu̶a, õ sehe niha: “Wese pu̶ro macu̶no jira ahriro. Tirore wajãjihna mari. Mari ã wajãchu̶ ahri wese mari ya wese tjuarohca”, nimaha tina ti basi. 39 Ã niata tirore ñaha, wese du̶htu̶ cahai na wahcã, wajãha tina tirore. 40 ’¿Ne, wese pu̶ro taro dohse yoarohcari tiro wesere ñu̶ wihboinare, mu̶sa tu̶hotuchu̶? —ni siniture Jesu sacerdote pu̶htoare, bu̶cu̶na cũ̶hu̶re. 41 To ã nichu̶ tina õ sehe ni yu̶htire: —Tiro painare wesere ñu̶ wihbohtinare cohtotarohca ji mu̶htainare ñabiainare wajãno taro. Tirore quihõno dichare tju wahtina sehere ñu̶ wihbo dutirohca —ni yu̶htire tina. 42 Ti ã nichu̶ta Jesu yahu namore tinare: —¿Cohamacu̶ yare ti joari pũi ahrire yu̶hu̶re to ni joari cjirire ne buherari mu̶sa? “Ahriro Cristo tãca yoaro seheta jira. Tãcare wu̶hu̶ dahreina ti cohãno seheta masa tirore cohãahca. Ti ã yoapachu̶ta mipu̶re wu̶hu̶ dahreina wu̶hu̶re yoaa ti cũ mu̶htari tãcare ti cũno seheta Cohamacu̶ tirore pu̶hto sõre. Cohamacu̶ sehe ahrire yoare. To ã yoachu̶ ñu̶na, ‘Noa yu̶hdu̶ara’, ni tu̶hotuja mari”, ni joaa tiha panopu̶. ¿Tíre ne buherari mu̶sa? 43 Mu̶sare niita nija yu̶hu̶. pu̶htoro Cohamacu̶ to su̶ho jiro mu̶sa jihto cjihto jiboa. To pu̶htoro jirore paina sehere mu̶sa jiborirore warohca Cohamacu̶. Paina masa sehe to dutiro seheta yoaahca. 44 [Jipihtina tia tãca bui bora pjainare payu̶ dihicã peri yihsorohca tia tãca. Tuhsu̶, tia tãca sehe masu̶no bui bora pjaro tahãnocanohca tirore. To pjacu̶ cjirore daa manaricã wahachu̶ yoarohca. (Tó seheta yu̶hu̶re cahmaeraina yu̶ buhiri dahrehtina ñano yu̶hdu̶ahca) —nire Jesu sacerdotea pu̶htoare, mari coyea judio masa bu̶cu̶na cũ̶hu̶re.] 45 Tí quitire to ã nichu̶ tu̶hoa, “Sohõ to yahu mu̶htari quiti wesere ñu̶ wihboina quiti mehne marine nino nica tiro”, ni tu̶hoture tina. 46 Ã ni tu̶hotua, tirore ñaha duamare. Masa sehe Jesure ño payo “Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro jira tiro”, niina jia tiha tina. Tíre masia, sacerdotea pu̶htoa, bu̶cu̶na mehne masare cuia, Jesure ñahaerare.

Mateo 22

1 Ã yoa pari turi to tu̶hotua mehne paye quiti mehne tinare buhe du̶care Jesu: 2 —Mu̶ano macariro pu̶htoro to su̶ho jiro ahri quiti yoaro sehe jira. Cũ̶ yahpa macaina bui pu̶htoro jiha. Ã yoa to macu̶no ya nu̶mu̶ bose nu̶mu̶ yoaha. To wamomaca du̶hteri bose nu̶mu̶ jiha. 3 Ã yoa pu̶htoro tirore dahra cohtainare bose nu̶mu̶re ñu̶a tahtinare pji dutiro warocamaha. Tina sehe ta duaeraha. 4 Ã jiro painare pji dutiro warocamaha tjoa tirore dahra cohtainare. “Yu̶ pjirocainare õ sehe ni yahuga. ‘Mari chu̶htire dahre tuhsu̶hre. Wachu̶are, wachu̶acã dihi tiinacã cũ̶hu̶re wajã tuhsu̶hre. Ã yoa jipihtiro bose nu̶mu̶ macaa cjihtire cahno tuhsu̶hre. Ã jina bose nu̶mu̶ macaare chu̶na taga’, ni yahuga tinare”, ni warocamaha pu̶htoro tirore dahra cohtainare. 5 Dahra cohtaina ti ã yahuri baharo to pjirocarina cjiri ã tu̶hotunocaha. Bose nu̶mu̶re ñu̶a wahaeraha. Cũ̶iro to wesepu̶ wahaa wahaha. Pairo to dahraare ñu̶no wahaha. 6 Paina sehe tirore dahra cohtainare ñaha, tinare ñano yoa, wajãnocaha ju̶na. 7 Ti ã yoachu̶ tu̶horo, pu̶htoro sehe suaha. Sua, ti ã wajãri buhiri buhiri dahre dutiro to surarare warocaha. Ã jia surara tinare wajã pahño, ti ya macare jũ̶nocaha. 8 Ti ã yoari baharo, pu̶htoro tirore dahra cohtainare õ sehe niha: “Bose nu̶mu̶ macaa cjihtire cahno tuhsu̶mahre. Wiho mejeta yu̶ pjiroca mu̶htarina cjiri yu̶ bose nu̶mu̶re ñu̶borina jierara. Ñaina jira tina. 9 Ã jina macare jia maharipu̶ dohse jiina mu̶sa boca su̶inare bose nu̶mu̶re ñu̶htinare pjiga”, niha tirore dahra cohtainare. 10 To ã nichu̶ tirore dahra cohtaina maharipu̶ waha, jipihtinare ti boca su̶inare, ñaina, noaina cũ̶hu̶re yahuha. Ti ã pjiri baharo to cahapu̶ su̶ha tina peri. Noano tí bose nu̶mu̶ ti yoari tahtiare masa wahpata yu̶hdu̶a wahaha. 11 ’Tói ti dujichu̶ pu̶htoro sehe cũ̶irore wamomaca du̶hteri nu̶mu̶ macari suhtirore sãaerarirore ñu̶ha. 12 “¿Ne coyeiro, dohse yoacu̶ wamomaca du̶hteri nu̶mu̶ macari suhtirore sãaerapaihta sã tari mu̶hu̶?” ni sinituha pu̶htoro. To ã sinituchu̶ masu̶no sehe yu̶htieraha. 13 To ã yu̶htierachu̶ ñu̶no tirore dahra cohtainare õ sehe niha: “Ahrirore to wamomacarine du̶htega. To dahpori cũ̶hu̶re du̶htega. Du̶hte tuhsu̶ na wijaa, sopacapu̶ cohãga tirore nahitianopu̶. Tópu̶ tiro tuaro tii, cahyaro mehne bahca dihorohca”, niha pu̶htoro —ni yahure Jesu. 14 To ã niri baharo õ sehe ni batoare tiro: —Ahri quiti jiro seheta Cohamacu̶ payu̶ masa to pjirocarina ti jipachu̶ta mahainacã tiro mehne tjuaahca —ni yahu batoare Jesu. 15 To ã niri baharo fariseo curua macaina waha, Jesure ti yahusãhtore ti basi durucuha tina. To ñano yu̶htichu̶ tu̶ho duaa nimaha tirore yahusãa taa. 16 Ã durucua tina mehne macainare, Herode ya curua macaina cũ̶hu̶re Jesure sinitu dutia warocaha. Tina sehe Jesu cahapu̶ wihi, tirore mahño cũ sinitu ñu̶mare: —Buheriro, potocã durucuriro mahñoa marieriro mu̶ jichu̶ masija sã. Cohamacu̶ yare quihõno mu̶ yahuchu̶ cũ̶hu̶re sã masija. Ã jicu̶ cũ̶iro pu̶htoro waro to jipachu̶ta tiro cũ̶hu̶re dórero marieno potota yahura mu̶hu̶. 17 Ã jicu̶ sãre yahuga. ¿Roma macariro jipihtina bui pu̶htoro jirirore gobierno macaare marine waparo cahmajari, mu̶ tu̶hotuchu̶? ¿Mari dutia tirore wapa dutijari? —ni siniture tina Jesure. 18 Ti ã nichu̶ tu̶horo tirore ti yahusã duaare masino õ sehe nire: —Mahñopeina jira mu̶sa. ¿Dohseana yu̶ ñano durucuchu̶ tu̶ho duajari mu̶sa? 19 Mipu̶re niñeru tu̶re pu̶htoare wapahti tu̶re na tahga. Tí tu̶re ñu̶jihna —nire tiro. To ã nichu̶ tu̶hoa niñeru tu̶re na tare tina. 20 Ti ã na tachu̶ õ sehe ni siniture tiro tinare: —¿Diro baro masu̶ wahãjari ahri tu̶re? ¿Diro baro wama wahãjari? —ni siniture. 21 —César, masa bui pu̶htoro masu̶, to wama cũ̶hu̶ wahãna —ni yu̶htire tina. Ti ã nichu̶ tu̶horo Jesu õ sehe ni yahure: —Tí pja pini masa bui pu̶htoro yare tiro sehere waga. Cohamacu̶ yare Cohamacu̶ sehere waga —nire Jesu. 22 To ã nichu̶ tu̶hoa, tu̶ho cu̶aa waha, wahaa wahare Herode ya curua macaina. 23 Ã yoa tí dachoihta cãina saduceo curua macaina Jesu cahapu̶ wihire. Saduceo curua macaina sehe “Cohamacu̶ yariainare masosi”, ni tu̶hotuina jire. Ã jia õ sehe nire tirore tina: 24 —Buheriro, õ sehe ni buhea tiha Moise cjiro: “Cũ̶iro to wahmino namo tiriro pohna mariaparota to yariachu̶ to bahu̶rore to wahmino namono cjirore nu̶oano cahmana. Ã yoaro to wahmino mu̶nano to pohna tiboro seheta pohna tiro cahmana to bahu̶rore. Ã jia to pohna to wahmino mu̶nano pohna yoaro sehe jiahca”, ni joaa tiha Moise cjiro —nire tina saduceo curua macaina. 25 Tíre ã ni yahu tuhsu̶ ahri quitire yahu namore tina Jesure: —Cũ̶iro masu̶no jiha. Seis to bahana jiha. Ti wahmino sehe namo ti, pohna marieriro yariaa wahaha. Tuhsu̶, pairo to bahu̶ro cũ̶hu̶ to wahmino namono cjirore nu̶oaha. 26 To ã nu̶oari baharo to wahmino yoaro seheta pohna mariaparota yariaa wahaha tjoa. Ã yoa ahriro bahu̶ro to wahmino mu̶nano yoaro seheta pohna mariaparota yariaa wahaha. Ã dihta wahaha cũ̶iro pohna waro. Ne pohna mariapahta yaria pihtia wahaha tina. 27 Ti namono cjiro cũ̶hu̶ ti baharota yariaa wahaha ju̶na. 28 ¿Ne, Cohamacu̶ jipihtinare yariaina cjirire to masochu̶ diro baro namono jibocari ticoro? Tina jipihtina ticorore namo tirina cjiri jiha. ¿Ã yoa diro namono sehe jibocari ticoro pototi? —ni siniture tina. 29 Jesu õ sehe ni yu̶htire tinare: —Cohamacu̶ yare ti joari pũre, to masia cũ̶hu̶re ne masierara mu̶sa. Ã yoa mu̶sa tu̶hotua sehe ne potocã jierara. 30 Yariarina cjiri ti masa mu̶jari baharo tina anjoa yoaro sehe jira. Tina namo marieina, manu̶ mariea numia jira tópu̶re. 31 Yariarina cjiri ti masa wijaahto sehere mu̶sare yahuihtja. ¿Cohamacu̶ mu̶sare to niri cjirire ne buherari mu̶sa? Õ sehe niha tiro: 32 “ ‘Yu̶hu̶ Abrahã, Isaa, Jacobo ti pu̶htoro tjija’, nina Cohamacu̶”, ni joaa tiha panopu̶re. Ti yariari baharo “Ti pu̶htoro tjija”, ni yahuha Cohamacu̶. Ã niparota yariarina cjiri pu̶htoro jierara Cohamacu̶. “Ti pu̶htoro tjija”, to nia mehne catiina ti jichu̶ masija mari. Tiro catiina pu̶htoro jira —ni yahure Jesu tinare. 33 To ã ni buhechu̶ tu̶hoa payu̶ masa tu̶ho cu̶aa wahare. 34 Ã yoa saduceo curua macaina Jesure ti yu̶hti masierachu̶ tu̶hoa, fariseo curua macaina sehe tiro cahapu̶ cahmachure. 35 Cahmachu, tina mehne macariro marine judio masare buheriro sehe Jesu to ñano nichu̶ tu̶ho duaro mahño cũ sinitu ñu̶mare tirore. 36 —¿Buheriro Cohamacu̶ ya dutia noa yu̶hdu̶aro di baro sehe jijari, mu̶ tu̶hotuchu̶? —ni siniture tiro. 37 Jesu tirore õ sehe ni yu̶htire: —“Tuaro mu̶sa yajeripohna mehne, mu̶sa tuaa mehne, noano mu̶sa wacũa mehne Cohamacu̶re cahĩga”, nina Cohamacu̶. 38 Ahri dutiata paye dutia yu̶hdoro noa yu̶hdu̶ara. 39 Ahri dutia baharo paye dutia noa yu̶hdu̶ara: “Mu̶ basi mu̶ cahĩno seheta mu̶ cahai jiina cũ̶hu̶re cahĩga”, nina Cohamacu̶. 40 Ahri pu̶aro dutiare yoana, jipihtia paye dutiare yoa pahñona nija mari. Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri panopu̶ ti joari cũ̶hu̶re yoa pahñona nija mari —ni yahure Jesu. 41 Ã yoa fariseo curua macaina tói cahmachuina ti jichu̶ 42 Jesu tinare õ sehe ni siniture: —“Cristo, Mesia mari ni pisuriro Cohamacu̶ to warocahtiro jira”, nina mu̶sa. ¿Diro baro jijari Cristo ñu̶chu̶no cjiro panopu̶ macariro, mu̶sa tu̶hotuchu̶? —nire tiro. —Cristo Davi cjiro panamino jirohca —ni yu̶htire tina. 43 Jesu õ sehe ni yahure tinare: —¿Cristo Davi cjiro panamino to jichu̶ dohsearo Davi sehe pu̶htoro tiari Cristore? ¿Dohsearo ã pu̶htoro ti dutiri Espíritu Santo tirore? Õ sehe niha Davi cjiro: 44 “Cohamacu̶ yu̶ pu̶htorore õ sehe nire: ‘Õi yu̶ poto bu̶hu̶sehei dujiga. Ã jicu̶ mu̶hu̶re ñu̶ tuhtiinare mu̶hu̶re yu̶hdu̶ru̶cabasaihca yu̶hu̶’, nire Cohamacu̶ yu̶ pu̶htorore”, ni joaha Davi cjiro. 45 Ã ni joarota Davi cjiro pu̶htoro tiha Cristore. ¿Davi cjiro Cristo ñu̶chu̶no cjiro jiro dohsearo tiro pu̶htoro tiari Cristore? (Cristo Davi cjiro pu̶htoro tjira) —ni yahure Jesu. 46 To ã ni yahuchu̶ tina tirore ne yu̶hti masierare. Ã jia tó purota sinitu duhunocare tina tirore. Tuhsu̶ tirore cuia pari turi sinitu ñu̶erare tirore ju̶na.

Mateo 23

1 Ã yoa payu̶ masare sã cũ̶hu̶re Jesu õ sehe ni yahure tjoa: 2 —Marine judio masare buheina fariseo curua macaina cũ̶hu̶ Cohamacu̶ dutia Moise cjirore to cũri cjirire yahuina jira tina. 3 Ti ã yahuina jichu̶ mu̶sare ti yahuriro seheta tíre yoa pahñoga mu̶sa. Ã yoapanahta tinare ñu̶ cũena tjiga mu̶sa. Ti buheriro seheta yoaerara tina. 4 Masare payu̶ dutira tina. Ã dutipahta ti dutiro sehe masa ti yoaerachu̶ ñu̶a tinare yoadohoerara. 5 Masa ti ñu̶rocaro dihta noano yoa ñomana tina. Cohamacu̶ yare ti joari pũre ti duhu sãa caa pocacãre, bu̶ju̶ curea caa pocacãre ti wu̶hdu̶a poca bui du̶hte yohre tina masare ñu̶ dutia. Ti yachu̶ri cũ̶hu̶re du̶hte yohre. Ã yoa ti suhtipu̶ ti duhu yoaa bocari bu̶ju̶bia bocari jira. Cohamacu̶re ti ño payorire masa sehere yoa ñoa nimana tina. 6 Tuhsu̶, bose nu̶mu̶ri jichu̶ pu̶htoa ti dujiapu̶ duji duara. Judio masa mari buhea wu̶hu̶sepu̶ cũ̶hu̶re noaa dujia pahtari dihtare jicoara tina. 7 Ã yoa mahapu̶ ño payoa mehne paina tinare ti noano piti bocasinichu̶ cahmana tina. Tinare “Buheriro”, masa ti ni pisuchu̶ cahmana. 8 ’Paina mu̶sare pisua “Buheriro”, niea tjijaro. Mu̶sa jipihtina cũ̶no potori jina nina. Ã yoa mu̶sare buheriro cũ̶irota jija yu̶hu̶ Cristo. 9 Ahri yahpa macainare “Mari pu̶cu̶”, nina tinare ño payona nica. Ne ã niena tjiga. Mu̶ano macariro dihta mari Pu̶cu̶ jira. Tiro dihtare ño payoro cahmana marine. 10 Ã yoa masu̶nore “Pu̶htoro”, niena tjiga. Mu̶sa pu̶htoro yu̶hu̶ Cristo sehe cũ̶irota jija. 11 Cahamacu̶no yoaro sehe mu̶sare yoadohoriro tiro tjica mu̶sa pu̶htoro jihtiro. 12 Cũ̶iro pu̶htoro ji duaro tirore wiho jiriro yoaro sehe jiro cahmana. “Wiho jiriro jija yu̶hu̶”, ni tu̶hoturiro painare yu̶hdu̶ru̶ca duaerariro tiro sehe pu̶htoro jirohca —ni yahure Jesu. 13 To ã niri baharo tinare õ sehe ni yahu namore: —Mu̶sa judio masare buheina, fariseo curua macaina cũ̶hu̶ ñano yu̶hdu̶nahca. Mahñopeina jira mu̶sa. Soro mu̶sa buhechu̶ tu̶hoa mu̶sare tu̶horina sehe pu̶htoro Cohamacu̶ to su̶ho jiropu̶re wahasi. Mu̶sa cũ̶hu̶ tópu̶re wahasi. Ã buhena tópu̶re waha duainare du̶catana nina mu̶sa. 14 [’Mu̶sa judio masare buheina, fariseo curua macaina cũ̶hu̶ ñano yu̶hdu̶nahca. Mahñopeina jira mu̶sa. Wapewahya numia ya wu̶hu̶sere manocahna mu̶sa tí numiare. Tuhsu̶, yoari pja masa ti ñu̶rocaroi Cohamacu̶re sini ñomana mu̶sa masare. Mu̶sa ã yoari buhiri paina bui curero Cohamacu̶ pjíro buhiri dahrerohca mu̶sare.] 15 ’Mu̶sa judio masare buheina, fariseo curua macaina cũ̶hu̶ ñano yu̶hdu̶nahca. Mahñopeina jira mu̶sa. Pjiri mapu̶ pahã, yoaro macaa yahparipu̶ wahara mu̶sa, mu̶sa dutiare yoahtirore macana tana. Mu̶sa dutiare yoahtirore boca, tirore buhera. Mu̶sa ã yoachu̶ tiro sehe mu̶sa yu̶hdoro pichacapu̶ wahahtiro jirohca. 16 ’Mu̶sa ñano yu̶hdu̶nahca. Capari ñu̶eraina ti ñu̶ masieraro seheta masieraina jira mu̶sa. Ã jipanahta painare buhemana mu̶sa. Õ sehe ni buhemana mu̶sa: “ ‘Cohamacu̶ wu̶hu̶ mehne yu̶ nino seheta yoaihtja’, niriro to niriro sehe to yoaerapachu̶ta noanohca”, ni buhemana mu̶sa. “ ‘Cohamacu̶ ya wu̶hu̶ macaa uru mehne yu̶ nino seheta yoaihtja’, niriro tiro sehere to niriro seheta yoa sohtori tiro cahmana” ni, tí cũ̶hu̶re buhemana mu̶sa. 17 Capari ñu̶eraina ti ñu̶ masieraro seheta masieraina jira mu̶sa. Tu̶ho masieraina jira. ¿Di baro sehere ño payoro cahmajari? Urure ño payoeraro cahmana. Cohamacu̶ sehe tí uru to wu̶hu̶i jichu̶ noaa jichu̶ yoara tíre. Ã jina to wu̶hu̶ sehere ño payoro cahmana mu̶sare. Ã jia mu̶sa buhea sehe tó wahaerara. 18 Ahri cũ̶hu̶re buhemana mu̶sa: “ ‘Cohamacu̶ wu̶hu̶ macari mesa mehne yu̶ nino seheta yoaihtja’, niriro to niriro seheta to yoaerachu̶ noanohca”, ni buhemana mu̶sa. “ ‘Tí mesa bui jia mehne Cohamacu̶re ño payoa ti wari mehne yu̶ nino seheta yoaihtja’, niriro tiro sehere to niriro seheta yoa sohtori tiro cahmana”, ni buhemana mu̶sa. 19 Capari ñu̶eraina ti ñu̶ masieraro seheta masieraina jira mu̶sa. ¿Di sehe tí waro jijari, mu̶sa tu̶hotuchu̶? Cohamacu̶re masu̶no to ño payoro to wari cjiri tí waro jiera curera. Tí mesa bui Cohamacu̶re to wachu̶, noaa wahara tí mesa bui jia. Ã jiro tí mesa sehe wiho jiri mesa jierara. Cohamacu̶re ño payoa ti wari bui curero noari mesa jira. 20 Ã jiro “Cohamacu̶ wu̶hu̶ macari mesa mehne yu̶ nino seheta yoaihtja”, cũ̶iro nino, tí mesa bui macaa to wari mehne tiro ã nino nica. Ã jia mu̶sa buhea sehe tó wahaerara. 21 “Cohamacu̶ wu̶hu̶ mehne yu̶ nino seheta yoaihtja”, cũ̶iro nino, potocãta Cohamacu̶ mehneta ã ninota nica. Cohamacu̶ tí wu̶hu̶ macariro jira. 22 Ã jiro “Mu̶ano mehne yu̶ nino seheta yoaihtja”, cũ̶iro nino, Cohamacu̶ to jiropu̶ mehneta ã nino nica. Ã jiro Cohamacu̶ mehneta ã nino nica. Tiro sehe tó macariro jira. Ã jia mu̶sa buhea sehe tó wahaerara. 23 ’Mu̶sa judio masare buheina, fariseo curua macaina cũ̶hu̶ ñano yu̶hdu̶nahca. Mahñopeina jira mu̶sa. Moa yoaro sehe jiare chu̶are coachu̶ yoaare cju̶ana mahanocã wamana mu̶sa. Cohamacu̶re ño payona tana sacerdoteare wamana mu̶sa. Mahanocã wamana mu̶sa. Menta, anis, comina wama tia coachu̶ yoaare wamana mu̶sa. Ã wapanahtja noaare yoaerara mu̶sa. Tuhsu̶, masare pja ñu̶erara mu̶sa. Ã yoa Cohamacu̶re wacũ tuaerara mu̶sa. Toaa dichare mu̶sa narire mahanocã sacerdoteare mu̶sa wachu̶ noa nina. Ã wana õ sehe yoa namoga: Noaare yoaga. Ã yoa pja ñu̶ga masare. Tuhsu̶, Cohamacu̶re wacũ tuaga. 24 Capari ñu̶eraina ti capari ñu̶eraro seheta masieraina jira mu̶sa. Õ sehe yoara mu̶sa: Mu̶sa ya dutiare yoa dutina, wiho jia waro dutiare yoara mu̶sa. Ã yoapanahta Cohamacu̶ to pototi to dutia warore yoaerara mu̶sa. 25 ’Mu̶sa judio masare buheina, fariseo curua macaina cũ̶hu̶ ñano yu̶hdu̶nahca mu̶sa. Mahñopeina jira mu̶sa. Mu̶sa waparire, mu̶sa sihnia wahwarire bui mu̶sa cosaro seheta noaare yoa ñomana mu̶sa buicã warohna. Ã yoapanahta Cohamacu̶ yare quihõno yoaerara mu̶sa. Paina yare maina, mu̶sa basi dihta bu̶ju̶are na duaina jina, ã dihta tu̶hotura mu̶sa. 26 Capari ñu̶eraina ti ñu̶ masieraro seheta masieraina jira mu̶sa fariseo curua macaina. Ñaare mu̶sa tu̶hotuare cohtotaga. Mu̶sa ã yoana masa ti ñu̶rocaroi noaina jinahca mu̶sa. 27 ’Mu̶sa judio masare buheina, fariseo curua macaina cũ̶hu̶ ñano yu̶hdu̶nahca. Mahñopeina jira mu̶sa. Masa copa, yehsea mehne ti wisõri copa yoaro sehe jira mu̶sa. Masa tí copare ti ñu̶chu̶ noari copa bajura. To ã bajupachu̶ta, puhicha macariro baarirore, to cohãrine, ñaare ñu̶erara tina. 28 Tó seheta mu̶sa cũ̶hu̶ masa ti ñu̶rocaroi noaina sehe bajumana mu̶sa. Ã noaina sehe bajuina mu̶sa jipachu̶ta mu̶sa tu̶hotuapu̶ ñaa, mahñoa ji yu̶hdu̶ara yariaina yoaro seheta —ni yahure Jesu. 29 Ã ni tuhsu̶ õ sehe ni namore tinare: —Mu̶sa judio masare buheina, fariseo curua macaina cũ̶hu̶ ñano yu̶hdu̶nahca. Mahñopeina jira mu̶sa. Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri panopu̶ macaina ti masa coparire noano cahnomana mu̶sa. Tuhsu̶, noano yoaina cjiri ti masa coparire noano cahnomana mu̶sa. 30 Ã yoana õ sehe nirucumana mu̶sa: “Panopu̶re sã ñu̶chu̶su̶ma cjiri ti yoariro sehe sã sehe yoaeraboa. Tí pjapu̶ jiinare Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjirire sã wajãeraboa”, nirucumana mu̶sa. 31 Ã nina mu̶sa ñu̶chu̶su̶ma cjiri Cohamacu̶ yare yahu mu̶htainare wajãrina cjiri ti jiri cjirire bajuro wana nica. Tinare wajãrina cjiri panamana ji turiaina mu̶sa jia cũ̶hu̶re bajuro wana nica mu̶sa. 32 Mu̶sa ñu̶chu̶su̶ma cjiri ti yoariro seheta yoa sohtori tiwahnoga. 33 ’Agãa ñima tiina yoaro sehe ñabiaina jira mu̶sa. Mu̶sa ñaa tu̶hotumari cjirire cohtota duaerana Cohamacu̶ mu̶sa ñaa buhirire pichacapu̶ mu̶sare to cohãhto pano duhti masierara mu̶sa. 34 Ã jii mu̶sare niita nija. Cohamacu̶ yare yahu mu̶htainare, paina noano masiinare, paina mu̶sare buhehtinare mu̶sa cahai warocaihtja. Yu̶ ã warocachu̶ mu̶sa sehe cãina tinare wajãnahca. Painare crusapu̶ cjã puhanahca. Painare mu̶sa buhea wu̶hu̶sepu̶ tjananahca. Ã yoana macaripepu̶ tinare ñano yoa, mu̶roca nu̶nu̶ tinahca mu̶sa. 35 Mu̶sa ã yoana jipihtina ñaa marieinare mu̶sa wajãri buhiri buhiri tinahca. Noariro Abe cjirore Caĩ to wajãri buhiri jipihtina mu̶sa cũ̶hu̶ buhiri tinahca. Jipihtina to baharo jiinare noainare ti wajãri buhiri cũ̶hu̶re buhiri tinahca mu̶sa cũ̶hu̶. Ã yoa Cohamacu̶ wu̶hu̶ cahai wahiquinare ti wari mesa cahai Zacariare wajãre tina. Tiro sehe Berequias macu̶no jire. Ã jina Zacaria cũ̶hu̶re ti wajãri buhiri buhiri tinahca mu̶sa cũ̶hu̶. 36 Potocã mu̶sare yahuita nija. Tina jipihtinare ti wajãri buhiri mipu̶ macaina cũ̶hu̶ mu̶sa buhiri tinahca —ni yahure Jesu. 37 Ã ni tuhsu̶ õ sehe ni namore: —Cue, Jerusalẽ macaina, Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjirire wajãrina jira mu̶sa. Mu̶sa coyea panopu̶ macaina cjiri cũ̶hu̶ ãta yoarina cjiri jiha. Ã yoa mu̶sa cahai to warocaina cjirire tãa mehne doca wajãrina jira mu̶sa. Caracacoro to pohnare to cjã mu̶a du̶pu̶ri mehne to moha coãno seheta payu̶ tahari cahĩrucumahi mu̶sare. Mu̶sare cahmamahi. Mu̶sa sehe yu̶hu̶re ne cahmaerare. 38 Mipu̶re mu̶sa ya maca cohãri maca cjiro jirohca. 39 Potocã mu̶sare niita nija. Baharopu̶ taihtja yu̶hu̶. Ã yu̶ tachu̶ ñu̶na mu̶sa yu̶hu̶re “Cohamacu̶ tuaa mehne tariro noano tajaro”, ninahca. Yu̶hu̶re mu̶sa tíre nihto pano yu̶ tjua tahto pano pari turi yu̶hu̶re ñu̶si mu̶sa —nire Jesu tinare.

Mateo 24

1 Ã yoa Cohamacu̶ wu̶hu̶i jiriro Jesu to wijaa wihichu̶ sã to buheina tí wu̶hu̶re tí wu̶hu̶ cahai jia wu̶hu̶se cũ̶hu̶re ñu̶na: —Ahri wu̶hu̶se jira. Ñu̶ga mu̶hu̶ cũ̶hu̶ —nii sã tirore. 2 Jesu õ sehe ni yu̶htire: —Ahri wu̶hu̶sere mipu̶re ñu̶mana mu̶sa. Mu̶sare yahuita nija. Ahri wu̶hu̶sere jipihtia mu̶sa ñu̶ri cjiri ahri wu̶hu̶se macaa tãa cũ̶hu̶ cohõ pihtia wahaahca. Ne cũ̶ria tãca tjuasi —nire tiro sãre. 3 Baharo Olivo wama tidu̶ tũ̶cu̶pu̶ su̶, tópu̶ dujire Jesu. Tói to dujichu̶ sã to buheina sã sahsero tiro cahapu̶ su̶, õ sehe ni sinitu ñu̶hi: —Yahuga sãre. ¿Dohse jichu̶ ã waharohcari mu̶ niriro sehe waharo? ¿Pihtiri dacho panocãre to jichu̶ cũ̶hu̶re, mu̶ tjua tahto cũ̶hu̶re dohse to waha du̶cachu̶ ñu̶nahcari sã? —ni sinitu ñu̶i sã. 4 Jesu õ sehe ni yu̶htire: —Noano yoaga mu̶sa. Mu̶sare paina ti mahñoare tu̶hoena tjiga. 5 Payu̶ masa “Cristo jija yu̶hu̶”, ni mahñoina taahca. Ti ã mahñochu̶ tu̶hoa payu̶ masa Cohamacu̶ yare duhuahca. 6 Mu̶sa cahacãi masa paina ti cahma wajãchu̶ tu̶honahca mu̶sa. Tuhsu̶, yoaropu̶ cũ̶hu̶re ti cahma wajãchu̶ tu̶horocanahca mu̶sa. Ã tu̶hopanahta ne tíre pjíro tu̶hotuena tjiga. Ã waharohca. Ti ã yoachu̶ pihtiri dacho cjihto du̶hsasininohca mini. 7 Tí pjare cũ̶ yahpa macaina pa yahpa macaina mehne cahma wajãahca. Ã yoa cũ̶iro pu̶htoro yaina pairo pu̶htoro yaina mehne cahma wajãahca. Tuhsu̶, payu̶ masa ju̶ca mehne yariaahca. Ã yoa dohatia payu̶ jiahca. Tuhsu̶, pjaró yahpa ñuhminohca. 8 To ã wahachu̶ ahri yahpa macainare ti ñano yu̶hdu̶ namohto du̶hsasinina mini. Ñano yu̶hdu̶siniahca. 9 ’Tí pjare paina mu̶sare ñaha, ñano yoa dutia waahcu̶ mu̶sare paina pu̶htoapu̶re. Ti ã wachu̶ mu̶sare wajãahca. Yu̶ yaina mu̶sa jiri buhiri jipihtina mu̶sare ñu̶ tuhtiahca. 10 Tí pjare payu̶ yu̶ yaina jimarina cjiri yu̶hu̶re cohãahca. Ã jia tina mehne macainare tina ñu̶ tuhtiahca. Ã yoaa tina mehne macaina ti jipachu̶ta tinare ñano yoahtinare waahca tina. 11 Tí pjare payu̶ “Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina jija”, ni mahñoina jiahca. Ã jia payu̶ masa ti mahñoare tu̶hoahca. 12 Tí pjare ñabiaro yoaahca masa. Ã yoaa tina mehne macainare cahĩ namosi. 13 Ã jina mu̶sa tuaina jina, ahri yahpai mu̶sa catisinino puro cũ̶no pjarucuna, yu̶hdu̶nahca mu̶sa. 14 Tuhsu̶, ahri noaa buhea jipihtiropu̶ ahri yahpapu̶re ti yahua buhea jiahca. Pu̶htoro Cohamacu̶ to su̶ho jiare yahuri buheare ti yahu siteri jiahca, jipihtina tí buheare ti masihto sehe. Ti ã yahuri baharo pihtiri dacho du̶carohca. 15 ’Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro Daniel cjiro panopu̶ macariro ñabiarirore Cohamacu̶ yare ñano yoarirore yahua tiha panopu̶re. Tí pjare tiro ñariro sehe Cohamacu̶ wu̶hu̶pu̶ to ducuchu̶ ñu̶nahca mu̶sa. Ahri yu̶ nirire noano masiga mu̶sa. 16 Tói to ducuchu̶ ñu̶a, Judea yahpapu̶ jiina sehe tũ̶yucu̶ cahapu̶ mu̶roca duhtijaro. 17 Soaro mehne mu̶roca duhtijaro. Tí pjare ti wu̶hu̶seri bui macaa waparipu̶ jiina wu̶hu̶ puhichapu̶ jiare ti yare na wahaea tjijaro ti waha bahrañohto sehe. 18 Tuhsu̶, tí pjare paina ti weseripu̶ jiina ti bui macaa suhti wu̶hu̶pu̶ jia suhtire na wahaea tjijaro ti waha bahrañohto sehe. 19 Tí pjare nijipocosanumia, ti pohnare pũa numia cũ̶hu̶ pjacu̶oro wahaahca. 20 Ã jina Cohamacu̶re õ sehe ni siniga: “Puhiro jichu̶ judio masa sã soa nu̶mu̶ri jichu̶ cũ̶hu̶re sã mu̶roca duhtihti dacho jiero tjijaro”, ni siniga mu̶sa Cohamacu̶re. 21 Tí dachorire masa nu ñano wahaahca. Ahri yahpare to bajuamehneri baharo masa ñano ti yu̶hdu̶a jisinia tiha. Ti ã jipachu̶ta jipihtia tí purĩa yu̶hdoro pihtiri dacho panocã ñabiaro yu̶hdu̶ahca masa. Ã ñano ti yu̶hdu̶ri baharo pari turi tó sehe ñabiaro yu̶hdu̶si ahri yahpai ju̶na. 22 Cohamacu̶ tí dachorire mahaa dachoricã jisinichu̶ yoarohca. To ã yoaerachu̶ ne cũ̶iro masu̶no yu̶hdu̶eraboca. Ã jiro to beserina ti yu̶hdu̶hti cjihtire mahaa dachoricã ã cũsininohca Cohamacu̶. 23 ’Tí pjare paina mu̶sare “Ñu̶ga. Õi jira Cristo”, ti nichu̶ tinare tu̶hoena tjiga. “Tói jira Cristo”, ti nichu̶ tinare tu̶hoena tjiga. 24 “Cristo jija”, ni mahñoina, “Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina jija”, ni mahñoina jiahca tí pjare. Ã jia Cohamacu̶ to beserinare mahñoa, tina bajuamehneare yoa ñoahca. Ti ã yoa ñochu̶ ñu̶a, Cohamacu̶ yaina cãina tinare tu̶hoa “Potocã tjira” nia, Cohamacu̶ yare pa tehe nia duhuboca. 25 Ahri jipihtiare mu̶sare yahuyuja mu̶sare to ã wahahto pano. Ã jina tu̶hoga mu̶sa. 26 Paina masa mu̶sare “Ñu̶ga. Masa marienopu̶ jira Cristo”, ti nichu̶ tópu̶re ñu̶na wahaena tjiga. Ã yoa tina “Õi ahri tahti pocai jira tiro”, ti nichu̶ tinare tu̶hoena tjiga. 27 Yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro wacũenoca tjua taihtja. Oroca sitero mu̶anore sũ̶ mu̶ja taropu̶, sũ̶ sãnopu̶ wacũenoca to oroca siterocaro seheta wacũenoca tjua taihtja yu̶hu̶. 28 Yucaare mari ñu̶na, yariariro to pjacu̶ cjiro jichu̶ mari noano masinahca. (Tó seheta ahri mu̶sare yu̶ yahuyurire mu̶sa ñu̶na noano masinahca ahri yahpapu̶ yu̶ tjua tahto mahanocã to du̶hsachu̶ cũ̶hu̶re) —ni yahure Jesu. 29 Ã yahu tuhsu̶ro tinare õ sehe ni yahu namore: —Tí dachori masa ti ñano yu̶hdu̶a dachori baharo sũ̶ dacho macariro, ñami macariro cũ̶hu̶ buhria duhua wahaahca. Ti ã wahachu̶ ñahpichoha poca mu̶anopu̶ jia poca boraa wahaahca. Tuhsu̶, mu̶ano macaa yahpari tuaro ñuhmiahca. 30 Tí pjata yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro mu̶anopu̶ yu̶ bajuamehnenore yu̶ ñochu̶ ñu̶ahca masa. Ã ñu̶a jipihtia curuari macaina tiiahca. Tuhsu̶, yu̶ tuaa mehne, yu̶ si sitea mehne mu̶ano macaa me bui ahri yahpapu̶re yu̶ tjua tachu̶ ñu̶ahca tina. 31 Corneta bisiro coa tarohca. To ã coa tachu̶ yu̶ yaina anjoare jipihtiropu̶ ahri yahpapu̶ warocaihtja. Tuhsu̶, jipihtiropu̶ yu̶ yaina yu̶ beserinare tina naahca. 32 ’Mipu̶re higueracu̶re tu̶hotuga mu̶sa. Tu̶ quiti mehne mu̶sare piti dahre buheihtja. Tu̶ yucu̶cu̶ pũri tichu̶ ñu̶na, cu̶hma mahanocã to du̶hsachu̶ masina mu̶sa. 33 Tó seheta ahri jipihtia yu̶ niri cjirire ti ã wahachu̶ ñu̶na, yu̶ tjua tahto mahanocã to du̶hsachu̶ masinahca mu̶sa. 34 Potocã niita nija mu̶sare. Tí pja macaina ti yariahto pano jipihtia yu̶ niriro seheta ã waharohca. Mu̶ano, ahri yahpa cũ̶hu̶ pihtia wahaahca. 35 Mu̶ano cũ̶hu̶ ahri yahpa cũ̶hu̶ pihtia wahaahca. Yu̶ durucua sehe ne cohtotasi. Jipihtia yu̶ niriro seheta ã waha sohtori tiarohca. 36 ’Tí dachore yu̶ tjua tahti dachore, tí ora cũ̶hu̶re masieraja yu̶hu̶. Anjoa cũ̶hu̶ tíre masierara. Masa cũ̶hu̶ masierara. Yu̶ Pu̶cu̶ dihta tíre masina. 37 ’Noé to jiri pja macaina ti jiriro seheta ahri yahpapu̶ yu̶ tjua tahto panocãre tó seheta jiahca masa. 38 Yahpa to minihto pano masa chu̶, sihni, yoaha. Tuhsu̶, mu̶a, numiare namo tiha. Noé cũ̶hu̶ ti dohoriapu̶ ti samuhto pano ã yoaa timaha masa. 39 Dóihta tuaro coro ta, wacũenoca yahpa minia wahaha. Masa cũ̶hu̶ mini pihtia wahaha. Wacũenoca to miniriro seheta yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro ahri yahpapu̶re wacũenoca tjua taihtja. 40 Tí pjare wesepu̶ pu̶aro dahraina ti jichu̶ cũ̶iro yu̶hu̶re cahmarirore naaihca. Ã yoa yu̶hu̶re cahmaerariro tói tjuarohca. 41 Tí pjare pu̶aro numia cũ̶noi ti yore arẽa numia jichu̶ cũ̶coro yu̶hu̶re cahmaricorore naaihca. Ã yoa yu̶hu̶re cahmaeraricoro tóihta tjuarohca. 42 ’Noano wacũ masi cohtaga. Yu̶hu̶ mu̶sa pu̶htoro, yu̶ tjua tahti dachore ne masierara mu̶sa. 43 Ahrire wacũga mu̶sa. Yacariro to wu̶hu̶pu̶ to sãa yacahto panore wu̶hu̶ pu̶ro masino, tí ñamine tiro carĩeraboa, yacarirore cohtaro taro. Ã yoa yacarirore to wu̶hu̶pu̶ sãa dutieraboa. Yu̶hu̶ yacariro to wacũenoca to tariro seheta wacũenoca taihtja. 44 Ã jina yu̶ yare ã yoarucuna yu̶hu̶re cohtaga. Yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro ahri yahpapu̶ tjua tai wacũenoca taihtja —nire Jesu. 45 Ã yoa Jesu to tu̶hotua mehne õ sehe ni piti dahre buhe namore tjoa: —Dahra cohtariro to pu̶htorore ño payoriro tu̶ho masiriro jira. To ã jichu̶ ñu̶no paina dahra cohtaina bui cũna tirore to pu̶htoro sehe waharo taro. Ã tirore cũ tuhsu̶ wahaa wahara pu̶htoro. To ã wahachu̶ ñu̶no, chu̶ri pja jichu̶ dahra cohtariro painare chu̶are witira. 46 Baharo pu̶htoro to ya wu̶hu̶i tju wihira. To tju wihichu̶ ñu̶no dahra cohtariro sehe to pu̶htoro to dutiriro seheta yoa pahñoriro jiro, wahcheriro jirohca. 47 Potocã mu̶sare niita nija. To ã noano dahrachu̶ ñu̶no to pu̶htoro jipihtia to yare ñu̶ wihbohtiro cũnohca tirore. 48 Wiho mejeta ñariro dahra cohtariro sehe “Yu̶ pu̶htoro so bajuerara” nino, paina dahra cohtainare cjãpe, pjíro chu̶, sihni, cahaina mehne caharohca. 50 Baharo to pu̶htoro wacũenoca tjua tarohca. Tí dachore ne masierara dahra cohtariro. 51 Pu̶htoro sehe tjua taro ñariro to yoarire tu̶horo, tirore tuaro buhiri dahrerohca. Ã buhiri dahrero, masa ti baharo bu̶hu̶sehei ñano yoa cohtaina ti waharopu̶ cohãnohca tirore. Tópu̶re tiro tuaro tii, cahyaro mehne bahca dihorohca —ni yahure Jesu.

Mateo 25

1 Ã yoa Jesu pari turi to tu̶hotua mehne õ sehe ni piti dahre buhe namore tjoa: —Mu̶ano macariro masa bui pu̶htoro to su̶ho jia ahri quiti yoaro sehe jira: Diez nuhmia jiha. Cũ̶ ñami tina ti sihãa poca mehne wamomaca du̶htehtirore piti bocaa wahaha. 2 Tina mehne macaa numia cinco numia tu̶ho masiera numia jiha. Paye numia sehe cinco numia tu̶ho masia numia jiha. 3 Tu̶ho masiera numia sehe ti sihãa pocare, posa tia pocare naamaha. Paye pocare se posa tia pocare ti pihtichu̶ ti pioborire naaeraha. 4 Tu̶ho masia numia sehe ti sihãa poca se posa tia pocare naaha. Paye se poca cũ̶hu̶re naaha. 5 Ã jia wamomaca du̶htehtiro to bajuerachu̶ tí numiare wu̶jo purĩchu̶ carĩa wahaha. 6 Ã ti carĩni baharo ñami dacho macai sañurucuro coa taha: “Tu̶hoga. Wamomaca du̶htehtiro taro coa tara. Tirore piti bocana taga”, ni sañurucuro coa taha. 7 To ã nino coa tachu̶ tu̶hoa tí numia wahcã, ti sihãa pocare cahnoha. 8 Ã yoaa tu̶ho masiera numia sehe paye numia tu̶ho masia numiare õ sehe niha: “Sã sihãa poca yatia nina. Ã jina mahanocã mu̶sa ya sere waga sãre”, ni sinimaha tí numia. 9 Ti ã sinipachu̶ta tu̶ho masia numia õ sehe ni yu̶htiha: “Sã ya se mari jipihtinare mu̶ su̶eraboca. Ã jina se cju̶ainare mu̶sa basi nuchu̶na wahaga”, ni yu̶htiha tu̶ho masia numia sehe. 10 Ti ã nichu̶ tu̶hoa, tu̶ho masiera numia sere nuchu̶a wahaha. Ti ã wahari baharo wamomaca du̶htehtiro wihiha. Ã to wihichu̶ ñu̶a ti yare cahno tuhsu̶ri numia tu̶ho masia numia tirore piti bocaha. Piti boca, to wamomaca du̶hteri bose nu̶mu̶pu̶ tiro mehne ñu̶a wahaha. Tuhsu̶, bose nu̶mu̶re ti yoari wu̶hu̶pu̶ paina mehne tí numia ti sãari baharo, sopacare bihanocaha. 11 Baharopu̶ tu̶ho masiera numia sehe wihimaha. “Pu̶htoro, sãre pjõohga”, nimaha tí numia. 12 “Potocã mu̶sare niita nija. Mu̶sare masieraja yu̶hu̶”, niha tiro tí numiare. 13 ’Ã jina tu̶ho masia numia ti yare ti noano cahno tuhsu̶ ti cohtariro seheta yu̶ tahtore noano cohtaga mu̶sa cũ̶hu̶. Yu̶ tjua tahti dachore tí hora cũ̶hu̶re ne masierara mu̶sa —ni yahure Jesu. 14 Ã ni yahu tuhsu̶ to tu̶hotua mehne õ sehe ni piti dahre buhe namore tjoa: —Tí pja yu̶ tjua tahti pja ahri quiti yoaro sehe jirohca. Wu̶hu̶ pu̶ro jiha. Tiro pa sehepu̶ tinino waharo taro, tirore dahra cohtainare pjirocaha. Ã yoaro tinare to yare cohta dutiha. 15 ’Ã cohta dutiro ti wihbo masino puro tinare niñeru tu̶rire waha. Cũ̶irore cinco tu̶ri wapa bu̶ju̶a tu̶ri uru tu̶rire waha. Pairore pu̶a tu̶ waha. Pairore cũ̶ tu̶ waha. Tinare wa tuhsu̶, wahaa wahaha. 16 Ã yoa cinco tu̶ri to wariro dóihta to wahari baharota tí tu̶ri mehne paye barore nuchu̶ha. To nuchu̶rire painare duaha. To duari wapa diez tu̶ri waro wapataha tiro. Ã jiro diez tu̶ri cju̶aha. 17 Ã yoa pu̶a tu̶ to wariro dóihta to wahari baharota tí tu̶ri mehne paye barore nuchu̶ha. To nuchu̶rire painare duaha. To duari wapa pititia tu̶ri waro wapataha tiro. Ã jiro pititia tu̶ri cju̶aha. 18 Cũ̶ tu̶re to wariro sehe copa saha, tí tu̶re yaha, tí copapu̶ nu̶ono. 19 ’Yoari pja baharo ti pu̶htoro wihiha. Ã wihiro to niñeru tu̶ri mehne ti ñaha namorire quihõno taro tirore dahra cohtainare pjirocaha. 20 Ã to pirocachu̶ cinco tu̶ri to wariro cjiro to pu̶htoro cahapu̶ su̶, diez tu̶ri wiaha tirore. “Cinco tu̶ri yu̶hu̶re ware mu̶hu̶. Ñu̶ju̶ta. Tí tu̶ri mehne paye cinco tu̶rire ñaha namohi”, niha tirore. 21 “Noano yoari jire mu̶hu̶. Mu̶hu̶ noariro, yu̶ dutiriro seheta yoariro jira. Mahanocã mehne noano yoare mu̶hu̶. Ã jicu̶ mipu̶re mu̶hu̶re pjíro mu̶ dahrahtore cũihtja. Ã jicu̶ yu̶hu̶ mehne wahchega mu̶hu̶”, niha to pu̶htoro. 22 Ã yoa pu̶a tu̶re nariro cjiro to pu̶htoro cahapu̶ su̶, yahuha tirore: “Pu̶a tu̶ yu̶hu̶re ware mu̶hu̶. Ñu̶ju̶ta. Tí tu̶ri mehne paye tu̶ri pu̶a tu̶ ñaha namohi”, niha tiro. 23 “Noano yoari jire mu̶hu̶. Mu̶hu̶ noariro, yu̶ dutiriro sehe yoariro jira. Mahanocãre noano yoare mu̶hu̶. Ã jicu̶ mipu̶re pjíro mu̶ dahrahtore cũihtja. Ã jicu̶ yu̶hu̶ mehne wahchega mu̶hu̶”, niha to pu̶htoro. 24 Ã yoa cũ̶ tu̶re nariro cjiro to pu̶htoro cahapu̶ su̶, yahuha tirore: “Pu̶htoro, mu̶hu̶ paina sehere tuaro dahra dutiriro jira. Ã tuaro dahra dutiriro jicu̶ toaa maerariro jipaihta tí dichare mu̶hu̶ nana. 25 Mu̶ ã jiriro jichu̶ mu̶hu̶re cuihi. Ã cuicu̶ copa saha, tí copapu̶ mu̶ niñeru tu̶re nu̶ohi. Ñu̶ju̶ta. Õi jira mu̶ niñeru tu̶”, niha tiro. 26 To pu̶htoro to ã nichu̶ tu̶horo tirore õ sehe niha: “Mu̶hu̶ ñariro, capa bu̶ju̶riro jira. Yu̶ toaa maerariro jipaihta tí dichare yu̶ nariro jichu̶ masina mu̶hu̶. 27 Yu̶ ã jiriro jichu̶ ñu̶cu̶ ya tu̶re niñeru wihbori wu̶hu̶pu̶ wihboboa mu̶hu̶. Mu̶ ã wihbochu̶ tina tí tu̶re wiaapu̶ paye niñeru wa namoboa tina”, niha pu̶htoro tirore. 28 Ã nino paina tirore dahra cohtainare dutiha tiro: “Niñeru tu̶re maga tirore. Diez tu̶rire cju̶ariro sehere waga. 29 Cju̶ainare wa namoihtja. Ã jia pjíro cju̶aahca. Cju̶aeraina sehere mahanocã ti cju̶apachu̶ta tíre maihtja. 30 Ahriro dahra cohtariro yaba cjihti jierara. Nahitianopu̶ ñanopu̶ cohãnocahga tirore. Tópu̶ tiro tuaro tii, cahyaro mehne bahca dihorohca”, niha pu̶htoro —ni yahure Jesu. 31 Ã yoa Jesu õ sehe ni yahu namore: —Yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro jipihtina anjoa mehne pu̶htoro jicu̶ tacu̶, yu̶ pu̶htoro dujiropu̶ yu̶ si sitea mehne dujiihca. 32 Ã yu̶ dujichu̶, ahri yahpa macaina jipihtina yu̶ cahai cahmachuahca. Ti ã cahmachuri baharo pu̶a curua tinare tju waihtja. Ovejare ñu̶ wihboriro to ovejare, to cabra cũ̶hu̶re to tju wariro seheta masare tju wa dapoihtja. 33 Ã tju wacu̶ oveja yoaro sehe jiina noainare yu̶ poto bu̶hu̶sehei bese dapoihtja. Ã yoa cabra yoaro sehe jiinare ñainare yu̶ cõ bu̶hu̶sehei bese dapoihtja. 34 Yu̶ ã yoari baharo yu̶hu̶ jipihtina bui pu̶htoro sehe yu̶ poto bu̶hu̶sehei yu̶ bese dapoinare õ sehe ni yahuihtja: “Yu̶ Pu̶cu̶ mu̶sare noano yoare. Ahri yahpare bajuamehnenopu̶ mu̶sa ya cjihtire pu̶htoro to su̶ho jirore cahno basayu tuhsu̶re Cohamacu̶. Ã jina mipu̶re to cahnoriropu̶re jina taga. 35 Yu̶ ju̶ca baachu̶ mu̶sa sehe yu̶hu̶re chu̶are ware. Yu̶ ñahma yapiochu̶ yu̶hu̶re mu̶sa sihõre. Mu̶sa cahai yu̶ tinichu̶ yu̶hu̶re ñu̶ masierapanahta yu̶hu̶re noano piti bocare mu̶sa. 36 Suhti maerariro yu̶ jichu̶ ñu̶na mu̶sa sehe yu̶hu̶re suhti sãare. Dohatiriro yu̶ jichu̶ mu̶sa yu̶hu̶re ñu̶na tare. Peresui yu̶ jichu̶ cũ̶hu̶re yu̶hu̶re ñu̶na tare mu̶sa”, niihtja noainare. 37 Yu̶ ã nichu̶ tu̶hoa tina yu̶hu̶re sinituahca: “¿Pu̶htoro dohse jichu̶ mu̶ ju̶ca baachu̶ mu̶hu̶re chu̶are wari sã? ¿Dohse jichu̶ mu̶ ñahma yapiochu̶ mu̶hu̶re sihõri sã? 38 ¿Dohse jichu̶ mu̶hu̶re ñu̶ masierapanahta mu̶hu̶re noano piti bocari sã? ¿Dohse jichu̶ suhti maerariro mu̶ jichu̶ mu̶hu̶re suhti sãari sã? 39 ¿Dohse jichu̶ mu̶ dohatichu̶ o peresui mu̶ jichu̶ cũ̶hu̶re mu̶hu̶re ñu̶na su̶ri sã?” niahca yu̶hu̶re. 40 Ti ã ni sinituchu̶ tu̶hocu̶ yu̶hu̶ pu̶htoro tinare yahuihtja. “Potocã mu̶sare niita nija. Ahrina yu̶ yaina mehne macariro wiho jiriro to jipachu̶ta, tirore mu̶sa tó seheta yoare. Ã jirirore ã yoana, yu̶hu̶re yoaro seheta yoana nire mu̶sa tinare”, ni yahuihtja. 41 ’Noainare yu̶ ã ni yahuri baharo yu̶ cõ bu̶hu̶sehei ducuinare yu̶hu̶ jipihtina bui pu̶htoro õ sehe ni yahuihtja: “Cohamacu̶ to buhiri dahrehtina jira mu̶sa. Yu̶hu̶ mehne tjuaena tjiga. Pichacapu̶ wahaga mu̶sa. Tí pichaca ne yatierara. Watĩno, to yaina anjoa cũ̶hu̶ ti jihtore tí pichacare yoare Cohamacu̶. 42 Yu̶ ju̶ca baachu̶ mu̶sa sehe yu̶hu̶re chu̶are waerare. Yu̶ ñahma yapiochu̶ mu̶sa yu̶hu̶re sihõerare. 43 Yu̶hu̶re masierana mu̶sa yu̶hu̶re piti bocaerare. Ã ñu̶nocaboare. Suhti maerariro yu̶ jipachu̶ta, yu̶hu̶re suhti sãaerare mu̶sa. Dohatiriro yu̶ jichu̶ peresui yu̶ jichu̶ cũ̶hu̶re ã ñu̶nocare mu̶sa yu̶hu̶re”, ni yahuihtja tinare ñainare. 44 Yu̶ ã nichu̶ tu̶hoa tina yu̶hu̶re sinituahca: “¿Pu̶htoro, mu̶ ju̶ca baachu̶, mu̶ ñahma yapiochu̶, sã masierariro mu̶ jichu̶, suhti maerariro mu̶ jichu̶, dohatiriro mu̶ jichu̶, peresupu̶ mu̶ jichu̶ dohse jichu̶ sã sehe mu̶hu̶re yoadohoerari?” ni sinituahca yu̶hu̶re. 45 Ti ã ni sinituchu̶ yu̶hu̶ tinare õ sehe ni yahuihtja: “Potocã mu̶sare niita nija. Ahrina yu̶ yaina mehne macariro wiho jirirore mu̶sa ne yoadohoerare. Ã jirirore mu̶sa yoadohoerana, yu̶hu̶reta ã yoana nire mu̶sa”, ni yahuihtja tinare. 46 Ã jiro tinare ã buhiri dahrerucurohca Cohamacu̶. Tí buhiri dahrea ne pihtisi. Ã yoa, noaina sehe jipihtia dachoripe noano jirucuahca —ni yahure Jesu.

Mateo 26

1 Tí jipihtiare to buheri baharo Jesu sãre to buheinare õ sehe ni yahure: 2 —Pu̶a dacho baharo pascua jirohca. Tíre mu̶sa masina. Tí pjare yu̶hu̶ masu̶nore Cohamacu̶ warocarirore ñahaahca. Ñaha tuhsu̶, yu̶hu̶re crusapu̶ wajãahca —nire tiro sãre. 3 Ã yoa sacerdotea pu̶htoa, judio masa bu̶cu̶na cũ̶hu̶ cahmachuha. Caifa sacerdotea bui pu̶htoro ya wu̶hu̶i cahmachuha tina. 4 Tói cahmachu, ti mahñoa mehne Jesure ñaha ti wajãhtore cahma su̶hu̶dua niha: 5 —Bose nu̶mu̶ jichu̶ tirore ñahaena tjijihna, “Masa suari”, nina —niha tina ti basi. 6 Tí pjare Simo cami bu̶cu̶ baariro cjiro ya wu̶hu̶i jire Jesu. To jiri maca Betania wama tiri maca jire. 7 Tí wu̶hu̶i to chu̶ro watoi cũ̶coro numino me sitia na ta, Jesu dapu bui pio payore. Tí me sitia alabastro wama tiriai posa tire. Wapa bu̶ju̶a co jire. 8 To ã pio payochu̶ ñu̶na sã Jesu buheina suahi. —¿Dohsearo ahricoro ahri me sitia co wapa bu̶ju̶are ã yoa sitejari? 9 Tí me sitiare duaboa. Ã duaro pjíro wapa naboa. Ã nano tí niñerure pjacu̶oinare waboa ahricoro —nii sã to buheina. 10 Sã ã ni suachu̶ ñu̶no, Jesu õ sehe ni yahure sãre: —Ã niena tjiga ticorore. Yu̶hu̶re noano yoaro nina. 11 Pjacu̶oina sehe mu̶sa mehne ã jirucuahca. Ã jina tina sehere mu̶sa wa masina. Yu̶hu̶ sehe ahri yahpare mu̶sa mehne ã jirucusi. 12 Yu̶hu̶re ti yahto pano yu̶ pjacu̶re cahnoyuro, ticoro yu̶hu̶re pio payore. 13 Potocã mu̶sare niita nija. Jipihtiro ahri yahpapu̶ noaa buheare ti yahuropu̶ ahricoro mipu̶re to yoarire yahuahca. Ti ã yahuchu̶ tu̶hoa ticorore masa payu̶ wacũahca —ni yahure Jesu sãre. 14 Tí pjare cũ̶iro sã mehne macariro Juda Iscariote sacerdotea pu̶htoa cahapu̶ su̶ha. 15 Su̶, tinare õ sehe ni sinituha: —¿Jesure mu̶sare yu̶ ñochu̶ noho puro wapanahcari mu̶sa? —ni sinituha tinare. To ã nichu̶ tina tirore treinta tu̶ri plata tu̶rire waha. 16 Ti ã wari baharo Juda sehe Jesure to ñohti ñamine cohtasiniha. 17 Bu̶cu̶aerari pãore ti chu̶a nu̶mu̶ri du̶cari nu̶mu̶i sã to buheina sehe õ sehe ni sinitu ñu̶hi Jesure: —¿Mari pascua macaa chu̶htire noho baroi cahnoyu dutirocaijari mu̶hu̶ sãre? —ni sinitu ñu̶hi tirore. 18 Sã ã nichu̶ tiro õ sehe ni yahure sãre: —Jerusalẽpu̶ wahaga. Tói jirirore õ sehe ni yahuga: “Marine buheriro to ñano yu̶hdu̶hti pja mahanocã du̶hsatjiãyuhti. Pascua jichu̶ mu̶ ya wu̶hu̶i Jesu sãre to buheinare su̶ho chu̶hto jiyuhti”, ni yahuga tí wu̶hu̶ pu̶rore —ni warocare Jesu sãre. 19 To ã ni warocachu̶ sãre to dutiriro seheta yoana, pascua jichu̶ sã chu̶htore cahnoyui sã. 20 Ã yoa tí ñamine sã mehne doce to buheina mehne chu̶ro nire Jesu. 21 Sã chu̶ro watoi tiro sãre õ sehe ni yahure: —Potocã mu̶sare niita nija. Cũ̶iro mu̶sa mehne macariro yu̶hu̶re ñu̶ tuhtiinare ñonohca yu̶hu̶re —ni yahure tiro sãre. 22 To ã nichu̶ tu̶hona tuaro cahyana, tirore sinitu ñu̶ du̶cai sã cãina jipihtina: —¿Pu̶htoro, yu̶hu̶ta jijari mu̶hu̶re ñohtiro? —ni sinitui. 23 Sã ã ni sinituchu̶ tiro õ sehe ni yu̶htire: —Yu̶ chu̶ri wapai yu̶hu̶ mehne soha chu̶rirota jira yu̶hu̶re ñu̶ tuhtiinare ñohtiro. 24 Panopu̶ yu̶hu̶re ti joariro seheta yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro yariaihca. Ã jiro yu̶hu̶re ñu̶ tuhtiinare ñoriro ñano yu̶hdu̶rohca. Tiro sehe to masa bajuerachu̶ noa yu̶hdu̶aboa. Ñano yu̶hdu̶eraboa —nire Jesu. 25 To ã nichu̶ta tirore ñohtiro Juda õ sehe ni siniture: —Buheriro, ¿mu̶hu̶re ñohtiro tjijari yu̶hu̶? —ni siniture tiro. Jesu õ sehe ni yu̶htire: —Ũ̶ju̶. Mu̶hu̶ta jira —nire. 26 Ã ni yahu tuhsu̶ sã to buheina mehne chu̶ro taro nire. Ã yoa Jesu pãore na, Cohamacu̶re “Noana”, nire. Ã ni tuhsu̶ tíre nuha, sãre to buheinare witire. —Ahrire na, chu̶ga. Ahri yu̶ pjacu̶ jira —nire tiro. 27 Ã ni tuhsu̶ tiro sihniri wahware na, Cohamacu̶re “Noana” ni, sãre ware. —Mu̶sa jipihtina ahrire sihniga. 28 Ahri yu̶ di jira. Payu̶ masa ti ñaa yoari buhirire cohãcu̶ tacu̶ yariaihca. Ã yariacu̶ yu̶ dire cohãihca. Cohamacu̶ “Mu̶sare yu̶hdoihtja”, to ni cũriro mu̶ su̶chu̶ yu̶ ã yu̶ yariaro mehne to niriro sohtori tiihca. 29 Mu̶sare niita nija. Yu̶ Pu̶cu̶ pu̶htoro to su̶ho jiropu̶ mu̶anopu̶ mu̶sa mehne wahma co vinore sihniihtja. Mari ã sihnihto pano ahri co vinore sihni namosi yu̶hu̶ —nire Jesu sãre. 30 Ã jina Cohamacu̶re ño payo basana cũ̶nore basa tuhsu̶na tũ̶cu̶ Olivo wama tidu̶pu̶ su̶i sã. 31 Tópu̶ sã su̶chu̶ Jesu sehe sãre õ sehe ni yahure: —Micha ñami yu̶hu̶re cohã wahcãnahca mu̶sa. Õ seheta nina Cohamacu̶ to yare ti joari pũi yu̶hu̶re yahuro: “Ovejare ñu̶ wihboriro yoaro sehe jirirore yu̶hu̶ Cohamacu̶ cohãihtja. Yu̶ ã cohãchu̶ to yaina oveja yoaro sehe jiina duhti site wahcãa wahaahca”, nina Cohamacu̶ to yare ti joari pũi. 32 Ã yoa Cohamacu̶ yu̶hu̶re to masori baharo mu̶sa pano Galileapu̶ wahayuihca yu̶hu̶ —nire tiro. 33 To ã nichu̶ tu̶horo õ sehe nimare Pedro: —Yu̶hu̶ mehne macaina jipihtina mu̶hu̶re ti cohã wahcãpachu̶ta yu̶hu̶ sehe mu̶hu̶re ne cohãsi —nimare Pedro tirore. 34 Jesu õ sehe ni yu̶htire: —Potocã niita nija mu̶hu̶re. Micha ñami caraca to duhto pano “Yu̶hu̶ Jesure masieraja”, niihca mu̶hu̶. Tia taha ã niihca mu̶hu̶ —nire tiro Pedrore. 35 To ã nipachu̶ta Pedro õ sehe ni yu̶htire: —Mu̶hu̶ mehne yu̶hu̶re ti wajã duapachu̶ta “Jesure masieraja”, ne nisi yu̶hu̶ —ni yu̶htimare Pedro. Ã jina sã cũ̶hu̶ paina to buheina Pedro to niriro seheta nimai sã Jesure. 36 Ã yoa Getsemaní wama tiropu̶ Jesu sã to buheina mehne waha, tópu̶ su̶, sãre õ sehe nire: —Õi dujiyusiniga. Mu̶sa õi dujiro wato sohõ cureropu̶ Cohamacu̶re sinii wahai nija —nire tiro sãre. 37 Ã ni tuhsu̶, Pedrore, pu̶aro Zebedeo pohnare tina tiarore pji wahcãre. Pji wahcã tuhsu̶, tiro tuaro cahya, ñano yajeripohna tiha. 38 Ã cahyaro tó mehne macainare to pji wahcãrinare õ sehe niha: —Tuaro ñano yajeripohna tija yu̶hu̶. Yu̶hu̶re tuaro purĩno seheta tu̶hotui nija michapucacã yu̶ yariaboro seheta. Sohõ curero wahasinii nija. Õi tjuasiniga. Ã yoa yu̶ cũ̶no potori catiga mu̶sa cũ̶hu̶ —niha tiro tinare. 39 Ã ni tuhsu̶ mahanocã waha namo, yahpai na tuhcua caha su̶, Cohamacu̶re õ sehe niha: —Mai, yu̶ ñano yu̶hdu̶htire yoa duaeracu̶ yoai tjia. Yu̶ ã nipachu̶ta yu̶ cahmano sehe yoai tjia. Mu̶hu̶ sehe masina. Mu̶ cahmano seheta yoaga yu̶hu̶re —ni siniha tiro Cohamacu̶re. 40 Ã ni tuhsu̶, tiaro to buheina cahapu̶ wihimahno, carĩinare boca wihiha tiro. Ã boca wihiro Pedrore õ sehe niha: —¿Cũ̶ hora waro yu̶ cũ̶no potori cati masierari mu̶hu̶? 41 Noano yoaga mu̶sa. Mu̶sa mu̶ su̶ro quihõno yoa duamana mu̶sa. Wiho mejeta mu̶sa basi tíre bihoerara. Ã jina Cohamacu̶re siniga ñano mu̶sa yoaerahto sehe —ni yahuha Jesu. 42 Ã ni yahu tuhsu̶, pari turi waha, Cohamacu̶re õ sehe ni siniha: —Mai, yu̶ ñano yu̶hdu̶htire yoa duacu̶ yoaga yu̶hu̶re. Mu̶ cahmano seheta yoaga —ni siniha tiro. 43 Ã ni tuhsu̶, to buheina tiaro buheina cahapu̶ pari turi wihiha tjoa. Ã wihiro carĩinareta boca wihiha tjoa. Wu̶jo caha yu̶hdu̶aha tina. 44 Ã jiro tinare cũnoca, pari turi waha, Cohamacu̶re siniha. Tó pano to niriro seheta niha tjoa. 45 Ã ni tuhsu̶ to buheina cahapu̶ wihi, tinare õ sehe niha: —¿Carĩ, sosinina nijari mu̶sa? Tó purota carĩga mu̶sa —niha tiro. Ã ni tuhsu̶, õ sehe ni namoha Jesu: —Tu̶hosiniga. Michapucacã yu̶hu̶ masu̶nore Cohamacu̶ warocarirore ñainare waahca yu̶hu̶re. 46 Wahcãga. Basa wahana. Ñu̶ga. Yu̶hu̶re ñu̶ tuhtiinare ñohtiro õi tara —niha tiro. 47 To ã nino watoi sã mehne macariro cjiro Juda sehe wihire. Tiro mehne masa payu̶ wihire. Tina sacerdotea pu̶htoa, judio masa bu̶cu̶na cũ̶hu̶ ti warocarina jire. Ñosaa pjĩnine, yucu̶ siri cũ̶hu̶re cju̶are. 48 Wahmanore Jesure ñu̶ tuhtiinare ñohtiro masare õ sehe ni yahu quihõ tuhsu̶ha: —Yu̶ wahsupu wihmirirota jirohca mu̶sa ñahahtiro. Tirore yu̶ wihmiri baharo ñahaga tirore —niha Juda tinare. 49 To ã ni tuhsu̶ri baharo wihiro, Jesu cahapu̶ dói waha bahrañore. —Buheriro, ¿jimajari mu̶hu̶? —ni tirore wahsupu wihmire. 50 To ã wihmichu̶ Jesu õ sehe nire: —Coyeiro, ¿michapucacã mu̶ yoa duarire yoaga? —nire tiro. To ã ni tuhsu̶chu̶ tina Jesure ñahare. 51 Ti ã yoachu̶ ñu̶no Jesu mehne macariro to ñosari pjĩne tu̶ãwe na, sacerdotea bui pu̶htoro cahamacu̶nore to cahmonore du̶te pahrẽnocare. 52 To ã yoachu̶ ñu̶no Jesu tirore õ sehe ni yahure: —Mu̶ ñosari pjĩne wihboga. Painare mu̶ ñosachu̶ ti ñosa cahmachu̶ yariaihca mu̶hu̶. 53 Yu̶ Pu̶cu̶re yu̶hu̶re yu̶ yoadoho dutichu̶ tiro sehe payu̶ anjoare doce curuarire yu̶ cahai warocaboa tiro. ¿Tíre masierajari mu̶hu̶? 54 Ã yoadohoboriro to jipachu̶ta tirore yu̶hu̶re yoadoho dutisi yu̶hu̶. Yu̶ ã dutierachu̶ Cohamacu̶ yare ti joari pũ to niriro seheta ã waharohca —nire tiro. 55 Ã ni tuhsu̶ masare õ sehe ni yahure tiro: —¿Dohse jiro baro mu̶sa ñosaa pjĩni mehne, yucu̶ tiri mehne yacarirore ti yoariro seheta mu̶sa yu̶hu̶re ñahana tajari? Dachoripe Cohamacu̶ wu̶hu̶pu̶ mu̶sare yu̶ buhe dujichu̶, mu̶sa yu̶hu̶re ne ñahaerare. 56 Ã jipachu̶ta ahri jipihtia ã waharo cahmana Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri ti ni joariro seheta —nire Jesu. Tirore ti ã ñahachu̶ ñu̶na sã to buheina tirore cohã mu̶roca wahcãa wahai sã. 57 Ã yoa tirore ñaharina cjiri sacerdotea bui pu̶htoro Caifa wama tiriro ya wu̶hu̶pu̶ na su̶ha tirore. Tí wu̶hu̶ihta marine judio masare buheina, bu̶cu̶na cũ̶hu̶ cahmachuha. 58 Tópu̶ Jesure ti naachu̶ Pedro yoaropu̶ tinare ñu̶ nu̶nu̶ tiha. Ã nu̶nu̶ tiro Caifa ya wu̶hu̶re du̶catari sahrĩnore su̶, tí sahrĩno puhichapu̶ sãa wahaha. Sãa su̶, tí wu̶hu̶re cohtaina surara mehne dujiha. Jesure ti dohse yoachu̶ ñu̶no taro niha. 59 Ã jia sacerdotea pu̶htoa, mari coyea judio masa bu̶cu̶na, paina pu̶htoa mehne Jesure wajã duti duaa, tiro to quihõno yoaerarire ti yahusãhtire wacũ macamaha. 60 Wiho mejeta tíre bocaeraha. To quihõno yoaerari mariapachu̶ta, payu̶ masa tirore ti cahmano yahusãmacanocaha. Ã jia pu̶aro ti baharo macaina tirore 61 õ sehe ni yahusãha tjoa: —Ahriro õ sehe nire: “Cohamacu̶ wu̶hu̶re cohã masija. Ã cohãcu̶ tia nu̶mu̶ wahaboroi tí wu̶hu̶re pari turi yoaihtja”, to nichu̶ tu̶hohi sã —ni yahusãmacanocaha Jesure. 62 Ti ã niri baharo sacerdotea bui pu̶htoro wahcãru̶cu̶ su̶, Jesure õ sehe ni sinituha: —¿Ahrina mu̶hu̶re ti yahusãpachu̶ta tinare yu̶hti cahmaerajari mu̶hu̶? ¿Mu̶hu̶re ti yahusãrire dohse ni yu̶hti cahmajari mu̶hu̶? —niha pu̶htoro. 63 To ã nichu̶ tu̶hoparota Jesu ãta tu̶hotunocaha. To ã yu̶htierachu̶ ñu̶no sacerdotea bui pu̶htoro pari turi sinituha tjoa: —Cohamacu̶ catiriro wama mehne potocã niga mu̶hu̶. Mu̶ ã nierachu̶ tiro mu̶hu̶re buhiri dahrerohca. Yahuga sãre. ¿Cristo Cohamacu̶ macu̶nota jijari mu̶hu̶? —ni sinituha tjoa. 64 To ã nichu̶pu̶ta Jesu õ sehe ni yu̶htiha: —Tirota jija. Mu̶sare potocã yahuita nija. Baharo yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro yu̶ Pu̶cu̶ jipihtina bui tuariro cahapu̶ to poto bu̶hu̶sehepu̶ yu̶ dujichu̶ ñu̶nahca mu̶sa. Ã yoa mu̶ano macaa me bui yu̶ tachu̶ cũ̶hu̶re ñu̶nahca mu̶sa —ni yu̶htiha Jesu. 65 To ã nichu̶ tu̶horo sacerdotea bui pu̶htoro, to basi to sãari suhtirore tu̶hrẽnocaha painare “Sua yu̶hdu̶ara”, ni ñu̶ masi dutiro. Ã tu̶hrẽnocahno õ sehe niha: —Cohamacu̶re pjíro ñano durucuro nina ahriro. Ã jina to ñano durucuare tu̶ho tuhsu̶ja mari. Ã jia tó peinata yahusãjaro ahrirore. Õihta to ñano durucuchu̶ tu̶hoja mari. 66 ¿Dohse yoanahcari mari mipu̶re ahrirore? —ni sinituha tiro paina pu̶htoare. —To ñari buhiri wajãnocano cahmana tirore —ni yu̶htiha tina. 67 Ti ã niri baharo to wu̶hdu̶are chahcho puti sihõ mu̶ja, tirore cjãpe, dota mu̶jaha tina. 68 Tirore cjãpe tuhsu̶, õ sehe nipeha tirore: —¿Diro sehe mu̶hu̶re cjãjari? Cristo jicu̶ ñu̶erapaihta yahuga sãre —ni cjãpe dota mu̶jaha tina. 69 Ã yoa tí wu̶hu̶ cahai jiri wapai noari wapai Pedro sehe dujiha. To ã dujichu̶ ñu̶no sacerdotea bui pu̶htoro cahamacono tiro cahapu̶ su̶ro, õ sehe niha: —Mu̶hu̶ cũ̶hu̶ Jesu Galilea macariro mehne jire —niha ticoro. 70 To ã nichu̶ tu̶horo, Pedro õ sehe niha: —¿Dohse nimacanocaco nijari mu̶hu̶? Mu̶ nirirore ne masieraja yu̶hu̶ —niha Pedro ticorore jipihtina ti tu̶horocaroi. 71 To ã niri baharo tí wapa macari sahrĩno sopaca cahapu̶ wahaha Pedro. Tói to jichu̶ pacoro cahamacono tirore ñu̶no, tói jiinare õ sehe niha: —Jesu Nazare macariro mehne jire ahriro cũ̶hu̶ —niha ticoro Pedrore tjoa. 72 To ã nichu̶ tu̶horo Pedro õ sehe ni yu̶htiha: —Cohamacu̶ mehne potocã nii nija. Tiro mu̶ nirirore ne masieraja yu̶hu̶ —ni yu̶htiha Pedro. 73 Ã yoa mahanocã baharota tói ducuina Pedro cahapu̶ waha, tirore õ sehe niha tjoa: —Potocã tjira. Jesu yaina mehne macariro jira mu̶hu̶ cũ̶hu̶. Tina yoaro seheta durucura mu̶hu̶ —niha tina Pedrore. 74 Ti ã nichu̶ Pedro õ sehe ni yu̶htiha: —Potocã Cohamacu̶ mehne nii nija mu̶sare. Yu̶hu̶ potocã yu̶ nierachu̶ Cohamacu̶ yu̶hu̶re buhiri dahrejaro. Tirore mu̶sa nirirore ne masieraja yu̶hu̶ —ni yu̶htiha tiro tinare. To ã nichu̶ta caraca duha. 75 To duchu̶ tu̶horo Jesu tirore to nirire wacũha. “Caraca to duhto pano ‘Jesure masieraja’, niihca mu̶hu̶. Tia taha ã niihca mu̶hu̶”, Jesu to niri cjirire wacũha Pedro. Ã wacũno, tí sahrĩno sopacare wijaa, tuaro tiiha.

Mateo 27

1 Ã yoa bohrearopu̶ sacerdotea pu̶htoa, mari judio masa bu̶cu̶na cũ̶hu̶ Jesure ti wajã dutihtore cahma su̶hu̶duha. 2 Ti ã yoari baharo tirore du̶hte, Pilato cahapu̶ naa, tirore waha Pilatore. Pilato sehe tí yahpa macaina pu̶htoro jire. 3 Ã yoa Jesure ti wajã dutichu̶ ñu̶no Juda sehe Jesure ñoriro tirore to ñori cjirire tuaro wacũ cahyaha. Ã cahyaro treinta tu̶ri to ñahari niñeru tu̶rire wiaro waharo, sacerdotea pu̶htoa cahapu̶, bu̶cu̶na cahapu̶ su̶, õ sehe niha: 4 —Jesu mu̶sare yu̶ ñoriro ñaa marieriro to jipachu̶ta tina wajã dutire tirore. Ã jicu̶ mu̶sare tirore ñocu̶ ñano yoai nihti yu̶hu̶ —ni yahuha Juda tinare. To ã ni yahuri baharo tina õ sehe ni yu̶htiha: —Ãta yoawahnojaro. Sãre yaba cjihti jierara tí mu̶ ã nia. Mu̶hu̶ dihta ã ni tu̶hotura tíre —ni yu̶htiha tina tirore. 5 Ti ã ni yu̶htiri baharo Cohamacu̶ ya wu̶hu̶i Juda to niñeru tu̶rire doca site cũnocaha. Doca site cũnoca, wahaa wahaha. Waha, yuta dare du̶hte yo, to basi wamu̶ai tju suha, puroca yoja su̶, yariaa wahaha ju̶na. 6 Ã jia sacerdotea pu̶htoa niñeru tu̶rire naa, õ sehe niha: —Ahri niñerure Cohamacu̶ wu̶hu̶ macari caropu̶ niñeru wihbori caropu̶ mari cũ masieraja. Ahri niñeru mehneta masu̶nore wajã dutire. Ã jia mari dutia marine tó sehe jia niñerure wihbo dutierara —niha tina ti basi. 7 Ti ã niri baharo “Õ sehe yoajihna”, ti ni su̶hu̶duri baharo dihi biatorire yoariro ya yahpare nuchu̶ha. Tí tu̶ri mehne nuchu̶ha. Pa sehe macaina ti wihi ti yariachu̶ ti yahti yahpa cjihtore tí yahpare nuchu̶ha. 8 Ã jia tí yahpare “Di yahpa” wamoare masa. Mipu̶ cũ̶hu̶re ãta wama tira. 9 Ahri jipihtia ã wahari jire Jeremía cjiro panopu̶ “Ã waharohca”, to ni joariro seheta. Tiro Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro cjiro jiha. Õ sehe ni joaa tiha tiro: “Treinta niñeru tu̶rire plata tu̶rire ‘Tó purota wapanahca tirore sã ñahahtore’, niahca Israe masa. 10 Ã jia tí tu̶ri mehne dihi biatorire yoariro ya yahpare nuchu̶ahca tina. Õ seheta yu̶hu̶re yoa dutire Cohamacu̶”, ni joaa tiha Jeremía panopu̶. 11 Ã yoa Pilatore ti wari baharo tiro sehe Jesure õ sehe ni sinituha: —¿Potocãta judio masa ti pu̶htorota jijari mu̶hu̶? —ni sinituha Jesure. —Mu̶ nino seheta tiro tjija —ni yu̶htiha Jesu. 12 Ã ni yu̶htiparota, sacerdotea pu̶htoa, bu̶cu̶na cũ̶hu̶ ti yahusãchu̶ yu̶htieraha tiro. 13 To ã yu̶htierachu̶ ñu̶no Pilato õ sehe ni sinituha: —¿Ahri jipihtia mu̶hu̶re ti yahusãrire tu̶hoerajari mu̶hu̶? —ni sinituha tiro Jesure. 14 To ã ni sinitupachu̶ta Jesu ne cũ̶ du̶sero yu̶htieraha. To ã yu̶htierachu̶ ñu̶no Pilato cu̶aa wahaha. 15 Cu̶hmaripe pascuaripe masa yairo cjihtore cũ̶iro peresupu̶ jirirore Pilato ã wiobasa mu̶jaa tiha. Masa ti wio dutirirore wiobasa mu̶jaa tiha. 16 Tí pjare Barrabá wama tiriro peresupu̶ jiha. Tirore masia tiha payu̶ masa. 17 Ã yoa ti ã cahmachuchu̶ Pilato sehe õ sehe ni sinituha tinare: —¿Diro sehere mu̶sare wiobasabocari yu̶hu̶? ¿O Barrabá sehere o Jesure Cristo ti nirirore wiobasabocari yu̶hu̶? —ni sinituha tiro. 18 Jesure masa ti cahĩchu̶ ñu̶a judio masa mari pu̶htoa tirore ñu̶ tuhtiha. Ã ñu̶ tuhtia tirore waha Pilatore. Ã jiro masa ti cahĩri buhiri judio masa mari pu̶htoa ti ñu̶ tuhtirire masino Pilato Jesure wio duamaha. 19 Ã yoa Pilato masare soro sehe yoainare to beseri pahtai to dujichu̶ to namono tirore quiti warocaha: “Micha ñamine Jesure cahãco, tuaro ñano yu̶hdu̶hi. Ã jicu̶ tirore ñaa marierirore ne jiape yoai tjiga mu̶hu̶”, ni yahurocaha to namono Pilatore. 20 Ã jia wahmanopu̶re sacerdotea pu̶htoa, bu̶cu̶na cũ̶hu̶ masare õ sehe ni duti tuhsu̶ha. “Barrabá sehere wio duti, Jesu sehere wajã dutiga”, ni dutiha masare. 21 Ã yoa Pilato masare õ sehe ni sinituha: —¿Ahrina pu̶arore diro sehere mu̶sare wiobasabocari yu̶hu̶? —ni sinituha. —Barrabá sehere wiobasaga sãre —ni yu̶htiha. 22 —¿Ahriro Jesu Cristo ti niriro sehere dohse yoaihcari yu̶hu̶ mu̶sa ã ni sañurucuchu̶? —ni sinituha tiro. —Crusapu̶ cjã puha wajãga tirore —ni yu̶htiha masa jipihtina. 23 —¿Yaba barore ñaare yoari ahriro mu̶sa ã nichu̶? —ni sinitu namoha tiro. To ã nichu̶ tu̶hoa tina tuaro mehne sañurucuha: —Crusapu̶ cjã puha wajãga tirore —ni sañurucuha masa tirore. 24 Ti ã ni sañurucuchu̶ tu̶horo, tirore ti tu̶ho duaerachu̶ ñu̶no “Masa sua, cahmacheboca” nino, yu̶htirota õ sehe yoaha Pilato. Masa ti ñu̶rocaroi tiro wamo cosaha. Ã wamo cosaro õ sehe niha: —Ahrirore ñaa marierirore wajãri buhiri ya buhiri jierara. Mu̶sa ya buhiri jira —nino wamo cosaha. 25 To ã nichu̶ tu̶hoa jipihtina masa õ sehe niha: —Ahrirore wajãri buhiri sã, sã pohna cũ̶hu̶ sã ya buhiri jijaro —niha masa. 26 Ti ã nichu̶ tu̶horo Pilato Barrabáre peresupu̶ jirirore wio dutiha masa ti cahmarirore. Ã yoa tuhsu̶ Jesu sehere yuta dari mehne tjana duti, tirore crusapu̶ wajã dutiro wiaha surarare. 27 To ã wiachu̶ Pilato ya wu̶hu̶pu̶ to surara Jesure na su̶ha. Ã yoaa tina surara jipihtina Jesu cahapu̶ cahmachuha. 28 Ã cahmachua to suhtire tjuwe na, pu̶htoro ya suhtiro sehe bajuri suhtirore tirore sãaha. 29 Ã sãa tuhsu̶, pota sorore yoa tuhsu̶, to dapu bui duhu payoha. Ã duhu payo tuhsu̶, wu̶ju̶cu̶re poto bu̶hu̶sehe sehe dahra suhaha. Dahra suha tuhsu̶, na tuhcua caha su̶, bu̶ju̶peha tirore: —Noano tagà. Judio masa pu̶htoro noano tagà —ni bu̶ju̶peha tirore. 30 Ã niata tirore chahcho puti sihõ mu̶ja, ti dahra suhadu̶ cjirore tirore tu̶ãwe na, to dapure cjãha tu̶ mehneta. 31 Ti ã bu̶ju̶peri baharo ti sãari suhtirore tjuwe na, to ya suhti sehere sãaha tjoa. Sãa tuhsu̶, crusapu̶ wajãa taa tirore na wijaaha. 32 Tirore na wahcã, Simo wama tirirore Cirene macarirore piti boca, tirore Jesu to wu̶ari crusare wu̶a wahcã dutire. 33 Wu̶a wahcã, Gólgota wama tiropu̶ su̶re. Gólgota nino, “Dapu cohã”, nino nina. 34 Tuhsu̶, vinore su̶ẽa co ñimaca macaa co mehne ti morea core Jesure wamare tina. Tí core sihni ñu̶, sihnierare tiro. 35 Ã yoa to suhtire ti tjuwe nari baharo tirore crusapu̶ cjã puhare tina. Ã cjã puha tuhsu̶a, to sãa suhti cjirire ti basi cahma witia taa, “¿Noa yaro jirohcari õ?” ni masia taa, docapea poca mehne docape mu̶jaha tina. [Ã yoaa Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro cjiro to ni joariro seheta yoaa nire tina. Õ sehe ni joaa tiha tiro: “Yu̶ suhtire ti basi naa taa, ‘¿Noa yaro jirohcari õ?’ ni, docapea poca mehne docape mu̶jaha tina”, ni joaa tiha panopu̶.] 36 Docape tuhsu̶ tirore ñu̶ dujirucure tina. 37 Ã yoa Jesure “¿Yaba buhiri mehne yariabocari tiro?” ti ni masihto sehe, õ sehe ni ti joa õri pjĩne crusapu̶ duhu õha tina. “Ahriro Jesu judio masa bui pu̶htoro jiriro jira”, ni joa õre tina tí pjĩpu̶. 38 Baharo pu̶aro yaca bu̶cu̶na cũ̶hu̶re Jesu cahai paye crusari pjĩnipu̶ cjã puha dapore tina. Cũ̶iro to poto bu̶hu̶sehei, pairo to cõ bu̶hu̶sehei cjã puha dapore tina. 39 Crusari cahai yu̶hdu̶ wahcãina Jesure ñu̶, ti dapu pocare yureroca, tirore ñano durucure: 40 —¿Cohamacu̶ wu̶hu̶re cohã, tia dacho wahaboroi pari turi tí wu̶hu̶re dahrehtiro jijari mu̶hu̶? Cohamacu̶ macu̶no jicu̶ mu̶ basi dujia taga. Ã yoa mu̶ basi yoadohoga. Ã jii yu̶hdu̶ witiihca mu̶hu̶ —nire masa. 41 Ãta ni bu̶ju̶pere tirore. Sacerdotea pu̶htoa cũ̶hu̶, marine judio masare buheina cũ̶hu̶ bu̶cu̶na cũ̶hu̶ tirore ã ni bu̶ju̶pere: 42 —Tiro painare yu̶hdoriro jiparota to basi yu̶hdo masierara. “Israe masa pu̶htoro jija”, nimana tiro. Ã jina to basi to duji tachu̶ ñu̶na tirore wacũ tuanahca. 43 Tiro sehe Cohamacu̶re wacũ tuamana. Tuhsu̶, “Cohamacu̶ macu̶no jija”, nimana tiro. To ã jiriro jichu̶ Cohamacu̶ sehe tirore yoadohojaro —ni bu̶ju̶pere tina. 44 Yaca bu̶cu̶na tiro cahai ti cjã puharina cjiri cũ̶hu̶ tó seheta tirore bu̶ju̶pe, ñano ni durucure tina cũ̶hu̶. 45 Ã yoa cohari pja jichu̶ tia hora waro jipihtiropu̶ nahitiano jire. 46 To nahitia duhuchu̶ waro Jesu tuaro sañurucure: —Elí, Elí ¿lama sabactani? —nire tiro. Ã nino õ sehe nino nire: “Yu̶ Cohamacu̶, yu̶ Cohamacu̶, ¿dohseacu̶ yu̶hu̶re cohãri mu̶hu̶?” nino nire. 47 To ã nichu̶ tu̶hoa cãina tói ducuina õ sehe nimare: —Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro Elia cjirore pjirocaro niboca —nimare tina. 48 Ti ã ni tuhsu̶chu̶ cũ̶iro tina mehne macariro wihmi nari su̶htepu̶ vino su̶ẽa core soha tuhsu̶, na mu̶roca, yucu̶cu̶ sohtoai du̶hte õ, Jesure wihmi dutimare. 49 To ã yoachu̶ ñu̶a paina wihmi dutirirore õ sehe nimare: —Depu̶sinia. Elia wihi, ahrirore to na borochu̶ ñu̶sinijihna mari —nimare paina. 50 Ti ã niri baharo pari turi sañurucu, Jesu sehe yariaa wahare. 51 To ã yariachu̶ta Cohamacu̶ wu̶hu̶ macari suhtiro, ti du̶catari suhtiro dacho macai bui sehe tu̶hnu̶ bora ta, tu̶hnu̶roca yoja su̶a wahaha. Tuhsu̶, yahpa cũ̶hu̶ ñuhmire. To ã ñuhmichu̶ tãa bu̶ju̶a poca wahtia wahare. 52 Ã yoa masa coparire pjõochu̶, payu̶ Cohamacu̶ yaina cjiri panopu̶ yariarina cjiri masa wijaaha. 53 Masa wijaa, Jesu sehe to masa wijaari baharo tí coparire cohãnoca, noari macapu̶ Jerusalẽpu̶ wahare tina. Tópu̶ ti wahachu̶ payu̶ masa ñu̶a tiha tinare. 54 Ã jia yahpa to ñuhmichu̶ ñu̶a, payu̶ paye ti ã wahachu̶ ñu̶a surara pu̶htoro to surara mehne cu̶aa wahare. Tina Jesure crusapu̶ jirirore cohtaina jire. Cu̶aa waha, õ sehe nire: —Potocã tjiri jimana. Ahriro Cohamacu̶ macu̶nota jiri jimana —nire tina. 55 Ã yoa Galileapu̶ Jesu mehne tari numia cjiri tirore yoadohori numia cjiri yoaropu̶ tirore crusapu̶ jirirore ñu̶rocarucua nire. 56 Tí numia mehne María Magdalena jire. Pacoro María wama tiricoro cũ̶hu̶ jire. Ticoro sehe Santiago, José cũ̶hu̶ pocoro jire. Pacoro Zebedeo namono jire. 57 Ã yoa ñamichahapu̶ José Arimatea macariro pache pu̶ro tói su̶a tiha. Tiro Jesu buheriro jire. 58 Ã yoa Pilato cahapu̶ su̶, Jesu pjacu̶re siniha. To ã sinichu̶ tu̶horo Jesu pjacu̶re tirore wa dutiha Pilato. 59 To ã dutiri baharo José sehe Jesu pjacu̶re na boro, noari suhtiro wete marieni suhtiro mehne to pjacu̶re wahmaha. 60 Wahma tuhsu̶, José to ya masa copapu̶ siõ payoha to pjacu̶re. Tí copa ti tãcai sahari copa wahma copa jire. Tí copapu̶ yo sãa duhu payo tuhsu̶, pjiria tãcare tju turẽ wahcãha tia mehne biharo taro. Biha tuhsu̶, wahaa wahaha. 61 Ã jia María Magdalena, pacoro María mehne tí copare ñu̶ dujirucuha. 62 Ã yoa pa dachoi, Pascua cjihtore ti cahnori dacho baharo, sabado jichu̶ sacerdotea pu̶htoa fariseo curua macaina cũ̶hu̶ Pilato cahai cahmachuha. 63 Cahmachu tuhsu̶ õ sehe niha tina Pilatore: —Pu̶htoro, tiro mahñoriro Jesu catisinino õ sehe niha tiro: “Tia dacho wahaboroi masa wijaaihca yu̶hu̶”, niha tiro. 64 To ã niriro jichu̶ to buheina sehe to pjacu̶re yacaboca. Ã yacaa masare õ sehe niboca: “Jesu masa wijaare”, niboca tina. Tiro Jesu sehe masare mahñono nire. Wiho mejeta to buheina sehe “Tiro masa wijaare” nia, mahñoina jiahca tina. Ã jiro Jesu to mahñoriro yu̶hdoro ti ya mahñoa sehe ñaa yu̶hdu̶arohca. “Ã yacari” nicu̶, tia dacho waro to masa copare mu̶ surarare cohta dutiga —niha tina Pilatore. 65 Pilato õ sehe ni yu̶htiha: —Jai. Yu̶ yaina surara cohtajaro. Ã yoa mu̶sa cũ̶hu̶ mu̶sa bihoro puro tí copare noano cohtaga —niha tiro tinare. 66 To ã nichu̶ tina waha, tí copapu̶ bihari tãca mehnepu̶ta ñahachu̶pu̶ta wihtã ñahaha masa ti sãachu̶ ñu̶ masia taa. Ã yoa tuhsu̶, surarare tí copare cohta dutiha.

Mateo 28

1 Ã yoa judio masa mari sori dacho sabado dacho sehe to yu̶hdu̶ri baharo domingo jichu̶ ñami curero jichu̶ María Magdalena, pacoro María mehne Jesu masa copare ñu̶a wahaha. 2 Tí pjare dóihta yahpa tuaro ñuhmi bahrañoha. To ã ñuhmichu̶ mari pu̶htoro to yairo anjo mu̶anopu̶ jiriro duji ta, masa copare bihari tãcare tju turẽroca, tia bui dujiha. 3 Tiro anjo orocasitero yoaro sehe noano si siteriro, to suhti yaja pjoa yoaro sehe noano yehsea suhti jiha. 4 To ã bajuachu̶ tí copare cohtaina surara cui yu̶hdu̶a, tetere, bui warohna yaria yu̶hdu̶a wahaha. 5 Ã yoa tuhsu̶ anjo sehe tí numiare õ sehe niha: —Yu̶hu̶re cuiena tjiga. Crusapu̶ ti cjã puhariro, Jesure mu̶sa macachu̶ masija yu̶hu̶. 6 Wiho mejeta tiro sehe mipu̶re õre mariahna. To niriro seheta tiro masa wijaa wahare. To pjacu̶re ti duhu payoriro cjirore ñu̶na taga. 7 Ã ñu̶ tuhsu̶na to buheina cahapu̶ ño duaro waha, õ sehe ni yahuna wahaga: “Jesu masa wijaare. Ã jiro mu̶sa pano Galileapu̶ tiro wahayurohca. Tópu̶ tirore ñu̶nahca mu̶sa”, ni yahuna wahaga mu̶sa. Ahri yu̶ nirire wacũga mu̶sa —niha anjo tí numiare. 8 To ã niri baharo tí numia masa copapu̶ jia numia soaro mehne wijaa, tirore cuipahta wahche yu̶hdu̶a mehne Jesu buheinare yahua wahaa, mu̶rocaha. 9 Ã wahaa numiare Jesu piti boca, õ sehe niha: —¿Noano jimajari mu̶sa? —niha tiro. To ã niri baharo, tina sehe tiro cahapu̶ su̶, to dahporire ñaha, tirore ño payoha. 10 —Cuiena tjiga mu̶sa. Yu̶ buheinare “Galileapu̶ wahaga”, ni yahuna wahaga. Tópu̶ yu̶hu̶re ñu̶ahca tina —niha Jesu tinare. 11 To ã niri baharo tí numia ti waharo watoi cãina masa copare cohtaina mehne macaina surara, Jerusalẽpu̶ sacerdotea pu̶htoare yahu pahñoa wahaha. Jesu to masa copapu̶ wijaarire yahu pahñonocaha. 12 Ti ã ni yahuchu̶ sacerdotea pu̶htoa, judio masa mari bu̶cu̶na mehne cahmachuha. Cahmachu, su̶hu̶duha. Ã jia surarare mahño dutia payu̶ niñerure wapaha. 13 —Õ sehe niga mu̶sa masare: “Ñami sã carĩno watoi to buheina sehe masa copapu̶ wihi, to pjacu̶re nanocari jire”, ni yahuga masare. 14 Mu̶sa ã ni yahuchu̶ Pilato sehe mu̶sa carĩ yu̶hdu̶arire tu̶horocaboca. To ã tu̶hochu̶, “Mu̶sare tuhtiri”, nina mu̶sare yahubasanahca sã tirore —niha tina surarare. 15 Ti ã niri baharo surara sehe niñerure ñaha, tinare ti mahño dutiriro seheta masare yahua wahaha tina. Ã jia tó sehe Jesu to masa copare wijaarire yahurucura judio masa. Mipu̶ cũ̶hu̶re ãta ni yahura tina. 16 Ã yoa sã Jesu buheina once buheina tũ̶cu̶pu̶ Galileai jidu̶pu̶ Jesu to waha dutidu̶pu̶ wahai sã. 17 Tópu̶ su̶, Jesure ñu̶na, ño payoi tirore. Ã ño payoina jipanahta, sã cãina “Ahriro Cohamacu̶ macu̶no jieraboca”, ni tu̶hotumai. 18 Sã ã ño payochu̶ tiro sehe sã cahapu̶ wihi, õ sehe nire: —Ahri yahpapu̶re, mu̶ano cũ̶hu̶re Cohamacu̶ jipihtinare dutiriro waro jichu̶ yoare yu̶hu̶re. 19 To ã yoachu̶ õ sehe dutija mu̶sare: Jipihtiro macainare yu̶ yare buhena wahaga. Yu̶ yaina ti wahahto sehe buhena wahaga. Ã yoana yu̶ Pu̶cu̶ to wama mehne, yu̶ wama mehne, Espíritu Santo to wama mehne tinare bautisaga. 20 Ã jina mu̶sare yu̶ dutirire ti yoa pahñohti cjihtire buhega tinare mu̶sa. Ã yoana ahrire yu̶ nihtire wacũga: Jipihtia dachoripe ahri yahpa to jiro puro mu̶sa mehne ã jirucuihca. Mu̶sa mehne yu̶ ã jirucuhtore wacũga mu̶sa —ni yahure sãre Jesu.

Marcos 1

1 Ahri tjui Jesucristo Cohamacu̶ macu̶no to yoaare noaa buheare yahu du̶caja. 2 Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro cjiro Isaia to joariro seheta ahri yahua jira. Õ sehe ni joaha tiro: “Cohamacu̶ to macu̶nore õ sehe niha: ‘Mu̶ pano mu̶hu̶re yahuyuhtirore warocai nija. 3 Ã jiro tiro masa marienopu̶ waharohca. Tirore tu̶hoinare yahuro sañurucurohca: “Mari pu̶htoro to tahto pano mu̶sa ñaa tu̶hotuare cohtota, cahno mu̶htaga mu̶sa”, ni sañurucurohca’, niha Cohamacu̶”, ni joaa tiha Isaia cjiro João cjihtore. 4 João masare bautisariro masa marienopu̶ masare buhea tiha: —“Sã noaina jija”, ni mu̶sa tu̶hotumari cjirire duhu, mu̶sa ñaa buhirire cahya, Cohamacu̶ sehere cahmaga mu̶sa. Ã jina bautisarina jiga. Mu̶sa ã yoachu̶ ñu̶no Cohamacu̶ mu̶sa ñaa buhirire borohca —ni buhea tiha tiro. 5 Ã yoa jipihtina Judea yahpa macari macaina, Jerusalẽ macaina mehne tiro cahapu̶ ti su̶chu̶ ñu̶no João sehe Jordão wama tiri mapu̶ bautisaha tinare. Tinare to bautisahto pano tina sehe ti ñaa yoarire yahu yu̶hdu̶ha Cohamacu̶re. 6 Tiro João sehe camello pjoari suhtirore sãariro wahiquiro cahsaroreta tu̶ã dihoriro jiha. Poreroare, macaroca macaina miquina mi cũ̶hu̶re chu̶a tiha. 7 Ã yoa õ sehe ni buhea tiha: —Yu̶ baharo yu̶ yu̶hdoro tuariro tarohca. Noa yu̶hdu̶ariro jira tiro. Tiro yoaro sehe jieraja yu̶hu̶ sehe. Ã jicu̶ tirore tu̶hotucu̶, “Wiho jiriro jija yu̶hu̶”, ni tu̶hotuja yu̶hu̶. 8 Mu̶sare bautisacu̶ co mehne yoamahi. Tiro sehe yu̶ yu̶hdoro yoarohca. Espíritu Santore mu̶sa mehne jirucuchu̶ yoarohca —ni buhea tiha João. 9 Ã yoa tí pjare Jesu Nazarepu̶ Galilea yahpai jiri macapu̶ jiriro Jordão wama tiri mapu̶ su̶ha. Tópu̶ to su̶chu̶ João bautisaha tirore. 10 To ã bautisa tuhsu̶chu̶ Jesu diapu̶ ducuriro su̶ru̶cu̶ su̶ro mu̶ano to parĩ mu̶aa wahachu̶ ñu̶ha tiro. To parĩ mu̶achu̶ta Espíritu Santo buja yoaro sehe Jesu bui duji pja su̶ha. 11 To ã duji pja su̶chu̶ mu̶anopu̶ durucuro coa taha: —Mu̶hu̶ yu̶ macu̶ yu̶ cahĩriro jira. Mu̶hu̶ mehne tuaro wahcheja —nino coa taha mu̶anopu̶. 12 Tí pjare Jesure masa marienopu̶ Espíritu Santo naaha. 13 Tópu̶re su̶ro cuarenta dachori waro jiha. Watĩno sehe Jesu to ñaare yoachu̶ ñu̶ duaro, ñaare yoa dutimaha tirore. Tuhsu̶, Jesu wahiquina nu̶cu̶ macaina mehne jiha. Tói to jichu̶ ñu̶a anjoa sehe tirore yoadohoa, chu̶are waha. 14 Ã yoa Joãore peresupu̶ ti biha dapori baharo Jesu sehe Galilea yahpapu̶ noaa buheare pu̶htoro Cohamacu̶ to su̶ho jiare yahuro wahaha. 15 Õ sehe ni yahuha: —Mipu̶re õ sehe jira. Pu̶htoro Cohamacu̶ mu̶sare to noano su̶ho jihto mahanocã du̶hsara. Ã jina “Sã noaina jija”, mu̶sa ni tu̶hotumari cjirire duhuga. Mu̶sa ñaa buhirire cahya, Cohamacu̶ sehere cahmaga. Ahri noa buheare “Quihõnota jira”, ni tu̶hoga mu̶sa —ni buhea tiha Jesu tinare. 16 Tíre yahu tuhsu̶, Galilea wama tiri bu̶cu̶pariro du̶htu̶ cahapu̶ sito wahcãmahno ñu̶ha Simore, to bahu̶ro Andre mehne. Tina wahi wajãina jiha. Ã jia ti wañu̶yucu̶rire bu̶cu̶pariropu̶ doca ñoa niha. 17 Ã yoa Jesu tinare õ sehe niha: —Yu̶hu̶ mehne macaina cjihti taga mu̶sa. Yu̶hu̶ mehne mu̶sa tachu̶ mu̶sa wahire ñaha cahmachuina mu̶sa jiro seheta, Cohamacu̶ yaina cjihtire masare pji cahmachuina cjihtire mu̶sare wahachu̶ yoaihtja. Yu̶hu̶ mehne mu̶sa tachu̶ ã yoahtina cjihtire cũihtja mu̶sare —niha Jesu tinare. 18 To ã nichu̶ tu̶hoa ti wañu̶yucu̶rire cũnocaa, tiro mehne wahaa wahaha. 19 Ã yoa tina mahanocã yu̶hdu̶ wahcã, Santiagore, to bahu̶ro João mehne boca su̶ha tjoa. Tina sehe Zebedeo pohna jiha. Ti yaria dohoriapu̶ wañu̶yucu̶rire cahnoa niha. 20 Ã yoa tiro to pjirocachu̶ tina sehe ti pu̶cu̶rore, tiro mehne dahra cohtaina mehne dohoriapu̶ cũnocaa, Jesu mehne wahaa wahaha. 21 Ã yoa tina Capernau wama tiri macapu̶ su̶ha. Tópu̶ su̶ro Sabado jichu̶ judio masa sã buheri wu̶hu̶pu̶ buhero sãaha tiro. 22 Sã judio masare buheina yoaro sehe jieraha tiro. Noano masi pahñoriro ji, noano waro buheha. To ã buhechu̶ tí maca macaina tu̶ho cu̶aa wahaha. 23 Tí pjare cũ̶iro tí wu̶hu̶i jiriro watĩa ti cohtotariro jiha. Tói jiro õ sehe niha Jesure: 24 —Mu̶hu̶ Jesu Nazare macariro cariboi tjiga sãre. ¿Dohse yoai tai nijari sãre? ¿Mu̶hu̶ sãre butichu̶ yoai tai nijari? Cohamacu̶ macu̶no buhiri tia marieriro mu̶ jichu̶ masija yu̶hu̶ —ni sañurucuha tiro Jesure. 25 To ã nichu̶ tu̶horo Jesu tuhtiha watĩare: —Dihta mariahga. Wijaahga tirore —niha Jesu. 26 Ã jia watĩa tirore yahpapu̶ doca caha su̶ tunuchu̶ yoa, to tuaro sañurucuro watoihta wijaaha tirore. 27 Ã jia jipihtina tí wu̶hu̶i dujiina ñu̶ cu̶aa yu̶hdu̶a wahaha. —Cue, ¿wahma buhea jijari ahri? Tiro pu̶htoro yoaro seheta dutira watĩare. To dutichu̶ tina watĩa sehe yu̶hdu̶ru̶caerara tirore —ni durucuha tí wu̶hu̶i dujiina ti basi. 28 Ã jia mahaa dachoricã baharoihta dóihta jipihtina Galilea yahpa macaina tíre to yoarire tu̶ho sahsea wahaha. 29 Ã yoa Jesu cũ̶hu̶ judio masa mari buheri wu̶hu̶pu̶ jiina wijaaha. Ti ã wijaari baharo Jesu, Santiago, João, paina tina mehne macaina cũ̶hu̶re Simo to bahu̶ro Andre mehne ti ya wu̶hu̶pu̶ su̶ho sãa su̶ha. 30 Tí pjare Simo marechono juaro mehne to dohatichu̶ cama bui to coãchu̶ yahuha Jesure. 31 Ti ã yahuchu̶ tu̶horo tiro sehe ticoro cahapu̶ su̶ro, to wamomacare ñaha, ticorore waja wahcõ dapoha. To ã waja wahcõ dapochu̶ta ticorore juaro surua wahaha. To ã sururi baharo ticorota tinare chu̶are payoha. 32 Ã yoa sũ̶ sãari baharo nahi borachu̶pu̶ masa payu̶ dohatiinare, watĩa ti cohtotarinare Jesu cahapu̶ na su̶ha. 33 Ã jia jipihtina tí maca macaina cahmachuru̶cu̶ su̶ha tí wu̶hu̶ sopacai. 34 Ã jiro Jesu payu̶ dohatiinare, payu̶ soro jia dohatia cju̶ainare noaina wahachu̶ yoaha. Watĩa cũ̶hu̶re, masare sãamarinare payu̶ cohã wioha. Ã jiro watĩa Jesure ti masichu̶ ñu̶no Jesu sehe tinare durucu dutieraha. 35 Ã yoa ñami curerocã wahcã, nahitia curechu̶ta masa marienopu̶ Cohamacu̶re sinino wahaha Jesu. 36 To ã wahari baharo Simo cũ̶hu̶ tirore macaa wahaha. 37 Tina tirore boca su̶, õ sehe niha: —Masa jipihtina mu̶hu̶re macaa nihre —niha tina. 38 Ti ã nichu̶ tu̶horo õ sehe niha Jesu tinare: —Tinare buhe tuhsu̶hi. Pa sehepu̶ õ cahacã macaa macaripu̶ wahajihna mari. Ahri yahpa macainare yahu site pahñoi tahi. Ã jicu̶ yu̶hu̶ paye macari macaina cũ̶hu̶re buheihtja —niha Jesu. 39 Ã ni tuhsu̶, jipihtia Galileai jia macaripu̶ judio masa mari buhea wu̶hu̶sepu̶ buhero, watĩare masare sãamarinare cohã wioha. 40 Ã yoa pairo dohatiriro cami bariro Jesure piti bocaro, na tuhcua caha su̶ õ sehe ni siniha: —Mu̶hu̶ yu̶hu̶re noariro wahachu̶ yoa duacu̶ yoaga —niha cami bariro. 41 To ã nichu̶ tu̶horo Jesu tirore pja ñu̶ha. Ã jiro to wamomacare siõroca, tirore ña payoha. Ã ña payoro õ sehe niha: —Tíre yoa duaja. Noariro jiga mu̶hu̶ —ni yahuha Jesu. 42 To ã nichu̶ta dohatiriro to cami bari cjiri yati mu̶aa wahaha. Noariro wahaha tiro. 43 To ã wahachu̶ ñu̶no Jesu tirore tuaro mehne õ sehe ni yahuha: 44 —Painare ahrire yahuecu̶ tjiga. Ã yahuerapaihta mu̶ pjacu̶re sacerdotere ñoga. Cohamacu̶ dutia Moise cjirore to cũriro seheta yoaga. Ã yoacu̶ minichahcare waga sacerdotere noariro mu̶ waharire mu̶ ñohti cjihtire —niha Jesu. Ã ni tuhsu̶ “Wahaga”, niha tirore. 45 To ã yahu dutierapachu̶ta tiro waha, jipihtia macari macainare Jesu to yoarire yahuha. To ã yahuri baharo Jesu masa payu̶ ti jiropu̶re waha masieraha. Ã jiro tiro mahainacã ti jiropu̶ jiha. Tópu̶ to jichu̶ payu̶ macari macaina tiro cahapu̶ su̶ha.

Marcos 2

1 Mahaa dachori baharo Jesu Capernaupu̶ tjuaa wahaha. Wu̶hu̶i to jichu̶ masa tu̶hoha. 2 Ã jia tói masa payu̶ cahmachu tí wu̶hu̶re wahpata wijaa su̶ru̶caha. Ã jiro Jesu tinare noaa buheare yahuha. 3 To ã yahuro wato, pititiaro mu̶a jipihtiri pjacu̶ bu̶harirore na wihiha. 4 Ti masa payu̶ jichu̶ ñu̶a Jesu cahapu̶ sãa masieraha. Ã jia tina wu̶hu̶ buipu̶ Jesu bui waroi mahanocã muji pahmare nawe, pjacu̶ bu̶harirore to coãri cahsaro mehne duhu boroha Jesu cahai. “Jesu ahrirore to dohatiare yu̶hdu̶chu̶ yoarohca”, ni tu̶hotuha tina. 5 Ti ã ni tu̶hotuchu̶ masino Jesu sehe dohatirirore õ sehe ni yahuha: —Macu̶, mu̶ ñaa yoari buhiri tiare cohã tuhsu̶ja —niha Jesu pjacu̶ bu̶harirore. 6 To ã nichu̶ tu̶hoa sã coyea judio masare buheina tópu̶re dujiina ti basi õ sehe ni tu̶hotumaha: 7 “Ahriro ã ni durucuero tjijaro. Cohamacu̶re ñano durucuro nina tiro. Tiro masu̶no mari yoaro seheta jiriro jira tiro cũ̶hu̶. Ã jiro to ñaa yoari buhiri tiare cohã masierara. Cohamacu̶ dihta masa ti ñaa yoari buhiri tiare cohã masina”, ni tu̶hotumaha tina. 8 Ti ã ni tu̶hotuchu̶ ñu̶no Jesu ti tu̶hotuare masino õ sehe niha: —¿Dohse yoana mu̶sa ã ni tu̶hotujari? 9 “Mu̶ ñaa yoari buhiri tiare cohã tuhsu̶ja”, yu̶ nichu̶ “Mahñoriro jira”, yu̶hu̶re nina mu̶sa masierapanahta. “Wahcãru̶ca, wahaga”, yu̶ nichu̶ to tinichu̶ ñu̶na yu̶ niri potocã jia jichu̶ dóihta masinahca mu̶sa. 10 Yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro ahri yahpapu̶re masa ti ñaa yoari buhiri tiare cohã masija yu̶hu̶. Ahrire mu̶sa masihto sehe õ seheta to wahachu̶ yoaihtja —niha Jesu judio masare buheinare. Tinare ã ninota pjacu̶ bu̶harirore õ sehe niha: 11 —Mu̶hu̶re niita nija. Wahcãru̶caga. Mu̶ coãri cahsarore na wahcãga mu̶ ya wu̶hu̶pu̶ —niha Jesu tirore. 12 To ã nichu̶ta pjacu̶ bu̶hariro cjiro wahcãru̶cu̶ su̶ to coãri cahsarore na, jipihtina ti ñu̶rocaroi wijaa wahaha. To ã yoachu̶ ñu̶a tina jipihtina ñu̶ cu̶a wahaha. “Cohamacu̶ tuariro jira” ni, “Ne, mari õ sehe yoaare ñu̶era tihi”, niha tina ti basi. 13 Ã yoa pari turi Jesu bu̶cu̶pariro du̶htu̶ cahapu̶ wahaha tjoa. Tópu̶ su̶ro masa payu̶ tiro cahai ti cahmachuchu̶ ñu̶no tiro buheha tinare. 14 Ã yoa tuhsu̶ tópu̶ jiriro wahamahno Levíre Alfeo macu̶nore to dahrari tahtiapu̶ boca su̶ha. Paina mehne pu̶htoa ya cjihtire wapa na cohtaina jiha Leví cũ̶hu̶. Tirore boca su̶ro õ sehe niha: —Yu̶hu̶ mehne macariro cjihto taga mu̶hu̶ —niha Jesu Levíre. To ã nichu̶ta Leví sehe wahcã su̶ru̶ca, Jesu mehne wahaa wahaha. 15 Ã yoa baharo Jesu sehe to buheina mehne Leví ya wu̶hu̶pu̶ chu̶ro niha. Jesu mehne wahaina sehe payu̶ jiha. Cãina pu̶htoa ya cjihtire wapa na cohtaina, ã jichu̶ paina masa “Ñaa dihtare yoara”, ti niina mehne payu̶ mesa cahai duji, tina cũ̶hu̶ tiro mehne cũ̶noi su̶ho chu̶a niha. 16 Tópu̶ ti dujiri baharo paina sã coyea judio masare buheina, fariseo masa ya curua macaina mehne Jesu to chu̶ dujichu̶ ñu̶ha tina. Ã ñu̶a õ sehe ni sinituha: —¿Dohsearo ñano yoaina, pu̶htoa ya cjihtire wapa na cohtaina mehne chu̶jari Jesu? —ni sinituha judio masare buheina Jesu buheinare. 17 Ti ã nichu̶ tu̶horo piti dahre buhea mehne õ sehe ni yu̶htiha Jesu: —Dohatieraina duhturure macaerara. Dohatiina dihta duhturure macana. Ñano yoaina dohatiina yoaro sehe jira. Ã jicu̶ ñano yoainare yahui tai nihi yu̶hu̶. Ti basi “Noaina jija sã”, ni tu̶hotuinare yahui tai nierahi yu̶hu̶ —niha tiro tinare. 18 Tí pjare João buheina, fariseo curua macaina cũ̶hu̶ Cohamacu̶re ño payoa taa, chu̶era tiha. Ã jia masa Jesure õ sehe ni sinituha: —João buheina, fariseo buheina cũ̶hu̶ Cohamacu̶re ño payoa taa chu̶erara. ¿Dohse yoa mu̶ buheina sehe chu̶ duhuerajari? —niha tina Jesure. 19 Jesu to tu̶hotua mehne quiti dahre buhero tinare õ sehe ni yu̶htiha: —Õ sehe jira tí: Wamomaca du̶hteriro bose nu̶mu̶i to jichu̶ tiro mehne macaina cahyaro mehne jierara. Tuhsu̶, chu̶eraina jierara. Tó seheta yu̶ buheina cũ̶hu̶ yu̶hu̶ mehne jia, chu̶ duhu masierara. 20 Yu̶ Pu̶cu̶ Cohamacu̶ yu̶hu̶re to naari baharo pinihtare yu̶ buheina mehne jisi yu̶hu̶. Ã jia tí pjapu̶ta yu̶ buheina cũ̶hu̶ chu̶ duhuahca —niha Jesu. 21 Panopu̶ macaa buhea wahma buhea mehne ti buhe more duachu̶ ñu̶no õ sehe ni namoha Jesu tinare piti dahre buhero: —Ne, wahma cahsaro suhtiro cahsaro mehne mu̶nano suhtirore sere õno cahmaerara. Mari ã yoachu̶ wahma cahsaro mari cosari baharo mu̶nano suhtirore waja cahmachu, pjibiaro tu̶hnu̶chu̶ yoara. 22 Ã yoa ne se co bisia core wahiquiro cahsaro wajuru mehne mu̶na wajuru mehne posaeraro cahmana. Mari ã yoachu̶ se co bisia pahmoapu̶ mu̶na wajurure tu̶hrẽnocahna. To tu̶hnu̶chu̶ se co cũ̶hu̶, wajuru cũ̶hu̶ cohõa wahara. Ã yoa se co wahma core wahma wajurupu̶ posaro cahmana. Mari ã yoachu̶ se co cohõera, wajuru cũ̶hu̶ cohõerara. (Tó seheta wahma buhea mu̶na buhea mehne buhe moreraro cahmana) —ni buheha Jesu tinare. 23 Pa dacho Sabado jichu̶ Jesu cũ̶hu̶ trigo wesepu̶ wahaha. To buheina sehe trigo parorire paha yu̶hdu̶ wahcãha. 24 Ti ã yoachu̶ ñu̶a õ sehe ni tuhtiha fariseo curua macaina Jesure: —Tu̶hosiniga sãre. ¿Dohse yoa tina Sabado mari sori nu̶mu̶ to jipachu̶ta dahrajari? Marine dutiare yu̶hdu̶ru̶caa nina —niha tina Jesure. 25 Ti ã nichu̶ tu̶horo Jesu tinare yu̶htiha. “Yu̶ buheina yu̶hdu̶ru̶caa nierara”, nino taro õ sehe niha: —Davi cjiro tiro mehne macaina mehne ju̶ca baaro, Cohamacu̶ wu̶hu̶pu̶ sãa, Cohamacu̶ ya pãore chu̶ha. Ã chu̶ro tiro mehne macaina cũ̶hu̶re tí pãore waha. Tí pãore sacerdotea dihtare chu̶ dutira. Cohamacu̶ dutia ti joari tjui painare tí pãore chu̶ dutierara. Tí pjare Abiata wama tiriro sacerdotea pu̶htoro jiha. ¿Davi cũ̶hu̶ tíre ti yoari cjirire Cohamacu̶ yare ti joari tjui buherari mu̶sa? (Tí pãore chu̶ro Cohamacu̶re yu̶hdu̶ru̶caro nieraha. Michare ahri yaparire chu̶a yu̶ buheina cũ̶hu̶ Cohamacu̶re yu̶hdu̶ru̶caa nierara) —niha Jesu tinare. 27 Ã ni tuhsu̶ õ sehe ni namoha: —Ã yoa Cohamacu̶ Sabado dachore ti sori nu̶mu̶ cũno masa ya dacho cjihto cũno nire dahra wahyarinare so dutiro. Tí dachore ño payohtina cjihtire cũno nierare masare Cohamacu̶. 28 Ã jicu̶ yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro ahri dacho Sabado dachore masa ti yoahtire yahurirota jicu̶ pu̶htorota jija —niha Jesu tinare.

Marcos 3

1 Ã yoa Jesu sã judio masa buheri wu̶hu̶pu̶ su̶ro sãaha tjoa. Tí wu̶hu̶i cũ̶iro wamomaca bu̶hariro dujiha. 2 Sabado jichu̶ Jesu wamomaca bu̶harirore to noariro yoachu̶ ñu̶ duaha cãina tí wu̶hu̶i dujiina. To ã yoachu̶ ñu̶a tirore yahusã duamaha. “Mari sori nu̶mu̶i Jesu dahraro nina”, ni yahusã duamaha tina. Ã jia Jesu to sãa tachu̶ ñu̶a, tirore yahusã duaina sehe tiro dihtare ñu̶roca õha. 3 Tirore ti ã ñu̶roca õpachu̶ta Jesu sehe wamomaca bu̶harirore õ sehe niha: —Wahcã su̶ru̶caga jipihtina ti ñu̶rocaroi —niha. 4 Ã ni tuhsu̶ tí wu̶hu̶i dujiinare õ sehe ni yahuha: —¿Sabado jichu̶ noaare yoachu̶ noaerajari? ¿O ñaare yoachu̶ sehere noajari, mu̶sa tu̶hotuchu̶? Sabado jichu̶ masu̶nore masochu̶ noa nina. Masu̶nore wajãchu̶ sehere noaerara —ni yahuha Jesu tinare. To ã nipachu̶ta tina yu̶htieraha. 5 Ti ã yu̶htierachu̶ ñu̶no Jesu tina mehne suaha. Ti tu̶ho duaerachu̶ ñu̶no Jesu cahyaha. —Mu̶ wamomacare siõrocaga —niha tiro wamomaca bu̶harirore. To ã nichu̶ tu̶horo tiro to wamomacare siõrocaha. To ã yoachu̶ta noari wamomaca wahaha. 6 To ã noari wamomaca wahachu̶ ñu̶a, fariseo curua macaina wijaa wahaha. Wijaa, Herode mehne macaina mehne cahmachu, “¿Dohse yoa Jesure wajãnahcari mari?” niha tina ti basi. 7 Ã yoa pari turi Jesu to buheina mehne bu̶cu̶pariro cahapu̶ wahaha tjoa. Ti ã wahachu̶ ñu̶a Galilea macaina masa payu̶ to baharo su̶ha. Ã jia Judea yahpa macaina, Jerusalẽ macaina, Idumea yahpa macaina, Jordão wama tiri ma sie coa macaina, Tiro wama tiri maca macaina, tó cahai jiina, Sidõ wama tiri maca macaina, tó cahai jiina mehne masa payu̶ jipihtina to yoarire tu̶hoa, tiro cahapu̶ su̶ha. 9 Tópu̶ su̶a, payu̶ masa jiha. Payu̶ dohatiinare noaina to yoachu̶ tu̶hoa, paina dohatiina cũ̶hu̶ Jesure piha dua, tju bihsaru̶cu̶ su̶ha. Ti ã tju bihsaru̶cu̶ su̶chu̶ ñu̶no, Jesu bu̶socare cahnopohobasa dutiha to buheinare. 11 Ã yoa paina watĩa ti cohtotarina sehe Jesure ñu̶a tiro cahai na tuhcua caha su̶ha. —Mu̶hu̶ Cohamacu̶ macu̶no jira —ni sañurucuha tina tirore. 12 Ti ã sañurucuchu̶ tu̶horo tinare Cohamacu̶ macu̶no to jiare tuaro mehne ni dutieraha Jesu. 13 Ã yoa Jesu tũ̶cu̶pu̶ mu̶ja, to cahmainare pjirocaha. To pjirocachu̶ tu̶hoa, tiro cahapu̶ mu̶ja su̶ha tina. 14 Ti mu̶ja su̶ri baharo doce mu̶are tiro mehne macaina cjihtire, paye macaripu̶re to yare buhe duti to warocahtinare, bese dapoha Jesu. 15 Ã yoaro dohatiinare ti yu̶hdohti cjihtire, watĩare ti cohã wiohti cjihti cũ̶hu̶re cũha tinare. 16 Ahrinare doce mu̶are Jesu bese dapoha: Simo, Santiago Zebedeo macu̶no, João to bahu̶ro, Andre, Felipe, Bartolomé, Mateo, Toma, Santiago Alfeo macu̶no, Tadeo, Simo cananista ya curua macariro cjiro, Juda Iscariote, tina jiha to bese daporina. Jesu Simore Pedro ni wama pisuha. Santiagore, João mehne Boanerges ni wama pisuha. Boanerges “Wu̶po yoaro sehe jiina tuaro bisiina jira”, nino nina. Juda Iscariote Jesure ñu̶ tuhtiinare ñohtiro jiha. Tinare bese dapo tuhsu̶, dujiaa, Jesu to buheina mehne wu̶hu̶pu̶ sãa wahaha. 20 Ã yoa tói pari turi masa payu̶ cahmachua bihsa niha. Ti ã bihsachu̶ ñu̶no Jesu chu̶ masieraha. Tuhsu̶, to buheina cũ̶hu̶ chu̶ masieraha. 21 Ã jia paina Jesu coyea tíre tu̶hoa, tiro cahapu̶ su̶a, tirore ñahamaha. —Tiro tu̶ho masierariro waharo nina —nimaha tina. 22 Paina õ sehe niha: —Beelzebú tirore ã wahachu̶ yoaro nica. Tiro watĩare cohãno Beelzebú watĩa pu̶htoro to tuaa mehne tinare cohãna —niha Jerusalẽpu̶ tarina sã judio masare buheina. 23 Ti ã nichu̶ tu̶horo Jesu sehe tinare pjiroca, to tu̶hotua quiti mehne piti dahre yahuha tinare: 24 —Watĩno ya tuaa mehne watĩare cohãi nieraja. Watĩa ti basi cohã masierara. Cũ̶ yahpa macaina ti basi cahma wajãa, tí yahpa macaina yaria pihtia wahaboa. 25 Cũ̶ wu̶hu̶ macaina ti basi cahmachea tí wu̶hu̶ macaina waha pihtia wahaboa. 26 Tuhsu̶, Satana watĩa pu̶htoro sehe watĩare cohãno ti basita cahmachea niboa. Ã jia tina waha pihtia wahaboa. 27 ’Õ seheta jira mari piti dahre buhechu̶. Tuariro ya wu̶hu̶pu̶ pairo sãa su̶ yaca masierara. Tuarirore du̶hteraro to ya wu̶hu̶pu̶ sãa su̶ yaca masierara. Tuarirore to du̶hteri baharo sãa su̶ yaca masina —ni yahuha Jesu. (Õ sehe ni yahuha watĩnore to yu̶hdu̶ru̶carire yahuro. Watĩno tuariro to jipachu̶ta Jesu tirore yu̶hdu̶ru̶cara watĩare cohãno.) 28 Ã ni tuhsu̶ õ sehe ni yahu namoha Jesu: —Potocã niita nija mu̶sare. Jipihtia ñaare masa ti yoachu̶ ti durucuchu̶ cũ̶hu̶re Cohamacu̶ bo masina. 29 Ã boparota Espíritu Santore ti ñano durucuchu̶ tí pinine ne bosi. Ti ã niri buhiri ã buhiri tirucuina jiahca —niha Jesu tinare. 30 Jesu Espíritu Santo to tuaa mehne watĩare to cohãpachu̶ta “Tiro watĩno to tuaa mehne watĩare cohãno nina”, nimaha masa. Ti ã nichu̶ tu̶horo tí quitire Espíritu Santo quitire yahuha Jesu tinare. 31 Ã yoa Jesu bahana to pocoro mehne wihiha. Ã wihia sopacapu̶ jia, painare pji dutiha tirore. 32 Ã jia masa tiro cahapu̶ dujiina yahuha tirore: —Mu̶ poco, mu̶ bahana mehne sopacapu̶ pjia nina mu̶hu̶re —niha tina. 33 Ti ã nichu̶ tu̶horo õ sehe niha Jesu tinare buhero taro: —¿Noa jijari yu̶ poco, yu̶ bahana cũ̶hu̶, mu̶sa ñu̶chu̶? —niha tiro tinare buhero taro. 34 Ã nino to cahai dujiinare ñu̶no õ sehe niha: —Ahrina jira yu̶ poco yu̶ bahana yoaro sehe jiina. Cohamacu̶ cahmaare yoara ahrina. 35 Tó seheta yoaina yu̶ bahu̶, yu̶ baho, yu̶ poco yoaro seheta jira —ni buheha Jesu tinare.

Marcos 4

1 Ã yoa pari turi bu̶cu̶pariro du̶htu̶ cahapu̶ Jesu masare buhe du̶caha tjoa. Ã tópu̶re buhe du̶caro masa payu̶ tiro cahapu̶ ti cahmachuchu̶ ñu̶no Jesu sehe dohoriapu̶ samu wijaa, pahsaha. Ã jia masa sehe bu̶cu̶pariro du̶htu̶ cahai ducuha. 2 Ã jiro Jesu payu̶ to tu̶hotua mehne quiti dahre yahuha tinare buhero taro: 3 —Ahri quitire tu̶hoga mu̶sa —niha tiro tinare. —Toari masu̶no toaro, to toaa yaparire doca site cũno wahara. 4 To ã doca site cũ wahcãchu̶ paye yapari mahai bora caha su̶ha. Ã bora caha su̶are tí yaparire minichahca duji ta, chu̶nocaha. 5 Ã yoa paye yapari sehe tãa wapa bui dihta se mininocã bui bora caha su̶ha. Tãa wapa buicã dihta mariea cureroi bora caha su̶, dói dumaha. 6 Ã dói duri jipahta, nu̶hcori mariaa, sũ̶ to tuaro sichu̶, ñaia wahaha. 7 Paye yapari sehe tja watoi bora caha su̶ha. Tja sehe dia yu̶hdu̶a waha, toaa sehere wajãnocaha. Ã jia tja watoi jiare dicha mariachu̶ yoaha. 8 Paye yapari sehe noari yahpai bora caha su̶ha. Noano du, noano dicha tiha. Paye yucu̶ treinta yapari, paye yucu̶ sesenta yapari, paye yucu̶ cien yapari dicha tiha. 9 Ahrire tu̶ho duaina noano tu̶hoga mu̶sa —niha Jesu. 10 Ã yoa ti sahsero jia doce to buheina, paina Jesu mehne jiina cũ̶hu̶ tí quitire masi duaa, Jesure sinitu ñu̶ha. 11 Ti ã sinitu ñu̶ri baharo Jesu õ sehe ni yahuha: —Cohamacu̶ masa bui pu̶htoro masare to noano su̶ho jiare, panopu̶ paina ti masierari cjirire mu̶sare masichu̶ yoara Cohamacu̶. Paina sehere ã yoaerara tiro. Ã jicu̶ tinare quiti mehne dihta buheihtja. 12 Ã jia tina ñu̶pahta ñu̶eraina cjiri yoaro sehe tjuara. Ã jia tu̶hopahta tu̶ho ñaha masisi. Tina tu̶ho ñahaina jia, ti ñaa yoarire cahya, Cohamacu̶re macaboa. Ti ã macachu̶ ñu̶no, tiro sehe ti ñaa yoari buhirire bonocaboa. Ã jipachu̶ta tina sehe ne tu̶ho duaerara —niha Jesu. 13 To ã niri baharo õ sehe ni yahu namoha tinare: —¿Ahri quitire tu̶hoerasinijari mu̶sa? ¿Mu̶sa ahri quitire tu̶hoerana, dohse paye quitire tu̶honahcari mu̶sa? —niha Jesu tinare. Ã ni tuhsu̶ tiro õ sehe ni yahuha tinare: 14 —Toari masu̶no toaro, to doca site cũa yapari noaa buhea yoaro sehe jira. 15 Ã yoa mahai boraa yapari noaa buhea yoaro sehe jira. Cãina noaa buheare ti tu̶hochu̶ ñu̶no Satana sehe ta, tí buhea noaa buheare ti tu̶ho ñahamarire bochu̶ yoara tinare, minichahca tí yaparire ti chu̶ro seheta yoaro. 16 Ã yoa tãa wapa bui dihta se mininocã bui boraa yapari noaa buhea yoaro sehe jira. Ã jia paina noaa buheare tu̶ho, wahchea mehne dóihta tíre tu̶ho nu̶nu̶ wahcãna. 17 Ã tu̶ho nu̶nu̶ wahcãpahta tãa wapa buicã jia yucu̶ nu̶hcori mariea yucu̶ yoaro sehe ahrina masa cũ̶hu̶ yoari pja cũ̶no pjaerara. Ã cũ̶no pjaeraa, yu̶ yare ti cahmari buhiri paina tinare ti ñano yoachu̶, ñano yu̶hdu̶a, yu̶ yare duhunocahna. Paina tinare ti ñano yoachu̶ tíre cũ̶no pjaeraa, yu̶ yare duhunocahna. 18 Ã yoa tja watoi boraa yapari noaa buhea yoaro sehe jira. 19 Ã jia paina sehe noaa buheare tu̶hoa, ahri yahpa macaare wacũ nu̶nu̶ yu̶hdu̶ara. Niñerure bu̶ju̶a cahma, paye baro cũ̶hu̶re payu̶ cahma, tíre goa pja yu̶hdu̶ara tina. Ti ã tu̶htotuchu̶ tí sehe noaa buheare du̶catara. Ti ã du̶catachu̶ masa noaa sehere yoaerara. Dicha maria yucu̶ yoaro seheta jira. 20 Ã yoa noari yahpai boraa yapari noaa buhea yoaro sehe jira. Ã jia paina sehe noaa buheare tu̶hoa tíre cahmana. Tíre masiina jia, Cohamacu̶ to cahmano seheta noaare yoara tina. Cãina mahanocã noaare yoara treinta yapari dicha tiro seheta. Paina bui curero noaare yoara sesenta yapari dicha tiro seheta. Paina pjíro noaare yoara cien yapari dicha tiro seheta —ni yahuha Jesu tinare. 21 Ã ni tuhsu̶ õ sehe ni yahu namoha Jesu: —Ne, sihãriare ti sihãri baharo tiare dihi biato docapu̶ cũerara. Ã jia tiare coãri casario docapu̶ cũerara. Mu̶anopu̶ duhu payora noano buhria dutia. 22 Jipihti ti masierari cjirire baharo masa masiahca. Sihãria to buhriachu̶ mari ñu̶ masino seheta panopu̶re ti masierari cjirire masiahca masa. 23 Ahrire noano tu̶hoga mu̶sa. 24 Mahanocã masi duana mahanocã masinahca. Pjíro masi duana pjíro masinahca. Ã jina mu̶sa tu̶hona noano tu̶ho nu̶nu̶ga. 25 Noano tu̶ho nu̶nu̶riro noano masinohca. Tu̶ho nu̶nu̶erariro “Mahanocã tu̶hoja”, to nipachu̶ta tí sehe butia waharohca —niha Jesu tinare. 26 Ã ni tuhsu̶ õ sehe ni yahu namoha: —Cohamacu̶ masa bui pu̶htoro to su̶ho jia trigore toariro yoaro sehe jira. 27 Toa tuhsu̶ bohrearo to toari duare ñu̶na tiro. “¿Dohse du wijaa ta bu̶cu̶ajari tí?” ni ñu̶ masierara toariro to basi. 28 Tí toari ti basi dicha tira. Pari pũca ji mu̶htana. Baharo pari paro wijaa bu̶cu̶ara. 29 Tí parori bu̶cu̶a tuhsu̶chu̶ ñu̶no pahara. Pahari pja jira. (To toaa ti bu̶cu̶arire to masieraro seheta Cohamacu̶ yaina masa ti wahachu̶ cũ̶hu̶re yahu pahño masierara masa) —ni buheha Jesu. 30 Ã ni tuhsu̶ õ sehe ni buhe namoha Jesu piti dahre buhero: —¿Ne Cohamacu̶ masa bui pu̶htoro to su̶ho jia yaba baro yoaro sehe jijari, mu̶sa tu̶hotuchu̶? ¿Di quiti mehne tíre yahunahcari? 31 Mostaza yapacã yoaro sehe jira pu̶htoro Cohamacu̶ to su̶ho jia. Tí yapacã to toachu̶ mahabiari yapacã jira. 32 Ã jiparota tí yapacã noano dura. Ã jiro pjibiadu̶ wahara. Ã jia tu̶ du̶pu̶ri bu̶ju̶a du̶pu̶ri bu̶cu̶achu̶ ñu̶a minichahca peri tu̶ du̶pu̶ripu̶ suhti suhara. (Pjibiadu̶ to wahariro seheta mu̶ano macarirore mari pu̶htorore masiina mahainacã ti ji mu̶htapachu̶ta baharopu̶ tina payu̶ wahaahca) —niha Jesu. 33 Ã ni tuhsu̶, tí quiti ti niriro seheta payu̶ quitire tu̶ho ti cũ̶no pjaro puro noaa buheare buheha tinare. 34 Quiti marieno yahueraha tinare. Tuhsu̶, ti sahsero jiinare Jesu noano yahu pahñoha to buheinare. 35 Ã yoa tí dachoreta nahi borachu̶pu̶ Jesu to buheinare õ sehe niha: —Basa, sie coapu̶ pahãjihna —niha tinare. 36 To ã nichu̶ tu̶hoa Jesu to jiriapu̶ dohoriapu̶ samu, masare yahpapu̶ ducuinare tóihta cũ, to buheina dihta Jesure na pahãa wahaha. Ã yoa paye bu̶so mehne paina cũ̶hu̶ tinare piti ti pahãa wahaha. 37 Ti ã pahãchu̶ wihnono tuaro taha. Ã taro dohoriare pahcõri tuaro cjã sãaha. Mahanocã du̶hsamaha ti miniboro. 38 To ã waharo watoi Jesu sehe dohoria oturopu̶ suhti puti mehne to dapu ño tu tjiãhno carĩno niha. Ã jia tina tirore wahcõha. —Buheriro, mari mini yariana tana nija. ¿Ã jica niera putiajari mu̶hu̶? —niha tina tirore. 39 Ti ã nichu̶ta Jesu sehe wahcã, wihnonore: —Tó purota wã duhuga —niha. Ã ninota pahcõri cũ̶hu̶re: —Yu̶su̶a wahaga —niha bu̶cu̶parirore. To ã nichu̶ta wihnono yu̶hdu̶a wahaha. Ã jia pahcõri cũ̶hu̶ yu̶su̶ boraa wahaha. 40 —¿Dohse ni cuimacanocana nijari mu̶sa? ¿Mu̶sa yu̶hu̶re wacũ tuaerasinijari? —niha Jesu. 41 To ã yoachu̶ ñu̶a tina cu̶a yu̶hdu̶a wahaha. —Cue, ¿dohse jiriro baro masu̶no jijari ahriro? Ahri wihnono, pahcõri cũ̶hu̶ to dutichu̶ yu̶hdu̶ru̶caerara tirore —niha tina ti basi.

Marcos 5

1 Ã yoa tina sie coapu̶ Gerasa macaina ya yahpapu̶ pahã su̶ha. Pahã su̶, Jesu sehe dohoriapu̶ sãariro maja su̶ru̶caha. To ã maja su̶ru̶cari baharocãta, watĩa ti cohtotariro tãa copari, masa copari watoi jiriro wija ta, tiro cahapu̶ taha. 3 Tiro watĩa ti cohtotariro masa copari watoi jiriro jia tiha. Tirore ne cũ̶iro coma da pjiri da mehne ñaha du̶hte cũno bihoeraha. 4 Payu̶ tahari masa tirore dahpori wu̶põa sorori mehne comaa dari mehne du̶htea timaha. To wamomacari cũ̶hu̶re du̶htea timaha. Wiho mejeta tiro sehe comaa darire nuha, dahpori wu̶põa sorori cũ̶hu̶re nuha site mu̶jaha. Ã jia tiro tuariro to jichu̶ ñu̶a masa sehe tirore cju̶aa bihoeraa tiha. 5 Ñamine, dachore tũ̶ yucu̶ripu̶ jia copari tãa copari watoi ã sañurucua tiha tiro. Ã yoa tãa mehne to basi to pjacu̶re cjãye mu̶jaa tiha tiro. 6 Ã yoa Jesu to maja su̶ru̶cachu̶ yoaropu̶ Jesure ñu̶roca, tiro cahapu̶ mu̶roca ta, na tuhcua caha su̶ha, tirore ño payoro taro. 7 —Watĩa wijaahga tirore —niha Jesu. To ã nichu̶ tu̶horo watĩa ti cohtotariro õ sehe ni sañurucuha: —Jesu, Cohamacu̶ Jipihtina Bui Jiriro macu̶no, ¿yabare yoai tai nijari mu̶hu̶ yu̶hu̶re? Cohamacu̶ to ñu̶rocaroi sinija yu̶hu̶ mu̶hu̶re. Yu̶hu̶re ñano yoai tjiga —ni sañurucuha watĩa ti cohtotariro Jesure. 9 —¿Yabariro wama tijari mu̶hu̶? —niha Jesu tirore. —Sã payu̶ jija. Ã jina “Payu̶ watĩa”, wama tija. 10 Ahri dihtapu̶ jiinare sãre pa yahpapu̶ waha dutiecu̶ tjiga —ni payu̶ tahari siniha watĩa ti cohtotariro. 11 Tí pjare ti cahacãi tũ̶cu̶ dahpotoi yesea nuina payu̶ chu̶a niha. 12 Tói ti chu̶rucuchu̶ ñu̶a õ sehe ni siniha watĩa: —Sina yesea cahapu̶ warocaga sãre ti pjacu̶ripu̶ sã sãahto sehe —ni siniha watĩa tirore. 13 Ti ã nichu̶ tu̶horo “Jai. Wahaga”, niha Jesu. To ã dutichu̶, watĩa masu̶nopu̶ jirina cjiri sehe wijaa, yesea pjacu̶ripu̶ sãaha. Tina yesea sehe payu̶ waro jiha, dos mil. Ã yoa tinare ti sãari baharo, yesea jipihtina bu̶cu̶pariro du̶htu̶ cahapu̶ pari cu̶nu̶pu̶ mu̶roca buha, tí taropu̶ bora ñoja, mini yaria pihtia wahaha. 14 Ti ã mini yariachu̶ ñu̶a yeseare ñu̶ wihboina sehe mu̶roca wahcã, pjiri macapu̶ cũ̶hu̶re, daa macaricãpu̶ cũ̶hu̶re tíre yahu sitea wahaha. Ti ã yahuchu̶ tu̶hoa, masa sehe payu̶ ti ã waharire ñu̶a wahaha. 15 Ã jia Jesu cahapu̶ wihia, payu̶ watĩa ti cohtotariro cjiro to suhti tiriro, tu̶ho masiriro to dujichu̶ ñu̶a, cui niha. 16 Watĩa ti cohtotariro cjirore, yesea cũ̶hu̶re ti ã waharire ñu̶ina sehe paina masa ti cahai wihiinare noano yahu pahñoha. 17 Ti ã yahu pahñochu̶ tu̶hoa, Jesure tuaro mehne pa sehepu̶ waha dutiha. 18 Ã yoa dohoriapu̶ Jesu to samuchu̶ ñu̶no, “Mu̶hu̶ mehne waha duaja” ni, tuaro sinimaha watĩa ti cohtotariro cjiro sehe Jesure. 19 To ã nichu̶ta Jesu tirore õ sehe ni yahuha: —Yu̶hu̶ mehne taecu̶ tjiga. Mu̶ ya wu̶hu̶pu̶ mu̶ coyea cahapu̶ yu̶hu̶ mu̶ pu̶htoro mu̶hu̶re yu̶ yoarire yahui wahaga. Mu̶hu̶re yu̶ pja ñu̶rire yahuga tinare —niha tirore. 20 To ã nichu̶ watĩa ti sãanoriro cjiro sehe Decapoli wama tiropu̶ jia macaripu̶ Jesu tirore to yoari cjirire yahu du̶caha. To ã ni yahuchu̶ tu̶hoa jipihtina masa cu̶aa wahaha. 21 Ã yoa pari turi Jesu to majare pahã su̶chu̶ masa payu̶ tiro cahapu̶ bu̶cu̶pariro du̶htu̶ cahapu̶ cahmachuha. 22 Ti ã cahmachuchu̶ sã judio masa buheri wu̶hu̶re ñu̶ wihboriro Jairo wama tiriro wihi, Jesure ñu̶, to dahpori cahapu̶ na tuhcua caha su̶ro, 23 õ sehe niha: —Yu̶ macocã yariaro nihre. Ã jicu̶ ticorore mu̶ wamomaca mehne ña payo, noaricoro yoai taga. Mu̶ ã yoachu̶ ticoro masanohca —niha tiro Jesure. 24 To ã nichu̶ Jesu cũ̶hu̶ sehe tiro mehne wahaha. Mahai to wahachu̶ payu̶ masa tirore nu̶nu̶ ti wahcã bihsaro su̶ru̶cu̶ su̶ha tirore. 25 To ã bihsaro wahachu̶ numino doce cu̶hmari waro dachoripe cahã ñu̶rucuricoro tói jiha. Tó pano payu̶ duhturua ticorore ñano yu̶hdu̶chu̶ yoaha. 26 Ã yoa duhturuare jipihtia to niñeru mehne wapamaha ticoro co tiro. Ti ã yoapachu̶ta ticoro mu̶nanota jirucuha. Ã jiro ticoro tó pano to jiriro yu̶hdoro ñano wahaha. 27 To ã ñano yu̶hdu̶ricoro to jichu̶ masia Jesu to yoarire tu̶hoa paina tíre yahuha ticorore. Ã ti yahuchu̶ tu̶horo ticoro Jesu baharo masa payu̶ watoi wihi, Jesu suhtirore ñaha ñu̶ha. 28 “Yu̶hu̶ to suhtiro dihtare ñaha ñu̶co noaricoro wahacohca”, ni tu̶hotuha. 29 Ã jiro ticoro to ñaha ñu̶ri baharo to cahã ñu̶are duhuro to pjacu̶re noari pjacu̶ tu̶hotuha. 30 Ã jiro Jesu to tuaa mehne dohatiare to cohãrire masino, masa watoi majare ñu̶ha. —¿Noa yu̶ suhtirore ñaha ñu̶ri? —niha tiro. 31 To ã nichu̶ tu̶hoa to buheina õ sehe niha: —Bihsa nina. Ã jia masa payu̶ mu̶hu̶re pihanocahna. “¿Noa yu̶hu̶re ñaha ñu̶ri?” nicu̶, ¿dohseacu̶ ã nijari mu̶hu̶? —niha tina sehe tirore. 32 Ã jiro Jesu tirore ñaha ñu̶ricorore macaha. 33 To ã macano watoi ticoro sehe to pjacu̶ noano wahachu̶ tu̶hoturo cui, tetere na tuhcua caha su̶ha to panoi tirore ño payoro. 34 Ã jiro ticoro poto yahu pahñoha tirore. To ã ni yahuri baharo Jesu ticorore õ sehe ni yahuha: —Maco, yu̶hu̶re mu̶ wacũ tuaa mehne noaricoro tjuara mipu̶re. Wahchea mehne wahaga. Dohatia marienicoro jiga —niha Jesu ticorore. 35 To ã ni durucuro watoi judio masare buheri wu̶hu̶re ñu̶ wihboriro ya wu̶hu̶ macaina yahua wihiha: —Mu̶ maco yariaa wahahre. Ã jicu̶ buherirore pji tai tjiga —niha tina. 36 Ti ã nipachu̶ta ã tu̶hotunocahno, Jesu ñu̶ wihborirore õ sehe ni yahuha: —Cahya tu̶hotui tjiga. Yu̶hu̶re wacũ tuaga. Tí dihtare yoaga —niha ñu̶ wihborirore. 37 Ã ni tuhsu̶ Santiago, to bahu̶ro João, Pedro tina dihtare “Yu̶hu̶ mehne taga”, niha Jesu. 38 Ã pji wahcãno sã judio masa buheri wu̶hu̶re ñu̶ wihboriro ya wu̶hu̶pu̶ su̶ha tina. Tí wu̶hu̶pu̶ masa payu̶ ñano bisi, ñahacaha tiia ti sañurucuchu̶ ñu̶ha Jesu. 39 —Ñano ni, ñahacaha tiiena tjiga mu̶sa. Maharicorocã mu̶sa ã ni tiichu̶ yariaerara. Carĩno nina —niha Jesu tinare. 40 To ã nichu̶ tu̶hoa “Ã nimacanocano nina ahriro”, ni bu̶ju̶ha tina sehe tirore. Ti ã yoachu̶ tiro tinare sopacapu̶ wio pahñonocaha. Ã wio tuhsu̶ro maharicorocã pu̶cu̶su̶mare, tiro mehne macaina cũ̶hu̶re ticorocã cahapu̶ naaha Jesu. 41 Ã naa tuhsu̶ro Jesu ticorocãre to wamomacare ñaha: —Talita cumi —niha tiro. (“Talita cumi” nino, “ ‘Maharicorocã wahcãga’, nija yu̶hu̶”, nino nina.) 42 To ã nichu̶ta ticorocã wahcãru̶cu̶ su̶, tiniha. Doce cu̶hmari cju̶aricoro jiha ticoro. Ticorore to ã yoachu̶ ñu̶a tina cu̶a yu̶hdu̶a wahaha. 43 Ti ã yoachu̶ ñu̶no, Jesu tuaro mehne tíre to yoarire yahu site dutieraha. Ã yoa tuhsu̶ ticorore chu̶a wa dutiha.

Marcos 6

1 Ã yoa tópu̶ jiriro waha, Jesu to buheina mehne to ya dihtapu̶ tju su̶ha. 2 Ã tju su̶ro Sabado jichu̶ sã judio masa buheri wu̶hu̶i buhe du̶caha Jesu. To ã buhechu̶ masa payu̶ tirore tu̶hoa, cu̶aa wahaha. —Cue, ¿ahriro nohopu̶ tu̶hoari ahri buheare? ¿Dohsearo noano masi pahñonocajari ahriro? Cohamacu̶ tuaa mehne yoa ñona tiro to basi. 3 Ahriro taboa dahrari masu̶no María macu̶no, Santiago, José, Juda, Simo ti wahmino jimanaro. Ã yoa to bahana numia mari ya macai jisinimanabu̶. Ã jiro tiro mari yoaro sehe jiriro tjira —niha tina Jesure tu̶homarina. Ã jia Jesure ñu̶ tuhtia, tirore cahmaeraha. 4 Ti ã cahmaerachu̶ ñu̶no õ sehe niha Jesu: —Cohamacu̶ yare yahu mu̶htarirore paina ño payora. Ti ã ño payopachu̶ta to ya maca macaina, to coyea, to ya wu̶hu̶i jiina ño payoerara tirore. Ã jina yu̶hu̶re ño payoerara mu̶sa õi yu̶ bu̶cu̶ariro jichu̶ —niha Jesu tinare. 5 Ã jiro tí macai jiro Jesu Cohamacu̶ tuaa mehne yoa ño masieraha. Ã yoaeraparota cãina dohatiina bui to wamomacare duhu payo, noaina wahachu̶ yoaha tiro. 6 Ã jiro tó macaina Jesure ti quihõno tu̶hoerachu̶ ñu̶no cu̶aa wahaha tiro. Ã jiro Jesu tó cahai jia macaripu̶ buhero wahaha. 7 Ã yoa Jesu doce to buheinare pjiroca, pu̶aro dihta warocaha tinare macaripu̶re buhe dutiro. Ã jiro to tuaare waha tinare watĩare ti cohã wiohto sehe. 8 Ã warocaro pãore, wajure, niñerure tiro naa dutieraha tinare. Ti tjuayucu̶ dihtare naa dutiha. 9 Ã ni tuhsu̶, dahpori tu̶ cũa cahsarire sãa dutiha tinare. Cũ̶nota suhtirore sãa dutiha tinare. Pu̶aro sãa dutieraha. 10 Ã jiro õ sehe ni yahuha tinare: —Jipihtia macaripu̶ mu̶sare ti carĩno wachu̶ tí wu̶hu̶ihta tjuasiniga. Coã wahanapu̶ wijaahga tí wu̶hu̶re. 11 Ã jina pa maca macaina mu̶sare ti cahmaerachu̶, ti tu̶ho duaerachu̶ tí macare yu̶hdu̶ana dahpori macaa dihta pohcari mene wajã site cũga mu̶sa tinare ti ya buhirire masichu̶ yoana —ni yahuha Jesu tinare. 12 Ã jia tina doce buheina masare ti ñaa tu̶hotumari cjirire tu̶hotu cohtota duti, Cohamacu̶re maca duti, buhea wahaha. 13 Ã wahaa payu̶ watĩare cohã wio, dohatiinare se mehne wisõa, noaina wahachu̶ yoaha. 14 Ã yoa Jesure masa payu̶ masiha. Ã jiro to yoarire pu̶htoro Herode tu̶horocaha. Ã tu̶horocaro õ sehe ni tu̶hotumaha tiro paina mehne: —João masare bautisariro yariariro cjiro pari turi bajuaro nica. Ã bajuariro jiro to tuaa mehne tíre yoaro nica —ni durucumaha Herode paina mehne. (“Jesu Joãota jira”, ni tu̶hotumaha.) 15 Paina sehe õ sehe ni tu̶hotumaha: —Elia jira —ni tu̶hotumaha. Paina sehe: —Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro panopu̶ macaina cjiri yoaro sehe jira tiro —ni tu̶hotumaha Jesure. 16 Ti ã ni tu̶hotupachu̶ta Herode sehe Jesu to yoarire tu̶horo õ sehe ni tu̶hotumaha: —João dapure yu̶ cjã ta dutiriro cjiro bajuaro nica —ni tu̶hotumaha. 17 Joãore ti wajãhto pano Herode tirore ñaha duti, peresu yoa dutiha. Tó pano Herode to bahu̶ro Felipe namonore Herodiare namo tiha. —Mu̶ bahu̶ namonore namo ticu̶ Cohamacu̶ dutiare yu̶hdu̶ru̶cai nica mu̶hu̶ —ni yahumaha João Herodere. To ã niri buhiri to namono Herodia Joãore peresu ti yoachu̶ cahmaha. 19 Ã jiro ticoro sehe Joãore ñu̶ tuhtiro, tirore wajã duti duamaha. Ã yoa duaparota ticoro tirore wajã duti masieraha. 20 Herode Joãore cuiro, “João noaare yoariro, ñaa buhiri marieriro jira”, ni tu̶hotuha. Ã jiro Herodere cariboro yoaha João sehe tirore yahuro. Ã to caribopachu̶ta tiro wahchea mehne tu̶homaha Joãore. 21 To ã wahchea mehne tu̶hopachu̶ta Herodia tirore to wajã dutihti dacho mu̶ su̶ha. Tí pjare Herode to masa bajuari dacho jichu̶ tiro bose nu̶mu̶ dahreha. Ã jia to gobierno macaina, to surara pu̶htoa, Galilea macaina pu̶htoa cũ̶hu̶ to ya bose nu̶mu̶re ñu̶a wihiha. 22 Ti ã wihiri baharo Herodia macono bose nu̶mu̶ ñu̶no wihiro ti ñu̶rocaroi basa ñoha. To ã basa ñochu̶ ñu̶a Herode to pjirocaina mehne wahcheha. Ã jiro õ sehe niha Herode ticorore: —Mu̶ cahmaare siniga yu̶hu̶re. Ã jicu̶ waihtja mu̶hu̶re mu̶ cahmaare. 23 Cohamacu̶ mehne potocã nii nija mu̶hu̶re. Mu̶ sinino puro yu̶ yare dacho macai waihtja mu̶hu̶re —niha tiro ticorore. 24 To ã nichu̶ tu̶horo ticoro Herodia macono sehe to pocoro cahapu̶ waha, õ sehe ni sinituha: —¿Yabare sinicohcari yu̶hu̶? —ni sinituha ticoro to pocorore. —João masare bautisariro dapure siniga —niha to pocoro. 25 To ã nichu̶ta ticoro Herodia macono ño duaro mehne pu̶htoro Herode cahapu̶ waha, siniha: —João masare bautisariro dapure waparo mehne waga yu̶hu̶re —niha ticoro. 26 To ã nichu̶ tu̶horo pu̶htoro Herode sehe tuaro cahyaha. Masa ti ñu̶rocaroi “Waihtja mu̶hu̶re”, ni tuhsu̶ha tiro. Ã jiro bu̶o tiro “Mu̶hu̶re waeraja”, ni masieraha ticorore. 27 Ã jiro dóihta surarare peresupu̶ jiinare cohtarirore João dapure cjã ta, na ta dutiha. 28 To ã dutichu̶ tu̶horo surara sehe waha, to dapure cjã ta, waparo mehne na taha. Na ta tuhsu̶, nuhminore Herodia maconore waha. To ã wachu̶ ticoro to dapure ñaha, to pocorore yu̶hdoha. 29 Ã jia João buheina sehe tíre tu̶hoa tópu̶re waha, to pjacu̶ cjirore na wahcã, tãcapu̶ ti sahari copapu̶ na sãa duhu payoha. 30 Ã yoa Jesu to warocarina to cahapu̶ tju su̶a, ti yoarire ti buherire yahuha tirore. 31 Tí pjare masa payu̶ ã majarerucua, tinare chu̶ro waeraha. Ã jiro õ sehe niha Jesu tinare: —Masa marienopu̶ mari sahsero sosinina wahajihna —niha tinare. 32 Ã jia tina ti sahsero dohoria mehne masa marienopu̶ wahaha. 33 Ti ã wahachu̶ ñu̶a masa payu̶ tinare masiha. Ã masia payu̶ macari macaina mahapu̶ waha, Jesu to su̶htopu̶ tina masa sehe mu̶roca wahcã su̶ mu̶htaha. 34 Ti ã su̶chu̶ Jesu wahã su̶, bu̶socapu̶ sãariro majano, tiro masa payu̶ jiinare ñu̶ha. Oveja pu̶a marieina yoaro sehe jiha tina masa, to ñu̶chu̶. Ã jiro Jesu tinare pja ñu̶no, payu̶ noaare buhea tiha tinare. 35 Ñamichahapu̶ doce buheina Jesu cahapu̶ su̶ õ sehe niha: —Õ masa marienopu̶ jira. Ñamichahapu̶ jira. 36 Õ cahacãi jia macaripu̶ daa macaricãpu̶, bu̶ju̶a macaripu̶ ti chu̶htire nuchu̶ dutiga masare ti puhi tihti cjihtire —niha tina Jesure. 37 —Chu̶are waga tinare —nimaha Jesu to buheinare. To ã nichu̶ õ sehe ni yu̶htiha: —¿Dos cientos dachori dahrari wapa niñeru mehne ti chu̶hti pãore nuchu̶bocari sã? —niha tina Jesure. 38 —¿Nohope curiri pão curiri jijari? Ñu̶na wahaga —niha tiro. To ã nichu̶ tina sehe chu̶are boca õ sehe niha: —Cũ̶ wamomaca pihtia curiri pão curiri, pu̶aro wahi jira —niha tina. 39 Ti ã nichu̶ tu̶horo Jesu sehe pja curuari tja bui duji dutiha masare. 40 To ã duji dutiri baharo tina pja curuari dujiha. Cãa curuari cincuenta masa jiha. Paye curuari sehe cien masa jiha. 41 Ti ã duji tuhsu̶chu̶ ñu̶no Jesu sehe cũ̶ wamomaca pihtia curiri pão curirire, pu̶aro wahi mehne na, mu̶anopu̶ ñu̶ha. Ã ñu̶no Cohamacu̶re “Noana”, niha. To ã niri baharo pão curirire nuha, to buheinare masare witi dutiro waha. Ã yoa tuhsu̶, pu̶aro wahire witi dutiha jipihtinare. 42 Ã jia jipihtina chu̶, yapi yu̶hdu̶a wahaha. 43 Ti yapi wahyorire doce pu̶hu̶se waro pãore, wahi cũ̶hu̶re na cahmachu wahpo dapoha tina. 44 Ã yoa pãore chu̶ina mu̶a dihtare ti quihõchu̶ cinco mil mu̶a jiha. (Numia cũ̶hu̶, macanacã cũ̶hu̶ tói chu̶ina jiha.) 45 Tí pjata Jesu to buheinare dohoriapu̶ samu duti, sie coapu̶ Betsaidapu̶ to pano pahãyu dutiha. Ã jiro ti pahãri baharo Jesu sehe masare coha sitiha. 46 Coha siti tuhsu̶ tũ̶cu̶pu̶ Cohamacu̶re sinino wahaha. 47 Baharo ñamipu̶ dohoriai bu̶cu̶pariro dacho macai ti pahãrucuchu̶ Jesu cũ̶irota ti pahã tariropu̶ jiha. 48 Tópu̶ jiro, tina ñano yu̶hdu̶ ti wajachu̶ ti panoi wihnono tachu̶ ñu̶rocaha tiro. Ã jiro bohrea mu̶ja tahto pano tina cahapu̶ waharo co bui ducu wahcãha. Tinare tiro yu̶hdu̶ wahcã duamaha. 49 To yu̶hdu̶ wahcã duapachu̶ta tirore co bui to tachu̶ ñu̶a, “Yariariro cjiro jiboca”, ni tu̶hotumaha tina. Ã ni tu̶hotua tina sañurucuha. 50 Jipihtina tirore ñu̶a, ñu̶ cu̶a waha, sañurucuha. Ti ã ñu̶ cu̶achu̶ ñu̶no Jesu tinare õ sehe ni yahuha: —Ne, yu̶hu̶re cuiena tjiga. Yu̶hu̶ta jija —niha tinare. 51 Ã ni tuhsu̶ tiro tina mehne dohoriapu̶ samua wahaha. To samuri baharocãta wihnono yu̶hdu̶a wahaha. To ã wahachu̶ tina sehe cu̶a yu̶hdu̶a wahaha. 52 To pão payu̶ yoarire wacũeraha tina. Tua yu̶hdu̶ariro to jiare noano tu̶ho ñahaeraha. 53 Ã yoa tina pahã su̶, Genesare dihtapu̶ wahã su̶, tia dohoriare du̶hte poho, du̶htu̶ cahapu̶ pahsaha. 54 Ã yoa tina dohoriapu̶ jiina ti majachu̶ta masa sehe Jesure ñu̶ masiha. 55 Ã ñu̶ masia jipihtiro ti ya yahpapu̶ mu̶roca maja, dohatiinare ti coãa cahsari mehne yo wahcã, su̶ha Jesu cahapu̶. “Jesu tópu̶ jihre”, masa ti nichu̶ tu̶hoa to cahapu̶ su̶ha tina. 56 Ã jia jipihtia macari to su̶a macaripu̶, bu̶ju̶a macaripu̶, daa macaricãpu̶, pache duaina cahapu̶, masa dohatiinare ti cũnopu̶ Jesure to suhtiro du̶htu̶ cahare ñaha ñu̶ dua tuaro siniha tina: —Mu̶ suhtiro du̶htu̶ caha dihtare sãre ñaha ñu̶ dutiga —ni siniha. Ã jia to suhtirore ñaha ñu̶inape tópeinata noaina wahaa tiha.

Marcos 7

1 Ã yoa Jerusalẽpu̶ tarina sã coyea judio masare buheina, fariseo curua macaina cũ̶hu̶ Jesu cahapu̶ cahmachuha. 2 Fariseo curua macaina jipihtina paina judio masa cũ̶hu̶ ti ñu̶chu̶su̶ma cjiripu̶ ti yoa dutiriro seheta wamo cosaro marieno chu̶era tiha. Ã jia pache duaina cahapu̶ waha, su̶, majare tju wihiina cũ̶hu̶ ti yoa dutiriro seheta wamo cosaro marieno chu̶era tiha. Payu̶ paye dutia cũ̶hu̶re ti ñu̶chu̶su̶ma cjiripu̶ ti yoa dutiare yoaa tiha. Tasa waparire cosaa, dihi biatorire cosaa, comaa biatorire cosaa, yoaa tiha tina judio masa, “Cohamacu̶ ã cahmana”, nia. Ã jia sã coyea judio masare buheina, fariseo curua macaina cũ̶hu̶ Jesu cahapu̶ cahmachua, Jesu buheina wamo cosaro marieno ti chu̶chu̶ ñu̶ha. 5 Ã ñu̶ tuhsu̶a Jesure õ sehe ni sinituha: —Mu̶ buheina chu̶a, mari ñu̶chu̶su̶ma cjiri ti yoa dutiriro cjiro seheta ti wamomacarine wamo cosaerara. ¿Dohse yoa mari dutiare yoaerajari? —niha tina Jesure. 6 Ti ã nichu̶ tu̶horo Jesu õ sehe ni yahuha tinare: —Masa ti baharo bu̶hu̶sehei ñano yoa cohtaina jira mu̶sa. Panopu̶re Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro cjiro Isaia potocãta yahuro niri jira mu̶sa yoaro sehe tu̶hoerainare. Õ sehe ni yahu, joaa tiha tiro: “Ahrina masa yu̶hu̶re noano durucupahta ti tu̶hotuapu̶ yu̶hu̶re ne ño payoerara. 7 Ã jia yu̶hu̶re ti ño payoa yaba cjihti jierara. ‘Cohamacu̶ ya dutia jira ahri’, ni mahño buhera ti ya buhea sehere”, ni joaha Isaia cjiro. 8 Tí potocã tjira. Cohamacu̶ ya dutia sehere duhu, masa ti yoa dutia sehere cohtota yoa yu̶hdu̶ru̶cu̶ su̶a tira mu̶sa. 9 Cohamacu̶ ya dutiare cohãna, mu̶sa coyea ya dutia sehere yoara mu̶sa. 10 Õ sehe yoana Cohamacu̶ ya sehere yu̶hdu̶ru̶cana nina mu̶sa: Panopu̶re õ sehe niha Cohamacu̶ Moise cjiro to joariro seheta: “Mu̶sa pu̶cu̶su̶mare ño payoga. Cũ̶iro to pu̶cu̶su̶mare ñano quiti dahreriro jiro tí buhiri ti wajãhtiro cjihto jirohca”, niha Cohamacu̶ Moise cjirore to cũri dutiai. 11 To ã nipachu̶ta õ sehe yoa dutira mu̶sa ti pu̶cu̶su̶mare yoadoho dutierana: Ti pu̶cu̶su̶mare ti waborire Cohamacu̶ sehere wa dutira mu̶sa. Ã ni buhemana mu̶sa. 12 Ã buhena ti pu̶cu̶su̶mare ño payochu̶ yoaerara mu̶sa tinare. 13 Ã yoana Cohamacu̶ dutiare yu̶hdu̶ru̶cana nina mu̶sa mari ñu̶chu̶su̶ma cjiri ya dutia sehere yoana. Painare mu̶sa buhea dihtare tu̶ho dutira mu̶sa. Payu̶ tó sehe jiare yoara mu̶sa —niha Jesu tinare. 14 Ã ni tuhsu̶ro paina cũ̶hu̶re pjirocaha tiro. Õ sehe niha tinare: —Mu̶sa jipihtina yu̶hu̶re tu̶hona taga. Tuhsu̶ yu̶ niare noano tu̶ho ñahaga mu̶sa. 15 Mu̶sa du̶serire sãa sehe mu̶sa chu̶a sehe mu̶sare buhiri tichu̶ yoaerara. Ñaare mu̶sa tu̶hotua sehe mu̶sare ñaina jichu̶ yoara. 16 [Yu̶hu̶re noano tu̶hoga mu̶sa] —niha Jesu. 17 Tinare ã ni yahu tuhsu̶ Jesu masa cahapu̶ jiriro cjiro waha, wu̶hu̶pu̶ sãa wahaha. Ã to sãa su̶chu̶ ñu̶a to buheina sehe to buherire sinitu ñu̶ha. Ti ã sinitu ñu̶chu̶ tu̶horo õ sehe niha tiro: 18 —¿Mu̶sa cũ̶hu̶ ne tu̶ho ñahaerasinijari tíre? Mu̶sa du̶serire sãa sehe mu̶sa chu̶a sehe mu̶sare ñaina jichu̶ yoaerara, Cohamacu̶ to ñu̶chu̶. 19 Tí mu̶sa tu̶hotuapu̶re sãaerara. Mu̶sa pjaropu̶ sãa su̶, yu̶hdu̶ wijaa wahara —niha Jesu. Ã nino “Jipihtia chu̶a noaa jira”, nino niha. 20 Ã yoa õ sehe ni namoha tjoa: —Mu̶sa ñaa durucua sehe mu̶sa du̶seri wijaa sehe mu̶sare ñaina jichu̶ yoara, Cohamacu̶ to ñu̶chu̶. 21 Ñano tu̶hotua, numia mehne ñano yoarucua, yacaa, masare wajãa, namo tiriropu̶ jiparota pacorore manu̶ tiricorore wu̶ana tia, pairo yare tuaro cjoa, ñano yoaa, mahñoa, bu̶o tiro marieno ñaa yoaa, paina ti cju̶aare ñu̶ yabia, ñano quiti dahrea, “Painare yu̶hdu̶ru̶caja”, ni tu̶hotua, tu̶ho masieraina jia, tí jipihtia mu̶sare mu̶sa tu̶hotuapu̶ tara. 23 Jipihtia ahri ñaa mu̶sa tu̶hotuapu̶ taa, mu̶sare ñaina jichu̶ yoara, Cohamacu̶ to ñu̶chu̶ —niha Jesu. 24 Ã ni tuhsu̶ro Tiro wama tiri maca cahapu̶, Sidõ wama tiri maca cahapu̶ su̶ro tó macari wu̶hu̶pu̶ sãa wahaha. Ã sãahno painare to jiri wu̶hu̶re yahu dutieraha. Ã yahu dutieraparota tinare tiro duhti masieraha. 25 Tí pjareta numino to macono watĩno to cohtotaricoro to cahai jiha. Ã jia Jesu yoarire ñu̶a paina to pocorore yahuha. Ti ã yahuri baharo to pocoro sehe waha, Jesu dahpori cahapu̶ na tuhcua caha su̶ha tirore ño payoro. 26 Ticoro Sirofenicia wama tiri yahpa macaricoro jiha. —Watĩnore cohã wiosiniga yu̶ macore —ni siniha ticoro Jesure. 27 To ã sinichu̶ tu̶horo õ sehe niha Jesu: —Wahmanore wu̶hu̶ pu̶ro pohna ya chu̶are dieyacãre yu̶ wa mu̶htachu̶ tó wahaerara. Israe masa yare pa yahpa macainare yu̶ wa mu̶htachu̶ tó wahaerara —niha Jesu ticorore piti dahre yahuro. 28 —Ã tjira pu̶htoro. Ã jipachu̶ta dieyacã cũ̶hu̶ mesa docai ti pohna ti chu̶ site boroare chu̶ cohtara tinacã cũ̶hu̶. (Pa yahpa macaricoro yu̶ jipachu̶ta yu̶hu̶ cũ̶hu̶re yoadoho masina mu̶hu̶) —ni yu̶htiha ticoro. 29 —Mu̶ ã ni yu̶htichu̶ mu̶ macore watĩno wijaa tuhsu̶hre. Ñu̶co wahaga —niha Jesu ticorore. 30 To ã nichu̶ tu̶horo majare tjuaa, to wu̶hu̶pu̶ tju su̶ro, to maconore watĩno marienicorore camapu̶ jiricorore ñu̶ha. 31 Tí pjare Jesu Tiro wama tiri maca cahapu̶ jiriro waha, Sidõ wama tiri macare su̶ yu̶hdu̶ wahcã, Decapoli wama tiropu̶ jia macarine su̶ yu̶hdu̶ wahcã, Galilea wama tiri bu̶cu̶pariropu̶ su̶ha ju̶na. 32 Ã jia cahmono tu̶hoerarirore, noano durucu masierarirore Jesu cahapu̶ na wihiha paina. —Mu̶ wamomaca mehne ña payoga tirore —ni siniha tina tirore. 33 Ti ã nichu̶ta Jesu sehe tu̶hoerarirore na wahcã, masa marienopu̶ su̶ho su̶ha. Ti sahsero jiha. Tuhsu̶, Jesu to wamo picari mehne tu̶hoerariro cahmo coparire be sõha. Ã yoa tuhsu̶, chahcho puti, to ñahmanore ña payoha. 34 Ã yoa tuhsu̶ mu̶anopu̶ ñu̶ mu̶o, yajeri na, õ sehe niha: —Efata —niha Jesu. (“Efata” nino, “Pjõohga”, nino nina. Ã nino tirore tu̶ho dutiro niha. Ã nino noano durucu dutiro niha.) 35 To ã nichu̶ta tiro sehe tu̶ho boca, to ñahmano bidaro wahachu̶ tu̶hoturo noano durucuha. 36 Ã jiro Jesu tinare tíre painare yahu site dutieraha. To ã yahu site dutierachu̶ tu̶hopahta tina sehe painare yahu site namoha. 37 Ã jia masa tu̶ho cu̶a yu̶hdu̶a waha, õ sehe niha: —Jipihtiare tiro noano yoara. Tu̶hoerainare noano tu̶hochu̶ yoara. Durucu masieraina cũ̶hu̶re noano durucuchu̶ yoara Jesu —niha masa.

Marcos 8

1 Tí pjare pari turi masa payu̶ ti cahmachuri baharo chu̶a maeraina ti jichu̶ ñu̶no Jesu to buheinare pjirocaha: 2 —Ahrina masa tia dacho waro yu̶hu̶ mehne ji tuhsu̶ra. Ã yoa tinare puhi mariahna. Ti puhi maerachu̶ ñu̶cu̶ tinare pja ñu̶ja yu̶hu̶. 3 Paina tina mehne macaina yoaropu̶ tahre. “Tinapu̶ ju̶ca baaina mahai borari”, nicu̶ tinare chu̶a marieno ti wu̶hu̶sepu̶ waha duti duaeraja. Ã jicu̶ tinare puhi wa duaja —niha Jesu to buheinare. 4 —¿Dohse yoa mari õre masa marienopu̶re pãore boca wabocari mari? —niha to buheina sehe Jesure. 5 —¿Nohope curiri pão curirire cju̶ajari mu̶sa? —ni sinituha Jesu. —Siete curiri jira —niha tina. 6 Ti ã ni yu̶htichu̶ tu̶horo, tiro masare yahpai duji duti, siete curirire pão curirire na, Cohamacu̶re “Noana”, niha. Ã ni tuhsu̶, tí curirire nuha, to buheinare wa, masare witi dutiha. To ã dutiri baharo to buheina sehe pãore masare witiha. 7 Ã jia wahi cũ̶hu̶re mahainacã cju̶aha tina. Ã jiro tinare Cohamacu̶re “Noana” ni, wahi cũ̶hu̶re witi dutiha. 8 Ti witi tuhsu̶chu̶ tina chu̶a, yapi yu̶hdu̶a wahaha. Ti yapi wahyorire siete pu̶hu̶se waro wahpo dapoha tina. Tina cuatro mil bui masa jiha. 9 Ã yoa tuhsu̶ Jesu masare coha sitiha. Coha siti tuhsu̶ to buheina mehne dohoriapu̶ samuha. Samu tuhsu̶ Dalmanuta wama tiro cahapu̶ wahaha. 11 Ã yoa fariseo curua macaina wihi, Jesu mehne cahma sayoha. Tina Jesure Cohamacu̶ tuaa mehne yoa ño dutia, to yoa ño masierachu̶ ñu̶ duamaha. 12 Ti ã dutichu̶ tu̶horo Jesu cahyaro mehne yajeri sãano, õ sehe niha: —¿Mu̶sa mipu̶ macaina dohse yoana mu̶sa Cohamacu̶ tuaa mehne yoa ñoare ñu̶ duajari? Potocã niita nija mu̶sare. Mipu̶ macainare mu̶sare Cohamacu̶ tuaa mehne ne yoa ñosi yu̶hu̶ —niha Jesu. 13 Ã ni tuhsu̶ waha, pari turi dohoriapu̶ samu, sie coapu̶ pahãa wahaha. 14 Ã wahaa, pãore boa waha, dohoriai cũ̶ curita pãore cju̶aha tina. 15 Ã yoa Jesu cuaro mehne yahuha tinare: —Noano yoanohbu̶. Fariseo curua macaina, Herode mehne macaina cũ̶hu̶ ti pão bu̶cu̶arore ñu̶na noano yoaga. Cua nina tí —ni yahuha. 16 To ã nichu̶ tu̶hoa tina to buheina sehe tíre ti basi õ sehe ni durucuha: —Mari pãore mari na taerachu̶ ñu̶no ã nino nica ahriro —nimaha tina ti basi. 17 Ti ã nirire masino tinare õ sehe ni sinituha Jesu: —¿Dohse yoana mu̶sa pão borire wacũjari mu̶sa? ¿Mu̶sa masierasinijari? ¿Tu̶ho ñahaerasinijari? ¿Tu̶ho duaerajari mu̶sa? 18 ¿Capari tiina jipanahta ñu̶erajari mu̶sa? ¿Ã jina cahmori tiina jipanahta tu̶hoerajari mu̶sa? ¿Mu̶sa ahrire wacũerajari? 19 ¿Yu̶hu̶ cũ̶ wamomaca pihtia pão curirire nuha, cinco mil bui masare yu̶ warire wacũerajari mu̶sa? ¿Ti yapi wahyorire nohope pu̶hu̶sere pão curirire wahpo dapori mu̶sa? —niha Jesu tinare. —Doce pu̶hu̶se —ni yu̶htiha tina tirore. 20 —¿Ã yoa yu̶hu̶ siete curirire pão curirire cuatro mil bui masare yu̶ wari baharo nohope pu̶hu̶sere pão curiri wahpo dapori mu̶sa? —niha Jesu. —Siete pu̶hu̶se —ni yu̶htiha tina tirore. 21 —¿Ã ñu̶panahta noano tu̶ho ñahaerasinijari mu̶sa? —niha Jesu tinare. 22 Ã yoa tina Betsaidapu̶ ti su̶chu̶ ñu̶a, masa sehe capari ñu̶erarirore na wihiha. —Tirore ña payoga —ni, tuaro siniha tina Jesure. 23 Ti ã sinichu̶ tu̶horo, Jesu capari ñu̶erariro wamomacare ñaha, tí maca du̶htu̶ cahapu̶ tirore tu̶ã wahcãha. Tópu̶ na su̶, to caparire chahcho puti, to wamomacari mehne tirore ña payoha. —¿Mu̶ ñu̶chu̶ bajujari? —ni sinituha Jesu. 24 To ã nichu̶ tiro sehe ñu̶no, õ sehe niha: —Mu̶are ñu̶ja. Yu̶ ã ñu̶pachu̶ta tina yucu̶ri tinia yucu̶ yoaro sehe bajura —niha capari ñu̶erariro cjiro. 25 To ã nichu̶ tu̶horo Jesu sehe to wamomacari mehne to caparire ña payoha tjoa. To ã ña payori baharo capari ñu̶erariro cjiro tuaro to ñu̶chu̶ to capari noano bajuha. Ã yoaro jipihtiare noano ñu̶ha tiro. 26 To ã ñu̶ masichu̶ ñu̶no, Jesu tirore to wu̶hu̶pu̶ warocaha. —Macapu̶ pinihtare wahai tjiga —niha Jesu tirore. 27 Ã yoa Jesu to buheina mehne Cesarea Filipo wama tiri maca cahai jia macaripu̶ waha namoha. Tópu̶ ti waharo wato, Jesu õ sehe ni sinitu ñu̶ha to buheinare: —¿Diro baro jicari yu̶hu̶ masa yu̶hu̶re ti tu̶hotuchu̶? —ni sinitu ñu̶ha tiro tinare. 28 To ã sinitu ñu̶chu̶ tu̶hoa õ sehe ni yu̶htiha tina: —“João masare bautisariro cjiro jira”, nina paina. Paina “Elia jira”, nina. Paina “Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri mehne macariro jira”, nina mu̶hu̶re —ni yu̶htiha to buheina tirore. 29 Ti ã ni yu̶htiri baharo Jesu õ sehe ni sinitu namoha tinare: —¿Mu̶sa sehe mu̶sa tu̶hotuchu̶ diro baro jicari yu̶hu̶? —ni sinitu ñu̶ha tjoa. —Mu̶hu̶ Cristo Cohamacu̶ masare yu̶hdo duti to warocariro jira —ni yu̶htiha Pedro. 30 To ã nichu̶ tu̶horo Jesu õ sehe niha: —Yu̶hu̶re “Cristo jira tiro”, ni yahu sitesiniena tjiga painare —niha tinare. 31 Tinare to ã ni sinitu ñu̶ri baharo, õ sehe ni buhe du̶caha tiro: —Yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro jija. Ã jicu̶ tuaro ñano yu̶hdu̶cu̶hca. Ãta waharo cahmana yu̶hu̶re. Mari coyea judio masa, bu̶cu̶na, sacerdotea pu̶htoa, mari judio masare buheina yu̶hu̶re cahmaeraa, yu̶hu̶re wajã dutiahca. Ti ã wajãchu̶ tia dacho wahaboroi masa wijaaihca —niha Jesu tinare. 32 Ã nino ne tu̶ho wisiachu̶ yoaro marieno yahuro niha tinare. To ã nichu̶ tu̶horo Pedro sehe pa sehe curerocã Jesure naru̶cu̶ su̶, tirore ã ni dutieraha. 33 To ã ni dutierachu̶ tu̶horo Jesu to buheinare majare ñu̶, tuhtiha Pedrore: —Satana yoaro sehe durucui nina mu̶hu̶. Ã nii tjiga. Mu̶ tu̶hotua masa ya jira. Cohamacu̶ ya jierara —niha tiro Pedrore. 34 Ã ni tuhsu̶ masare to buheina mehne tiro cahapu̶ pjiroca, õ sehe niha: —Cũ̶iro yu̶ yairo ji duaro, to cahmano yoa duamarire duhunocanohca. Ã jiro crusapu̶ yu̶ ñano yu̶hdu̶htiro seheta tiro yu̶ yairo to jiri buhiri ñano yu̶hdu̶parota yu̶hu̶re duhusi. Ã jiro yu̶ yare yoarucuriro jirohca. 35 Masu̶no to mu̶ su̶ro to cahmano seheta yoariro pichacapu̶ tiro waharohca. Ã yoa masu̶no yu̶ yare ã yoarucuro, noaa buheare ã yoarucuro, jipihtia dachoripe yu̶hu̶ mehne mu̶anopu̶ jirucurohca. 36 ¿Cũ̶iro masu̶no ahri yahpa macaare jipihtiare cju̶ariro pichacapu̶ waharo yabare wapatajari tiro? Ã jiriro ne wapataerara. 37 Pichacapu̶ to wahachu̶ ne dohse wapa wiohto basioerara. Masu̶no to jia tia wiho waro jierara. 38 Mipu̶re ñaina, Cohamacu̶re cahmaeraina ti mu̶ su̶ro ti yoari dacho jiro nina. Cãina yu̶ wamare, yu̶ buheare ni dua bu̶o tiboca. Ti ã yoachu̶ ñu̶cu̶ yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro noaina anjoa mehne yu̶ Pu̶cu̶ to si sitero mehne tjua tacu̶ yu̶ wamare ni duapahta bu̶o tiinare bu̶o tisãaihca yu̶hu̶ cũ̶hu̶ —ni yahuha Jesu.

Marcos 9

1 Ã ni tuhsu̶ õ sehe ni namoha Jesu: —Potocãta niita nija mu̶sare. Cãina mu̶sa õpu̶re jiina mu̶sa yariahto pano pu̶htoro Cohamacu̶ to su̶ho jiropu̶re yu̶ sãachu̶ yu̶hu̶re ñu̶nahca —niha Jesu tinare. 2 Ã yoa seis dachori baharo Jesu Pedrore, Santiagore, ã yoa Santiago bahu̶ro João cũ̶hu̶re mu̶adu̶ tũ̶cu̶pu̶ tina dihtare pji mu̶jaha. Mu̶anopu̶ ti mu̶ja su̶ri baharo ti ñu̶rocaroi to pjacu̶re cohtotaha. 3 To suhtiro noano si sitero, noano yehseri suhtiro wahaha. Ahri yahpa macaa numia suhti cosaa numia ã yehsechu̶ yoa masierara. 4 Ã jia Elia cjiro, ã jichu̶ Moise cjiro mehne Jesu mehne ti su̶hu̶duchu̶ ñu̶ha tina tiaro Jesu buheina. 5 Ã jia tina tuaro cuiha. Ã cuiro dohse ni masieramahno õ sehe nimaha Pedro: —Pu̶htoro, mari õi jichu̶ noa duara. Tia wu̶hu̶cã yoanahtja sã. Mu̶ ya wu̶hu̶cã, Moise ya wu̶hu̶cã, Elia ya wu̶hu̶cã yoanahtja —nimaha tiro Jesure. 7 To ã niri baharocãta, me curua ti bui duji pja su̶ha. To ã duji pja su̶chu̶ta, me curua watoi õ sehe nino coa taha: —Ahriro yu̶ macu̶ yu̶ cahĩriro jira. Tu̶hoga tirore —nino coa taha. 8 Ã nino coa tachu̶ta Pedro cũ̶hu̶ ñu̶rocamaha. Jesu dihtare ñu̶ha. Ti ñu̶rina cjiri sehe mariaha ju̶na. 9 Ã jiro tũ̶cu̶pu̶ ti duji tachu̶ Jesu tinare õ sehe ni yahuha: —Michapucacã yu̶hu̶re ã waharire painare yahuena tjiga. Yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro yu̶ yaria masa wijaari baharo tíre painare yahuga mu̶sa —ni yahuha tiro. 10 Ã jia to dutiriro seheta tina ti ñu̶rire yahueraha painare. Ã jia tina ti basi õ sehe ni sinitu durucuha: —“Yu̶ yaria masa wijaari baharo” nino, ¿dohsearo ã niri tiro? —ni durucuha tina. Ã jia Jesure õ sehe ni sinituha: 11 —“Cristo to tahto pano Eliare ta mu̶htano cahmana”, nina mari coyea judio masare buheina. ¿Dohse jiro baro ã nijari tina? —ni sinituha tina tirore. 12 Jesu õ sehe ni yu̶htiha: —Potocã tjira. Eliare ta mu̶hta dutire Cohamacu̶, jipihtiare cahno mu̶htahtiro cjihtore. Yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro payu̶ tahari ñano yu̶hdu̶ihca. Paina yu̶hu̶re cahmaeraa, ñano yoaahca. ¿Tí cũ̶hu̶re masijari mu̶sa? Ã jicu̶ ahrire niihtja mu̶sare: Elia wihi tuhsu̶re. To ã wihipachu̶ta tina ti cahmariro seheta tirore ñano yoaha. Ãta ni joaha tirore —niha Jesu tinare. 14 Ã yoa duji ta, paina buheina cahapu̶ su̶, payu̶ masare ñu̶ha Jesu. To buheina sehe judio masare buheina mehne cahma sayoa niha. 15 Ã jia Jesu cũ̶hu̶ ti duji tachu̶ ñu̶a, jipihtina masa cu̶aa waha, tiro cahapu̶ mu̶rocaa wahaha. Tiro cahapu̶ su̶a: —¿Tamajari? —niha tirore. 16 —Tamaja —ni tuhsu̶dd—, ¿dohse ni cahma sayona niri mu̶sa tina mehne? —ni sinituha Jesu to buheinare. 17 To ã ni sinituchu̶ tu̶horo, masa watoi ducuriro õ sehe ni yahuha tirore: —Buheriro, yu̶ macu̶re watĩno to cohtotarirore mu̶hu̶re na tamahi. Watĩno sehe tirore durucu dutierara. 18 Yu̶ macu̶re to ñahachu̶ yahpapu̶ bora, bahca diho, bu̶haa wahaa tire tiro. Ã waharo sahpo tua tire. Ã jicu̶ mu̶ buheinare watĩnore cohã wio dutimahi. Yu̶ ã dutipachu̶ta tina sehe cohã wio masierare watĩnore —ni yahuha Jesure. 19 To ã nichu̶ tu̶horo Jesu õ sehe niha tinare: —Ne, yu̶hu̶re wacũ tuaerara mu̶sa. Yoabiari pja mu̶sare buhemaja yu̶hu̶. ¿Noho puro yoari pja yu̶hu̶re mu̶sa caribobocari? Tirore na tahga yu̶hu̶re —niha Jesu. 20 To ã nichu̶ tu̶hoa watĩno to cohtotarirore Jesu cahai na taha. Ti na wihichu̶ ñu̶no watĩno sehe wahma wahmu̶a tarirore yahpapu̶ doca caha su̶, tunu teterechu̶ yoaha. Ã yoa sahpo tua wahaha. 21 —¿Noho puro yoari pja watĩno to cohtotariro jijari ahriro? —ni sinituha Jesu sehe to pu̶cu̶rore. —Wihãrirocã jiropu̶ta tiro watĩno to cohtotariro jira. 22 Ã cohtotaro payu̶ tahari watĩno sehe tirore pichacapu̶, copu̶ cũ̶hu̶re cohã wajãmaha. Ã jicu̶ mu̶hu̶ yoa masicu̶ sãre pja ñu̶, yoadohoga —niha to pu̶cu̶ro Jesure. 23 To ã nichu̶ tu̶horo õ sehe niha Jesu: —¿Dohsea jiro baro “Mu̶hu̶ yoa masicu̶”, nijari mu̶hu̶ yu̶hu̶re? Yu̶hu̶re mu̶ wacũ tuachu̶ ñu̶no, Cohamacu̶ jipihtiare yoa pahño masina mu̶hu̶re yoadohobasaro —niha Jesu. 24 To ã nichu̶ta wahma wahmu̶a tariro pu̶cu̶ro õ sehe ni sañurucuha: —Mu̶hu̶re wacũ tuaja. Yu̶ wacũ tuaerachu̶ ñu̶cu̶ yu̶hu̶re yoadohoga mu̶hu̶re yu̶ noano wacũ tuahto sehe —niha tiro. 25 Ã jiro masa payu̶ tina cahapu̶ mu̶roca ta, ti cahmachuchu̶ ñu̶no, Jesu watĩnore õ sehe ni tuhtiha: —Mu̶hu̶ durucu dutierariro, tu̶ho dutierariro ahrirore cohtotariro wijaahga. Ã wijaacu̶ tirore pari turi cariboi tjiga —niha Jesu. 26 To ã nichu̶ tu̶horo watĩno sañurucu, wahma wahmu̶a tarirore yahpapu̶ doca caha su̶ tunu teterechu̶ yoa, wijaaha. To ã wijaachu̶ wahma wahmu̶a tariro yariariro yoaro sehe wahaha. 27 —Tiro yariaa wahara —nimaha masa payu̶. Ti ã nipachu̶ta Jesu sehe to wamomacare ñaha, tirore wahcõha. To ã wahcõchu̶ wahcãha tiro sehe. 28 Baharo Jesu cũ̶hu̶ wu̶hu̶pu̶ ti sãa su̶chu̶ to buheina tirore õ sehe ni sinitu ñu̶ha: —¿Dohseana sã sehe watĩnore cohã wio masierari, mu̶ tu̶hotuchu̶? —ni sinitu ñu̶ha tina. 29 —Ahriro baro watĩnore cohã wio duana Cohamacu̶re tuaro sinino cahmana mu̶sare. [Ã yoa duana chu̶ duhuro cahmana mu̶sare Cohamacu̶re sinina tana] —ni yu̶htiha Jesu tinare. 30 Ã yoa tópu̶ jiina waha, Galilea yahpapu̶ su̶, yu̶hdu̶aha. Tópu̶ ti waharire paina ti masichu̶ cahmaeraha Jesu to buheinare buhe duaro. 31 Tópu̶ su̶ro to buheinare buhea tiha. Õ sehe ni buheha: —Yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro jija. Masa yu̶hu̶re ñaha, painapu̶re yu̶hu̶re waahca. Ti ã wari baharo yu̶hu̶re wajãahca tina. Ti ã wajãricu̶ tia dacho wahaboroi masa wijaaihca —niha tinare. 32 To ã nichu̶ tu̶hoa tina noano tu̶hoeraha. Ã jia cuia tirore tíre sinitu ñu̶ namoeraha. 33 Ã yoa tina Capernaupu̶ ti su̶ri baharo wu̶hu̶pu̶ ti jichu̶ Jesu sehe õ sehe ni sinituha tinare: —¿Mahapu̶re tana, dohse ni durucu tana niri mu̶sa? —ni sinituha tinare. 34 To ã nichu̶ tina yu̶htieraha. Mahapu̶re taa, cahma õ sehe ni durucu taa niha: —¿Mari mehne macarirore diro sehere mari pu̶htoro sõnahcari mari? —ni durucua niha mahai tarucua. 35 Ã jia ti ã nirire bu̶o tia Jesure yu̶htieraha. Ti ã yu̶htierachu̶ ñu̶no Jesu nuju su̶, to buheinare doce buheinare pjiroca õ sehe niha: —Mu̶sa pu̶htoa ji duana jipihtina masa ti cahamaca jiro cahmana mu̶sare. Tuhsu̶, wiho jiina jipihtina docai jinahca mu̶sa —niha Jesu tinare. 36 Ã nino nijinocãre tina watoi duhu dapoha. Duhu dapo tuhsu̶ tirocãre na wu̶a, õ sehe ni yahuha: 37 —Yu̶ yare yoa duana ahrirocãre mu̶sa cahmana, yu̶hu̶ cũ̶hu̶re cahmana mu̶sa. Ã yoa yu̶hu̶re cahmana, yu̶hu̶re warocariro mari Pu̶cu̶ cũ̶hu̶re cahmana mu̶sa —niha Jesu tinare. 38 Baharo João õ sehe niha Jesure: —Buheriro, mu̶ wama mehne mu̶ tuaa mehne watĩare cohã wiorirore sã ñu̶hi. Tiro mari mehne macariro to jierachu̶ ñu̶na tíre tirore yoa dutiera tihi sã —niha tina. 39 Ti ã nichu̶ tu̶horo Jesu tinare õ sehe ni yahuha: —Ã niena tjiga mu̶sa tirore. Cũ̶iro yu̶ wama mehne Cohamacu̶ tuaa mehne yoaro, baharo yu̶hu̶re ñano ni durucu masierara. 40 Marine ñu̶ tuhtiriro jieraro, tiro mari mehne macariro jira. 41 Mu̶sare potocãta nii nija. Yu̶ yaina mu̶sa jichu̶ ñu̶a paina mu̶sare ti yoadohochu̶ ñu̶no Cohamacu̶ tinare noano yoarohca. Core mu̶sare ti sihõchu̶ mahanocã ti wapachu̶ta tinare noano yoarohca Cohamacu̶ ti ã yoari wapa —niha Jesu tinare. 42 Ã yoa Jesu õ sehe ni yahu namoha: —Ahrirocã sehe jirirore yu̶hu̶re wacũ tua du̶carirore yahuihtja mu̶sare. Pairo ahrirocã sehe jirirore ñaare yoa dutiro tiro ñabiaro yu̶hdu̶rohca. Cũ̶irore to wamu̶apu̶ pjiria tãcare du̶hte yo, pjiri mapu̶ tirore ti cohãchu̶ ñano wahaboa tiro. Ã jiro ahrirocã sehe jirirore ñaare yoa dutiriro tiro sehe pjiri mapu̶ ti cohãriro yu̶hdoro ñano yu̶hdu̶rohca. 43 ’Mu̶ wamomaca mehne ñano yoacu̶ tí wamomacare mu̶ du̶te cohãboro seheta tí mu̶ ñaa yoaa sehere duhuga. Tíre duhueracu̶ pichacapu̶ wahaihca. Tópu̶re ne pichaca yatierara. [Ã yoa dachoa ne yarierara.] Mu̶ wamomacare mu̶ cohãchu̶ tí si dihta butiboa. Tuhsu̶, mu̶hu̶ sehe ã si jipaihta baharo Cohamacu̶ mehne jiihca. Pu̶a wamomaca mehne pichacapu̶ wahacu̶ mu̶ ã wahachu̶ ñaa yu̶hdu̶aboa mu̶hu̶re. Ã jicu̶ tí mu̶ ñaa yoaa sehere duhuga. 45 ’Mu̶ dahporo mehne ñano yoacu̶ tí dahporo cũ̶hu̶re mu̶ du̶te cohãboro seheta tí mu̶ ñaa yoaa sehere duhuga. Tíre duhueracu̶ pichacapu̶ wahaihca. [Tópu̶re ne pichaca yatierara. Ã yoa dachoa ne yarierara.] Mu̶ dahporore mu̶ cohãchu̶ tí si dihta butiboa. Tuhsu̶, ã si jipaihta baharo Cohamacu̶ mehne jiihca. Pu̶a dahporo mehne pichacapu̶ wahacu̶ mu̶ ã wahachu̶ ñaa yu̶hdu̶aboa mu̶hu̶re. Ã jicu̶ tí mu̶ ñaa yoaa sehere duhuga. 47 ’Mu̶ capariaca mehne ñano yoacu̶ tiare orewe mu̶ cohãboro seheta tí mu̶ ñaa yoaa sehere duhuga. Tíre duhueracu̶ pichacapu̶ wahaihca. Tópu̶re ne pichaca yatierara. Ã yoa dachoa ne yarierara. Tiare mu̶ cohãchu̶ tia dihta butiboa. Cũ̶ bu̶hu̶sehe capariaca mariapaihta baharo Cohamacu̶ mehne jiihca. Pu̶a capariaca mehne pichacapu̶ wahacu̶ mu̶ ã wahachu̶ ñaa yu̶hdu̶aboa mu̶hu̶re. Ã jicu̶ tí mu̶ ñaa yoaa sehere duhuga. 49 ’Ahri yahpai jina ñano yu̶hdu̶nahca mu̶sa. Pichacapu̶ mari jũ̶chu̶ marine purĩno seheta ñano yu̶hdu̶nahca mu̶sa. 50 Moa noano coara. Moa coaerachu̶, coa yoahto basioerara. Moa coaeraro tí moa ne noaerara. Tí moare dohseahto basioerara. Moa noano to coaro seheta mu̶sa cũ̶hu̶ ji coaina jiga. Tuhsu̶, paina mehne noano mehne jiga —ni yahuha Jesu tinare.

Marcos 10

1 Ã yoa tiro tópu̶ jiriro waha, Judea yahpa cahapu̶ su̶, Jordão wama tiri ma pa bu̶hu̶sehe coapu̶ su̶ha. Tópu̶ to su̶chu̶ ñu̶a masa payu̶ tiro cahapu̶ cahmachuha tjoa. Ti ã cahmachuchu̶ ñu̶no tó pano to buheriro seheta pari turi buheha tjoa. 2 To ã buhero watoi fariseo curua macaina wihiha. Jesure ñano to durucuchu̶ tu̶ho duamaha tina tirore yahusã duaa. Ã tu̶ho duaa tina Jesure õ sehe ni sinitu ñu̶ha: —¿Mari namore cohãchu̶ noabocari? ¿Mari dutia sehe tó seheta yoa dutijari, mu̶ tu̶hotuchu̶? —ni sinitu ñu̶ha tina. 3 —¿Dohse yoa dutiri Moise cjiro mu̶sare? —ni yu̶htiha Jesu. 4 —“Mu̶ namore cohã duacu̶ papera pũi tíre joaga. Ã joacu̶ tí pũre mu̶ namore mu̶ wari baharo ticorore cohã masina mu̶hu̶”, ni joaa tiha Moise cjiro —ni yu̶htiha fariseo curua macaina sehe. 5 Ti ã nichu̶ tu̶horo õ sehe ni yahuha Jesu: —Cohamacu̶ dutiare mu̶sa yoa duaerachu̶ ñu̶no ã ni joaa tiha Moise cjiro. 6 To ã ni joariro jipachu̶ta ahri yahpare bajuamehneriro mu̶no, numino cũ̶hu̶re yoaha. 7 Ã jiro mu̶no to pu̶cu̶su̶mare cohã wijaa, to namono mehne jirohca. 8 Ã jia tina pu̶aro jipahta cũ̶ pjacu̶ yoaro sehe jira. Tina pu̶aro yoaro seheta jierara. Cũ̶ pjacu̶ yoaro sehe jia nina. 9 Cohamacu̶ to wamomaca du̶hte dutiina jira. Ã jia tinare duhueraro cahmana —niha Jesu tinare. 10 Ã ni tuhsu̶ tiro to buheina mehne wu̶hu̶pu̶ sãa wahaha. Wu̶hu̶pu̶ sãa su̶a, ti namosãnumiare cohãare to buheina sinitu ñu̶ha tjoa tirore. 11 Ti ã sinitu ñu̶chu̶ tiro õ sehe ni yu̶htiha: —To namonore cohãriro pacorore namo tiro, pacoro mehne ñano yoariro jira. Ã jiro to cohãricorore ñano wahachu̶ yoaro nina. 12 Ã yoa numino sehe to manu̶nore cohãno, pairore manu̶ tiro, tiro mehne ñano yoaricoro jira —niha Jesu tinare. 13 Ã yoa macanacãre Jesure ña payo dutia taa tinacãre Jesu cahapu̶ na taa tiha. Ti ã na tachu̶ ñu̶a to buheina sehe tinacãre na tainare tuhtiha. 14 Ti ã tuhtichu̶ ñu̶no Jesu suaha tina mehne. Ã suaro õ sehe niha tinare: —Macanacã yu̶ cahapu̶ tajaro. “To cahai wahaena tjiga”, niena tjiga tinacãre. Tinacã Cohamacu̶re ti pu̶htoro tu̶hotura. Pu̶htoro Cohamacu̶ to su̶ho jiina ahrinacã yoaro sehe tu̶hotuina baro dihta jira. 15 Potocã niita nija mu̶sare. Ahrinacã Cohamacu̶ ti pu̶htoro cjihtore cahmana. Ti yoaro seheta mu̶sa cũ̶hu̶ Cohamacu̶ mu̶sa pu̶htoro cjihtore cahmaerana, pu̶htoro Cohamacu̶ to su̶ho jihtina ne jisi mu̶sa —niha Jesu. 16 Ã ni tuhsu̶ Jesu macanacãre na wu̶a tjiãhno, tinacãre ña payoro, õ sehe niha: —Ahrinacã noainacã wahajaro —ni sini payoha Cohamacu̶re. 17 Ã yoa Jesu mahai to waharucuchu̶ pairo sehe mu̶roca wihi, to dahpori cahapu̶ na tuhcua caha su̶ha tirore ño payoro. —¿Ne, noariro buheriro, yu̶hu̶ jipihtia dachoripe Cohamacu̶ mehne ã jirucu duacu̶ dohse yoacu̶hcari yu̶hu̶? —niha tiro Jesure. 18 To ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yu̶htiha: —¿‘Noariro’ ni pisujari mu̶hu̶ yu̶hu̶re? Noariro sehe Cohamacu̶ dihta jira. 19 Ahri Cohamacu̶ dutiare masina mu̶hu̶: Masare wajãena tjiga. Namo tiriropu̶ paye numia mehne jiena tjiga. Yacaena tjiga. Mahñoa mehne pairore yahusãena tjiga. Paina yare mahño naena tjiga. Mu̶sa pu̶cu̶su̶mare ño payoga. Ahri dutiare yoaihca mu̶hu̶ —ni yahuha Jesu tirore. 20 —Buheriro, yu̶hu̶ tí jipihtiare wahma wahmu̶a tariro jiipu̶ta yu̶hdu̶ru̶caera tihi yu̶hu̶ —niha tiro Jesure. 21 To ã nichu̶ tu̶horo Jesu sehe tirore cahĩa mehne ñu̶roca õre. Ã ñu̶roca õno, õ sehe niha: —Mahanocã du̶hsara mu̶hu̶re mu̶ yoa pahñohto. Jipihtiare mu̶ yare duai wahaga. Ã yoacu̶ jipihtia mu̶ wapatari niñerure pjacu̶oinare waga. Mu̶ ã yoachu̶ payu̶ mu̶ ya noaa mu̶anopu̶, Cohamacu̶ cahapu̶ jiyuahca. Mu̶ ã yoari baharo yu̶hu̶ mehne macariro cjihto taga —niha Jesu tirore. 22 To ã nichu̶ tu̶horo tiro sehe payu̶ pache cju̶ariro jiro tíre pjacu̶oinare wa duaeraro, cahya, jicoaeraa, wahaa wahaha. 23 To ã cahyachu̶ ñu̶no Jesu majareru̶cu̶ su̶ro, to buheinare ñu̶roca õ, õ sehe niha: —Pache pu̶a pu̶htoro Cohamacu̶ to su̶ho jiropu̶re ti waha duachu̶ mijobiara —niha tinare. 24 To ã nichu̶ tu̶hoa tina sehe tíre tu̶ho cu̶aa wahaha. Ã ni tuhsu̶ Jesu pari turi õ sehe ni yahu namoha tinare: —Coyea, jipihtina [Cohamacu̶re wacũno marieno “Mari mu̶ su̶ro mari cju̶aa mehneta noano yu̶hdu̶nahca”, ni tu̶hotuina pache pu̶a] pu̶htoro Cohamacu̶ to su̶ho jiropu̶re ti waha duachu̶ mijobiara. 25 Camello sehe awicã copacãre to sãa nuhri wijaa duachu̶ basioerara. To ã jiro yu̶hdoro pache pu̶ro pu̶htoro Cohamacu̶ to su̶ho jiropu̶re to waha duachu̶ nu mijobiara —ni yahuha Jesu tinare. 26 To ã nichu̶ tu̶hoa tina sehe tu̶ho cu̶a yu̶hdu̶a waha, ti basi õ sehe niha: —Cue, to nino seheta potocã jichu̶ ne cũ̶iro masu̶nore yu̶hdoeraboca Cohamacu̶ —niha tina ti basi. 27 Ti ã nichu̶ tu̶horo Jesu tinare ñu̶roca õ, õ sehe niha: —Masa ti basi ti mu̶ su̶ro yu̶hdu̶ masierara. Wiho mejeta Cohamacu̶ sehe masare pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdo masina. Tiro jipihtiare noano yoa masi pahñoriro jira —niha Jesu tinare. 28 To ã nichu̶ Pedro tirore õ sehe niha: —Tu̶hosiniga. Sã sehe jipihtia sã yare cũnocaa tii mu̶hu̶ mehne tana —niha tiro Jesure. 29 To ã nichu̶ta Jesu õ sehe niha: —Potocã niita nija mu̶sare. Noaa buheare, yu̶ yare yoana tana yu̶hu̶re ño payona tana mu̶sa wu̶hu̶sere, mu̶sa bahanare, mu̶sa pocosãnumiare, mu̶sa pohnare, mu̶sa weserire cũnocarina jina, pjíro wapatanahca mu̶sa mipu̶re. 30 Ã yoana mu̶sa wu̶hu̶serire, mu̶sa bahanare, mu̶sa pocosanumiare, mu̶sa pohnare, mu̶sa weserire, tó pano mu̶sa cju̶ariro yu̶hdoro mipu̶re payu̶ cju̶anahca mu̶sa. Ã yoa paina mu̶sare ñano yoaahca. Ã jina baharopu̶re pa turupu̶ jipihtia dachoripe Cohamacu̶ mehne jinahca. 31 Mipu̶re payu̶ pu̶htoa jirina cjiri tí pjapu̶re wiho jiina tjuanocaahca. Ã yoa mipu̶re payu̶ wiho jiina jirina cjiri tí pjapu̶re pu̶htoa cohtotaahca tjoa —ni yahuha Jesu tinare. 32 Ã yoa tina mahapu̶ maja, Jerusalẽpu̶ mu̶jaa niha. Jesu ti panocã mu̶ tãha. Ã to mu̶ tãchu̶ ñu̶a to buheina ñu̶ cu̶aa wahaha. Ã yoa ti baharo nu̶nu̶ tiina sehe cuiro mehne nu̶nu̶ tiha. Ã yoa Jesu doce to buheinare ti sahsero naaha tjoa. Ã naa tuhsu̶, masa tirore ti dohse yoahtire Jesu yahu du̶caha tinare: 33 —Tu̶hoga yu̶hu̶re. Mipu̶re Jerusalẽpu̶ wahana nija mari. Tópu̶ masa yu̶hu̶re masu̶nore Cohamacu̶ warocarirore ñaha, painapu̶re yu̶hu̶re waahca. Sacerdotea pu̶htoare, mari coyea judio masare buheina cũ̶hu̶re yu̶hu̶re waahca. Ã jia yu̶hu̶re wajã dutiahca tina. Ã wajã dutia judio masa jieraina sehere yu̶hu̶re waahca. 34 Ti ã wari baharo tina sehe yu̶hu̶re bu̶ju̶pe, chahcho puti sihõ, tjana, wajãahca. Ã yoa yu̶ yariari baharo tia nu̶mu̶ wahaboroi masa wijaaihca —ni yahuha Jesu tinare. 35 Ã yoa Santiago, João mehne Jesu cahapu̶ su̶a, siniha tirore. Tina Zebedeo pohna jiha. Ã jia õ sehe ni siniha: —Buheriro, sã sinino seheta sãre yoaga mu̶hu̶ —niha tina Jesure. 36 —¿Dohse yu̶ yoachu̶ cahmajari mu̶sa? —niha Jesu tinare. 37 —Jipihtina bui pu̶htoro jicu̶ sãre mu̶hu̶ mehne duji dutiga. Cũ̶iro mu̶ poto bu̶hu̶sehei pairo mu̶ cõ bu̶hu̶sehei duji dutiga sãre, mu̶hu̶ mehne pu̶htoa sã jihto sehe —niha tina Jesure. 38 Ti ã nichu̶ tu̶horo õ sehe ni yahuha Jesu tinare: —Mu̶sa ñano yu̶hdu̶htore masierapanahta ã sinina yu̶hu̶re. ¿Mipu̶re yu̶ ñano yu̶hdu̶hto seheta ñano yu̶hdu̶na cũ̶no pjabocari mu̶sa cũ̶hu̶? —ni sinituha tinare. 39 To ã sinituchu̶ tu̶hoa tina õ sehe ni yu̶htiha: —Cũ̶no pjanahca —ni yu̶htiha tina. Ti ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yahuha: —Yu̶ ñano yu̶hdu̶hto seheta ñano yu̶hdu̶nahca mu̶sa cũ̶hu̶. 40 Mu̶sa ã yu̶hdu̶htina mu̶sa jipachu̶ta, yu̶hu̶ mehne dutihtinare, yu̶hu̶ mehne dujihtinare bese masieraja yu̶hu̶. Ahrire yu̶ Pu̶cu̶ sehe cahno tuhsu̶re. Ã jia to besehtina dihta yu̶ poto bu̶hu̶sehei yu̶ cõ bu̶hu̶sehei dujiahca —niha Jesu tinare. 41 Ã jia paina diez buheina Santiago, João ahrina pu̶aro mehne susiniha ti ã sinirire tu̶hoa. 42 Ti ã susinichu̶ ñu̶no Jesu to buheinare pjiroca, õ sehe niha: —Cohamacu̶re masieraina pu̶htoa sehe ti masare dutia, purĩno mehne dutira. 43 Mu̶sa sehe ne ã yoasi mu̶sa basi. Diro mu̶sa mehne macariro mu̶sa bui pu̶htoro ji duaro, jipihtina tiro mehne macaina cahamacu̶no yoaro sehe jia tiro cahmana tirore. 44 Ã yoa diro mu̶sa mehne macariro mu̶sare dutiriro ji duariro mu̶sa cahamacu̶no yoaro sehe jia tiro cahmana tirore. 45 Tó seheta jiriro jija yu̶hu̶ cũ̶hu̶. Yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro jipacu̶ta ahri yahpapu̶re yu̶hu̶re mu̶sa yoadohohtire mu̶sare sinii tai nierahi. Mu̶sa sehere yoadohoi tai nii. Ã yoacu̶ payu̶ masa ya buhirire yaria, wapabasai tai nii. Yu̶ ã yariaro mehne payu̶ masare pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdu̶chu̶ yoai tai nii —niha Jesu tinare. 46 Ã yoa baharo tina Jericópu̶ su̶ha. Jesu to buheina mehne, ã jichu̶ paina masa payu̶ mehne tí macai jiina ti wahachu̶ tí macare ti yu̶hdu̶ wahcãchu̶ waro, Bartimeo sehe ti wahari maha du̶htu̶ cahai dujiha. Tiro Timeo macu̶no capari ñu̶erariro jiro, masare niñerucãre ã sinirucuriro jiha. 47 Ti wahari maha du̶htu̶ cahai dujiro, “Jesu Nazare macariro tara”, ti nichu̶ tu̶horo, Bartimeo sehe õ sehe ni sañurucuha: —Jesu, Davi cjiro panamino masare yu̶hdohtiro, pja ñu̶ga yu̶hu̶re —ni sañurucuha Jesure. 48 To ã nichu̶ tu̶hoa masa payu̶ Bartimeore “Dihta mariahga”, ni tuhtiha tina tirore. Ti ã ni tuhtichu̶ tu̶horo Bartimeo tó pano to sañurucuriro yu̶hdo curero sañurucu namoha tjoa: —Jesu, Davi cjiro panamino masare yu̶hdohtiro, pja ñu̶ga yu̶hu̶re —ni sañurucuha tiro. 49 To ã ni sañurucuchu̶ tu̶horo Jesu sehe tjuaru̶cu̶ su̶, “Pjirocaga tirore”, niha. To ã nichu̶ tu̶hoa tina sehe capari ñu̶erarirore õ sehe ni yahuha: —Wahchega. Wahcãru̶caga. Tiro mu̶hu̶re pjira —niha tina Bartimeore. 50 Ti ã nichu̶ tu̶horo to bui macari suhtirore tjuwe cũ, pu wahcãru̶cu̶ su̶, Jesu cahapu̶ su̶ru̶cu̶ su̶ha. 51 Ã jiro, Jesu sehe õ sehe ni sinituha tirore: —¿Dohse yu̶ yoachu̶ cahmajari mu̶hu̶? —niha Jesu tirore. —Yu̶ pu̶htoro, yu̶hu̶re ñu̶chu̶ yoaga —niha capari ñu̶erariro Jesure. 52 —Wahaga mu̶hu̶. Mu̶hu̶ yu̶hu̶re wacũ tuacu̶ noariro wahara —niha Jesu tirore. To ã nichu̶ta capari ñu̶erariro ñu̶a wahaha. Ã noariro waharo Jesu mehne mahapu̶ wahaa wahaha.

Marcos 11

1 Ã yoa tina Jerusalẽpu̶ ti su̶hto panocã tũ̶cu̶ Olivo wama tidu̶ du̶htu̶ cahai jiri maca Betfagé wama tiri maca cahai, ã jichu̶ Betania wama tiri maca cahai su̶ mu̶htaha. Tí macari pu̶a maca cahai Jesu su̶ro, to buheina pu̶arore warocaro taro, õ sehe ni yahu quihõha: 2 —Sí macapu̶ wahaga. Tópu̶ su̶na dóihta burrocãre ti du̶hte daporirocãre boca su̶nahca. Tiro ne cũ̶iro ti pisamahnoerarirocã jica. Tirocãre bocana, yuta dare pjã, na tabasaga yu̶hu̶re. 3 Mu̶sa tirocãre pjãchu̶ ñu̶no cũ̶iro dohse jiriro, “¿Dohse yoana tana burrocãre du̶hte dapori dare pjãjari mu̶sa?”, to nichu̶ tu̶hona, õ sehe ni yu̶htiga tirore: “Mari pu̶htoro burrocãre cahmarocasinire. Michapucacãta wiarohca tiro”, ni yahuga tirore —ni yahu duti warocaha to buheina pu̶arore. 4 To ã nichu̶ waha, tí wu̶hu̶ sopaca cahai burrocãre ti du̶hte daporirocãre bocaha. Boca, tirocãre pjãha. 5 Tirocãre yuta dare ti pjãchu̶ ñu̶a tói ducuina õ sehe ni sinituha tinare: —¿Dohse yoana tana burrocãre du̶hte dapori dare pjãjari mu̶sa? —ni sinituha tina. 6 Ti ã nichu̶ tu̶hoa, tina sehe Jesu to niriro seheta yahuha tói ducuinare. Ti ã ni yahuchu̶ tu̶hoa tói ducuina sehe “Naahga”, niha tinare. 7 Ã jia tina burrocãre Jesu cahapu̶ na su̶ha. Ti na su̶ri baharo tirocã bui ti bui sãa suhtire ti pjũpaha payo tuhsu̶chu̶ ñu̶no, Jesu sehe tirocã bui mu̶ja pja, wahaha. 8 Tirocã bui to wahachu̶ ñu̶a, masa payu̶ ti bui sãa suhtire tjuwe na, to wahahti mahai saño cũ mu̶htaha, Jesure ño payoa. Paina sehe campopu̶ pũri tia du̶pu̶rire yucu̶ du̶pu̶rire du̶te na ta, to wahahti mahai duhu cũha. 9 Ã jia to pano wahaina, to baharo nu̶nu̶ tiina mehne õ sehe ni sañurucuha: —Ahrirore wahche payojihna. Ahriro Cohamacu̶ to warocariro noano jijaro. 10 Mari ñu̶chu̶ Davi cjiro pu̶htoro to noano su̶ho jiriro seheta, ahriro marine to su̶ho jihto cũ̶hu̶ noano jijaro. Mu̶ano macariro Cohamacu̶, mu̶hu̶ tuariro waro jira —ni sañurucuha tina. 11 Ti ã yoari baharo Jesu sehe Jerusalẽpu̶ su̶ha. Su̶, Cohamacu̶ ya wu̶hu̶pu̶ sãa su̶ro, tí wu̶hu̶i jiare jipihtiare ñu̶ pahñonocaha. Ñu̶ tuhsu̶ “Ñamichahapu̶ waro jira marine” nia, Jesu to buheina doce buheina mehne Betaniapu̶ wahaa wahaha. 12 Ã yoa pa dachoi tina Betaniapu̶ jiina wahaa wahaha. Ã jiro Jesu sehe ju̶ca baa, yoaropu̶ higuera wama tidu̶re noano pũri tidu̶re ñu̶no tu̶ dichare macano wahamaha. 13 Dicha mariaha. Dicha tiri pja jieraro pũri dihta jiha. 14 Ã jiro dicha mariachu̶ ñu̶no õ sehe niha: —Ahdu̶ dichare masa ne pari turi chu̶ea tjijaro. Ne dicha tiero tjijaro —niha Jesu. To ã nichu̶ to buheina sehe tu̶hoha. 15 To ã yoari baharo tina Jerusalẽpu̶ su̶ha. Tópu̶ su̶ro, Jesu Cohamacu̶ ya wu̶hu̶pu̶ sãa su̶ro pache duainare, nuchu̶ina cũ̶hu̶re cohã wioha. Ã yoaro niñeru cohtotaa mesarire yo wahcõ na majare cũ mu̶jaa tiha. Bujaare duaina ti dujia pahtari cũ̶hu̶re ãta yoaha. 16 Ã yoaro paye barore na sãa dutieraha masare. 17 Tó sehe yoa tuhsu̶, Jesu õ sehe ni buheha tinare: —Õ sehe nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi: “Yu̶ wu̶hu̶ Cohamacu̶ mehne durucuri wu̶hu̶ wama tirohca. Ã jiro jipihtiro macaina ya wu̶hu̶ cjihto jirohca”, ni joaa tiha Cohamacu̶ yare ti joari pũi. To ã nipachu̶ta mu̶sa sehe ahri wu̶hu̶i duana, mu̶sa basi cahma yacara mu̶sa —ni buheha tinare. 18 To ã ni buhechu̶ jipihtina masa sehe tu̶ho cu̶aa wahaha. Ã jia sacerdotea pu̶htoa, sã judio masare buheina mehne tirore cui niha. Ã jia tina tirore ti wajãhti cjihtire wacũ macamaha. 19 Ti ã yoachu̶ ñamichahapu̶ Jesu to buheina mehne tí macapu̶ jirina cjiri wahaa wahaha. 20 Ã jia bohrearo mahapu̶ maja taa, higueracu̶re ñu̶ha. Tu̶ nu̶hcoripu̶ ñai du̶ca, ñaia wahaha tu̶. 21 Tu̶re ñu̶no Pedro sehe wacũno õ sehe niha: —Buheriro, ñu̶ga. Higueracu̶ mu̶ yaria dutidu̶ yaria wahari jira —niha Pedro. 22 To ã nichu̶ta Jesu õ sehe ni yahuha tinare: —Cohamacu̶re wacũ tuaga mu̶sa. 23 Potocã niita nija mu̶sare. Ahdu̶ tũ̶cu̶re pjiri mapu̶ mu̶sa cohã dutichu̶ mu̶sa niriro seheta ã waharohca. Cohamacu̶re noano mu̶sa wacũ tuachu̶ “Yu̶ siniriro seheta ã waharohca”, mu̶sa ni tu̶hotuchu̶ mu̶sa niriro seheta ã waharohca. 24 Ã jicu̶ ahrire yahuihtja mu̶sare. Cohamacu̶ mehne durucuna, tirore sinina, “Yu̶ siniriro seheta warohca yu̶hu̶re”, ni tu̶hotuga. Mu̶sa ã ni tu̶hotuchu̶ ñu̶no Cohamacu̶ mu̶sa siniare warohca. 25 Ã yoana Cohamacu̶ mehne mu̶sa durucuhto pano mu̶sare paina ti ñano yoachu̶ mu̶sa suari cjirire duhuga. Mu̶sa ã yoachu̶ ñu̶no Cohamacu̶ mu̶ano macariro mu̶sa ñaa buhirire tiro cũ̶hu̶ sua duhurohca. 26 [Mu̶sare ñano yoainare mu̶sa sua duhuerachu̶ mari Pu̶cu̶ cũ̶hu̶ mu̶ano macariro mu̶sa ñaa buhiri sehere bosi tiro cũ̶hu̶] —niha Jesu. 27 To ã niri baharo tina Jerusalẽpu̶ wahaha tjoa. Ã jia Jesu Cohamacu̶ wu̶hu̶i to tinichu̶ ñu̶a sacerdotea pu̶htoa, sã judio masare buheina, bu̶cu̶na mehne tiro cahapu̶ su̶a tirore õ sehe ni sinitu ñu̶ha: 28 —¿Dohseacu̶ canu̶re ã yoari mu̶hu̶? ¿Noa mu̶hu̶re tíre ã yoa dutiri? —ni sinitu ñu̶ha tina Jesure. 29 Ti ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yu̶htiha: —Mu̶sa sehere sinitu mu̶htaihtja. Noano yu̶hu̶re mu̶sa yu̶htichu̶ mu̶sare yahuihtja yu̶hu̶ cũ̶hu̶. 30 ¿João masare to bautisachu̶ diro baro sehe tirore bautisa dutia tiari, mu̶sa tu̶hotuchu̶? ¿O Cohamacu̶ dutiera tiari? ¿O masa sehe tirore dutia tiari, mu̶sa tu̶hotuchu̶? —ni sinituha tinare. 31 To ã nichu̶ tina sehe ti basi õ sehe niha: “¿Dohse ni yu̶htinahcari mari? ‘Cohamacu̶ Joãore dutia tiri jire’, mari nichu̶, ‘¿Dohseana Cohamacu̶ Joãore to dutipachu̶ta tirore tu̶hoerari mu̶sa?’ niboca Jesu marine. 32 Ã yoa, ‘João to bautisachu̶ Cohamacu̶ sehe tirore dutierari jire’, mari nichu̶ masa sehe suaahca mari mehne”, niha tina ti basi. “Potocãta João Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro jira”, ni tu̶hotua tiha masa sehe. Ti ã ni tu̶hotuchu̶ masia, Joãore doca dahre duaeraha sacerdotea pu̶htoa cũ̶hu̶, “Masa suari”, nia. 33 Ã jia tina Jesure õ sehe ni yu̶htiha: —Joãore bautisa dutirirore sã masieraja —niha tina Jesure. —Tí pja pinihta yu̶hu̶ cũ̶hu̶ ahrire yu̶ yoaare dutirirore yahueraja mu̶sare —niha Jesu tinare.

Marcos 12

1 Ã yoa Jesu to tu̶hotua mehne õ sehe ni piti dahre buhe du̶caha tinare: —Wese pu̶ro se dari cjihtire toaha. Toa tuhsu̶, sahrĩnore dapo, sere ti tu̶ mu̶tohti copare saha, mu̶ari wu̶hu̶cã dahreha tiro. Tuhsu̶, tí wesere painare cũ̶ bu̶hu̶sehe coa pahma cũno, tí wesere ñu̶ wihbo dutiha. Ñu̶ wihbo duti tuhsu̶, pa yahpapu̶ wahaha tiro. 2 Baharo se ñiri pja jichu̶ wese pu̶ro tirore dahra cohtarirore wese macaa to ya coa macaa dichare na dutiro warocamaha. 3 Ã jia tí wesere ñu̶ wihboina sehe tirore dahra cohtarirore ñaha, cjãha. Ã yoa tuhsu̶ tirore dahra cohtarirore se tõhorine waerapahta tjuaa dutiha tirore. 4 Ã jiro wese pu̶ro pairo tirore dahra cohtarirore warocamaha tjoa. Ã jia wesere ñu̶ wihboina sehe tirore dahra cohtariro dapure cami dahre, ñano yoaha tina tirore. 5 Tuhsu̶, pairo sehere to warocachu̶ ñu̶ wihboina tirore wajãha. Payu̶ paina cũ̶hu̶re ã dihta yoa mu̶jaha. Paina sehere cjã, paina sehere wajãha tina. 6 ’Ã jiro wese pu̶ro macu̶no dihta du̶hsaha. Tiro to cahĩriro jiha. Ã jiro to macu̶nore warocaha ju̶na, “Yu̶ macu̶ sehere ño payoahca”, nino. 7 To ã ni tu̶hotupachu̶ta tina ñu̶ wihboina ti basi õ sehe ni durucuha: “Wese pu̶ro macu̶no baharo ahri wesere cju̶ahtiro jira ahriro. Tirore wajãjihna mari. Ã jiro ahri wese mari ya wese tjuarohca”, nimaha tina ti basi. 8 Ã nia tirore ñaha, wajã, wese du̶htu̶ cahapu̶ na wahcã, cohãnocahna tina tirore. 9 ’¿Ne wese pu̶ro taro dohse yoarohcari tiro wesere ñu̶ wihboinare? Õ sehe yoarohca tinare: Tiro tinare wajãno, paina sehere wesere ñu̶ wihbo dutirohca. 10 ¿Cohamacu̶ yare ti joari pũre ahrire buherari mu̶sa? Õ sehe ni joaa tiha: “Ahriro Cristo tãca yoaro seheta jira. Tãcare wu̶hu̶ dahreina ti cohãno seheta masa tirore cohãahca. Ti ã yoapachu̶ta mipu̶re wu̶hu̶ dahreina wu̶hu̶re yoaa ti cũ mu̶htari tãcare ti cũno seheta Cohamacu̶ tirore pu̶hto sõre. Cohamacu̶ sehe ahrire yoare. To ã yoachu̶ ñu̶na, ‘Noa yu̶hdu̶ara’, ni tu̶hotuja mari”, ni joaa tiha panopu̶. ¿Tíre ne buherari mu̶sa? —niha Jesu tinare. 12 To ã nichu̶ tu̶hoa sacerdotea pu̶htoa, sã coyea judio masare buheina, bu̶cu̶na mehne õ sehe ni tu̶hotuha: “Jesu wesere ñu̶ wihboina quiti mehne marine tuhtiro nina”, ni tu̶hotuha. Ã ni tu̶hotua Jesure ñaha duamaha. Ã ñaha duapahta masare cui niha. Ã cuia tirore cohã wahcãa wahaha. 13 Waha, tina fariseo curua macainare, Herode ya curua macaina cũ̶hu̶re Jesure sinitu dutia warocaha tjoa. Jesu ñano to yu̶htichu̶ yoa duamaha tina, tirore yahusãa taa. 14 Ã jia Jesu cahapu̶ su̶a, tirore mahño cũ sinitu ñu̶maha: —Buheriro, potocã durucuriro, mahñoa marieriro mu̶ jichu̶ masija sã. Cohamacu̶ yare quihõno mu̶ yahuchu̶ cũ̶hu̶re masija sã. Ã yoa cũ̶iro pu̶htoro waro to jipachu̶ta tiro cũ̶hu̶re dórero marieno potota yahura mu̶hu̶. Ã jicu̶ sãre yahuga. ¿Roma macariro jipihtina bui pu̶htoro jirirore gobierno macaare marine waparo cahmajari, mu̶ tu̶hotuchu̶? ¿Mari dutia tirore wapa dutijari, mu̶ tu̶hotuchu̶? —ni sinitumaha tina Jesure. 15 Ti ã sinituchu̶ tu̶horo ti yahusã duaare masino õ sehe ni sinituha tinare: —¿Dohseana yu̶ ñano durucuchu̶ tu̶ho duajari mu̶sa? Mipu̶re niñeru tu̶re na tahga. Tí tu̶re ñu̶jihna —niha Jesu tinare. 16 To ã nichu̶ tu̶hoa tina sehe cũ̶ tu̶re na taha. Ti na wihichu̶ Jesu õ sehe ni sinituha tinare: —¿Diro baro masu̶ wahãjari ahri tu̶re? ¿Diro baro wama wahãjari? —ni sinituha tiro. —César, masa bui pu̶htoro masu̶, to wama cũ̶hu̶ wahãna —ni yu̶htiha tina. 17 Ti ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yahuha tinare: —Tí pja pinihta masa bui pu̶htoro yare tiro sehere waga. Cohamacu̶ yare Cohamacu̶ sehere waga —ni yahuha Jesu. To ã nichu̶ tu̶hoa, tu̶ho cu̶aa wahaha. 18 Ã yoa cãina Saduceo curua macaina Jesu cahapu̶ wihiha. Saduceo curua macaina sehe “Cohamacu̶ yariainare masosi”, ni tu̶hotuina jimaha. 19 Ã jia tina õ sehe niha tirore: —Buheriro, õ sehe ni buhea tiha Moise cjiro: “Cũ̶iro to wahmino namo tiriro pohna mariaparota to yariachu̶ ñu̶no to bahu̶rore to wahmino namono cjirore nu̶oano cahmana. Ã yoaro to wahmino mu̶nano to pohna tiboro seheta pohna tiro cahmana to bahu̶rore. Ã jia to pohna to wahmino mu̶nano pohna yoaro sehe jiahca”, ni joaa tiha Moise cjiro —niha tina Jesure. 20 Tíre ni tuhsu̶, ahri quitireta yahu namoha Jesure: —Cũ̶iro masu̶no jiha. Seis to bahana jiha. Ti wahmino sehe namo ti, pohna mariaparota yariaa wahaha. 21 Tuhsu̶, pairo to bahu̶ro cũ̶hu̶ to wahmino namono cjirore cju̶amaha. To ã nu̶oari baharo to wahmino yoaro seheta pohna mariaparota yariaa wahaha tjoa. Ã jiro ahriro bahu̶ro to wahmino mu̶nano yoaro seheta pohna mariaparota yariaa wahaha tjoa. 22 Ã dihta wahaha cũ̶iro pohna waro. Ne pohna mariapahta yaria pihtia wahaha tina. Ti namono cjiro cũ̶hu̶ ti baharota yariaa wahaha. 23 ¿Ne, Cohamacu̶ jipihtinare yariaina cjirire to masochu̶ diro namono sehe jirohcari ticoro? Tina jipihtina ticorore namo tirina cjiri jiha. ¿Ã jiro diro namono sehe jibocari ticoro pototi? —ni sinituha tina. 24 Jesu õ sehe ni yu̶htiha tinare: —Cohamacu̶ yare ti joari pũre, to masia cũ̶hu̶re ne masierara mu̶sa. Ã jia mu̶sa tu̶hotua sehe ne quihõno jierara. 25 Yariarina cjiri ti masa mu̶jari baharo tina anjoa yoaro sehe jira. Tina mu̶a namo tierara tópu̶re. 26 Yariarina cjiri ti masa wijaahto sehere mu̶sare yahuihtja: Tíre Moise cjiro noano yahu pahñoha. To mahadu̶cã jũ̶ri quitire õ sehe ni yahuha tiro: “ ‘Yu̶hu̶ Abrahã, Isaa, Jacobo ti pu̶htoro tjija’, ni yahure Cohamacu̶ yu̶hu̶re”, ni joaa tiha Moise cjiro to joari tjui. 27 Ti yariari baharo “Ti pu̶htoro tjija”, ni yahuha Cohamacu̶. Ã niparota yariarina cjiri pu̶htoro jierara Cohamacu̶. “Ti pu̶htoro tjija”, to nia mehne catiina ti jichu̶ masija mari. Tiro catiina pu̶htoro jira. Ã jina “Yariaina masasi”, ni tu̶hotuna quihõno tu̶hotuerara mu̶sa —niha Jesu tinare. 28 Ã yoa cũ̶iro sã coyea judio masare buheina mehne macariro tina cahapu̶ wihi, ti cahma durucuchu̶ tu̶hoha. Jesu to noano yu̶htiare tu̶horo õ sehe ni sinituha tirore: —¿Cohamacu̶ ya dutia noa yu̶hdu̶aro di baro sehe jijari, mu̶ tu̶hotuchu̶? —ni sinituha tiro Jesure. 29 Jesu tirore õ sehe ni yahuha: —Ahri dutiata paye dutia yu̶hdoro noa yu̶hdu̶ara: “Israe masa tu̶hoga. Cohamacu̶ mu̶sa pu̶htoro yu̶hu̶ cũ̶irota jija. 30 Tuaro mu̶sa yajeripohnari mehne, noano mu̶sa wacũa mehne, mu̶sa tuaa mehne yu̶hu̶re cahĩga”, nina Cohamacu̶. 31 Ahri dutia baharo paye dutia noa yu̶hdu̶ara: “Mu̶ basi mu̶ cahĩno seheta mu̶ cahai jiina cũ̶hu̶re cahĩga”, nina Cohamacu̶. Ahri pu̶aro dutia jipihtia paye dutia yu̶hdoro jira —ni yahuha Jesu tirore. 32 To ã nichu̶ tu̶horo judio masare buheriro õ sehe niha: —Ã tjira. Buheriro, potocã nina mu̶hu̶. Cohamacu̶ cũ̶irota jira. Pairo tiro yoaro sehe jiriro mariahna. Mu̶ nia potocã tjira. 33 Cohamacu̶re tuaro mari yajeripohnari mehne, mari wacũa mehne, mari tuaa mehne tirore cahĩno cahmana marine. Yu̶ cahai jiinare yu̶ basi yu̶ cahĩno seheta tina cũ̶hu̶re cahĩno cahmana yu̶hu̶re. Wahiquinare wajã jũ̶ mu̶o mari wari mehne mari ño payochu̶ noa nimana. Ahri yu̶hdoro Cohamacu̶re masa cũ̶hu̶re mari cahĩa noa yu̶hdu̶ara. Mu̶ ã nia potocã tjira —niha judio masare buheriro Jesure. 34 To ã noano yu̶htichu̶ tu̶horo Jesu õ sehe ni yahuha tirore: —Mahanocã du̶hsara mu̶hu̶re Cohamacu̶re mu̶ noano masihto —niha tirore. To ã nichu̶ tu̶hoa paina cuia, ne sinitu ñu̶eraha tirore. 35 Ã yoa Cohamacu̶ wu̶hu̶i buhero õ sehe niha Jesu: —“Cristo Davi cjiro panamino jira”, ni buhera mari coyea judio masare buheina. ¿Dohse yoa ã ni buhejari tina? 36 Davi cjiro to basi Espíritu Santo to dutiriro seheta õ sehe ni yahua tiha: “Cohamacu̶ yu̶ pu̶htorore õ sehe nire: ‘Õi yu̶ poto bu̶hu̶sehei dujiga. Ã jicu̶ mu̶hu̶re ñu̶ tuhtiinare mu̶hu̶re yu̶hdu̶ru̶cabasaihca yu̶hu̶’, nire Cohamacu̶ yu̶ pu̶htorore”, ni joaa tiha Davi cjiro. 37 Ã ni joaro Davi cjiro pu̶htoro tia tiha Cristore. ¿Davi cjiro Cristo ñu̶chu̶no cjiro jiparota dohsearo Davi sehe pu̶htoro tiari Cristore? Cristo Davi cjiro pu̶htoro jira —ni yahuha Jesu. To ã ni buhechu̶ payu̶ masa wahchea mehne tu̶hoha tirore. 38 Ã yoa tiro buhe namono õ sehe niha: —Mari coyea judio masare buheina ti ñaa yoaare noano ñu̶ga. Ã jina ti yoaro sehe yoaena tjiga. Tina yoaa suhti sãa, masa ti ñu̶rocaroi majarea, pache duaropu̶ paina pu̶htoare noano ño payo ti sinino sehe ti piti bocasinichu̶ cahmana tina. 39 Ã cahmaina jia, mari judio masa buhea wu̶hu̶sei noaa dujia dihtare duji duara. Tuhsu̶, bose nu̶mu̶ jichu̶ tó cũ̶hu̶re noaa dujia dihtare cahmana tina. 40 Tina wapewahya numia ya wu̶hu̶sere ti ya cũ̶hu̶re mana tí numiare. Ã yoaina jia, tina masa ti ñu̶rocaroi yoari pja Cohamacu̶ mehne durucumana masare ñu̶ dutia. Ti ã yoari buhiri paina bui curero tinare Cohamacu̶ pjíro buhiri dahrerohca —niha Jesu tinare. 41 Ã yoa Jesu niñeru wihbori caro cahapu̶ dujiha. Tí caropu̶ masa ti niñeru duhu sãachu̶ ñu̶ dujiro niha. (Tí niñeru Cohamacu̶ wu̶hu̶re ti cahnochu̶ ti wapahti jiha.) Ã jia pache pu̶a tí caropu̶ pjíro duhu sãaha. 42 Ã yoa wapewahyoro pjacu̶oricoro tí caropu̶ ta, pu̶a tu̶cãre duhu sãaha. Pu̶a tu̶ cũ̶ centavo posa jira. 43 Tí tu̶rire to duhu sãachu̶ ñu̶no to buheinare pjirocaha: —Potocã niita nija mu̶sare. Ahricoro wapewahyoro pjacu̶oricoro sehe niñeru wihbori caropu̶ duhu sãano paina jipihtina ti wari yu̶hdoro wahre ticoro sehe. 44 Paina pache pu̶a pjíro ti wapachu̶ta ti ya pjíro du̶hsara. Ahricoro sehe pjacu̶oricoro jiparota jipihtia to chu̶htire to nuchu̶boacãre wa pahñohre —ni yahuha Jesu.

Marcos 13

1 Ã yoa Cohamacu̶ wu̶hu̶pu̶re ti wijaachu̶ cũ̶iro buheina mehne macariro õ sehe niha: —Buheriro, ñu̶ga. Ahri wu̶hu̶se noaa tãa mehne ti yoaa wu̶hu̶se noacaa wu̶hu̶se jijari —niha tiro. 2 To ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yahuha tinare: —Ahri jipihtia mari ñu̶ri wu̶hu̶se cjiri, ahri tãa cũ̶hu̶ cohõ pihtia wahaahca. Ne cũ̶ria tãca tjuasi —niha Jesu tinare. 3 Ã yoa Jesu Olivo wama tidu̶ tũ̶cu̶pu̶ Cohamacu̶ wu̶hu̶ potoi jidu̶pu̶ su̶ha. Tu̶ bui dujiha. Tói Pedro, Santiago, João, Andre mehne ti sahsero jia, tina tirore õ sehe ni sinituha: 4 —Yahuga sãre. ¿Dohse jichu̶ ã waharohcari mu̶ niriro sehe waharo? ¿Pihtiri dacho panocã to jichu̶ dohse to waha du̶cachu̶ ñu̶nahcari sã? —ni sinituha tina Jesure. 5 Jesu õ sehe ni yu̶htiha: —Noano yoaga mu̶sa. Tuhsu̶, paina ti mahñoare tu̶hoena tjiga mu̶sa. 6 Payu̶ masa “Cristo jija yu̶hu̶”, ni mahñoina taahca. Ti ã mahñochu̶ tu̶hoa payu̶ masa Cohamacu̶ yare duhuahca. 7 ’Mu̶sa cahacãi masa paina ti cahma wajãchu̶ tu̶honahca mu̶sa. Tuhsu̶, yoaropu̶ cũ̶hu̶re ti cahma wajãchu̶ tu̶horocanahca mu̶sa. Ã tu̶horocapanahta ne tíre pjíro tu̶hotuena tjiga. Ã waharohca. Ti ã yoachu̶ pihtiri dacho cjihto du̶hsasininohca mini. 8 Tí pjare cũ̶ yahpa macaina pa yahpa macaina mehne cahma wajãahca. Ã yoa cũ̶iro pu̶htoro yaina pairo pu̶htoro yaina mehne cahma wajãahca. Tuhsu̶, pjaró yahpa ñuhminohca. Ã yoa payu̶ masa ju̶ca mehne yariaahca. To ã wahachu̶ ahri yahpa macainare ti ñano yu̶hdu̶ namohto du̶hsasinina mini. Ñano yu̶hdu̶siniahca. 9 ’To ã wahachu̶ ñu̶na mu̶sa basi noano yoaga. Paina mu̶sare ñaha, ñano yoa dutia waahca paina pu̶htoapu̶re. Ã yoa judio masa mari buhea wu̶hu̶sei mu̶sare cjãahca. Ti ã yoachu̶ bu̶ju̶a macari macaina pu̶htoa, ti bui pu̶htoa cũ̶hu̶ mu̶sare buhiri dahrea taa sinituahca mu̶sare. Yu̶ yaina mu̶sa jiri buhirire paina mu̶sare yahusãhca. Ã jina yare yahunahca mu̶sa tinare. 10 Ã jia pihtiri dacho pano noaa buheare jipihtiro yahpari macainare yahua buhea jiahca. 11 Ã jina mu̶sare buhiri dahre dutia, buhiri dahre dutiriro cahapu̶ ti naachu̶ tirore mu̶sa nihtire “Yahu masieraboca”, ni tu̶hotuena tjiga mu̶sa. Tí pjare mu̶sa nihtire mu̶sare Espíritu Santo yahurohca. To ã yahurire yahuga mu̶sa. Mu̶sa mu̶ su̶ro durucusi mu̶sa. Espíritu Santo sehe mu̶sare durucubasarohca. 12 Tí pjare cũ̶iro to bahu̶rore wajã dutiro warohca. Pairo sehe to wahminore wajã dutiro warohca. Ti pu̶cu̶ro to pohnare wajã dutiro warohca. Ã yoa ti pohna sehe ti pu̶cu̶su̶mare wajã dutia waahca. 13 Yu̶ yaina mu̶sa jiri buhiri mu̶sare masa jipihtina ñu̶ tuhtiahca. Ã ñano yu̶hdu̶panahta yu̶ yare mu̶sa ne cohãerachu̶ pihtiri dacho jichu̶ mu̶sare yu̶hdoihca. 14 ’Ã yoa ñabiarirore Cohamacu̶ yare ñano yoarirore ñu̶nahca mu̶sa. Cohamacu̶ ya wu̶hu̶i to ducuchu̶ ñu̶nahca. Tói tirore jieraro cahmana. [Panopu̶ Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro Daniel cjiro tirore yahuro joaa tiha.] Tói to ducuchu̶ ñu̶a Judea yahpapu̶ jiina tũ̶yucu̶pu̶ duhti mu̶roca mu̶jaa wahajaro. Ahri yu̶ nirire noano masiga mu̶sa. 15 Soaro mehne mu̶roca duhtijaro. Tí pjare ti wu̶hu̶seri bui macaa waparipu̶ jiina wu̶hu̶ puhichapu̶ jiare ti yare na wahaea tjijaro ti waha bahrañohto sehe. 16 Ã jia tí pjare paina ti weseripu̶ jiina ti bui macaa suhtire wu̶hu̶pu̶ jia suhtire na wahaea tjijaro ti waha bahrañohto sehe. 17 Tí pjare niji pocosanumia, ti pohnare pũa numia cũ̶hu̶ pjacu̶oro wahaahca. 18 Ã jina õ sehe ni siniga Cohamacu̶re: “Puhiro jichu̶ ã wahaero tjijaro”, ni siniga tirore. 19 Tí dachorire masa nu ñano wahaahca. Ahri yahpare to bajuamehneri baharo masa ñano ti yu̶hdu̶a jia tiha. Ti ã jipachu̶ta jipihtia tí purĩa yu̶hdoro pihtiri dacho jichu̶ masa ñabiaro yu̶hdu̶ahca. Ã ñano ti yu̶hdu̶ri baharo pari turi tó sehe ñabiaro yu̶hdu̶si ahri yahpai ju̶na. 20 Ã jiro Cohamacu̶ tí dachorire mahaa dachoricã ti jichu̶ yoarohca. To ã yoaerachu̶ ne cũ̶iro masu̶no yu̶hdu̶eraboa. Ã jiro to beserina ti yu̶hdu̶hti cjihtire mahaa dachoricã ã cũsininohca Cohamacu̶. 21 ’Tí pjare paina mu̶sare “Ñu̶ga. Õi jira Cristo”, ti nichu̶ tinare tu̶hoena tjiga. “Tói jira Cristo”, ti nichu̶ cũ̶hu̶re tu̶hoena tjiga. 22 “Cristo jija”, ni mahñoina, “Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina jija”, ni mahñoina jiahca tí pjareta. Ã jia Cohamacu̶ to beserinare mahñoa, tina bajuamehneare yoa ñoahca. Ti ã yoa ñochu̶ ñu̶a, Cohamacu̶ yaina cãina tinare tu̶hoa “Potocã tjira” nia, Cohamacu̶ yare pa tehe nia duhuboca. 23 Ahrire yahuyuja mu̶sare to ã wahahto pano. Ã jina noano yoaga mu̶sa —ni yahuha Jesu. 24 Ã ni tuhsu̶ õ sehe ni yahu namoha Jesu: —Tí dachori ti ñano yu̶hdu̶ri baharo sũ̶ dacho macariro, ñami macariro cũ̶hu̶ buhria duhua wahaahca. 25 Ti ã wahachu̶ta ñahpichoha poca mu̶anopu̶ jia poca boraa wahaahca. Ã jia mu̶ano macaa yahpari tuaro ñuhmiahca. 26 Tí pjata yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro taihtja. Yu̶ ã tachu̶ mu̶anopu̶ yu̶ tuaa mehne yu̶ si sitea mehne mu̶ano macaa me bui ahri yahpapu̶re yu̶ tjua tachu̶ ñu̶ahca masa. 27 Ã jicu̶ yu̶ yaina anjoare jipihtiropu̶ ahri yahpapu̶ warocaihtja. Ã jia jipihtiropu̶ yu̶ yaina yu̶ beserinare tina naahca. 28 ’Mipu̶re higueracu̶re tu̶hotuga mu̶sa. Tu̶ quiti mehne mu̶sare piti dahre buheihtja. Tu̶ yucu̶cu̶ pũri tichu̶ ñu̶na, cu̶hma mahanocã du̶hsachu̶ masina mu̶sa. 29 Tó seheta ahri jipihtia yu̶ niri cjirire ti ã wahachu̶ ñu̶na, yu̶ tjua tahto mahanocã du̶hsachu̶ masinahca mu̶sa. 30 Potocã niita nija mu̶sare. Tí pja macaina ti yariahto panore jipihtia yu̶ niriro seheta ã waharohca. 31 Mu̶ano, ahri yahpa cũ̶hu̶ pihtia wahaahca. Yu̶ durucua sehe ne cohtotasi. Jipihtia yu̶ niriro seheta ã waha sohtori tiarohca. 32 ’Tí dachore yu̶ tjua tahti dachore, tí hora cũ̶hu̶re masieraja yu̶hu̶. Anjoa cũ̶hu̶ tíre masierara. Masa cũ̶hu̶ ne masierara. Yu̶ Pu̶cu̶ dihta tíre masina. 33 ’Mu̶sa cũ̶hu̶ tí dachore masierara. Ã jina noano yoaga. Noano cohtaga. (Cohamacu̶re siniga mu̶sa.) 34 Õ sehe cohtaga mu̶sa. Ahri quiti mehne mu̶sare piti dahre buheihtja. Wu̶hu̶ pu̶ro yoaropu̶ to tinino seheta jira ahri. Tiro to wahahto pano to cahamacare wu̶hu̶re cohta dutiha. Cãinare ti dahrahtire cũha. Ã jiro wu̶hu̶re ñu̶ wihborirore tirore to tjua tahtore cohta dutiha. 35 Ã jina mu̶sa cũ̶hu̶ noano wacũ masi cohtaga. Wu̶hu̶ pu̶ro to tjua tahtore tina ti masieraro seheta yu̶hu̶ mu̶sa pu̶htoro yu̶ tjua tahti dachore masierara mu̶sa cũ̶hu̶. Ñamichahapu̶, ñami dacho macapu̶, caraca to duri pja jichu̶, bohrearopu̶ taboca. 36 Yu̶ ã wacũenoca yu̶ wihihtore masina, yu̶ yare ã yoarucuina jiga mu̶sa. Ã yoa yu̶hu̶re noano cohtaga. 37 Ã jicu̶ mu̶sare yu̶ nino seheta jipihtinare ã nija mu̶sare: Noano wacũ masi cohtaga —niha Jesu tinare.

Marcos 14

1 Ã yoa tí pjare pascua wama tiri bose nu̶mu̶ cjihto bu̶cu̶aerari pãore ti chu̶hti nu̶mu̶ri cjihto pu̶a dacho du̶hsasiniha. Tí pjare sacerdotea pu̶htoa, ã jichu̶ sã coyea judio masare buheina mehne dohse yoa ti mahñoa mehne Jesure ñaha ti wajãhtore cahma su̶hu̶dua niha: 2 —Mari bose nu̶mu̶ri yu̶hdoro puro tirore ñahasiniena tjijihna, “Masa sua sañurucuri”, nina —niha tina ti basi. 3 Ã yoa Jesu cũ̶hu̶ Betaniapu̶, Simo cami bu̶cu̶ baariro cjiro ya wu̶hu̶pu̶ jiha. Tópu̶ ti chu̶ro watoi numino sehe alabastro mehne ti yoariare me sitia nardo wama tia sere posa tiriare na wihiha. Tí se sehe wapa bu̶ju̶ niha. Ã na wihiro, ticoro tiare poharoca, Jesu dapu bui pio payoha. 4 To ã yoachu̶ ñu̶a paina suaa waha, ti basi õ sehe niha: —¿Dohse yoaro ahricoro ahri me sitia co wapa bu̶ju̶are ã yoa sitejari? 5 Tíre ticoro duaboa. Tíre duaro tres cientos niñeru pũrine wapataboa. Ã wapataro, tí niñerure pjacu̶oinare waboa ticoro —ni cohtaha paina sehe ticoro to ã yoachu̶ ñu̶a. Ã jia tina ticorore tuhtiha. 6 Ti ã nichu̶ tu̶horo Jesu tinare õ sehe ni yahuha: —Ã niena tjiga ticorore. Yu̶hu̶re ticoro noano yoaro nina. 7 Pjacu̶oina sehe mu̶sa mehne ã jirucuahca. Ã jina mu̶sa cahmari pja tinare wa masina. Yu̶hu̶ sehe ahri yahpare mu̶sa mehne ã jirucusi. 8 To cju̶aro puro mehne ticoro yu̶hu̶re ã yoahre. Yu̶hu̶re ti yahto pano yu̶ pjacu̶re cahnoyuro, me sitiare pio payohre ticoro. 9 Ã jicu̶ potocã niita nija mu̶sare. Jipihtiro ahri yahpapu̶ noaa buheare ti yahuropu̶ ahricoro mipu̶re to yoarire yahuahca. Ti ã yahuchu̶ tu̶hoa ticorore masa payu̶ wacũahca —ni yahuha Jesu. 10 Tí pjareta Juda Iscariote wama tiriro doce to buheina mehne macariro Jesure to ñohtire yahuro wahaha tirore ñu̶ tuhtiinare, sacerdotea pu̶htoare. 11 To ã ni yahuchu̶ tu̶hoa, sacerdotea pu̶htoa tíre tu̶hoa wahcheha. —Mu̶hu̶re niñerure wanahtja —niha tina Judare. Ti ã nichu̶ tu̶horo, tiro Jesure ñu̶ tuhtiinare to dohse yoa ñohto cjihtore wacũ macaha. 12 Bu̶cu̶aerari pãore ti chu̶a nu̶mu̶ri du̶cari nu̶mu̶ sehe oveja pascua macaina cjihtire ti wajãhti nu̶mu̶ jiha. Tí nu̶mu̶i to buheina sehe õ sehe ni sinitu ñu̶ha Jesure: —¿Mari pascua macaa chu̶htire noho baroi cahnoyu dutirocaijari mu̶hu̶ sãre? —niha tina tirore. 13 Ti ã nichu̶ta Jesu sehe pu̶aro to buheinare õ sehe ni yahu warocaha: —Jerusalẽpu̶ wahaga. Tópu̶ mu̶sa su̶chu̶ co situ wu̶ariro mu̶sare piti bocarohca. To piti bocachu̶ tiro mehne wahaga. 14 Ã wahana tiro to su̶ho sãari wu̶hu̶pu̶ su̶na, tí wu̶hu̶ pu̶rore õ sehe niga: “ ‘¿Dí tahtiai yu̶hu̶ yu̶ buheina mehne pascua macaa chu̶are chu̶nahcari?’ ni sinitu dutirocahre buheriro”, niga tí wu̶hu̶ pu̶rore. 15 Mu̶sa ã nichu̶ tu̶horo, tópu̶ mu̶ano macari tahtiare pjiri tahtiare, noano ti cahnoyuri tahtiapu̶re mu̶sare ñonohca wu̶hu̶ pu̶ro. Tói mari chu̶hti cjihtire dahrega mu̶sa —niha Jesu tinare. 16 To ã nichu̶ tu̶hoa tina to buheina tí macapu̶ wahaha. Tópu̶ ti su̶chu̶ tinare to niriro seheta ã wahaha. Ã jia tina pascua macaa chu̶are dahreha. 17 Ã yoa nahitia bora tachu̶ Jesu doce to buheina mehne tí wu̶hu̶pu̶re su̶ha. 18 Tí wu̶hu̶pu̶ ti su̶ri baharo, tina mehne mesapu̶ chu̶ro Jesu tinare õ sehe ni yahuha: —Potocã niita nija mu̶sare. Cũ̶iro mu̶sa mehne macariro yu̶hu̶ mehne chu̶rirota yu̶hu̶re ñu̶ tuhtiinare ñonohca yu̶hu̶re —ni yahuha Jesu tinare. 19 To ã nichu̶ tu̶hoa tina sehe cahyaha. —¿Yu̶hu̶ta jijari mu̶hu̶re ñohtiro? —ni sinitu pihtiaha tina cãina jipihtina Jesure. 20 —Mu̶sa mehne macarirota jira tiro. Yu̶ chu̶ri wapai yu̶hu̶ mehne soha chu̶riro tjira yu̶hu̶re ñu̶ tuhtiinare ñohtiro. 21 Panopu̶ yu̶hu̶re ti yahu joariro seheta yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro yariaihca. Yu̶hu̶re ñu̶ tuhtiinare ñoriro pjacu̶oro yu̶hdu̶rohca. Tiro to masa bajuerachu̶ noaboa —niha Jesu tinare. 22 Ã ni yahu tuhsu̶, to buheinare su̶ho chu̶ro, Jesu pãore na, Cohamacu̶re “Noana”, niha. Ã ninota, tí curire nuha, witiha tinare. —Ahrire na chu̶ga. Ahri yu̶ pjacu̶ jira —niha tiro tinare. 23 Ã ni tuhsu̶ tiro sihnia posa tiri wahware na, Cohamacu̶re “Noana” ni tuhsu̶, waha tinare. To wachu̶ tina jipihtina tíre sihni pihtiaha. 24 —Ahri yu̶ di jira. Payu̶ masa ti ñaa yoari buhirire cohãcu̶ tacu̶ yariaihca. Ã yariacu̶ yu̶ dire cohãihca. Cohamacu̶ “Mu̶sare yu̶hdoihtja”, to ni cũriro mu̶ su̶chu̶ yu̶ ã yariaro mehne to niriro sohtori tirohca. 25 Potocã niita nija mu̶sare. Mipu̶re ahri co, se core ne sihni namosi yu̶hu̶. Pu̶ pu̶htoro Cohamacu̶ mu̶sare to su̶ho jichu̶pu̶ ahrire coã pari turi sihniihca tjoa —niha Jesu tinare. 26 To ã ni tuhsu̶chu̶ tina Cohamacu̶re ño payoa cũ̶no basaare basaha. Ti basa pahñori baharo, tũ̶cu̶ Olivo wama tidu̶pu̶ tina wahaa wahaha. 27 Tópu̶ su̶ho su̶ro Jesu tinare õ sehe ni yahuha: —Mipu̶re mu̶sa jipihtina yu̶hu̶re cohãnahca. Õ seheta nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi yu̶hu̶re yahuro: “Ovejare ñu̶ wihboriro yoaro sehe jirirore Cohamacu̶ cohãnohca. Ã to cohãchu̶ to yaina oveja yoaro sehe jiina duhti site wahcãa wahaahca”, nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi. 28 Ã yoa Cohamacu̶ yu̶hu̶re to masori baharo mu̶sa pano Galileapu̶ wahayuihca yu̶hu̶ —niha Jesu tinare. 29 To ã nichu̶ Pedro sehe õ sehe niha: —Yu̶hu̶ mehne macaina jipihtina ti cohã wahcãpachu̶ta yu̶hu̶ sehe mu̶hu̶re ne cohãsi —nimaha Pedro tirore. 30 Jesu õ sehe ni yu̶htiha: —Potocã niita nija mu̶hu̶re. Micha ñami pinihtare caraca pu̶a taha to duhto pano “Yu̶hu̶ Jesure masieraja”, niihca mu̶hu̶. Tia taha ã niihca mu̶hu̶ —niha Jesu Pedrore. 31 To ã nipachu̶ta Pedro õ sehe ni tuaro bisiro yu̶htiha: —Mu̶hu̶ mehne yu̶hu̶re ti wajã duapachu̶ta “Jesure masieraja”, ne nisi yu̶hu̶ —ni yu̶htimaha tiro Jesure. Pedro to ã nichu̶ tu̶hoa tiro mehne macaina cũ̶hu̶ ã dihta ni yu̶htiha. 32 Ã yoa tina Getsemaní wama tiropu̶ wahaha. Tópu̶ su̶ro, õ sehe niha Jesu: —Cohamacu̶re yu̶ sinino watoi õi dujiyusiniga mu̶sa —niha to buheinare. 33 Ã ni tuhsu̶ Pedrore, Santiagore, Joãore tina tiarore pji wahcãha. Tinare ã pji wahcãno, pjíro tu̶hotu du̶caha tiro. Ã yoa ñano yajeripohna tiha. 34 Ã cahyaro tó mehne macainare to pji wahcãinare õ sehe niha: —Yu̶hu̶ ñano yajeripohna tii nija. Ñano purĩnore tu̶hotui nija. Tí mehne yariahto cua yu̶hdu̶aro coa taca yu̶hu̶re. Õi tjuaga. Yu̶ cũ̶no potorita catiga mu̶sa cũ̶hu̶ —niha Jesu tinare. 35 Ã ni tuhsu̶ tiro tópu̶ mahanocã waha namo, yahpai caha su̶ro, Cohamacu̶re õ sehe niha: —Mai, mu̶hu̶ jipihtiare yoa masina. Ã jicu̶ yu̶ ñano yu̶hdu̶htire yoa duaeracu̶ yoai tjia. Yu̶ ã nipachu̶ta yu̶ cahmano sehe yoai tjia. Mu̶hu̶ sehe masina. Mu̶ cahmano seheta yoaga yu̶hu̶re —ni siniha tiro Cohamacu̶re. 37 Ã ni tuhsu̶, tiaro to buheina cahapu̶ wihiro, carĩinare boca wihiha tiro. Tinare ñu̶no Pedrore õ sehe niha: —Simo, ¿carĩi nijari mu̶hu̶? ¿Cũ̶ hora waro yu̶ cũ̶no potori cati masierari mu̶hu̶? 38 Noano yoaga mu̶sa. Mu̶sa mu̶ su̶ro quihõno yoa duamana mu̶sa. Wiho mejeta mu̶sa basi tíre bihoerara. Ã jina Cohamacu̶re siniga ñano mu̶sa yoaerahto sehe —niha Jesu Pedrore. 39 Ã ni yahu tuhsu̶ pari turi waha, Cohamacu̶re siniha. Tó pano to siniriro seheta siniha tjoa. 40 Ã sini tuhsu̶ro pari turi tina cahapu̶ wihiha tjoa. Ã wihiro carĩinare boca wihiha tjoa. Wu̶jo caha yu̶hdu̶aha tina. Ã jia tina Jesure dohse ni masieraha. 41 Ã yoa pari turi Cohamacu̶ mehne to durucuro su̶ri baharo tina cahapu̶ wihi, tinare õ sehe niha: —¿Carĩ, sosinina nijari mu̶sa? Tó puro carĩga mu̶sa. Michapucacã yu̶hu̶re Cohamacu̶ warocarirore ñano yoainare ti wahti pja mu̶ su̶ tuhsu̶ra. 42 Wahcãga. Basa wahana. Ñu̶ga. Yu̶hu̶re ñu̶ tuhtiinare ñohtiro õi tara —niha Jesu tinare. 43 To ã nino watoihta Juda, doce buheina mehne macariro cjiro wihiha. Tiro mehne masa payu̶ ñosaa pjĩni, yucu̶ siri cju̶aina cũ̶hu̶ wihiha. Sacerdotea pu̶htoa, sã judio masare buheina, ã jichu̶ bu̶cu̶na, ti warocarina jiha masa sehe. 44 Wahmanore Jesure ñu̶ tuhtiinare ñohtiro sehe tiro mehne tahtinare õ sehe ni yahu quihõ tuhsu̶ha: —Yu̶ wahsupu wihmiriro tirota jirohca mu̶sa ñahahtiro. Tirore yu̶ wihmiri baharo ñahaga tirore. Ã yoana tirore noano ñahaga to duhtierahto sehe —ni yahu quihõ tuhsu̶ha Juda sehe. 45 Ã yahu quihõ tuhsu̶ro wihirota Jesu cahapu̶ dóihta waha bahrañoha. —Yu̶ pu̶htoro —ninota wahsupu wihmiha tirore. 46 To ã yoachu̶ ñu̶a tina Jesure ñahaha. 47 Ti ã yoachu̶ ñu̶no cũ̶iro Jesu cahapu̶ ducuina mehne macariro to ñosari pjĩne tu̶ãwe naroca, sacerdotea bui pu̶htoro cahamacu̶nore to cahmonore du̶te pahrẽnocaha. 48 To ã yoachu̶ Jesu õ sehe niha: —¿Dohse jiro baro mu̶sa ñosaa pjini mehne, yucu̶ tiri mehne tajari? ¿Yaca bu̶cu̶rore mu̶sa ñahano seheta yu̶hu̶ cũ̶hu̶re ñahana tana nijari? 49 Dachoripe Cohamacu̶ wu̶hu̶pu̶ mu̶sare yu̶ buhe dujichu̶, mu̶sa yu̶hu̶re ne ñahaerare. Mu̶sa ã ñahachu̶ ahri jipihtia ã waharo nina Cohamacu̶ yare ti ni joariro seheta —niha Jesu masare. 50 To ã ni tuhsu̶chu̶, Jesu buheina tirore cohã wahcã, jipihtina mu̶roca site wahcãa wahaha. 51 Ã yoa cũ̶iro wahmu̶no suhti marieriro cũ̶no coma yosaro dihta comariro Jesu baharo ñu̶ nu̶nu̶ timaha. To ã ñu̶ nu̶nu̶ tichu̶ ñu̶a tirore ñahamaha. 52 Tirore ti ñahachu̶ ñu̶no to coma yosarore cohãnoca, suhti marieriro mu̶rocaa wahaha. 53 Ã yoa sacerdotea bui pu̶htoro cahapu̶ Jesure na wahcãha. Ti na su̶ri baharo sacerdotea pu̶htoa, bu̶cu̶na, sã coyea judio masare buheina cũ̶hu̶ jipihtina cahmachuha. 54 Tiro Pedro sehe Jesu baharo yoaropu̶ nu̶nu̶ tiha. Ã nu̶nu̶ tiro sacerdotea bui pu̶htoa ya wu̶hu̶ cahapu̶ su̶ha. Ã su̶ro tiro tí wu̶hu̶re cohtaina surara mehne pichaca du̶htu̶ cahai sohma dujiha. 55 Sacerdotea pu̶htoa, jipihtina paina pu̶htoa cũ̶hu̶ Jesure wajã dutia taa, Jesu to quihõno yoaerarire ti yahusãhtire wacũ macamaha. Wiho mejeta tíre bocaeraha. 56 Ã wacũ bocaerapahta payu̶ masa tirore ã yahusãmacanocaha. Ti ã yahusãa potocã jieraha. Pairo soro ni, pairo soro niha. 57 Ã yoa paina wahcãru̶cu̶ su̶, Jesure õ sehe ni yahusãha tjoa: 58 —Ahriro õ sehe nire: “Yu̶hu̶ ahri wu̶hu̶re Cohamacu̶ wu̶hu̶re masa ti dahreri wu̶hu̶re cohãihtja. Ã cohãcu̶ tia nu̶mu̶ wahaboroi tí wu̶hu̶re pari turi yoaihtja. Tí wu̶hu̶ masa ti dahreri wu̶hu̶ jisi”, to nichu̶ sã tu̶hohi —niha tirore yahusãina. 59 Ti ã ni yahusãpachu̶ta ti yahusãa cũ̶hu̶ potocã jieraha. Pairo soro ni, pairo soro niha tjoa. 60 Ti ã nichu̶ tu̶horo sacerdotea pu̶htoro ti watoi ducuriro wahcãru̶cu̶ su̶, Jesure õ sehe ni sinituha: —¿Ahrina mu̶hu̶re ti yahusãpachu̶ta tinare yu̶hti cahmaerajari mu̶hu̶? ¿Mu̶hu̶re ti yahusãrire dohse ni yu̶hti cahmajari mu̶hu̶? —niha tiro Jesure. 61 To ã nichu̶ tu̶hoparota Jesu ãta tu̶hotunocaha. To ã yu̶htierachu̶ ñu̶no sacerdotea bui pu̶htoro tirore sinituha tjoa: —Cristo, ¿Cohamacu̶ warocarirota jijari mu̶hu̶? ¿Noariro Cohamacu̶ macu̶no warota jijari mu̶hu̶? —niha tiro Jesure. 62 —Tiro tjija. Ã jina yu̶hu̶re masu̶nore Cohamacu̶ warocarirore yu̶ Pu̶cu̶ jipihtina bui Jiriro to poto bu̶hu̶sehei yu̶ dujichu̶ ñu̶nahca mu̶sa. Ã yoa mu̶ano macaa me watoi yu̶ tachu̶ cũ̶hu̶re ñu̶nahca mu̶sa —niha Jesu tirore. 63 To ã nichu̶ta sacerdotea bui pu̶htoro sehe to sãari suhtirore to basi tu̶hrẽnocaha painare “Sua yu̶hdu̶ara”, ni ñu̶ masi dutiro. —Cohamacu̶re ñano durucuro nina ahriro. To ñano durucuare tu̶ho tuhsu̶ja mari. Ã jia tópeinata yahusãjaro ahrirore. ¿Ã jina dohse yoanahcari mari mipu̶re ahrirore? —niha sacerdotea bui pu̶htoro paina pu̶htoare. —Cohamacu̶re to ñano durucuri buhiri wajãnocano cahmana tirore —ni yu̶htiha paina pu̶htoa. 65 Ã ni yu̶hti tuhsu̶, cãaina tina mehne macaina Jesure chahcho puti sihõ mu̶ja, to caparire du̶hte du̶cata, tirore cjã, dota mu̶jaha. Cjã tuhsu̶ õ sehe ni bu̶ju̶peha: —¿Noa jijari mu̶hu̶re dotaro? Ñu̶erapaihta yahuga sãre —ni bu̶ju̶peha tina. Ti ã cjã dotari baharo pu̶htoro yaina surara sehe tirore na wahcã, tina cũ̶hu̶ tirore ti wamomacari mehne ñano cjã namoha. 66 Ã yoa wu̶hu̶ cahai jiri wapai noari wapai Pedro to jichu̶ sacerdotea bui pu̶htoro cahamacono wihiha. 67 Ticoro Pedro to sohmachu̶ ñu̶no tiro dihtare ñu̶rucuha. —Nazare macariro mehne, Jesu mehne mu̶hu̶ cũ̶hu̶ jihre —niha ticoro Pedrore. 68 To ã nichu̶ tu̶horo tiro õ sehe niha: —¿Dohse nimacanocaco nijari mu̶hu̶? Mu̶ nirirore ne masieraja yu̶hu̶ —niha Pedro ticorore. To ã niri baharo Pedro sahrĩno sopaca macari mahapu̶ wahaha. Tói to ducuchu̶ caraca duha. 69 Tói to jichu̶ ñu̶no cahamacono sehe ticoro cahapu̶ ducuinare yahurocaha tjoa. —Ahriro cũ̶hu̶ Jesu buheina mehne macariro jira —niha ticoro. 70 To ã nichu̶ tu̶horo Pedro pari turi õ sehe niha tjoa: —Tirore masieraja yu̶hu̶ —niha tjoa. Baharo curero tói ducuina Pedrore õ sehe niha: —Potocã tjira. Mu̶hu̶ Galilea macariro jira. Ã jicu̶ tina mehne macarirota jira mu̶hu̶ —niha tina tirore. 71 Ti ã nichu̶ tu̶horo tiro õ sehe ni yu̶htiha: —Potocãta Cohamacu̶ mehne nii nija mu̶sare. Potocãta yu̶ nierachu̶ Cohamacu̶ yu̶hu̶re buhiri dahrejaro. Tirore mu̶sa nirirore ne masieraja yu̶hu̶ —ni yu̶htiha Pedro tinare. 72 To ã nichu̶ta caraca duha tjoa. To ã duchu̶ tu̶horo Jesu tirore to nirire wacũha: “Caraca pu̶a taha to duhto pano mu̶hu̶ yu̶hu̶re ‘Jesure masieraja’, niihca mu̶hu̶. Tia taha ã niihca mu̶hu̶”, Jesu to nirire wacũha Pedro sehe. To ã nirire wacũno, tuaro tiirucuha Pedro.

Marcos 15

1 Ã yoa bohrearopu̶ sacerdotea pu̶htoa, bu̶cu̶na, sã judio masare buheina, jipihtina paina pu̶htoa mehne cahmachu, durucuha Jesure ti yoahtire masia taa. Tirore ti wajãhtore durucu cahno tuhsu̶, Jesure du̶hte, na wahcã, Pilatore waha tirore. 2 Tirore ti na su̶ wachu̶ ñu̶no Pilato tirore õ sehe ni sinituha Jesure: —¿Potocãta judio masa ti pu̶htoro tjijari mu̶hu̶? —ni sinitu ñu̶ha tiro Jesure. —Ãja. Mu̶ nino seheta tirota jija —ni yu̶htiha Jesu. 3 Ã yoa sacerdotea pu̶htoa payu̶ ni yahusãha tirore. 4 Ti ã ni yahusãchu̶ tu̶horo Pilato tirore õ sehe ni sinituha tjoa: —Ahrina mu̶hu̶re payu̶ yahusãa nina. ¿Ti ã yahusãpachu̶ta dohse yoacu̶ ne yu̶htierajari mu̶hu̶ tinare? —niha tiro. 5 To ã nipachu̶ta Jesu ne pari turi yu̶hti namoeraha. Ã jiro Pilato cu̶aa wahaha. 6 Cu̶hmaripe pascuaripe masa yairo cjihtore cũ̶iro peresupu̶ jirirore, masa ti wio dutirirore Pilato ã wiobasa mu̶jaa tiha. 7 Tí pjare Barrabá wama tiriro peresupu̶ jiha. Tiro pu̶htoare cohã duaina, masare wajãina mehne macariro jiha. 8 Ã jia masa payu̶ Pilato cahapu̶ su̶a, tirore õ sehe ni siniha: —Cu̶hmaripe sãre mu̶ yoarucuriro seheta yoaga sãre. Cũ̶iro peresupu̶ jirirore sãre wiobasaga —niha tina. 9 Ti ã nichu̶ta Pilato tinare õ sehe ni sinitu ñu̶ha: —¿Ahriro Jesure mu̶sa judio masa pu̶htorore yu̶ wiobasachu̶ cahmajari mu̶sa? —ni sinitu ñu̶ha masare Jesure wio duaro. 10 Jesure masa ti cahĩchu̶ ñu̶a sacerdotea pu̶htoa cũ̶hu̶ tirore ñu̶ tuhtiha. Ã ñu̶ tuhtia tirore waha Pilatopu̶re. Ã jiro masa ti cahĩri buhiri sacerdotea pu̶htoa ti ñu̶ tuhtirire ti peresu yoa dutichu̶ masino Jesure wio duamaha Pilato. 11 To ã wio duapachu̶ta sacerdotea pu̶htoa masare Jesu mehne suachu̶ yoaha. Õ sehe ni dutiha tinare: “Jesu wijaachu̶ cahmaeraja. Barrabá sehere wioga”, ni dutiha masare. 12 Ã jiro Pilatore Barrabáre ti wio dutiri baharo Pilato sehe tinare õ sehe ni sinituha tjoa: —¿Ahriro judio masa ti pu̶htoro mu̶sa niriro sehere dohse yoaihcari yu̶hu̶ mu̶sa ã nichu̶? —ni sinituha tiro. 13 —Crusapu̶ cjã puha wajãga tirore —ni sañurucuha masa. 14 —¿Yaba barore ñaare yoari ahriro mu̶sa ã ni sañurucuchu̶? —ni sinitu namoha tinare. To ã nichu̶ tu̶hoa tina sañurucu namoha tjoa: —Crusapu̶ cjã puha wajãga tirore —ni sañurucuha tina. 15 Ti ã ni sañurucuchu̶ tu̶horo Pilato sehe masare wahchechu̶ yoa duaro Barrabáre peresupu̶ jirirore wio dutiha masa ti wio dutirirore. Tirore to wio dutiri baharo, Jesu sehere ñano tjanaye dutiha. Tirore ti tjanayeri baharo, tirore surarare wiaha, crusapu̶ cjã puha wajã dutiro. 16 Ã yoa surara Pilato ya wu̶hu̶ puhichapu̶ pretorio wama tiri wu̶hu̶ puhichapu̶ tirore na sãa su̶ha. Na sãa su̶ tuhsu̶, tina mehne macaina surarare pjiroca, cũ̶noi cahmachu dutiha. 17 Cahmachu tuhsu̶, tina pu̶htoro ya suhtiro yoaro sehe bajuri suhtirore Jesure sãa, pota sorore yoa, tí sorore to dapu bui duhu payoha. 18 Ã yoa tuhsu̶ õ sehe ni bu̶ju̶peha tina tirore: —Noano tagà. Judio masa pu̶htoro noano tagà —ni bu̶ju̶peha. 19 Ã niata yucu̶cu̶ mehne to dapure cjã mu̶ja, tirore chahcho puti sihõ mu̶jaha tina. Tuhsu̶, cua pisaro yoaina yoaro seheta tirore na tuhcua caha su̶, ño payoro sehe yoaa, bu̶ju̶peha tirore. 20 Ã yoa bu̶ju̶pe tuhsu̶ ti sãari suhtirore tjuwe naroca, to ya suhti sehere tirore sãa, tirore crusapu̶ cjã puha wajãa waha, naa wahaha tina. 21 Jesure ti ã naano watoi, tói wahariro Simo Cirene macariro campopu̶ su̶riro, tina cahapu̶ to wihichu̶ ñu̶a surara sehe tirore Jesu to wu̶ari crusare wu̶a wahcã dutiha. Alejandro, Rufo pu̶aro pu̶cu̶ro jiha Simo sehe. 22 Baharo, Gólgota wama tiropu̶ Jesure na su̶ha. Gólgota nino, “Dapu cohã”, nino nina. 23 Tópu̶ tirore ti na su̶ri baharo, se core, mirra wama tidu̶ co mehne ti morea core Jesure wamaha. Wiho mejeta tiro sehe tí core sihni duaeraha. 24 Baharo tina Jesure crusapu̶ cjã puha dapoha. Cjã puha dapo tuhsu̶, to sãa suhti cjirire ti basi cahma witia taa, “¿Noa yaro jirohcari õ?” ni masia taa, docapea poca mehne docape mu̶jaha tina. 25 Jesure crusapu̶ ti cjã puhachu̶ tia hora waro du̶hsasiniha cohari pja to su̶hto. 26 Ã yoa crusapu̶ õ sehe ni joari pjĩne duhu õha tina tirore ti yahusãrire yahu duaa. “Ahriro judio masa bui pu̶htoro jiriro jira”, ni joaha tina tí pjĩne. 27 Ã yoa pu̶aro yaca bu̶cu̶na Jesu cahai paye pjĩnipu̶ crusaripu̶ ti cjã puha daporina jiha tina. Cũ̶iro to poto bu̶hu̶sehei, pairo to cõ bu̶hu̶sehei cjã puha dapoha tina cũ̶hu̶re. 28 [Ti ã yoachu̶ panopu̶ Cohamacu̶ yare ti yahu joariro seheta ã waharo niha. Õ sehe ni joaa tiha: “ ‘Dutiare yu̶hdu̶ru̶caina mehne macariro jira’, ni tu̶hoture masa tirore”, ni joaa tiha panopu̶.] 29 Ã yoa crusari cahai yu̶hdu̶ wahcãina Jesure ñu̶, ti dapu pocare yureru̶ca, tirore ñano ni durucuha: —Noana. Noana. ¿Cohamacu̶ wu̶hu̶re cohã, tia dacho wahaboroi pari turi tí wu̶hu̶re dahrehtiro jijari mu̶hu̶? 30 Ã jiriro jicu̶, mu̶ basi dujiaga. Ã jicu̶ mu̶ basi yoadohoga. Ã jii yu̶hdu̶ witiihca mu̶hu̶ —ni bu̶ju̶peha tina. 31 Ti yoaro seheta sacerdotea pu̶htoa cũ̶hu̶ sã judio masare buheina cũ̶hu̶ tirore ã ni bu̶ju̶peha. Ã ni bu̶ju̶pea õ sehe niha ti basi: —Tiro painare yu̶hdoriro jiparota to basi yu̶hdo masierara: 32 “Cristo, Cohamacu̶ warocariro Israe masa pu̶htoro jija”, nimana tiro. Ã jina to basi to duji tachu̶ ñu̶na tirore wacũ tuanahca —ni bu̶ju̶peha tina. Ã yoa yaca bu̶cu̶na tiro cahai ti cjã puha õrina cjiri cũ̶hu̶ tó seheta tirore ñano ni bu̶ju̶peha tina cũ̶hu̶. 33 Ã yoa cohari pja jichu̶ tia hora waro jipihtiropu̶ nahitiano wahaha. 34 To nahitia duhuchu̶ waro Jesu tuaro sañurucuha: —Eloi, Eloi, ¿lama sabactani? —niha tiro. Ã nino õ sehe nino niha. “Yu̶ Cohamacu̶, yu̶ Cohamacu̶, ¿dohseacu̶ yu̶hu̶re cohãri mu̶hu̶?”, nino niha. 35 To ã nichu̶ tu̶hoa cãina tói ducuina õ sehe nimaha: —Tu̶hoga mu̶sa. Cohamacu̶ yare yahu mu̶htarirore Elia cjirore pjirocaro nina —nimaha tina. 36 Ã jiro cũ̶iro tina mehne macariro wihmi nari su̶htere vino su̶ẽa core to sohari su̶htere na mu̶roca, yucu̶cu̶ sohtoapu̶ du̶hte õ, Jesure wihmi dutiha. Ã wihmi dutiro, õ sehe nimaha: —Depu̶sinia. Elia cjiro wihi ahrirore to na bororo tachu̶ ñu̶sinijihna mari —nimaha tiro painare. 37 To ã niri baharo Jesu sehe tuaro sañurucu, yariaa wahaha. 38 To yariachu̶ta Cohamacu̶ wu̶hu̶ macari suhtiro tóre to jiri tahtia waropu̶ ti du̶catari suhtiro dacho macai bui sehe tu̶hnu̶ bora ta, pu̶a cahsaro tu̶hnu̶roca yoja su̶a wahaha. 39 To ã yariachu̶ ñu̶no surara pu̶htoro Jesu to wahãno potoi ducuriro õ sehe niha: —Potocã tjiri jimana. Ahriro Cohamacu̶ macu̶nota jiri jira —niha tiro. 40 Ã yoa yoaropu̶ ducua numia cũ̶hu̶ Jesure ñu̶rocarucua niha. Tí numia mehne María Magdalena jiha. Pacoro María wama tiricoro cũ̶hu̶ jiha. Ticoro sehe José, to bahu̶ro Santiago ti pocoro jiha. Pacoro Salomé jiha. 41 Tí numia Jesu yahuare quihõno tu̶hoa numia jia, Galilea yahpai to jisinichu̶ tirore piti ti, yoadohoa tiha. Tí numia mehne payu̶ paye numia cũ̶hu̶ Jerusalẽpu̶ Jesu to su̶ho tarina numia jiha. 42 Ã yoa tí dacho to yariari dacho Sabado pano judio masa sã sori nu̶mu̶ pano jiri dacho jiha. Ã yoa Pascua macaa cjihtire ti cahnori dacho jiha. Tí ñamiihta José Arimatea macariro cuiro marieno Pilato cahapu̶ su̶ha Jesu pjacu̶re sinino su̶ro. José judio masa sã pu̶htoa mehne macariro, pu̶htoa ti cua pisaro ñu̶riro waro jiha. Tiro pu̶htoro Cohamacu̶ masare to su̶ho jihtore cohtaro niha. 44 Ã yoa José Pilatore to ã sinichu̶ tu̶horo, tu̶ho cu̶aa wahaha Pilato sehe. “¿Jesu yaria tuhsu̶ari?” ni tu̶hoturo, cu̶aa wahaha. Ã jiro surara pu̶htorore pjiroca õ sehe niha tirore: —¿Potocãta Jesu yariaa wahari? —ni sinituha tirore. 45 To ã nichu̶ surara pu̶htoro õ sehe ni yu̶htiha: —Ãja. Yariaa wahahre —niha. To ã nichu̶ tu̶horo, Pilato Jesu pjacu̶re wa dutiha Josére. 46 To ã wa dutiri baharo José noari suhtirore nuchu̶basaha. Nuchu̶basa tuhsu̶, Jesu pjacu̶ cjirore na boro, suhtiro mehne wahma, masa copapu̶ tãcai ti sahari copapu̶ to pjacu̶re siõ sãa payoha. Siõ sãa payo tuhsu̶, tí copa cahai jiria tãcare pjiria tãcare tju turẽ wahcã, tí copare biha dapoha. 47 María Magdalena, ã jichu̶ María José pocoro Jesure ti na sãa duhu payorirore ñu̶ha.

Marcos 16

1 Ã yoa Sabado dacho yu̶hdu̶ri baharo, sũ̶ sãari baharo, María Magdalena, Salomé, ã jichu̶ María Santiago pocoro, tina tiaro numia wisõa me sitia core nuchu̶ha Jesu pjacu̶re wisõa taa. 2 Ã jia domingo bohrea mu̶ja tachu̶ Jesure ti duhu payori copapu̶ ñu̶a wahaha tina. 3 Tí copa cahapu̶ waharucua, õ sehe niha tina ti basi: —¿Tí copare bihari tãcare noa marine pjõobasarohcari na? —niha tí numia ti basi. 4 Baharo tí copa cahapu̶ su̶a, tí copare bihari tãcare, pjiria tãcare ti nawe cũriare ñu̶ha tina. 5 Ã ñu̶a tí copapu̶ sãa wahaha. Tópu̶ su̶a, cũ̶iro wahmu̶nore ti poto bu̶hu̶sehei dujirirore, yehseri suhtiro sãarirore ñu̶a, cu̶aa wahaha tina. 6 Ti ã cu̶achu̶ ñu̶no, tiro sehe õ sehe niha tí numiare: —Yu̶hu̶re ñu̶ cu̶aena tjiga. Jesu Nazare macariro, crusapu̶ ti cjã puha wajãriro cjirore mu̶sa macana nimana. Wiho mejeta tiro sehe masa wijaa tuhsu̶hre. Õre mariahna. Tirore ti duhu payoro cjirore ñu̶ga. 7 “Tiro mu̶sa pano Galileapu̶ wahayuhto jiyuhti. Tói to niriro seheta mu̶sa tirore ñu̶htina jiyuhti”, ni yahuna wahaga to buheinare, Pedro cũ̶hu̶re —ni yahu dutiha wahmu̶no tí numiare. 8 To ã nichu̶ tu̶hoa tina cui, tetere, masa copa cahai jirina mu̶rocaa wahaha. Ã cuia painare yahueraha. 9 [Ã yoa Jesu sehe domingo ñamicunucã to masa wijaari baharo, María Magdalenare to siete watĩa to cohãnohricorore tiro bajua mu̶htaha. 10 Jesu mehne macaina cjiri sehe to yariachu̶ ñu̶a, tuaro cahya, tiia niha. Ã ti tiiro watoi, María Magdalena sehe Jesure to ñu̶rire tinare yahuro su̶maha. 11 “Jesu catihre. Ñu̶hi yu̶hu̶”, ni yahumaha ticoro. To ã ni yahupachu̶ta, tina sehe ticorore ne tu̶ho duaeraha. 12 Baharo pu̶aro tina mehne macaina masa marienopu̶ ti tinichu̶ Jesu soro bajuriro tina cũ̶hu̶re bajuaha tjoa. 13 To ã bajuachu̶ ñu̶a tina tjua waha, paina Jesu yainare tíre yahuha. Ti ã ni yahupachu̶ta tina cũ̶hu̶re tu̶ho duaeraha. 14 Baharo to buheina oncere mesa cahapu̶ ti chu̶ dujiro wato, tinare bajuaha tjoa Jesu. Tirore ñu̶rinare ti yahuchu̶ ti tu̶ho duaerari buhiri, tirore ti noano wacũ tuaerari buhirire masino, tiro tuhtiha tinare. 15 Ã tuhti tuhsu̶, tinare õ sehe niha: —Ahri yahpa jipihtiropu̶re ahri yu̶ ya quiti noaa buheare jipihtina ahri dacho macainare noano yahu site pahñona wahaga. 16 Yu̶hu̶re wacũ tuainare ti bautisarinare pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdorohca Cohamacu̶. Tuhsu̶, yu̶hu̶re wacũ tuaeraina Cohamacu̶ to buhiri dahrehtina pichacapu̶ wahahtina jiahca. 17 Ã jia yu̶hu̶re wacũ tuaina yu̶ tuaa mehne õ sehe yoaahca: Yu̶ tuaa mehne, yu̶ wama mehne watĩare cohã wioahca. Tuhsu̶, wahmaa du̶serire durucuahca. 18 Ã yoa agãare ti ñahachu̶, jipihtia ñima dohse jia ñimare ti sihnichu̶, tinare ne purĩsi. Ã yoa dohatiina bui ti wamomacarine ti ña payochu̶ tina noaina wahaahca —ni yahuha Jesu to buheinare. 19 Ã ni yahu tuhsu̶ mari pu̶htoro Jesu mu̶anopu̶ mu̶jaa wahaha. Tópu̶ su̶ro Cohamacu̶ poto bu̶hu̶sehei dujiha tiro mehne pu̶htoro jiro. 20 Ã jia tina jipihtiropu̶ noaa buheare Cohamacu̶ masare to yu̶hdu̶chu̶ yoahti buheare buhea wahaha. Ti ã buhechu̶ mari pu̶htoro tinare yoadohoha. To tuaa mehne yoa ño masichu̶ yoaha tinare, masare to ya buheare tu̶ho dutiro. Tó puro tjira.]

Lucas 1

1 Pu̶htoro Teófilo, ahrire mu̶ buhehti cjihtire mu̶hu̶re joarocai nija. Jesu sã mehne jisinino to yoari cjirire payu̶ paina joa du̶ca tuhsu̶re. Wahmanopu̶re Jesure ñu̶ina cjiri, to yare buheina cjiri ti ni yahuriro seheta paina tíre joa du̶ca tuhsu̶re. Ã jicu̶ ahri jipihtiare noano masi pahño duacu̶ buhei. Ã jicu̶ yu̶hu̶ cũ̶hu̶ tíre noano joa duaja mu̶ buhehti cjihtire yoacu̶ tacu̶. 4 Jesu yare yahuina mu̶hu̶re buhe tuhsu̶re. Tíre noano mu̶ masi namohto sehe ahri tjure mu̶hu̶re joarocai nija. 5 Herode Judea yahpa macaina pu̶htoro to jichu̶ cũ̶iro sacerdote Zacaria wama tiriro jia tiha. Ã jiro Zacaria to ya curua macaina sehe sacerdotea curua Abías cjiro ya curua jiha. Zacaria namono cũ̶hu̶ sacerdote Aarõ cjiro panamañono ji turiaricoropu̶ jiha. Ticoro Elisabe wama tiricoro jiha. 6 Tina pu̶aro Cohamacu̶ dutiare noano yoa pahñoina ti jichu̶ ñu̶no, “Ahrina yu̶ cahmano seheta ã jia tirucura”, ni ñu̶ha Cohamacu̶ tinare. 7 Ticoro Elisabe ne pohna marienicoro jiha. Ã jia tina pu̶aro ne pohna marieina ji, bu̶cu̶na waro jiha. 8 Ã yoa sacerdotea ti dahraare dahraa taa, õ sehe yoaa tiha: Dahra mu̶htari curua cjiro pa curua mehne cahma cohtota mu̶jaa tiha. Ã jia Zacaria ya curua macaina dahrahti dachori jichu̶, tina dachoripe sacerdotea ti dahraa tirucuriro seheta Cohamacu̶ ya wu̶hu̶pu̶ dahraa taa niha. 9 Sacerdotea Cohamacu̶re ti ño payori mesapu̶ inciensore me sitia pohcare jũ̶htiro cjihtore besea taa, docapea mehne besea tiha. Ã yoa ti quihõri dacho jichu̶ Zacaria ya curua macaina me sitiare jũ̶htirore besea taa docapeha. Ã docapea Zacariare beseha. Ã jiro tiro pu̶htoro Cohamacu̶ ya wu̶hu̶pu̶ sãa wahaha me sitiare jũ̶no waharo. 10 Tí wu̶hu̶pu̶ tíre to jũ̶no watoi jipihtina masa sehe sopacapu̶ Cohamacu̶re sinia tiha. 11 Tí pjare Cohamacu̶ yairo anjo Cohamacu̶re ño payori mesa poto bu̶hu̶sehei bajuaru̶cu̶ su̶ha Zacariare. 12 To ã bajuachu̶ ñu̶no Zacaria tirore ñu̶ cu̶a yu̶hdu̶a wahaha. 13 To ã cu̶achu̶ ñu̶no anjo tirore õ sehe ni yahuha: —Zacaria, cuii tjiga. Cohamacu̶ mu̶ sinirire tu̶hore. Ã jina mipu̶re mu̶sa pohna tinahca. Mu̶sa macu̶ cjihto masa bajuarohca. To bajuachu̶ “João” ni wama pisuga tirocãre. 14 “Tiro yu̶ tuaa mehne payu̶ noaare yoarucuriro jira”, ni ñu̶nohca Cohamacu̶ mu̶ macu̶re. Tiro to masa bajuari baharo vinore, sihbiori cũ̶hu̶re sihnisi. Ã jiro tiro to masa bajuahto pano Espíritu Santo to niriro sehe yoariro jirohca tiro. Espíritu Santo tiropu̶re sãaru̶cu̶ su̶ tuhsu̶ ã baju yoarucurohca tiro mehne. Ã yoa payu̶ Israe masare Cohamacu̶ mari pu̶htorore cahmaeraina cjirire noano cahmachu̶ yoarohca mu̶ macu̶. Mari pu̶htoro to tahto pano Elia cjiro Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro to buheriro seheta Espíritu Santo to yoadohoro mehne Cohamacu̶ to tuaa mehne mu̶ macu̶ cũ̶hu̶ buherohca. Ã buhero ti pu̶cu̶su̶ma ti pohna mehne ñano jimarinare ti noano cahma cahĩ jichu̶ yoarohca. Ã yoa Cohamacu̶re yu̶hdu̶ru̶caina cjiri cũ̶hu̶re noano ño payoa mehne yu̶htichu̶ yoarohca. Ã buhero mari pu̶htoro Cohamacu̶ yaina cjihtire yoarohca tiro. Ã jicu̶ to masa bajuari baharo mu̶hu̶ wahcheihca. Payu̶ paina cũ̶hu̶ wahcheahca —niha anjo Zacariare. 18 To ã nichu̶ tu̶horo Zacaria sehe õ sehe ni sinituha anjore: —Sã bu̶cu̶na jija. ¿Ã jicu̶ mu̶ niri potocã jichu̶ dohse masicu̶hcari yu̶hu̶? —niha tiro. 19 To ã nichu̶ anjo sehe tirore õ sehe ni yahuha: —Yu̶hu̶ Gabrie wama tiriro jija. Cohamacu̶ cahamacu̶no to cahai ducuriro jija yu̶hu̶. Cohamacu̶ ahri noaa quitire yahu dutiro, mu̶ cahai yu̶hu̶re warocare. 20 Yu̶ yahuriro seheta potocãta waharohca. Yu̶ ã nipachu̶ta yu̶hu̶re mu̶hu̶ potocã tu̶hoerare. Ã jicu̶ mipu̶re mu̶hu̶ durucu masierariro wahaihca. Mu̶ macu̶ to bajuari baharo durucuihca tjoa —niha anjo Zacariare. 21 Sopacapu̶ jiina masa Zacariare cohtaa niha. “¿Dohse jiro baro tiro Cohamacu̶ wu̶hu̶pu̶ jiro, so wijaa taerajari?” ni, cohtaa niha masa tirore. 22 Tuhsu̶, tiro wu̶hu̶pu̶ jiriro wijaa wihi, tina mehne durucu masieraha. “Tiro Cohamacu̶ wu̶hu̶i bajuare ñu̶no niboca”, ni tu̶hotu masiha tina. Ã jiro tiro durucu masierariro jiro to wamomacari mehne yoa cayoha masa ti masihto sehe. 23 Cohamacu̶ wu̶hu̶i to dahraa pihtichu̶, tiro to namono mehne tjuaa wahaha ti wu̶hu̶pu̶. 24 Ti ã tju su̶ri baharo to namono Elisabe niji pocoro jiha. Ã jiro ticoro cinco sũ̶ri waro masa cahai wahaeraha. 25 Õ sehe ni tu̶hotuha ticoro: “Mipu̶re yu̶hu̶re Cohamacu̶ yoadohore ju̶na. Pohna marienicoro jico bu̶obiaro yu̶hdu̶hi yu̶hu̶. Cohamacu̶ to yoadohoro mehne mipu̶re nijinocãre bocaja yu̶hu̶”, ni tu̶hotuha ticoro. 26 Elisabe cinco sũ̶ri niji pocoro to ji wahcãchu̶ waro Cohamacu̶ sehe anjore Gabrie wama tirirore nuhmino, ne mu̶a mehne jieraricoro cahapu̶ warocaha. Ticoro María wama tiricoro Nazarei Galilea yahpai jiri macai jia tiha. José wama tiriro jiha to manu̶no cjihto. Tiro panopu̶ macariro Davi cjiro panamino ji turiariropu̶ jiha. 28 Ã to warocachu̶ María cahapu̶ su̶ro, anjo õ sehe ni yahuha: —María, ¿jimajari mu̶hu̶? Cohamacu̶ mu̶hu̶re yoadohoro nina. Mu̶hu̶re noano yoaro nina —niha anjo ticorore. 29 To ã nichu̶ tu̶horo, ticoro tuaro wacũ tu̶hotuha. Anjo to yahurire tu̶hoturo “¿Dohse nino baro yu̶hu̶re ã nicari?” ni wacũha ticoro. 30 To ã ni tu̶hotuchu̶ masino anjo õ sehe ni yahu namoha ticorore: —María, Cohamacu̶ mu̶hu̶re tuaro cahĩna. Ã jico mu̶hu̶re yu̶ yahuhtire tu̶ho cu̶aeco tjiga. 31 Noano tu̶hoga. Cũ̶iro nijinocãre pohna ticohca mu̶hu̶. Tirocã to masa bajuari baharo, “Jesu” ni wama pisucohca mu̶hu̶ tirocãre. 32 Tiro tua yu̶hdu̶ariro jirohca. Ã jia tirore “Cohamacu̶ Jipihtina Bui Jiriro macu̶nota jira”, ni masiahca masa. Mu̶ macu̶ ñu̶chu̶no mu̶nanopu̶ Davi cjiro Israe masa ti pu̶htoro to jia tiriro cjiro seheta mu̶ macu̶ cjihto cũ̶hu̶re cũnohca Cohamacu̶. Ã jiro jipihtia dachoripe tiro Israe masare dutirohca. Pu̶htoro to jihto ne pihtisi —niha anjo. 34 To ã nichu̶ tu̶horo María sehe õ sehe ni sinituha: —¿Dohse yu̶hu̶ manu̶ mariapacohta pohna tibocari yu̶hu̶? —niha ticoro. 35 To ã nichu̶ tu̶horo anjo õ sehe ni yu̶htiha: —Espíritu Santo to tuaa mehne mu̶hu̶re nijinocãre bocachu̶ yoarohca. Ã jiro Cohamacu̶ Jipihtina Bui Jiriro to tuaa mu̶hu̶re to masu̶ru̶ca caharo seheta bajuaeraparota tarohca mu̶hu̶re. Ã jia “Cohamacu̶ macu̶no, ñaa buhiri tia marieriro jira”, niahca masa mu̶ macu̶re. 36 Cohamacu̶ jipihtiare yoa masina. Ã jiro mu̶ coyeacoro Elisabe cũ̶hu̶ bu̶coro waro jiparota mipu̶re niji pocoro jira ticoro. Ticoro pohna tirohca mu̶nocãre. Masa ticorore “Nijinocã boca masienicoro jira”, ti niricoro cjiro mipu̶re nijinocãre to bocari baharo seis sũ̶ri waro wahara —niha anjo Maríare. 38 To ã nichu̶ María õ sehe ni yu̶htiha: —Yu̶hu̶re tu̶hoga. Mari pu̶htoro to cahamacono jija yu̶hu̶. Mu̶ niriro seheta yu̶hu̶re ã wahajaro —niha ticoro. To ã niri baharo anjo wahaa wahaha. 39 To ã niri baharo María tũ̶yucu̶ri jiri yahpapu̶ Judea yahpai jiri macapu̶ ño duaro wahaa wahaha. 40 Tópu̶ su̶ro, Zacaria ya wu̶hu̶pu̶ sãano, “¿Jimajari?”, niha ticoro Elisabere. 41 To ã nichu̶ Elisabe to tu̶hochu̶ta, to macu̶no sehe niji suhtiropu̶ jirirocã ñuhmiha. Elisabe Espíritu Santo to dutiriro seheta yoa pahñoricoro jiro, to tuaare cju̶aricoro jiha. 42 Ã jiro tuaro wahchea mehne ticoro bisiro durucuha: —Jipihtia numia yu̶hdoro mu̶hu̶re noano yoahre Cohamacu̶. Mu̶ macu̶ cũ̶hu̶re noano yoahre Cohamacu̶. 43 Cue, yu̶ pu̶htoro pocoro yu̶ cahai mu̶ tachu̶ noano yoara yu̶hu̶re Cohamacu̶. 44 Mu̶ yu̶hu̶re “¿Jimajari?” mu̶ nichu̶ yu̶ macu̶ sehe niji suhtiropu̶ jirirocã wahchea mehne ñuhmihti yu̶hu̶re. 45 Cohamacu̶ to niriro seheta yoarohca. Ã jico to yahurire tu̶horicoro jico wahchericoro jira mu̶hu̶ —niha Elisabe Maríare. 46 To ã nichu̶ María õ sehe ni yu̶htiha: “ ‘Cohamacu̶ noariro, tuariro jira’, nija. Yu̶hu̶ noano yajeripohna tija. 47 Cohamacu̶ yu̶hu̶re pichacapu̶ wahaboricorore yoadohoriro jira. Ã jiro mipu̶re yu̶hu̶re noano wahchea mehne jichu̶ yoara. 48 Tiro yu̶hu̶re to cahamaconore wacũri jira. Cohamacu̶ tua yu̶hdu̶ariro noaa dihtare yu̶hu̶re yoadohohre. Ã jia mipu̶re ‘Ticorore Cohamacu̶ noano yoahre’, jipihtina masa ã ni, durucuahca yu̶hu̶re. Cohamacu̶ ñaa marieriro jira. 50 Jipihtia dachoripe jipihtina tirore ño payoinare tiro pja ñu̶riro jira. 51 Cohamacu̶ to tuaa mehne yoaha. ‘Painare yu̶hdu̶ru̶caja’, niinare yu̶hdu̶ru̶caha tiro. 52 Pu̶htoare cohãha tiro. Ã jiro cahamaca sehere tiro pu̶htoa yoaro seheta cũha tinare. 53 Ju̶ca baaina cjirire tiro noaa chu̶are waha. Tuhsu̶, payu̶ cju̶aina cjirire paye baro cju̶aeraina yoaha tiro. 54 Mari ñu̶chu̶su̶ma cjirire to yahu cũriro seheta yoa pahñoha Cohamacu̶. To cahamaca Israe masare tiro yoadohoha. Abrahã cjirore mari ñu̶chu̶su̶ma cjirire jipihtina to coyea to baharo jiina cũ̶hu̶re Cohamacu̶ jipihtia dachoripe ã pja ñu̶rucuriro jia tiha. Tinare to yahu cũrire boeraha Cohamacu̶”, niha María. 56 Tia sũ̶ waro Elisabe mehne jiha ticoro. Tó puro to jiri baharo to ya macapu̶ tjuaa wahaha María. 57 Elisabe to niji wahcõri baharo to macu̶no masa bajuaha. 58 Ã jia Cohamacu̶ ticorore to ã noano yoachu̶ to ya maca macaina to coyea cũ̶hu̶ ticoro mehne wahcheha. 59 Ocho dachori to masa bajuari baharo, to pu̶cu̶su̶ma tirocãre mahanocã to pjacu̶ cahsarocãre yihso dutia taa niha. Ã jia tina mehne macaina ti cahapu̶ su̶ha ti yihsochu̶ ñu̶a taa. Tina mehne macaina Zacaria to pu̶cu̶ro wamare tirocãre wamoa duamaha. 60 Ti ã wamoa duapachu̶ta to pocoro õ sehe niha: —To pu̶cu̶ro wamare wamoeraja. João wamoanahca tirocãre —niha ticoro. 61 —Mu̶ coyea ne cũ̶iro João wama tiriro mariahna —niha tina ticorore. 62 Ã jia ti wamomacari mehne yoa ño, Zacariare õ sehe ni sinitu ñu̶ha tina: —¿Mu̶hu̶ waro dohse wamoa duajari mu̶ macu̶re? —ni sinitu ñu̶ha tirore. 63 Ti ã nichu̶ tiro sehe joahti pjĩne siniroca, ñaha, joaha: “Yu̶ macu̶ João wama tirohca”, ni joaha Zacaria. To ã ni joachu̶ tina sehe cu̶aa wahaha. 64 To ã ni joari baharo tirore durucuchu̶ yoaha Cohamacu̶. Ã jiro tiro durucua wahaha ju̶na: —Cohamacu̶ tuariro, noariro jira —niha tiro. 65 To ã ni durucuchu̶ tu̶hoa tó macaina cu̶aa wahaha. Ã jia ahri jipihtiare Judea yahpa macainare tũ̶yucu̶ watoi jiinare masa yahu siteha. Ã jia masa tó macaina noano masi pihtia wahaha. 66 Jipihtina tíre tu̶hoa wacũha. “Cohamacu̶ tuaare ahrirocã cju̶ara. Ã jiro wiho jiriro jierara ahrirocã”, ni tu̶hotuha masa. 67 Ã yoa to pu̶cu̶ro Zacaria sehe Espíritu Santo to dutiriro seheta yoa pahñoriro jiro to tuaare cju̶ariro jiro Cohamacu̶ yare õ sehe ni yahuha: 68 “Mari Israe masa Cohamacu̶re, mari pu̶htorore wahche payojihna mari. To yaina jija mari. Ã jiro tiro mari cahapu̶ wihiro, marine yoadoho, noano yu̶hdu̶chu̶ yoaro taro nina. 69 Cohamacu̶ marine, pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdu̶chu̶ yoahtirore, tua yu̶hdu̶arirore warocara. Ahriro marine yu̶hdu̶chu̶ yoahtiro cjihto sehe Cohamacu̶re dahra cohtariro Davi cjiro panamino ji turiariro jira. 70 Panopu̶re to yaina waro, to yare yahu mu̶htaina cjirire ahri õ sehe wahahto cjihtore yahu cũ mu̶hta tuhsu̶a tiha. 71 ‘Mu̶sare ñu̶ tuhtiinare, jipihtina mu̶sare ñano yoainare du̶cataihtja’, ni cũha Cohamacu̶ marine. 72 Mari ñu̶chu̶su̶ma cjiripu̶re ‘Mu̶sare pja ñu̶i, yoadohoihtja. Mu̶sare yu̶ yahu cũrire wacũihtja’, niha Cohamacu̶. Tí pjapu̶re to ni cũriro seheta mipu̶re marine sohtori tiro taro nina. 73 Panopu̶re õ sehe ni cũa tiha Cohamacu̶ Abrahãre: ‘Potocã niita nija mu̶hu̶re. Mu̶ coyea baharopu̶ ji nu̶nu̶htinare paina tinare ti ñu̶ tuhtichu̶, yu̶hu̶ sehe tinare du̶cataihtja. Ã jia mu̶ coyea sehe ne cuiro marieno yu̶ dutiare yoa, yu̶hu̶re ño payoahca. Tina ti catiro puro yu̶ ñu̶rocaroi buhiri marieno, quihõno jia tiina jirucuahca’, ni yahu cũa tiha Cohamacu̶ mari coyeiro Abrahã cjirore”, niha Zacaria. Ã ni tuhsu̶ tiro to macu̶no cũ̶hu̶re õ sehe niha tjoa: 76 “Macu̶, mu̶hu̶re õ sehe niahca masa: ‘Cohamacu̶ Jipihtina Bui Jiriro yare yahu mu̶htarirota jira’, ni masiahca mu̶hu̶re. Mu̶hu̶ mari pu̶htoro Cristo to tahto panore masare yahuyui wahaihca. Ã yahuyui wahacu̶, õ sehe ni yahuyuihca tinare: ‘Mari pu̶htoro tarohca. Tiro mu̶sa ñaa yoari buhiri tiare cohã, pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdorohca mu̶sare’, ni yahuihca mu̶hu̶. Ã ni yahucu̶, mari pu̶htoro to tahtore cahnoyu dutii niihca mu̶hu̶ tinare. 78 Cohamacu̶ sehe marine tuaro pja ñu̶riro ji, marine noano yoariro jitjiãno, tiro marine pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdu̶chu̶ yoa duara. Ã jiro tiro Cristore buhriaro yoaro sehe jirirore mari cahapu̶ warocara. 79 Tiro mari cahai wihiro marine pichacapu̶ wahaborinare nahitiano waropu̶ jimarinare buhriaro marine to noano ñu̶ bocachu̶ yoaro seheta Cohamacu̶ ya potocã ni yahuare masichu̶ yoarohca tiro. Ã yoa mari tiro mehne cũ̶no mehne mari noano ji masihto cjihto cũ̶hu̶re yahurohca marine”, niha Zacaria. 80 Ã yoa Zacaria macu̶no noano pjacu̶ tiriro bu̶cu̶aha. Ã bu̶cu̶aro, Cohamacu̶re tuaro ño payoriro jiha. Tuhsu̶, yoari pja masa marienopu̶ jia tiha. Israe masare buhe du̶caro tópu̶ta to jiriro cjiroi jia tiha.

Lucas 2

1 Tí pjare jipihtia yahpari macaina bui pu̶htoro Augusto jia tiha. Ã jiro jipihtinare quihõ dutiha. 2 Ahrina masare ti coã quihõ du̶cachu̶ Siria yahpa macaina pu̶htoro Cirenio wama tiriro jiha. 3 Ã jia jipihtina ti ñu̶chu̶su̶ma panopu̶ macaina ya macaripu̶ ti wamare joa õa wahaha. 4 José cũ̶hu̶ Nazarepu̶ Galilea yahpai jiri macapu̶ jiina waha, Judea yahpapu̶ Belẽ wama tiri macapu̶ su̶ha. Pu̶htoro Davi cjiro panopu̶ macariro to masa bajuariro jiha Belẽ. José Davi cjiro panamino ji turiariro jiro pu̶htoa masare to quihõ dutichu̶ tu̶horo Belẽpu̶ to wamare joa õ dutiro wahaha. 5 Ã jiro tiro María to namono cjihto mehne tópu̶ to wamare joa õ dutiro su̶ha. Ticoro sehe wihãrirocãre cju̶aro caharicoro jiha. 6 Ã jiro Belẽpu̶ su̶ro ticoro niji wahcõha. 7 Tópu̶re masa ti carĩri wu̶hu̶ ne mu̶ su̶eraha tinare. Ã jiro ticoro pohna ti tuhsu̶, tirocãre suhtiro mehne coma, wachu̶a ti chu̶ri wahwai, tja bui tirocãre duhu payoha. Tirocã wahma to pohna ti mu̶htarirocã jiha. 8 Tí ñamine campopu̶ ovejare ñu̶ wihboina ti yaina ovejare ñu̶ wihboa niha. 9 Tópu̶ ti jichu̶ Cohamacu̶ warocariro anjo tinare bajuaha. To ã bajuachu̶ Cohamacu̶ to si sitea tinare buhriaha. To ã si sitechu̶ ñu̶a, ovejare ñu̶ wihboina cuia wahaha. 10 Ti ã wahachu̶ anjo tinare õ sehe ni yahuha: —Noaa quitire mu̶sare yahui taja. Jipihtinare masare wahchechu̶ yoarohca ahri quiti. Ã jina yu̶hu̶re cuiena tjiga mu̶sa. 11 Micha ñamine pu̶htoro cjiro Davi ya macapu̶ mu̶sare pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdohtiro, Cristo Cohamacu̶ warocariro mari pu̶htoro masa bajua tuhsu̶hre. 12 Suhtiro mehne comariro wachu̶a chu̶ri wahwa bui ti duhu payoriro mu̶sa ñu̶htiro tiro tjirohca —ni yahuha anjo tinare. 13 To ã nichu̶ta payu̶ mu̶ano macaina ji mu̶htariro anjo mehne Cohamacu̶re wahche payoha. Õ sehe ni wahche payoha tina: 14 “Cohamacu̶re mu̶ano macarirore ño payojihna. Ã jia Cohamacu̶ to cahĩina cuiro marieno cahmacheno marieno noano jijaro”, ni wahche payoha anjoa peri. 15 Ã ni wahche payo tuhsu̶ mu̶anopu̶ ti mu̶jari baharo ovejare ñu̶ wihboina sehe ti basi cahma durucuha: —Ahrire Cohamacu̶ marine to yahurire Belẽpu̶ basa ñu̶jihna —niha tina ti basi. 16 Ã nia ño duaro wahaa wahaha tina. Maríare, Josére boca su̶, wihãrirocãre wachu̶a chu̶ri wahwai ti duhu payorirocãre ñu̶ha tina. 17 Ovejare ñu̶ wihboina tirocãre ñu̶ tuhsu̶ anjo wihãrirocãre to yahurire yahu turiaha painare. 18 Ti ã ni yahu turiachu̶ jipihtina tinare tu̶ho cu̶aa wahaha. 19 Ahri jipihtiare María wacũ tu̶hoturucuha. 20 Ã yoa ovejare ñu̶ wihboina sehe anjo to yahuriro seheta jichu̶ ñu̶a, “Cohamacu̶ tuariro jira”, ni wahcheha. Ã ni wahche, majare tjuaa wahaha. 21 Cũ̶ somana baharo wihãrirocã to pjacu̶re mahanocã cahsarocãre yihso na tuhsu̶ tirocãre tina Jesu wamoaha. Jesure wahma to bocahto pano anjo sehe “ ‘Jesu’ ni wama pisuga tirocãre”, ni yahu tuhsu̶ha. Ã jia tirocãre “Jesu” ni wama pisuha. 22 Cohamacu̶ dutia Moise to yahuriro seheta yoaa taa José, María mehne Jerusalẽpu̶ wahaha. Tópu̶ wahaha María to pohna tiri baharo to noaricoro to wahari baharo to ã waharire ñono taro. Ã wahaa, tina Jesucãre naa wahaha. Tirocãre Cohamacu̶re “Ahrirocã mu̶ yairo cjihto jira”, ni ñoa wahaha. 23 Õ sehe yoaha Cohamacu̶ yare ti joari pũi to yoa dutiriro seheta. “Jipihtina mu̶sa pohna wahma bajua mu̶htainacãre Cohamacu̶re ñoga. ‘Ahrirocã mu̶ yairo cjihto jira’, ni ñoga”, ni dutia tiha Cohamacu̶. 24 Ã ño tuhsu̶ Cohamacu̶ to yoa dutiriro seheta tina minichahcare waa wahaha Cohamacu̶re ño payoa. Õ sehe dutia tiha Cohamacu̶: “Bujaa pu̶aro waga yu̶hu̶re. O tina mariachu̶ urítua wihãinacã pu̶aro waga yu̶hu̶re ño payona”, ni dutia tiha Cohamacu̶. To yoa dutiriro seheta yoaha tina ticoro pjacu̶ noari pjacu̶ to waharire ñoa taa. 25 Jerusalẽi Simeo wama tiriro jiha. Tiro quihõno yoariro, Cohamacu̶re ño payoriro jiro, Cohamacu̶ Israe masare to yoadohohtire cohtariro jiha. Tiro Espíritu Santo to nino sehe yoariro jiha. 26 Ã jiro tiro to yariahto pano Cohamacu̶ to warocahtirore Cristore to ñu̶hti cjihtire tó pano yahu tuhsu̶ha Espíritu Santo tirore Simeore. 27 Ã jiro Espíritu Santo tirore to dutichu̶ Cohamacu̶ wu̶hu̶pu̶ sãa wahaha. To sãa su̶ri baharo Jesu pu̶cu̶su̶ma ti macu̶nocãre na sãaha. Cohamacu̶ to dutiriro seheta yoaa niha. 28 Simeo sehe tirocãre wu̶a na, Cohamacu̶re ño payo, “Noana” ni, tiro mehne durucuha. Õ sehe niha tiro Cohamacu̶re: 29 “Mipu̶ pinihtare pu̶htoro, mu̶ niriro seheta jipihtina masare pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdu̶chu̶ yoahtiro cjihtore warocahre mu̶hu̶. Tiro judio masa jierainare buhero mu̶hu̶re noano masichu̶ yoarohca tinare. Masare yu̶hdohtiro Israe masu̶nore mu̶hu̶ cũha. Sã coyeirore Israe masu̶nore mu̶ cũchu̶ jipihtina masia, ‘Israe masare noano yoara Cohamacu̶’, niahca masa. Ahrirocã sãre yu̶hdu̶chu̶ yoahtiro jira. Ã jicu̶ ahrirocãre ñu̶ tuhsu̶cu̶, mipu̶re noano wahcheriro yariaihca”, niha Simeo. 33 Simeo tirocãre to ã nichu̶ Jesu pu̶cu̶su̶ma sehe tu̶ho cu̶aa wahaha. 34 Ã jiro Simeo tinare “Noano jiga mu̶sa” nino, tiro María Jesu pocorore õ sehe ni yahuha: —Cohamacu̶ ahrirocãre beseha. To ã beseriro to jipachu̶ta judio masa payu̶ tirore yu̶hdu̶ru̶caahca. Ã yoaa tina pichacapu̶ wahaahca. Judio masare payu̶ yu̶hdohtirore Cohamacu̶ beseha tirocãre. Tiro Cohamacu̶ yare yahuriro to jipachu̶ta masa payu̶ tirore ñano ni yahu wajaahca. 35 Ti ã yoachu̶ paina ti ñano wacũare masiahca. Ã jico mu̶hu̶ tuaro cahyacohca —niha Simeo Maríare. 36 Tói Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaricoro Ana wama tiricoro jiha. Ticoro Fanuel macono jiro, Aser cjiro ya curua macaricoro jiha. Bu̶coro waro jiha. Ticoro nuhmino jiro manu̶ tiha. Ã yoa siete cu̶hmari to manu̶no mehne jiha. Tó puro to jiri baharo to manu̶no yariaha. 37 Ã jiro ochenta y cuatro cu̶hmari waro wapewahyoro jia tiha ticoro. Ã jiro ticoro dachopu̶ cũ̶hu̶re ñamipu̶ cũ̶hu̶re Cohamacu̶ yare yoaro taro chu̶aeraro, Cohamacu̶ mehne durucu, Cohamacu̶ wu̶hu̶re ne wijaaera tiha. 38 Simeo to durucuro watoi ticoro tina cahai wihiro, wahchero Cohamacu̶re “Noana”, niha. Ã jiro Jerusalẽ macainare pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdohtirore cohtainare ticoro Jesucãre yahuha tina jipihtinare. 39 Cohamacu̶ to dutiriro seheta yoa tuhsu̶a, tina ti ya macapu̶ Nazarepu̶ tjuaa wahaha. Galilea yahpai jiha tí maca Nazare. 40 Jesu sehe noano bu̶cu̶a, tuariro wahaha. Ã jiro tiro noano tu̶ho masiriro bu̶cu̶aha. Cohamacu̶ tirore noano yoaha. 41 Cu̶hmaripe Jesu pu̶cu̶su̶ma Jerusalẽpu̶ pascua nu̶mu̶rine bose nu̶mu̶rine yu̶hdoa wahaa tiha. 42 Ã jia Jesu doce cu̶hmari to cju̶achu̶ waro ti yoarucuriro seheta tina jipihtina Jerusalẽpu̶ bose nu̶mu̶rine yu̶hdoa wahaha tjoa. 43 Tí macapu̶ su̶, tí bose nu̶mu̶rine yu̶hdo tuhsu̶ tina ti ya macapu̶ majare tjuaa wahaha tjoa. Wiho mejeta Jesu sehe ti ã majare tjuaapachu̶ta, Jerusalẽpu̶ tjuanocaha. To pu̶cu̶su̶ma sehe tíre to tjuarire masieraha. 44 “Paina mari mehne macaina mehne taca mari macu̶”, ni tu̶hotumaha tina. Ã jia tina cũ̶ dacho waro noano Jesu marieno waharucumaha. Tí dacho pihtichu̶ waro tina Jesure ti coyea watoi ã jichu̶ ti ñu̶ masiina watoi cũ̶hu̶re macamaha. 45 Wiho mejeta ne bocaeraha. Ã jia tina pari turi Jerusalẽpu̶ majare tjuaa wahaha tjoa, tirore macaa wahaa. 46 Tia dacho baharo Cohamacu̶ wu̶hu̶ wijaroi tirore boca su̶ha. Tói Jesu judio masare buheina watopu̶ duji, tinare tu̶ho, tinare sinituro niha. 47 Tina jipihtina Jesure to quihõno yu̶htichu̶ tu̶hoa noano masirirocã to jichu̶ ñu̶a, tina cu̶aa wahaha. 48 Jesu pu̶cu̶su̶ma cũ̶hu̶ tirore ñu̶a, tina cũ̶hu̶ cu̶aa wahaha. Ã jiro to pocoro tirore õ sehe niha: —Macu̶, ¿dohseacu̶ ã yoari mu̶hu̶ sãre? Sã mu̶ pu̶cu̶su̶ma pjíro tu̶hotu, cahya, macana nihi mu̶hu̶re —niha ticoro to macu̶nore. 49 To ã nichu̶ tu̶horo tiro to pu̶cu̶su̶mare õ sehe ni yu̶htiha: —¿Dohseana yu̶hu̶re macari mu̶sa? Yu̶ Pu̶cu̶ waro ya wu̶hu̶i ji to dutiriro seheta yoai nija. ¿Tíre masierajari mu̶sa? —niha tiro tinare to pu̶cu̶su̶mare. 50 To ã ni yahupachu̶ta tina to yahuare tu̶ho ñahaeraha. 51 Ã yoari baharo, Jesu to pu̶cu̶su̶ma mehne Nazarepu̶ tjuaa wahaha. Tju su̶, to pu̶cu̶su̶mare ne yu̶hdu̶ru̶caerariro jia tiha tiro. Ahri jipihtia to yoarire ñu̶no María noano tu̶hotu, wacũrucua tiha. 52 Ã yoa Jesu bu̶cu̶a, noano tu̶ho masiriro wahaha. Tó sehe jiriro to ji bu̶cu̶achu̶ ñu̶no, Cohamacu̶ sehe tirore noano ñu̶ ji coa, tuaro cahĩa tiha. Masa cũ̶hu̶ tirore tó seheta noano ñu̶ ji coa, tuaro cahĩa tiha.

Lucas 3

1 Tí pjare ti bui pu̶htoro jiriro Tiberio wama tiriro to pu̶htoro jiri baharo quince cu̶hmari wahaha. Tuhsu̶, Poncio Pilato wama tiriro sehe Judea yahpa macaina pu̶htoro jiha. Ã yoa Herode wama tiriro sehe Galilea yahpa macaina pu̶htoro jiha. To bahu̶ro Felipe sehe Iturea yahpa macaina, Traconite yahpa macaina cũ̶hu̶ ti pu̶htoro jiha. Tuhsu̶, Lisanias wama tiriro Abilinia yahpa macaina pu̶htoro jiha. 2 Tí pjare Ana, Caifa mehne jipihtina sacerdotea bui pu̶htoa jiha. Ahrina jipihtina ti jiri pjare João Zacaria macu̶no masa marienopu̶ jirirore Cohamacu̶ sehe tirore to yare buhe dutiha. 3 Ã jiro Jordão wama tiri ma du̶htu̶ cahai jiri yahpai jipihtiropu̶ João buhero wahaha: —“Noaina jija sã”, ni mu̶sa tu̶hotumari cjirire tu̶hotu cohtota, Cohamacu̶re cahmaga mu̶sa. Ã yoana tíre mu̶sa yoarire ñona tana, bautisaina jiga. Mu̶sa ã cohtotachu̶ ñu̶no Cohamacu̶ mu̶sa ñaa buhirire borohca —ni buhea tiha tiro. 4 Isaia cjiro panopu̶ macariro Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro to joariro seheta ahriro Joaõ yoaro niha. Õ sehe ni joaa tiha Isaia cjiro João to buhehtore: “Masa marienopu̶ durucu sañurucuriro õ sehe ni buherohca: ‘Mari pu̶htoro to tahto pano “Noaina jija sã”, ni mu̶sa tu̶hotumari cjirire tu̶hotu cohtota, Cohamacu̶re cahmaga mu̶sa. 5 Pja wu̶htu̶ri, pja buri cũ̶hu̶re noari wapa mari yoariro seheta, tuhcua maharine potoa mahari mari yoariro seheta, ñaa maharine noaa maharine mari yoariro seheta, wetere mu̶sa cosariro seheta mu̶sa ñaa tu̶hotuare cohtota, cahno mu̶htaga mu̶sa. 6 Mu̶sa ã yoachu̶ Cohamacu̶ mu̶sare pichacapu̶ wahaborinare to yu̶hdu̶chu̶ yoachu̶ ñu̶ahca jipihti ahri yahpa macaina’, ninohca tiro sañurucu yahuriro sehe”, ni joaa tiha Isaia cjiro panopu̶re. 7 Masa payu̶ João cahai wihia tiro tinare bautisachu̶ cahmaha tina. Ã jiro tiro tinare õ sehe ni yahuha: —Agãa ñima tiina yoaro seheta masare dojomehneina, cui duhti duaina jira mu̶sa. Mu̶sa ñaa yoarire mu̶sa cahya, duhu duaerari buhiri Cohamacu̶ to buhiri dahrehto pano duhti masierara mu̶sa. 8 Potocãta mu̶sa ñaa tu̶hotumarine cohtotaina jina, Cohamacu̶re cahmaina jina, tíre mu̶sa yoaa mehne ñoga. Õ sehe ni tu̶hotu wisiena tjiga. “Panopu̶ macariro Abrahã mari ñu̶chu̶ cjiro jia tiha. Ã jina to panamana jina mari Cohamacu̶ yaina jija”, ni tu̶hotu wisiena tjiga mu̶sa. Mu̶sare niita nija. Abrahã panamana mu̶sa jiina jimana mu̶sa. Mu̶sa ã jipachu̶ta tí mu̶sa ã jia yaba cjihti jierara. Cohamacu̶ sehe ahri tãa mehne Abrahã coyeare dahre masina. Ã jiro Abrahã coyea mu̶sa jia wiho waro jira tãa ti wiho waro jiro seheta. 9 Õ sehe jira: Masa yucu̶ri yoaro seheta jira. Cohamacu̶ sehe coma mehne yucu̶rire cjã cohãriro yoaro sehe jira. Ã jiro noaa dicha maria yucu̶re nu̶hcõri mehnepu̶ta cjã cohãnohca tiro. Tíre to cjã cohãri baharo, pichacapu̶ jũ̶ cohãnohca tiro. (Ãta yoaro taro nina masa cũ̶hu̶re tirore cahmaerainare) —ni yahuha João masare. 10 To ã nichu̶ tu̶hoa masa sehe tirore õ sehe ni sinitu ñu̶ha: —¿Dohse yoanahcari sã? —niha tina Joãore. 11 —Pu̶a suhtiro cju̶ariro suhti marierirore cũ̶no waga. Ã yoa mu̶sa chu̶a cju̶ana paina cũ̶hu̶re waga —niha João. 12 Mahainacã pu̶htoa ya cjihtire wapa na cohtaina cũ̶hu̶ tinare to bautisachu̶ cahmaha. Ã jia João cahai wihia, tirore õ sehe ni sinituha: —¿Buheriro, sã sehe dohse yoanahcari sã? —niha tina tirore. 13 —Mu̶sa pu̶htoa ti wapa na dutiro purota masare wapa naga. Mahño na namoena tjiga —ni yahuha João tinare. 14 Paina surara tirore õ sehe ni sinituha tjoa: —¿Sã sehe dohse yoanahcari? —niha tina tirore tjoa. —Masa ti niñerure maena tjiga. Ã yoana mahñoa mehne ti niñerure naena tjiga. Mu̶sare ti waparo purota wahchega —ni yahuha João. 15 Masa Cristore Cohamacu̶ to warocahtirore cohtaa niha. Ã jia õ sehe ni tu̶hotu du̶caha tina Joãore. “Ahriro João sehe Cristo jiboca”, ni tu̶hotumaha tina. 16 Ti ã nichu̶ tu̶horo João jipihtinare õ sehe ni yahuha: —Yu̶ baharo yu̶ yu̶hdoro tuariro tarohca. Noa yu̶hdu̶ariro jira tiro. Tiro yoaro sehe jieraja yu̶hu̶ sehe. Ã jicu̶ tirore tu̶hotucu̶, “Wiho jiriro jija yu̶hu̶”, ni tu̶hotuja yu̶hu̶. Yu̶hu̶ sehe mu̶sare bautisacu̶ co mehne yoamahi. Tiro sehe yu̶ yu̶hdoro yoarohca. Espíritu Santore masa mehne ã jirucuchu̶ yoarohca. Wiho mejeta paina sehere ti ñaare tu̶hotumari cjirire tu̶hotu cohtota duaeraina sehere tiro pichaca mehne buhiri dahrerohca. 17 Yu̶ baharo tariro cahsarire cohãriro yoaro sehe jira. Cahsarire cohãriro to batiro mehne jipihtia to trigo yapari cahsarire putiwera. Ã yoa tuhsu̶ trigo sehere to wihbori wu̶hu̶i cũnohca. Tó seheta yoarohca ti tirore cahmainare yu̶ baharo tariro. To putiwea cahsari sehere tiro jũ̶nohca. Tí cahsarire to jũ̶ri pichaca ne yatisi. (Ãta yoarohca tiro yu̶ baharo tariro tirore cahmaerainare) —ni yahuha João. 18 Payu̶ to ã ni yahua mehne masare noaa buheare yahuha João. 19 Tuhsu̶, pu̶htoro Herode sehe to bahu̶ro Felipe namonore to namo tiri buhiri, pjíro ñaare to yoari buhiri cũ̶hu̶re João tirore yahumaha. 20 To ã ni yahuri buhiri Herode sehe ñaare yoa namoha, Joãore peresu yoaro. 21 Joãore ti peresu yoahto pano paina masare João sehe bautisaro niha. Tinare bautisaro Jesu cũ̶hu̶re bautisaha. To ã bautisachu̶, Jesu diapu̶ ducuriro Cohamacu̶re to sinino watoi mu̶ano parĩ mu̶a wahaha. 22 To parĩ mu̶ari baharo Espíritu Santo buja yoaro sehe Jesu buipu̶ duji taha. To ã duji tachu̶ mu̶anopu̶ durucuro coa taha: —Mu̶hu̶ yu̶ macu̶ yu̶ cahĩriro jira. Mu̶hu̶ mehne wahcheja —nino coa taha mu̶anopu̶. 23 Jesu to buhe du̶cari cu̶hmare treinta cu̶hmari cju̶aha tiro. “Tiro José macu̶no jira”, ni tu̶hotumaha masa. José sehe Elí macu̶no jiha. 24 Elí Matat macu̶no jiha. Matat Leví macu̶no jiha. Leví Melqui macu̶no jiha. Melqui Jana macu̶no jiha. Jana José macu̶no jiha. 25 José Matatías macu̶no jiha. Matatías Amós macu̶no jiha. Amós Nahum macu̶no jiha. Nahum Esli macu̶no jiha. Esli Nagai macu̶no jiha. 26 Nagai Maat macu̶no jiha. Maat Matatías macu̶no jiha. Matatías Semei macu̶no jiha. Semei Josec macu̶no jiha. Josec Joiadá macu̶no jiha. 27 Joiadá Johanán macu̶no jiha. Johanán Resa macu̶no jiha. Resa Zorobabe macu̶no jiha. Zorobabe Salatie macu̶no jiha. Salatie Neri macu̶no jiha. 28 Neri Melqui macu̶no jiha. Melqui Adi macu̶no jiha. Adi Cosam macu̶no jiha. Cosam Elmodam macu̶no jiha. Elmodam Er macu̶no jiha. 29 Er Josué macu̶no jiha. Josué Eliezer macu̶no jiha. Eliezer Jorim macu̶no jiha. Jorim Matat macu̶no jiha. 30 Matat Leví macu̶no jiha. Leví Simeo macu̶no jiha. Simeo Juda macu̶no jiha. Juda José macu̶no jiha. José Jonan macu̶no jiha. Jonan Eliaquim macu̶no jiha. 31 Eliaquim Melea macu̶no jiha. Melea Mená macu̶no jiha. Mená Matatá macu̶no jiha. Matatá Natán macu̶no jiha. 32 Natán Davi macu̶no jiha. Davi Jesé macu̶no jiha. Jesé Obed macu̶no jiha. Obed Booz macu̶no jiha. Booz Sélah macu̶no jiha. Sélah Nahasón macu̶no jiha. 33 Nahasón Aminadab macu̶no jiha. Aminadab Admín macu̶no jiha. Admín Arní macu̶no jiha. Arní Esrom macu̶no jiha. Esrom Fares macu̶no jiha. Fares Juda macu̶no jiha. 34 Juda Jacobo macu̶no jiha. Jacobo Isaa macu̶no jiha. Isaa Abrahã macu̶no jiha. Abrahã Taré macu̶no jiha. Taré Nahor macu̶no jiha. 35 Nahor Serug macu̶no jiha. Serug Ragau macu̶no jiha. Ragau Péleg macu̶no jiha. Péleg Éber macu̶no jiha. Éber Sélah macu̶no jiha. 36 Sélah Cainán macu̶no jiha. Cainán Arfaxad macu̶no jiha. Arfaxad Sẽ macu̶no jiha. Sẽ Noé macu̶no jiha. Noé Lame macu̶no jiha. 37 Lame Matusalẽ macu̶no jiha. Matusalẽ Enoco macu̶no jiha. Enoco Jared macu̶no jiha. Jared Mahalaleel macu̶no jiha. Mahalaleel Caina macu̶no jiha. 38 Caina Eno macu̶no jiha. Eno Sete macu̶no jiha. Sete Adão macu̶no jiha. Adão Cohamacu̶ to yoariro jiha.

Lucas 4

1 Jesu Espíritu Santo to dutiriro seheta yoa pahñoriro jiro, tiro Jordão wama tiri mapu̶ jiriro tjuaa wahaha. To ã tjuaa wahachu̶ Espíritu Santo sehe tirore masa marienopu̶ naaha. 2 Tópu̶ su̶ro cuarenta dachori waro jiha. Tópu̶ to jiro wato watĩno sehe Jesure ñaare yoachu̶ cahmamaha. Ã jiro ñaare yoa dutimaha tirore. Tí dachorire Jesu chu̶eraha. Ã jiro tí dachori pihtichu̶ waro tiro ju̶ca baaha. 3 To ã ju̶ca baachu̶ ñu̶no watĩno õ sehe nimaha Jesure: —Mu̶hu̶ Cohamacu̶ macu̶no jicu̶, ahria tãcare chu̶a dojomehnega —nimaha Jesure. 4 Jesu õ sehe ni yu̶htiha: —Yoaeraja. Cohamacu̶ yare ti joari pũi õ sehe nina: “Masare chu̶a mehne dihta catieraro cahmana. [Jipihtia Cohamacu̶ ya yahua mehne jiro cahmana]”, nina Cohamacu̶ —ni yu̶htiha Jesu watĩnore. 5 To ã niri baharo watĩno sehe tirore tũ̶cu̶ mu̶adu̶ buipu̶ na mu̶ja su̶rota jipihtia macari perire ño bahrañoha Jesure. 6 Ã ñono Jesure õ sehe ni yahuha: —Jipihtia ahri macari yu̶hu̶re to wari cjiri jira. Ã jicu̶ yu̶ cahmarirore wa masija. Ã jicu̶ ahri macarine, ti cju̶aa mehne mu̶hu̶re waihtja. (Yu̶ ã wachu̶ ahri macari macainare mu̶hu̶ dutiihca.) 7 Yu̶hu̶re mu̶ ño payochu̶ ahri macari jipihtia macarine mu̶hu̶re waihtja —niha watĩno Jesure. 8 Jesu õ sehe ni yu̶htiha tirore: —Mu̶hu̶re ño payoeraja. Õ sehe nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi: “Mu̶ pu̶htoro Cohamacu̶ dihtare ño payoga. To ya dutia dihtare yoaga”, ni joaa tiha Cohamacu̶ yare —niha Jesu watĩnore. 9 To ã niri baharo Jerusalẽpu̶ watĩno sehe tirore na wahcã, Cohamacu̶ wu̶hu̶ bui na su̶ha tirore. Na su̶ tuhsu̶ tirore õ sehe nimaha: —Cohamacu̶ yare ti joari pũ õ sehe nina: “Cohamacu̶ yaina anjoare mu̶hu̶re ñu̶ wihbo dutirohca. Ã jia tina sehe mu̶hu̶re ñu̶ wihboahca, ‘Mu̶hu̶pu̶ tãcapu̶ pu̶ha tu mu̶ari’ nia”, ni joaa tiha Cohamacu̶ yare ti joari pũi. To ã niri quihõno jichu̶ mu̶hu̶ Cohamacu̶ macu̶no jicu̶, yahpapu̶ pju bora ño ñu̶ju̶ta yu̶hu̶re. Mu̶hu̶re yoadohochu̶ ño ñu̶ju̶ta yu̶hu̶re —niha watĩno Jesure. 12 Jesu pju bora ño duaeraro õ sehe ni yu̶htiha tirore: —Cohamacu̶ yare ti joari pũi õ sehe nina: “Mu̶sa pu̶htoro Cohamacu̶ to niri cjirire ‘¿Potocã tjijari?’ ni masi duana, Cohamacu̶re yoa ño duti macaena tjiga”, nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi —niha Jesu watĩnore. 13 Ã jiro watĩno jipihtia ñaare Jesure yoa dutimaha. Ã duti tuhsu̶ro mahanocã duhu wahcãsiniha. 14 Baharo Jesu Galileapu̶ tjuaa wahaha. Ã jiro, tiro Espíritu Santo tuaa mehne yoaha. Tói jipihtiropu̶ masa tirore quiti tiha. 15 Judio masa buhea wu̶hu̶sei tiro buhea tiha. Ã jia jipihtina masa tirore noano durucuha. 16 Baharo Nazarepu̶ Jesu to bu̶cu̶ariropu̶ta tju su̶ha. Tópu̶ tju su̶ro, Sabado jichu̶ to ã yoarucuriro seheta tiro judio masa ti buheri wu̶hu̶pu̶ sãa su̶ha. Tói tiro Cohamacu̶ yare ti joari pũre buhero taro ducuha. To ã ducuchu̶ ñu̶a tó macaina sehe Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro Isaia cjiro to joari pũre tirore waha. Tí pũi Jesu ahri yahuare bocaro buheha: 18 “Cohamacu̶ to Espíritu yu̶hu̶ mehne jiro, yu̶hu̶re dutira. Tiro pjacu̶oinare noaa buheare yahu dutiro warocare yu̶hu̶re. Ã yoa peresupu̶ jiina cũ̶hu̶re tinare to yu̶hdohtore yahu dutiro warocare yu̶hu̶re. Capari ñu̶eraina ti noano ñu̶hto cjihtore, painare ti ñano ti yoapeinare wiohtiro cjihtore yu̶hu̶re warocare. 19 Mari pu̶htoro Cohamacu̶ to yainare pichacapu̶ wahaborinare to yu̶hdohtore yu̶hu̶re yahu dutiro warocare”, ni buheha Jesu. 20 Ã ni buhe tuhsu̶ Jesu ti pũre noari tia turẽnoca, wu̶hu̶ macarirore wia tuhsu̶, dujiha. To dujichu̶ ñu̶a tói jiina jipihtina tiro dihtare ñu̶ha. 21 Ti ã yoachu̶ tiro tinare õ sehe ni yahu du̶caha: —Ahri michapucacã yu̶ buheriro seheta Cohamacu̶ to niriro mu̶ su̶ro nina —niha Jesu. 22 To ã nichu̶ tu̶hoa “Ahriro noariro jira”, ni tu̶hotuha tina. Ã jia tina to noano buhechu̶ tu̶hoa, cu̶aa wahaha. Ã cu̶aa waha, õ sehe niha tina ti basi: —Cuenah, ¿José macu̶no jierajari ahriro? —niha tina ti basi. 23 Ti ã nichu̶ masino Jesu õ sehe ni yahuha tinare: —Yu̶ buheare tu̶ho duaerana, õ sehe ni tu̶hotura mu̶sa yu̶hu̶re: “Duhturu dohatiro to basi co ti masina duhturu waro to jiare ñono. Mu̶hu̶ cũ̶hu̶ duhturu to yoa ñono seheta mu̶ niriro sehe jiriro jicu̶ Cohamacu̶ tuaa mehne yoa ñoga sãre. Capernaupu̶re Cohamacu̶ tuaa mehne yoa ñoyuhti mu̶hu̶. Sã cũ̶hu̶re ã yoa ñoga, mu̶ buheare ‘Potocã tjira’, sã ni masihto sehe”, ni duara mu̶sa yu̶hu̶re. 24 ’Ahrire yahuihtja mu̶sare. Cohamacu̶ yare yahu mu̶htarirore to ya maca macaina cahmaerara. Ã jina yu̶hu̶re cahmaerara mu̶sa õi yu̶ bu̶cu̶ariro jichu̶. 25 Yu̶hu̶re tu̶hoga mipu̶re. Panopu̶ Elia to jiri pjapu̶re tia cu̶hma noano pa cu̶hma dacho maca waroi ne coro taeraha. Ã jiro jipihtiropu̶ta ne chu̶a mariaha. Tí pjare payu̶ wapewahya Israe yahpapu̶ ti jipachu̶ta Cohamacu̶ Elia cjirore tinare yoadoho dutiro warocaeraha. (Eliare, Cohamacu̶ ya cũ̶hu̶re ti cahmaerachu̶ ñu̶no tinare yoadoho dutiro warocaeraha.) 26 To ya macare ã yoa dutieraparota pa yahpai Sidõ cahai jiri macai Sarepta wama tiri maca macaricoro wapewahyorore yoadoho dutiro Elia cjirore warocaha Cohamacu̶. 27 Baharo Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro Eliseo cjiro to jiri pjapu̶re Israe yahpapu̶ payu̶ cami baina ti jipachu̶ta cũ̶iro Israe masu̶nore ne noariro wahachu̶ yoaeraha Eliseo cjiro. To ya yahpa macainare yoaeraparota Naaman wama tirirore Siria yahpa macariro dihtare noariro wahachu̶ yoaha tiro. Ã yoaro Israe masare yoadohoeraro, Israe masu̶no jierariro sehere yoadohoha Cohamacu̶ —niha Jesu tinare. 28 To ã nichu̶ tu̶hoa jipihtina tí wu̶hu̶i jiina sua yu̶hdu̶a wahaha. 29 Ã jia tina wahcãru̶ca, Jesure na wijaa, tí maca du̶htu̶ cahai jiri cu̶nu̶pu̶ tirore tjuroca boro duamaha. 30 Ti ã yoa duapachu̶ta Jesu ti watoihta wahaa wahaha. 31 Baharo Jesu Galilea yahpai jiri macapu̶ Capernau wama tiri macapu̶ su̶, Sabado jichu̶ masare buheha. 32 Tiro noano masi pahñoriro to buhechu̶ tu̶hoa masa tu̶ho cu̶aa wahaha. 33 Tí wu̶hu̶i watĩno to cohtotariro jiro, õ sehe ni tuaro sañurucuha: 34 —Mu̶hu̶ Jesu Nazare macariro sãre cariboi tjia mu̶hu̶. ¿Dohse yoai tai nijari sãre? ¿Mu̶hu̶ sãre butichu̶ yoai tai nijari? Yu̶hu̶ masija Cohamacu̶ macu̶no, ñaa marieriro mu̶ jiare —ni sañurucuha Jesure. 35 To ã nichu̶ tu̶horo Jesu tuhtiha watĩnore: —Dihta mariahga. Wijaahga tirore —niha Jesu. To ã niri baharo masu̶nore watĩno sehe yahpapu̶ doca caha su̶ tunuchu̶ yoaro, tirore wijaaha. To ã yoari baharo tiro sehe noariro tjuaha. 36 Tói jiina jipihtina to ã wahachu̶ ñu̶ cu̶aa wahaha. Ã jia ti basi õ sehe ni durucuha: —¿Yaba baro buhea jijari ahri ã wahachu̶ yoaa? Cuenah. Tuaro mehne pu̶htoro yoaro seheta ahriro watĩare dutira. Ã jia to dutiro seheta tina masare wijaara —ni durucuha tina ti basi. 37 To ã yoachu̶ ñu̶a tí yahpapu̶ jipihtiropu̶ masa Jesu yoarire yahu siteha. 38 Judio masa ti buheri wu̶hu̶re wijaa, Simo ya wu̶hu̶pu̶ sãa su̶ha Jesu. Tói Simo marechono dohati, tuaro juaro tiha. Ã jia tina ticoro to dohatichu̶ yahuha Jesure. 39 Ti ã yahuri baharo tiro ticoro cahai su̶, juarore suru dutiha. To ã suru dutiri baharo ticorore juaro surua waha, dóihta noaricoro wahaha. Ticoro ã waharo wahcã nuju su̶, tinare chu̶are payoha. 40 Sũ̶ sãari baharo jipihtina masa tó cahai jiina dohatiinare Jesu cahapu̶ na su̶ha. Dohatiina payu̶ soro jia dohatiare cju̶aha. Ã jiro Jesu to wamomacari mehne tina bui ña payo, jipihtinare ti dohatiare noano yu̶hdu̶chu̶ yoaha. 41 Watĩa cũ̶hu̶re Jesu to wijaa dutichu̶ tina wijaa wahaa, õ sehe ni sañurucuha: —Mu̶hu̶ potocãta Cohamacu̶ macu̶no jira —niha tina Jesure. Jesu Cohamacu̶ warocariro to Cristo to jichu̶ watĩa masiha. Ã jiro Jesu tinare durucu dutieraha, “ ‘Cristo jira’, ni yahu siteri”, nino. 42 Bohrea mu̶ja tachu̶ Jesu tí macai jiriro waha, masa marienopu̶ su̶ha. To ã su̶ri baharo masa tirore maca, boca su̶a õ sehe niha: —Sã ya macai tjuaga. Wahai tjiga —nimaha tina Jesure. 43 Ti ã nipachu̶ta tiro sehe õ sehe ni yu̶htiha: —Cohamacu̶ masare pu̶htoro to noano su̶ho jiare noaa buheare paye macaripu̶ cũ̶hu̶re buhero cahmana yu̶hu̶re. Cohamacu̶ yu̶hu̶re warocare tíre yahuhtirore —niha Jesu tinare. 44 Ã ni tuhsu̶ro judio masa ya yahpa macaa wu̶hu̶sei, judio masa ti buhea wu̶hu̶sei tiro buhe tiniha.

Lucas 5

1 Pa nu̶mu̶ Jesu Genesare wama tiri bu̶cu̶pariro du̶htu̶ cahapu̶ su̶ha. Tói to jichu̶ ñu̶a payu̶ masa Cohamacu̶ yare tu̶ho duaa tirore nu̶nu̶ ti su̶ha. Noano wahpa taru̶cu̶ su̶ha masa peri. 2 Pu̶aria bu̶so padu̶roi pahsaa bu̶sore Jesu ñu̶ha. Tí bu̶so macaina wahi wajãina maja su̶ru̶ca, ti wañu̶yucu̶rire cosaa niha. 3 Ã jiro Jesu Simo yariapu̶ samua wahaha. Samu tuhsu̶ tia dohoriare dia du̶htu̶ cahai coãriare siõ buhu dutiha. Tuhsu̶, dohoriapu̶ duji, masare buheha. 4 Buhe tuhsu̶, Jesu Simore õ sehe niha: —Dacho maca cureroi siõ wioga. Ã jina mu̶hu̶ mehne macaina mehne mu̶sa wañu̶yucu̶re doca ñoga wahi ñahana —niha Jesu. 5 To ã nichu̶ tu̶horo Simo Jesure õ sehe ni yu̶htiha: —Pu̶htoro, wahi maca bohreamahi sã micha ñamine. Bohreapanahta ne cũ̶irocã wajãerahti sã. Ã wajãerapanahta mu̶ dutiro seheta doca ño ñu̶nahtja —ni yu̶htiha Simo. 6 Ã ni tuhsu̶ tina doca ñoha. Ã ti doca ñochu̶ ti wañu̶yucu̶re payu̶ wahi sãaha. Payu̶ ti sãachu̶ wañu̶yucu̶ tu̶hnu̶a wahamaha. 7 Ã wahachu̶ ñu̶a tina paria macainare tina mehne macainare pjirocaha: —Mu̶sa cũ̶hu̶ yoadohona tagà sãre —ni pjirocaha Simo cũ̶hu̶. Tina ti ã yoadohori baharo pu̶ria bu̶so noano minipahro bocaha wahire. 8 Simo Pedro ã wahi payu̶ ti sãachu̶ ñu̶no, Jesu panoi na tuhcua caha su̶, tirore õ sehe ni yahuha: —Yu̶ pu̶htoro, mu̶hu̶ mehne jiboriro jieraja yu̶hu̶. Ñariro jija yu̶hu̶. Ã jicu̶ mu̶ cahai ji masieraja —niha Simo Pedro Jesure. 9 Tiro, jipihtina tiro mehne macaina cũ̶hu̶ payu̶ wahi sãachu̶ ñu̶a, cu̶aa wahaha tina cũ̶hu̶. 10 Pu̶aro Simo Pedro mehne macaina Zebedeo pohna Santiago to bahu̶ro João mehne, tina cũ̶hu̶ ñu̶ cu̶aa wahaha. Ti ã cu̶achu̶ ñu̶no Jesu Pedrore õ sehe ni yahuha: —Cu̶aecu̶ tjiga. Mipu̶re mu̶hu̶ wahire ñaha cahmachuriro mu̶ jiro seheta Cohamacu̶ yaina cjihtire pji cahmachuriro jiihca mu̶hu̶ —niha Jesu Simo Pedrore. 11 To ã niri baharo tina ti bu̶sore bu̶cu̶pariro du̶htu̶ cahapu̶ waja mo cũnoca, ti ya jipihtiare tóihta cũnoca, Jesu mehne wahaa wahaha. 12 Ã yoa Jesu pa macai to jichu̶ cami bariro tirore piti bocaha. Ã piti bocaro tiro Jesure ñu̶, na tuhcua caha su̶, õ sehe ni tuaro siniha: —Pu̶htoro, mu̶hu̶ yoa duacu̶ yu̶hu̶re noariro yoa masina mu̶hu̶ —ni siniha. 13 To ã niri baharo Jesu tirore ña payoro õ sehe niha: —Tíre yoa duaja. Mipu̶re noariro jiga mu̶hu̶ —niha. To ã nichu̶ta to cami bari cjiri yati mu̶a wahaha. 14 Ã jiro Jesu tirore õ sehe ni dutiha: —Ahri yu̶ õ sehe yoarire painare yahui tjiga. Sacerdote cahai wahaga mipu̶re. Ã jicu̶ mu̶ pjacu̶re noari pjacu̶ to waharire ñoga tirore. Cohamacu̶ dutia Moisere to cũri to niriro seheta yoaga. Ã yoacu̶ sacerdotere pu̶aro minichahcare waga noariro mu̶ waharire sacerdoteare ñoi tai —niha cami bariro cjirore. 15 “Yahui tjia”, to nipachu̶ta jipihtiropu̶ masa tirore yahu site namoha. Ti ã yahu sitechu̶ tu̶hoa masa payu̶ tiro cahapu̶ su̶ha. Dohatiina noaina waha duaa, tina cũ̶hu̶ tiro cahapu̶ su̶ha. 16 Ti ã su̶pachu̶ta Jesu masa marienopu̶ Cohamacu̶re sinino wahaha. 17 Pa dachoi Jesu to buhechu̶ fariseo curua macaina, judio masare buheina cũ̶hu̶ tói dujiha. Tina jipihtina Galilea yahpai jia macari macaina, Judea yahpai jia macari macaina, Jerusalẽ macaina jiha. Ti ã jichu̶ ñu̶no Jesu Cohamacu̶ tuaa mehne dohatiinare noaina wahachu̶ yoaha. 18 Mahainacã mu̶a pjacu̶ bu̶harirore to coãri cahsaro mehne yo wu̶a wihiha. Ã jia tirore Jesu cahai cũ duaa, wu̶hu̶pu̶ yo sãa duamaha tina tirore. 19 Ã sãa duapahta masa payu̶ jichu̶ tina tirore yo sãa masieraha. Ã jia tirore wu̶hu̶ buipu̶ yo mu̶jaha. Yo mu̶ja su̶, mahanocã muji pahmare nawe, tí copai pjacu̶ bu̶harirore to coãri cahsaro mehneta duhu boroha Jesu cahai jiina watoi. 20 “Jesu ahrirore to dohatiare yu̶hdu̶chu̶ yoarohca”, ni tu̶hotuha tina. Ti ã ni tu̶hotuchu̶ masino Jesu pjacu̶ bu̶harirore õ sehe ni yahuha: —Coyeiro, mu̶ ñaare yoari buhiri tiare yu̶hu̶ cohã tuhsu̶ja —niha Jesu tirore. 21 To ã nichu̶ tu̶hoa fariseo curua macaina, judio masare buheina cũ̶hu̶ ti basi õ sehe ni tu̶hotumaha: “Ahriro ã ni durucuero tjijaro. Tiro masu̶no mari yoaro sehe jiro, ñaare to yoari buhiri tiare cohã masierara. Cohamacu̶ dihta masa ti ñaare yoari buhiri tiare cohã masina”, ni tu̶hotumaha tina. 22 Jesu ti ã ni tu̶hotuare masino, õ sehe niha: —¿Dohse yoana ã ni tu̶hotujari mu̶sa? 23 “Mu̶ ñaa yoari buhiri tiare yu̶hu̶ cohã tuhsu̶ja”, yu̶ nichu̶, “Mahñoriro jira”, yu̶hu̶re nina mu̶sa noano masierapanahta. “Wahcãru̶ca wahaga”, yu̶ nichu̶ yu̶ niri potocã jia jichu̶ dóihta masinahca. 24 Yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro ahri yahpai ti ñaare yoari buhiri tiare cohã masija yu̶hu̶. Masa ti ñaare yoari buhiri tiare cohãhtiro cjihtore cũre Cohamacu̶ yu̶hu̶re. Yu̶ ã cohãrine mu̶sa masihto sehe õ seheta yoa ñoihtja mu̶sa ñu̶hti cjihtire —niha Jesu. Ã ni tuhsu̶ pjacu̶ bu̶harirore õ sehe niha: —Mu̶hu̶re niita nija. Wahcãru̶caga. Mu̶ coãri cahsarore na wahcãga mu̶ ya wu̶hu̶pu̶ —niha tirore. 25 To ã nichu̶ tu̶horota jipihtina ti ñu̶rocaroi wahcãru̶ca, to coãri cahsarore na, to ya wu̶hu̶pu̶ tjuaa wahaha. Ã waharo tiro Cohamacu̶re ño payoro, wahchea mehne noano durucuha. 26 To ã yoachu̶ ñu̶a masa sehe jipihtina cu̶aa wahaha. Tina cu̶aa waha, Cohamacu̶re ño payoa, wahchea mehne noano durucuha: —Michare soro jiare ñu̶hi sã —niha tina. 27 Ã yoa tuhsu̶ waha, Leví wama tirirore to dahrari tahtiapu̶ jirirore boca su̶ha Jesu. Leví sehe pu̶htoa ya cjihtire masare wapa na cohtariro jiha. Ã boca su̶ro tirore õ sehe niha: —Yu̶hu̶ mehne macariro cjihto taga mu̶hu̶ —niha tiro Levíre. 28 To ã nichu̶ Leví sehe jipihtia to dahraare duhunoca, Jesu mehne wahaa wahaha. 29 Baharo Leví ya wu̶hu̶i bose nu̶mu̶ Jesure yoa payoro niha. Tói payu̶ wapa na cohtaina, paina cũ̶hu̶ Leví mehne dujiha. 30 Tina mehne Jesu cũ̶hu̶ ti dujichu̶ ñu̶a mahainacã fariseo curua macaina, judio masare buheina mehne sua, Jesu buheinare õ sehe ni sinitu ñu̶ha: —¿Dohseana ñano yoaina, wapa na cohtaina mehne chu̶jari mu̶sa? —ni tuhtiha tina. 31 Ti ã nichu̶ tu̶horo Jesu yu̶htiha tinare. Õ sehe ni piti dahre buheha: —Dohatieraina duhturure macaerara. Dohatiina dihta duhturure macana. Ñaare yoaina dohatiina yoaro sehe jira. 32 Ã jicu̶ ñaare yoainare yahui tai nihi yu̶hu̶ Cohamacu̶re cahma duticu̶. Ti basi “Noaina jija sã”, ni tu̶hotuinare yahui tai nierahi yu̶hu̶ —niha Jesu. 33 Ã yoa mahainacã masa Jesure õ sehe ni sinitu ñu̶ha: —João buheina payu̶ tahari Cohamacu̶re ño payoa taa chu̶ duhura. Ã yoaa, tina payu̶ tahari Cohamacu̶re sinina. Fariseo buheina cũ̶hu̶ ti yoaro seheta yoara. Ti ã yoapachu̶ta mu̶ buheina sehe Cohamacu̶re ño payoa taa chu̶ duhuerara. ¿Dohse yoa ã yoaerajari tina? —niha tina Jesure. 34 Ti ã nichu̶ Jesu to tu̶hotua mehne quiti dahre buhero taro tinare õ sehe ni yu̶htiha: —Õ sehe jira ti: Wamomaca du̶hteropu̶ ti pjirocaina wamomaca du̶hteriro mehne jia, chu̶ duhu masierara. Tó seheta yu̶ buheina cũ̶hu̶ yu̶hu̶ mehne jia, chu̶ duhu masierara. Yu̶hu̶ wamomaca du̶hteriro yoaro sehe jija. Wamomaca du̶hteriro bose nu̶mu̶ to yoachu̶ tiro mehne macaina chu̶eraina jierara. 35 Yu̶ Pu̶cu̶ Cohamacu̶ yu̶hu̶re to naari baharo pinihtare yu̶ buheina mehne jisi yu̶hu̶. Ã jia tí pjapu̶ta yu̶ buheina cũ̶hu̶ chu̶ duhuahca —niha Jesu. 36 Panopu̶ macaa buhea wahma buhea mehne ti buhe more duachu̶ ñu̶no õ sehe ni namoha Jesu tinare piti dahre buhero: —Ne wahma suhtirore mahari cahsarocã tu̶hrẽ na, mu̶nano suhtirore sere õno cahmaerara. Mari ã sere õna wahma cahsarore tu̶hrẽ cohãna nija. Ã yoa wahma cahsaro mu̶nano suhtiro mehne cũ̶no potori bajuerara. (Tó seheta mu̶na buhea wahma buhea mehne piti dahre buheraro cahmana.) 37 ’Ã yoa ne se co bisia core wahiquiro cahsaro wajuru mehne mu̶na wajuru mehne posaeraro cahmana. Mari ã yoachu̶ se co bisia pahmoapu̶ mu̶na wajurure tu̶hrẽnocahna. To tu̶hnu̶chu̶ se co cũ̶hu̶, wajuru cũ̶hu̶ cohõa wahara. 38 Ã yoa se co wahma core wahma wajurupu̶ posaro cahmana. Mari ã yoachu̶ se co cohõera, wajuru cũ̶hu̶ cohõerara. (Tó seheta wahma buhea mu̶na buhea mehne buhe moreraro cahmana.) 39 Mu̶na core masa ti sihniri baharo, wahma core cahmaerara tina. Õ sehe nia tire masa: “Mu̶na co wahma co bui curero noaa jira”, nia tire masa —niha Jesu tinare.

Lucas 6

1 Pa dacho Sabado jichu̶ Jesu cũ̶hu̶ trigo wesepu̶ su̶ha. Tópu̶ su̶, to buheina sehe trigo parorire paha, tí pohcarire sahcã site boro, tí yaparire chu̶ wahcãa niha. 2 Ti ã yoachu̶ ñu̶a mahainacã fariseo curua macaina tinare õ sehe ni sinituha: —¿Dohse yoana mu̶sa Sabado mari sori nu̶mu̶ to jipachu̶ta dahrajari? Marine dutiare yu̶hdu̶ru̶cana nina mu̶sa —niha fariseo curua macaina Jesure. 3 Ti ã nichu̶ tu̶horo Jesu tinare yu̶htiha, (“Yu̶ buheina yu̶hdu̶ru̶caa nierara”), nino taro: —Davi cjiro tiro mehne macaina mehne ju̶ca baaro, Cohamacu̶ wu̶hu̶pu̶ sãa, Cohamacu̶ ya pãore chu̶ha. Ã chu̶ro tó mehne macaina cũ̶hu̶re tí pãore chu̶ dutiro waha. Tí pãore sacerdotea dihtare chu̶ dutira. Cohamacu̶ dutia tí pãore painare chu̶ dutierara. ¿Davi cjiro tíre to yoari cjirire buherari mu̶sa? (Tí pãore chu̶ro Cohamacu̶re yu̶hdu̶ru̶caro nieraha. Michare ahri yaparire chu̶a yu̶ buheina cũ̶hu̶ Cohamacu̶re yu̶hdu̶ru̶caa nierara.) 5 Yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro ahri dacho Sabado dachore masa ti yoahtire yahurirota jicu̶ pu̶htorota jija —niha Jesu. 6 Pa dacho Sabado jichu̶ Jesu judio masa ti buheri wu̶hu̶pu̶ sãa su̶ro, buheha masare. Tói wamomaca poto bu̶hu̶sehe bu̶hariro jiha. 7 Mahainacã judio masare buheina, fariseo curua macaina cũ̶hu̶ Jesure yahusã duamaha. “Sabado dachoi masu̶nore noariro wahachu̶ yoaboca Jesu” ni, ñu̶ nu̶nu̶ yahusã duamaha tina Jesure. 8 Jesu ti tu̶hotuare masino, bu̶harirore õ sehe niha: —Wahcã su̶ru̶caga jipihtina ti ñu̶rocaroi —niha tirore. To ã niri baharo bu̶hariro sehe wahcãru̶cu̶ su̶, tói ducuha. 9 Ã jiro Jesu tinare õ sehe ni sinituha: —Mu̶sare sinituihtja: ¿Sabado jichu̶ yabare yoa dutijari Cohamacu̶ dutia? ¿Noaare yoachu̶ noaerajari? ¿O ñaare yoachu̶ sehere noajari, mu̶sa tu̶hotuchu̶? Sabado jichu̶ masu̶nore masochu̶ noa nina. Sabado jichu̶ masu̶nore wajãchu̶ sehere noaerara —niha Jesu tinare. 10 Ã nino Jesu tinare ñu̶roca õ pahño, bu̶harirore õ sehe niha tjoa: —Mu̶ wamomacare siõrocahga —niha tiro. To ã nichu̶ta bu̶hariro sehe siõroca, noari wamomaca wahaha. 11 To ã yoachu̶ ñu̶a tina Jesu mehne tuaro suaha. Ã suaa õ sehe niha: —¿Dohse yoanahcari mari ahrirore? —niha tina ti basi. 12 Tí dachorire Jesu tũ̶cu̶pu̶ Cohamacu̶re sinino mu̶jaa wahaha. Tópu̶ jiro, ñamine Cohamacu̶ mehne durucu bohreaha. 13 Bohrearopu̶ to buheinare to cahapu̶ pjirocaha. Pjiroca tuhsu̶, tina mehne macainare doce waro to warocahtinare bese dapoha. 14 Ahrina jiha Jesu to bese daporina: Simo jiha. Simore Pedro ni pisuha Jesu sehe. Simo bahu̶ro Andre, Santiago, João, Felipe, Bartolomé, Mateo, Toma, Santiago jiha. Santiago sehe Alfeo macu̶no jiha. Ã jia Simo cananista ya curua macariro cjiro, 16 Juda Santiago macu̶no, Juda Iscariote tina jiha to bese daporina. Juda Iscariote sehe Jesure ñu̶ tuhtiinare ñohtiro jiha. 17 Ã yoa Jesu to buheina mehne tũ̶cu̶ buipu̶ jirina duji taa, payu̶ paina to buheina mehne duji wihiru̶ca, noari wapai ducuha tina. Jipihtiro Judea yahpa macari macaina, Jerusalẽ macaina, Tiro wama tiri maca macaina, Sidõ wama tiri maca macaina, pjiri ma du̶htu̶ cahai jia macari macaina masa payu̶ tiro cahapu̶ wihiha. 18 Tina Jesu buheare tu̶hoa taa, ti dohatiare cohãchu̶ cahmaha tina. Watĩa ti cohtotarina cũ̶hu̶ tiro cahapu̶ wihi, noaina wahaha. 19 Jesu to tuaa mehne noaina wahachu̶ yoaha tinare. Ã jia tina jipihtina tirore dahra ñu̶a taha. 20 Baharo Jesu to buheinare ñu̶, õ sehe ni yahuha: —Mu̶sa pjacu̶oina, pu̶htoro Cohamacu̶ to su̶ho jiropu̶ wahanahca mu̶sa. Ã jina mu̶sa wahchenahca. 21 ’Mipu̶re mu̶sa ju̶ca baaina yapiina jinahca. Ã jina wahchenahca. ’Mipu̶ tiina jina, baharo mu̶sa bu̶ju̶nahca. Ã yoa mu̶sa wahchenahca. 22 ’Yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ to warocariro jija. Ã jina yu̶ yare yoaina mu̶sa jiri buhiri paina mu̶sare ti ñu̶ tuhtipachu̶ta wahcheina jira mu̶sa. Mu̶sare ti cohãpachu̶ta wahchenahca. Mu̶sare ti ñano durucupachu̶ta “Ñaina jira”, mu̶sare ti nipachu̶ta mu̶sa sehe wahchenahca. 23 Mu̶sare ti ã yoachu̶ ñu̶no mu̶anopu̶ mu̶sa su̶chu̶ pjíro noano yoarohca Cohamacu̶ mu̶sare. Ã jina tuaro wahcheina jiga. Noano yajeripohna tiina jiga. Mu̶sare ñu̶ tuhtiina ti coyea panopu̶ macaina tó seheta ñano yoaha Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri cũ̶hu̶re. 24 ’Ã yoa mu̶sa mipu̶ payu̶ cju̶aina ahri yahpapu̶ mu̶sa noano jinoca tuhsu̶re. Ã jina ñano yu̶hdu̶ina jinahca mu̶sa. 25 ’Mipu̶ yapiina mu̶sa ju̶ca banahca. Mu̶sa ã jina ñano yu̶hdu̶nahca. ’Mipu̶re mu̶sa bu̶ju̶ina jina baharopu̶ mu̶sa cahya, tiinahca. Ã jina mu̶sa ñano yu̶hdu̶nahca. 26 ’ “Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina jija”, ni mahñoinare “Noaina jira”, nimaha payu̶ panopu̶ macaina. Ã nimarina ti coyea mipu̶ macaina cũ̶hu̶ ãta “Noaina jira”, niboca cãina mu̶sa mehne macainare. Ti ã nimarina mu̶sa jina ñano yu̶hdu̶nahca mu̶sa cũ̶hu̶ —ni buheha Jesu. 27 Ã yoa õ sehe ni buhe namoha Jesu: —Yu̶hu̶re tu̶ho duainare, mu̶sareta nii nija. Mu̶sare ñu̶ tuhtiina ti jipachu̶ta tina cũ̶hu̶re cahĩga. Mu̶sare ñu̶ tuhtiinare noano yoaga. 28 Mu̶sare “Ñano yu̶hdu̶jaro”, niina ti jipachu̶ta noa dutiga tinare. Mu̶sare ñano yoaina ti jipachu̶ta “Tina cũ̶hu̶ noano jijaro”, ni sini payoga Cohamacu̶re. 29 Cũ̶iro mu̶sa wahsupure to cjãchu̶, pa bu̶hu̶sehe cũ̶hu̶re cjã dutiga tirore. Mu̶sa bui macari suhtirore to machu̶ mu̶sa camisa cũ̶hu̶re ã wanocahga tirore. 30 Mu̶sare sinirirore to sinino purota waga tirore. Mu̶sa yare to nachu̶ tirore sinituena tjia pari turi tíre. 31 Paina mu̶sare ti noano yoachu̶ cahmana mu̶sa. Tinare mu̶sa noano yoachu̶ cahmano seheta mu̶sa cũ̶hu̶ noano yoaga tinare. Mu̶sare ti noano yoaerapachu̶ta mu̶sa sehe tinare noano yoaga. 32 ’Mu̶sare cahĩina dihtare mu̶sa cahĩchu̶ tí ne yaba cjihti jierara paina sehere mu̶sa cahĩerachu̶. Ñaina cũ̶hu̶ tinare cahĩina dihtare cahĩna. 33 Ã jina mu̶sare noano yoaina dihtare mu̶sa noano yoachu̶ tí cũ̶hu̶ ne yaba cjihti jierara paina sehere mu̶sa noano yoaerachu̶. Tíre ñaina cũ̶hu̶ yoaa tire. 34 Ã yoa “Yu̶hu̶re wiaa tire”, mu̶sa niina dihtare mu̶sa wasochu̶ ne tí yaba cjihti jierara. Ñaina cũ̶hu̶ painare “Yu̶hu̶re wiaa tire”, ti niinare wasoa tire. 35 Ã jina mu̶sa sehe mu̶sare ñu̶ tuhtiina cũ̶hu̶re cahĩga. Ã yoa, tinare noano yoaga. Pairore wasona “Yu̶hu̶re ne wiasi ahriro”, ni tu̶hotuenata tirore wasoga. Cohamacu̶ sehe tirore ji coaeraina cũ̶hu̶re, ñaina cũ̶hu̶re noano yoara. To yoaro seheta yoaga mu̶sa cũ̶hu̶. Mu̶sa ã yoachu̶ Cohamacu̶ pjíro noano yoarohca mu̶sare. Mu̶sa ã yoana Cohamacu̶ tua yu̶hdu̶ariro mu̶ano macariro pohna jinahca. 36 Mari Pu̶cu̶ mu̶ano macariro to pja ñu̶riro seheta mu̶sa cũ̶hu̶ masare pja ñu̶ga —ni yahuha Jesu. 37 Ã yoa tinare õ sehe ni yahu namoha: —Painare “Ñaina jira”, niena tjiga mu̶sa. Mu̶sa ã nierachu̶ Cohamacu̶ mu̶sa cũ̶hu̶re “Ñaina jira”, nisi. Paina mu̶sare ti ñano yoarire ti ñano niri cũ̶hu̶re boga mu̶sa. Mu̶sa ã bochu̶ ñu̶no Cohamacu̶ mu̶sa cũ̶hu̶re mu̶sa ñaa yoari buhirire borohca. 38 Paye barore cju̶ana painare waga. Mu̶sa ã wachu̶ Cohamacu̶ mu̶sare warohca. Ã waro noano quihõno mu̶sare pjíro warohca. Wahpa yu̶hdu̶aro warohca. Painare mu̶sa wariro purota Cohamacu̶ mu̶sa cũ̶hu̶re warohca —niha Jesu tinare. 39 Ã ni tuhsu̶ Jesu quiti mehne piti dahre buhero õ sehe ni yahu namoha: —Capari ñu̶eraina sahsero ti basi noano tu̶ã wahcã masierara. Ã tu̶ã wahcãa, tina pu̶aro doca wahã su̶ bora sãa wahaahca copapu̶. (Tó seheta Cohamacu̶ yare masieraina painare buhe masierara. Ã jia tina jipihtina pichacapu̶ wahaahca.) 40 Buheina tinare buherirore masi yu̶hdu̶ru̶caerara. Ã jipahta jipihtina buheina ti noano buhe pahñori baharo tinare buheriro yoaro seheta jiahca —niha Jesu. 41 Ã ni tuhsu̶ paye quiti mehne yahu namoha: —Mari piti dahre buhechu̶ õ sehe yoaina jira mu̶sa: Mu̶sa coyeiro to capariacapu̶ mahari pohcarocã to sãachu̶ tí pohcarocãre noano ñu̶na mu̶sa. Mu̶sa ya capariacare pjiri pjĩ to jipachu̶ta tí pjĩne ne ñu̶erara mu̶sa. (Mahari pohcarocãre mu̶sa ñu̶no seheta mu̶sa coyeiro to ñano yoaa sehere noano ñu̶na mu̶sa. Mu̶sa basi mu̶sa ñaare tuaro yoapanahta tíre masierara mu̶sa pjiri pjĩne mu̶sa ñu̶eraro seheta.) ¿Dohse jiro baro ã jijari mu̶sa? 42 Õ sehe niina yoaro sehe jira mu̶sa: “Coyeiro, mu̶hu̶ ñaare yoai nica mu̶hu̶. Ã jicu̶ tíre duhuga”, niina yoaro sehe jira mu̶sa. Ã niina jipanahta pjíro ñaare yoara mu̶sa sehe. ¿Dohseana mu̶sa ñaare yoapanahta tíre masierajari mu̶sa? Masa ti baharo bu̶hu̶sehei ñano yoa cohtaina jira mu̶sa ã yoaina. Pjiri pjĩne mu̶sa capariacai jiri pjĩne mu̶sa na mu̶htaboriro seheta mu̶sa ñaa yoaa sehere duhu mu̶htaga. Mu̶sa ã yoari baharo mu̶sa coyeiro to ñano yoaare duhuchu̶ yoa masiboca mahari pohcarocãre mu̶sa naboro seheta —ni buheha Jesu. 43 Ã yoa piti dahre buhero õ sehe ni yahu namoha tinare: —Noadu̶ yucu̶cu̶ ñaare dicha tierara. Ã yoa ñadu̶ noaare dicha tierara. 44 Yucu̶cu̶ dichare masina tu̶re masina. Pota tidu̶ higuera pocare dicha tierara. Ã yoa agã potacu̶ se tõhorine dicha tierara. 45 Tó seheta jira masa cũ̶hu̶. Noariro to tu̶hotuapu̶ noaa jira. Ã jiro tiro noaare yoara noadu̶ to noano dicha tiro seheta. Ñariro to tu̶hotuapu̶ ñaa jira. Ã jiro tiro ñaare yoara ñadu̶ ñaare to dicha tiro seheta. Mari tu̶hotuapu̶ marine ti jiro seheta durucuja mari —ni yahuha Jesu. 46 Ã yoa tinare õ sehe ni yahu namoha: —Mu̶sa yu̶hu̶re “Pu̶htoro”, nina. Ã nipanahta yu̶ dutia sehere yoaerara mu̶sa. ¿Dohse jiro baro ã yoajari? 47 Jipihtina yu̶hu̶re cahmaina yu̶ yahuare tu̶hora. Ã jia yu̶ dutiare yu̶hdu̶ru̶caerara. Õ seheta jira yu̶hu̶re yu̶hdu̶ru̶caeraina: 48 Wu̶hu̶ dahreriro yoaro sehe jira tina. Tiro cu̶ãa coparire tãa wapai to su̶chu̶pu̶ saha, wu̶hu̶re noano dapo du̶caha. Tí wu̶hu̶ noano to yoari wu̶hu̶ jiro dia to minichu̶ tuaro to cotiãpachu̶ta tí wu̶hu̶ noano tjuaha. 49 Ã jia yu̶ dutiare tu̶hopahta yu̶hdu̶ru̶caina sehe wu̶hu̶re noano yoaerariro yoaro sehe jira. Tí wu̶hu̶re buicã dapo, noano dahre du̶caeraha. To ã cũri wu̶hu̶ jiro dia minino to cotiãchu̶ dóihta tí wu̶hu̶ bu̶ru̶a wahaha. Ã jiro tí wu̶hu̶ tuaro bora su̶ cahaa wahaha —niha Jesu.

Lucas 7

1 Tí quitire masare yahu tuhsu̶ Jesu cũ̶hu̶ Capernaupu̶ su̶ha. 2 Tói jiriro cien surara pu̶htoro to cahamacu̶nore tuaro cahĩha. To cahamacu̶no sehe dohatiriro jiro, yariaro cahariro jimaha. 3 Ã jiro Jesu to yoaare tu̶horo, judio masa bu̶cu̶nare Jesu cahapu̶ warocaha pu̶htoro sehe. —Dohatirirore noariro wahachu̶ yoai taga —ni yahu dutiro warocaha pu̶htoro bu̶cu̶nare. 4 Tina Jesu cahapu̶ su̶a, õ sehe ni tuaro mehne yahuha tirore: —Surara pu̶htoro sãre warocahre. To cahamacu̶nore dohatirirore to yu̶hdu̶chu̶ cahmahre tiro. Tiro pu̶htoro sehe noariro jira. To ã jichu̶ yoadohoga tirore. 5 Mari ya maca macainare tiro cahĩna. Ã jiro tiro sã buheri wu̶hu̶re ti yoari wapa wapare —niha bu̶cu̶na Jesure. 6 Ti ã ni yahuchu̶ tu̶horo Jesu sehe tina mehne wahaha. Surara pu̶htoro ya wu̶hu̶ cahacãi to su̶ro cahachu̶ pu̶htoro sehe tiro mehne macainare Jesure õ sehe ni yahu dutiro warocaha: —Pu̶htoro, noanohca. Tai tjiga. Noariro jieraja yu̶hu̶. Ya wu̶hu̶i mu̶hu̶re sãa ta dutiboriro jieraja yu̶hu̶. 7 Ã jicu̶ mu̶ cahai wahaeraja. Yu̶ ã jipachu̶ta mu̶ masia mehne noariro wahachu̶ yoaga mu̶hu̶ tirore. Mu̶ ã yoachu̶ yu̶ cahamacu̶no noariro waharohca. 8 Yu̶hu̶re yu̶ bui jiina paina pu̶htoa dutira. Ã jicu̶ yu̶hu̶ cũ̶hu̶ surarare dutija. Cũ̶irore “Wahaga”, yu̶ nichu̶ tiro wahara. Pairore “Taga”, yu̶ nichu̶ tiro tara. Yu̶ cahamacu̶nore “Ahrire yoaga”, yu̶ nichu̶ tíre tiro yoara. (Mu̶hu̶ cũ̶hu̶ dutirirota jira. Ã jiro mu̶ dutiriro seheta tiro dohatiriro yu̶hdu̶rohca) —ni yahu dutiha surara pu̶htoro. 9 To ã nichu̶ tu̶ho cu̶aa waharo, payu̶ masa tiro mehne jiinare majareru̶cu̶ su̶, õ sehe ni yahuha: —Mu̶sare niita nija. Tiro surara pu̶htoro Israe masu̶no jierariro Cohamacu̶re tuaro wacũ tuara. To cahamacu̶nore yu̶ noariro wahachu̶ yoahtire masi tuhsu̶ra. Israe masare ne ahriro yoaro sehe jiinare ñu̶erasinija —niha Jesu. 10 To ã niri baharo surara pu̶htoro Jesu cahai to warocarina sehe ti pu̶htoro ya wu̶hu̶pu̶ tjuaa wahaha. Tju su̶ dohatiriro to noariro jichu̶ ñu̶ha tina. 11 To ã yoari baharocã Nai wama tiri macapu̶ Jesu to buheina mehne payu̶ masa mehne wahaha. 12 Tí macare sãari sopaca cahai to su̶chu̶ yariarirore masa na wijaa taa niha. Yariariro pocoro wapewahyoro jiha. Cũ̶irota jiriro yariaha. Ã jia tó macaina masa payu̶ ticoro mehne wahaha. 13 To ã wahachu̶ ñu̶no Jesu ticorore pja ñu̶ha. —Tiieco tjiga —niha Jesu ticorore. 14 Ã nino yariariro to masa putihi ña payoha. To ã ña payochu̶ ñu̶a tí putire wu̶aina sehe su̶ru̶caha. —Macu̶, yu̶hu̶ mu̶hu̶re õ sehe nija. Wahcã nuju su̶ga —niha Jesu. 15 To ã niri baharo yariariro cjiro wahcã nuju su̶, durucuha. Ã jiro Jesu tirore to pocorore waha. 16 To ã yoachu̶ ñu̶a tina jipihtina cuia wahaha. Ã jia tina Cohamacu̶re ño payoa, õ sehe niha: —Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro masi yu̶hdu̶ariro mipu̶ pinihtare mari watoi jira —niha tina. —Cohamacu̶ marine to yainare yoadohoro wihi tuhsu̶hre —niha paina. 17 Ã jia jipihtina Judea yahpa macainare tó du̶htu̶ cahai jia macari macainare Jesu to yoarire masa yahu site pahñoha. 18 Ã yoa Jesu to yoarire ñu̶a Joãore yahuha to buheina. Ã ti yahuchu̶ tu̶horo pu̶arore tiro cahai pjiroca, Jesure sinitu dutiro warocaha João. Õ sehe ni sinitu dutiha: —¿João “Yu̶ baharo pairo tarohca”, to niriro tjijari mu̶hu̶? ¿To niriro mu̶ jierachu̶ pairore cohtanahcari sã? —ni sinitu dutiha João pu̶aro to buheinare. 20 Ã yoa tina Jesu cahai su̶, sinituha tirore: —João masare bautisariro mu̶hu̶re sinitu dutiro warocahre sãre. ¿João “Yu̶ baharo pairo tarohca”, to niriro tjijari mu̶hu̶? ¿To niriro mu̶ jierachu̶ pairore cohtanahcari sã? —ni sinituha tina Jesure. 21 Tí pjata payu̶ dohatiinare, watĩa ti cohtotainare, capari ñu̶erainare noaina wahachu̶ yoaha Jesu. 22 Ã jiro João warocainare Jesu õ sehe ni yu̶htiha: —Mipu̶re mu̶sa ñu̶rire mu̶sa tu̶horire Joãore yahuna wahaga: Õ sehe niga: “Capari ñu̶eraina ñu̶na. Tini masieraina tinina. Cami bu̶cu̶ baaina noaina wahara. Tu̶ho bocaeraina tu̶hoa wahara. Yariaina masaa wahara. Tina jipihtinare noaina wahachu̶ yoahi yu̶hu̶. Ã yoa pjacu̶oinare noaa buheare yahuja. 23 Yu̶hu̶re tu̶horiro ‘Potocã tjira’, niriro tiro wahcheriro jira”, Joãore ni yahuna wahaga —niha Jesu. 24 João buheina ti wahari baharo Jesu sehe João to jia tiare yahu du̶caha payu̶ masare: —Masa marienopu̶ su̶na tjare wihnono to wãroca cohtotachu̶ yoariro seheta to buheare cohtota mu̶jarirore ñu̶na su̶erare mu̶sa. Ã yoariro jierare João. 25 “Noa suhti tirirore ñu̶na wahajihna”, nierare mu̶sa masa marienopu̶ wahana. Noaa suhti tiina wapa bu̶ju̶are cju̶aina pu̶htoa ya wu̶hu̶sepu̶ jira. Masa marienopu̶ jierara. 26 Masa marienopu̶ su̶na Cohamacu̶ yare yahu mu̶htarirore ñu̶na su̶hre mu̶sa. Potocã tjira. João Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro jira. Paina Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina yu̶hdoro jiriro jira tiro. 27 Panopu̶ Cohamacu̶ yare ti joari pũi Joãore õ sehe ni yahu joaa tiha: “Mari Pu̶cu̶ to macu̶nore õ sehe niha: ‘Mu̶ pano mu̶hu̶re yahuyuhtirore warocai nija’, niha Cohamacu̶”, ni yahu joaa tiha panopu̶re Joãore. 28 Mu̶sare potocã niita nija. Paina jipihtina bui jira João. Ahri turupu̶re to ã jipachu̶ta mu̶anopu̶re Cohamacu̶ masare pu̶htoro to noano su̶ho jiropu̶re jipihtina docapu̶ jiriro pinihta João bui jira —niha Jesu masare. 29 To ã nichu̶ tu̶hoa jipihtina masa, pu̶htoa ya cjihtire wapa na cohtaina mehne João to bautisarina jia õ sehe ni tu̶hotuha Cohamacu̶re. “Cohamacu̶ quihõno yoariro jira”, ni tu̶hotuha tina. 30 Fariseo curua macaina sehe judio masare buheina cũ̶hu̶ João to bautisanohrina ji duaeraha. Ã jia tinare Cohamacu̶ to yaina to yoa duachu̶ cahmaeraha. 31 Ã yoa Jesu pari turi õ sehe ni yahuha: —¿Mipu̶ macaina masa yabaina yoaro sehe jijari tina, mu̶sa tu̶hotuchu̶? 32 Tina macanacã yoaro sehe jira. Paina ti cahmano sehe ti yoaerachu̶ tó wahaerara tinacãre. Pache duaropu̶ pape dujia, õ sehe ni pisurucura tinacã ti basi: “Mu̶sa basahti cjihtire sã putipemahi. ¿Dohseana mu̶sa basaerari sã tíre putipechu̶? Sã tuaro ñahacaha tiipe, sañurucumahi. ¿Mu̶sa sehe dohseana sã mehne tiiperari?” nirucuina yoaro seheta jira mipu̶ macaina cũ̶hu̶. (Mipu̶ macaina ti cahmano seheta sã yoaerachu̶ ñu̶a tó wahaerara tina cũ̶hu̶re.) 33 João bautisariro Cohamacu̶re ño payoro taro ne chu̶eraro, vinore sihnierare. To ã sihnierachu̶ ñu̶na “Watĩno to cohtotariro jira”, nimahre mu̶sa tirore. 34 Yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro jicu̶, yu̶hu̶ chu̶ sihnija. Yu̶ ã yoachu̶ ñu̶na õ sehe nina mu̶sa yu̶hu̶ sehere. “Ñu̶ga. Ahriro pjíro chu̶riro, cahariro jira. Pu̶htoa ya cjihtire wapa na cohtaina, ñano yoaina cũ̶hu̶ ti piti tiriro jira ahriro”, nina mu̶sa yu̶hu̶re. Ã nina macanacã yoaro sehe durucuina jira mu̶sa. (Mu̶sa cahmano sehe sã yoaerachu̶ tó wahaerara mu̶sare. Ne wahcherara mu̶sa.) 35 Ã masierapanahta sã yoa ñorire ñu̶na, Cohamacu̶ yare sã masichu̶ masinahca mu̶sa —ni yahuha Jesu. 36 Fariseo curua macariro to wu̶hu̶pu̶ chu̶ dutiro pjiha Jesure. To ã pjichu̶ Jesu to ya wu̶hu̶pu̶ su̶, ti chu̶ri mesa cahai nuju su̶ha. 37 Tí macapu̶re ñaare ñaare yoarucuricoro cjiro jiha. Jesu fariseo curua macariro ya wu̶hu̶pu̶ to dujichu̶ ticoro tu̶hoha. Ã tu̶ho tuhsu̶ alabastro mehne yoariare me sitia posa tiriare na ta, Jesu baharo bu̶hu̶sehei wihi taru̶ca, tiiha. Ã tiiro Jesu dahporire to yahco co mehne wayo, to pjoari mehne pahã cohãha. To dahpori wu̶achu̶ ñu̶ ticoro to dahporire wihmi, me sitia mehne pio payoha. 39 To ã yoachu̶ ñu̶no fariseo curua macariro Jesure pjiriro to basi õ sehe ni tu̶hotumaha: “Ahricoro tirore ñaha ñu̶ricoro ñaare yoarucuricoro jira. Ahriro Jesu Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro jiro tíre masiboa”, ni tu̶hotumaha. 40 To ã ni tu̶hotuare masino Jesu õ sehe ni yahuha tirore: —Simo mipu̶ pinihtare mu̶hu̶re yahu duaja —niha Jesu. —Buheriro, ¿yu̶hu̶re dohse ni yahu duajari mu̶hu̶? —ni yu̶htiha Simo. 41 To ã nichu̶ Jesu õ sehe ni piti dahre buhe yu̶htiha: —Pu̶htorore pu̶aro wapamoina jiha. Cũ̶iro wapamoriro quinientos niñeru tu̶rire wapamoha. Pairo sehe cincuenta niñeru tu̶rire wapamoha. 42 Ã jia tina ti wapamoare ti wapa bihoerachu̶ ñu̶no pu̶htoro ti wapamoare wapa dutieraha. ¿Mipu̶ pinihtare diro sehe wapamoriro sehe to pu̶htorore cahĩ yu̶hdu̶rohcari? —ni sinituha Jesu. 43 Simo õ sehe ni yu̶htiha: —Bu̶ah, pjíro wapamoriro mahanocã wapamoriro yu̶hdoro to pu̶htorore cahĩ yu̶hdu̶boca —niha Simo. —Potocã ni yu̶htihre mu̶hu̶ yu̶hu̶re —niha Jesu. 44 Ã ni tuhsu̶ tirore pio payoricorore majare ñu̶, Jesu Simore õ sehe ni yahu namoha: —Ahricorore ñu̶ga mu̶hu̶. Mu̶ ya wu̶hu̶pu̶ yu̶ sãa wihiri baharo yu̶ dahporire cosahti core yu̶hu̶re waerare mu̶hu̶. Ahricoro sehe to yahco co mehne yu̶ dahporire wayo, to pjoari mehne pahã cohãhre yu̶hu̶re. 45 Mu̶hu̶ sehe yu̶hu̶re piti boca wihmierare. Ahricoro sehe õi yu̶ dujiro puro yu̶ dahporire wihmihre. 46 Mu̶hu̶ sehe yu̶ dapure se mehne pio payoerare. Ticoro sehe yu̶ dahporire me sitia mehne pio payohre. 47 Ã nicu̶ mu̶hu̶reta yahui nija. Ahricoro to ñaa yoari cjiri payu̶bia jira. Ã jiricoro jiparota ticoro tuaro cahĩhre yu̶hu̶re. Ã jicu̶ ñaare to yoari buhirire cohãhi. Ã jia ñaare ti yoari buhirire mahanocã yu̶ cohãnohrina mahanocã cahĩna yu̶hu̶re —niha Jesu Simore. 48 Ã ni tuhsu̶ tiro ticorore õ sehe ni yahuha: —Mipu̶ pinihtare ñaare mu̶ yoari buhirire boja —niha Jesu. 49 To ã nichu̶ tu̶hoa Jesu mehne dujiina ti basi õ sehe ni durucuha: —¿Dohse jiriro baro jijari ahriro ñaa buhirire boriro? —niha tina ti basi. 50 Ã ni tuhsu̶, Jesu numinore õ sehe ni yahuha: —Yu̶hu̶re mu̶ wacũ tuachu̶ mu̶hu̶re pichacapu̶ wahaboricorore yu̶hdoja. Cuiro marieno mu̶ wu̶hu̶pu̶ tjuaa wahaga —niha Jesu ticorore.

Lucas 8

1 Baharo bu̶ju̶a macaripu̶ daa macaricãpu̶ cũ̶hu̶re su̶, Cohamacu̶ masare pu̶htoro to noano su̶ho jiare noaa buheare yahuha Jesu. Doce to buheina sehe tiro mehne jiha. 2 Ã yoa numia cũ̶hu̶ watĩa ti cohtotari numia cjiri, dohatia numia cjiri Jesu noaa numia to yoari numia tiro mehne tiniha. “María”, ti nimaricorore “Magdalena”, ni pisua tiha ticorore. Ticorore siete watĩare Jesu cohã wioha tó pano. Ã jiro ticoro cũ̶hu̶ Jesu mehne tiniha. 3 Cuza wama tiriro Herodere dahra cohtaina pu̶htoro cjiro namono Juana cũ̶hu̶ Jesu mehne tiniha. Susana wama tiricoro cũ̶hu̶ paye numia mehne payu̶ ti cju̶aa mehne tirore yoadohoha. 4 Ã yoa payu̶ macari macaina Jesu cahapu̶ cahmachuha. Ti ã cahmachuri baharo Jesu to tu̶hotua mehne quiti dahre tinare õ sehe ni yahuha buhero taro: 5 —Toari masu̶no toaro, to toaa yaparire doca site cũno wahaha. To ã doca site cũ wahcãchu̶ paye yapari mahai bora caha su̶ha. Ti ã bora caha su̶chu̶ paye yaparire masa tu̶ diho cũha. Ã jia paye yaparire minichahca duji ta, chu̶nocaha. 6 Ã yoa paye yapari sehe tãa wapa bui dihta se mininocã bui bora caha su̶ha. Tí yahpapu̶ co mariaha. Ã jia tí yapari du wija tarucuma ñaia wahaha. 7 Paye yapari sehe tja watoi bora caha su̶ha. Tja sehe tí toaa mehne duha. Tja sehe dia yu̶hdu̶a waha, toaare wajãnocaha. 8 Paye yapari noari yahpai bora caha su̶ha. Noano dua jia noano dicha tiha. Ã jia payu̶ dicha tiha —niha Jesu. Ã ni tuhsu̶ õ sehe tuaro ni namoha: —Ahrire tu̶ho duaina noano tu̶hoga mu̶sa —niha tiro. 9 Baharo to buheina tí quitire masi duaa, Jesure õ sehe ni sinituha: —¿Ahri quiti mehne dohse ni yahui nijari mu̶hu̶? —ni sinituha tina. 10 Ti ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yu̶htiha: —Cohamacu̶ masa bui pu̶htoro to noano su̶ho jiare panopu̶ paina ti masierari cjirire mu̶sare masichu̶ yoarohca Cohamacu̶. Paina sehere ã yoaerara tiro. Tinare quiti mehneta buheihtja. Yu̶ ã yoachu̶ tina yu̶ buheare tu̶hopahta masisi —niha Jesu to buheinare. 11 Ã ni tuhsu̶ tinare õ sehe ni yahu namoha: —Õ sehe ni yahura ahri quiti: Toaa yapari noaa buhea yoaro sehe jira. 12 Ã yoa maha du̶htu̶ cahai boraa yapari sehe noaa buhea yoaro sehe jira. Cãina masa noaa buheare ti tu̶hochu̶ ñu̶no watĩno sehe ta, tí buheare masi dutierara masare, minichahca tí yaparire ti chu̶ cohãno seheta yoaro. To ã yoaerachu̶ tina Cohamacu̶re wacũ tuaboa. Ti ã wacũ tuachu̶ ñu̶no Cohamacu̶ sehe tinare pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdoboa. 13 Ã yoa tãa wapa bui dihta se mininocã bui boraa yapari noaa buhea yoaro sehe jira. Ã jia masa noaa buheare tu̶ho, wahchea mehne tíre tu̶ho nu̶nu̶ wahcãna. Ã tu̶ho nu̶nu̶pahta tãa wapa buicã jia yucu̶ nu̶hcori mariea yucu̶ yoaro seheta ahrina masa cũ̶hu̶ yoari pja cũ̶no pjaerara. Ã cũ̶no pjaeraa yu̶ yare ti cahmari buhiri paina tinare ti ñano yoachu̶ ñu̶a yu̶ yare duhunocahna. 14 Ã yoa tja watoi boraa yapari noaa buhea yoaro sehe jira. Ã jia masa noaa buheare tu̶hopahta, ahri yahpa macaare wacũ nu̶nu̶ yu̶hdu̶ara. Niñerure bu̶ju̶a cahma, paye baro cũ̶hu̶re payu̶ cahma, tíre goa pja yu̶hdu̶ara tina. Ti ã yoachu̶ tí sehe noaa buheare du̶catara. Ti ã du̶catachu̶ masa noaa sehere yoaerara. Dicha maria yucu̶ yoaro seheta jira. 15 Ã yoa noari yahpai boraa yapari noaa buhea yoaro sehe jira. Ã jia masa noaa buheare tu̶hoa, noano mehne tí buheare yu̶hdu̶ru̶caerara. Ã jia yucu̶cu̶ dicha tiro seheta noaa buheare tu̶hoina sehe Cohamacu̶ to cahmano seheta noaare yoara —niha Jesu. 16 Ã ni tuhsu̶ paye quiti mehne piti dahre buheha tiro: —Ne sihãriare ti sihãri baharo tiare dihi biato docai cũerara masa. Ã yoa tiare coãri casario docai cũerara. Mu̶anopu̶ tiare duhu payora wu̶hu̶pu̶ sãa taina ti noano ñu̶ sãahto sehe. 17 Jipihti ti masierari cjirire baharo masa masiahca. Sihãria to buhriachu̶ mari ñu̶ masino seheta panopu̶ ti masierari cjirire masiahca masa. 18 ’Ã jina mu̶sa tu̶hona noano tu̶ho nu̶nu̶ga. Noano tu̶ho nu̶nu̶riro, noano masinohca. Tu̶ho nu̶nu̶erariro “Mahanocã tu̶hoja”, to nipachu̶ta tí sehere boa waharohca —niha Jesu. 19 Baharo Jesu bahana ti pocoro mehne tiro cahapu̶ wahaa nimaha. Masa payu̶ jichu̶ to cahapu̶ su̶eraha. 20 Ã jiro cũ̶iro Jesure õ sehe ni yahuha: —Mu̶ poco mu̶ bahana mehne sopacapu̶ ducuhre. Mu̶hu̶re ñu̶a taa niyuhti —niha tiro Jesure. 21 To ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yahuha jipihtinare: —Cohamacu̶ ya buheare tu̶hoina, tíre yu̶hdu̶ru̶caeraina tinata yu̶ poco yu̶ bahana yoaro sehe jira —niha Jesu tinare. 22 Pa dachoi Jesu to buheina mehne dohoriapu̶ samu: —Basa, pahãjihna —ni, tina jipihtina tia mehne bu̶cu̶pariropu̶ pahãa wahaha. 23 Ã pahãno carĩa wahaha Jesu. Ti ã pahãrucuchu̶ waro tuaro wihnono taha. Wihnono to tachu̶ bu̶ju̶a pahcõri wahcã, tinare mionocamaha. Ã to wahachu̶ minihto cua yu̶hdu̶aha tinare. 24 Ã wahachu̶ ñu̶a Jesu cahai waha, tirore wahcõha. —Buheriro, mari mini yariana tana nijà —niha tina. Ti ã nichu̶ Jesu sehe wahcã, wihnonore “Tó purota wã duhuga”, niha. Ã ninota pahcõri cũ̶hu̶re “Yu̶su̶a wahaga”, niha. To ã nichu̶ta wihnono yu̶hdu̶a wahaha. Ã yoa pahcõri cũ̶hu̶ yu̶su̶ boraa wahaha. 25 Ã wahari baharo Jesu tinare õ sehe niha: —¿Mu̶sa yu̶hu̶re wacũ tuaerasinijari? —niha tiro. To ã nichu̶ tina sehe cui, cu̶aa waha, ti basi õ sehe ni durucuha: —Cue, ¿dohse jiriro baro masu̶no jijari ahriro? Ahri wihnono, pahcõri cũ̶hu̶ to dutichu̶ yu̶hdu̶ru̶caerara tirore —niha tina ti basi. 26 Ã yoa tina sie coapu̶ Gerasa macaina ya yahpapu̶ pahã su̶ha. Tí yahpa Galilea yahpa potoihta jiha. 27 Tói Jesu to maja su̶ru̶cu̶ su̶chu̶ waro tó macariro watĩa ti cohtotariro tiro cahapu̶ taha. Tiro yoari pja suhti marieriro jiro, to wu̶hu̶pu̶re ne jieraha. Ã yoa masa copari tãa copari watoi jia tiha tiro. 28 Ã jia payu̶ tahari watĩa tirore ñahaha. Ã jiro tiro peresui to jichu̶ to wamomacarine dahporire comaa dari mehne du̶hteriro jiparota, tiro tí darire nuha mu̶jaha. Ã yoa watĩa sehe tirore masa marienopu̶ na wahcãa tiha. Ã yoa tiro Jesure ñu̶roca õ tuaro sañurucu, Jesu panoi na tuhcua caha su̶ha. To ã yoachu̶ ñu̶no Jesu sehe tirore õ sehe ni dutiha: —Watĩa, duhuga ahrirore —niha Jesu. To ã nichu̶ tu̶horo watĩa ti cohtotariro tuaro sañurucu, õ sehe ni sinituha Jesure: —Jesu, ¿Cohamacu̶ Jipihtina Bui Jiriro macu̶no yabare yoai tai nijari mu̶hu̶ yu̶hu̶re? Yu̶hu̶re, ñano yoai tjiga —niha watĩa ti cohtotariro. 30 To ã nichu̶ Jesu sehe õ sehe ni sinituha tirore: —¿Yabariro wama tijari mu̶hu̶? —niha. Payu̶ watĩa tiro mehne jiha. Ã jiro õ sehe niha watĩa ti cohtotariro: —Watĩa payu̶ wama tija sã —ni yu̶htiha watĩa ti cohtotariro tiro. 31 —Cu̶ãri copapu̶ sãre waha dutiecu̶ tjiga —ni, tuaro siniha watĩa sehe. 32 Tí pjare tói tũ̶cu̶ dahpotoi yesea payu̶ chu̶a niha. Ti tói chu̶chu̶ ñu̶a watĩa õ sehe ni siniha Jesure: —Sina yesea cahapu̶ warocaga sãre ti pjacu̶ripu̶ sã sãahto sehe —ni siniha watĩa. Ti ã sinichu̶ tu̶horo “Jai. Wahaga”, niha Jesu. 33 To ã dutichu̶, watĩa masu̶no mehne jirina cjiri sehe wahaa, yesea pjacu̶ripu̶ sãa wahaha. Ã yoa tinare ti sãari baharo, yesea jipihtina bu̶cu̶pariro du̶htu̶ cahapu̶ pari cu̶nu̶pu̶ mu̶roca buha, tí taropu̶ bora ñoja, mini yaria pihtia wahaha. 34 Yeseare ñu̶ wihboina yesea ti ã minichu̶ ñu̶a, cui, mu̶rocaa wahaha. Ã mu̶roca wahcã pjiri macapu̶ cũ̶hu̶re, daa macaricãpu̶ cũ̶hu̶re tíre ti ñu̶rire yahu sitea wahaha. 35 Ti ã yahuchu̶ tu̶hoa, masa sehe payu̶ ti ã waharire ñu̶a wahaha. Ã jia Jesu cahai su̶, watĩa ti cohtotariro cjirore to suhti tiriro, tu̶ho masiriro to dujichu̶ ñu̶ha tina. Tí jipihtiare ñu̶a, tina cui niha. 36 Watĩa ti cohtotariro cjiro noariro to waharire ñu̶ina, ti ñu̶rire painare noano yahu pahñoha. 37 Tí pjata Gerasa yahpa macaina payu̶ Jesure tuaro cuia, tirore pa sehepu̶ waha dutiha. Ti ã waha dutichu̶ Jesu dohoriapu̶ samu, waharo taro niha. 38 Watĩa ti cohtotariro cjiro Jesu to wahahto pano tuaro siniha tirore: —Mu̶hu̶ mehne waha duaja —ni sinimaha. 39 To ã nichu̶ta Jesu tirore õ sehe ni yu̶htiha: —Mu̶ ya macapu̶ wahaga. Ã wahacu̶ Cohamacu̶ mu̶hu̶re to yoarire yahuga painare —niha Jesu. To ã niri baharo waha to ya macapu̶ su̶ro watĩa ti cohtotariro cjiro sehe Jesu tirore to yoarire jipihtina to ya maca macainare yahuha. 40 Pari turi Jesu tí bu̶cu̶pariropu̶ pahãa wahaha tjoa. To pahã tariropu̶ta masa payu̶ tirore cohtaa niha. Ã cohtaa, tirore piti bocasiniha wahchea mehne. 41 Tói judio masa buheri wu̶hu̶ pu̶htoro Jairo wama tiriro Jesu cahai su̶, to dahpori cahai na tuhcua caha su̶ha tirore ño payoro. To macono yariaro niha. Ticoro cũ̶corota jiricoro doce cu̶hmari cju̶aricoro jiha. Ã jiro tiro to ya wu̶hu̶pu̶ Jesure pji wahcãha. “Jai” ni, tiro mehne wahaha Jesu cũ̶hu̶. Mahai ti ã wahachu̶ payu̶bia masa tirore nu̶nu̶ ti wahcã, bihsaro su̶ru̶cu̶ su̶ha tirore. 43 To ã bihsaro wahachu̶ numino doce cu̶hmari waro ã cahã ñu̶rucuricoro tói jiha. Tó pano duhturuare jipihtia to niñeru mehne wapamaha ticoro co wa dutiro. Ti ã co wapachu̶ta mu̶nanota jirucunocaha ticoro. 44 Ã jiro ticoro Jesu baharo masa payu̶ watoi wihi, Jesu suhtirore to ñaha ñu̶chu̶ta to cahã ñu̶a pihtia wahaha. 45 To ã ñaha ñu̶chu̶ tu̶hoturo Jesu õ sehe ni sinituha: —¿Noa yu̶ suhtirore ñaha ñu̶ri? —niha tiro. Jipihtina “Yoaerahi”, niha. Ã jia Pedro cũ̶hu̶ õ sehe niha: —Buheriro, bihsa nina. Ã jia masa payu̶ mu̶hu̶re pihanocahna. ¿Dohseacu̶ ã ni sinitujari mu̶hu̶? —niha tina Jesure. 46 Ti ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yu̶htiha: —Michapucacã yu̶hu̶ noaricoro wahachu̶ yoahi cũ̶corore. Ã jicu̶ yu̶hu̶re to ñaha ñu̶chu̶ masija —niha tiro. 47 To ã nichu̶ tu̶horo ticoro duhti masieraro, teterericoro Jesu cahai na tuhcua caha su̶ha tirore ño payoro. Ã jiro jipihtina masa ti tu̶horoi to dohatiare, Jesure to ñaha ñu̶rire to noaricoro to waharire yahuha ticoro. 48 To ã ni yahu tuhsu̶chu̶ Jesu ticorore õ sehe ni yahuha: —Maco, yu̶hu̶re mu̶ wacũ tuaa mehne noaricoro tjuara mipu̶re. Wahchea mehne wahaga —niha ticorore. 49 To ã nino watoi Jairo ya wu̶hu̶i jiriro yahuro wihiha: —Mu̶ macocã yariaa wahahre. Ã jicu̶ buherirore pji tai tjiga —niha tiro. 50 To ã nichu̶ tu̶horo, Jairore õ sehe ni yahuha Jesu: —Cahya tu̶hotui tjiga. Yu̶hu̶re wacũ tuaga. Tí dihtare yoaga. Mu̶ ã yoachu̶ ticorocã masaa waharohca —niha Jesu. 51 Ã ni tuhsu̶ to wu̶hu̶pu̶ su̶, Pedro, João, Santiago, dohatiricoro pu̶cu̶su̶ma tópeinata na sãaha. Paina sehere Jesu sãa dutieraha. 52 Tói jipihtina masa ti ñahacaha tiiro watoi sãa su̶ha Jesu. —Tiiena tjiga. Ticorocã yariaerare. Carĩno nica —niha tiro. 53 To ã nichu̶ tu̶hoa tina sehe ticoro yariaricoro to jichu̶ masia, Jesure bu̶ju̶ha. “Ã nimacanocano nina”, ni bu̶ju̶ha. 54 Ã yoa Jesu ticorocã wamomacare ñaha, õ sehe ni pisuha: —Maharicorocã wahcãga —niha. 55 To ã nichu̶ta yariaricoro masaa waha, tí pjata wahcãru̶cu̶ su̶ha ticorocã. To wahcãri baharo Jesu ticorore chu̶are wa dutiha. 56 To ã masachu̶ ñu̶a to pu̶cu̶su̶ma ñu̶ cu̶aa wahaha. Ã jiro Jesu tíre painare yahu dutieraha.

Lucas 9

1 Ã yoa Jesu doce to buheinare pjiroca, to tuaare waha tinare. Watĩare ti cohãhti cjihtire, dohatiinare noaina ti yoahti cjihtire to tuaare waha tinare. 2 Ã yoa tuhsu̶ tinare Cohamacu̶ masare pu̶htoro to noano su̶ho jiare buhe dutiro, dohatiinare noaina wahachu̶ yoa dutiro warocaha tinare. 3 Õ sehe ni dutiha Jesu tinare: —Mu̶sa wahana paye barore naaena tjiga. Tjuadu̶re, wajure, chu̶are, niñerure naaena tjiga. Mu̶sa sãano dihtare sãa wahcãga. Paye suhtire naaena tjiga. 4 Jipihtia macaripu̶ mu̶sare ti carĩno wachu̶ tí wu̶hu̶ihta jinocasiniga. Coã wahanapu̶ wijaahga tí wu̶hu̶re. 5 Paye macari macaina mu̶sare ti cahmaerachu̶ ñu̶na tí macarine yu̶hdu̶ wahcãa wahaga. Ã wahana mu̶sa dahpori macaa dihta pohcari mene wajã site cũga mu̶sa tinare ti ya buhirire masichu̶ yoana —niha Jesu. 6 To ã niri baharo to buheina sehe waha, jipihtia macaripepu̶ noaa buheare yahu tinia tiha. Ã yoa dohatiinare noaina wahachu̶ yoaa tiha. 7 Ã yoa Herode Galilea yahpa macaina pu̶htoro Jesu yoarire tu̶horocaha. “¿Diro baro jijari tiro Jesu?” niparota ne masieraha. Cãina õ sehe nimaha Jesure: “João masare bautisariro cjiro pari turi bajuaro nica. Ã jiro ‘Jesu’, ti niriro tiro tjira”, nimaha cãina. Ti ã nichu̶ tu̶horo Herode Jesure dohse ni masieraha. 8 Paina “Tiro Elia cjiro mipu̶ bajuaro nina”, nimaha. Paina sehe “Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina panopu̶ macaina mehne macariro cjiro mipu̶ bajuaro nica”, nimaha Jesure. 9 Ti ã ni durucupachu̶ta õ sehe ni tu̶hotuha Herode sehe: “João dapure du̶te ta duti tuhsu̶hi yu̶hu̶. ¿Mipu̶re jiriro masa ti yahuriro diro baro jibocari tiro sehe?” ni tu̶hoturo tiro Jesure ñu̶ duamaha. 10 Ã yoa Jesu to warocarina tiro cahapu̶ tju su̶a, ti yoarire yahuha Jesure. Ti yahu tuhsu̶chu̶ Jesu tina dihtare Betsaida wama tiri macapu̶ su̶ho wahamaha. 11 Ti waharire masia, masa payu̶ tinare nu̶nu̶ ti wahcãha. Jesure ti mu̶ su̶chu̶ ñu̶no piti bocasiniha Jesu tinare. Ã jiro tiro Cohamacu̶ masare pu̶htoro to noano su̶ho jiare tinare yahu, dohatiinare noaina wahachu̶ yoaha. 12 Ñamichahapu̶ doce to buheina tiro cahapu̶ su̶, Jesure õ sehe ni yahuha: —Õ masa marienopu̶ jira. Õ majano macaa macaripu̶, daa macaricãpu̶ cũ̶hu̶re ahrina masare warocaga. Carĩa ti chu̶hti cjihtire maca dutiga tinare —niha tina Jesure. 13 Ti ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yu̶htiha tinare: —Ã nienata chu̶are waga tinare —niha. To ã nichu̶ tu̶hoa tina õ sehe ni yu̶htiha: —Cũ̶ wamomaca pihtia pão curiri, pu̶aro wahi tó purocãta cju̶aja mari. ¿Ahrina payu̶ masa ti chu̶hti cjihtire nuchu̶bocari sã? —niha to buheina. Payu̶ masa ti jichu̶ ñu̶a ã niha to buheina. Tópu̶re cinco mil mu̶a jiha. (Numia, macanacã cũ̶hu̶ jiha.) Ã jiro Jesu õ sehe ni yahuha to buheinare: —Cincuenta masare cũ̶ curuai duji dutiga. Paye curuari cũ̶hu̶re tópeinata duji dutiga —niha Jesu to buheinare. 15 To ã nichu̶ to buheina to dutiriro seheta yoa, jipihtina masare duji dutiha. 16 Duji duti tuhsu̶ Jesu cũ̶ wamomaca pihtia pão curirire pu̶aro wahi mehne na, mu̶anopu̶ ñu̶ha. Ã ñu̶no Cohamacu̶re “Noana”, niha. To ã niri baharo pão curirire nuha, to buheinare masare witi dutiro waha. 17 Ti ã witi tuhsu̶chu̶, tina jipihtina masa chu̶, yapi yu̶hdu̶a wahaha. Ti yapi wahyorire doce pu̶hu̶se waro wahpo dapoha to buheina. 18 Cũ̶ dacho Jesu cũ̶irota jiro, Cohamacu̶re sinino niha. To ã sinino watoi to buheina tiro cahapu̶ su̶ha. Ã jiro Jesu õ sehe ni sinitu ñu̶ha tinare: —¿Diro baro jicari yu̶hu̶ masa yu̶hu̶re ti tu̶hotuchu̶? —ni sinitu ñu̶ha. 19 To ã sinituchu̶ tu̶hoa to buheina õ sehe ni yu̶htiha: —“João masare bautisariro jira”, nina mu̶hu̶re. Paina “Elia cjiro jira”, nina. Paina “Panopu̶ macariro Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro cjiro masa wijariro cjiro jira”, nina mu̶hu̶re —ni yu̶htiha to buheina sehe tirore. 20 Ti ã niri baharo Jesu tinare õ sehe ni sinitu ñu̶ha tjoa: —¿Mu̶sa sehe mu̶sa tu̶hotuchu̶ diro baro jicari yu̶hu̶? —ni sinitu ñu̶ha tjoa. —Mu̶hu̶ Cristo Cohamacu̶ warocariro jira —ni yu̶htiha Pedro. 21 Ã yoa Pedro “Cristo jira mu̶hu̶”, to nirire painare Jesu yahu site dutieraha to buheinare. 22 Ã ni yahu site dutiera tuhsu̶ õ sehe ni namoha: —Yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro tuaro ñano yu̶hdu̶ihca. Ãta yu̶hdu̶ro cahmana yu̶hu̶re. Ã jia mari coyea judio masare buheina, bu̶cu̶na, sacerdotea pu̶htoa mehne yu̶hu̶re cahmaeraa, yu̶hu̶re wajãahca. Ti ã wajãri baharo tia dacho wahaboroi masa mu̶jaihca —niha Jesu tinare. 23 Baharo jipihtinare õ sehe ni yahuha Jesu: —Cũ̶iro yu̶ yairo ji duaro, to cahmano yoa duamarine duhunocanohca. Ã yoa crusapu̶ yu̶ ñano yu̶hdu̶htiro seheta yu̶ yairo to jiri buhiri ñano yu̶hdu̶parota yu̶hu̶re duhusi. Ã jiro yu̶ yare yoarucuriro jirohca. 24 Masu̶no yu̶hu̶re wacũno marieno to mu̶ su̶ro to cahmano seheta yoariro pichacapu̶ tiro waharohca. Ã jiro yu̶ yare ã yoarucuriro jipihtia dachoripe yu̶hu̶ mehne mu̶anopu̶ jirucurohca. 25 ¿Cũ̶iro masu̶no ahri yahpa macaare jipihtiare cju̶ariro Cohamacu̶re cahmaeraro pichacapu̶ waharo yabare wapatajari tiro? Ã jiriro ne wapataerara. 26 Cãina yu̶hu̶re, yu̶ buheare bu̶o tiboca. Ti ã yoachu̶ ñu̶cu̶ yu̶hu̶ cũ̶hu̶ yu̶hu̶re ã yoainare bu̶o tisãaihca. Yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro noaina anjoa ti si sitea mehne, yu̶ si sitea mehne, yu̶ Pu̶cu̶ to si sitea mehne tjua tacu̶ tinare bu̶o tisãaihca. 27 Potocã niita nija mu̶sare. Mipu̶re cãina mu̶sa õpu̶re jiina mu̶sa yariahto pano Cohamacu̶ jipihtina bui pu̶htoro noano to su̶ho ji du̶cachu̶ ñu̶nahca —niha Jesu tinare. 28 Ã yoa ocho dachori tíre to yahuri baharo Jesu Pedrore, Joãore, Santiagore tina dihtare pjiha. Ã yoa waha, Cohamacu̶re sinia waha, tũ̶cu̶pu̶ mu̶jaa wahaha tina. 29 Cohamacu̶re to sinino watoi Jesu wu̶hdu̶a cohtotaha. To ã cohtotachu̶ to suhtiro minoari suhtiro noano yehseri suhtiro wahaha. 30 To ã waharo watoi pu̶aro mu̶a tiro mehne durucua niha. Durucuina sehe Elia cjiro, Moise cjiro jiha. 31 Tina mu̶ano macaa si sitea mehne bajuaha. Jesu baharocãta Jerusalẽpu̶ to yariahtore tina Jesu mehne durucua niha. 32 Pedro cũ̶hu̶ wu̶jo caha yu̶hdu̶aha. Ã carĩpahta cu̶a wahcã wihi Jesu to si siteare ñu̶a, pu̶aro tiro mehne ducuina cũ̶hu̶re ñu̶ha. 33 Moise cjiro cũ̶hu̶ ti wahahto panocã Pedro Jesure õ sehe nimaha: —Pu̶htoro, mari õre jichu̶ noa duara. Tia wu̶hu̶cã yoanahtja. Mu̶ ya wu̶hu̶cã, Moise ya wu̶hu̶cã, Elia ya wu̶hu̶cã yoanahtja —nimaha Pedro. Ã niparota to nirire ne masieraha. 34 To ã ni durucuro watoi tinare me curua duji boro pja su̶ha. To ã duji boro pja su̶chu̶ ñu̶a tina cuia wahaha. 35 Tuhsu̶, me curua puhichapu̶ õ sehe ni durucuro coa taha: —Ahriro yu̶ macu̶, yu̶ beseriro jira. Noano tu̶hoga tirore —nino coa taha me curua puhichapu̶. 36 To ã nino coa tari baharo Jesu dihtare ñu̶ha tina. Baharo ti ñu̶rire painare yahueraha. Ne cũ̶irore yahueraha. 37 Pa dachoi tina tũ̶cu̶pu̶ ti duji tachu̶ payu̶ masa Jesure piti bocaha. 38 Ã jiro tina mehne macariro Jesure õ sehe ni pisuha: —Buheriro, mu̶hu̶re tuaro ahrire sini duaja yu̶hu̶. Yu̶ macu̶ cũ̶irota jira. Ã jicu̶ tirore ñu̶basaga mu̶hu̶. 39 Watĩno tirore ñaha, sañurucuchu̶ yoa, tunu teterechu̶ yoa, sahpo tua wahachu̶ yoaa tihre. Ã yoaro watĩno yu̶ macu̶re ñano yu̶hdu̶chu̶ yoa, ne duhu duaerara. 40 Mu̶ buheinare watĩnore cohã wio duticu̶ tuaro sinimahi. Yu̶ ã sinipachu̶ta tina sehe tirore cohã wio masierare —niha tiro Jesure. 41 To ã nichu̶ Jesu sehe õ sehe niha: —Mipu̶ macaina mu̶sa ñaina jira. ¿Yu̶hu̶re ne wacũ tuaeraputiajari? Yoabiari pja mu̶sare buhemaja yu̶hu̶. ¿Noho puro yoari pja yu̶hu̶re mu̶sa caribobocari? —ni tuhtiha Jesu. Ã ni tuhsu̶ watĩno ti cohtotariro pu̶cu̶rore õ sehe niha: —Mu̶ macu̶re na tahga —niha. 42 To ã niri baharo to macu̶no Jesu cahapu̶ to taro watoi watĩno sehe tirore yahpapu̶ doca caha su̶, tunu teterechu̶ yoaha. To ã yoachu̶ Jesu watĩnore wijaa dutiha. To ã wijaa dutichu̶ watĩno sãarirocã noariro wahaha. Ã jiro Jesu sehe tirocãre wiaha to pu̶cu̶rore. 43 Cohamacu̶ tuaa mehne noariro to wahachu̶ ñu̶a, jipihtina masa cu̶aa wahaha. Masa Jesu to yoarire ti ñu̶, cu̶aa wahachu̶ Jesu sehe to buheinare õ sehe ni yahuha: 44 —Michapucacã yu̶ yahuhtire boena tjiga mu̶sa. Yu̶hu̶re Cohamacu̶ to warocarirore pairo yu̶hu̶re ñaha dutiro warohca masare —niha Jesu. 45 To ã nipachu̶ta tina sehe to yahuare noano tu̶ho ñahaeraha. To yahurire tinare masihto basioeraha. Tí pjata Cohamacu̶ tinare tíre tu̶ho ñaha dutierasiniha. Ã jia tina cuia, tíre tirore sinitu ñu̶eraha. 46 Baharo Jesu buheina durucu sayoa niha: —¿Mari mehne macariro diro sehe pu̶htoro ti cohtotacari? —ni sayoa niha tina ti basi. 47 Ti ã nichu̶ Jesu sehe ti tu̶hotuare masino, nijinocãre to cahai duhu dapo, to buheinare õ sehe ni yahuha: 48 —Yu̶ yare yoana tana ahrirocãre cahmana yu̶hu̶ cũ̶hu̶re cahmana mu̶sa. Ã yoa yu̶hu̶re cahmana, yu̶hu̶re warocariro cũ̶hu̶re cahmana mu̶sa. Mu̶sa mehne macariro mu̶sa cahamacu̶no jiro tiro cũ̶hu̶ pu̶htoro tjirohca —niha Jesu. 49 Baharo João Jesure õ sehe ni yahuha: —Buheriro, mu̶ wama mehne watĩare cohãrirore sã ñu̶hi. Tiro mari mehne macariro to jierachu̶ ñu̶na tíre tirore yoa dutiera tihi sã —niha João Jesure. 50 To ã nichu̶ Jesu Joãore paina buheina cũ̶hu̶re õ sehe ni yahuha: —Ã niena tjiga mu̶sa tirore. Marine ñu̶ tuhtiriro jieraro, tiro mari mehne macariro jira —niha Jesu to buheinare. 51 Tí pjare Jesu mu̶anopu̶ to wahahto panocã, “Jerusalẽpu̶ wahaihtja”, niha tiro. Ã nino tópu̶ waharo niha. 52 Ã jia Jesu to panoi warocaina waha, Samaria yahpa macari macapu̶ su̶, tói Jesu to jihtore cahno duamaha. 53 Jesu Jerusalẽpu̶ waharo taro niha. Tópu̶ wahahtiro to jichu̶ tu̶hoa, tó macaina tirore cahmaeraha. 54 Tíre tu̶hoa Santiago, João mehne õ sehe ni yahuha Jesure: —Pu̶htoro, mu̶ cahmachu̶ mu̶ano macari pichaca mehne tinare wajã dutinahca —niha tina tirore. 55 Ti ã nichu̶ Jesu majare ñu̶, tuhtiha tina pu̶arore. [—Espíritu Santo yaina jira mu̶sa. Mipu̶ mu̶sa tu̶hoturo seheta tiro sehe tu̶hotuerara. Yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro ahri yahpapu̶ tacu̶ pichacapu̶ wahaborinare yoadohohtiro tai. Masare butichu̶ yoacu̶ tacu̶ nierahi —ni yahuha Jesu.] 56 Ã tuhti tuhsu̶, pa macapu̶ Jesu cũ̶hu̶ wahaa wahaha. 57 Tina mahai ti wahachu̶, masu̶no Jesure õ sehe ni yahuha: —Mu̶hu̶ mehne waha duaja nohoi mu̶ waharoi —niha tiro. 58 To ã ni tu̶hsu̶chu̶ Jesu õ sehe ni yu̶htiha: —Cãina macaroca macaina wahiquina ti copari cju̶ara. Minichahca cũ̶hu̶ ti suhti cju̶ara. Yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro sehe yu̶ carĩri wu̶hu̶ maeraja —niha Jesu. 59 Baharo pairore Jesu pjiha: —Yu̶hu̶ mehne macariro cjihto taga —niha. To ã nichu̶ tiro õ sehe ni yu̶htiha Jesure: —Pu̶htoro, yu̶ pu̶cu̶ to yariachu̶ yasinii wahaihtja. Ã ya tuhsu̶cu̶ pinihta mu̶hu̶ mehne wahaihtja —niha tiro. 60 To ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yahuha: —Yu̶hu̶re cahmaeraina yariaina yoaro seheta jira. Tina sehe yariainare yajaro. Ã jicu̶ mu̶hu̶ sehe Cohamacu̶ masare pu̶htoro to noano su̶ho jiare noaa buheare buhei taga —niha Jesu tirore. 61 Ã yoa pairo Jesure õ sehe niha: —Pu̶htoro, mu̶hu̶ mehne wahaihtja. Wahmanore yu̶ coyeare coha sitisinii wahaihtja —niha tiro Jesure. 62 To ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yahuha tirore: —Wachu̶ sahari pjĩne tu̶ã puriro mehne dahrariro noari dare saha duara. Ã dahrariro to baharo bu̶hu̶sehere majare ñu̶no, noano potori da saha masierara. (Tó seheta Cohamacu̶ yare yoaro taro, dahrariro tó pano to jia tiare tuaro wacũboca tíre duhu duaeraro, dahrariro to majare ñu̶no seheta.) Ã wacũriro Cohamacu̶ mari pu̶htoro yare dahraboriro jierara —niha Jesu.

Lucas 10

1 Baharo Jesu paina buheinare setenta y dos buheinare bese, macaripepu̶ to wahahto pano warocayuha. Cãa macaripu̶re pu̶aro dihta warocaha tiro. 2 Ã warocaro õ sehe ni yahuha tinare piti dahre buhero: —Trigo payu̶ ti bu̶cu̶a tuhsu̶chu̶ payu̶ jichu̶ dahraa pjíro jira. Wiho mejeta dahraina sehe mahainacã jira. Tó seheta noaa buheare tu̶hohtina payu̶ jichu̶ pjíro jira mari dahraa. To ã jipachu̶ta mahainacã dahrari masa yoaro seheta noaa buheare buhehtina cũ̶hu̶ mahainacã jira. Ã jina noaa buheare buhehtinare painare to warocahtore siniga Cohamacu̶re mu̶sa. 3 Wahaga mu̶sa. Mu̶sare yu̶ warocachu̶ mu̶sa oveja pohna yaya watoi ti jiro seheta mu̶sa cũ̶hu̶ ñaina suaina watoi jinahca. 4 Niñeru wajure, bu̶ju̶awacũa waju cũ̶hu̶re, dahpo suhtire naaena tjiga. Mu̶sa mahai tinina painare boca su̶ durucuena tjiga. Poto wahaga. 5 Jipihtia mu̶sa sãa wu̶hu̶sepu̶ sãahna “Ahri wu̶hu̶ macaina noano jijaro”, ni mu̶htaga. 6 Tí wu̶hu̶ macaina noano mehne jiina cahmachea marieina ti jichu̶, tíre niga tinare. Noano mehne ti jierachu̶ ñu̶na tí wu̶hu̶ macainare ã niena tjiga. 7 Cũ̶ wu̶hu̶i sãa su̶ru̶cana ti noaina jichu̶ tí wu̶hu̶ihta tjuaga. Tói ti duhu payorire chu̶, sihnituga. Dahrainare ti wapataare nano cahmana. Ã jina ti wapataare ti nano seheta ti duhu payorire naga mu̶sa cũ̶hu̶. Ã jina cũ̶ wu̶hu̶ihta mu̶sa su̶ri wu̶hu̶ihta jina, tí maca macaa wu̶hu̶sepu̶ ji tiniena tjiga. 8 Macapu̶re mu̶sa su̶na tó macaina sehe mu̶sare ti cahmaina jichu̶ ti chu̶a ti duhu payorire chu̶ga. 9 Tó macaina dohatiinare noaina wahachu̶ yoaga. Ã jina õ sehe niga tinare: “Cohamacu̶ mipu̶re mari pu̶htoro noano to su̶ho jihtore yahuna nija mu̶sare”, niga tinare. 10 Pa macapu̶ mu̶sa su̶chu̶ tina sehe mu̶sare cahmaeraboca. Ti ã cahmaerachu̶ ñu̶na tí maca dacho macapu̶ waha, õ sehe niga tinare. 11 “Ahri maca macaa dihta pohcari mene wajã site cũna nija sãre mu̶sa cahmaerari buhiri ñona. Ã jina ahrire wacũga. Cohamacu̶ mari pu̶htoro mipu̶re to noano su̶ho jihtore yahuna nija mu̶sare”, niga tinare. 12 Mu̶sare potocã niita nija. Sodoma macaina ñabiaina jiha. Ti ã jipachu̶ta pihtiri dacho jichu̶ Cohamacu̶ to buhiri dahreri dacho jichu̶ Sodoma macaina yu̶hdoro mu̶sare cahmaeraina sehere buhiri dahrerohca —niha Jesu. 13 Baharo Jesu õ sehe niha macari macainare: —Corazĩ macaina, mu̶sa ñano yu̶hdu̶nahca. Betsaida macaina, mu̶sa cũ̶hu̶ ñano yu̶hdu̶nahca. Mu̶sa ya macaripu̶re Cohamacu̶ tuaa mehne yoa ñomahi. Tiro wama tiri macare, Sidõ wama tiri maca cũ̶hu̶re to tuaa mehne yu̶ yoa ñochu̶ ñu̶a tó macaina sehe ti ñaare cahyaboa. Ã yoaa “Noaina jija”, ni ti tu̶hotumari cjirire tu̶hotu cohtotaboa. Dóihta tina duji, cahyaa suhtire sãa, ti basi niti pohcare ti bui dahra site payoboa ti ñaare cahyaare ñoa. 14 Cohamacu̶ to buhiri dahreri dacho jichu̶ Tiro macaina, Sidõ macaina yu̶hdoro ñaa buhiri tiina mu̶sa jiri buhiri mu̶sare ñano waro buhiri dahrerohca tiro. 15 Capernau macaina, mu̶sa mu̶ su̶ro mu̶anopu̶ waha duamana. Mu̶sa ã waha duapachu̶ta mu̶sa ñaa buhiri tiina mu̶sa jiri buhiri mu̶sare Cohamacu̶ pichacapu̶ cohãnohca —niha Jesu. 16 Ã ni tuhsu̶ Jesu to buheinare õ sehe ni yahuha: —Mu̶sare tu̶hoina yu̶hu̶ cũ̶hu̶re tu̶hora. Mu̶sare cahmaeraina, yu̶hu̶ cũ̶hu̶re cahmaerara. Ã jia yu̶hu̶re cahmaeraina, tina yu̶hu̶re warocariro cũ̶hu̶re cahmaerara —niha Jesu tinare. 17 Baharo setenta y dos buheina wahchea mehne tju wihiha: —Pu̶htoro, mu̶ wama mehne mu̶ tuaa mehne watĩare sã dutichu̶ tina sehe sãre yu̶hdu̶ru̶caerare —niha tina Jesure. 18 Ti ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yu̶htiha tinare: —Mu̶anopu̶ to oroca site bora taro seheta, watĩno to bora tachu̶ ñu̶hi. 19 Noano tu̶hoga. Mu̶sare yu̶ tuaare wahi yu̶hu̶. Ã jina agãare, pichõno soroare, watĩnore marine ñu̶ tuhtirirore mu̶sa yu̶hdu̶ru̶cahtire wahi yu̶hu̶. Ã jia tina mu̶sare ñano yoa masierara. 20 Yu̶ ã wapachu̶ta watĩa mu̶sare ti yu̶hdu̶ru̶caerachu̶ ñu̶na tí dihtare wahchena tjiga. Ahri sehere wahchega. Mu̶anopu̶ Cohamacu̶ yaina ti wamare to joa õri tjui mu̶sa wamare to joa õchu̶ ñu̶na, tí sehere wahchega mu̶sa —niha Jesu tinare. 21 Tí pjare Espíritu Santo Jesure tuaro wahchechu̶ yoaha. Ã jiro Jesu õ sehe niha: —Mai, mu̶hu̶ mu̶anopu̶ cũ̶hu̶re yahpapu̶ cũ̶hu̶re pu̶htoro jira. Masi yu̶hdu̶ru̶cu̶ su̶inare mu̶ yahuerari cjirire wiho jiina sehere yahure mu̶hu̶. Mu̶ ã yoachu̶ ñu̶cu̶ “Noa yu̶hdu̶ara”, nija. Ã tjira, Mai. Mu̶ yoa duariro seheta, mu̶ cahmariro seheta tinare mu̶ yare yahure —niha Jesu. Ã ni tuhsu̶ painare õ sehe niha: 22 —Yu̶ Pu̶cu̶ jipihtiare yu̶hu̶re ware. Yu̶ Pu̶cu̶ dihta yu̶hu̶re masina. Yu̶hu̶ cũ̶hu̶ tirore masija. Yu̶ beserina cũ̶hu̶ tirore masina, yu̶ masi dutiina jia. Tópeinata yu̶ Pu̶cu̶re masija sã —niha Jesu. 23 To ã niri baharo ti sahsero ti jichu̶ Jesu to buheinare õ sehe niha: —Ahri jipihtiare mu̶sa ñu̶na wahcheina jira. 24 Potocã tjira. Payu̶ Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri, yahpari macaina pu̶htoa cũ̶hu̶ mipu̶ mu̶sa ñu̶rire ñu̶ duamaha tina cũ̶hu̶. Ã jia mu̶sa tu̶hori cũ̶hu̶re tu̶ho duamaha —niha Jesu. 25 Tí pjata judio masare buheriro Jesu cahai wihi, Jesure ñano to durucuchu̶ yoa duamaha tirore yahusã duaro: —¿Buheriro, yu̶hu̶ jipihtia dachoripe Cohamacu̶ mehne ji duacu̶ dohse yoaihcari yu̶hu̶? —ni sinituha tiro Jesure. 26 To ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yu̶htiha tirore: —¿Dohse ni yahujari Cohamacu̶ yare ti joari pũi? ¿Cohamacu̶ to ni joari cjirire dohse ni tu̶hotujarita mu̶hu̶? —niha Jesu tirore. 27 To ã nichu̶ tiro õ sehe ni yu̶htiha: —Õ sehe niha Cohamacu̶: “Tuaro mu̶sa yajeripohnari mehne, noano mu̶sa tuaa mehne, mu̶sa wacũa mehne Cohamacu̶re cahĩga. Ã yoa mu̶ basi mu̶ cahĩno seheta mu̶ cahai jiina cũ̶hu̶re cahĩga” —niha tiro Jesure. 28 To ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yahuha: —Quihõno nire mu̶hu̶. Tíre yoaga. Ã yoacu̶ jipihtia dachoripe Cohamacu̶ mehne jiihca mu̶hu̶ —niha tirore. 29 “Ahriro Cohamacu̶ dutiare yoa pahñoriro jira”, masa tirore ti ni tu̶hotuchu̶ cahmaha judio masare buheriro. Ã cahmano tiro Jesure õ sehe ni sinituha: —¿Yabariro baro jicari yu̶hu̶re mu̶ cahĩ dutiriro? —niha tiro. 30 To ã nichu̶ Jesu õ sehe ni piti dahre quiti mehne yu̶htiha: —Cũ̶ dacho Jerusalẽpu̶ tariro Jericópu̶ wahariro mahai to tinichu̶ yacaina tirore ñahaha. Ã ñahaa, to suhtirore tjuwe na, tirore tuaro cjãha. Ã tuaro cjãa, mahano to yariaro cahachu̶ waro duhuha tina tirore. 31 Tí pjata sacerdote tí mahapu̶ taha. Ã taro ti cjãriro cjirore ñu̶parota maha pa bu̶hu̶sehe du̶htu̶ cahai do yu̶hdu̶ wahcã, yu̶hdu̶a wahaha. 32 Ã yoa Cohamacu̶ wu̶hu̶i dahrariro cũ̶hu̶ pjacu̶oriro cahai su̶, tirore ñu̶, maha pa bu̶hu̶sehe coai do yu̶hdu̶ wahcãa wahaha. 33 Ã yoa Samaria macariro sehe tói waha, yoa cureropu̶ pjacu̶orirore ñu̶, tirore pja ñu̶ha. 34 Ã pja ñu̶no, tiro pjacu̶oriro cahai su̶, se, vino mehne morea core to camine pio sihõha. Pio sihõ tuhsu̶ suhtiro cahsaro mehne du̶hteha to camine. Tuhsu̶, pjacu̶orirore to burro bui duhu payo, carĩni wu̶hu̶pu̶ na su̶ha tirore. Tói jiro, Samaria macariro noano ñu̶ wihboha tirore. 35 Pa dachoi tiro carĩni wu̶hu̶ pu̶rore pu̶a tu̶ niñeru tu̶rire wa, õ sehe niha: “Ahrirore ñu̶ wihboga. Ahri mu̶ su̶erachu̶ pari turi tjua tacu̶ wapa pahñoihtja”, niha Samaria macariro wu̶hu̶ pu̶rore —niha Jesu. 36 Ã ni tuhsu̶ judio masare buherirore õ sehe ni sinituha Jesu: —¿Ahrina tiaro mu̶a diro sehe jijari pjacu̶orirore cahĩriro? —niha Jesu. 37 To ã nichu̶ tu̶horo buheriro sehe Jesure õ sehe ni yu̶htiha: —Pjacu̶orirore yoadohoriro jica tirore cahĩriro —niha tiro Jesure. —Wahaga. Mu̶hu̶ cũ̶hu̶ masare tó seheta yoai wahaga —niha Jesu buherirore. 38 Ã yoa Jesu to buheina mehne ti wahachu̶, pa macapu̶ ti tinichu̶, Marta wama tiricoro tinare to wu̶hu̶i sãa ta dutiha. 39 To bahoro María to dahpori cahai duji, to buheare tu̶hoha. 40 To ã yoachu̶ ñu̶no Marta to dahraa pjíro jichu̶ suaha. Ã jiro ticoro Jesure õ sehe ni sinituha: —Pu̶htoro, ¿yu̶hu̶ cũ̶coro yu̶ dahrachu̶ yu̶hu̶re yu̶ baho to yoadohoerachu̶ mu̶hu̶re noajari, mu̶ ñu̶chu̶? Ticorore yu̶hu̶re yoadoho dutiga —niha Marta Jesure. 41 To ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yu̶htiha: —Marta, dahraa pjíro cju̶aco pjíro tu̶hotura mu̶hu̶. 42 Cohamacu̶ to yare tu̶ho dutira. María noaare yoaro taro tíre cahmahre. Ã jicu̶ yu̶hu̶re to tu̶hochu̶ “Dahradohoco wahaga”, nieraja ticorore —niha Jesu Martare.

Lucas 11

1 Cũ̶ dacho Jesu Cohamacu̶re sinino niha. To sini tuhsu̶chu̶, cũ̶iro to buheina mehne macariro tirore õ sehe niha: —Pu̶htoro, João to buheinare to buheriro seheta Cohamacu̶re siniare sã cũ̶hu̶re buhega mu̶hu̶ —niha tiro Jesure. 2 To ã nichu̶ tu̶horo Jesu tinare õ sehe ni yahuha: —Õ sehe ni Cohamacu̶re siniga: “Sã Pu̶cu̶, mu̶hu̶ ñaa marieriro ã jirucura. Mipu̶re jipihtina bui pu̶htoro jiga. 3 Ã yoa dachoripe sã chu̶htire warucuga sãre. 4 Paina sãre ti ñano yoarire sã boja. Ã jicu̶ mu̶hu̶ cũ̶hu̶ sã ñaa yoarire boga. Tuhsu̶, sã ñaare yoa duana sã goa pjachu̶ ñu̶cu̶ tíre sãre yoa duaerachu̶ yoaga”, ni siniga Cohamacu̶re —niha Jesu tinare. 5 Baharo Jesu quiti mehne to buheinare õ sehe ni buheha: —Cũ̶iro ñami dacho macai to coyeiro ya wu̶hu̶pu̶ waha, tirore õ sehe ni siniha: “Coyeiro tia curi pão curi waga yu̶hu̶re. 6 Pairo yu̶ coyeiro tinino tariro michapucacãta ya wu̶hu̶i wihihre. Ã yoa tirore yu̶ chu̶a waboa mariahna”, niha tiro to coyeirore. 7 To ã nichu̶ to coyeiro wu̶hu̶ puhichapu̶ jiriro yu̶htiha: “Yu̶hu̶re cariboi tjiga. Sopa pahma bihariro jira. Yu̶hu̶ yu̶ pohna mehne carĩna nija. Wahcãno pjaeraca yu̶hu̶re. Mu̶hu̶re chu̶are waboricu̶ jieraja”, niha to coyeiro. 8 ¿Dohse waharohcari sinirirore? Potocã niita nija mu̶sare. To coyeiro jiparota, chu̶a waboriro wahcã duaeraha. Wahcã duaeraparota chu̶a siniriro sehe bu̶o tiro marieno to yoari pja sinirucuchu̶ tu̶horo jipihtia to siniriro seheta warohca. 9 Ã jicu̶ ahrire mu̶sare ni yahui nija: Cohamacu̶re siniga. Ã sinina mu̶sa sinirire ñahanahca. Mu̶sa sinirire bocanahca. Tirore ã sinirucuga. Mu̶sa ã yoachu̶ tiro mu̶sare warohca. 10 Jipihtina Cohamacu̶re siniina ti sinirire naahca. Ã yoa ti sinirire bocaahca. Ã jiro jipihtina Cohamacu̶re ã sinirucuinare tiro tinare warohca. 11 ’¿Mu̶sa pohna mu̶sare wahire ti sinichu̶ agã sehere wabocari mu̶sa tinare? 12 ¿Mu̶sa pohna caraca diecare ti sinichu̶ pichõno soro sehere wabocari mu̶sa tinare? Ne wasi. 13 Mu̶sa ñaina jipanahta mu̶sa pohnare noaare wa masina mu̶sa. Ã yoa Cohamacu̶ sehe mu̶sa wari yu̶hdoro noaare wara mu̶sare. Tiro mari Pu̶cu̶ mu̶ano macariro to Espíritu Santore warohca tirore siniinare —niha Jesu to buheinare. 14 Tí pjare Jesu watĩnore cohã wioro niha. Watĩno sehe durucu masierariro jichu̶ yoaha masu̶nore. Ã jiro watĩno masu̶nore to duhuri baharo masu̶no sehe durucu du̶caha. To durucuchu̶ tu̶hoa masa payu̶ cu̶aa wahaha. 15 Ti ã cu̶apachu̶ta paina sehe õ sehe niha: —Ahriro Jesu watĩare to cohã wiochu̶ Beelzebú wama tiriro watĩa pu̶htoro sehe tirore yoadohora —niha paina. 16 Paina “¿Jesu Cohamacu̶ to warocariro jijari?” ni masi duaa tirore Cohamacu̶ tuaa mehne yoa ño dutimaha. 17 Ti ã dutichu̶ tu̶horo “Watĩno tuaa mehne watĩare cohã wiora”, ni ti tu̶hotuare masino, tinare õ sehe ni yahuha Jesu: —Watĩno ya tuaa mehne watĩare cohã wioi nieraja. Cũ̶ maca macaina ti basi cahma wajãa, tí maca macaina yaria pihtia wahara. Ã jia cũ̶ wu̶hu̶ macaina ti basi cahmachea, tí wu̶hu̶ macaina waha pihtia wahara. 18 Ã yoa watĩno yaina watĩa ti basi cahmachea, tina watĩa cũ̶hu̶ waha pihtia wahaboa. Cũ̶ curua ji masieraboa. Mu̶sa yu̶hu̶re õ sehe nina. “Tiro watĩno tuaa mehne watĩare cohã wiora”, mu̶sa yu̶hu̶re nina nica. 19 ¿Yu̶hu̶re mu̶sa niri potocã jichu̶ mu̶sa mehne macaina watĩare cohã wioa, watĩno tuaa mehneta cohã wiojari tina cũ̶hu̶, mu̶sa ñu̶chu̶? Mu̶sa mehne macaina watĩare cohã wioa, watĩno tuaa mehne cohã wioa nierara. Ahrire masina watĩno to tuaa mehne watĩare yu̶ cohã wioerachu̶ masinahca mu̶sa. 20 Ã jicu̶ yu̶hu̶ sehe watĩare cohã wiocu̶ Cohamacu̶ tuaa mehne cohã wioja. Ahrire masina, Cohamacu̶ mu̶sa pu̶htoro to noano su̶ho ji du̶caare masinahca mu̶sa. 21 ’Tuariro to wamoa mehne to wu̶hu̶re to ñu̶ wihbochu̶ to yare paina na masierara. 22 To ã ñu̶ wihbopachu̶ta pairo tua yu̶hdu̶riro tiro mehne cahmache, tirore yu̶hdu̶ru̶ca, to wamoare manoca, to yare manocahna. (Õ seheta yoa yu̶hdu̶ru̶caro cahmana watĩare.) 23 Cũ̶iro yu̶hu̶re cahmaeraro, yu̶hu̶re ñu̶ tuhtiriro jira. Cũ̶iro yu̶hu̶re yoadohoeraro yu̶hu̶re ñano yoaro nina —ni buheha Jesu. 24 Ã yoa to tu̶hotua mehne õ sehe ni piti dahre buheha tinare: —Watĩno masu̶nore duhuro tiro co marieni yahpai tinino, to sohto cjihtore macamaha. Bocaeraro, õ sehe ni tu̶hotuha: “Masu̶no yu̶ duhuriro mehne pari turi jii wahaihtja”, ni tu̶hotuha tiro. 25 Ã nino tiro tjua waha, masu̶nore bocaha. Ã to bocachu̶ masu̶no sehe noariro jimaha. 26 Tuhsu̶, watĩno paina siete watĩare tiro bui ñaa yu̶hdu̶inare nano wahaha. Na wihi, tina jipihtina watĩa masu̶no mehne jiha. Ã jiro masu̶no sehe tó pano cũ̶iro watĩnore cju̶aro, ñariro jimaha. Mipu̶ sehere payu̶ watĩa ti cohtotariro jiro, tó pano to jiriro yu̶hdoro ña yu̶hdu̶ariro jiha —niha Jesu. 27 Tíre to ã nichu̶ masa watoi jiricoro numino Jesure õ sehe ni yahuha: —Mu̶hu̶re pohna tiricoro, mu̶hu̶re pũricoro wahchericoro jira —niha Jesure. 28 To ã ni tuhsu̶chu̶ tu̶horo Jesu ticorore õ sehe ni yu̶htiha: —Cohamacu̶ durucuare tu̶hoina to dutiare yoaina tina tjica wahcheina —niha Jesu ticorore. 29 Ã yoa payu̶ masa Jesu cahai ti wihichu̶, tiro tinare õ sehe ni yahu namoha: —Mipu̶ macaina nu ñaina jira. Cohamacu̶ tuaa mehne yu̶ yoa ñochu̶ ñu̶ duamana. Ti ã ñu̶ duapachu̶ta Jona panopu̶ macariro Cohamacu̶ tuaa mehne to yoari dihtare ñonohca Cohamacu̶ tinare. 30 Jona Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro jiro, tiro Nínive macainare Cohamacu̶ yare to masichu̶ yoariro seheta yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro masichu̶ yoaja mipu̶ macainare. 31 Buhiri dahrehti dacho jichu̶ pu̶htorocoro sur macaricoro panopu̶ macaricoro ducu, mipu̶ macainare “Ñaina jira”, ni yahusãnohca ticoro. Ticoro Salomo panopu̶ macariro to masiare tu̶ho duaro yoaropu̶ ahri yahpa pa sehepu̶ jiricoro Salomore tu̶horo taha. Ã yoaro noano yoaro niha mipu̶ macaina yu̶hdoro. Ã jiro ticoro yahusãnohca mipu̶ macainare. Ã nicu̶ mu̶sare potocã niita nija. Mipu̶ mu̶sare yu̶ buhea Salomo to buheri yu̶hdoro jira. 32 Buhiri dahrehti dacho jichu̶ Nínive macaina cũ̶hu̶ ducu, mipu̶ macainare “Ñaina jira”, ni yahusãahca tina. Jona tinare Cohamacu̶ yare to yahuchu̶ tu̶hoa, ti ñaare tu̶hotumarire tu̶hotu cohtota Cohamacu̶re cahmaha tina sehe. Ã cahmaa noano yoaa niha mipu̶ macaina yu̶hdoro. Ã jia tina cũ̶hu̶ mipu̶ macainare “Ñaina jira”, ni yahusãahca. Mu̶sare potocã niita nija. Mipu̶ mu̶sare yu̶ buhea Jona to buheri yu̶hdoro jira —ni yahuha Jesu. 33 Ã ni yahu tuhsu̶, piti dahre buhero õ sehe ni yahu namoha tinare: —Masa sihãriare sihãa nu̶oerara. Tiare sihãa dihi biato docapu̶ duhu dapoerara. Tiare mu̶anoi duhu payora wu̶hu̶pu̶ sãa taina ti noano ñu̶ sãahto sehe. 34 Sihãria to noano buhriachu̶ mari noano ñu̶ masino seheta noaare tu̶hotua mehne noaare yoa masinahca mu̶sa. Mu̶sa tu̶hoturo seheta yoara mu̶sa. Noaare tu̶hotuna noaare yoara mu̶sa. Noaare tu̶hotuerana ñaare yoara mu̶sa. 35 Ã jina noano yoaga. Mu̶sa tu̶hotuapu̶ ñaa jiero tjijaro. Ñaare goa pjaena tjiga. 36 Tuhsu̶ mu̶sa tu̶hotuapu̶ noaa jichu̶, ñaa ne mariachu̶ noaa dihtare tu̶hotunahca —ni buheha Jesu. 37 Jesu to buhe tuhsu̶chu̶ ñu̶ fariseo curua macariro tirore to ya wu̶hu̶pu̶ chu̶ dutiro pjiha. Ã jiro Jesu tiro ya wu̶hu̶pu̶ sãa su̶, ti chu̶roi tina mehne nuju su̶ha. 38 To ã nuju su̶chu̶ fariseo curua macariro sehe Jesure ñu̶ nu̶nu̶no judio masa ti wamo cosarucuro seheta to wamo cosaerachu̶ ñu̶no õ sehe ni tu̶hotuha: “Cuenah. ¿Ahriro dohsearo wamo cosaerajari mari yoaro sehe?” ni tu̶hotuha. 39 To ã ni tu̶hotuchu̶ masino Jesu tirore õ sehe ni yahuha: —Mu̶sa fariseo curua macaina sihnia wahwarire, wapari cũ̶hu̶re bui sehe dihtare mu̶sa cosaro seheta noaare yoa ñona mu̶sa buicã warohna. Ã yoapanahta Cohamacu̶ yare quihõno yoaerara. Paina yare maina jina, ñaa dihtare tu̶hotura mu̶sa. 40 Tu̶ho masieraina jira mu̶sa. Cohamacu̶ mu̶sa pjacu̶rire yoariro mu̶sa tu̶hotuhti cũ̶hu̶re yoaha. ¿Tíre masierajari mu̶sa? 41 Ã jina mu̶sa yare pjacu̶oinare waga mu̶sa. Mu̶sa ã yoana noaare tu̶hotuina jinahca. 42 ’Mu̶sa fariseo curua macaina ñano yu̶hdu̶nahca. Moa yoaro sehe jiare chu̶are coachu̶ yoaare cju̶ana mahanocã wamana mu̶sa. Cohamacu̶re ño payona tana sacerdoteare wamana mu̶sa. Ã wapanahta noaare yoaerara mu̶sa. Ã jina masare pja ñu̶erara mu̶sa. Ã yoa Cohamacu̶re ño payoerara mu̶sa. Toaa dichacãre mu̶sa narire mahanocã Cohamacu̶re mu̶sa wachu̶ noa nina. Ã wana õ sehe yoa namoga: Noaare yoaga. Ã yoa pja ñu̶ga mu̶sa masare. Tuhsu̶, Cohamacu̶re ño payoga mu̶sa. 43 ’Mu̶sa fariseo curua macaina ñano yu̶hdu̶nahca. Buheri wu̶hu̶pu̶ jina, noaa dujia dihtare duji duara mu̶sa. Pache duaropu̶ masa mu̶sare pu̶htoare noano ño payo ti sinino sehe ti piti bocasinichu̶ cahmana mu̶sa. 44 ’Ñano yu̶hdu̶nahca mu̶sa. Masa copa nu̶ori copa yoaro seheta jira mu̶sa. Tí copa cahai masa jia, puhicha macariro baarirore ñu̶erara tina. Tó seheta masa mu̶sa cahai jia, mu̶sa tu̶hotuapu̶ ñaa jiare masierara tina —niha Jesu tinare. 45 To ã nichu̶ tu̶horo judio masare buheina mehne macariro Jesure õ sehe ni yahuha: —Buheriro, tíre nicu̶ sã cũ̶hu̶re ñano nii nica mu̶hu̶ —niha tiro Jesure. 46 To ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yu̶htiha: —Potocã tjira. Judio masare buheina mu̶sa cũ̶hu̶ ñano yu̶hdu̶nahca. Mu̶sa painare ti bihoeraare yoa dutira tinare. Ã dutipanahta mu̶sa sehe tinare ne mahanocã yoadohoerara tí dutiare ti yoahto sehe. 47 ’Ã jina mu̶sa ñano yu̶hdu̶nahca. Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina panopu̶ macaina ti masa coparire noano cahnomana mu̶sa tinare ño payoro sehe yoana. Mu̶sa ã yoapachu̶ta panopu̶ macaina mu̶sa coyea sehe tinare wajãha. 48 Tina sehe Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjirire ti wajãriro seheta mu̶sa cũ̶hu̶ yoaboa. Ã jina mipu̶re ti masa coparire cahnomana mu̶sa. Ã cahnona mu̶sa coyea tinare ti wajãri cjirire wacũ bajuro wana nica mu̶sa. Ã ti wajãrire wacũna “Noa nina”, nina nica mu̶sa. 49 ’Cohamacu̶ to masia mehne õ sehe ni yahuha: “Yu̶ yare yahu mu̶htaina cũ̶hu̶re yu̶ buhe duti cũrina cũ̶hu̶re warocaihtja tinare. Ã jia tina yu̶ warocainare painare wajã, painare ñano yoaahca”, niha Cohamacu̶. 50 Ahri yahpare Cohamacu̶ to bajuamehneri baharo Caĩ sehe Abere wajãha. Tuhsu̶, Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjirire Abe baharo jiina cũ̶hu̶re ñaina wajãha. Baharo Zacariare Cohamacu̶ wu̶hu̶i Cohamacu̶re ño payori mesa cahai mu̶sa coyeata wajãha. Jipihtina tinare ti wajãri buhiri mipu̶ macainare Cohamacu̶ buhiri dahrerohca. Ã tjira. Mu̶sareta nii nija. Jipihtina tinare ti wajãri buhirire mipu̶ macainare Cohamacu̶ buhiri dahrerohca. 52 ’Mu̶sa judio masare buheina, ñano yu̶hdu̶nahca. Cohamacu̶ masiare ti joaa pũrine cju̶apanahta painare yahuerara mu̶sa. Mu̶sa basi Cohamacu̶ yare tu̶hoerara. Tuhsu̶, paina to yare ti tu̶ho duapachu̶ta tíre mu̶sa tinare tu̶ho dutierara —niha Jesu tinare. 53 To ã nichu̶ tu̶hoa judio masare buheina fariseo curua macaina cũ̶hu̶ tiro mehne sua tirore ñano ni durucuha. Ã jia Jesu to ñano ni yu̶htichu̶ tu̶ho duaa, tina payu̶ mahño cũ sinitu ñu̶maha tirore, tirore yahusã duaa.

Lucas 12

1 Ã yoa Jesu cahai masa payu̶ cahmachua, bihsa yu̶hdu̶aha. Tói Jesu to buheinare õ sehe ni yahu du̶caha: —Noano wacũ masiga mu̶sa. Fariseo curua macaina ti pão bu̶cu̶arore ñu̶na noano wacũ masiga. Ti mahñorucurire nii nija “Pão bu̶cu̶aro”, nicu̶. 2 Jipihtia ñaare paina ti masierari cjirire baharo masiahca. 3 Ã yoa ñamipu̶re ti pjiroca durucuri cjirire buhriaroi to bajuro waro seheta masiahca jipihtina. Bihari tahtiapu̶ pairore yaroca ti nimari cjirire masa payu̶ masiahca —ni yahuha Jesu. 4 Ã ni tuhsu̶ Jesu õ sehe ni yahu namoha tinare: —Potocã niita nija mu̶sare. Masa wajãina wajã tuhsu̶ pari turi ti wajãrina cjirire ñano yoa namo masierara. Ã jina mu̶sare wajã duainare cuiena tjiga. 5 Mipu̶re mu̶sa cuihtirore mu̶sa ño payohtirore yahuihtja. Cohamacu̶ sehere cui, ño payoga. Tiro mu̶sa yariari baharo pichacapu̶ cohã masina mu̶sare. Ã tjira. Potocã nii nija. Cohamacu̶ sehere cui, ño payoga. 6 ’Cinco siripia wapa mariahna. Ti ã wapa mariapachu̶ta cũ̶irocãre Cohamacu̶ ne boerara. 7 Ã yoa mu̶sa pjoarire ne cũ̶ pjoa da du̶hsaro marieno masi pahñona Cohamacu̶. Tó seheta mu̶sa jia tia cũ̶hu̶re masi pahñona Cohamacu̶. Ã masino mu̶sare ñu̶ wihborucura. Siripiare to cahĩno yu̶hdoro mu̶sa sehere cahĩna Cohamacu̶. Ã jina tirore ño payona cuiena tjiga mu̶sa —niha Jesu. 8 Ã yoa Jesu õ sehe ni yahu namoha: —Mu̶sare niita nija. Cũ̶iro “Jesu yairo jija”, masare to nichu̶ ñu̶cu̶, yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro “Tiro yu̶ yairo jira”, ni yahuihtja Cohamacu̶ yaina anjoare. 9 Cũ̶iro “Jesu yairo jija”, masare nierariro sehere yu̶hu̶ “Tiro yu̶ yairo jierara”, ni yahuihtja Cohamacu̶ yaina anjoare. 10 ’Cũ̶iro yu̶hu̶re ñano to ni durucuchu̶ tí ñaa buhirire Cohamacu̶ bo masina. Ã boparota cũ̶iro Espíritu Santo sehere to ñano ni durucuchu̶ tí ñaa buhirire ne Cohamacu̶ bosi. 11 ’Mari judio masa buheri wu̶hu̶pu̶ pu̶htoa cahai paina mu̶sare na sãa yahusãahca. Ti ã yahusãchu̶ mu̶sa ni du̶catahti cjihtire “Cue, masieraboca”, ni tu̶hotuena tjiga. 12 Tí pjaihta Espíritu Santo mu̶sa yahuhti cjihtire yahurohca —niha Jesu. 13 Ã yoa masa mehne macariro Jesure õ sehe ni yahuha: —Buheriro, sã pu̶cu̶ to yariari baharo to ya cjiri sãre tjuara. Ã jicu̶ yu̶ wahmine tíre yu̶hu̶ cũ̶hu̶re quihõno tju wa dutiga —niha tiro Jesure. 14 To ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yu̶htiha: —Ne tí barore tju waboricu̶ jieraja yu̶hu̶ —niha Jesu tirore. 15 Ã ni tuhsu̶ Jesu jipihtinare õ sehe ni yahuha: —Noano yoaga mu̶sa. Pachere, paye baro cũ̶hu̶re cahĩena tjiga. Payu̶ cju̶apanahta tí mehneta wahche tuhsu̶eraja mari —niha Jesu. 16 Ã ni tuhsu̶ Jesu quiti mehne õ sehe ni yahuha tinare: —Pache pu̶ro noari yahpare cju̶aha. Ã jia tí yahpapu̶ to toaa noano dicha tiha. 17 Ã jiro tiro to basi õ sehe ni tu̶hotumaha: “Dicha wihboa wu̶hu̶se ne mu̶ su̶erara. 18 Mipu̶re õ sehe yoaihtja: Mipu̶ yu̶ wihboa wu̶hu̶sere cohãnoca, mu̶na wu̶hu̶se cjiri yu̶hdoro wahma wu̶hu̶se yoaihtja. Tí wu̶hu̶sei yu̶ toaa dichare, jipihtiare yu̶ yare wihboihtja. 19 Yu̶ ã yoari baharo, õ sehe ni tu̶hotuihtja yu̶ basi: ‘Yu̶hu̶ jiape cju̶ariro jija. Noano soihtja. Ã jicu̶ chu̶, sihni, wahcheihtja’, ni tu̶hotuihtja yu̶ basi”, ni tu̶hotumaha tiro. 20 To ã ni tu̶hotuchu̶ Cohamacu̶ tirore õ sehe ni yahuha: “Mu̶hu̶ ne tu̶ho masierariro jira. Micha ñamiihta mu̶hu̶ yariaihca. Mu̶ ã wahachu̶ mu̶ ya mu̶ cahĩri butia wahaahca”, niha Cohamacu̶ tirore —niha Jesu masare. 21 Tíre nino, masare õ sehe ni yahuha Jesu: —Ãta wahaahca pache pu̶a Cohamacu̶re wacũeraina. Payu̶ pachere, niñerure to ya cjihti dihtare wihboriro, Cohamacu̶re wacũeraro tiro pjacu̶oriro jirohca, Cohamacu̶ to ñu̶chu̶. Ã jiro Cohamacu̶ tirore ñu̶ jicoaerara —niha Jesu. 22 Ã yoa Jesu to buheinare õ sehe ni yahuha: —Ahrire mu̶sare nii nija: Mu̶sa chu̶hti cjihtire, mu̶sa suhti sãahtire pjíro cahya tu̶hotuena tjiga. 23 Cohamacu̶ mu̶sare bajuamehneno, chu̶htina cjihti dihtare yoaeraha mu̶sare. Tuhsu̶, suhti sãahtina cjihti dihtare yoaeraha tiro mu̶sare. 24 Minichahca perire Cohamacu̶ to ñu̶ wihboare masiga. Tina weseri maeraina jira. Ã jia chu̶are ti wihboa wu̶hu̶se tinare mariahna. Ti ã jiina jichu̶ ñu̶no tinare Cohamacu̶ ti chu̶htire wara. Minichahca yu̶hdoro mu̶sa sehere cahĩna Cohamacu̶. 25 Pjíro mu̶sa tu̶hotua mehne cũ̶ hora waro mu̶sare cati namochu̶ yoa masierara mu̶sa. Ã jiro mu̶sa pjíro tu̶hotua yaba cjihti jierara. 26 ¿Ã yoa pjíro mu̶sa tu̶hotua ti yaba cjihti jierapachu̶ta dohse yoana mu̶sa chu̶htire, mu̶sa sihnihtire, mu̶sa sãahtire pjíro cahya tu̶hotujari? 27 ’Macaroca macaa cohorire tu̶hotuga. Tí cohori ti basi suhtire yoaerara. Ã yoaerapahta noaa suhti tiina yoaro sehe noaa bajura tí cohori. Salomo cjiro noaa suhtire sãariro to jipachu̶ta tí cohori sehe tiro yu̶hdoro noabiaa cohori waro jira. 28 Cohorire noaa cohori yoara Cohamacu̶ sehe. To ã yoapachu̶ta cohori sehe mahaa dachoricã jirucuma ñai boraa wahara. Mahanocã ji, pa dachoi pichacapu̶ jũ̶a wahara. Ti ã jipachu̶ta cohorire noaa cohori jichu̶ yoara Cohamacu̶. Ã jiro Cohamacu̶ cohorire to noaa cohori to yoariro yu̶hdoro mu̶sa cũ̶hu̶re noano yoarohca. Suhtire warohca. Mahanocã Cohamacu̶re wacũ tuara mu̶sa. 29 Ã jina mu̶sa chu̶htire, mu̶sa sihnihtire pjíro cahya tu̶hotuena tjiga. 30 Cohamacu̶re cahmaeraina sehe ahri yahpa macaina sehe tíre ã macarucua nina. Mari Pu̶cu̶ mu̶ano macariro jipihtia mu̶sa cahmaare masina. To ã masichu̶ pjíro cahya tu̶hotuena tjiga. 31 Cohamacu̶ mu̶sa pu̶htoro to jihto cjihtore cahma mu̶htaga. Jipihtia paye baro yu̶hdoro tirore cahmaga mu̶sa. Mu̶sa ã yoari baharo Cohamacu̶ sehe mu̶sa cahmaa du̶hsachu̶ warohca —ni yahu namoha Jesu. 32 Ã ni tuhsu̶, tinare õ sehe ni yahu namoha: —Yu̶ cahĩina, mahainacã jipanahta, cuiena tjiga mu̶sa. Cohamacu̶ mu̶sa pu̶htoro to noano su̶ho jiropu̶re tiro mehne mu̶sa jichu̶ cahmana tiro. 33 Ã jina mu̶sa yare dua pahñoga. Tíre duanoca tí niñerure na, pjacu̶oinare waga. Tó sehe mu̶sa yoachu̶ mu̶ano macaa mu̶sa wapataa ne pihtisi. Mu̶anopu̶ mu̶sa ya jia ne pihtierara. Tópu̶re mu̶sa yare na masierara yacariro. Ã yoa machu̶ cũ̶hu̶ tíre tu̶a masierara. 34 Mu̶anopu̶ mu̶sa ya jichu̶ mu̶ano macaa dihtare tu̶hotunahca mu̶sa —niha Jesu. 35 Ã ni tuhsu̶ tinare õ sehe ni yahu namoha: —Mu̶sa yare cahnoyu tuhsu̶ina yoaro sehe yu̶ yare ã yoarucuina jina cohtaga yu̶hu̶re. Dahra cohtaina ti pu̶htoro wamomaca du̶hteri bose nu̶mu̶pu̶ to wahachu̶ to tjua tahtore tina cohtara. Tina ti ã cohtariro seheta yu̶ tjua tahtore cohtaga mu̶sa cũ̶hu̶. Pu̶htoro to wu̶hu̶pu̶ wihi, sopacare to dotachu̶ tu̶hoa tina dóihta pjõo sõhna tirore. 37 Dahra cohtaina ti pu̶htoro to wihichu̶ to cahmano seheta yoarucuina jia, wahcheina jiahca. Ti ã yoachu̶ ñu̶no pu̶htoro sehe dahra cohtariro yoaro sehe cohtotarohca. Ã yoaro dahra cohtainare duji dutiro, tiro ti chu̶are duhu payorohca. 38 Tiro to wihihti pja ñami dacho macapu̶, o bohrearopu̶ to jipachu̶ta dahra cohtaina sehe to wihihti pjare tirore noano cohtaina jia, wahcheina jiahca tina. 39 Ahrire wacũga mu̶sa. Yacariro wu̶hu̶pu̶ to wihihto pano tí wu̶hu̶ pu̶ro masierara. Wu̶hu̶ pu̶ro yacariro to wihihtore masino, tiro yacarirore sãa dutieraboa. Ã jiro wacũenoca tara yacariro. 40 Ã jina mu̶sa cũ̶hu̶ cohtaga. Yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro wacũenoca taihca. Ã jina yu̶ yare ã yoarucuina jina cohtaga mu̶sa —niha Jesu tinare. 41 To ã nichu̶ Pedro sehe õ sehe ni sinituha Jesure: —¿Ahri quitire yahucu̶ sãre nii nijari? ¿O jipihtinare ã nii nijari? —niha Pedro. 42 To ã nichu̶ Jesu to tu̶hotua mehne õ sehe ni piti dahre buheha tinare: —Dahra cohtariro to pu̶htorore ño payoriro tu̶ho masiriro õ seheta jira. Pu̶htoro tinino waharo, dahra cohtarirore to wu̶hu̶re cũna. To cũriro sehe dutiriro jirohca. Ã jiro tiro chu̶ri pja jichu̶ paina dahra cohtainare chu̶are witira. 43 Baharo pu̶htoro to wihichu̶ dahra cohtariro sehe to pu̶htoro to dutiriro seheta yoa pahñoriro jiro, tiro wahcheriro jirohca. 44 Potocã niita nija mu̶sare. To ã yoachu̶ to pu̶htoro jipihtia to yare ñu̶ wihboriro cũnohca tirore. 45 To ã cũpachu̶ta dahra cohtariro “Yu̶ pu̶htoro yoari pja bajuerara”, niboca. Ã nino paina dahra cohtainare mu̶are, numia cũ̶hu̶re cjãpe, payu̶ chu̶, sihni, cahaboca. 46 To ã yoari baharo wacũenoca to pu̶htoro wihirohca. Ã wihiro tirore ñano buhiri dahrerohca. Ã jiro Cohamacu̶re yu̶hdu̶ru̶cainare to cohãriropu̶ tirore cohãnohca. 47 ’Ã yoa dahra cohtariro to pu̶htoro cahmaare masiriro jiparota tíre to yoaerachu̶, tiro to noano dahraerachu̶ to pu̶htoro sehe tirore yuta da mehne tuaro tjananohca. 48 Pairo sehe dahra cohtariro to pu̶htoro cahmaare masierariro jiro to noano yoaerachu̶ ñu̶no to pu̶htoro sehe pjiroca dero tirore tjananohca. Cohamacu̶ to cahmaare masichu̶ yoara masare. Ã jiro masirirore yu̶htiro cahmana. Tuhsu̶, noano masirirore noano yu̶htiro cahmana —niha Jesu. 49 Ã ni tuhsu̶ Jesu tinare õ sehe ni yahuha tjoa: —Pichaca to jũ̶wero seheta yu̶hu̶ ahri yahpapu̶re Cohamacu̶ tirore cahmaerainare to buhiri dahrehtore tinare masichu̶ yoai tai nii. Mipu̶ pinihta tíre ti masichu̶ tuaro cahmaja yu̶hu̶. 50 Yu̶hu̶ ñano yu̶hdu̶ihca. Yu̶ ã ñano yu̶hdu̶htire cohtacu̶, ñano yajeripohna tija yu̶hu̶. 51 ¿Dohse ni tu̶hotujari mu̶sa yu̶hu̶re? “Tiro masare to buheri baharo paina tinare ñu̶ tuhtisi”, ¿ni tu̶hotujari mu̶sa yu̶hu̶re? Ã jierara. Masare yu̶ buheri baharo cãina yu̶ yare tu̶hoahca. Paina sehe tinare ñu̶ tuhtiahca. Cũ̶no potori waro jisi masa. Mu̶sare nii nija. Masa yu̶ buheare tu̶hoa, pu̶a curua cahma tju waahca. 52 Mipu̶re cũ̶ wu̶hu̶ macaina cinco masa yu̶ buheare tu̶hoa, pu̶a curua ti basi cahma tju waahca. Cũ̶ curua tiaro, pa curua pu̶aro jiahca. 53 To pu̶cu̶ro to macu̶nore ñu̶ tuhtirohca yu̶ yairo to jiri buhiri. Tuhsu̶, pairo macu̶no cũ̶hu̶ to pu̶cu̶rore ñu̶ tuhtirohca to pu̶cu̶ro yu̶ yairo to jiri buhiri. Ã yoa to pocoro to maconore ñu̶ tuhtirohca yu̶ yacoro to jiri buhiri. Tuhsu̶, pacoro macono cũ̶hu̶ to pocorore ñu̶ tuhtirohca to pocoro yu̶ yacoro to jiri buhiri. Ã yoa to marechono to macu̶ namonore ñu̶ tuhtirohca yu̶ yacoro to jiri buhiri. Tuhsu̶, pacoro macu̶ namono cũ̶hu̶ to marechonore ñu̶ tuhtirohca yu̶ yacoro to jiri buhiri. Ãta waharohca, yu̶ buheare ti tu̶hochu̶ —niha Jesu. 54 Ã yoa Jesu masare õ sehe ni yahuha tjoa: —Ahrie sehepu̶ coro siterire ñu̶na, dóihta “Coro tarohca”, nina mu̶sa. Mu̶sa ã niri baharo coro tara. 55 Ã yoa surpu̶ wihnono tachu̶ “Siri dacho jirohca”, nina mu̶sa ahri yahpai jiina. Mu̶sa ã niri baharo dacho sira. 56 Mu̶sa mahñoperucuina jira. Mu̶sa ahri yahpare mu̶ano cũ̶hu̶re ñu̶na, noari dacho cjihtore, ñari dacho cjihto cũ̶hu̶re masina mu̶sa. ¿Ã jina mipu̶ macaa dachorire masipanahta dohseana ahri yahpa macaina mipu̶re mu̶sa dohse wahahtore masierajari mu̶sa? —niha Jesu. 57 Ã ni tuhsu̶ õ sehe ni yahu namoha: —¿Mu̶hu̶ quihõno mu̶ yoahtire masierajari mu̶hu̶ mipu̶? 58 Pairo mu̶hu̶re yahusãno waharo buhiri dahre dutiri wu̶hu̶pu̶ waha dutiboca. Tópu̶ wahana “Pari turi mu̶hu̶re ã yoasi”, nicu̶ cahma pjãga. Mu̶ ã cahma pjãerachu̶ tiro buhiri dahre dutiriro cahapu̶ naaboca mu̶hu̶re. Tuhsu̶, buhiri dahre dutiriro sehe mu̶hu̶re surarare to wachu̶, mu̶hu̶re surara peresu yoaahca. 59 Mu̶hu̶re nii nija. Tópu̶ jisiniihca mu̶hu̶. Pu̶ ti wapa dutirire mu̶ wapa pahñoipu̶ wijaaihca mu̶hu̶ —niha Jesu.

Lucas 13

1 Tí pjare mahainacã masa Jesure õ sehe ni yahua tiha: —Galilea macaina wahiquirore wajã jũ̶ mu̶o Cohamacu̶re ti ño payoro watoi Pilato sehe tinare wajãha. To ã wajãchu̶ wahiquiro di mehne masa di moreha —ni yahuha tina Jesure. 2 Ti ã ni yahu tuhsu̶chu̶ Jesu õ sehe ni yahuha: —¿Galilea macaina Pilato to wajãrina cjirire dohse ni tu̶hotujari mu̶sa? ¿Ti ã yariachu̶ paina Galilea macaina yu̶hdoro ñaina ti jiri buhiri ã yoa dutiri Cohamacu̶ tinare, mu̶sa tu̶hotuchu̶? 3 Jierara. Mu̶sare niita nija. Mu̶sa sehe “Noaina jija” ni, mu̶sa tu̶hotumari cjirire tu̶hotu cohtotaerana, Cohamacu̶re cahmaerana, mu̶sa cũ̶hu̶ yariana pichacapu̶ wahanahca. 4 Ã yoa sohõ jirina diez y ocho masa Siloé wama tiri wu̶hu̶ mu̶ari wu̶hu̶ ti bui bora pja wajã pahñoha. ¿Ã waha yariaa, paina Jerusalẽ macaina yu̶hdoro ñaina jiri tina, mu̶sa tu̶hotuchu̶? 5 Jierara. Mu̶sare niita nija. Mu̶sa ñaa tu̶hotumari cjirire tu̶hotu cohtotaerana, Cohamacu̶re macaerana, mu̶sa cũ̶hu̶ yarianahca. Ã jina pichacapu̶ wahanahca —niha Jesu tinare. 6 Ã ni tuhsu̶ quiti mehne piti dahre yahuha tinare: —Wese pu̶ro to wesepu̶ higueracu̶re cju̶aha. Ã jiro tiro tu̶ dichare macano wahamaha. Bocaeraha. 7 Bocaeraro tiro wese dahrarirore yahuha. “Tu̶hoga yu̶hu̶re. Tia cu̶hma waro higueracu̶ dichare macamaja. Dicha mariahna. Tu̶ dicha mariachu̶ tu̶re cjã cohãnocahga. Tu̶ yu̶ wesei jichu̶ padu̶re yu̶hu̶ toa masieraja. Yu̶ wesei jiri yahpa macaare wiho waro nana tu̶”, niha wese pu̶ro tirore dahra cohtarirore. 8 To ã nichu̶ tu̶horo dahra cohtariro õ sehe niha: “Pu̶htoro, ahdu̶ cũ̶ cu̶hma waro ducusinijaro. Tu̶ dahpotoi yu̶hu̶ sahaihtja. Tuhsu̶, wahiquiro tu̶ mehne tí copare yaihtja. 9 Yu̶ ã yoari baharo tu̶ pa cu̶hmai dicha tiboca. Tu̶ dicha tierachu̶ mu̶hu̶ cjã cohã dutiihca”, niha dahra cohtariro wese pu̶rore —ni yahuha Jesu. 10 Tí pjare Sabado dachoi Jesu judio masa buheri wu̶hu̶i buhero niha. 11 Tói watĩno to cohtotaricoro jiha. Watĩno sehe diez y ocho cu̶hmari waro dohatichu̶ yoaha ticorore. Ã jiro pari muti ducuricoro jiro, poto ducu masieraha. 12 To ã jichu̶ ñu̶no Jesu ticorore ñu̶, õ sehe ni pisuha: —Numino, mu̶ dohatia pihtia wahahre —ni pisuha Jesu. 13 To ã pisuri baharo ticorore to ña payochu̶ dóihta ticoro noano poto ducuricoro wahaha. Ã waharo “Cohamacu̶ tuariro, noariro jira”, ni ño payoha ticoro. 14 Jesu ticorore Sabado dachoi to noaricoro yoachu̶ ñu̶no judio masa buheri wu̶hu̶ pu̶htoro sehe tiro mehne suaha. Ã suaro tiro masare õ sehe niha: —Seis dachori jira mari dahraa dachori. Ã jina mu̶sa dohatiinare noaina wahachu̶ yoa duana, tí dachorire tíre yoaga. Sabado dachore mari sori dachore tíre yoaena tjiga —niha wu̶hu̶ pu̶htoro. 15 To ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yu̶htiha: —Mu̶sa ã mahñorucuina jira. Mu̶sa wachu̶re, burro cũ̶hu̶re cju̶ana Sabado dachoi ti du̶hteri dare pjã, tinare na buha, sihni dutiboa. 16 Mipu̶ ahricorore Abrahã cjiro coyeacorore watĩno diez y ocho cu̶hmari waro ticorore dohatichu̶ yoahre. ¿Sabado dachoi ticorore noaricoro wahachu̶ yoa dutierajari mu̶sa? —niha Jesu. 17 To ã nichu̶ tu̶hoa, tina bu̶oro wahaha. Ã jia paina sehe jipihtina Jesu yoarire ñu̶a, wahcheha. 18 Ã yoa Jesu quiti mehne piti dahre buheha masare: —¿Ne Cohamacu̶ masa bui pu̶htoro to noano su̶ho jia yaba baro yoaro sehe jijari, mu̶sa tu̶hotuchu̶? Ahri quiti mehne tíre pu̶htoro to su̶ho jiare yahuihtja yu̶hu̶. 19 Mostaza yapacã yoaro sehe jira. Tí yapacãre toari masu̶no to wesei toaha. To toari baharo tí yapacã duha. Ã jia tu̶ bu̶cu̶achu̶ minichahca peri tu̶ du̶pu̶ripu̶ suhti suhaha. (Tó seheta mu̶ano macarirore mari pu̶htorore masiina mahainacã ti ji mu̶htapachu̶ta baharopu̶ tina payu̶ wahaahca) —niha Jesu. 20 Ã ni tuhsu̶, pari turi Jesu õ sehe ni piti dahre buheha: —¿Ne Cohamacu̶ masa bui pu̶htoro to noano su̶ho jia yaba baro yoaro sehe jijari, mu̶sa tu̶hotuchu̶? 21 Pão bu̶cu̶aro yoaro sehe jira. Tíre numino cũ̶ wajuru trigore co mehne noano tíre dahra morena pão bu̶cu̶ahtore. To ã yoachu̶ pão bu̶cu̶aro sehe trigore noano sahseru̶cu̶ su̶ra. (To sahseru̶cu̶ su̶ro seheta mu̶ano macarirore mari pu̶htorore payu̶ masa masiahca) —niha Jesu. 22 Ã yoa Jesu bu̶ju̶a macaripu̶, daa macaricãpu̶ cũ̶hu̶re buhe wahcã, Jerusalẽpu̶ su̶ro taro niha. 23 To ã waharo watoi cũ̶iro Jesure õ sehe ni sinituha: —Pu̶htoro, ¿mahainacã masare pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdorohcari Cohamacu̶? —ni sinituha tiro Jesure. To ã nichu̶ Jesu piti dahre buhero õ sehe ni yahuha: 24 —Payu̶ masa Cohamacu̶ cahapu̶ waha duaa, sãa duamana. Mahari sopacacãre mu̶sa sãa duachu̶ mijo curera. Tó seheta Cohamacu̶ cahapu̶ mu̶sa waha duachu̶ mijo nina. Masa ã sãa duapahta sãa masierara. Ã jina mu̶sa sehe mahari sopacacãre mu̶sa tuaro sãa duaboro seheta Cohamacu̶ sehere tuaro masiga. 25 Õ sehe yoarohca Cohamacu̶ payu̶ masare. Tiro wu̶hu̶ pu̶ro yoaro sehe jira. Wu̶hu̶ pu̶ro wahcã, sopacacãre biharohca. To ã yoachu̶ sopacacãpu̶ ducuna, sopa pahmare dotanahca. Ã dotana õ sehe ninahca: “Pu̶htoro, sopa pahmare pjõohga”, mu̶sa nichu̶ wu̶hu̶ pu̶ro sehe õ sehe ni yu̶htirohca. “Mu̶sare ne masieraja yu̶hu̶. Nohoi mu̶sa tariro cũ̶hu̶re masieraja”, ni yu̶htirohca. 26 To ã nichu̶ mu̶sa õ sehe ni yu̶htinahca: “Mu̶hu̶ mehne sã chu̶, sihnihi. Sã ya macai buhere mu̶hu̶”, ninahca mu̶sa. 27 Mu̶sa ã nichu̶ tiro sehe õ sehe ni yu̶htirohca: “Mu̶sare ne masieraja. Nohoi mu̶sa tariro cũ̶hu̶re masieraja. Jipihtina mu̶sa ñaa buhiri tiina yu̶ cahai taena tjiga”, ninohca wu̶hu̶ pu̶ro. 28 Ã yoa Abrahã cjirore, Isaa cjirore, Jacobo cjirore, jipihtina Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjirire Cohamacu̶ masare pu̶htoro to noano su̶ho jirore ti jichu̶ ñu̶na, mu̶sa sehe sopacapu̶ cohãrina jina tuaro tiinahca. Ã tiina jina, mu̶sa tuaro cahyaro mehne piri bahca dihonahca. 29 Tí pjare jipihtiro macaina pu̶htoro Cohamacu̶ to noano su̶ho jiropu̶re su̶, tiro mehne chu̶ dujiahca. 30 Mipu̶re wiho jiina jirina cjiri tí pjare pu̶htoa jiahca. Ã jia mipu̶re pu̶htoa jirina cjiri tí pjare wiho jiina jiahca —niha Jesu. 31 Tí pjare mahainacã fariseo curua macaina Jesu cahapu̶ su̶a, tirore õ sehe ni yahuha: —Herode mu̶hu̶re wajã duara. Ã jicu̶ pa sehepu̶ wahaga mu̶hu̶ —niha tina tirore. 32 Ti ã nichu̶ Jesu sehe õ sehe ni yu̶htiha: —Herode mahñoa payu̶riro jira tiro. Õ sehe ni yahuga tirore: “Jesu watĩare cohã wioro nina. Tuhsu̶, dohatiinare noaina wahachu̶ yoaro nina. Tíre michare, ñamichaca cũ̶hu̶re yoarohca. Ñamichaca bohrearo dahra batoarohca”, ni yahuga Herodere. 33 Ã jicu̶ michare waha, ñamichaca cũ̶hu̶re waha, ñamichaca bohrearo cũ̶hu̶re waha, Jerusalẽpu̶ su̶ihca. Cohamacu̶ yare yahu mu̶htarirore yu̶hu̶re wajãahca masa. Cohamacu̶ yare yahu mu̶htainare ti wajãchu̶ Jerusalẽpu̶ jiro cahmana tinare. Ã jicu̶ yu̶hu̶ cũ̶hu̶re Jerusalẽpu̶ jiro cahmana. 34 ’Cue Jerusalẽ macaina. Mu̶sa Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjirire wajã, mu̶sa cahai to warocainare tãa mehne doca wajãre mu̶sa. Mu̶sa coyea panopu̶ macaina cũ̶hu̶ ãta yoarina cjiri jiha. Caracacoro to pohnare to cjãpu̶ du̶pu̶ri mehne to moha coãno seheta payu̶ tahari mu̶sare cahĩrucumahi. Mu̶sare cahmamahi. Mu̶sa sehe yu̶hu̶re ne cahmaerare. 35 Mipu̶re mu̶sa jiro cohãri maca jirohca. Potocã niita nija mu̶sare. Cohamacu̶ mari pu̶htoro to tuaa mehne taihca yu̶hu̶. Yu̶ ã tachu̶ ñu̶na mu̶sa yu̶hu̶re “Cohamacu̶ tuaa mehne tariro noajaro”, ninahca. Yu̶hu̶re mu̶sa tíre nihto pano pari turi yu̶hu̶re ñu̶si mu̶sa —niha Jesu tinare.

Lucas 14

1 Pa dacho Sabado dacho jichu̶ fariseo curua macaina pu̶htoa mehne macariro ya wu̶hu̶pu̶ Jesu chu̶ro wahaha. Tí wu̶hu̶i jiina tiro dihtare ñu̶roca õha. 2 Ti ã ñu̶roca õno watoi yachu̶ri wipiriro, ñu̶chu̶a wipiriro tiro cahapu̶ su̶ha. 3 Ã jiro Jesu judio masare buheinare, fariseo curua macaina cũ̶hu̶re õ sehe ni sinituha: —¿Sabado dachore dohatirirore noariro wahachu̶ yoa dutijari Cohamacu̶ yare ti joari pũi? —ni sinituha Jesu. 4 To ã ni sinitupachu̶ta tina yu̶htieraha. Ti yu̶htierachu̶ ñu̶no Jesu dohatirirore noariro wahachu̶ yoa, “Wahaga”, niha tirore. 5 Ã yoa tuhsu̶ro, tinare õ sehe ni sinituha tjoa: —“¿Cũ̶iro mu̶sa mehne macariro to macu̶no Sabado dachoi mari sori dachoi copapu̶ to bora sãachu̶ na wioerabocari?” mu̶sa ã nina. “¿To wachu̶ cũ̶hu̶re na wioerabocari?” mu̶sa ã nina —niha Jesu. 6 To ã nipachu̶ta tina to sinituare yu̶hti masieraha tjoa. 7 Fariseo curua macariro ya wu̶hu̶i jiro tí wu̶hu̶ macariro to pjirocaina noaa dujiare ti besechu̶ ñu̶ha Jesu. Ã ñu̶ tuhsu̶ õ sehe ni yahuha jipihtinare: 8 —Wamomaca du̶hteri bose nu̶mu̶i mu̶sare to pjirocachu̶, noaa dujiare bese dujiena tjiga. Mu̶sa yu̶hdoro cua pisainare pjirocaboca ahri wu̶hu̶ pu̶ro. 9 To ã yoachu̶ mu̶sa noaa dujiai dujichu̶, “Ahrina cua pisainare mu̶sa dujiare waga”, niboca wu̶hu̶ pu̶ro mu̶sare. To ã nichu̶ mu̶sa sehe bu̶o tina, ñaa dujiai dujiboca. 10 Ã jina wu̶hu̶ pu̶ro mu̶sare to pjirocachu̶, ñaa dujiai duji mu̶htaga. Mu̶sa ã yoachu̶ wu̶hu̶ pu̶ro mu̶sare “Noaa dujia sehere dujina taga”, ninohca mu̶sare tiro. Mu̶sa ã wahachu̶ paina to pjirocaina sehe mu̶sare ño payoa mehne ñu̶ahca. 11 Cũ̶iro to basi “Pu̶htoro tjija”, ni tu̶hoturiro cahamacu̶no jirohca. Pairo “Cahamacu̶no jija”, ni tu̶hoturiro painare yu̶hdu̶ru̶ca duaerariro tiro sehe pu̶htoro jirohca —niha Jesu tinare. 12 Ã ni tuhsu̶ Jesu wu̶hu̶ pu̶rore õ sehe ni yahuha: —Mu̶hu̶ bose nu̶mu̶ dahrecu̶ mu̶ cahai jiinare, mu̶ bahanare, mu̶ coyeare, pache pu̶are pjiecu̶ tjiga. Mu̶ tinare pjichu̶ mu̶hu̶ cũ̶hu̶re tina cũ̶hu̶ pji cahmaahca tjoa. Ã pji cahmaa mu̶hu̶re ti wapamoare wapaahca. 13 Mu̶hu̶ bose nu̶mu̶ dahrecu̶ pjacu̶oinare, tini masierainare, cũ̶ bu̶hu̶sehe dahporo dojori tiinare, capari ñu̶erainare pjirocaga. 14 Mu̶ ã yoachu̶ ñu̶no Cohamacu̶ mu̶hu̶re noano yoarohca. Tina sehe mu̶hu̶re ti wapamoare wapa masierara. Ã jiro noaina yariaina ti masa mu̶jari pja jichu̶ Cohamacu̶ sehe noaare mu̶ yoari wapa mu̶hu̶re noano yoarohca —niha Jesu wu̶hu̶ pu̶rore. 15 To ã nichu̶ tu̶horo pairo chu̶ri mesa cahai dujiriro, Jesure õ sehe ni yahuha: —Cohamacu̶ masare pu̶htoro to noano su̶ho jiroi to chu̶ri mesa cahai dujiina tuaro wahcheina jiahca —niha tiro Jesure. 16 To ã nichu̶ Jesu ahri quitire yahuha tirore: —Pjiri bose nu̶mu̶ dahreriro payu̶ masare pjirocaha. 17 To pjirocari baharo bose nu̶mu̶ dachoi to cahamacu̶nore to pjirocainare yahu dutiro warocaha. “Ma, jipihtiare bose nu̶mu̶ macaa cjihtire cahno tuhsu̶hre. Ã jiro mu̶sare pjirocahre”, ni yahu dutiha to cahamacu̶nore. 18 To cahamacu̶no to ã ni yahupachu̶ta, to pjirocaina sehe “Waha masieraja”, niha tina. To pjiroca mu̶htariro õ sehe ni yahuha to cahamacu̶nore: “Michapucacã yahpare nuchu̶hi. Ã jicu̶ tí yahpare ñu̶i wahai tai nija. Ã yoacu̶ waha masieraja. Ño payo curea yu̶hu̶re. Yu̶hu̶re basioerahca”, niha to pjiroca mu̶htariro sehe to cahamacu̶nore. 19 Pairo sehe õ sehe niha: “Wachu̶are pu̶a wamomaca pihtiinare michapucacãta nuchu̶hi. Ã jicu̶ wachu̶are buhe cayo ñu̶i wahai tai nija ti waja wahcãhtore. Ã yoai wahaeraja. Yu̶hu̶re basioerahca”, niha tiro cũ̶hu̶. 20 Pairo sehe õ sehe niha: “Yu̶hu̶ michapucacã wamomaca du̶htehi. Ã jicu̶ bose nu̶mu̶pu̶ waha masieraja”, niha tiro to cahamacu̶nore. 21 To ã nichu̶ to cahamacu̶no sehe tjua waha, to pu̶htoropu̶re ti niri cjirire yahu pahñoha. To ã ni yahuchu̶ to pu̶htoro tuaro susini, õ sehe niha to cahamacu̶nore. “Macari macaa maharipu̶ pjacu̶oina ti ducua maharipu̶ wahaga. Ã jicu̶ pjacu̶oinare, tini masierainare, capari ñu̶erainare, cũ̶ bu̶hu̶sehe dahporo dojori tiinare cjero na tahga tinare”, niha pu̶htoro. 22 Baharo curero to cahamacu̶no yahuha to pu̶htorore: “Pu̶htoro, mu̶ dutiriro seheta yoahi. Yu̶ ã yoapachu̶ta paina cũ̶hu̶ mu̶ su̶ahca”, niha to cahamacu̶no. 23 To ã nichu̶ pu̶htoro tirore õ sehe ni dutiha: “Campopu̶ wahaga. Tói bu̶ju̶a maharipu̶ jiinare, daa maharicãpu̶ jiina cũ̶hu̶re masare yu̶ wu̶hu̶pu̶ ta dutiga, ya wu̶hu̶ to noano wahpahto cjihto sehe. 24 Potocã nii nija mu̶hu̶re. Ahrina yu̶ pjiroca mu̶htarina yu̶ chu̶are ne mahanocã chu̶si”, niha pu̶htoro —ni yahuha Jesu. 25 Tí pjare payu̶ masa Jesu mehne wahaha. Ã jiro Jesu tinare majare ñu̶, õ sehe ni yahuha: 26 —Cũ̶iro yu̶ buheriro ji duaro painare to cahĩriro yu̶hdoro yu̶hu̶ sehere cahĩno cahmana. To pu̶cu̶rore, to pocorore, to namonore, to pohnare, to bahanare, to pjacu̶ cũ̶hu̶re to cahĩriro yu̶hdoro yu̶hu̶ sehere cahĩno cahmana. Ã yoaeraro yu̶ buheriro ji masierara. 27 Cũ̶iro yu̶ buheriro ji duaro yu̶ yare ã yoarucuriro jirohca. Ã yoa crusapu̶ yu̶ ñano yu̶hdu̶htiro seheta yu̶ yairo to jiri buhiri ñano yu̶hdu̶ duaeraro yu̶ buheriro ji masierara. 28 Ahrire masiyuro cahmana mu̶sare. Õ sehe jira tí: Wu̶hu̶ dahreriro to mu̶ari wu̶hu̶re yoahto pano wu̶hu̶ wapa tihtire quihõ cũ mu̶htana. Ã yoaro to wu̶hu̶re to pahñohtore masina tiro. 29 Wapa tihtire quihõeraro to wu̶hu̶re yoaro pahñoeraboa. Ã jia tirore ñu̶ina bu̶ju̶peboa. 30 “Ahriro to wu̶hu̶re yoaro bihoerare”, ni bu̶ju̶peboa. 31 Pu̶htoro pairo pu̶htoro yaina mehne ti cahma wajãhto pano, to yaina surarare to cahma wajã dutihto pano, to surarare quihõnohca. “¿Yu̶hu̶ diez mil surara mehne pairo veinte mil surara cju̶ariro mehne cahma wajãcu̶ bihobocari yu̶hu̶?” ni tu̶hoturo quihõnohca tiro. 32 Ã quihõno, to bihoerahtore masinohca. Ã masino pairo pu̶htoro to surara mehne cahma wajãno tariro yoaropu̶ to jichu̶ta, bihoerariro sehe “Cahma wajãena tjijihna”, ni dutiro warocaboa dahra cohtarirore. 33 Ã jina yu̶ buheina ji duana, mu̶sa yoahtire mu̶sare masino cahmana. Mu̶sa yoa duari sehere cohã duaerana, yu̶ buheina ji masierara —ni yahuha Jesu. 34 Ã ni tuhsu̶ tinare õ sehe ni yahu namoha: —Moa noano coara. To coaerachu̶ coa yoahto basioerara. 35 Moa coaerachu̶ tí moa ne noaerara. Tí moare dohseahto basioerara. Tí ã jichu̶ tí moare cohãno cahmana. Ne yaba cjihti jierara ti cohõa. (Ti yaba cjihti jieraro seheta jiena tjiga mu̶sa. Moa noano to coaro seheta mu̶sa cũ̶hu̶ ji coaina jiga. Tuhsu̶, paina mehne noano mehne jiga.) Ahrire noano tu̶hoga mu̶sa —niha Jesu.

Lucas 15

1 Ã yoa pa dachoi payu̶ pu̶htoa yare wapa na cohtaina paina “Ñaare yoaina”, ti niina mehne Jesure tu̶hoa taha. 2 Ti ã yoachu̶ ñu̶a fariseo curua macaina, judio masare buheina cũ̶hu̶ Jesure ñu̶ tuhtia, õ sehe niha ti basi: —Ahriro ñainare piti tira. Ã jiriro jirota tina mehne chu̶ra —ni durucuha tina ti basi. 3 Ti ã ni durucuchu̶ Jesu to tu̶hotua mehne õ sehe ni piti dahre buheha tinare: 4 —¿Cien oveja pu̶ro cũ̶iro oveja butichu̶ ñu̶no dohse yoarohcari tiro? Õ sehe yoarohca. Tiro noventa y nueve ovejare ti chu̶ri campopu̶ cũ, butirirore macano waharohca. Ovejare bocaropu̶ duhurohca. 5 Tirore bocaro wahcherohca. Ã jiro to comapariaca buipu̶ tirore cjã payo, to wu̶hu̶pu̶ na tjuaa waharohca. 6 Na tju su̶, to cahai jiinare, to coyeare pji cahmachunohca. “Yu̶ oveja butirirore boca tuhsu̶hi. Ã jina yu̶hu̶ mehne wahchega”, ninohca tiro tinare. 7 Potocã niita nija mu̶sare. Noventa y nueve oveja payu̶ ti jiriro seheta, payu̶ masa õ sehe ni tu̶hotura: “Ñano yoaeraja. Ã jicu̶ yu̶ ñaare cahya, yu̶ tu̶hotumari cjirire tu̶hotu cohtotasi yu̶hu̶”, ni tu̶hotura payu̶ masa. Ti ã ni tu̶hotuchu̶ ñu̶a mu̶ano macaina Cohamacu̶ cahai jiina wahcherara. Pairo sehere wahchera. Butiriro oveja cũ̶irota to butiriro seheta to pu̶ro tirore to bocariro seheta cũ̶iro ñariro to ñaare cahyachu̶, “Ñano yoaeraja”, ni to tu̶hotumari cjirire tu̶hotu to cohtotachu̶, Cohamacu̶re to cahmachu̶ ñu̶a, Cohamacu̶ cahai jiina tuaro wahchera —niha Jesu. 8 Ã ni yahu tuhsu̶, paye quiti mehne piti dahre yahu namoha tjoa: —¿Diez niñeru tu̶ri cju̶aricoro cũ̶ tu̶ butichu̶ ñu̶no dohse yoarohcari ticoro? Õ sehe yoarohca ticoro. Sihãriare sihã, wu̶hu̶re coha, noano maca pahñonohca. Tí tu̶re bocaropu̶ duhurohca. 9 Tí tu̶re boca tuhsu̶, to cahai jiinare, to coyeare pji cahmachunohca. “Niñeru tu̶ ya tu̶ yu̶hu̶re butiri tu̶re bocahi. Ã jina yu̶hu̶ mehne wahchega”, ninohca ticoro. 10 Potocã niita nija mu̶sare. Tó seheta cũ̶iro ñariro to ñaare cahyachu̶, “Ñano yoaeraja”, ni to tu̶hotumari cjirire tu̶hotu to cohtotachu̶ Cohamacu̶re to cahmachu̶ Cohamacu̶ yaina anjoa sehe tuaro wahcheahca —niha Jesu. 11 Ã ni yahu tuhsu̶ Jesu paye quiti mehne piti dahre yahu namoha tjoa: —Bu̶cu̶ro pohna pu̶aro mu̶a jiha. 12 Du̶hsariro sehe õ sehe niha to pu̶cu̶rore: “Mai, mu̶ yariari baharo yu̶hu̶re mu̶ wahtire yu̶hu̶re wa bahrañoga”, niha tiro to pu̶cu̶rore. To ã nichu̶ ti pu̶cu̶ro pu̶aropu̶reta to pohnare witira to cju̶ari cjirire. 13 Mahaa dachoricã baharo du̶hsariro to yare jipihtiare na, yoaropu̶ pa yahpapu̶ wahaa wahaha. Tópu̶ su̶ro tu̶ho masierariro seheta yoa, to niñerure to yare yoa site pahñonocaha. 14 To yoa site pahñori baharo tí yahpapu̶re ne chu̶a marieni pja ji du̶caha. Ã jiro tiro ju̶ca baaha. 15 Ã jiro tí yahpa macaa dahraare macaha. To bocachu̶ to pu̶htoro yesea cohtariro sõha tirore. 16 Ã jiro tiro yeseare nu, ti chu̶are chu̶ duamaha. To ã chu̶ duapachu̶ta tí chu̶are tó macaina waeraha tirore. 17 Ã yoa tirore tói wacũa taha ju̶na. “Yu̶ pu̶cu̶re dahra cohtaina sehe bu̶ju̶a chu̶are chu̶ca. Ti chu̶ du̶haa cũ̶hu̶ bu̶ju̶a du̶hsaca. Ti ã noano yu̶hdu̶ro watoi yu̶hu̶ sehe õi jicu̶, ju̶ca yariai nija. 18 Mipu̶re yu̶ pu̶cu̶ cahapu̶ tjuaihtja. Yu̶ pu̶cu̶ cahapu̶ su̶cu̶ õ sehe niihtja tirore: ‘Mai, Cohamacu̶re ñano yoahi. Mu̶hu̶ cũ̶hu̶re ñano yoahti. 19 Ñariro jija. Mu̶ macu̶ jiboriro jieraja yu̶hu̶. Mu̶hu̶re dahra cohtaina seheta yoaga yu̶hu̶re’, niihtja yu̶ pu̶cu̶re”, ni tu̶hotuha tiro. 20 Ã ni tu̶hoturota wahcãru̶ca, to pu̶cu̶ro cahapu̶ tjuaa wahaha. Tópu̶ to su̶riro tjua tachu̶ to pu̶cu̶ro sehe yoaropu̶ta to macu̶nore ñu̶ha. ’To ã wihichu̶ ñu̶no to macu̶nore pja ñu̶ha. Ã pja ñu̶no to cahai mu̶roca wahcã tirore cjã suhsu mu̶a, to wahsupui wihmiha to pu̶cu̶ro to macu̶nore. 21 “Mai, Cohamacu̶re ñano yoahi. Mu̶hu̶ cũ̶hu̶re ñano yoahti. Ñariro jija yu̶hu̶. Mu̶ macu̶ jiboriro jieraja yu̶hu̶”, niha tiro to pu̶cu̶rore. 22 To ã nichu̶ tu̶horo to pu̶cu̶ro sehe dahra cohtainare pjiha: “Cjero, noa yu̶hdu̶ri suhtirore na tahga. Ã jina yu̶ macu̶re sãaga. Sãa tuhsu̶, to wamomaca sãari sorore sãa, to dahporire dahpo suhti cũ̶hu̶re sãaga. 23 Sãa tuhsu̶, dihi tirirocã wachu̶cãre wajãga. Bose nu̶mu̶ yoajihna. 24 Ahriro yu̶ macu̶ yariariro seheta wahare. Ã wahaparota mipu̶re catira tiro. To butiboriro seheta jirirore mipu̶re bocahi. Ã jina bose nu̶mu̶ yoajihna”, niha to pu̶cu̶ro. To ã niri baharo bose nu̶mu̶ dahre du̶caha tina. 25 ’Tí pjare to wahmino sehe wesepu̶ jiha. Wesepu̶ jiriro coha tjua taro wu̶hu̶ cahai su̶ro, ti basaare tu̶horocaha tiro. 26 Ã tu̶horocaro, cũ̶iro dahra cohtarirore pjiroca, tirore sinitu ñu̶ha tiro: “¿Dohse yoa basaa niri?” ni sinitu ñu̶ha tiro dahra cohtarirore. 27 “Mu̶ bahu̶ tju wihihre. Tiro noariro, catiriro to tju wihichu̶ mu̶ pu̶cu̶ dihi tiriro wachu̶cãre wajã dutihre”, ni yu̶htiha dahra cohtariro. 28 To ã ni yahuchu̶ to wahmino sehe tuaro suaro, wu̶hu̶pu̶ sãa taeraha. To sãa taerachu̶ ñu̶no to pu̶cu̶ro sopacapu̶ wijaa ta, “Sãa taga” ni, tuaro pjimaha to macu̶nore. 29 “Tu̶hoga, Mai. Yoari pja mu̶hu̶re dahra cohtariro seheta mu̶hu̶re yoadohomahi. Ã jicu̶ mu̶ dutiare ne cũ̶ taha yu̶hdu̶ru̶caera tihi. Yu̶ mu̶hu̶re dahra cohtapachu̶ta yu̶hu̶re ne waerare mu̶hu̶. Ne cũ̶iro wahiquirocãre ne waera tire mu̶hu̶ yu̶hu̶re yu̶ piti tiina mehne yu̶ bose nu̶mu̶ dahrehti cjihtire. 30 Wiho mejeta ahriro mu̶ macu̶ sehe ñaina numia mehne mu̶ yare yoa site pahñoyuhti. Tíre yoa site pahño tuhsu̶, tiro wu̶hu̶pu̶ to tju wihichu̶ dihi tirirocãre wachu̶cãre wajã dutiyuhti mu̶hu̶ to chu̶htiro cjihtore”, niha to wahmino to pu̶cu̶rore. 31 “Macu̶, yu̶hu̶ mehne jipihtia dachoripe mu̶ jichu̶ jipihtia ya mu̶ ya cũ̶hu̶ jira. 32 Mu̶ bahu̶ sehe yariariro seheta wahare marine. Ã yoa mipu̶re tiro catiriro jira. Tiro butiboriro seheta jire. To ã wahari baharo mipu̶re tirore bocahi. Ã jina to tju wihichu̶ mari bose nu̶mu̶ yoa wahchechu̶ noana”, niha tiro to macu̶nore —niha Jesu tinare.

Lucas 16

1 Ã yoa ahri quitire to buheinare õ sehe ni yahuha Jesu: —Pache pu̶ro ya niñerure ñu̶ wihbo cohtariro niñerure noano to ñu̶ wihboerachu̶ ñu̶no pairo sehe yahusãha pache pu̶rore: “Tiro mu̶ niñerure yoa sitero nina”, ni yahusãha tirore. 2 To yahusã tuhsu̶ri baharo niñeru ñu̶ wihbo cohtarirore pjirocaha. Ã pji tuhsu̶, to wihichu̶ ñu̶no, tirore pu̶htoro õ sehe niha: “Pairo yu̶ niñerure mu̶ yoa siterire yu̶hu̶re yahure. Ã jicu̶ mipu̶re yu̶ yare ñu̶ wihboriro jisi mu̶hu̶. Ã jicu̶ yu̶ yare mu̶ yoari cjirire yahu pahño joaga. Mu̶hu̶re cohãi nija”, niha to pu̶htoro tirore. 3 To ã niri baharo õ sehe ni tu̶hotuha ñu̶ wihboriro to basi: “Yu̶ pu̶htoro yu̶hu̶re cohãno taro nica. Yu̶hu̶ tuaeraja. Ã jicu̶ tuaro dahraare bihoeraja. Tuhsu̶, painare yu̶hu̶ niñerure sinicu̶ bu̶obiaro yu̶hdu̶boca yu̶hu̶. ¿Dohse yoaihcari yu̶hu̶? 4 Mipu̶ pinihtare yu̶ yoahtire masija yu̶hu̶ ju̶na. Õ sehe yu̶ yoachu̶ yu̶ dahraa maerachu̶ yu̶ pu̶htorore wapamoina yu̶hu̶re cahĩahca. Ã jia ti wu̶hu̶sepu̶ sãa dutiahca yu̶hu̶re”, ni tu̶hotuha tiro. 5 Ã ni tu̶hoturo tiro jipihtina to pu̶htorore wapamoinare pjirocaha. Pjiroca tuhsu̶, cohtaha. Ã cohtaro wihi mu̶htarirore õ sehe ni sinituha tiro: “¿Yu̶ pu̶htorore noho puro wapamojari mu̶hu̶?” niha tiro. 6 To ã nichu̶ wapamoriro sehe õ sehe ni yu̶htiha: “Cien tambores sere olivo dicha mehne ti yoari sere wapamoja tirore”, ni yu̶htiha tiro. To ã ni yahuchu̶ niñeru ñu̶ wihboriro sehe õ sehe ni yahuha: “Õi jira mu̶ wapamonore joa õri pũ. Dujiga. Ã jicu̶ mu̶ wapamonore dacho macai na, dacho macai joa cahnoga”, niha ñu̶ wihboriro wapamorirore. 7 Ã ni tuhsu̶ pairo wapamorirore sinituha tiro: “¿Mu̶hu̶ waro, noho puro wapamojari?” niha tjoa. “Cien waju trigo yapari wajure wapamoja yu̶hu̶”, niha wapamoriro niñerure ñu̶ wihborirore. “Õi jira mu̶ wapamonore joa õri pũ. Mu̶ wapamonore ochenta joa cahnoga”, niha ñu̶ wihboriro. 8 To ã noano mahño mihnichu̶ ñu̶no “Ahriro mahñoriro noano masiriro jica”, ni tu̶hotuha to pu̶htoro niñerure ñu̶ wihborirore. Ahri dacho macaina, Cohamacu̶re cahmaeraina ti yare cahnorire ti niñeru ti ñu̶ wihborire Cohamacu̶ yaina yu̶hdoro masica tina —niha Jesu. 9 Ã ni tuhsu̶ Jesu õ sehe ni yahu namoha: —Ahri quitire ã ni yahucu̶, mu̶sare õ sehe niita nija. Mu̶sa cju̶aare, pjacu̶oinare mu̶sa wachu̶, tina sehe mu̶sare cahĩahca. Mu̶sa ã yoachu̶ mu̶sa cju̶aa pihtiari baharo mu̶sa mu̶anopu̶ su̶chu̶ mu̶sare cahĩahca tópu̶re. 10 ’Wiho jiina ya dahraare quihõno yoana, pu̶htoa ya dahraa cũ̶hu̶re quihõno yoanahca. Wiho jiina ya dahraare quihõno yoaerana, pu̶htoa ya dahraa cũ̶hu̶re quihõno yoasi mu̶sa. 11 Ã jina ahri yahpai mu̶sa cju̶aa mehne mu̶sa noano yoaerana Cohamacu̶ mu̶sare to yoa dutia cũ̶hu̶re noano yoasi mu̶sa. 12 Ã jiro pairo yare mu̶sa noano yoabasaerachu̶ ñu̶no mu̶sa ya cjihtire wasi mu̶sare. 13 ’Cũ̶iro Cohamacu̶ sehere wacũno, tuabiaro niñeru sehere wacũerara. Niñeru sehere tuabiaro wacũno Cohamacu̶ sehere wacũerara. Niñeru dihtare cahmariro jiro Cohamacu̶re wahchechu̶ yoaerara. Cohamacu̶ cũ̶hu̶re, niñeru cũ̶hu̶re pu̶arore cahma yu̶hdu̶ru̶cahto basioerara mu̶sare. Niñerure cahma yu̶hdu̶ariro Cohamacu̶re noano ño payo masierara —niha Jesu. 14 To ã nichu̶ tu̶hoa fariseo curua macaina sehe tirore bu̶ju̶peha. Tina sehe niñerure cahĩha. Ã jia bu̶ju̶peha. 15 Ti bu̶ju̶pechu̶ tu̶horo Jesu tinare õ sehe ni yahuha: —Masa ti ñu̶rocaroi mu̶sa noano yoamana. Mu̶sa ã yoachu̶ “Noaina, quihõno yoaina jira”, nimana masa mu̶sare. Cohamacu̶ sehe mu̶sa tu̶hotuare masina. Masa “Noa yu̶hdu̶ara”, ti nirire Cohamacu̶ sehe soro ni tu̶hotu, tíre ñu̶ yabira —niha Jesu. 16 Ã ni tuhsu̶ õ sehe ni namoha Jesu: —João masare bautisariro to jihto pano Moisere to cũri dutia mehne Cohamacu̶ marine dutire. Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri ti joari cjiri mehne cũ̶hu̶re marine dutire. Mipu̶ sehere João to buhe du̶cari baharo noaa buheare, Cohamacu̶ masare pu̶htoro to noano su̶ho jia cũ̶hu̶re masi du̶cara masa. Ã masia masa ti mu̶ su̶ro ti tuaa mehne Cohamacu̶ masare pu̶htoro to noano su̶ho jirore sãa duamana. 17 ’Moisere to cũri dutiai Cohamacu̶ to niriro seheta yoa pahñonohca tiro. Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri ti joari cjiripu̶ cũ̶hu̶re to niriro seheta yoa pahñonohca tiro. Mu̶ano cũ̶hu̶ ahri yahpa cũ̶hu̶ ti pihtia wahapachu̶ta Cohamacu̶ to niriro seheta yoa pahñonohca —niha Jesu. 18 Ã ni tuhsu̶ õ sehe ni namoha Jesu: —Masu̶no to namonore cohãno, pacorore namo tiro, tiro ticoro mehne ñano yoaro nina. Tuhsu̶, masu̶no pairo to cohãricorore namo tiro, tiro cũ̶hu̶ ticoro mehne ñano yoaro nina —niha Jesu. 19 Ã yoa paye quiti mehne piti dahre yahuha Jesu: —Tí pjapu̶re pache pu̶ro jiha. To suhti sehe wapa bu̶ju̶biaha. Tuhsu̶, dachoripe tiro noaa dihtare chu̶ro, payu̶ cju̶aha tiro. 20 Ã yoa tí pjare pairo pjacu̶oriro, Lázaro wama tiriro jia tiha. Tiro to pjacu̶ payu̶ cami tiriro jiha. To ã jiriro jichu̶ paina sehe tirore pache pu̶ro ya wu̶hu̶pu̶ na su̶ha. 21 Ã jiro pjacu̶oriro sehe pache pu̶ro to chu̶ri mesa docai yahpai dujiro to chu̶ site boroare chu̶maha. “To chu̶ site boroare chu̶cu̶ yapicu̶hca yu̶hu̶”, ni tu̶hotumaha tiro. Ã jia dieya to camine nehnea taa tiha. 22 Baharo pjacu̶oriro to yariaa wahachu̶, Abrahã cahapu̶ paraíso wama tiropu̶ anjoa tirore naa mu̶jaha. Pache pu̶ro cũ̶hu̶ to baharocãta yariaa wahaha. To yariachu̶ tirore yaha. 23 Ã yoa pache pu̶rore tuaro pichaca jũ̶ha. To ã tuaro jũ̶chu̶, pichacapu̶ jiro mu̶anopu̶ jirirore Abrahãre ñu̶ha. Lázaro cũ̶hu̶re ñu̶ha. 24 Ñu̶ tuhsu̶, tiro Abrahãre pisurocaha: “Coyeiro Abrahã, pja ñu̶ga yu̶hu̶re. Pichacapu̶ yu̶hu̶ ñano yu̶hdu̶i nica. Yu̶ ã wahachu̶ Lázarore yu̶hu̶re warocaga. Tiro core to wamo picapu̶ soha, yu̶ ñahmanore co mehne nehojaro. Tóre yu̶su̶ojaro tiro”, niha pache pu̶ro. 25 To ã nichu̶ Abrahã tirore õ sehe ni yahuha: “Coyeiro, catiriro jicu̶ jipihtiare mu̶hu̶ noaare cju̶ahre. Lázaro sehe dachoripe ñano yu̶hdu̶hre. Mipu̶ sehere mu̶hu̶ ñano yu̶hdu̶chu̶ tiro sehe õpu̶re wahchea mehne jinocahno nina. 26 Ã yoa mari watoi cu̶ãri copa jira. Ã jia õre jiina tópu̶re waha masierara. Tuhsu̶ tóre jiina õpu̶ ta duaina ta masierara”, niha Abrahã pache pu̶rore. 27 To ã nichu̶ pache pu̶ro õ sehe ni namoha: “Coyeiro, tuaro sinija mu̶hu̶re. Lázarore yu̶ pu̶cu̶ ya wu̶hu̶pu̶ warocaga. 28 Yu̶hu̶ cũ̶ wamomaca pihtiina bahana tija. Lázaro tinare yahujaro. Tina õre ñano yu̶hdu̶ropu̶re taea tjijaro”, niha tiro. 29 To ã nichu̶ Abrahã sehe õ sehe ni yu̶htiha: “Cohamacu̶ dutiare Moise marine to cũri cjirire, Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina ti joari cjirire cju̶ara mu̶ bahana. Ã jia mu̶ bahana tíreta tu̶hojaro”, niha Abrahã. 30 To ã nichu̶ pache pu̶ro sehe yu̶htiha: “Coyeiro Abrahã, tíre cju̶apahta noano tu̶hosi. Lázaro yariariro masariro tina cahapu̶ to su̶chu̶ ñu̶a tina sehe ti ñaare cahya, noaare cohtotaahca. Ã jia noaare yoaahca yu̶ bahana sehe”, niha pache pu̶ro cjiro. 31 To ã nichu̶ Abrahã sehe õ sehe ni yahuha: “Mu̶ bahana Moise to cũri pũ to yahuare, Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri ti yahuare tu̶hoeraina jira. Ã jia Lázaro yariariro cjiro masariro to jipachu̶ta tina Cohamacu̶re tu̶ho duasi”, niha Abrahã —ni yahuha Jesu.

Lucas 17

1 Ã yoa Jesu õ sehe ni yahuha to buheinare: —Masare ñano yoachu̶ yoaa payu̶ jira. Ã jia masa ñaare yoara. Ti ã jipachu̶ta masu̶nore ñaare yoachu̶ yoariro sehe ñabiaro yu̶hdu̶rohca. 2 Masu̶nore to wamu̶ai pjiria tãca du̶hte yo, pjiri mapu̶ tirore ti cohãchu̶ ñano wahaboa tiro. Pairo sehe ahrinacã mehne macarirocãre ñaare yoachu̶ yoaro pjiri mapu̶ ti cohãriro yu̶hdoro ñano yu̶hdu̶rohca. Tirore tuaro buhiri dahrero cahmana. 3 Noano yoaga mu̶sa. Mu̶sa coyeiro ñano to yoachu̶ ñu̶na “Yoai tjiga”, niga tirore. Ã jina tiro to ñaare cahyachu̶, noaare to cohtotachu̶ mu̶sa sehe to ñaa yoaare boga. 4 Ã yoa mu̶sa coyeiro cũ̶ dachoihta siete tahari mu̶sare ñano to yoachu̶ tópe tahari mu̶sare, “Yu̶ ñaare cahyaja. Pari turi ã yoasi”, to nichu̶ tópe taharita to ñaa yoaare boga —niha Jesu. 5 Ã yoa Jesu buhe duti to cũina tirore õ sehe niha: —Cohamacu̶re sãre noano wacũ tua namochu̶ yoaga —niha tina Jesure. 6 Ti ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yu̶htiha: —Mostaza yapacã mahari yapacã jiparota duropu̶ pjidu̶ wahara. To ã wahariro seheta Cohamacu̶re pjíro wacũ tuana, õ sehe wahachu̶ yoa masinahca mu̶sa. Ahdu̶ sicómoro wama tidu̶re õ sehe ni masina: “Mu̶hu̶ yucu̶cu̶ mu̶ basi duhtu wahcã, pjiri mapu̶ bora ñojaga”, ni masina mu̶sa. Mu̶sa ã nichu̶ tu̶ yucu̶cu̶ sehe mu̶sa dutiro seheta waharohca —niha Jesu. 7 Baharo õ sehe ni buheha Jesu: —Mu̶sare dahra cohtariro jiro wesepu̶ tjana, ovejare ñu̶ wihbora. ¿Dahra cohtariro to tju wihichu̶ dohse nibocari mu̶sa tirore? “Cjero taga. Mu̶ chu̶a õi jira”, ¿nibocari mu̶sa? 8 Ã nierara mu̶sa. Tirore õ sehe nina mu̶sa: “Yu̶ chu̶are doha cahnoga. Ã jicu̶ yu̶ chu̶ sihnichu̶ yu̶hu̶re cohtaga. Yu̶ baharo mu̶hu̶ cũ̶hu̶ chu̶ sihniga”, nina mu̶sa dahra cohtarirore. 9 Dahra cohtariro mu̶sa dutiare to yoachu̶ tirore “Noana”, nierara mu̶sa. To dahraa dihtare yoaro nica tiro. 10 Mu̶sa cũ̶hu̶ tiro yoaro sehe tjira. Cohamacu̶ to dutiriro seheta yoa pahñona õ sehe ni tu̶hotuga mu̶sa: “Sã cũ̶hu̶ dahra cohtaina dihta jija. Wiho jiina jija sã. Sã dahraa dihtare yoaja sã”, ni tu̶hotuga mu̶sa —niha Jesu to buheinare. 11 Pa dacho Jerusalẽpu̶ Jesu waharo niha. Tópu̶ waharo Samaria yahpa, Galilea yahpa dacho macai yu̶hdu̶ wahcãha. 12 Pa macapu̶ wahari mahapu̶ to tinichu̶ diez cami baaina sehe tirore piti bocaha. Ã jia tina yoa cureropu̶ ducuata pisuha: —Jesu, pu̶htoro, sãre pja ñu̶ga —niha tina. 14 Ti ã nichu̶ tinare ñu̶, õ sehe ni yahuha Jesu: —Sacerdotere mu̶sa pjacu̶rire noaa pjacu̶ri ti waharire ñona wahaga —niha tinare. To ã niri baharo ti waharo watoi tina ti pjacu̶ri noaina wahaha. 15 Ã jiro cũ̶iro tina mehne macariro noano to pjacu̶ wahachu̶ ñu̶no, Jesu cahapu̶ majare tjuaha. Ã tjuaro tuaro mehne Cohamacu̶re ño payoha. “Cohamacu̶ tuariro, noariro jira”, tuaro ni, ño payoha tiro. 16 Ã nino tiro Jesu dahpori cahai na tuhcua caha su̶, “Noana”, niha tiro. Tiro sehe Samaria macariro jiha. 17 To ã yoari baharo Jesu õ sehe ni yahuha: —Diez jihre masa noaina wahaina. ¿Paina nueve du̶hsaina sehe nohopu̶ jicari tina? 18 Ahriro pa yahpa macariro dihta Cohamacu̶re “Noana”, nino taro tjua tahre. ¿Dohse yoa paina taerari? —niha Jesu. 19 Ã ni tuhsu̶ Jesu õ sehe ni yahuha na tuhcua caha su̶rirore: —Wahcãru̶caga. Wahaga. Mu̶hu̶ Cohamacu̶re wacũ tuacu̶, noariro wahahre mu̶hu̶ —niha Jesu tirore. 20 Tí pjare mahainacã fariseo curua macaina Jesure õ sehe ni sinituha: —¿Dohse jichu̶ pu̶htoro Cohamacu̶ masare su̶ho ji du̶carohcari? —niha tina. Ti ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yu̶htiha: —Cohamacu̶ masare pu̶htoro to noano su̶ho ji du̶cachu̶ masa ñu̶ masierara. 21 “Cohamacu̶ masare pu̶htoro to noano su̶ho jia õi jira”, ni masierara. “Sohõpu̶ jira”, ni masierara. Cohamacu̶ masare pu̶htoro to noano su̶ho jia masa ti tu̶hotuapu̶ jira —niha Jesu fariseo curua macainare. 22 Ã ni tuhsu̶ Jesu to buheinare õ sehe ni yahuha: —Baharo yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro ahri yahpapu̶ yu̶ tjua tahtore tuaro cahmanahca mu̶sa. Cũ̶ dachoihta yu̶hu̶re ñu̶ duapanahta yu̶hu̶re ñu̶si mu̶sa. Mu̶sa yu̶hu̶re ã ñu̶ duapachu̶ta tí pjare tasi yu̶hu̶. 23 Paina mu̶sare õ sehe niahca: “Tirore ñu̶ga. Tiro Cristo jira. Ahrirore ñu̶ga. Ahriro Cristo jira”, niahca mu̶sare. Ti ã nipachu̶ta tinare tu̶hoena tjiga. 24 Oroca sitero wacũenoca to oroca sitero seheta yu̶hu̶ cũ̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro wacũenoca tjua taihca. 25 Ã yu̶ tjua tahto pano yu̶hu̶ tuaro ñano yu̶hdu̶ihca. Ã jia yu̶hu̶re mipu̶ macaina cahmasi. 26 Noé to jiri pja macaina ti jiriro seheta yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro yu̶ tjua tachu̶ tó seheta jiahca masa. 27 Noé to jiri pjare jipihtina masa ã chu̶rucua tiha. Ã yoa sihnirucua tiha. Ã jia mu̶a numiare namo tia tiha. Noé pjiria dohoriapu̶ to samuhto pano Cohamacu̶ tinare to miohto pano tí jipihtiare masa yoarucua tiha. Tó seheta jirohca pari turi yu̶ tjua tachu̶ cũ̶hu̶re. 28 Lote to jia tiri pja macaina ti jiriro seheta yu̶ tjua tachu̶ jiahca masa. Lote to jia tiri pjare masa chu̶, sihni, nuchu̶, dua, weserire toaa, wu̶hu̶se yoaha. 29 Ti ã yoaro watoi Sodoma wama tiri macai jiriro Lote to wahari dachoi mu̶ano macaa pichaca, picha sohãa poca tãa peri cũ̶hu̶ coro taro seheta tina bui bora ta, tinare wajã pahñonocaa tiha. 30 Yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro wacũenoca yu̶ tjua tachu̶ tina yoaro seheta yoaina jiahca masa tí pjare. 31 ’Tí pjare cũ̶iro to wu̶hu̶ bui macari wapapu̶ jiriro wu̶hu̶ puhichapu̶ to ya jichu̶ tíre nano sãaeno tjijaro to waha bahrañohto sehe. Tuhsu̶, wesepu̶ jiriro cũ̶hu̶ tí pjare to wu̶hu̶pu̶ piha taero tjijaro to waha bahrañohto sehe. 32 Lote namono to waharire wacũga mu̶sa. 33 Masu̶no yu̶hu̶re wacũno marieno to mu̶ su̶ro to cahmano seheta yoaro pichacapu̶ waharohca. Yu̶ yare ã yoarucuriro sehe jipihtia dachoripe yu̶hu̶ mehne mu̶anopu̶ jirucurohca. 34 ’Tí ñamine pu̶aro cũ̶ casario bui carĩinare cũ̶iro yu̶hu̶re cahmarirore naaihca. Tuhsu̶, yu̶hu̶re cahmaerariro tói tjuarohca. 35 Tí pjare pu̶aro numia cũ̶noi ti trigore arẽa numiare cũ̶coro yu̶hu̶re cahmaricorore naaihca. Tuhsu̶, yu̶hu̶re cahmaeraricoro tóihta tjuarohca. 36 [Ã yoa wesepu̶ pu̶aro dahraina ti jichu̶ cũ̶irota naihca. Cũ̶iro tói tjuarohca] —niha Jesu. 37 To ã nichu̶ to buheina sehe õ sehe ni sinituha tirore: —¿Nohopu̶ ã waharohcari? —ni sinituha tina. Ti ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yu̶htiha: —Yucaare mari ñu̶na, yariariro to pjacu̶ cjiro jichu̶ mari noano masinahca. (Tó seheta ahri mu̶sare yu̶ yahuyurire mu̶sa ñu̶na noano masinahca ahri yahpapu̶ yu̶ tjua tahto mahanocã to du̶hsachu̶ cu̶hũ̶re) —niha Jesu.

Lucas 18

1 Ã yoa Jesu tinare Cohamacu̶re siniare yahuro õ sehe niha: —Mu̶sa Cohamacu̶re sinina, cohtaga to yu̶htihtore. Yoari pja cohtapanahta cahyaena tjiga. Tirore sinina duhuena tjiga —niha Jesu. 2 To ã nirire buhero taro ahri quiti mehne piti dahre yahuha tinare: —Pa macapu̶ ti buhiri dahre dutiriro jiha. Tiro Cohamacu̶re ño payoeraha. Ã yoa masa cũ̶hu̶re ño payoeraha. 3 Wapewahyoro cũ̶hu̶ tópu̶ jiha. Ticoro tiro cahapu̶ su̶roca majareno õ sehe niha: “Yu̶hu̶re ñu̶ tuhtirirore buhiri dahre dutiga mu̶hu̶. Yu̶hu̶re ni du̶cataga”, ni sinirucuha ticoro tirore. 4 To ã nichu̶ payu̶ tahari tiro “Yoasi yu̶hu̶”, nimaha ticorore. To ã nipachu̶ta ticoro payu̶ tahari ã sinirucuro tirore caribobiaro yoaha. To ã caribochu̶, tiro õ sehe niha to basi: “Yu̶hu̶ Cohamacu̶re, masa cũ̶hu̶re ño payoeraja. 5 Yu̶ ã ño payoerariro yu̶ jipachu̶ta ahricoro sehe yu̶hu̶re caribobiara. Yu̶hu̶re ã cariboro yu̶hu̶re pomea wahachu̶ yoarohca ticoro. To ã ni yahusãrucuchu̶ ticorore ñu̶ tuhtirirore buhiri dahre dutiihtja”, niha buhiri dahre dutiriro —niha Jesu. 6 Ã nino Jesu tinare õ sehe ni yahu namoha: —Ã niha tiro ñariro buhiri dahre dutiriro. To niri cjirire wacũga mu̶sa. 7 Tiro yu̶hdoro Cohamacu̶ sehe to yainare to beseinare ñamipu̶ cũ̶hu̶re, dachopu̶ cũ̶hu̶re tirore sinirucuinare yu̶htiro, yoadohorohca. 8 Mu̶sare niita nija. Cohamacu̶re ti siniriro seheta dóicãta tinare yoadohorohca. ¿To ã yu̶htiriro to jipachu̶ta yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro ahri yahpapu̶ tjua tacu̶ Cohamacu̶re wacũ tuainare bocabocari yu̶hu̶? —niha Jesu. 9 Ã yoa pari turi piti dahre buhero õ sehe ni yahuha Jesu: “Sã sehe noaina jija. Paina sehe ñano yoaina jira”, ni tu̶hotuina barore Jesu õ sehe ni yahuha: 10 —Cohamacu̶ ya wu̶hu̶pu̶ pu̶aro mu̶a Cohamacu̶re sinia wahaha. Cũ̶iro fariseo curua macariro jiha. Pairo pu̶htoa yare wapa na cohtariro jiha. 11 Ã yoa fariseo curua macariro sehe wahcãru̶cu̶ su̶, õ sehe ni yahuha Cohamacu̶re: “Cohamacu̶, yu̶hu̶ paina yare mahñopea mehne nariro, ñano yoariro, paina namosãnumia mehne wu̶ana tiriro ne jieraja. Paina yoaro sehe ñariro jieraja. Ahriro wapa na cohtariro yoaro sehe ñariro ne jieraja yu̶hu̶. Ã jicu̶ mu̶hu̶re ‘Noana’, nija Cohamacu̶. 12 Yu̶hu̶ somanaripe pu̶a dachore ne chu̶eraja, mu̶ yare yoacu̶ tacu̶. Tuhsu̶ jipihtia dohse jiape yu̶ wapataa cũ̶hu̶re mahano (diezmo) wa mu̶jaja yu̶hu̶ mu̶hu̶re ño payocu̶”, niha fariseo curua macariro Cohamacu̶re. 13 Ã yoa wapa na cohtariro sehe yoa cureropu̶ muhri yo du̶cu̶ su̶, mu̶anopu̶re ñu̶ mu̶oeraha. Ã ñu̶ mu̶oeraro, to pẽbuhui cjãroca õ, õ sehe ni siniha Cohamacu̶re: “Cohamacu̶, yu̶hu̶ ñaare yoariro jija. Ã jicu̶ mu̶hu̶ pja ñu̶ga yu̶hu̶re”, niha tiro Cohamacu̶re. 14 Mu̶sare niita nija. Ahriro wapa na cohtariro sehe Cohamacu̶ to ñu̶chu̶ buhiri marieriro to ya wu̶hu̶pu̶ tjuaa wahaha. Wiho mejeta pairo fariseo curua macarirore “Mu̶ ñaa buhirire cohãhi”, nieraha Cohamacu̶. “Yu̶hu̶ noariro waro jija”, ni tu̶hoturirore Cohamacu̶ bu̶oro dahrerohca. Wiho mejeta “Yu̶hu̶ ñaare yoariro jija. Ã jicu̶ tíre tuaro cahyaja” nirirore Cohamacu̶ wahchechu̶ yoarohca tiro sehere —niha Jesu. 15 Ã yoa masa ti pohnare wihãinacãre Jesure ña payo dutia ta, to cahapu̶ na wihimaha. Ti ã yoachu̶ ñu̶a Jesu buheina tinacãre na wihiinare tuhtiha. 16 Ti ã tuhtichu̶ ñu̶no Jesu wihãinacãre pjirocaha to cahapu̶. Pjiroca tuhsu̶ õ sehe niha tiro to buheinare: —Macanacã yu̶ cahapu̶ tajaro. “To cahai wahaena tjiga”, niena tjiga tinacãre. Tinacã Cohamacu̶re ti pu̶htoro tu̶hotura. Pu̶htoro Cohamacu̶ to su̶ho jiina ahrinacã yoaro sehe tu̶hotuina baro dihta jira. 17 Potocã niita nija mu̶sare. Ahrinacã Cohamacu̶ ti pu̶htoro cjihtore cahmana. Ti yoaro seheta mu̶sa cũ̶hu̶ Cohamacu̶ mu̶sa pu̶htoro cjihtore cahmaerana, pu̶htoro Cohamacu̶ to noano su̶ho jihtina ne jisi mu̶sa —niha Jesu. 18 To ã niri baharo judio masa pu̶htoa mehne macariro Jesure õ sehe ni sinitu ñu̶ha: —¿Ne noariro, buheriro, jipihtia dachoripe Cohamacu̶ mehne ji duacu̶, dohse yoaihcari yu̶hu̶? —niha tiro. 19 To ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yu̶htiha: —¿“Noariro”, ni pisujari mu̶hu̶ yu̶hu̶re? Noariro sehe Cohamacu̶ dihta jira. 20 Ahri Cohamacu̶ dutiare masina mu̶hu̶. “Numia mehne ñano yoaecu̶ tjiga. Masare wajãecu̶ tjiga. Yacaecu̶ tjiga. Mahñoa mehne pairore yahusãecu̶ tjiga. Mu̶ pu̶cu̶su̶mare ño payoga”, ni dutira Cohamacu̶ —niha Jesu. 21 To ã nichu̶ tiro Jesure õ sehe ni yu̶htiha: —Tíre jipihtiare yu̶ wahma wahmu̶a tariro jiipu̶ta yu̶hdu̶ru̶caera tihi yu̶hu̶ —niha tiro. 22 To ã nichu̶ tu̶horo, Jesu tirore õ sehe ni yahuha: —Mahanocã du̶hsara mu̶hu̶re mu̶ yoa pahñohto. Jipihtiare mu̶ yare duai wahaga. Ã yoacu̶ jipihtia mu̶ wapatari niñerure pjacu̶oinare waga. Mu̶ ã yoachu̶ pjíro mu̶ wapataa mu̶anopu̶, Cohamacu̶ cahapu̶ jiyuahca. Mu̶ ã yoari baharo yu̶hu̶ mehne macariro cjihto taga —niha Jesu tirore. 23 To ã nichu̶ tu̶horo tiro sehe payu̶ pache cju̶ariro jiro tíre pjacu̶oinare wa duaeraro, tuaro cahya, wahaa wahaha. 24 To ã cahyachu̶ ñu̶no Jesu õ sehe ni yahuha painare: —Pache pu̶a Cohamacu̶ masare pu̶htoro to noano su̶ho jiropu̶re ti wahachu̶ basioera curera. 25 Camello sehe awicã copacãre to sãa nuhri wijaa duachu̶ basioerara. To ã jiro yu̶hdoro pache pu̶ro pu̶htoro Cohamacu̶ noano to su̶ho jiropu̶re to waha duachu̶ nu mijobiara —niha Jesu. 26 To ã nichu̶ tirore tu̶hoina õ sehe niha: —Cue, mu̶ nino seheta potocã jichu̶, ne cũ̶iro masu̶no Cohamacu̶ cahapu̶ waha masieraboca —niha tina Jesure. 27 Ti ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yu̶htiha: —Masa ti basi ti mu̶ su̶ro yu̶hdu̶ masierara. Wiho mejeta Cohamacu̶ sehe masare pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdo masina. Tiro jipihtiare noano yoa masi pahñoriro jira —niha Jesu tinare. 28 To ã nichu̶ Pedro tirore õ sehe niha: —Tu̶hosiniga. Sã sehe jipihtia sã yare cũnocaa tii mu̶hu̶ mehne wahana —niha tiro Jesure. 29 To ã nichu̶ Jesu õ sehe niha: —Potocã mu̶sare niita nija. Mu̶sa Cohamacu̶ yare yoana tana mu̶sa wu̶hu̶sere, mu̶sa namosãnumiare, mu̶sa bahanare, mu̶sa pu̶cu̶su̶mare, mu̶sa pohnare cũnocarina jina, pjíro wapatanahca mu̶sa mipu̶re. 30 Mu̶sa cũriro yu̶hdoro wapatanahca. Ã jina mu̶sa yariari baharo jipihtia dachoripe Cohamacu̶ mehne jirucunahca mu̶sa —niha Jesu tinare. 31 Ã yoa Jesu doce to buheinare ti sahsero naaha. Ã naano tinare õ sehe ni yahuha: —Tu̶hoga yu̶hu̶re. Mipu̶re mari Jerusalẽpu̶ wahana nija. Tópu̶ yu̶hu̶re masu̶nore Cohamacu̶ warocarirore Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri panopu̶ ti yahuriro cjiro seheta paina ã yoaahca yu̶hu̶re. 32 Tópu̶ masa yu̶hu̶re ñahaa, judio masa jieraina sehere waahca yu̶hu̶re. Yu̶hu̶re ti wari baharo tina yu̶hu̶re bu̶ju̶pe, ñano ni, yu̶hu̶re chahcho puti sihõahca. 33 Tuhsu̶, yuta dari mehne tjana tuhsu̶ wajãahca yu̶hu̶re. Ti ã wajãri baharo tia dacho wahaboroi masa wijaaihca yu̶hu̶ —niha Jesu tinare. 34 To ã nichu̶ to buheina to yahuare noano tu̶ho ñahaeraha. Cohamacu̶ tíre tinare noano tu̶ho ñahachu̶ yoaerasiniha. 35 Ã yoa Jesu cũ̶hu̶ Jericó wama tiri maca cahacãpu̶ su̶ha. Tói capari ñu̶erariro maha du̶htu̶ cahai duji, niñerure sinino niha. 36 Ã jiro masa payu̶ to cahai ti yu̶hdu̶achu̶ tu̶horo tiro sinituha tinare: —¿Dohse yoaa payu̶ masa yu̶hdu̶jari? —ni sinituha tiro. 37 —Jesu Nazare macariro waharo nina —ni yahuha paina tirore. 38 Ti ã ni yahuchu̶ tu̶horo tiro õ sehe ni sañurucuha: —Jesu, Davi cjiro panamino masare yu̶hdohtiro, yu̶hu̶re pja ñu̶ga —ni sañurucuha Jesure. 39 To ã nichu̶ to pano waha mu̶htaina sehe, “Dihta mariahga”, ni tuhtiha tirore. Ti ã ni tuhtipachu̶ta tó pano to sañurucuriro yu̶hdo curero sañurucu namoha tjoa: —Davi cjiro panamino masare yu̶hdohtiro, yu̶hu̶re pja ñu̶ga —ni sañurucuha tiro. 40 To ã ni sañurucuchu̶ tu̶horo, Jesu sehe tjuaru̶cu̶ su̶, “Pjirocaga tirore”, niha. To ã nichu̶ tina sehe capari ñu̶erarirore pji wahcãha. Ti ã pji wahcãchu̶ tiro Jesu cahapu̶ to su̶chu̶ Jesu sehe tirore õ sehe ni sinituha: 41 —¿Dohse yu̶ yoachu̶ cahmajari mu̶hu̶? —niha Jesu tirore. —Yu̶ pu̶htoro, yu̶hu̶re ñu̶chu̶ yoaga —ni yu̶htiha capari ñu̶erariro. 42 —Ñu̶ga. Yu̶hu̶re wacũ tuacu̶, noariro wahara mu̶hu̶ —niha Jesu tirore. 43 To ã nichu̶ta capari ñu̶erariro ñu̶a wahaha. Ã noariro waharo, tiro Jesu mehne waha, “Cohamacu̶ tuariro jira”, niha tiro. Ã jia masa payu̶ capari ñu̶erariro to ñu̶chu̶ ñu̶a “Cohamacu̶ noariro, tuariro jira”, niha tina cũ̶hu̶.

Lucas 19

1 Ã yoa Jesu Jericópu̶ su̶, tí macapu̶ yu̶hdu̶ wahcãno taro niha. 2 Pache pu̶ro Zaqueo wama tiriro pu̶htoa ya cjihtire wapa na cohtaina pu̶htoro tói jiha. 3 Ã jiro tiro Jesure “¿Diro baro jicari?” ni ñu̶ masino taro Jesure ñu̶ duamaha. Ã to ñu̶ duapachu̶ta yahparirocã to jichu̶ masa payu̶ tirocãre du̶cataha. 4 Ã jiro tiro masare mu̶roca yu̶hdu̶a waha, sicómoro wama tidu̶ yucu̶cu̶pu̶ mu̶jaha Jesure ñu̶no taro. Baharo curero tu̶ cahai Jesu yu̶hdu̶aro taro niha. Ã jiro Zaqueo tu̶i cohtaro niha. 5 To ã cohta pisaro watoi Jesu sehe tu̶ dahpotoi su̶ru̶ca, Zaqueore ñu̶roca mu̶o, tirore õ sehe niha: —Zaqueo mipu̶re mu̶ wu̶hu̶i tjuasiniihtja yu̶hu̶. Ã jicu̶ cjero duji taga —niha Jesu tirore. 6 To ã nichu̶ Zaqueo sehe soaro mehne duji ta, tuaro wahchea mehne to wu̶hu̶pu̶ pji wahcãha Jesure. 7 To ã ni piti bocachu̶ ñu̶a, jipihtina masa ti basi õ sehe ni durucuha: —Ahriro Jesu ñaare yoariro ya wu̶hu̶pu̶ tinino waha duara —ni durucuha jipihtina ti basi. 8 Zaqueo sehe piti boca tuhsu̶ tói ducu, Jesure õ sehe ni yahuha: —Pu̶htoro tu̶hoga yu̶hu̶re. Jipihtia yu̶ yare dacho macai pjacu̶oinare waihtja. Ã jicu̶ yu̶hu̶ pairore cien niñeru tu̶rire mahño mariro jicu̶, cuatro cientos niñeru tu̶rire wapa bui payoihtja tirore —niha Zaqueo Jesure. 9 To ã nichu̶ Jesu sehe õ sehe ni yahuha tirore: —Michare mu̶hu̶re mu̶ wu̶hu̶i jiina cũ̶hu̶re pichacapu̶ wahaborinare Cohamacu̶ yu̶hdo tuhsu̶ra. Mu̶hu̶ cũ̶hu̶ Abrahã cjiro coyeiro jira. 10 Yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro pichacapu̶ wahaborinare macai tai nii. Tópu̶ wahaborinare noano yu̶hdoi tai nii —niha Jesu Zaqueore. 11 Ã yoa tirore tu̶hoinare Jesu paye quiti mehne piti dahre yahuha. Mahanocã du̶hsaha Jerusalẽpu̶ to su̶hto. Ã jia tirore tu̶hoina õ sehe ni tu̶hotuha: “Pu̶htoro Cohamacu̶ mipu̶re su̶ho ji du̶caro taro nina”, ni tu̶hotuha tina. 12 Ti ã ni tu̶hotuchu̶ Jesu õ sehe ni yahuha tinare: —Cũ̶iro pu̶htoro sãahtiro to ya yahpa macaina bui pu̶htoro jihtiro yoaropu̶ waharo taro niha. Tópu̶re to su̶chu̶ ñu̶no ti bui pu̶htoro tirore pu̶htoro sõno taro niha. Pu̶htoro sãahtiro ya maca macaina bui pu̶htoro sõno taro niha tirore. Baharo to ya wu̶hu̶pu̶ tju wihiro taro niha. 13 Wahmanore to wahahto pano pu̶htoro diez dahra cohtainare pjirocaha. Ã pjirocaro, tiro tinare cãinare típe tu̶ri niñeru tu̶ri wapa bu̶ju̶a tu̶ri uru tu̶rire waha. Wa tuhsu̶, õ sehe ni yahuha tinare: “Yu̶hu̶ yu̶ mariachu̶ ahri niñeru mehne mu̶sa wapata namohtire macaga”, niha tiro dahra cohtainare. 14 Pu̶htoro sãahtiro to jipachu̶ta to ya maca macainata tirore cahmaeraha. Ã cahmaeraa, ti warocahtinare tirore pu̶htoro sõhtirore yahu dutia warocaha. “Ahriro sã pu̶htoro jichu̶ cahmaeraja sã”, niha tina ti yahu duti warocaina sehe. 15 Ã ti cahmaerapachu̶ta baharo ti pu̶htoro sãaha tiro. Ã pu̶htoro sãa tuhsu̶ro tiro to wu̶hu̶pu̶ tjua taha. Ã tju wihiro tiro dahra cohtainare to niñeru mehne ti wapata namoare masino taro, tinare pjirocaha. 16 To pjirocari baharo, wihi mu̶htariro tirore yahuha: “Pu̶htoro mu̶ niñeru tu̶, yu̶hu̶re mu̶ wari tu̶ mehne diez tu̶ri wapata namohi yu̶hu̶”, niha dahra cohtariro to pu̶htorore. 17 “Noano yoari jire mu̶hu̶. Mu̶hu̶ noariro dahra cohtariro jira. Mu̶hu̶ mahanocã mehne yu̶ dutiriro seheta yoa pahñoriro jicu̶ mipu̶ diez macari macaina ti pu̶htoro cjihto wahaihca mu̶hu̶”, niha pu̶htoro dahra cohtarirore. 18 To baharo wihiriro tiro mehne macariro õ sehe niha: “Pu̶htoro, mu̶ niñeru tu̶, yu̶hu̶re mu̶ wari tu̶ mehne cinco tu̶ri wapata namohi yu̶hu̶ cũ̶hu̶”, ni yahuha to pu̶htorore. 19 “Cinco macari macaina pu̶htoro cjihto wahaihca mu̶hu̶”, niha pu̶htoro tirore. 20 To ã niri baharo pairo dahra cohtariro wihi, õ sehe ni yahuha: “Pu̶htoro, mu̶ niñeru tu̶ õi jira. Suhtiro cahsaro mehne coma, tí tu̶re wihbohi. 21 Mu̶hu̶ tuaro dahra dutiriro jira. Paina yare mana mu̶hu̶. Tuhsu̶, tuaro dahra dutiriro jicu̶ dahraerariro jipacu̶ta mu̶hu̶ paina ya dahrari wapare nana. Ã yoa toaerariro jipaihta dichare nariro jira mu̶hu̶. Ã jicu̶ mu̶hu̶re cui nihi”, niha to pu̶htorore “Wapataerahi yu̶hu̶”, ni yahuro. 22 “Mu̶hu̶ ã nicu̶ ñano yoariro jira mu̶hu̶. Yu̶hu̶re mu̶ ã niri buhiri mu̶hu̶re buhiri dahreihtja yu̶hu̶. Yu̶hu̶ mu̶hu̶re tuaro dahra dutiriro yu̶ jichu̶ masina mu̶hu̶. Paina yare yu̶ nachu̶ toaerariro jipai dichare nariro yu̶ jichu̶ masina mu̶hu̶. 23 Yu̶ ã jiriro jichu̶ ñu̶pacu̶ta ya tu̶re niñeru wihbori wu̶hu̶pu̶ cũerare mu̶hu̶. Tíre ti wasori wapa wapata namoboa mu̶hu̶. ¿Dohseacu̶ ã yoaerari mu̶hu̶? Tíre mu̶ yoachu̶ tju wihicu̶ wapata namoboa yu̶hu̶”, niha ti pu̶htoro. 24 Ã ni tuhsu̶ tiro cahai ducuinare dutiha: “Niñeru tu̶re maga tirore. Diez tu̶rire cju̶arirore waga”, niha pu̶htoro. 25 To ã nichu̶ tina sehe õ sehe ni yahuha tirore: “Pu̶htoro, diez tu̶ri cju̶ariro payu̶ cju̶a tuhsu̶ra”, niha tina. 26 Ti ã nichu̶ pu̶htoro õ sehe ni yu̶htiha: “Mu̶sare niita nija. Jipihtina cju̶ainare wa namoihtja. Cju̶aerariro sehere mahanocã to cju̶apachu̶ta tíre maihtja. 27 Mipu̶ pinihta yu̶hu̶re ñu̶ tuhtiinare yu̶hu̶re ti pu̶htoro ji dutierainare yu̶ cahai na tahga. Ã yoana yu̶ ñu̶rocaroi wajãga tinare”, niha pu̶htoro dahra cohtainare —ni buheha Jesu. 28 Ã ni tuhsu̶ Jesu paina pano Jerusalẽpu̶ wahaha. 29 Ã yoa tina Jerusalẽpu̶ ti su̶hto panocã tũ̶cu̶ Olivo wama tidu̶ du̶htu̶ cahai jiri maca Betfagé wama tiri maca cahai, ã jichu̶ Betania wama tiri maca cahai su̶ mu̶htaha. Tí macari pu̶a maca cahai Jesu su̶ro, to buheina pu̶arore warocaro taro, õ sehe ni yahu quihõha: 30 —Sí macapu̶ burrocãre nana wahaga. Tópu̶ su̶na, burrocãre ti du̶hte daporirocãre boca su̶nahca. Tiro ne cũ̶iro ti pisamahnoerarirocã jica. Tirocãre bocana, yuta dare pjã, na tabasaga yu̶hu̶re. 31 Tirocãre mu̶sa pjãchu̶ ñu̶no, cũ̶iro dohse jiriro “¿Dohse yoana tana burrocãre du̶hte dapori dare pjãjari mu̶sa?” to nichu̶ tu̶hona õ sehe ni yu̶htiga tirore: “Mari pu̶htoro burrocãre cahmarocasinire”, ni yahuga tirore —ni yahu duti warocaha to buheina pu̶arore. 32 To ã nichu̶ tina pu̶aro sehe to niriropu̶ su̶ha. Ti ã su̶chu̶ jipihtia Jesu to niriro seheta wahaha. 33 Ã jia tina tirocãre ti pjãchu̶ ñu̶a tirocã pu̶a tinare õ sehe ni sinituha: —¿Dohse yoana tana burrocãre du̶hte dapori dare pjãjari mu̶sa? —ni sinituha tina. 34 —Mari pu̶htoro burrocãre cahmarocasinire —ni yu̶htiha tina. 35 Ã ni yahu tuhsu̶ tirocãre Jesu cahapu̶ na su̶ha. Na su̶ tuhsu̶ ti bui sãa suhtire tirocã bui pjũpaha payo tuhsu̶chu̶ ñu̶, Jesu sehe tirocã bui to mu̶ja pjachu̶ yoadohoha tina. 36 Jesu tirocã bui to pisachu̶ to wahahto pano masa ti bui sãa suhtire tjuwe na, to wahahti mahai saño cũ mu̶htaha, Jesure ño payoa. 37 Tina Jerusalẽ cahacãpu̶ su̶, Olivo wama tidu̶i dujiari mahapu̶ su̶ha. Tópu̶ Jesu to buhechu̶ tu̶hoina payu̶ jipihtia Cohamacu̶ tuaa mehne to yoa ñorire, noaa to yoarire ti ñu̶ri cjirire wacũa, Cohamacu̶re “Noariro, tuariro jira”, ni sañurucuha. Ã yoa Cohamacu̶re ño payoa, õ sehe ni sañurucuha: 38 —Ahriro Cohamacu̶ to warocariro, mari pu̶htoro noano jijaro. Mu̶ano macaina noano jijaro. Mu̶ano macariro Cohamacu̶, mu̶hu̶ tuariro waro jira —ni ño payoha tina. 39 Ti ã nichu̶ tu̶hoa fariseo curua macaina mahainacã ti watoi jiina Jesure õ sehe ni yahuha: —Buheriro, mu̶ buheinare dihta mariea dutiga —niha tina. 40 —Mu̶sare niita nija. Tina ti sañurucuerachu̶ tãa peri sehe sañurucuboa —niha Jesu fariseo curua macainare. 41 Ã ni tuhsu̶ Jesu Jerusalẽ cahacãpu̶ su̶, tí macare ñu̶rocaro, tiiha. 42 Õ sehe niha tiro: —Jerusalẽ macaina mipu̶ pinihtare mu̶sare pichacapu̶ wahaborinare Cohamacu̶ to yu̶hdohtore mu̶sa masichu̶ noa yu̶hdu̶aboa. Ã jipachu̶ta mipu̶re mu̶sa tíre ne tu̶ho duaerare. Ã jiro Cohamacu̶ tíre mu̶sare masi dutierare. 43 Mu̶sare ñu̶ tuhtiina mu̶sa jiri macare soroahca. Ã yoaa mu̶sare tina wijaaro wasi. 44 Tí pjata tina mu̶sa ya macare cohã pahñoahca. Mu̶sa cũ̶hu̶re wajãahca. Mu̶sare ñu̶ tuhtiina noano cohã pahñoahca mu̶sa ya macare. Cohamacu̶ pichacapu̶ wahaborinare mu̶sare to yu̶hdohtore mu̶sa masi duaerare. Mu̶sa masi duaerari buhiri mu̶sare ñu̶ tuhtiinare Cohamacu̶ mu̶sare cohã dutirohca —niha Jesu Jerusalẽ macainare. 45 Ã yoa Jerusalẽpu̶ su̶ro, Jesu Cohamacu̶ wu̶hu̶pu̶ sãa wahaha. Ã yoaro pache duainare tí wu̶hu̶pu̶ jiinare boca su̶ro, tinare cohã wionocaha. 46 Õ sehe niha tiro tinare: —Õ sehe nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi: “Yu̶ wu̶hu̶ Cohamacu̶ mehne durucuri wu̶hu̶ wama tirohca”, niha to yare ti joari pũi. To ã nipachu̶ta mu̶sa sehe ahri wu̶hu̶i duana, mu̶sa basi cahma yacara mu̶sa —niha Jesu. 47 Ã yoa dachoripe Cohamacu̶ wu̶hu̶pu̶ Jesu buheha. Ã jia sacerdotea pu̶htoa, judio masare buheina, masa pu̶htoa cũ̶hu̶ tirore ti wajãhti cjihtire wacũ macaha. 48 Masa jipihtina tirore ã tu̶horucua, to buheare noano tu̶ho nu̶nu̶ina jiha. Ti ã noano tu̶ho nu̶nu̶chu̶ ñu̶a, Jesure wajã duaina sehe tirore ti wajãhtire bocaerasiniha.

Lucas 20

1 Pa dachoi Cohamacu̶ wu̶hu̶i Jesu masare noaa buheare buhero niha. To ã buhechu̶ sacerdotea pu̶htoa, judio masare buheina, bu̶cu̶na mehne tiro cahapu̶ wihia, tirore õ sehe ni sinitu ñu̶ha: 2 —Yahuga sãre. ¿Dohseacu̶ canu̶re ã yoari mu̶hu̶? ¿Noa mu̶hu̶re tíre ã yoa dutiri? —niha tina Jesure. 3 Ti ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yu̶htiha tinare: —Mu̶sa sehere sinitu mu̶htaihtja. Yahuga yu̶hu̶re. 4 ¿João masare to bautisachu̶ diro baro sehe tirore bautisa dutia tiari, mu̶sa tu̶hotuchu̶? ¿O Cohamacu̶ dutiera tiari? ¿O masa sehe dutia tiari, mu̶sa tu̶hotuchu̶? —ni sinituha Jesu tinare. 5 To ã nichu̶ tina sehe ti basi õ sehe niha: —¿Dohse ni yu̶htinahcari mari? “Cohamacu̶ Joãore dutia tiri jire”, mari nichu̶, “¿Dohseana Cohamacu̶ Joãore to dutipachu̶ta tirore tu̶ho duaerari mu̶sa?” niboca Jesu marine. Ã jina “Cohamacu̶ Joãore dutia tiri jire”, ni yu̶hti masieraja mari. 6 Ahrina masa sehe “Potocãta João Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro jira”, ni tu̶hotura tina. Ã ni tu̶hotua “João to bautisachu̶ Cohamacu̶ tirore dutierari jire”, mari nichu̶ tu̶hoa marine tãa mehne docaboca masa. Ã jina tí cũ̶hu̶re yahu masieraja mari —ni durucuha tina ti basi. 7 Ã ni durucu tuhsu̶a tina Jesure õ sehe ni yu̶htiha: —Joãore bautisa dutirirore sã masieraja —niha tina. 8 Ti ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yu̶htiha: —Tí pja pinihta yu̶hu̶ cũ̶hu̶ mu̶sa sinitu mu̶htarire yahueraja mu̶sare. Ahrire yu̶ yoarire dutirirore yahueraja mu̶sare —niha tiro tinare. 9 Ã yoa Jesu to tu̶hotua mehne piti dahre õ sehe ni buhe du̶caha masare: —Wese pu̶ro se dari cjihtire toaha. Toa tuhsu̶, tí wesere painare cũ̶ bu̶hu̶sehe coa pahma cũha. Pahma cũno tí wesere tinare ñu̶ wihbo dutiha. Ã duti tuhsu̶ pa yahpapu̶ waha, yoari pja bajueraha. 10 Tuhsu̶, se ñiri pja jichu̶ wese pu̶ro to cahamacu̶nore wesere ñu̶ wihboina cahapu̶ warocaha. Wese macaa to toaa dichare to ya coa macaare na dutiro warocamaha. Ã jia ñu̶ wihboina sehe to cahamacu̶nore wiho piti boca cjãnocaha tirore. Ã cjãnocaa, tina tirore dichare waerapahta tjuaa dutiha tirore. 11 Ã jiro wese pu̶ro pairo to cahamacu̶nore tí wese macaa toaa dichare na dutiro warocamaha tjoa. Ã jia wesere ñu̶ wihboina tiro cũ̶hu̶re cjã, ñano yoaha. Ã yoa tuhsu̶ tirore tí dichare waerapahta tjuaa dutiha tjoa. 12 Tirore ti ã yoari baharo wese pu̶ro pairo cahamacu̶nore warocamaha tjoa. To ã warocachu̶ ñu̶a, wesere ñu̶ wihboina sehe tiro cũ̶hu̶re cami dahre, tí wese du̶htu̶ cahai cohãnocaha tirore. 13 ’Ti ã yoari baharo wese pu̶ro õ sehe ni tu̶hotumaha: “¿Dohse yoaihcari yu̶hu̶? Õ sehe yoaihtja. Yu̶hu̶ yu̶ macu̶re yu̶ cahĩrirore warocaihtja. Tina tirore ño payoboca”, ni tu̶hotumaha wese pu̶ro sehe. 14 Ã jia to macu̶nore to warocarirore to su̶chu̶ ñu̶a ñu̶ wihboina sehe ti basi õ sehe ni durucuha: “Ahriro wese pu̶ro macu̶no jira. Baharo ahri wesere cju̶ahtiro jira. Tirore wajãjihna. Mari ã yoachu̶ ahri wese mari ya wese tjuarohca”, nimaha tina ti basi. 15 Ã ni tuhsu̶a wese pu̶ro macu̶nore wese du̶htu̶ cahai cohã, wajãnocaha tirore. ¿Ti ã yoachu̶ ñu̶no dohse yoarohcari wese pu̶ro wesere ñu̶ wihboinare? —niha Jesu. 16 —Tiro wesere ñu̶ wihboinare wajãno taro, paina sehere wesere ñu̶ wihbo dutirohca —ni yu̶htiha Jesu to basi. To ã nichu̶ tu̶hoa masa sehe õ sehe niha: —Marine ã wahaero tjijaro —niha tina. 17 Ti ã nichu̶ Jesu sehe tinare õ sehe ni sinituha: —¿Cohamacu̶ yare ti joari pũre õ sehe ni durucua, dohse nino nijari, mu̶sa tu̶hotuchu̶?: “Ahriro Cristo tãca yoaro seheta jira. Tãcare wu̶hu̶ dahreina ti cohãno seheta masa tirore cohãahca. Ti ã yoapachu̶ta mipu̶re wu̶hu̶ dahreina wu̶hu̶re yoaa ti cũ mu̶htari tãcare ti cũno seheta Cohamacu̶ tirore pu̶hto sõhre”, ni joaha. 18 Jipihtina tia tãca bui bora pjainare payu̶ dihicã peri yihsorohca tia tãca. Tuhsu̶, tia tãca masu̶no bui bora pjaro, tahãnocanohca tirore. Ã tahãno to pjacu̶ cjirore daa manaricã wahachu̶ yoarohca. (Tó seheta yu̶hu̶re cahmaeraina, yu̶ buhiri dahrehtina ñano yu̶hdu̶ahca) —niha Jesu. 19 To ã nichu̶ tu̶hoa judio masare buheina sacerdotea pu̶htoa cũ̶hu̶, “Jesu wesere ñu̶ wihboina quiti mehne marine tuhtiro nina”, ni tu̶hotuha tina. Ã ni tu̶hotua tina Jesure ñaha duamaha. Ã ñaha duapahta tina masare cui niha. 20 Ã cuia, Jesure ti ñahahtí pjare cohtasiniha tina. Ã jia tina quihõno yoaina yoaro sehe ji mahño dutiha painare. To ñano ni yu̶htichu̶ yoa duaa nimaha tirore yahusã duaa. Ã jia Jesure sinitu dutia warocaha mahñoinare. Jesu ñano to ni durucuchu̶ tu̶hoa tí yahpa macaina bui pu̶htorore peresu yoa dutia taa nimaha. 21 Ã jia tina Jesure mahño cũ õ sehe ni sinitu ñu̶maha: —Buheriro, potocã durucuriro, mahñoa marieriro mu̶ jichu̶ sã masija. Ã jicu̶ wiho jiinare, pu̶htoa cũ̶hu̶re cũ̶no potori yoara mu̶hu̶. Mu̶hu̶ Cohamacu̶ yare potocã mu̶ buhechu̶ cũ̶hu̶re sã masija. 22 Yahuga sãre. ¿Ne, Roma macarirore jipihtina bui pu̶htorore gobierno macaare marine waparo cahmajari, mu̶ tu̶hotuchu̶? ¿Mari dutia wapa dutijari, mu̶ tu̶hotuchu̶? —ni sinituha tina Jesure. 23 Ti ã nichu̶ tu̶horo Jesu ti ñano yoa duaare masino, tinare õ sehe ni yu̶htiha: 24 —Mipu̶re niñeru tu̶re na tahga. Tí tu̶re ñu̶jihna —niha. Tí tu̶re ti na wihichu̶ ñu̶no õ sehe niha Jesu: —¿Diro baro masu̶ wahãjari ahri tu̶re? ¿Diro baro wama wahãjari? —niha Jesu tinare. —César, masa bui pu̶htoro jiriro ya masu̶, to wama cũ̶hu̶ wahãna —ni yu̶htiha tina. 25 Ti ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yahuha: —Tí pja pinihta masa bui pu̶htoro yare tiro sehere waga. Cohamacu̶ yare Cohamacu̶ sehere waga —niha Jesu tinare. 26 Ã to noano yu̶htichu̶, masa ti ñu̶rocaroi Jesure ñano ni durucuchu̶ yoa masieraha tina. Ã jia Jesu yu̶htiare tu̶hoa, tina cu̶aa waha, dihta mariea wahaha. 27 Ã yoa mahainacã saduceo curua macaina Jesu cahapu̶ wihiha. “Cohamacu̶ yariainare masosi”, ni tu̶hotuina jiha saduceo curua macaina. Ã jia tina õ sehe niha tirore: 28 —Buheriro, õ sehe ni buhea tiha Moise cjiro: “Cũ̶iro to wahmino namo tiriro pohna mariaparota to yariachu̶ ñu̶no to bahu̶rore to wahmino namono cjirore nu̶oano cahmana. Ã yoaro to wahmino mu̶nano to pohna tiboro seheta pohna tiro cahmana to bahu̶rore. Ã jia to pohna to wahmino mu̶nano pohna yoaro sehe jiahca”, ni joaa tiha Moise cjiro —niha tina. 29 Tíre ni tuhsu̶ ahri quitire yahu namoha tjoa Jesure: —Cũ̶iro masu̶no jiha. Seis to bahana jiha. Ti wahmino sehe namo ti, pohna marieriro yariaa wahaha. 30 Ã jiro pairo to bahu̶ro cũ̶hu̶ to wahmino namono cjirore nu̶oaha. To ã nu̶oari baharo to wahmino yoaro seheta pohna mariaparota tiro cũ̶hu̶ yariaa wahaha. 31 Ã jiro ahriro bahu̶ro cũ̶hu̶ to wahmino mu̶nano yoaro seheta pohna mariaparota yariaa wahaa. Ã dihta wahaha cũ̶iro pohna waro. Ne pohna mariapahta yaria pihtia wahaha. 32 Ti namono cjiro cũ̶hu̶ ti baharota yariaa wahaha. 33 ¿Ne Cohamacu̶ jipihtinare yariaina cjirire to masochu̶ diro namono sehe jibocari ticoro pototi? Tina jipihtina ticorore namo tirina cjiri jiha. ¿Ã jiro diro baro namono jirohcari? —ni sinituha tina. 34 Ti ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yu̶htiha: —Mipu̶ macaina wamomaca du̶htera. 35 Ti ã du̶htepachu̶ta paina sehe pa turu macaina sehe ã jierara. Paina mu̶are, numia cũ̶hu̶re to yainare Cohamacu̶ ñaa marieina jichu̶ yoarohca. Tina ti yariari baharo masa mu̶jaahca. Ã yoa tina tópu̶ wamomaca du̶hterara. 36 Ã jia tina anjoa yoaro seheta ne yariasi. Tina Cohamacu̶ to masorina jia, Cohamacu̶ pohna jira. 37 Mipu̶re yariarina cjiri ti masa wijaahto sehere mu̶sare yahuihtja. Tíre Moise cjiro noano yahu pahñoa tiha. To mahadu̶cã jũ̶ri quitire õ sehe ni yahua tiha tiro: “ ‘Yu̶hu̶ Abrahã, Isaa, Jacobo ti pu̶htoro tjija’, ni yahure Cohamacu̶ yu̶hu̶re”, ni joaa tiha Moise cjiro. 38 Ti yariari baharo “Ti pu̶htoro tjija”, ni yahua tiha Cohamacu̶. Ã niparota yariarina cjiri pu̶htoro jierara Cohamacu̶. “Ti pu̶htoro tjija”, to nia mehne catiina ti jichu̶ masija mari. Tiro catiina pu̶htoro jira. Jipihtina masa catira Cohamacu̶ to ñu̶chu̶ —niha Jesu tinare. 39 To ã nichu̶ tina sehe pari turi Jesure sinitu duaeraha. Ã jia mahainacã judio masare buheina õ sehe niha: —Buheriro, mu̶hu̶ noano yu̶htihre —niha tina Jesure. 41 Baharo Jesu õ sehe ni yahuha tinare: —“Cristo Davi cjiro panamino jirohca”, ni buhera paina. ¿Dohse yoa tina ã ni buhejari? 42 Davi cjiro to basi Salmopu̶ to joari tjupu̶ õ sehe ni joaa tiha: “Cohamacu̶ yu̶ pu̶htorore õ sehe nire: ‘Õi yu̶ poto bu̶hu̶sehei dujiga. 43 Ã jicu̶ mu̶hu̶re ñu̶ tuhtiinare mu̶hu̶re yu̶hdu̶ru̶cabasaihca yu̶hu̶’, nire Cohamacu̶ yu̶ pu̶htorore”, ni joaa tiha Davi cjiro. 44 Ã ni joaro Davi cjiro pu̶htoro tiha Cristore. Davi cjiro Cristo ñu̶chu̶no cjiro jiparota Cristore pu̶htoro tiha. ¿Davi cjiro Cristo ñu̶chu̶no cjiro jiparota dohse jiro baro tiro pu̶htoro tiari Cristore? —ni yahuha Jesu. (Cristo sehe Davi cjiro pu̶htoro jira.) 45 Masa payu̶ Jesure ti tu̶horo watoi Jesu sehe to buheinare õ sehe ni yahuha: 46 —Mari judio masare buheina ti ñaa yoaare ñu̶na noano wacũ masiga. Ã jina ti yoaro sehe yoaena tjiga. Tina yoaa suhti sãa, masa ti ñu̶rocaroi majarea, pache duaropu̶ paina pu̶htoare noano ño payo ti sinino sehe ti piti bocasinichu̶ cahmana tina. Ã cahmaina jia, tina mari judio masa buhea wu̶hu̶sei noaa dujia dihtare bese duji duara. Tuhsu̶, bose nu̶mu̶ jichu̶ tó cũ̶hu̶re noaa dujia dihtare cahmana. 47 Tina wapewahya numia ya wu̶hu̶sere ti ya cũ̶hu̶re mana tí numiare. Ã yoaina jia, tina masa ti ñu̶rocaroi yoari pja Cohamacu̶re sinimana masare ñu̶ dutia. Ti ã yoachu̶ tinare Cohamacu̶ pjíro buhiri dahrerohca —niha Jesu tinare.

Lucas 21

1 Ã ni yahu tuhsu̶ niñeru wihbori caroi pache pu̶a ti niñerure ti duhu sãachu̶ ñu̶ dujiro niha Jesu. Tí niñeru Cohamacu̶ wu̶hu̶re ti cahnochu̶ ti wapahti jiha. 2 Ã ñu̶no wapewahyoro pjacu̶oricoro to pu̶a tu̶cãre to duhu sãachu̶ cũ̶hu̶re ñu̶ha. 3 Tíre ñu̶ tuhsu̶ õ sehe ni yahuha: —Potocã niita nija mu̶sare. Ahricoro wapewahyoro pjacu̶oricoro sehe niñeru wihbori caropu̶ duhu sãano paina jipihtina ti wari yu̶hdoro wahre ticoro sehe. 4 Paina pache pu̶a pjíro ti wapachu̶ta ti ya pjíro du̶hsara. Ahricoro sehe pjacu̶oricoro jiparota jipihtia to chu̶htire to nuchu̶boacãre wa pahñohre —ni yahuha Jesu. 5 Ã yoa paina Cohamacu̶ wu̶hu̶re õ sehe ni ñu̶a niha: —Noaa tãa mehne yoari wu̶hu̶, noacari wu̶hu̶ jijari. Masa Cohamacu̶ ya wu̶hu̶ cjihtire ti wari cjiri cũ̶hu̶ tí wu̶hu̶pu̶re noaca cũri jira —ni durucua niha. Ti ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yahuha tinare: 6 —Ahri jipihtia mari ñu̶ri cjiri wu̶hu̶se, ahri tãa cũ̶hu̶ cohõ pihtia wahaahca. Ne cũ̶ria tãca tjuasi —niha Jesu tinare. 7 To ã nichu̶ tu̶hoa tina sehe õ sehe ni sinituha tirore: —Buheriro, ¿dohse jichu̶ mu̶ niriro sehe waharo ã waharohcari? ¿Pihtiri dacho panocã jichu̶ dohse to waha du̶cachu̶ ñu̶nahcari sã? —ni sinituha tina Jesure. 8 Jesu õ sehe ni yu̶htiha tinare: —Noano yoaga mu̶sa. Ã jina mu̶sare paina ti mahñoare tu̶hoena tjiga. Payu̶ masa “Cristo jija yu̶hu̶”, niina taahca. Ã nia, “Mipu̶re pihtiri dacho cjihto mahanocã du̶hsara”, niahca. Ti ã nichu̶ tinare tu̶hoena tjiga. 9 Ã yoa paina “Cahma wajãa nina”, mu̶sare niahca. “Mipu̶re pu̶htoare masa cohãa nina”, niahca. Mu̶sa tíre tu̶hona cuiena tjiga. Pihtiri dacho pano õ sehe waha mu̶htanohca. To ã wahachu̶ pihtiri dacho cjihto du̶hsasininohca mini —niha Jesu. 10 Ã ni tuhsu̶ õ sehe ni yahu namoha: —Cũ̶ yahpa macaina pa yahpa macaina mehne cahma wajãahca. 11 Tuhsu̶, tuaro yahpa ñuhmi, masa payu̶ ju̶ca mehne yaria, jipihtiro macaina dohatiahca. Ã yoa mu̶ano macaa bajuamehneare masa ñu̶a, ñu̶ cu̶aa wahaahca. 12 ’Ahri jipihtia ti ã wahahto pano, paina mu̶sare ñaha, ñano yoaahca. Tuhsu̶, mari judio masa buhea wu̶hu̶sei tina mu̶sare yahusã, peresu yoaahca mu̶sare. Ti ã yoachu̶ yahpari macaina pu̶htoa panoi, macari macaina pu̶htoa panoi ducunahca mu̶sa ti yahusãhtina. Yu̶ yaina mu̶sa jiri buhiri ã yoaahca. 13 Ti ã yahusãchu̶ mu̶sa sehe noaa buheare tinare yahunahca. 14 Tí pjare mu̶sare ti yahusãchu̶ pu̶htorore mu̶sa yu̶htihtore “Yahu masieraboca”, ni tu̶hotuena tjiga mu̶sa. 15 Yu̶hu̶ mu̶sare yahubasaihtja. Mu̶sare ã yoadohocu̶ tu̶ho masiare, noaa durucua cũ̶hu̶re mu̶sare yahuchu̶ yoaihtja. Mu̶sa ã yoachu̶ mu̶sare ñu̶ tuhtiina sehe mu̶sa durucuare tu̶ho, “Tí potocã jierara”, ni yu̶hti masisi. 16 Tí pjare mu̶sa pu̶cu̶su̶ma, mu̶sa bahana, mu̶sa coyea, mu̶sa mehne macaina cũ̶hu̶ mu̶sare ñu̶ tuhtiinare waahca mu̶sare yu̶ yaina mu̶sa jiri buhiri. Ti ã yoachu̶ mu̶sare ñu̶ tuhtiina mu̶sa mehne macainare painare wajãahca. 17 Ã yoa yu̶ yaina mu̶sa jichu̶ ñu̶a, jipihtina mu̶sare ñu̶ tuhtiahca. 18 Mu̶sare ã ñu̶ tuhtipahta ne mahanocã mu̶sare ñano yoasi. 19 Ã jina Cohamacu̶re wacũ tuaina jiga mu̶sa. Mu̶sa ã yoana, Cohamacu̶ mehne ã jirucunahca. 20 ’Ã yoa payu̶ surara Jerusalẽpu̶ ti soroachu̶ ñu̶na, Jerusalẽne ti cohãhto to mahanocã du̶hsachu̶ masinahca mu̶sa. 21 Ti ã yoachu̶ ñu̶a Judea yahpai jiina tũ̶yucu̶ cahapu̶ mu̶roca duhtijaro. Ã yoa Jerusalẽi jiina wahajaro. Ã yoa campoi jiina Jerusalẽpu̶ wahaea tjijaro ti waha bahrañohto sehe. 22 Tí dachorihi buhiri dahrea dachorihi jipihtia Cohamacu̶ yare ti joari pũ to niriro cjiro seheta ã waharohca. 23 Jipihtiropu̶ ahri yahpai ñano yu̶hdu̶ahca. To ã wahachu̶, niji wahcõa numia, ti pohnare pũina numia cũ̶hu̶ pjacu̶oro wahaahca. 24 Paina ahri maca Jerusalẽ macaina mehne cahma wajãahca. Ã cahma wajãa, paina ahri maca macainare jipihtia yahparipu̶ na wahcã, peresu yoaahca. Ã jia judio masa jieraina Jerusalẽne ñano yoa, tinare yu̶hdu̶ru̶caahca. Judio masa jieraina ya dacho to pihtichu̶pu̶ Jerusalẽ macainare ñano yoa duhuahca —ni yahuha Jesu. 25 Ã ni yahu tu̶hsu̶, tinare õ sehe ni yahu namoha: —Tí pjare sũ̶ dacho macariro, ñami macariro, ñahpichoha cũ̶hu̶ cohtotaahca. Jipihtina ahri yahpa macaina “Cue, yarianahca”, ni tu̶hotuina pjiri ma macaa pahcõri cuaro choro ti bisiro coa tachu̶ tu̶hoa tuaro cuiahca. 26 Tí pjare mu̶ano macaa yahpari, ñahpichoha cũ̶hu̶ tuaro ñuhmiahca. Ti ã wahachu̶ ñu̶a, masa sehe ahri yahpa to pihtihtore cohtaa, tuaro cuiahca. 27 Tí pjata yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro Cohamacu̶ tuaa mehne to si sitea mehne yu̶ tachu̶ ñu̶ahca masa. 28 Ahri ti ã waha du̶cachu̶ ñu̶na, wacũ tuaina jiga. Ã jina mu̶anopu̶ ñu̶ga. Tí pjare Cohamacu̶ mu̶sare pichacapu̶ wahaborinare to yu̶hdohto mahanocã du̶hsarohca —niha Jesu. 29 Ã ni tuhsu̶ ahri quiti mehne piti dahre buheha Jesu: —Higueracu̶re, paye yucu̶ cũ̶hu̶re tu̶hotuga mu̶sa. 30 Tí yucu̶ri pũri tichu̶ ñu̶na, cu̶hma cjihto to mahanocã du̶hsachu̶ masina mu̶sa. 31 Tó seheta ahri jipihtia yu̶ niri cjirire ti ã wahachu̶ ñu̶na, Cohamacu̶ masare pu̶htoro to noano su̶ho jihti pja mahanocã du̶hsachu̶ masinahca mu̶sa. 32 ’Mu̶sare potocã niita nija. Tí pja macaina ti yariahto pano jipihtia yu̶ niriro seheta ã waharohca. 33 Mu̶ano, ahri yahpa cũ̶hu̶ pihtia wahaahca. Yu̶ durucua sehe ne cohtotasi. Jipihtia yu̶ niriro seheta ã waha sohtori tiarohca. 34 ’Yu̶ tjua tahti dachore ne masierara mu̶sa. Ã jina noano yoaga. Bose nu̶mu̶rine bu̶ju̶a yoarucuena tjiga. Ã jina cahaena tjiga. Ahri yahpa macaare pjíro tu̶hotuena tjiga. Mu̶sa yu̶ niriro seheta yoana, wacũenoca ahri yahpapu̶ yu̶ tachu̶ mu̶sa ne cu̶asi. 35 Wahiquirore yurida wahiquirore wacũenoca to tu̶ã suharo seheta wacũenoca taihca yu̶hu̶. Jipihtina ahri yahpa macaina ti masieraro watoi tí dachoi wacũenoca ã waharohca. 36 Noano wacũ masi cohtaga. Ã jina Cohamacu̶re ahrire ã sinirucuga: “Ahri pihtiri dachore ã wahachu̶ yu̶hu̶re yoadohoga. Tuaare waga yu̶hu̶re ahrire noano yu̶ yu̶hdu̶hti cjihtire. Tuhsu̶, Cristore mu̶ warocarirore cuiro marieno yu̶hu̶re piti bocachu̶ yoaga”, ni siniga Cohamacu̶re —niha Jesu. 37 Ã yoa tí dachorire Cohamacu̶ wu̶hu̶i Jesu buhea tiha. Ñaminipe buhe tuhsu̶ro Olivo wama tidu̶ tũ̶cu̶pu̶ waha, tópu̶ ji bohrea tiha. 38 Bohrea taharipe jipihtina masa Cohamacu̶ wu̶hu̶pu̶ tirore tu̶hoa wahaa tiha.

Lucas 22

1 Ã yoa tí pjare bu̶caerari pãore ti chu̶hti bose nu̶mu̶ri mahanocã du̶hsaha. Tí bose nu̶mu̶ri pascua wama tiha. 2 Ã jia sacerdotea pu̶htoa, judio masare buheina mehne Jesure wajã duaa, ti wajãhtore wacũ macaha. Jesure wajã duapahta, masa sehere cuiha, “Suari”, nia. 3 Ã yoa watĩno Juda Iscariotere ñano to yoa dutichu̶ Juda sehe yu̶htiha tirore. Juda doce buheina mehne macariro jimaha. 4 Ã yoa tiro sacerdotea pu̶htoare, Cohamacu̶ wu̶hu̶ macaina surara pu̶htoa mehne cũ̶hu̶re su̶hu̶duro wahaha. Ti cahapu̶ su̶, tinare Jesure to ñohtore su̶hu̶duha tina mehne. 5 To ã nichu̶ tu̶hoa, tina wahche, “Mu̶hu̶re niñerure wapanahtja”, niha tina Judare. 6 Ti ã nichu̶ Juda “Jai, tirore mu̶sare ñoihtja”, ni masa ti ñu̶eraro watoi Jesure ñu̶ tuhtiinare to ñohti ñamine cohtasiniha. 7 Bu̶caerari pão bose nu̶mu̶ri ti ji du̶cari dacho jiha. Ã jiro pascua macaina cjihtire ovejare ti chu̶htinare ti wajãhti nu̶mu̶ jiha. 8 Tí pjata Pedrore, João cũ̶hu̶re Jesu õ sehe ni yahuha: —Bose nu̶mu̶i mari chu̶htire cahnoyuna wahaga —niha Jesu tinare. 9 —¿Mari pascua macaa chu̶htire noho baroi cahnoyu dutirocaijari mu̶hu̶ sãre? —ni sinituha tina tirore. 10 Ti ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yu̶htiha: —Jerusalẽpu̶ mu̶sa su̶chu̶ co situ wu̶ariro mu̶sare piti bocarohca. To piti bocachu̶ tiro mehne wahaga. 11 Ã wahana tiro to su̶ho sãari wu̶hu̶pu̶ su̶na tí wu̶hu̶ pu̶rore õ sehe ni yahuga. “ ‘¿Dí tahtiai yu̶hu̶ yu̶ buheina mehne pascua macaa chu̶are chu̶nahcari?’ ni sinitu dutirocahre buheriro”, niga tí wu̶hu̶ pu̶rore. 12 Mu̶sa ã nichu̶ tu̶horo, tópu̶ mu̶ano macari tahtiare pjiri tahtiare, noano ti cahnoyuri tahtiapu̶re mu̶sare ñonohca wu̶hu̶ pu̶ro. Tói mari chu̶hti cjihtire dahrega mu̶sa —niha Jesu tinare. 13 To ã nichu̶ tina tí macapu̶ wahaha. Tópu̶ ti su̶chu̶ tinare to niriro seheta wahaha. Ã jia tina pascua macaa chu̶are dahreha. 14 Ti chu̶ri pja jichu̶ Jesu doce to buheina mehne chu̶ dujiha. 15 Tópu̶ ti chu̶ropu̶ dujiro Jesu tinare õ sehe ni yahuha: —Mu̶sare niita nija. Ahri pascua bose nu̶mu̶rine mari dahreja Cohamacu̶ to yainare to yu̶hdohtore wacũna. Baharo Cohamacu̶ masare pu̶htoro to noano su̶ho jiropu̶ to yainare yu̶hdo tuhsu̶rohca. To ã yu̶hdohto pano ahri nu̶mu̶ri baro macaare pari turi chu̶eraja yu̶hu̶. Ã jicu̶ mipu̶re ñano yu̶hdu̶, yu̶ yariahto pano ahri pascua macaa chu̶are mu̶sa mehne tuaro chu̶ duaa tihi —niha Jesu. 17 Ã ninota Jesu sihniri wahware na, Cohamacu̶re “Noana”, ni sini, tinare õ sehe ni yahuha: —Mu̶sare niita nija. Cohamacu̶ jipihtina bui pu̶htoro to noano su̶ho jihto pano ahri vinore ne pari turi sihnisi yu̶hu̶. Ã jina ahri vinore na, mu̶sa basi witi, sihniga —niha Jesu. 19 Ã ni tuhsu̶ pão curire na, Cohamacu̶re “Noana”, niha. Ã ninota, tí curire nuha, witiha tinare. Tí curire witirota, tinare õ sehe ni yahuha: —Ahri yu̶ pjacu̶ jira. Yu̶ pjacu̶ yu̶hu̶re ñu̶ tuhtiinare ti wari pjacu̶ jirohca. Mu̶sa ñaa yoari buhirire cohãcu̶ tacu̶ yariaihca yu̶hu̶. Ã jina yu̶hu̶re mu̶sa wacũhti cjihtire ahrire chu̶ga —niha Jesu. 20 Ã chu̶ tuhsu̶ tó seheta tiro tinare sihniri wahwa cũ̶hu̶re waha. Ã waro, tinare õ sehe ni yahuha: —Mu̶sa ñaa buhirire cohãcu̶ tacu̶ yariaihca. Ã yoacu̶ yu̶ dire cohãihca. Cohamacu̶ “Mu̶sare yu̶hdoihtja”, to niriro mu̶ su̶chu̶ ã yu̶ yariaro mehne to niriro sohtori tirohca. 21 ’Mipu̶re tu̶hoga mu̶sa. Yu̶hu̶re ñu̶ tuhtiinare yu̶hu̶re ñohtiro mipu̶re yu̶hu̶ mehne õi dujira. 22 Cohamacu̶ to dutiriro seheta yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro yariaihca. To ã yaria dutipachu̶ta yu̶hu̶re ñu̶ tuhtiinare ñoriro pinihta ñabiaro yu̶hdu̶rohca —niha Jesu tinare. 23 To ã nichu̶ tina sehe ti basi õ sehe ni sinituha: —¿Jesure ñu̶ tuhtiinare ñohtiro mari mehne macariro diro baro jicari na? —ni durucuha tina ti basi. 24 Baharo Jesu buheina õ sehe ni durucuha: —¿Mari mehne macariro diro sehe jicari na pu̶htoro? —ni durucuha ti basi. 25 Ti ã ni durucuchu̶ tu̶horo Jesu tinare õ sehe ni yahuha: —Cohamacu̶re cahmaeraina pu̶htoa sehe ti masare dutia, purĩno mehne dutira. Ã jia pu̶htoare “Tina masare yoadohoina jira”, nimana paina masa tinare. 26 Mu̶sa sehe tó sehe yoasi mu̶sa basi. Mu̶sa mehne macariro mu̶sa wahmi sehere to bahu̶ro yoaro sehe jiro cahmana. Mu̶sa mehne macariro pu̶htoro ji duaro cahamacu̶no yoaro sehe jiro cahmana tirore. 27 ¿Diro jijari pu̶htoro? ¿Chu̶ dujiriro sehe pu̶htoro jijari? ¿O chu̶are duhu payoriro sehe pu̶htoro jijari? Chu̶ dujirirota jica pu̶htoro. To ã jipachu̶ta yu̶hu̶ sehe cahamacu̶no yoaro seheta mu̶sare yoadohoi tai. 28 ’Masa yu̶hu̶re ti ñano yoapachu̶ta mu̶sa sehe yu̶hu̶re duhuerare. 29 Ã jicu̶ yu̶ Pu̶cu̶ yu̶hu̶re to pu̶htoro sõriro seheta mu̶sa cũ̶hu̶re pu̶htoa sõihtja yu̶hu̶. 30 Yu̶hu̶ pu̶htoro yu̶ jichu̶ yu̶ chu̶ri mesai mu̶sa cũ̶hu̶ chu̶, sihninahca. Ã yoana mu̶sa pu̶htoa dujiare dujinahca. Mu̶sa tói dujina Israe masare doce curuari macainare besenahca mu̶sa ñaina, noainare —niha Jesu to buheinare. 31 Ã ni tuhsu̶ Pedrore Jesu õ sehe ni yahuha: —Simo Pedro yu̶hu̶re tu̶hoga. Mu̶sare jipihtinare yu̶hu̶re cohãchu̶ yoa duara watĩno. Trigo wese pu̶ro to trigore to wã site cohãriro seheta mu̶sare jipihtinare watĩno ñano yoa duara “Ñaare yoajaro”, nino. Ã yoa duaro, Cohamacu̶re sinihre. 32 To ã sinichu̶ ñu̶cu̶ yu̶hu̶ sehe Cohamacu̶re sini payohi mu̶hu̶re. Yu̶hu̶re mu̶ wacũ tua duhuerahti cjihtire sini payohi mu̶hu̶re. Ã jicu̶ mu̶hu̶ yu̶hu̶ mehne macariro pari turi jicu̶ mu̶ coyeare yu̶ yainare yoadohoga mu̶hu̶ —niha Jesu Pedrore. 33 To ã nichu̶ Pedro õ sehe ni yu̶htiha: —Pu̶htoro, yu̶hu̶re ti peresu yoapachu̶ta, yu̶hu̶re ti wajã duapachu̶ta mu̶hu̶ mehne macariro jiihtja —nimaha Pedro. 34 Jesu õ sehe ni yu̶htiha: —Pedro mu̶hu̶re niita nija. Micha ñami caraca to duhto pano “Jesure masieraja”, niihca mu̶hu̶ painare. Tia taha ã niihca mu̶hu̶ —niha Jesu Pedrore. 35 Ã ni tuhsu̶ Jesu to buheinare õ sehe ni yahuha: —¿Sohõ jiri pja mu̶sa niñeru wajuru marieina, pjiri wajuru marieina, dahpo suhti marieina mu̶sare yu̶ warocachu̶ paye baro du̶hsari mu̶sare? —ni sinitu ñu̶ha Jesu. —Ne sãre yaba du̶hsaerare —ni yu̶htiha tina. 36 —Tí pjare mu̶sare du̶hsaerapachu̶ta mipu̶ sehere niñeru wajurure cju̶ana tíre naga. Pjiri wajurure cju̶ana cũ̶hu̶ naga. Ã jina mu̶sare ñosari pjĩ mariachu̶ mu̶sa suhtire duana tí pjĩne nuchu̶ga. 37 Ahrire mu̶sare nii nija. Cohamacu̶ yare ti joari pũi ti niriro seheta yu̶hu̶re ã waharo cahmana. Õ sehe niha tí pũi: “ ‘Tiro dutiare yu̶hdu̶ru̶caina mehne macariro jira’, niahca masa”, ni joaa tiha —niha Jesu. 38 —Ñu̶ga pu̶htoro. Pu̶a pjĩ ñosaa pjĩnine cju̶aja sã —niha to buheina. —Tó puro tjica —ni yu̶htiha Jesu. 39 Ã yoa Jesu to ã yoarucuriro seheta Olivo wama tidu̶ tũ̶cu̶pu̶ wahaha. To ã wahachu̶ to buheina tiro mehne wahaha. 40 Tópu̶ su̶ro tiro tinare õ sehe ni yahuha: —Cohamacu̶re siniga ñano mu̶sa yoaerahto sehe —niha Jesu tinare. 41 Ã ni tuhsu̶ tiro to sahsero mahanocã waha namo, na tuhcua caha su̶, 42 Cohamacu̶re õ sehe ni siniha: —Mai, yu̶ ñano yu̶hdu̶htire yoa duaeracu̶ yoai tjia. Yu̶ ã nipachu̶ta yu̶ cahmaa sehere yoai tjia. Mu̶hu̶ sehe masina. Mu̶ cahmano seheta yoaga yu̶hu̶re —ni siniha Jesu Cohamacu̶re. 43 [To ã sinichu̶ mu̶anopu̶ duji tariro anjo Jesure bajua, yoadohoha tirore. 44 Tuhsu̶, Jesu ñano yajeripohna ti, tuaro mehne Cohamacu̶re siniha. Ã jia to so witia di yahpari yoaro sehe jia tirore wijaa, yahpapu̶ bora caha su̶ha.] 45 Cohamacu̶re sini batoa wahcãru̶cu̶ su̶, tiro to buheina cahapu̶ wihiha. Ã to wihichu̶ to buheina tuaro cahyaina jia, carĩa niha. 46 Ã jiro Jesu tinare õ sehe ni yahuha: —¿Dohseana carĩna nijari mu̶sa? Wahcãga. Cohamacu̶re siniga ñano mu̶sa yoaerahto sehe —niha Jesu tinare. 47 To ã ni durucuro watoi masa payu̶ wihiha. Juda doce buheina mehne macariro cjiro masare mu̶ tã tariro jiha. Ã jiro tiro Jesu cahai wihi, wahsupu wihmiha tirore. 48 To ã wihmichu̶ Jesu tirore õ sehe ni sinituha: —Judá, ¿yu̶hu̶ masu̶nore Cohamacu̶ warocarirore yu̶hu̶re ñu̶ tuhtiinare ñocu̶ yu̶hu̶re wahsupu wihmijari mu̶hu̶? —niha Jesu. 49 To ã niri baharo Jesu buheina masa Jesure ti ñahahtire masia, tirore sinituha: —Pu̶htoro, ¿sã ñosaa pjĩni mehne tina mehne cahmachema? —niha tina. 50 Ti ã niri baharo cũ̶iro Jesu buheina mehne macariro sehe sacerdotea bui pu̶htoro cahamacu̶nore to ñosari pjĩ mehne to cahmonore poto bu̶hu̶sehei jiri cahmonore cjã pahrẽnocaha. 51 To ã yoachu̶ ñu̶no Jesu tirore õ sehe niha: —Ã yoai tjiga —niha. Ni, cahamacu̶no cahmono jiriro cjiroi ña payoha. To ã ña payochu̶ta cahmono mu̶nano seheta jiha tjoa. 52 Ã yoa tuhsu̶ sacerdotea pu̶htoare, Cohamacu̶ wu̶hu̶ macaina surara pu̶htoare, bu̶cu̶na cũ̶hu̶re tirore ñaha tainare Jesu õ sehe ni sinituha: —¿Dohse jiro baro mu̶sa ñosaa pjĩni, yucu̶ tiri mehne yacarirore ti yoariro seheta mu̶sa yu̶hu̶re ñahana tajari? 53 Dachoripe Cohamacu̶ wu̶hu̶pu̶ mu̶sa mehne yu̶ jichu̶, mu̶sa yu̶hu̶re ne ñahaerare. Ã jipachu̶ta mipu̶re mu̶sa ya dacho yu̶hu̶re mu̶sa ñano yoahti dacho jira. Mipu̶ watĩno to ñano yoahti dacho cũ̶hu̶ jira —niha Jesu. 54 Tina Jesure ñaha tuhsu̶ sacerdotea bui pu̶htoro ya wu̶hu̶pu̶ naaha tina tirore. Ti tópu̶ naachu̶ Pedro yoaropu̶ tinare ñu̶ nu̶nu̶ tiha. 55 Pu̶htoro wu̶hu̶pu̶ su̶, tói wu̶hu̶ cahai jiri wapai, noari wapa dacho macai pichaca wijãha paina. Ti ã wijãchu̶ ñu̶no Pedro pichaca cahai dujiina mehne dujiha. 56 To ã dujiri baharo cũ̶coro cahamacono tirore noano ñu̶, painare õ sehe ni yahuha: —Ahriro cũ̶hu̶ tiro mehne jihre —niha ticoro. 57 To ã nichu̶ tu̶horo Pedro õ sehe ni yu̶htiha: —Numino, tirore ne masieraja yu̶hu̶ —nimaha tiro. 58 Ticoro to ã niri baharocãta pairo Pedrore ñu̶, õ sehe niha tjoa: —Mu̶hu̶ cũ̶hu̶ tina mehne macariro tjira —niha tiro. —Ne jieraja —nimaha Pedro. 59 Cũ̶ hora baharo pairo painare õ sehe ni yahuha: —Potocã tjira. Ahriro Galilea macariro jira. Ã jiro potocãta Jesu mehne jihre ahriro cũ̶hu̶ —ni yahuha tiro painare. 60 To ã nichu̶ Pedro õ sehe ni yu̶htiha: —Ne, mu̶ nirirore masieraja yu̶hu̶ —ni yu̶htiha Pedro. To ã ni durucuro watoi caraca duha. 61 To ã duchu̶ta Jesu wu̶hu̶ cahai jiriro Pedrore majare ñu̶rocaha. To ã yoachu̶ Pedro sehe Jesu to yahurire wacũha. “Micha ñami caraca to duhto pano, ‘Yu̶hu̶ Jesure masieraja’, niihca mu̶hu̶. Tia taha ã niihca mu̶hu̶”, Jesu to niri cjirire wacũha Pedro. 62 Ã wacũno Pedro tópu̶ jiriro wijaa ta, tuaro tiirucuha. 63 Ã jia Jesure cohtaina surara tirore bu̶ju̶pe, cjã mu̶jaha. 64 Ã cjã mu̶ja, to caparire du̶hte du̶cata, tirore õ sehe ni sinituha: —¿Diro mu̶hu̶re cjãjari? Ñu̶erapaihta yahuga sãre —ni sinitu, bu̶ju̶peha tina. 65 Ã jia payu̶ ñano ni durucuha tina tirore. 66 Bohrearoi judio masa bu̶cu̶na, sacerdotea pu̶htoa, judio masare buheina cũ̶hu̶ cahmachuha. Ti ã cahmachunoi paina tina cahapu̶ Jesure na taha. 67 —Yahuga sãre. ¿Cristota jijari mu̶hu̶? —ni sinituha tina Jesure. Ti ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yu̶htiha: —Mu̶sare yu̶ yahuchu̶, yu̶hu̶re tu̶hosi mu̶sa. 68 Mu̶sare yu̶ sinituchu̶ yu̶hu̶re yu̶htisi mu̶sa. 69 Mu̶sa yu̶htierapachu̶ta baharo curero jipihtia dachoripe yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro Cohamacu̶ tua yu̶hdu̶ariro to poto bu̶hu̶sehei dujiihtja —niha Jesu. 70 To ã nichu̶ tina jipihtina sinituha tjoa pari turi: —¿Ã nicu̶ Cohamacu̶ macu̶nota jijari mu̶hu̶? —niha tina. —Tirota jija mu̶sa nino seheta —ni yu̶htiha Jesu tinare. 71 To ã nichu̶ tu̶hoa, tina õ sehe ni durucuha ti basi: —Ahriro Cohamacu̶re pjíro to ñano durucuchu̶ mari basi tu̶hohi. Ã yoa ahrirore yahusãina tópeina tjijaro. (Tópeina mehne tirore mari wajã duti masija) —niha tina ti basi.

Lucas 23

1 Ã ni tuhsu̶ tina jipihtina wahcãru̶ca, Jesure Pilato cahapu̶ naaha. 2 To cahapu̶ na su̶a, Jesure yahusã du̶caha: —Ahriro mari ya yahpa macainare to ñano yoa dutichu̶ sã tu̶hohi. Mari bui pu̶htorore ahriro wapa dutierara. Tuhsu̶, tiro “Pu̶htoro jija. Cristo masare yu̶hdohtiro jija yu̶hu̶”, ni durucure to basi —ni yahusãha tina Jesure. 3 Ti ã ni yahusãri baharo Pilato Jesure õ sehe ni sinituha: —¿Judio masa pu̶htorota jijari mu̶hu̶? —niha tiro Jesure. —Mu̶ nino seheta tiro tjija —ni yu̶htiha Jesu. 4 To ã nichu̶ Pilato sacerdotea pu̶htoare, masa cũ̶hu̶re õ sehe ni yahuha: —Ahriro yaba buhiri mariahna —niha tiro. 5 To ã nipachu̶ta tina tuaro yahusã namoha: —Tiro to buhea mehne masare cahmachechu̶ yoara. Galilea yahpai tiro tíre yoa du̶care. Ã yoa du̶ca tuhsu̶ jipihtiro Judea yahpapu̶ tíre tiro yoare. Mipu̶ õpu̶ cũ̶hu̶re tíre yoaro taro nina —ni yahusãha tina. 6 Ti ã ni yahusãchu̶ tu̶horo Pilato sehe õ sehe ni sinituha: —¿Ahriro Galilea macariro jijari? —niha tiro. 7 —Tó macariro tjira —ni yu̶htiha paina. Ti ã ni yu̶htichu̶ tu̶horo Pilato sehe Jesu to jiri yahpare masino pu̶htoro Herode ya yahpa macariro Jesu to jichu̶ masiha. Tíre masino Jesure Herode cahai warocaha. Tí pjare Herode Jerusalẽi jia tiha. 8 Tó panopu̶ Herode Jesure tu̶hoa tiha. To ã tu̶hori baharo yoari pja baharo tirore ñu̶ duaha. Jesu Cohamacu̶ tuaa mehne to yoa ñochu̶ ñu̶ duamaha tiro. Ã jiro tiro Jesure ñu̶no, wahcheha. 9 Ã jiro payu̶ tahari sinituha Jesure. To ã sinitupachu̶ta Jesu ne yu̶htieraha tirore. 10 Sacerdotea pu̶htoa, judio masare buheina cũ̶hu̶ Herode cahai wahcãru̶ca, tuaro Jesure yahusãha. 11 Ti yahusãri baharo, Herode to surara mehne bu̶ju̶pe, Jesure ñano yoaha. Ã bu̶ju̶pea, noari suhtirore pu̶htoro to sãari suhtiro yoaro sehe bajuri suhtirore sãaha tina Jesure. Ã bu̶ju̶pe tuhsu̶, tirore Pilato cahapu̶ warocaha tjoa. 12 Tí dachore Herode, Pilato mehne noano ti basi cahma yoaina ji du̶caha. Tó panore ti basi cahma ñu̶ tuhtiina jisinimaha. 13 Ã yoa Pilato sacerdotea pu̶htoare, paina pu̶htoare, masa cũ̶hu̶re to pjirocachu̶, cahmachuha. 14 Ti cahmachu pihtichu̶ ñu̶no õ sehe niha Pilato tinare: —Ahrirore yu̶hu̶re na tana, “Tiro masare ñano yoa dutira”, nimahre mu̶sa yu̶hu̶re. Mipu̶ mu̶sa ñu̶rocaroi ahrirore noano sinitu pahñohi tjoa. Yu̶ ã sinituri baharo mu̶sa tirore ã yahusãrucuchu̶ tirore ñaa buhiri ne mariahna, yu̶ ñu̶chu̶. 15 Herode cũ̶hu̶ tirore “Ne, ñaa buhiri mariahna”, nihre. Ã nino ahrirore pari turi sãre wa majare tjuhre tjoa. Ã jina ahrirore to ñaa buhiri mariachu̶ tirore mu̶sa wajã duti masierara. 16 Ã jicu̶ tirore yuta dari mehne tjana dutiihca yu̶hu̶. Ã ti tjanari baharo tirore wioihtja —nimaha Pilato masare. 17 [Cu̶hmaripe pascua bose nu̶mu̶rine masa yairo cjihtore cũ̶iro peresupu̶ jirirore Pilato wiobasa mu̶jaa tiha.] 18 Ã jia Pilato “Jesure wioihtja”, to nichu̶ tu̶hoa jipihtina masa õ sehe ni sañurucuha: —Tirore Jesure wajãga. Sã yairo cjihtore Barrabá sehere sãre wiobasaga —ni sañurucuha masa. 19 Tí pjare Barrabá wama tiriro Jerusalẽpu̶ pu̶htoare cohã duaina mehne macariro, masu̶nore wajãriro peresupu̶ jiha. Ã jia tirore masa wio dutia niha. 20 Pilato Jesu sehere wio duamaha. Ã jiro tiro masare sinitu ñu̶ha tjoa. 21 To ã wio duapachu̶ta tina tirore õ sehe ni sañurucuha tjoa: —Crusapu̶ cjã puha wajãga tirore. Wajãga tirore —ni sañurucuha tina. 22 Ti ã nichu̶ Pilato tia taha waharoi õ sehe nimaha tinare: —¿Yabare ñano yoari tiro mu̶sa ã ni sañurucuchu̶? Ne tirore ñaa buhiri mariahna. Ã jicu̶ tirore wajã duti masieraja. Tirore yuta da mehne tjana dutiihca. Tó purota yoa dutiihca. Ã yoacu̶ wioihca tirore —niha Pilato. 23 To ã nipachu̶ta tina tuaro mehne sañurucu namo, Jesure crusapu̶ wajã dutiha. Ti ã ni sañurucuchu̶ tu̶horo ti cahmariro seheta Pilato yoaha. 24 Tirore ti siniriro seheta Pilato Jesure wajã dutiha. 25 Ã dutiro tiro peresupu̶ jirirore masare cahmachechu̶ yoarirore, masare wajãrirore masa ti siniriro seheta Pilato Barrabá sehere wioha. Tuhsu̶, Pilato Jesure crusapu̶ wajã dutiha. 26 To ã wajã dutichu̶ tina Jesure wajãa wahaa, naaha. Tí pja ti ã yoaro watoi Simo wama tiriro Cirene macariro campopu̶ su̶riro wihiha. Jerusalẽpu̶ to wihichu̶ ñu̶a Jesure naaina tirore piti boca, ñaha, Jesu to wu̶ari crusare tirore wu̶a wahcã dutiha Jesu baharo. 27 Ã yoa masa payu̶ Jesure ñu̶ nu̶nu̶ tiha. Ã jia masa watoi jia numia tirore ti ã yoachu̶ ñu̶a tuaro tiiha. 28 Ti ã tiichu̶ tu̶horo, tí numiare Jesu majare ñu̶, õ sehe niha: —Jerusalẽ macaa numia, yu̶hu̶re tiiena tjiga. Mu̶sa basi, mu̶sa pohna mu̶sa ñano yu̶hdu̶htire masina, tiibasaga. 29 Paye dachori jichu̶ ñabiaro yu̶hdu̶nahca mu̶sa. Tí pjare masa õ sehe niahca: “Pohna mariea numia, pohna tierari numia, pũera numia mipu̶ mari jichu̶ noabiaboa”, niahca masa. 30 Tí pjare tũ̶cu̶re õ sehe ni durucuahca masa. “Mu̶hu̶ tũ̶cu̶ sã buipu̶ bora pjaga. Sãre du̶catahga”, niahca masa cuia. 31 Masa buhiri marierirore yu̶hu̶re õ sehe ti yoachu̶, ñaa buhiri cju̶aina sehe ñabiaro wahaahca —niha Jesu. 32 Paina pu̶aro, dutiare yu̶hdu̶ru̶caina ti jichu̶ tina cũ̶hu̶re Jesu mehne ti wajãhtinare naaha tina. 33 Tinare naa, “Dapu cohã”, wama tiropu̶ su̶, crusapu̶ Jesure cjã puha õha. Pu̶aro yu̶hdu̶ru̶caina cũ̶hu̶re pairore to poto bu̶hu̶sehei, pairore to cõ bu̶hu̶sehei cjã puha õha. 34 [Ti ã yoachu̶ Jesu õ sehe niha: —Mai, ahrina mipu̶ ti ñaa yoarire boga tinare. Tina ti dohse yoarire masierara. Ã jicu̶ ti ñaa yoari buhirire boga —niha Jesu.] Ã yoa Jesu suhtire cahma witia tina docapeha. To suhti cjirire “Noa yaro jirohcari õ”, ni cahma docapeha tina. 35 Tuhsu̶, masa tói ducuina ti ñu̶rucuro watoi judio masa pu̶htoa Jesure õ sehe ni bu̶ju̶peha: —Tiro paina masare yariaborinare yoadohoyumahtiro. Ã jiro tiro Cristo Cohamacu̶ to beseriro jiro, mipu̶ yariaboriro jiro, to basi yoadohojaro —ni bu̶ju̶peha tina. 36 Surara cũ̶hu̶ tirore bu̶ju̶peha. Jesu cahai su̶a, tina tirore ñaa co vinore wamaha. 37 Tíre waa, õ sehe niha tina: —Mu̶hu̶ judio masa ti pu̶htoro jicu̶ mu̶ basi yoadohoga. Ã jii yu̶hdu̶ witiihca mu̶hu̶ —ni bu̶ju̶peha tina. 38 Ã yoa tiro bui ti cjã puha õri pjĩne õ sehe ni joaha: “Ahriro judio masa bui pu̶htoro jiriro jira”, ni joaha. (Griego ya mehne, Roma macaina ya mehne, judio masa ya mehne ã ni joaha.) 39 Pairo tiro mehne ti cjã puha daporiro yu̶hdu̶ru̶cariro sehe õ sehe ni, ñano durucuha Jesure: —¿Mu̶hu̶ Cristo masare yu̶hdoriro jierajari? Mu̶ basi, sã cũ̶hu̶re yoadohoga —niha tiro Jesure. 40 To ã nichu̶ tu̶horo pairo yu̶hdu̶ru̶cariro Jesu poto bu̶hu̶sehei ti cjã puha daporiro sehe tirore õ sehe niha: —Mari cũ̶hu̶re cũ̶no potori buhiri dahrera tina. ¿Dohseacu̶ Cohamacu̶re ne ño payoerajari mu̶hu̶? 41 Marine ñaa buhirire yoaa, quihõno yoaa nina tina. Ñaare mari yoari buhiri marine buhiri dahrera tina. Ahriro sehe ñaare yoaerare —niha tiro pairo yu̶hdu̶ru̶carirore. 42 Ã nino, tiro Jesure õ sehe niha: —Jesu, mu̶hu̶ pu̶htoro jicu̶, tjua tacu̶, yu̶hu̶re wacũga —niha tiro Jesure. 43 To ã nichu̶ tu̶horo, õ sehe niha Jesu: —Mu̶hu̶re ahrire nii nija. Michare paraíso wama tiropu̶ mu̶hu̶ yu̶hu̶ mehne jiihca —niha Jesu tirore. 44 Ã yoa cohari pja jichu̶ sũ̶ si duhua wahaha. Ã jiro jipihtiro tí dihtapu̶re tia hora waro noano nahitiano jiha. 45 Nahitiano to jiro watoi, Cohamacu̶ wu̶hu̶ macari suhtiro, du̶catari suhtiro dacho maca waroi bui sehe tu̶hnu̶ bora ta, pu̶a cahsaro tu̶hnu̶roca yoja su̶a wahaha. 46 Ã jiro Jesu õ sehe ni tuaro sañurucuha: —Mai, yu̶ catiare mu̶hu̶re wiaja mu̶ ñu̶ wihbohto cjihtore —ni sañurucuha Jesu. Ã ni tuhsu̶ yariaa wahaha. 47 To ã yariachu̶ ñu̶no, surara pu̶htoro sehe “Cohamacu̶ tuariro jira”, nino: “Ahriro Jesu cjiro potocãta noariro jiri jimana”, niha surara pu̶htoro. 48 Ã jia ti wajãchu̶ ñu̶a tarina Jesu to yariachu̶ ñu̶a, ti wu̶hu̶sepu̶ tjuaa wahaha. Tjuaa waha, ti ñaa yoarire cahyaa mehne ti pẽbuhui cjã õ wahcãha. 49 Jipihtina Jesu yaina tiro mehne macaina, Galileapu̶ tiro mehne tari numia cũ̶hu̶ Jesure yoaropu̶ ñu̶rocarucua niha. 50 Tí pjare José wama tiriro tói jiha. Judea yahpai jiri maca Arimatea wama tiri maca macariro jiha. Tiro noariro, quihõno yoariro jiro, Cohamacu̶ to pu̶htoro ji du̶cahtore cohtariro jiha. Ã jiro tiro judio masa pu̶htoa mehne macariro jiparota Jesure ti wajã dutichu̶ cahmaeramaha tiro. 52 Ã jiro Pilato cahapu̶ su̶, Jesu pjacu̶re siniha. 53 Sini tuhsu̶, Jesu pjacu̶re na boro, noari suhtiro mehne to pjacu̶re wahmaha. Ã wahma tuhsu̶, masa copapu̶ tãcai ti sahari copapu̶ na sãa duhu payoha to pjacu̶re. Tí copare ne paina yariainare duhu payoerasiniha mini. 54 Tí dacho Sabado dacho macaa cjihtire ti cahnoyuri dacho jiha. Sabado judio masa ti sori nu̶mu̶ cjihto mahanocã du̶hsaha. 55 Ã jia Galileapu̶ Jesu mehne tari numia masa copapu̶ José mehne wahaha. Masa copapu̶ su̶, tí copare ñu̶, Jesu pjacu̶re ti duhu payorire ñu̶ha. 56 Baharo ti wu̶hu̶sepu̶ tjuaa waha, me sitia mehne wisõa co mehne cahnoha tina. Tuhsu̶, Sabado jichu̶ Cohamacu̶ to dutiare Moise cjirore to cũri to dutiriro seheta tina soha.

Lucas 24

1 Domingo jichu̶ bohrearopu̶ tí numia ti me sitia ti cahnoyumarire Jesu masa copapu̶ na wahcãmaha. 2 Tí copapu̶ su̶a, tí copare bihari tãca pjõo ti duhu cũri tãcare ñu̶ha. 3 Ã ñu̶a tina tí copapu̶ sãa wahaha. Jesu pjacu̶re bocaeraha tina. 4 To pjacu̶re bocaeraa, “¿Dohse wahapju̶?” ni tu̶hotuha tina. Ti ã ni tu̶hotu durucu coãno watoi pu̶aro mu̶a si sitea suhti tiina tina cahai ducuha. 5 Tói ti ducuchu̶ ñu̶, numia cuia na tuhcua caha su̶ha. Tuhsu̶, mu̶a sehe tí numiare õ sehe ni yahuha: —¿Dohseana yariariro to jiriro cjirore tirore macajari mu̶sa? Mipu̶re tiro catiriro jira. 6 Tiro õre mariahna. Masa wijaa tuhsu̶hre. ¿Sohõ jiri pjare Galileapu̶ mu̶sa mehne jiro mu̶sare to niri cjirire wacũjari mu̶sa? 7 “Yu̶hu̶re Cohamacu̶ warocarirore pairo warohca ñainare. To ã wari baharo yu̶hu̶re crusapu̶ cjã puha wajãahca tina. Ã jicu̶ yu̶ yariari baharo tia dacho wahaboroi masa wijaaihca yu̶hu̶”, ¿mu̶sare to nirire wacũjari mu̶sa? —niha mu̶a sehe. 8 Ti ã nichu̶ tu̶hoa, numia sehe Jesu to nirire wacũha. 9 Ti ã niri baharo tina tjuaa waha, once buheinare paina cũ̶hu̶re tíre yahu pahñoha. 10 Tí numia sehe María Magdalena, Juana, María Santiago pocoro jiha. Tí numia mehne paye numia cũ̶hu̶ jiha Jesu buheinare yahua numia. 11 Ti ã ni yahupachu̶ta Jesu buheina sehe “Potocã nia nieraca. Mahñopea nica ahri numia”, ni tu̶hotumaha. Ã jia tí numiare tu̶ho duaeraha. 12 Ti ã nichu̶ tu̶horo, Pedro sehe masa copapu̶ mu̶roca wahcã, ñu̶no wahaha. Tí copapu̶ su̶, tiro muhri caha, ñu̶roca sõha. Jesure ti wahmari suhtiro dihtare ñu̶ha. “¿Dohse wahari na?” ni tu̶hotu, tiro wu̶hu̶pu̶ tjuaa wahaha. 13 Tí dachoihta pu̶aro Jesu buheina mehne macaina Emau wama tiri macapu̶ wahaa niha. Jerusalẽ once kilómetro yoaro jira Emaupu̶ su̶hto. 14 Emaupu̶ wahaa, jipihtia Jerusalẽi tí pjare to ã waharire Jesure ti ñano yoarire durucu wahcãa niha. 15 Ti ã ni durucuro watoi Jesu sehe ti cahapu̶ su̶, tina mehne wahaha. 16 Tirore ñu̶pahta tina tirore “Jesu jira”, ni ñu̶ masieraha. 17 —¿Dohse ni cahya durucu wahcãna nijari mu̶sa? —ni sinituha Jesu. 18 To ã nichu̶ tu̶hoa tina cahyaro mehne su̶ru̶ca, Cleofa wama tiriro sehe Jesure õ sehe ni yu̶htiha: —¿Mipu̶re Jerusalẽi tiniriro jipaihta mu̶hu̶ dihta ti yoari cjirire masierajari? —ni sinituha tiro. 19 —¿Dohse wahari Jerusalẽi? —niha Jesu. To ã nichu̶ tina õ sehe ni yu̶htiha: —Jesure Nazare macarirore ti yoarire nina nija. Tiro Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro jimahre. Ã jia to durucurire tu̶hoa to yoari cũ̶hu̶re ñu̶a, “Tuariro jira”, ni tu̶hotuhre masa. Cohamacu̶ cũ̶hu̶ ãta ni tu̶hotuca. 20 Mari sacerdotea pu̶htoa, paina pu̶htoa mehne tirore wajã dutia, painare wahre. Ti ã wachu̶ paina sehe tirore crusapu̶ cjã puha wajãhre. 21 “Roma macainare cohãhtiro Israe masa pu̶htoro cjihto jira”, ni tu̶hotumahi sã tirore. Micha mehne tia dacho wahara tiro to yariari baharo. 22 Mahainacã numia sã mehne macaa numia sãre cu̶achu̶ yoahre. Bohrearopu̶ Jesu to masa copapu̶ tí numia su̶, to pjacu̶re bocaerayuhti. To pjacu̶re bocaeraa, tina tju wihi yahuhre. “Sãre anjoa bajuahre. Jesu catiyuhti”, ni yahuhre numia sehe. 24 Ti ã nichu̶ paina sã mehne macaina tí copapu̶ su̶, numia ti niriro seheta ñu̶yuhti. Tina cũ̶hu̶ Jesure ñu̶erayuhti —niha tina Jesure. 25 Ti ã niri baharo Jesu õ sehe ni yahuha tinare: —Mu̶sa ne tu̶ho masiera cureina jira. ¿Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri ti nirire noano tu̶hoerari mu̶sa? 26 Cristore to pu̶htoro jihto pano mu̶anopu̶ to mu̶jahto pano tirore ñano yu̶hdu̶ro cahmare. ¿Tíre masierasinijari mu̶sa? —niha Jesu tinare. 27 Ã nino Cohamacu̶ Cristore to ni yahu ti joari cjirire Jesu yahu pahñonocaha tinare. Moise cjiro to joari cjirire Jesu yahu du̶caha. Tuhsu̶, jipihtina Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri Cristore ti joari cũ̶hu̶re yahu pahñonocaha tiro. 28 Tina ti wahari macapu̶ ti su̶a cahachu̶, Jesu sehe tinare yu̶hdu̶ wahcãno sehe yoaro nimaha. 29 To ã yoapachu̶ta tina tirore waha dutieraha: —Sã mehne tjuaga. Ñamichahapu̶ jira. Nahinopu̶ nina —niha tina tirore. Ã jiro Jesu tina mehne wu̶hu̶pu̶ sãa wahaha. 30 Wu̶hu̶pu̶ sãa su̶, tiro tina mehne ti chu̶ri mesapu̶ nuju su̶, pãore na, Cohamacu̶re “Noana”, niha. Ã nino tí pãore nuha na, tinare waha. 31 To ã yoachu̶ ñu̶a tina Jesure ñu̶ masiha. Ti ñu̶ masi mu̶ari baharo tiro buti mu̶a wahaha. 32 To ã buti mu̶a wahachu̶ ñu̶a tina ti basi õ sehe ni durucuha: —Mahai tiro marine to durucuro watoi Cohamacu̶ to joari cjirire to yahuro watoi tuaro mari wacũ tu̶hotua mehne noano wahchea mehne tu̶hotuhi mari —niha tina ti basi. 33 Ã ni tuhsu̶ tina dóicãta Jerusalẽpu̶ majare tjuaa wahaha tjoa. Tópu̶ su̶a, once buheinare paina mehne cahmachuinare bocaha. 34 Ã ti su̶chu̶, once buheina õ sehe niha: —Potocãta mari pu̶htoro masa wijaayuhti. Simo Pedro tirore ñu̶yuhti —niha once buheina. 35 Ti ã nichu̶ pu̶aro Emau macaina mahai Jesure ti ñu̶rire yahuha: —Jesu to pãore to nuhachu̶ sã ñu̶ masihi tirore —ni yahu pahñoha tina painare. 36 Ti ã ni yahuro watoi ti cahai ji tuhsu̶ha Jesu sehe. —¿Jimajari mu̶sa? Noano jiga mu̶sa —niha tiro tinare. 37 To ã nichu̶ tu̶hoa tina “Mari yariariro cjirore ñu̶na nija”, ni tu̶hotua, tuaro cuiha. 38 Ti ã cuichu̶ ñu̶no tiro tinare õ sehe ni yahuha: —¿Dohseana cuijari mu̶sa? ¿Dohseana “Ahri potocã jierara”, nijari mu̶sa? 39 Yu̶ wamomacarine, yu̶ dahpori cũ̶hu̶re ñu̶ga. Mu̶sa yu̶hu̶re ñu̶na, ñu̶ masinahca. Yu̶hu̶re ñaha ñu̶ga. Ñaha ñu̶na, masinahca mu̶sa. Yariariro cjiropu̶ pjacu̶ mariahna. Yu̶hu̶ sehe pjacu̶ tija —niha Jesu. 40 Ã nino to wamomacari cũ̶hu̶re, to dahpori cũ̶hu̶re ñoha tinare. 41 To ã ñopachu̶ta tina tuaro wahche, cu̶aa waha, “Ahri potocã jieraca”, ni tu̶hotusinimaha. Ti ã tu̶hotuchu̶ masino Jesu tinare sinitu ñu̶ha: —¿Õi chu̶a jijari? —niha tiro. 42 To ã nichu̶ tu̶hoa wahi doharirore mi cũ̶hu̶re waha tirore. 43 Tíre na, ti ñu̶rocaroi Jesu chu̶ha. 44 Chu̶ tuhsu̶, Jesu yahuha tinare: —Sohõ jiri pja mu̶sa mehne jicu̶ mu̶sare yu̶ yahuriro seheta mipu̶ yu̶hu̶ ã wahahi. Cohamacu̶ dutia Moise cjiro marine to cũri cjiri to ã ni joariro seheta yu̶hu̶re ã wahahre. Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri, Salmo joari tjure joaina cũ̶hu̶ panopu̶ yu̶hu̶re ti ni yahuriro seheta mipu̶re yu̶hu̶re ã wahahre. Ãta waharo cahmahre —niha Jesu. 45 Ã ni tuhsu̶ Cohamacu̶ yare ti yahu joari cjirire to buheinare masichu̶ yoaha Jesu: 46 —Cohamacu̶ yare ti joari cjiri õ sehe niha: “Cristore ñano yu̶hdu̶ro cahmana. Ã jiro tia dacho wahaboroi to yariari baharo tiro masa wijaarohca. 47 To masa wijaari baharo jipihtia yahparipu̶ to yaina Cristo yare yahuahca. Masa ti ñaa yoarire ti cahyahti cjihtire, “Ñano yoaeraja” ni, ti tu̶hotumarire ti cohtotahti cjihtire, Cohamacu̶re ti cahmahti cjihtire, ti ñaa buhiri tiare to cohãhti cjihtire yahuahca to yaina. Ã yahua taa, Jerusalẽpu̶ yahu du̶caahca”, niha Cohamacu̶ yare ti joari pũi —niha Jesu. 48 Ã ni tuhsu̶ õ sehe ni yahu namoha: —Mu̶sa sehe ahri jipihtiare ñu̶rina jira. Ã jina painare yahunahca. 49 Cohamacu̶ “Tirore mu̶sare warocaihtja”, to nirirore yu̶hu̶ sehe mu̶sare warocaihtja. Ã jina Jerusalẽpu̶ ahri mu̶ano macaa tuaa mu̶sare to wihihtore cohtaga mu̶sa —niha Jesu to buheinare. 50 Ã ni tuhsu̶ Jesu tinare Jerusalẽi jiinare Betania cahapu̶ naaha. Tópu̶ su̶, Jesu to wamomacari mehne ñui mu̶o, “Noano jiga”, niha tinare. 51 Ã ni tuhsu̶, tinare cũ, mu̶anopu̶ mu̶jaa wahaha. 52 To mu̶jari baharo tina tirore ño payo, Jerusalẽpu̶ tuaro wahchea mehne tjuaa wahaha. 53 Tói jia, dachoripe tina Cohamacu̶ wu̶hu̶i Cohamacu̶ mehne durucu, “Noana”, ni ño payoha tina tirore.

Juan 1

1 Dóipu̶ta ahri yahpa to jihto panopu̶ta Cohamacu̶ ya du̶serore yahuriro Cristo masare yu̶hdu̶chu̶ yoahtiro dóihta ji tuhsu̶a tiha. Tiro Cohamacu̶ mehne jiha. Ã yoa tirota Cohamacu̶ta jinocahno niha. 2 Dóipu̶ta wahmanopu̶ta Cristo Cohamacu̶ mehne jiha. 3 Ã yoa wahmanopu̶re ne mariahri cjirire bajuamehneha. Ahri yahpare, mu̶anore, jipihtiare, jipihtina cũ̶hu̶re bajuamehne dutiha Cohamacu̶ tirore. Ã jiro ahrire bajuamehne pahñoha tiro. Ahrire mipu̶re mari ñu̶are, mari ñu̶era cũ̶hu̶re to bajuamehnerachu̶ ne mariaboa. 4 Cristo catiare wariro jiro nina. Buhriaro marine to noano ñu̶ masichu̶ yoaro seheta tiro to Pu̶cu̶ro mu̶ano macarirore noano masichu̶ yoara. Ã yoaro to Pu̶cu̶ro mu̶ano macarirore masichu̶ yoara masare. 5 Ahri yahpa macaina ñaare ti wacũ ti goa pjaa nahitiano yoaro sehe jia nina. Cohamacu̶ ya du̶serore yahuriro buhriaro noano marine to ñu̶ masichu̶ yoaro seheta masare masichu̶ yoara. Ã yoa nahitiano buhriarore to yu̶hdu̶ru̶caeraro seheta Cristore ñaa ne yu̶hdu̶ru̶caerara. 6 Cohamacu̶ João wama tiriro sehere warocaha, Cristore buhriaro yoaro sehe jirirore masare yahu mu̶hta dutiro. To ã warocachu̶ João sehe masare yahuro tare to yahurirore Cristore jipihtina ti wacũ tuahti cjihtire. 8 João sehe Cristo jierare. Ã jieraro tiro Cristo sehere masare yahu mu̶htano tare. 9 Cristo buhriaro yoaro sehe jiriro jipihtina masare Cohamacu̶re masichu̶ yoahtiro sehe ahri yahpapu̶ tari jire. Potocã tjira ahri. Tiro buhriaro yoaro sehe jiriro waro tjira. 10 Cristo ahri yahpai jia timare. Ahri yahpare bajuamehneriro jiri jimare. To ã jipachu̶ta ahri yahpa macaina sehe tirore ne masierare. 11 To ya yahpai tiro masa bajuari jimare. To ya yahpai masa bajuariro to jipachu̶ta to ya yahpa macaina sehe ne tirore cahmaerare. 12 Ti ã cahmaerapachu̶ta, tirore cahmaina sehere, tirore wacũ tuaina sehere Cohamacu̶ to pohna jichu̶ yoari jire. 13 Tina Cohamacu̶ pohnata jia nina. Ã jia masa ti masa bajuariro seheta jierara, Cohamacu̶ pohna ti wahachu̶. Tuhsu̶, masa ti cahmariro seheta jierara, Cohamacu̶ pohna ti wahachu̶. 14 Ã jiro Cristo masu̶no to ji du̶cari baharo mari mehneta jire tiro. To ã jichu̶ ñu̶na masare cahĩriro, potocã jiare yahuriro to jichu̶ sã masii. Tiro dihta Cohamacu̶ macu̶no jiro tuariro noariro jire. To ã jiriro jichu̶ sã masii. 15 João Cristore yahu mu̶htano õ sehe ni sañurucure masare yahuro: —Siro tara yu̶ õ sehe ni yahuriro: “Tiro yu̶ baharo tariro jira. Ã jiparota tiro yu̶ yu̶hdoro tuariro jira. Tiro yu̶ masa bajuahto panopu̶ta ji tuhsu̶ha. Ã jiro tiro yu̶ yu̶hdoro tuariro jira”, mu̶sare yu̶ ni yahuriro ahriro tjira —nire João Cristore masare yahuro. 16 Tiro Cristo sehe noariro tuaro masare cahĩriro jiro marine jipihtinare noano yoarucure. 17 Cohamacu̶ dutiare Moise cjiro sehe cũbasa mu̶htaa tiha marine. Jesucristo sehe Cohamacu̶ masare to cahĩare buhero tare. Cohamacu̶ to potocã durucua cũ̶hu̶re buhero tare tiro. 18 Masa ne Cohamacu̶re ñu̶erara. Tirore mari ñu̶erapachu̶ta to macu̶no to tuaro cahĩriro cũ̶irota jiriro sehe to Pu̶cu̶rore marine masichu̶ yoare. 19 Sã coyea judio masa pu̶htoa Jerusalẽi jiinare sacerdoteare, Cohamacu̶ wu̶hu̶i dahraina cũ̶hu̶re João cahapu̶ warocari jire. “¿Diro baro jijari mu̶hu̶?” ni sinitu dutia warocari jire tinare. Ti ã ni sinituchu̶ õ sehe ni yahure João sehe. 20 Ne yaro marieno yahure. Potota yahure: —Yu̶hu̶ Cristo Cohamacu̶ masare yu̶hdu̶chu̶ yoa dutiro to warocariro jieraja —nire tiro. 21 To ã nichu̶ tina sehe tirore pari turi siniture tjoa: —¿Mu̶hu̶ Cristo jieracu̶, Elia sehe jijari mu̶hu̶? —nire tina. —Jieraja yu̶hu̶ —nire tiro. —¿Sã cohtariro Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro sehe jijari mu̶hu̶? —nire tina. —Tiro jieraja yu̶hu̶ —nire João sehe. 22 To ã nichu̶ tina tirore pari turi õ sehe ni siniture tjoa: —Sãre sinitu dutiinare sã noano yahuhto sehe poto sãre yahu bahrañoga. ¿Diro baro sehe jijari mu̶hu̶? ¿Mu̶ basi mu̶hu̶ sehe dohse jiriro baro “Jija yu̶hu̶”, nijari mu̶hu̶? —nire tina Joãore. 23 Ti ã nichu̶ õ sehe ni yu̶htire tiro: —Masa marienopu̶ õ sehe ni sañurucuriro jija yu̶hu̶ Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro Isaia cjiro to ni yahuriro seheta: “Mari pu̶htoro to tahto pano mu̶sa ñaa tu̶hotuare cohtota, cahno mu̶htaga mu̶sa”, ni masare yahu sañurucuriro jija yu̶hu̶ —nire João tinare. 24 Joãore sinituina fariseo curua macaina ti warocarina jire. 25 Ã jia tina Joãore õ sehe ni siniture tjoa: —¿Mu̶hu̶ Cristo, Elia, Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro sã cohtariro jierapacu̶ta dohseacu̶ masare bautisajari mu̶hu̶? —nire tina. 26 Ti ã nichu̶ tu̶horo õ sehe ni yu̶htire tiro: —Yu̶hu̶ co mehne masare bautisaja. Pairo sehe mu̶sa masierariro mu̶sa watoi ji tuhsu̶ra. 27 Tiro sehe yu̶ baharo tariro yu̶ yu̶hdoro tuariro jira. Noa yu̶hdu̶ariro jira. Tiro yoaro sehe jieraja yu̶hu̶ sehe. Ã jicu̶ tirore tu̶hotucu̶, “Wiho jiriro jija yu̶hu̶”, ni tu̶hotuja yu̶hu̶ —nire João tinare. 28 Ã ni durucure tina, Betaniapu̶ Jordão wama tiri ma pa bu̶hu̶sehe coapu̶, João masare to bautisariropu̶. 29 Pa dachoi Jesu João cahai cahacã curero to tachu̶ João tirore ñu̶no õ sehe nire: —Ñu̶ga. Ahriro Cohamacu̶ to warocariro to oveja yoaro sehe jiriro jira. Ovejare mari wajãriro seheta masa ahriro cũ̶hu̶re wajãahca. Ã yariaro ahri yahpa macainare ti buhiri tiare cohãnohca tiro. 30 Ahrirota jira yu̶ õ sehe niriro: “Yu̶ baharo tariro yu̶ yu̶hdoro tuariro jira. Yu̶ masa bajuahto pano tiro ji tuhsu̶ha. Ã jiro tiro yu̶ yu̶hdoro tuara”, yu̶ niriro ahrirota jira. 31 Yu̶hu̶ sehe ahrirore noano waro masiera tihi. Ã masierapaihta co mehne bautisai tai nii yu̶ coyea Israe masa ahrirore ti masihto sehe —nire João. 32 Ã ni tuhsu̶ João to ñu̶ri cjirire õ sehe ni yahu namore tjoa: —Espíritu Santo mu̶anopu̶ buja yoaro sehe duji ta, Cristo mehne to tjuachu̶ ñu̶hi. 33 Cohamacu̶ yu̶hu̶re to yahuerachu̶ tirore ne masieraboa yu̶hu̶. Wiho mejeta tiro yu̶hu̶re masare co mehne diapu̶ bautisa duti warocariro Cohamacu̶ sehe õ sehe ni yahu mu̶hta tuhsu̶re yu̶hu̶re: “Espíritu Santo duji ta to bui to tjuaru̶cu̶ su̶riro tirota jirohca. Tiro sehe Espíritu Santore to yaina mehne ã jirucuchu̶ yoarohca”, nire Cohamacu̶ yu̶hu̶re. 34 Mipu̶ pinihtare to ã ni yahurirore ñu̶ tuhsu̶hi yu̶hu̶. Ã ñu̶cu̶ “Ahriro potocãta Cohamacu̶ macu̶no jira”, ni yahuja yu̶hu̶ mu̶sare —ni yahure João sãre. 35 Pa dachoi João mehne sã pu̶aro to buheina sã ducuchu̶, Jesu sã cahai yu̶hdu̶ wahcãno nire. To ã yu̶hdu̶ wahcãchu̶ João tirore ñu̶no, pari turi õ sehe nire sãre: —Ñu̶ga. Ahriro Cohamacu̶ to oveja yoaro sehe jiriro jira —nire João. 37 To ã nichu̶ sã pu̶aro to buheina sehe tíre tu̶hona Jesu baharo wahahi. 38 Sã ã wahachu̶ ñu̶no Jesu sãre majare ñu̶, õsehe ni siniture: —¿Nohopu̶ wahajari mu̶sa? —nire tiro. To ã nichu̶ sã cũ̶hu̶ õ sehe ni sinitu ñu̶i tirore: —Rabi, ¿nohopu̶ jijari mu̶hu̶? —nihi sã tirore. (Rabi sã ya mehne nina “buheriro”, nina nija.) 39 —Yu̶hu̶ mehne tatjiãhna ñu̶na taga —nire Jesu sãre. To ã nichu̶ sã sehe to jiropu̶ ñu̶na wahai. Tí pjare ñamichahapu̶ cuatro hora jire. Ã jina tí dachore tiro mehne tjuai sã. 40 Sã pu̶aro Joãore tu̶hoina, Jesure nu̶nu̶ ti wahcãina yu̶ piti Andre mehne jii. Andre sehe Simo bahu̶ro jire. 41 Ã jiro tiro dóihta to wahminore Simore maca, boca, tirore õ sehe ni yahuha: —Mesiare Cohamacu̶ marine yu̶hdu̶chu̶ yoa dutiro to warocarirore sã bocahi —niha Andre Simore. (Mesia sã ya mehne nina “Cristo”, nina nija.) 42 Ã ni tuhsu̶ tiro Simore Jesu cahai naahre. To cahai ti su̶chu̶ ñu̶no Jesu sehe Simore õ sehe nire: —Mu̶hu̶ Simo wama tiriro, Jona macu̶no jira. Mipu̶re mu̶hu̶re Cefa ni wama pisuihtja —nire Jesu Simore. (Cefa sã judio masa ya mehne nina “Pedro”, nina nija.) 43 Pa dachoi Jesu Galilea yahpapu̶ waha duare. Ã jiro to wahahto pano tiro Felipere piti boca, õ sehe nire: —Yu̶hu̶ mehne macariro cjihto taga —nire Jesu. 44 Felipe sehe Betsaida macariro jire. Tiro, Andre, Pedro mehne cũ̶ maca macaina jire tina. 45 Ã yoa Felipe Natanaene maca, tirore bocaro õ sehe ni yahure: —Cohamacu̶ dutiare Moise cjiro to joari pũpu̶ to yahurirore paina Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri cũ̶hu̶ ti yahurirore sã bocahi. Jesu Nazare macariro, José macu̶no tjira —nire tiro Natanaene. 46 —Nazarepu̶re ne cũ̶iro noariro mariahna —nire Natanae. —Ñu̶i taga mu̶hu̶ —nire Felipe. 47 Ã yoa Jesu cahai to su̶chu̶ ñu̶no Jesu sehe õ sehe nire Natanaene: —Ahriro mipu̶ tariro potocãta noariro judio masu̶no waro jira. Tirore mahñoa ne mariahna —nire Jesu Natanae sehere. 48 To ã nichu̶ tu̶horo Natanae sehe tirore õ sehe ni siniture: —¿Dohseacu̶ yu̶hu̶re noano masijari mu̶hu̶? —nire. —Felipe mu̶hu̶re to pjihto pano, higueracu̶ docai mu̶ jichu̶ ñu̶hi yu̶hu̶ mu̶hu̶re —nire Jesu. 49 To ã nichu̶ Natanae sehe tirore õ sehe nire tjoa: —Buheriro, potocãta mu̶hu̶ Cohamacu̶ macu̶no jira. Mu̶hu̶ Israe masa sã Pu̶htoro cjihto jira —nire Natanae. 50 To ã nichu̶ tu̶horo õ sehe ni yu̶htire Jesu: —Higueracu̶ docai mu̶hu̶re yu̶ ñu̶rire masicu̶ yu̶hu̶re “Cohamacu̶ macu̶no jira”, ni wacũ tuara mu̶hu̶. ¿Títa mu̶hu̶re ã masichu̶ yoajari? Ahri mu̶hu̶re yu̶ ñu̶ri yu̶hdoro Cohamacu̶ tuaa mehne yoa ñoihca yu̶hu̶. Yu̶ ã yoa ñochu̶ ñu̶ihca mu̶hu̶ —nire Jesu Natanaene. 51 Ã ninota õ sehe ni yahu namore: —Potocãta mu̶hu̶re niita nija. Yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro tjija. Mu̶anopu̶ parĩ mu̶achu̶ Cohamacu̶ to yaina anjoa yu̶ bui ti duji tachu̶, ti mu̶jachu̶ cũ̶hu̶re ñu̶ihca mu̶hu̶ —nire Jesu tirore.

Juan 2

1 Tia dacho baharo Canái Galilea yahpai jiri macai wamomaca du̶hteri bose nu̶mu̶ jire. Ã jiro Jesu pocoro tí wu̶hu̶pu̶ jire. 2 Jesu mehne sãre to buheina cũ̶hu̶re wamomaca du̶hteropu̶ pjirocare tina. 3 Ti bose nu̶mu̶ macaa vino pihtichu̶ Jesu pocoro tirore õ sehe ni yahure: —Mipu̶re vino pihtia wahare —nire ticoro Jesure. 4 To ã nichu̶ tu̶horo Jesu õ sehe nire: —Iñõ, ¿dohseaco taco tíre yu̶hu̶re yahujari mu̶hu̶? Masa yu̶hu̶re ti masihto du̶hsasinina mini —nire Jesu to pocorore. 5 To ã niri baharo to pocoro sehe ti cahamacare õ sehe ni dutire: —Yu̶ macu̶ to dutiriro seheta yoaga —nire ticoro. 6 Tí pjapu̶re sã coyea judio masa Cohamacu̶ yare yoaa taa masare ti pjacu̶rire ã cosarucunoca dutia tire. Ã yoa tí wu̶hu̶i seis situ pari tãa mehne ti yoaa situ pari co posa tia situ pari jire. Tí situ pari Cohamacu̶ yare yoaa taa ti cosaa co posa tia pari cjiri jire. Tí situ parire cincuenta a setenta litro posa mu̶ su̶re. 7 Tói ti jichu̶ ñu̶no tí wu̶hu̶ macaina cahamacare õ sehe ni dutire Jesu: —Ahri situ parire co mehne pio sãa namoga wahpaa pari ti wahahto sehe —nire Jesu. To ã nichu̶ tina sehe noano wahpo dapo pahñonocare ti parire. 8 Ti ã yoari baharo Jesu tinare õ sehe ni dutire tjoa: —Mipu̶re tí core wa na, wu̶hu̶ macarirore waga —nire. To ã nichu̶ tu̶hoa tí core wa na, wu̶hu̶ macarirore ware. 9 Ti ã wachu̶ tiro sehe tí core vino to wahachu̶ yoaa core sihni ñu̶re. Tí core nohoi to tarirore masierare tiro. To ã masierapachu̶ta to cahamaca tí core waina sehe masire. Wu̶hu̶ macariro ã masieraro wamomaca du̶hterirore pjiroca, 10 õ sehe ni yahure: —Paina masa noaa core vinore wa mu̶htana. Masa ti noano sihniri baharo ña curea core wara tina. Mu̶hu̶ sehe noaa core wihbo, baharo curero tí core ware sãre —nire wu̶hu̶ macariro wamomaca du̶hterirore. 11 Canái Galileai jiri macai Jesu core vino to wahachu̶ yoari cjiri coã to bajuamehne du̶cari jire. Ã yoaro painare to tuaare ñore Jesu. To ã ñori baharo sã to buheina tirore wacũ tuai. 12 Baharo Jesu to pocorore, to bahanare, sãre to buheina cũ̶hu̶re Capernaupu̶ su̶ho su̶re. Tópu̶ su̶na, mahaa dachoricã tjuasinii sã. 13 Pascua jichu̶ judio masa sã bose nu̶mu̶ri cjihti mahanocã du̶hsatjiãhre. Ã jiro Jesu Jerusalẽpu̶ su̶re. 14 Tópu̶ su̶ro tiro Cohamacu̶ wu̶hu̶pu̶ sãa su̶ro, wachu̶are, ovejare, bujaare duainare boca su̶re. Tuhsu̶, niñerure cohtotaina ti mesaripu̶ ti dujichu̶ tina cũ̶hu̶re boca su̶re. 15 Ã boca su̶ro yuta dari mehne tjanari da yoa, tinare jipihtinare sopacapu̶ tjana nu̶nu̶ wionocare. Oveja, wachu̶a cũ̶hu̶re tjana nu̶nu̶ wionocare tiro. Ã yoa niñeru cohtotaina ti mesarire na majareroca doca cũnocare. Ti niñeru tu̶ri cũ̶hu̶re doca sitenocare. 16 Ã yoa tuhsu̶ bujaare duainare õ sehe nire: —Mu̶sa bujaare na wijaahga. Yu̶ Pu̶cu̶ ya wu̶hu̶re pache duari wu̶hu̶ yoaena tjiga —nire Jesu tinare. 17 To ã yoachu̶ ñu̶na sã to buheina sehe Cohamacu̶ yare ti joari pũi to niri cjirire wacũi: “ ‘Cohamacu̶, mu̶ wu̶hu̶re tuaro cahĩja. Ã cahĩcu̶ mu̶ wu̶hu̶re ñano ti yoachu̶ ñu̶cu̶ tuaro cahyaja yu̶hu̶’, ni joaa tiha Cohamacu̶ yare ti joari pũi”, ni wacũi sã Jesu buheina. 18 Jesu to ã yoari baharo sã coyea judio masa pu̶htoa tirore õ sehe ni siniture: —¿Dohseacu̶ mu̶hu̶ ahrinare Cohamacu̶ wu̶hu̶pu̶re jiinare cohã wiori? Cohamacu̶ mu̶hu̶re tíre yoa dutiriro to jichu̶ Cohamacu̶ tuaa mehne yoa ñoga mu̶hu̶ sã ñu̶hti cjihtire —nire tina Jesure. 19 Ti ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yu̶htire: —Ahri wu̶hu̶re mu̶sa cohãchu̶ tia dacho wahaboroi tuhsu̶ihtja yu̶hu̶ —nire Jesu tinare. 20 —Tia dacho mehne ahri wu̶hu̶re tuhsu̶si mu̶hu̶. Cuarenta y seis cu̶hmari waro ti yoari wu̶hu̶ jira ahri wu̶hu̶ —nire tina Jesure. 21 To ã nichu̶ tina tirore noano tu̶hoerare. Jesu “Ahri wu̶hu̶re” nino, to pjacu̶re nino niri jimare. 22 Ã yoa to yariari baharo, to masa wijaari baharo sã to buheina sehe to niri cjirire wacũna, Cohamacu̶ yare ti joari pũre Jesu to yahuri cũ̶hu̶re “Tí potocã tjira”, ni wacũi sã. 23 Pascua bose nu̶mu̶ri jichu̶ Jesu Jerusalẽpu̶ jire. Tói to jichu̶ masa payu̶ Cohamacu̶ tuaa mehne to yoa ñochu̶ ñu̶a tirore wacũ tuare. 24 Ti ã wacũ tuapachu̶ta Jesu masa ti wacũare noano masino, “Yu̶hu̶re ã wacũ tuarucuahca”, ni tu̶hotueraha. 25 Tiro masa ti tu̶hotuare noano masire. Ã masino masa ti tu̶hotuare painare ne sinitu ñu̶erare.

Juan 3

1 Tí macai Nicodemo wama tiriro, judio masa pu̶htoa mehne macariro jire. Tiro fariseo curua macariro jire. 2 Cũ̶ ñami tiro Jesu cahai ta, tiro mehne õ sehe ni su̶hu̶duri jire: —Buheriro, mu̶hu̶ Cohamacu̶ to buhe dutiro to warocariro mu̶ jichu̶ sã masija. Mu̶hu̶ payu̶ tahari Cohamacu̶ tuaa mehne yoa ñona. Cohamacu̶ mu̶hu̶re to yoadohoerachu̶, mu̶hu̶ sehe to tuaa mehne ne ã yoa ñoaeraboa —niri jire Nicodemo Jesure. 3 To ã nichu̶ tu̶horo Jesu sehe õ sehe ni yahuri jire: —Potocã mu̶hu̶re niita nija. Pari turi masa bajuariro yoaro sehe wahariro dihta mari pu̶htoro Cohamacu̶ mehne ji masina —niha Jesu. 4 —Cuenah. ¿Bu̶cu̶ro sehe dohse yoa pari turi masa bajuabocari tiro? To pocoro niji suhtiropu̶ majare sãa, pari turi bajua masieraboca tiro —niri jire Nicodemo. To ã nichu̶ tu̶horo Jesu õ sehe ni yu̶htiri jire tjoa: 5 —Potocã niita nija mu̶hu̶re. Co mehne, Espíritu Santo to tuaa mehne pari turi masa bajuariro dihta mari pu̶htoro Cohamacu̶ mehne ji masina. 6 Numia nijipocosanumia jia, macanacãre masa bajuachu̶ yoara. Espíritu Santo sehe masare Cohamacu̶ pohna jichu̶ yoara. 7 “Pari turi masa bajuariro yoaro sehe wahariro dihta mari pu̶htoro Cohamacu̶ mehne ji masina”, yu̶ nichu̶, tu̶ho wisiecu̶ tjiga. 8 Espíritu Santo masare Cohamacu̶ pohna to yoachu̶ wihnono yoaro sehe jira. Wihnono to tariropu̶ tara. To taro coa tachu̶ mari tu̶hoja. Ã tu̶hopanahta to tarirore, to waharirore ne masieraja. Tó seheta yoara Espíritu Santo masare Cohamacu̶ pohna jichu̶ yoaro —niri jire Jesu Nicodemore. 9 —Mu̶ niare noano masieraja —niri jire Nicodemo. 10 To ã nichu̶ tu̶horo õ sehe niri jire Jesu: —Mu̶hu̶ judio masare buheriro jipaihta, ¿dohseacu̶ yu̶ niare tu̶hoerajari? 11 Potocã mu̶hu̶re niita nija. Sã masirire, sã ñu̶rire sã yahuja. Sã ã yahupachu̶ta ne mu̶sa sã coyea judio masa ne tu̶ho duaerare. 12 Ahri yahpa macaa mehne masa ti masa bajuari mehne mu̶hu̶re piti dahre yu̶ buhe mu̶htarire “Potocã tjira”, nierara mu̶sa. Ã nierana piti dahre buhero marieno Cohamacu̶ yare yu̶ yahuchu̶ cũ̶hu̶re “Potocã tjira”, nisi mu̶sa. 13 ’Ne cũ̶iro mu̶anopu̶ Cohamacu̶ cahapu̶ wahariro ne pari turi tjua tasi. Yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro yu̶hu̶ dihta mu̶anopu̶ jiriro ahri yahpapu̶ tahi. (Ã jicu̶ yu̶hu̶ dihta Cohamacu̶ yare mu̶sare yahu masija.) 14 Panopu̶re masa marienopu̶ Moise cjiro bronce wama tiri comaa mehne ti yoarirore agãre yucu̶cu̶ ti dapodu̶ sohtoapu̶ duhu õ dapoha. Yu̶hu̶ cũ̶hu̶re masu̶no Cohamacu̶ warocarirore tiro agãre to duhu õ daporiro seheta yu̶hu̶ cũ̶hu̶re duhu õ dapoahca. 15 Yu̶hu̶re ti ã yoari baharo jipihtina yu̶hu̶re wacũ tuaina jipihtia dachoripe Cohamacu̶ mehne ã jirucuahca —niri jire Jesu. 16 Ã ni tuhsu̶ õ sehe ni namori jire Jesu: —Cohamacu̶ jipihtina ahri yahpa macainare tuaro cahĩna. Ã jiro yu̶hu̶re to macu̶nore cũ̶irota jirirore Cohamacu̶ warocare jipihtina yu̶hu̶re wacũ tuaina pichacapu̶ ti wahaerahto cjihtore. Ã jia Cohamacu̶ ya catia mehne ã catirucuahca tina. 17 Cohamacu̶ yu̶hu̶re to macu̶nore masare buhiri dahre dutiro warocaerare ahri yahpapu̶re. Masare pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdu̶chu̶ yoahtiro cjihto sehere yu̶hu̶re warocare. 18 ’Yu̶hu̶re Cohamacu̶ macu̶nore wacũ tuainare ne buhiri dahresi Cohamacu̶. Yu̶hu̶re wacũ tuaeraina pinihtare Cohamacu̶ buhiri dahre duti tuhsu̶re. Masa yu̶hu̶re Cohamacu̶ macu̶nore cũ̶irota jirirore ti wacũ tuaerari buhiri buhiri dahrerohca tinare. 19 Yu̶hu̶ Cohamacu̶ macu̶no ahri yahpapu̶ tacu̶ buhriaro to noano marine to ñu̶ masichu̶ yoaro seheta Cohamacu̶ yare noano masichu̶ yoaja. Yu̶ ã masichu̶ yoapachu̶ta, yu̶hu̶re wacũ tuaeraina sehe yu̶hu̶re cahmaerara. Ti ñaa yoaa sehere noano cahmana. Ti ã cahmari buhiri tinare buhiri dahre duti tuhsu̶re. 20 Jipihtina ñaare ã yoarucuina baro ti ñaa yoaare duhu duaerara. Ã jia buhriaro to bajuro dahrero seheta ti ñaa yoarire “Bajuro dahreri” nia, yu̶hu̶re cahmaerara tina. 21 Quihõno yoaina sehe yu̶hu̶re, yu̶ buhea cũ̶hu̶re cahmana. Cohamacu̶ yoadohoro mehne to yare ti yoaare yu̶ noano bajuro dahrechu̶ bu̶o tierara tina. Ã jia yu̶hu̶re buhriaro yoaro sehe jirirore cahmana —ni yahuri jire Jesu. 22 Baharo Jesu sãre to buheinare Judea yahpapu̶ su̶ho wahare. Tópu̶ su̶ro tó macaina mehne mahaa dachoricã tjua, tinare bautisare. 23 João cũ̶hu̶ masare bautisaro niha Enón wama tiri macai. Enón Salim wama tiri maca cahai jire. Tói dia jire. Tói dia jichu̶ João bautisaro niha masare. 24 Tirore ti peresu yoahto pano Enóni masare bautisaro niha João. 25 Tí pjare João buheina mehne macaina mahainacã judio masu̶no mehne bautisaa macaare durucua niha. 26 Ã jia tina João cahapu̶ su̶a, tirore õ sehe ni yahuha: —Buheriro, Jordão sie coapu̶ mu̶hu̶ mehne jiriro “Tiro tjica”, mu̶ niriro sehe mipu̶re masare bautisaro nina. To ã yoachu̶ jipihtina tiro cahapu̶ dihta wahara —niha tina Joãore. 27 Ti ã nichu̶ tu̶horo João õ sehe ni yu̶htiha: —Tiro tuariro to jichu̶ Cohamacu̶ sehe tirore ã jichu̶ yoariro jira. 28 “Cristo jieraja”, yu̶ nichu̶ tu̶hore mu̶sa. Ã jierapaihta to pano to waroca mu̶htariro jija yu̶hu̶. 29 Cristo mehne masa ti wahachu̶ ñu̶cu̶ tuaro wahcheja. Õ sehe jira tí: Wamomaca du̶htericoro to manu̶no mehne jiro wahara. Wamomaca du̶htehtirore cohtariro sehe du̶htehtiro to namo tichu̶ ñu̶no to durucuchu̶ tu̶horo tuaro wahchera. Ã jicu̶ yu̶hu̶ wamomaca du̶htehtirore cohtariro to wahcheriro seheta Cristo mehne masa ti wahachu̶ ñu̶cu̶ tuaro wahcheja. 30 Cristo sehere wacũ tuaro cahmana masare. Yu̶hu̶ sehere wacũ tuaeraro cahmana masare —ni yu̶htiha João. 31 Ã ni tuhsu̶ro õ sehe ni namoha João: —Mu̶anopu̶ tariro jipihtina yu̶hdoro tuariro jira. Ahri yahpapu̶ jiina jina ahri yahpa macaina jija mari. Ã jina ahri yahpa macaare durucuja mari. Mu̶anopu̶ tariro sehe jipihtina yu̶hdoro tuariro jira. 32 To ñu̶ri cjirire, to tu̶hori cjirire tiro yahura. To ã yahupachu̶ta to yahuare masa sehe ne tu̶ho duaerara. 33 Mu̶anopu̶ tariro to yahuare masa tu̶hoa, tíre cahmaa, “Cohamacu̶ potocã niriro jira”, nia nina tina. 34 Ahriro Cristore Cohamacu̶ warocarirore Espíritu Santo ya tuaare cũ pahñona Cohamacu̶. Ã jiro tiro Cohamacu̶ ya durucuare yahura. 35 Cohamacu̶ to macu̶nore tuaro cahĩna. Ã jiro jipihtina bui ti pu̶htoro ji dutire to macu̶nore. Jipihtia pu̶ro ji dutire tirore. 36 Cohamacu̶ macu̶nore wacũ tuaina sehe Cohamacu̶ catia mehne ã catirucuahca. To macu̶nore cahmaeraina sehe Cohamacu̶ catia mehne jisi. Ã jiro Cohamacu̶ tinare tuaro buhiri dahrerohca —niha João.

Juan 4

1 Jesu João yu̶hdoro payu̶ buheinare to cju̶achu̶ João yu̶hdoro masare to bautisachu̶ fariseo curua macaina tu̶horocaha. 2 Ti ã tu̶horocapachu̶ta Jesu sehe to basi masare bautisaerare. Sã to buheina sehe masare bautisahi. 3 Fariseo curua macaina ti ã masichu̶ tu̶horo Jesu sehe Judea yahpai jiriro Galilea yahpapu̶ sãre su̶ho tjuaa wahare. 4 Tópu̶ wahana Samaria yahpare su̶ yu̶hdu̶ wahcãna tana nihi sã. 5 Ã yu̶hdu̶ wahcãna Samaria yahpai jiri macapu̶ Sica wama tiri macapu̶ su̶hi. Tí maca cahai panopu̶ macariro Jacobo cjiro to macu̶no José cjirore to wari yahpa jire. 6 Tói Jacobo cjiro co to naari copa jire. Ã yoa Jesu sehe yoaropu̶ tariro cjiro jiro, tiro wahya yu̶hdu̶aro tí copa du̶htu̶ cahai nuju su̶re. Tí pja tói to so nuju su̶ri pja cohari pja waro jire. 7 Sã to buheina sehe macapu̶ chu̶are sã nuchu̶na wahari baharo cũ̶irota tiro tói tjua nuju su̶re. Ã so nuju su̶ro Samaria macaricoro tí copapu̶ co waro to wihichu̶ Jesu ticorore core siniha: —Core waga yu̶hu̶re —niha. 9 —Mu̶hu̶ judio masu̶no jira. Yu̶hu̶ sehe Samaria macaricoro jija. ¿Dohseacu̶ yu̶hu̶re core sinijari mu̶hu̶? —niha ticoro Jesure. Judio masa Samaria macainare ñu̶ tuhtiina jira. Ã jiro ticoro ã niha. 10 To ã niri baharo Jesu ticorore õ sehe ni yahuha: —Mu̶hu̶re Cohamacu̶ to yoadoho duarire masico, mu̶hu̶re core sinirirore masico, mu̶hu̶ yu̶hu̶ sehere siniboa. Mu̶ ã sinichu̶ paye co sehere waboa yu̶hu̶. Tí co sehe catichu̶ yoara —niha Jesu ticorore. 11 To ã nichu̶ tu̶horo ticoro õ sehe ni yu̶htiha tirore: —Ne mu̶hu̶re situ mariahna. Wiho mejeta ahri copa cu̶ãri copa jira. ¿Ã jicu̶ ahri catichu̶ yoaa core nohopu̶ wabocari mu̶hu̶? 12 Mari ñu̶chu̶ cjiro Jacobo panopu̶ macariro ahri copare marine cũa tiha. Tiro, to pohna, to nuina cũ̶hu̶ ahri core sihnia tiha. “Paye core waboa yu̶hu̶” nicu̶, ¿Jacobo yu̶hdoro masiriro jijari mu̶hu̶, ã ni tu̶hotucu̶? —niha ticoro. 13 To ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yu̶htiha: —Jipihtina ahri core sihniina, pari turi ñahma yapioahca. 14 Ya co sehere sihniina ne pari turi ñahma yapiosi. Ã jia ya core sihniina Cohamacu̶ mehne ã jirucuahca. Ma pohtapu̶ co to ã wijaarucuro seheta ya co ne pihtisi —niha Jesu. 15 To ã nichu̶ tu̶horo numino sehe õ sehe niha: —Ne pari turi yu̶ ñahma yapioerahto sehe tí core waga yu̶hu̶re. Ã jico pari turi ne õpu̶re co wasi —niha ticoro. 16 To ã nichu̶ Jesu ticorore õ sehe ni yahuha: —Tí pja pinihta mu̶ manu̶re pjico wahaga. Pji tuhsu̶ õpu̶ taga tiro mehne —niha Jesu ticorore. 17 —Manu̶ marienicoro jija yu̶hu̶ —niha ticoro. —Potocãta nimana mu̶hu̶. Mu̶hu̶ cinco tahari manu̶ ti tuhsu̶mare. Tuhsu̶, mipu̶re mu̶hu̶ mehne jiriro mu̶ manu̶ jierara. Ã yoa “Manu̶ marienicoro jija” nico, potocãta nimana mu̶hu̶ —niha Jesu ticorore. 19 To ã nichu̶ tu̶horo õ sehe niha ticoro: —Ne, Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro jira mu̶hu̶, yu̶ tu̶hotuchu̶. 20 Sã ñu̶chu̶su̶ma cjiri ahdu̶ tũ̶cu̶pu̶ Cohamacu̶re ño payoa tiha. Ã jina mu̶sa sehe judio masa “Jerusalẽi Cohamacu̶re ño payoro cahmana masare”, nia tire mu̶sa judio masa —niha ticoro. To ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yu̶htiha: 21 —Numino yu̶hu̶re tu̶hosiniga. Baharopu̶ ahdu̶ tũ̶cu̶i, Jerusalẽpu̶ cũ̶hu̶re mari Pu̶cu̶re ño payosi mu̶sa. 22 Mu̶sa sehe mu̶sa ño payorirore masierara. Masare yu̶hdu̶chu̶ yoahtiro judio masu̶nota jira. Ã jina sã judio masa sehe sã ño payorirore masija. 23 Mipu̶re baharopu̶ cũ̶hu̶re Cohamacu̶re potocã ño payoina ti noano tu̶hotua mehne tirore ño payoahca. Tó sehe mari ño payochu̶ cahmana Cohamacu̶. 24 Cohamacu̶ pjacu̶ marieriro to jichu̶ masa tirore ñu̶erara. Ã jia tirore ño payoa, ti noano tu̶hotua mehne tirore noano potocã ño payoro cahmana masare —niha Jesu. 25 To ã nichu̶ta ticoro õ sehe ni yu̶htiha: —Mesia, “Cristo” ti niriro sehe masare yu̶hdu̶chu̶ yoahtiro, to tahti cjihtire masija yu̶hu̶. Tiro taro, marine jipihtiare buhe pahñonohca —niha ticoro. 26 —Yu̶hu̶ta jija Cristo —niha Jesu ticorore. 27 To ã ni yahuchu̶ waro wihina sã to buheina sehe Jesu numino mehne to durucuchu̶ ñu̶na, cu̶aa wahai. Ã cu̶apanahta “¿Dohse cahmajari mu̶hu̶? ¿Dohse nii nijari mu̶hu̶ ticorore?” ni sinitu ñu̶erahi. 28 Ã jiro numino to siture tói duhu daponoca, macapu̶ waha, masare yahuro, õ sehe niha: 29 —Yu̶ yoari cjirire yahu pahñorirore ñu̶na taga mu̶sa. Tiro potocãta Cristo jiboca pa tehe nino —niha ticoro. 30 To ã nichu̶ tu̶hoa tí maca macaina sehe Jesure ñu̶a taa nire. 31 Tí pjare sã Jesu buheina sehe tirore tuaro chu̶ dutimai: —Buheriro, chu̶ga —nimai sã. 32 —Soro jia chu̶are cju̶aja yu̶hu̶. Tíre mu̶sa masierara —nire tiro. 33 To ã nichu̶ tu̶hona sã basi õ sehe ni durucui: —¿Paina tirore chu̶are wa tuhsu̶ari? —nii sã basi. Sã ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yahure: 34 —Masa sehe chu̶ ji coara. Yu̶hu̶re warocariro to cahmaare yoacu̶ ji coaja yu̶hu̶ sehe to yoa dutiriro seheta yoa pahñocu̶ tacu̶. 35 “Cuatro sũ̶ri du̶hsara dicha naahto”, wese pu̶ro to niriro seheta mu̶sa sehe ni tu̶hotuena tjiga. “Cohamacu̶ yare sã yahuhto du̶hsasinina”, ni tu̶hotuena tjiga. Potocã niita nija mu̶sare. Mipu̶ pinihtare masare ñu̶ga. Dicha tichu̶ mu̶sa naari pja to jiriro seheta, mipu̶ pinihta masa yu̶ buheare ti tu̶hohti pja jiro nina. 36 Toaa dichare naainare ti wapariro seheta yu̶ yaina cjihti naainare yu̶ yare buheinare ti ã yoari wapa tinare noano yoaihtja yu̶hu̶. Ti ã buhechu̶ tu̶hoa yu̶ buheare tu̶hoina yu̶ yaina sehe Cohamacu̶ mehne jipihtia dachoripe jirucuahca. Ã jia tinare buhe mu̶htaina, baharo yu̶ yaina jichu̶ yoaina cũ̶hu̶ cũ̶no potori wahcherucuahca. 37 “Cũ̶iro toa mu̶htariro jira. Pairo sehe toaa dichare nariro jira”, nia tiha panopu̶. Tí potocã tjira. Ti ã niriro seheta cãina yu̶ yare yahu mu̶htaina jira. Paina sehe yu̶ yare buhea yu̶ yaina jichu̶ yoaina jira. 38 Wese pu̶ro to yaina dahraina toaeraina ti jipachu̶ta to toaa dichare tinare naa dutiro warocara. Tó seheta masare buhe mu̶htaeraina mu̶sa jipachu̶ta yu̶ yaina cjihti yoa duticu̶ warocaja mu̶sare. Paina sehe tinare buhe mu̶hta tuhsu̶re. Ti buherinapu̶re pari turi buhe namona, yu̶ yaina jichu̶ yoanahca mu̶sa sehe. Ã jina buhe mu̶htaina sehe ti yoadohoro mehne painare yu̶ yaina jichu̶ yoanahca mu̶sa —nire Jesu. 39 Tí pjare Samaria macaricoro “Yu̶ yoari cjirire tiro yahu pahñore”, to ã nichu̶ tu̶hoa Samaria macaina payu̶ Jesure wacũ tua, tirore cahmaha. 40 Ã jia Samaria macaina Jesu cahai su̶a, “Sã mehne tjuasiniga”, nire tirore. Ti ã nichu̶ sã cũ̶hu̶ tiro mehne pu̶a dacho tói tjuasinii. 41 Paina cũ̶hu̶ payu̶ Jesure tu̶hoa cahmare tirore. 42 Õ sehe nire masa numinore: —Wahmanopu̶re mu̶ yahurire tu̶hona, Jesure cahmahi. Mipu̶ pinihtare Jesu to durucuare tu̶hona tirore wacũ tuana, tirore cahmaja. Ã jina tiro sehere tu̶hona ahri yahpa macainare pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdu̶chu̶ yoariro potocã to jichu̶ mipu̶ sã masija —nire masa Samaria macaricorore. 43 Pu̶a dacho baharo Jesu sãre Galilea yahpapu̶ su̶ho wahare. 44 Wahmanopu̶re õ sehe nia tire tiro: “Cohamacu̶ yare yahu mu̶htarirore to ya yahpa macaina tirore ño payoerara. Ã jia yu̶hu̶re ño payoerara õ macaina õi yu̶ bu̶cu̶ariro jichu̶”, nia tire Jesu. 45 Ã jia Galileapu̶ to su̶chu̶ tó macaina tirore noano piti bocare. Tó pano Jerusalẽi bose nu̶mu̶i Jesu Cohamacu̶ tuaa mehne to yoachu̶ ñu̶rina jire tina. 46 Ã yoa Canápu̶ Galileai jiri macapu̶ core vino to wahachu̶ yoari macapu̶ wahaa wahai sã tiro mehne. Caná cahai jiri macai Capernau wama tiri macai jipihtina bui pu̶htoro docai jiriro pu̶htoro macu̶no dohatiro niha. 47 Tuhsu̶, Jesu Judeapu̶ jiriro Galileapu̶ to su̶chu̶ pu̶htoro tu̶hoha. Tíre tu̶horo Jesu cahapu̶ wihire: —Yu̶ macu̶ yariaro nihre. Ã yoa tirore noariro wahachu̶ yoai taga —ni tuaro mehne pjire tirore. 48 To ã nichu̶ tu̶horo Jesu õ sehe ni yu̶htire: —Cohamacu̶ tuaa mehne yu̶ yoachu̶ ñu̶erana, ne yu̶hu̶re wacũ tuaerara mu̶sa —nire Jesu tirore. 49 To ã nichu̶ pu̶htoro sehe õ sehe nire: —Pu̶htoro, yu̶ macu̶ to yariahto pano taga —nire tiro Jesure. 50 —Tjuaahga. Mu̶ macu̶ catica —nire Jesu. To ã nichu̶ tu̶horo, “To niriro seheta catirohca yu̶ macu̶” nino, pu̶htoro tjuaa wahare. 51 Ã tjuaarucurirore to cahamaca tirore piti boca, õ sehe ni yahuha: —Mu̶ macu̶ catihre —ni yahuha tina tirore. 52 —¿Noho waroi sũ̶ jichu̶ noariro wahari tiro? —ni sinituha tiro to cahamacare. —Canu̶re cohari pja baharocã juaro suruhre tirore —niha tina. 53 Ti ã nichu̶ tu̶horo õ sehe ni tu̶hotuha tiro: “Jesu yu̶hu̶re to ã ni yahuri pjaihta juaro surua wahari jire”, ni tu̶hotuha pu̶htoro sehe. “Potocãta nino niri jira yu̶hu̶re” nino, tiro jipihtina to coyea mehne Jesure wacũ tuaha. 54 Jesu Judea yahpapu̶ jiriro Galilea yahpapu̶ to su̶ri baharo pu̶htoro macu̶nore noariro to waharire mari quihõchu̶ pu̶a taha Cohamacu̶ to tuaa mehne yoa ño tuhsu̶re Jesu.

Juan 5

1 Baharo judio masa Cohamacu̶re sã ño payori bose nu̶mu̶ri jichu̶ Jesu Jerusalẽpu̶ su̶re tjoa. 2 Tói oveja wama tiri sopaca cahai cuhsu̶ri copa jihre. Sã judio masa ya mehne nia Betesda wama tiri copa jihre. Tí copa cahai cinco tihamahnoera tahti poca jihre. 3 Tí tahti pocai payu̶ dohatiina coãre. Capari ñu̶eraina, cũ̶ bu̶hu̶sehe dahporo ñaina, pjacu̶ bu̶haina tina tí copa cahai jia, [co ñuhmi mu̶a mu̶janore cohtaa nire. 4 Tópu̶ buharo tí copa macaa core cãa tahari ñuhmichu̶ yoa mu̶jare anjo. Tí copa macaa co ñuhmiri baharo ña mio mu̶htariro sehe dohse jiare dohatiare cju̶ariro noariro wahare.] 5 Ã yoa tói treinta y ocho cu̶hmari waro dohatiriro jire. 6 Tói to coãchu̶ ñu̶no to ã yoari pja dohatiriro jichu̶ masire Jesu tirore. Ã masino tirore õ sehe ni siniture: —¿Pjacu̶ dohatia marieriro ji duajari mu̶hu̶? —nire Jesu. 7 To ã nichu̶ta dohatiriro õ sehe ni yu̶htire: —Tí co to ñuhmichu̶ yu̶hu̶re co jiri copapu̶ naboriro mariahna. Tí copapu̶ yu̶ ña mio duapachu̶ta paina sehe yu̶ pano ã ña mio mu̶htarucura —nire tiro Jesure. 8 —Wahcãru̶caga. Mu̶ coãri cahsarore naa, wahaga —nire Jesu tirore. 9 To ã nichu̶ta dohatiriro sehe to coãri cahsarore naa, ducu du̶care. Tí dacho Sabado judio masa sã sori nu̶mu̶ jire. 10 Tí dachoi Jesu to ã yoachu̶ ñu̶a judio masa sã pu̶htoa sehe dohatiriro cjirore õ sehe ni yahuha: —Michare Sabado dacho mari sori nu̶mu̶ jipachu̶ta mu̶ coãri cahsarore naahna mu̶hu̶. Ã yoacu̶ mari dutiare yu̶hdu̶ru̶cai nina mu̶hu̶ —niha tina tirore. 11 —Yu̶hu̶re yu̶ dohatiare cohãriro sehe õ sehe nire yu̶hu̶re: “Mu̶ coãri cahsarore na, wahaga”, nire tiro yu̶hu̶re —ni yu̶htiha dohatiriro cjiro. 12 —¿Tíre mu̶hu̶re ã niriro sehe diro baro jijari tiro? —ni sinituha tina. 13 Tói masa payu̶ ti jichu̶ ñu̶no Jesu sehe waha tuhsu̶ha. Ã jiro dohatiriro cjiro sehe tirore noariro wahachu̶ yoarirore to wamare masieraha. 14 Baharo Cohamacu̶ wu̶hu̶i Jesu tirore piti boca, õ sehe ni yahure: —Tu̶hosiniga mu̶hu̶ yu̶hu̶re. Mipu̶re noano pjacu̶ tira mu̶hu̶. Ñaare yoa namoi tjiga. Pari turi ñaare yoa namocu̶ mu̶ dohatiriro yu̶hdoro wahaihca mu̶hu̶ —nire Jesu tirore. 15 To ã niri baharo dohatiriro cjiro sehe sã judio masa pu̶htoa tirore sinituina cjiri cahapu̶ su̶ro, õ sehe ni yahuha tinare: —Jesu wama tiriro yu̶hu̶re noariro wahachu̶ yoahre —ni yahuha tiro. 16 Ã yoa Sabado jichu̶ Jesu dohatirirore to dohatiare to cohãchu̶ masia judio masa sã pu̶htoa sehe tirore ñu̶ tuhtia, yahusãa dua du̶care. 17 Ã tirore ti yahusãa duachu̶ masino Jesu sehe õ sehe ni yahure tinare: —Yu̶ Pu̶cu̶ mipu̶re dahrasinina. Yu̶hu̶ cũ̶hu̶ dahrasinii nija —ni yahure tirore yahusãa duainare. 18 To ã nichu̶ judio masa sã pu̶htoa sehe tiro mehne tuaro suaa, tó pano ti niriro yu̶hdoro tirore wajã duare. Sabado dachore sã sori nu̶mu̶re cũ̶irore to noariro yoachu̶ ñu̶a tina suare. Ã suaa tiro Cohamacu̶re “Yu̶ Pu̶cu̶” to nichu̶ tu̶hoa, tina sehe tó pano ti niriro yu̶hdoro sua namoha tjoa. “ ‘Yu̶hu̶ Pu̶cu̶’ nino, Jesu to basi ‘Cohamacu̶ mehne cũ̶no potori jija’, ni wacũca tiro”, ni tu̶hoture judio masa sã pu̶htoa. 19 Ã yoa Jesu tinare õ sehe ni yahure: —Potocã mu̶sare niita nija. Yu̶hu̶, Cohamacu̶ macu̶no, yu̶ mu̶ su̶ro yoaeraja. Yu̶ Pu̶cu̶ to yoarire ñu̶cu̶, tíre yoaja. 20 Yu̶ Pu̶cu̶ yu̶hu̶re, to macu̶nore, cahĩna. Ã jiro to yoarire yu̶hu̶re ño pahñona. Ahri mipu̶ to tuaa mehne yu̶ yoari yu̶hdoro tiro payere yoa dutirohca yu̶hu̶re. To ã yoa dutichu̶ to tuaa mehne yoa ñoihca yu̶hu̶. Ã jina ñu̶ cu̶anahca mu̶sa. 21 Yu̶ Pu̶cu̶ yariarinare to masoriro seheta yu̶hu̶ cũ̶hu̶ yu̶ cahmainare masoihtja. 22 Ne yu̶ Pu̶cu̶ sehe masa ti ñaa buhirire buhiri dahreriro jierara. Yu̶hu̶ sehere tíre ti ñaa buhirire buhiri dahrehtirore cũre yu̶ Pu̶cu̶. Jipihtina masa tirore ti ño payoriro seheta yu̶hu̶ cũ̶hu̶re ti ño payohti cjihtire buhiri dahrehtirore cũre yu̶hu̶re. Yu̶hu̶re to macu̶nore ño payoerana yu̶ Pu̶cu̶ cũ̶hu̶re ño payoerara mu̶sa. Tiro jira yu̶hu̶re warocariro —nire Jesu. 24 Ã ni tuhsu̶ õ sehe ni yahu namore: —Potocãta mu̶sare nii nija. Yu̶ durucuare tu̶hoina yu̶hu̶re warocarirore wacũ tuaina jipihtia dachoripe mu̶anopu̶ ã jirucuahca. Ã jicu̶ tinare buhiri dahresi yu̶hu̶. Ã jia tina pichacapu̶ wahaborina yu̶hdu̶ahca. 25 Potocã mu̶sare niita nija. Pichacapu̶ wahahtina yu̶hu̶re Cohamacu̶ macu̶nore ti tu̶hohti pja mipu̶ jira. Baharopu̶ cũ̶hu̶re yu̶hu̶re tina tu̶hoahca tjoa. Ã tu̶hoa tu̶ho nu̶nu̶ina sehe Cohamacu̶ mehne ã jirucuahca. 26 Cohamacu̶ yu̶ Pu̶cu̶ sehe ã jirucuchu̶ yoariro jira. Ã jiro yu̶hu̶re to macu̶nore ã jirucuchu̶ yoahtiro ji dutire tiro yu̶hu̶re. 27 Ã jicu̶ yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ to warocariro yu̶ jichu̶ tiro masare buhiri dahrehtirore cũre yu̶hu̶re. 28 Ahrire tu̶hona, tu̶ho cu̶aena tjiga mu̶sa. Pa dachopu̶re jipihtina yariaina masa coparipu̶ jiina yu̶ durucuchu̶ tu̶hoahca. 29 Ã tu̶hoa, noaare yoaina cjiri jipihtia dachoripe Cohamacu̶ mehne jihtina cjihti masa mu̶jaahca. Ñaare yoaina cjiri sehe ñaare ti yoari buhiri pichacapu̶ wahaahca —ni yahure Jesu. 30 Ã ni tuhsu̶ õ sehe ni yahu namore: —Yu̶hu̶ yu̶ mu̶ su̶ro ne yoaeraja. Ne yu̶ basi yu̶ cahmano yoa duaeraja. Yu̶hu̶re warocariro to dutiriro seheta yoa duaja. Ã jicu̶ to niriro seheta buhiri dahreja. Tuhsu̶ yu̶hu̶ masare buhiri dahrecu̶ quihõnota yoaja. 31 “Yu̶hu̶ tuariro jija”, yu̶ ni yahuchu̶ “Mu̶ yahua ne quihõno jierara”, ni masiboca mu̶sa. 32 Pairo jira yu̶hu̶re yahuriro. Tiro João sehe masare yahure yu̶hu̶re. Masare yu̶hu̶re to yahuri cjiri quihõno tjira. Tíre yu̶hu̶ noano masija. 33 Mu̶sa paina sehere Joãopu̶re yu̶hu̶re sinitu dutina warocare. Ã jiro potocãta yahure tiro mu̶sare. 34 “Cohamacu̶ macu̶no jira ahriro”, yu̶hu̶re ni yahuhtinare macaeraja. Ã macaerapacu̶ta João masu̶no to jipachu̶ta yu̶hu̶re “Cohamacu̶ macu̶no jira”, to ni yahurire yahui nija. Mu̶sa yu̶hu̶re wacũ tuahti cjihtire, mu̶sa pichacapu̶ wahaborina mu̶sa yu̶hdu̶hti cjihtire yu̶hu̶re João to yahurire yahui nija. 35 Sihãria mahaa dachoricã to ñu̶ masichu̶ yoaro seheta João mu̶sare buhe mu̶htano mahanocã to catiro puro mu̶sare masichu̶ yoare. To ã buhechu̶ tu̶hona mahaa dachoricã wahchere mu̶sa. 36 Yu̶ jia tiare to ã buhepachu̶ta Cohamacu̶ sehe yu̶ jiare noano yahura. To ã yahuchu̶ João yu̶ jiare to yahua yu̶hdoro jira Cohamacu̶ ya yahua. Ã jicu̶ Cohamacu̶ to tuaa mehne yu̶hu̶re to yoa dutiri cjirire mipu̶ yoai nija. Ahrire yu̶ yoachu̶ ñu̶na potocãta Cohamacu̶ to warocariro yu̶ jiare masina mu̶sa. 37 Ã yoa yu̶ Pu̶cu̶ yu̶hu̶re warocariro to basi “Tiro yu̶ warocariro jira”, ni yahura mu̶sare. To ã ni yahupachu̶ta to durucuare ne tu̶hoerare mu̶sa. Ã jina mu̶sa tirore ne masierare. 38 Yu̶hu̶re Cohamacu̶ warocarirore mu̶sa ne tu̶ho duaerare. Ã jina mu̶sa Cohamacu̶ yare ne cahmaerare. 39 Cohamacu̶ yare ti joari pũre mu̶sa buhena, “Mari ahri pũre buhena jipihtia dachoripe Cohamacu̶ mehne ã jirucunahca”, nina mu̶sa. Tí pũita yu̶hu̶re yahura. 40 Tí pũ yu̶hu̶re to yahupachu̶ta mu̶sa sehe yu̶hu̶re cahmaerara. Jipihtia dachoripe Cohamacu̶ mehne mu̶sa ã jirucuhti cjihtire yu̶hu̶re sini duaerara mu̶sa —ni yahure Jesu. 41 Ã ni tuhsu̶ õ sehe ni namore: —Yu̶hu̶re mu̶sa ño payoerachu̶ ñu̶cu̶ suaeraja yu̶hu̶ sehe. 42 Mu̶sa sehe Cohamacu̶re mu̶sa cahĩerachu̶ masija yu̶hu̶. 43 Cohamacu̶ yu̶ Pu̶cu̶ yu̶hu̶re to dutiriro seheta yu̶ tapachu̶ta mu̶sa yu̶hu̶re cahmaerare. Pairo sehere Cohamacu̶ tirore warocaerariro to jipachu̶ta to mu̶ su̶ro to tapachu̶ta tiro sehere cahmanahca mu̶sa. 44 Paina masa mu̶sare ti ño payochu̶ cahmana mu̶sa. Cohamacu̶ mu̶sa mehne to ji coachu̶ cahmaerara mu̶sa. Tiro dihta Cohamacu̶ waro jira. Ã cahmaerana yu̶hu̶re tu̶hoerara mu̶sa. Yu̶hu̶re wacũ tuaerara. 45 Mu̶sare yu̶ Pu̶cu̶pu̶re ne yahusãsi yu̶hu̶. Tíre masiga mu̶sa. Moise cjiro to joari pũ sehe mu̶sare yahusãnohca. “Tí pũ macaa dutiare mari yoa pahñona, Cohamacu̶ cahai wahanahca”, mu̶sa niri pũ sehe mu̶sare yahusãnohca. 46 Moise cjiro to joari pũi yu̶hu̶ sehere yahuha. Ã jina tí pũre “Potocã tjira” nina, yu̶ yahua cũ̶hu̶re “Potocã tjira”, niboa mu̶sa. 47 Moise cjiro to joari pũre “Potocã tjira” nierana, yu̶ ya durucua cũ̶hu̶re “Potocã tjira”, nisi mu̶sa —nire Jesu tinare.

Juan 6

1 Ã to buheri baharo yoa cureri pja baharo Galilea wama tiri bu̶cu̶pariro pa bu̶hu̶sehe coapu̶ sã to buheinare Jesu su̶ho pahãa wahare. Tí taro pjiri taro pa wama Tiberia wama tire. 2 Tó pano Galilea yahpai Jesu Cohamacu̶ tuaa mehne yoa ño, dohatiinare ti dohatiare to cohãchu̶ masa ñu̶a tire. Ã jia Jesu to pahãchu̶ ñu̶a, masa payu̶ tirore nu̶nu̶ ti pahãre. 3 Ã yoa baharo tí taro du̶htu̶ cahapu̶ Jesu sãre su̶ho pahã su̶, tũ̶cu̶pu̶ mu̶ja, tu̶ buipu̶ sãre su̶ho dujire. 4 Tí dachore Pascua wama tiri bose nu̶mu̶ cjihto, sã judio masa ya bose nu̶mu̶ su̶hti dacho cjihto mahaa dachoricã du̶hsare. 5 Tópu̶ dujiro, Jesu payu̶ masa to cahapu̶ ti tarucuchu̶ ñu̶re. Ã ñu̶no Felipere õ sehe ni sinitu ñu̶re: —¿Ahrina masa ti chu̶hti cjihtire nohopu̶ nuchu̶nahcari mari? —nire Felipere. Jesu to basi to yoahtire masiparota Felipere ã sinitu ñu̶re “¿Dohse ni yu̶htirohcari?” nino. 7 To ã sinitu ñu̶chu̶ tu̶horo Felipe sehe õ sehe ni yu̶htire: —Ocho sũ̶ri posa dahra wapataa niñeru mehne chu̶are mari nuchu̶pachu̶ta masare cãinare daacã chu̶are mari witipachu̶ta ne mu̶ su̶si —nire Felipe Jesure. 8 Ã yoa pairo, sã mehne macariro Andre, Simo Pedro bahu̶ro sehe Jesure õ sehe ni yahure: 9 —Ahriro wahma wahmu̶a tariro cinco pão curirire, ã jichu̶ wahi pu̶arocã cũ̶hu̶re cju̶ara. Wiho mejeta masa sehe payu̶bia jira. Ã jiro ahri mahanocã chu̶a ne mu̶ su̶si —nire Andre. 10 To ã niri baharo: —Masare duji dutiga mu̶sa —nire Jesu sã to buheinare. Tói daacã tja jiro jire. Sã duji dutichu̶ masa nuju su̶ pihtiare tja bui. Tina mu̶a dihtare sã quihõchu̶ cinco mil wahtaroi jire. 11 Ti ã nuju su̶chu̶ ñu̶no Jesu sehe pãore na, Cohamacu̶re “Noana”, nire. Ã ni tuhsu̶rota sãre to buheinare witi dutire. To ã dutichu̶ sã sehe tói dujiinare witi wahcãi. Tuhsu̶, pu̶aro wahi cũ̶hu̶re witihi tinare. Jipihtinare noano ti chu̶ duaro puro chu̶are tinare witihi. 12 Baharo masa sehe yapi yu̶hdu̶a wahare. Ti ã yapi yu̶hdu̶achu̶ ñu̶no Jesu sãre õ sehe ni yahure: —Ti chu̶ du̶harire noano saa cahmachu pahñoga. Ã yoana ti chu̶ du̶haare ne bosi —nire. 13 To ã nichu̶ tu̶hona sã sehe cinco pão curiri du̶hsarire sã saa cahmachuchu̶ doce pu̶hu̶se waro wijare. 14 Ã jia Jesu tíre to tuaa mehne to yoa ñochu̶ ñu̶a, masa sehe õ sehe nire: —Potocãta jira. Ahriro Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro ahri yahpapu̶ “Tarohca”, ti niriro mari cohtariro tjira —nire tina. 15 Ã jia tina Jesure ti pu̶htoro jihtiro cjihtore ñaha sõ duamare. Jesu ti ã ni tu̶hotuare masino pari turi cũ̶irota tũ̶cu̶pu̶ wahaa wahare. 16 Ñamichahapu̶ sã to buheina bu̶cu̶pariropu̶ buhai. 17 Tópu̶re buhu su̶, dohoriapu̶ samu, Capernau wama tiri macapu̶ majare pahãi. Tí pjare sã majare pahãri pjare ñamipu̶ jire. Jesu sehe sã cahapu̶ tju wihierasinire mini. 18 Sã ã majare pahãno watoi wihnono tuaro sãre tachu̶, pahcõri bu̶ju̶a pahcõri wahcãre. 19 Sã cinco kilómetro su̶boro waroi sã su̶chu̶ waro Jesu sãre mu̶ su̶re. Co buipu̶ to tachu̶ ñu̶i sã. Ã sã cahai to tachu̶ ñu̶na, sã sehe cu̶a yu̶hdu̶a wahacu̶ru̶. 20 Sã ã cu̶a yu̶hdu̶achu̶ ñu̶no tiro sãre õ sehe ni yahure: —Cuiena tjiga. Yu̶hu̶ta jija —nire Jesu. 21 To ã nichu̶ tu̶hona sã wahchea mehne tirore piti boca samu dutihi. To samuri baharocãta wacũenoca sã wahari yahpapu̶re pahã su̶ tuhsu̶hi. 22 Ã yoa tí ñamine masa bu̶cu̶pariro pa bu̶hu̶sehe coapu̶ tjuaina sehe sã yaria bu̶soca, sã pahãhtia cũ̶ria to jichu̶ ñu̶re. Tia mehne sã sahsero sã pahã wahachu̶ cũ̶hu̶re ñu̶re tina. Tuhsu̶ Jesu sã mehne to pahãerachu̶ ñu̶re tina. Ã jia pa dachoi tirore tói cohtaa niri jimare tina. 23 Ti ã cohtaro watoi, paye bu̶so, Tiberia wama tiri macapu̶ taa bu̶so Jesu Cohamacu̶re “Noana”, to niriro cahacã cureropu̶, masare to chu̶a witiriro cahacã cureropu̶ wahã su̶ri jire tí bu̶so. 24 Ã yoa sãre Jesu to su̶ho jimarirore to mariachu̶ ñu̶a, masa tí bu̶sopu̶ samu, Capernaupu̶ sãre nu̶nu̶ ti pahã tari jire, Jesure maca taa. 25 Ti pahã wihiri baharo, Jesure boca wihi, tina masa õ sehe ni sinitu ñu̶re tirore: —Buheriro, ¿dohse jichu̶ tari mu̶hu̶ õpu̶re? —ni sinitu ñu̶re tina. 26 Ti ã ni sinitu ñu̶chu̶, Jesu tinare õ sehe ni yahure: —Potocã niita nija mu̶sare. Yu̶hu̶ mu̶sare Cohamacu̶ tuaa mehne yu̶ yoa ñopachu̶ta yu̶hu̶re sehere wacũ tuaerara mu̶sa. Yu̶hu̶re wacũ tuaerapanahta yu̶hu̶re macana mu̶sa. Yu̶hu̶ mehne bu̶ju̶a chu̶, mu̶sa yapirina cjiri jina yu̶hu̶re maca tari jira mu̶sa. 27 Wiho mejeta chu̶a ne ã jirucuerara. Baharopu̶ pihtia wahara. Ã jina tíre ã macarucuena tjiga mu̶sa. Paye baro chu̶a soro jia chu̶are macaga mu̶sa. Tí soro jia chu̶are bocana jipihtia dachoripe Cohamacu̶ mehne jirucunahca. Ã jia tí chu̶a pinihta ne pihtisi. Tí chu̶are yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro mu̶sare waihtja. Cohamacu̶ yu̶ Pu̶cu̶ yu̶hu̶re tí baro chu̶are wa dutiriro jira. Tirota to warocariro yu̶ jiare ño tuhsu̶re mu̶sare —nire Jesu. 28 To ã nichu̶ tu̶hoa tina õ sehe ni sinitu ñu̶re tirore: —¿Cohamacu̶ to yoa dutiare yoana tana dohse yoanahcari sã? —ni sinitu ñu̶re tina. Jesu sehe ti ã nichu̶ tu̶horo, õ sehe ni yu̶htire tinare: 29 —Cohamacu̶ mu̶sare õ sehe dutira. To warocarirore mu̶sa noano tu̶ho, wacũ tuachu̶ cahmana tiro —ni yu̶htire Jesu. 30 To ã nichu̶ tu̶hoa tina õ sehe nire tjoa: —Cohamacu̶ warocariro jicu̶ tiro to tuaa mehne yoa ñoga sãre mu̶hu̶re sã noano wacũ tuahto cjihtore. ¿Yaba barore yoa ñobocari mu̶hu̶? 31 Mari ñu̶chu̶su̶ma cjiripu̶ panopu̶ macaina masa marienopu̶ maná wama wama tiare chu̶a tiha. Cohamacu̶ yare ti joari pũpu̶ õ sehe ni yahura: “Tiro tinare mu̶ano macaa chu̶are waa tiha ti chu̶hti cjihtire”, ni joaa tiha Cohamacu̶ yare ti joari pũpu̶. ¿To ã yoariro seheta yoaihcari mu̶hu̶ cũ̶hu̶? —nire tina. 32 Ti ã nichu̶ tu̶horo õ sehe ni yahure Jesu tinare: —Potocã mu̶sare niita nija: Moise cjiro mu̶ano macaa chu̶are waera tire mu̶sare. Yu̶ Pu̶cu̶ sehe mu̶ano macaa chu̶are potocã jia chu̶are mu̶sare wariro jira. 33 Cohamacu̶ to chu̶a mu̶anopu̶ duji ta, jipihtiro yahpa macainare catichu̶ yoa masina —nire Jesu tinare. 34 —Pu̶htoro, dachoripe tí baro chu̶are ã warucuga sãre —nire tina. 35 Ti ã nichu̶ tu̶horo, Jesu sehe õ sehe ni yahure tinare tjoa: —Yu̶hu̶ sehe catichu̶ yoaa chu̶a yoaro sehe jiriro jija. Mari ya chu̶are mari chu̶ri baharocãta dóicãta ju̶ca baa wahaja mari tjoa. Sihnia cũ̶hu̶re mari sihniri baharocãta ñahma yapioa wahaja tjoa. Wiho mejeta diro yu̶hu̶re cahmariro, yu̶hu̶re wacũ tuariro, ne ju̶ca baaerariro yoaro seheta to wahchea sehe tirore ne pihtisi. 36 Mu̶sa sehe yu̶hu̶re ñu̶panahta yu̶hu̶re wacũ tuaerasinina mini. Tíreta mu̶sare yahumahi yu̶hu̶. 37 Jipihtina yu̶ Pu̶cu̶ yu̶ yaina cjihtire yu̶hu̶re to cũrina sehe yu̶hu̶re cahmaahca. Ã jii yu̶hu̶re cahmainare ne cohãsi yu̶hu̶. 38 Mu̶anopu̶ tacu̶ yu̶ cahmano yoai tai nierahi. Yu̶hu̶re warocariro to cahmariro seheta yoai tai nii yu̶hu̶. 39 Ahrita jira yu̶hu̶re warocariro to cahmaa waro: Jipihtina yu̶ yaina cjihti yu̶hu̶re to warina cjirire yu̶ boerachu̶ cahmana yu̶hu̶re warocariro pihtiri dachoi ti masa mu̶jahto cjihtore. 40 Jipihtina yu̶hu̶re Cohamacu̶ macu̶nore ñu̶ina, yu̶hu̶re wacũ tuaina jipihtia dachoripe tiro mehne ti jirucuchu̶ cahmana yu̶ Pu̶cu̶. Ã jicu̶ pihtiri dachoi tinare masoihtja —nire Jesu. 41 “Yu̶hu̶ mu̶anopu̶ taa chu̶a yoaro sehe jiriro jija”, to nichu̶ tu̶hoa judio masa sã pu̶htoa sehe tiro mehne sua, 42 ti basi Jesure ñano ni durucure: —¿Ahriro Jesu José macu̶no jierajari? To pu̶cu̶ro, to pocoro cũ̶hu̶re mari masija. Tuhsu̶ mari yoaro sehe pjacu̶ tirirota jira. ¿Ã jiparota dohsearo “Mu̶anopu̶ tahi”, nijari tiro? —ni suare tina. 43 Ti ã nichu̶ tu̶horo Jesu õ sehe ni yahure tinare: —Mu̶sa yu̶hu̶re ñano ni durucuena tjiga. 44 Yu̶ Pu̶cu̶ yu̶hu̶re warocariro sehe masare yu̶hu̶ sehere cahmachu̶ yoara. To ã yoaerachu̶ masa sehe yu̶ yaina ji masieraboa. Pihtiri dachoi yu̶ yainare masoihca yu̶hu̶. 45 Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri sehe õ sehe ni joaa tiha: “Cohamacu̶ tinare buherohca”, ni joaa tiha Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiripu̶. Jipihtina yu̶ Pu̶cu̶ to buheare tu̶hoina, tirore yu̶htiina yu̶hu̶re cahmana. Ã jia yu̶ yaina jira. 46 ’Yu̶ Pu̶cu̶re ne cũ̶iro masu̶no ñu̶erare. Yu̶hu̶ Cohamacu̶ warocariro dihta yu̶ Pu̶cu̶re ñu̶hi. 47 Potocã niita nija mu̶sare. Yu̶hu̶re wacũ tuariro jipihtia dachoripe yu̶ Pu̶cu̶ mehne ã jirucurohca. 48 Yu̶hu̶ catichu̶ yoaa chu̶a yoaro sehe jiriro jija. 49 Mu̶sa ñu̶chu̶su̶ma cjiri masa marienopu̶ manáre chu̶a tiha. Ã tíre chu̶pahta yariaa wahaa tiha. 50 Mu̶anopu̶ taa chu̶are yu̶ nia chu̶are masu̶no chu̶ro, ne pichacapu̶ wahasi. 51 Yu̶hu̶ mu̶anopu̶ taa chu̶a catichu̶ yoaa chu̶a yoaro sehe jiriro jija. Ahri chu̶are chu̶riro jipihtia dachoripe yu̶ Pu̶cu̶ mehne ã jirucurohca. Ahri chu̶a catichu̶ yoaa chu̶a yoaro sehe jia yu̶ pjacu̶ta jira. Jipihtiri yahpa macaina Cohamacu̶ mehne ti ã jirucuhti cjihtire yu̶ pjacu̶re waihtja. Ã wacu̶ yariaihca —nire Jesu. 52 To ã nichu̶ tu̶hoa sã coyea judio masa sehe tíre õ sehe ni durucure ti basi: —¿Ahriro dohse yoa to pjacu̶re chu̶hti cjihtire warohcari? —nire tina ti basi. 53 Ti ã nichu̶ tu̶horo Jesu õ sehe ni yahure: —Potocã niita nija mu̶sare. Yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro jija. Yu̶ pjacu̶re chu̶erariro, yu̶ dire sihnierariro Cohamacu̶ ya catia mehne ã jirucusi. 54 Yu̶ pjacu̶re chu̶riro, yu̶ dire sihniriro yu̶ ya catia mehne ã jirucurohca. Ã jicu̶ pihtiri dachoi tirore masoihtja. 55 Yu̶ pjacu̶ potocãta chu̶a waro yoaro sehe jira. Yu̶ di potocãta sihnia waro yoaro sehe jira. 56 Yu̶ pjacu̶re chu̶riro yu̶ dire sihniriro yu̶hu̶ mehne wahchea mehne jirucura. Yu̶hu̶ cũ̶hu̶ tiro mehne wahchea mehne jirucuja. 57 Yu̶ Pu̶cu̶ yu̶hu̶re warocariro ã jirucura. Ã jirucuro, yu̶hu̶ cũ̶hu̶re ã jirucuchu̶ yoara. Ã jia yu̶hu̶re ã jirucurirore masa chu̶a, Cohamacu̶ mehne mu̶anopu̶ ã jirucuahca tina cũ̶hu̶. 58 Ahrita jira mu̶anopu̶ taa chu̶a. Mari ñu̶chu̶su̶ma cjiri maná wama tia ti chu̶ri cjiri yoaro sehe jierara ahri chu̶a. Tina sehe tí chu̶are chu̶pahta yariaa wahaa tiha. Ahri chu̶a sehere chu̶riro mu̶anopu̶ ã jirucurohca —nire Jesu. 59 Capernaupu̶ judio masa sã buheri wu̶hu̶i Jesu buhero, ãta ni yahure. 60 Payu̶ Jesure cahmaina to ã ni buheare tu̶hoa, õ sehe ni durucure: —Ahri buhea nucu mijona. Ã jina mari tu̶ho duaera cureja —ni durucure tina ti basi. 61 Ti ã nichu̶ Jesu sehe ti durucuare masire. Ã masino tiro õ sehe ni siniture tinare: —¿Ahri buheare tu̶hona suajari mu̶sa? 62 ¿Yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro mu̶anopu̶ yu̶ tjuaa wahachu̶ ñu̶na dohse ni tu̶hotubocari mu̶sa? 63 Espíritu Santo masu̶nore catichu̶ yoara. Masa sehe ti basi catichu̶ yoaerara. Espíritu Santo masare to catichu̶ yoariro seheta yu̶ buhea sehe mu̶sare Cohamacu̶ mehne ã jirucuchu̶ yoara. 64 Cãina mu̶sa mehne macaina ne yu̶hu̶re wacũ tuaerara —nire Jesu. Wahmanopu̶re Jesu tirore wacũ tuaerainare masire. Tirore ñu̶ tuhtiinare ñohtiro cũ̶hu̶re masi tuhsu̶re. Ã tirore wacũ tuaerainare masino “Cãina mu̶sa mehne macaina yu̶hu̶re wacũ tuaerara”, nire Jesu. 65 Ã ni tuhsu̶ õ sehe ni namore: —Õ sehe ni yahumahi mu̶sare: “Yu̶ Pu̶cu̶ sehe masare yu̶hu̶ sehere cahmachu̶ yoara. To ã yoaerachu̶ masa sehe yu̶ yaina ji masieraboa”, mu̶sare nii nimahi —nire Jesu. 66 To ã ni buhechu̶ tu̶hoa payu̶ Jesure cahmamarina cjiri tirore cohã, tiro mehne pari turi wahaerare. 67 Ti ã yoachu̶ ñu̶no Jesu sãre doce to buheinare õ sehe ni siniture: —¿Mu̶sa cũ̶hu̶ yu̶hu̶re cohãnahcari? —ni siniture sãre. 68 To ã nichu̶ Simo Pedro õ sehe ni yu̶htire tirore: —Pu̶htoro, sãre pairo buheriro mariahna. Mu̶ ya buheare tu̶hona Cohamacu̶ mehne ã jirucunahca sã. Mu̶ ya buhea dihta tíre yahura sãre. 69 Ã jina sã mu̶hu̶re wacũ tuaja. Ã yoa mu̶hu̶ noariro, Cohamacu̶ macu̶no to warocariro mu̶ jichu̶ sã masija. Ã jina mu̶hu̶re cohãsi sã —nire Simo Pedro Jesure. 70 To ã nichu̶ tu̶horo Jesu õ sehe ni yahure sãre: —Yu̶hu̶ sehe mu̶sare doce besehi. Wiho mejeta cũ̶iro mu̶sa mehne macariro watĩno yairo cjihto jira —nire sãre to buheinare. 71 Ã nino Judare Simo Iscariote macu̶nore nino niri jire. Juda sehe doce buheina sã mehne macariro Jesure ñu̶ tuhtiinare ñohtiro jire.

Juan 7

1 Baharo Jesu Galilea yahpai tinino wahare. Judea yahpai judio masa tirore wajã duare. Ti ã wajã duachu̶ masino tiro tí yahpapu̶ wahaerare. 2 Judio masa daa wu̶hu̶secã sã yoahti nu̶mu̶ri bose nu̶mu̶ri mahanocã du̶hsatjiãhre. 3 Ã jia Jesu bahana tirore õ sehe ni yahure: —Judeapu̶ wahaga. Tói mu̶ yainare Cohamacu̶ tuaa mehne mu̶ ñohtiro cjihto wahaga mu̶hu̶. 4 Masare yoa ño duacu̶ yaeraro cahmana mu̶hu̶re. Yoa ñono cahmana. Potocãta Cohamacu̶ tuaa mehne yoariro jicu̶ tíre masare ñoga —nimare tina. 5 To bahana jipahta Jesure “Cohamacu̶ macu̶no jira”, nierare. Ã jia, ã nire tina tirore. 6 Ti ã niri baharo Jesu õ sehe ni yahure tinare: —Masa yu̶hu̶re ti noano masihti pja du̶hsasinina mini. Mu̶sa sehe ñu̶ duana bose nu̶mu̶ri jichu̶ waha masina. 7 Ahri yahpa macaina mu̶sare ñu̶ tuhtierara. Yu̶hu̶ ti ñaa buhirire yu̶ yahuchu̶ tina yu̶hu̶ sehere ñu̶ tuhtira. 8 Bose nu̶mu̶ jichu̶ wahaga mu̶sa sahsero. Yu̶hu̶re yu̶ wahahto du̶hsasinina mini. Ã jicu̶ yu̶hu̶ sehe bose nu̶mu̶rine ñu̶i wahaerasinija —nire Jesu tinare. 9 Ã nino tiro Galileai tjuare. 10 Bose nu̶mu̶ripu̶ Jesu bahana ti ñu̶a wahari baharo Jesu cũ̶hu̶ ti baharo wahare. Ã waharo masa ti ñu̶eraro watoi wahare. 11 Bose nu̶mu̶rihi jiina judio masa sã pu̶htoa tirore macare: —¿Nohopu̶ jicari tiro? —ni sinituha tina. 12 Ã jia masa cũ̶hu̶ Jesure payu̶ yahuwajaha. Paina “Tiro noariro jira”, niha. Paina sehe “Tiro ñariro jira. Masare mahñoriro jira”, ni yahuwajaha tina. 13 Ã nipahta judio masa sã pu̶htoare cuia, masa ti ñu̶eraropu̶ Jesure yahuwajaha. 14 Bose nu̶mu̶ri dacho macai Cohamacu̶ wu̶hu̶pu̶ Jesu sãa su̶ro, buhere. 15 To ã buhechu̶ sã coyea judio masa tu̶ho cu̶aa waha, õ sehe nire: —¿Ahriro buheropu̶ buhemahnoerariro jiparota dohsearo noano masi pahñonocajari? —nire tina tirore. 16 Ti ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yahure tinare: —Yu̶ buheri cjiri yu̶ ya durucua jierara. Yu̶hu̶re warocariro ya durucua sehe jira ahri buhea. 17 Cohamacu̶ cahmaare yoa duaina yu̶ buhea sehere Cohamacu̶ ya durucua ti jichu̶ masiahca. Yu̶ mu̶ su̶ro yu̶ buherachu̶ cũ̶hu̶re masiahca tina. 18 Cũ̶iro to mu̶ su̶ro to masia mehne buheriro jiro “Yu̶hu̶ dihtare ño payoga”, niriro jira tiro. Wiho mejeta yu̶hu̶re warocariro sehere mu̶sa ño payochu̶ cahmaja yu̶hu̶ sehe. Yu̶ ã nichu̶ tu̶hona “Potocã durucuriro jira tiro. Ne mahñoerara”, ni masinahca mu̶sa. 19 ’Cohamacu̶ dutiare Moise cjiro sehe cũa tiha mu̶sare. To ã cũpachu̶ta mu̶sa jipihtina tí dutia sehere ne yu̶htierare. ¿Dohseana yu̶hu̶re wajã duajari mu̶sa? —nire Jesu sã coyea judio masare. 20 —Mu̶hu̶ tu̶ho masierariro, watĩno to cohtotariro jira. Mu̶hu̶re wajã duaina mariahna —ni yu̶htire tina Jesure. Ti ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yu̶htire: 21 —Sori nu̶mu̶ Sabado jichu̶ cũ̶ tahata Cohamacu̶ tuaa mehne dohatiriro to dohatiare yu̶ cohãchu̶ mu̶sa ñu̶ cu̶aa wahare. 22 Mari ñu̶chu̶su̶ma cjiri panopu̶ macaina sehe ti pjacu̶re mahanocã cahsarocãre yihsoina ti yoariro seheta Moise cjiro yihso dutiha. To ã dutichu̶ Sabado mari sori nu̶mu̶ jipachu̶ta masu̶nore to pjacu̶re mahanocã cahsarocãre yihsora mu̶sa. 23 Sabado jichu̶ masu̶nore to pjacu̶re mahanocã cahsarocãre yihsora mu̶sa, Moise cjiro dutiri cjirire yoana tana. ¿Mu̶sa cũ̶hu̶ Sabado dachoi tíre yoapanahta tí dachoi dohatirirore jipihtia to pjacu̶re noariro yu̶ yoachu̶ ñu̶na dohseana yu̶hu̶ mehne suari mu̶sa? 24 Yu̶ yoarire mu̶sa noano masierapanahta, yu̶hu̶re ñano tu̶hotuena tjiga. Mu̶sa noano masiri baharo yu̶hu̶re mu̶sa tu̶hotua potocã tjiahca —nire Jesu. 25 To ã ni yahuri baharo mahainacã Jerusalẽ macaina tirore õ sehe ni yahuwajare: —¿Ahriro judio masa pu̶htoa ti wajã duariro jierajari? 26 Ã tirore ti wajã duapachu̶ta jipihtina panoi masare buhero nina tiro. Wiho mejeta tirore wajã duaina jipahta ã ñu̶nocahna. “Tiro potocãta Cristo jira”, ¿ni tu̶hotubocari pu̶htoa sehe? 27 Wiho mejeta ahriro Jesu to tarirore sã masija. Cristo sehe masare yu̶hdu̶chu̶ yoahtiro to tachu̶ to tariro sehere masimahnoerara. Ã jiro masare yu̶hdu̶chu̶ yoahtiro Cristo waro jierara Jesu —ni yahuwajare tina Jerusalẽ macaina. 28 Ti ã niare masino, Jesu õ sehe ni tuaro sañurucu buhere Cohamacu̶ wu̶hu̶i: —Yu̶hu̶re õ sehe ni tu̶hotura mu̶sa: “Tirore masija. Ã jina to tariro cũ̶hu̶re masija”, ni tu̶hotumana mu̶sa. Mu̶sa ã ni tu̶hotupanahta yu̶hu̶re warocarirore ne masierara mu̶sa. Yu̶hu̶re warocariro potocã niriro, potocã yoariro jira. Tirore ne masierara mu̶sa. 29 Tirota yu̶hu̶re warocare. Ã jicu̶ tiro cahapu̶ta tahi. Ã jicu̶ yu̶hu̶ sehe tirore masija —nire Jesu judio masare. 30 To ã nichu̶ tu̶hoa tirore ñaha duamare. Ti ã ñaha duapachu̶ta Jesu to ñano yu̶hdu̶hti pja du̶hsasinire. Ã jia tina tirore ñaha masierare. 31 Paina masa sehe payu̶ tirore wacũ tua, õ sehe nire: —Ahriro Jesu sehe payu̶ tahari Cohamacu̶ to tuaa mehne yoa ño tuhsu̶re. Jipihtina paina yu̶hdoro Cohamacu̶ tuaa mehne yoa ñohna tiro. Ã yoarota Cristo Cohamacu̶ to warocariro tjira ahriro Jesu —nire Jesure wahma wacũ tua du̶caina. 32 Masa Jesure ti ã ni durucuchu̶ tu̶hoa sacerdotea pu̶htoa, fariseo curua macaina mehne Jesure ñaha dutia warocaha surarare. 33 Ã jiro Jesu judio masare õ sehe nire: —Mahaa dachoricã mu̶sa mehne jisiniihca. Ã jicu̶ baharocãta yu̶hu̶re warocariro cahapu̶ wahaihca. 34 Yu̶ jihtopu̶ mu̶sa waha masierara. Ã jina yu̶hu̶re macapanahta ne bocasi mu̶sa —nire Jesu judio masare. 35 To ã nichu̶ tu̶hoa tina ti basi õ sehe ni durucure: —¿Ahriro ã nino nohopu̶ wahabocari, mu̶sa tu̶hotuchu̶? ¿Griego masa cahai judio masa waha siteina ti jia macari cjiripu̶ griego masapu̶re buhero wahabocari ahriro? 36 “Yu̶ jihtopu̶ mu̶sa waha masierara. Ã jina mu̶sa yu̶hu̶re macapanahta ne bocasi”, to nichu̶ ¿dohse nino baro ahriro ã nijari? —ni durucure judio masa ti basi. 37 Bose nu̶mu̶ri pihtiri dacho tí dacho waro jiro nire. Tí dachoi Jesu tói ducuro, tuaro mehne sañurucu õ sehe ni yahure: —Ñahma yapioina core ti tuaro cahmano seheta jipihtia dachoripe Cohamacu̶ mehne mu̶sa jihtire tuaro cahmaina yu̶hu̶re siniga. Mu̶sa ã sinichu̶ Cohamacu̶ yaina mu̶sare ji dutiihtja. 38 Yu̶hu̶re wacũ tuainare õ sehe ni joaa tiha Cohamacu̶ yare ti joari tjui: “Mári pohtaripu̶ catichu̶ yoaa co to ã wijaarucuro seheta Cohamacu̶ yaina mehne catichu̶ yoariro ã jirucurohca”, ni joaa tiha Cohamacu̶ yare ti joari tjui —ni yahure Jesu judio masare. 39 Ã catichu̶ yoarirore wama payo yahuro “Yu̶hu̶re wacũ tuainare Espíritu Santo sãaru̶cu̶ su̶ mu̶a waharohca”, nino nire Jesu. Tiro mu̶anopu̶ to mu̶jaerasinichu̶ Espíritu Santo sehe wihierasiniha. 40 Jesu to ã nichu̶ tu̶hoa, masa payu̶ õ sehe ni durucure: —Ahriro potocãta Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro mari cohtariro jira —nire masa. 41 Õ sehe nire paina sehe: —Ahriro Cristo marine yu̶hdu̶chu̶ yoahtiro jira —nire. Paina sehe õ sehe nire tjoa: —Cristo taro, Galilea yahpa macariro jisi tiro. Ahriro Jesu sehe tó macariro tjira. 42 Cristo Davi cjiro panamino ji turiariro jirohca. Ã jiro Davi ya maca cjiroi Belẽi Cristo masa bajuarohca. Õ seheta ni yahura Cohamacu̶ yare ti joari pũi. Ahriro Jesu sehe Belẽi masa bajueraha. Ã jiro tiro Cohamacu̶ to warocariro Cristo waro jierara —nire tina. 43 Ã jia Jesure tu̶homarina cjiri tju ware ti basi pu̶a curua. 44 Mahainacã masa sehe Jesure ñaha duamare. Ã ñaha duapahta tirore ñahaerare. 45 Ã yoa surara sacerdotea pu̶htoa cahapu̶ fariseo curua macaina cahapu̶ tjuaa wahaha. Ti tju su̶chu̶ ñu̶a tina surarare sinituha: —¿Dohseana Jesure ñahaerari mu̶sa? —ni sinituha tina sehe. 46 —Tiro noaputiaro durucuriro jihre. Paina tiro yoaro sehe durucuina ne mariahna —ni yu̶htiha surara tinare. 47 Ti ã nichu̶ fariseo curua macaina sehe õ sehe ni yahuha: —¿Mu̶sare to mahñochu̶ “Potocã nino nica”, niri mu̶sa cũ̶hu̶? 48 Mari pu̶htoa Jesure wacũ tuaeraina jia ne tirore cahmaerare. Sã cũ̶hu̶ ã jina tirore cahmaeraja. 49 Ahrina masa sehe Cohamacu̶ dutiare Moise cjirore to cũrire masierara. Ã masieraina jia Jesure wacũ tuaina jia tirore cahmana. Ti ã cahmari buhiri tinare Cohamacu̶ buhiri dahrerohca —niha fariseo curua macaina. 50 Fariseo curua macariro Nicodemo Jesure su̶hu̶duro su̶riro cjiro tói jiha tina mehne. Ti ã nichu̶ tu̶horo õ sehe niha tiro cũ̶hu̶ tinare: 51 —Jesu to ñano yoarire masieraja mari. Ã masierana tiro marine to yahuhto pano tirore buhiri dahre masieraja mari. Ã masierapanahta tirore buhiri dahrena, mari ya dutiare yu̶hdu̶ru̶cana nija mari —niha Nicodemo tinare. 52 To ã nichu̶ tu̶hoa õ sehe ni yu̶htiha tina: —¿Mu̶hu̶ cũ̶hu̶ tiro yoaro seheta Galilea macariro tjijari? Cohamacu̶ yare ti joari tjure buhe pahñoga. Ã buhecu̶, “Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina ne cũ̶iro mariahna Galileare”, ni buhe masiihca mu̶hu̶. Ã jiro ã nimacanocano nina Jesu —ni yu̶htiha tina Nicodemore. 53 [Ti ã niri baharo ti ya wu̶hu̶sepu̶ tjuaa wahaha.

Juan 8

1 Jesu tũ̶cu̶pu̶ Olivo wama tidu̶pu̶ wahare. 2 Ã yoa pa dachoi bohrearo jichu̶ Cohamacu̶ wu̶hu̶pu̶ tiro su̶re tjoa. To ã su̶chu̶ ñu̶a masa payu̶ tiro cahai cahmachure. Ti ã cahmachuchu̶ ñu̶no tiro sehe dujitjiãhno tinare buhe du̶care. 3 To ã buhero watoi sã coyea judio masa buheina, fariseo curua macaina mehne tí wu̶hu̶pu̶ numinore na tare. Ticoro mu̶no mehne to ñano yoachu̶ waro wacũenoca su̶ pja su̶ha tina ticorore. Ã su̶ pja su̶a ticorore Cohamacu̶ wu̶hu̶pu̶ na sãare tina. Na sãa su̶ tuhsu̶ jipihtina panoi ticorore duhu dapo, 4 õ sehe nire: —Buheriro, ahricoro mu̶no mehne ñano to yoachu̶ waro wacũenoca ticorore su̶ pja su̶hi. 5 Cohamacu̶ dutiare Moise cjiropu̶ marine to cũri õ sehe nina: “Mu̶no mehne ñano yoaricorore tãa mehne doca, wajãga”, nia tiha Cohamacu̶ dutia. Mu̶hu̶ waro, ¿dohse ni tu̶hotujari ahrire? —ni siniture tina Jesure. 6 Jesu to ñano nichu̶ tu̶ho duaa nimare tina tirore yahusã duaa. Ti ã sinitupachu̶ta Jesu sehe puhsa nuju su̶, yahpapu̶ to wamo pica mehne joare. 7 Ã jiro ã ti ni siniturucuchu̶ Jesu sehe wahcãru̶ca, tinare õ sehe ni yahure: —Mu̶sa mehne macariro ñano yoaerariro sehe ticorore tãa mehne doca mu̶htajaro —nire Jesu. 8 Ã ni tuhsu̶ pari turi tiro puhsa nuju, yahpapu̶ joare tjoa. 9 Tíre tu̶hoa ti ñaa yoarire wacũa, ti wahmisu̶ma sehe wijaa mu̶htare. Ti baharo tina mehne macaina cũ̶hu̶ wijaa pihtia wahare. Ã ti wijaa pihtiari baharo numino tói ducuricoro Jesu mehne tjuare. 10 Ã jiro Jesu wahcã nuju su̶, ticorore õ sehe ni sinitu ñu̶re: —¿Nohopu̶ wahari tina? ¿Mu̶hu̶re buhiri dahre duamarina mariajari mipu̶re? —nire ticorore. 11 —Mariahna, pu̶htoro —ni yu̶htire ticoro. —Yu̶hu̶ cũ̶hu̶ buhiri dahreraja mu̶hu̶re. Wahaga. Ã jico ñaare yoa namoeco tjiga —nire Jesu ticorore.] 12 Pari turi Jesu tí wu̶hu̶pu̶ jiinare õ sehe ni yahure: —Buhriaro marine to ñu̶ masichu̶ yoaro seheta yu̶hu̶ ahri yahpa macainare Cohamacu̶re masichu̶ yoaja. Yu̶hu̶re wacũ tuariro jipihtia dachoripe Cohamacu̶ mehne ã jirucurohca. Ã jiro tiro noaare wacũnohca. Ã yoa tiro ñaare wacũ duasi —ni yahure Jesu. 13 To ã nichu̶ tirore fariseo curua macaina õ sehe nire: —Mu̶hu̶ mu̶ basi mu̶ jia tiare ã ni durucui nina. Ã jia mu̶ õ sehe ni, mu̶ mu̶ su̶ro mu̶ nimacanocachu̶ tí yaba cjihti jierara —nire tina Jesure. 14 Ti ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yu̶htire: —Yu̶ tarirore masija yu̶hu̶. Yu̶ wahahto cũ̶hu̶re masija yu̶hu̶. Mu̶sa sehe ne tíre masierara. Mu̶sa õ sehe nipachu̶ta yu̶ jia tiare mu̶sare yu̶ yahuri potocã tjira. 15 Mu̶sa mu̶ su̶ro mu̶sa ñu̶ri dihtare masina mu̶sa. Ã jina noano masierara mu̶sa. Ã masierapanahta yu̶hu̶re ñano ni durucura mu̶sa. Yu̶hu̶ sehe yu̶ mu̶ su̶ro masare ne ã nieraja. 16 Ã jicu̶ masa ti jia tiare ñu̶ masicu̶ yu̶ mu̶ su̶ro ñu̶ masieraja. Yu̶hu̶ pini yu̶ Pu̶cu̶ yu̶hu̶re warocariro mehne ñu̶ masija. Ã jicu̶ masa ti jia tiare yu̶ ñu̶ masia tí potocã tjira. 17 Mu̶sare dutia ti joari pũi õ sehe ni yahura: “Pu̶aro masa cũ̶no potori ti yahuchu̶ ti yahua potocã tjira”, ni yahu joari jira. 18 Yu̶hu̶re yahuriro mehne sã pu̶aro tjija. Yu̶hu̶ yu̶ jia tiare yahuja. Tuhsu̶, yu̶ Pu̶cu̶ cũ̶hu̶ yahura yu̶hu̶ sehere. Tirota jira yu̶hu̶re warocariro —nire Jesu. 19 —¿Nohopu̶ jicari mu̶ Pu̶cu̶? —ni siniture tina. —Yu̶hu̶re mu̶sa masierara. Yu̶ Pu̶cu̶ cũ̶hu̶re masierara mu̶sa. Yu̶hu̶re masina, yu̶ Pu̶cu̶ cũ̶hu̶re masiboa mu̶sa —ni yu̶htire Jesu tinare. 20 Jesu tinare buhero ã ni durucure Cohamacu̶ wu̶hu̶i ti niñeru duhu sãa caa poca cahai. To ñano yu̶hdu̶hti pja du̶hsasinire. Ã jia tina mehne to jipachu̶ta tina tirore ñahaerare. 21 Pari turi Jesu tinare õ sehe ni yahure tjoa: —Yu̶ tariropu̶ wahaihca. Yu̶ wahari baharo yu̶hu̶re macanahca mu̶sa. Ã jina mu̶sa ñaa buhiri tiina yarianahca. Yu̶ wahahtopu̶re mu̶sa sehe waha masisi —ni yahure Jesu. 22 —“Yu̶ wahahtopu̶re mu̶sa sehe waha masisi”, ¿to nichu̶ tu̶hoa ahriro to basi wajã yariarohcari ã nino? —nire sã coyea judio masa ti basi. 23 Ti basi ti ã nichu̶ masino õ sehe ni yahure Jesu tinare: —Mu̶sa sehe ahri yahpa macaina jira. Yu̶hu̶ sehe mu̶ano macariro jija. Ahri yahpai bajuarina jira mu̶sa sehe. Mu̶anopu̶ tariro jija yu̶hu̶ sehe. 24 Mu̶sa yu̶ jia tiare yu̶ nirire “Potocã jierara” nina, mu̶sa ñaa buhiri tiina yarianahca mu̶sa. Ã jicu̶ “Mu̶sa ñaa buhiri tiina yarianahca mu̶sa”, nimahi mu̶sare —nire Jesu tinare. 25 —¿Noa baro jijari mu̶hu̶? —ni siniture tina. —Wahmanopu̶re yu̶ nirucuriro seheta jija yu̶hu̶. 26 Mu̶sare yu̶ yahuhti pjíro du̶hsasinina. Tuhsu̶, mu̶sa ñano yoari buhirire mu̶sare yu̶ yahuhto cjihto pjíro du̶hsasinina mini. Ã jicu̶ yu̶hu̶re warocariro to yahuri cjirire ahri yahpa macainare yahuja. To yahuri potocã tjira —nire Jesu tinare. 27 “Yu̶hu̶re warocariro”, to nichu̶ tu̶hoa “Mari Pu̶cu̶ jica”, ni tu̶hotuerare tina. 28 Ti ã ni tu̶hotuerachu̶ ñu̶no Jesu õ sehe ni yahure tinare: —Yu̶hu̶re masu̶nore Cohamacu̶ warocarirore mu̶sa yucu̶cu̶ taño mehne wahcõ daponahca. Mu̶sa ã yoana, “Tiro Cohamacu̶ warocariro tjira”, ni masinahca. Ã jina yu̶ mu̶ su̶ro yu̶ yoaerariro yu̶ jia tiare masinahca mu̶sa. Ã jina yu̶ Pu̶cu̶ yu̶hu̶re to buheri dihtare yahuriro yu̶ jia cũ̶hu̶re masinahca mu̶sa. 29 Yu̶hu̶re warocariro sehe yu̶hu̶ mehne jira. To cahmaare jipihtia dachoripe yoarucuja. Ã jiro yu̶hu̶re tiro ne cohãerara —nire Jesu tinare. 30 To ã nichu̶ tu̶hoa, tirore masa payu̶ wacũ tuare. 31 Ã jia paina judio masa Jesure wacũ tuare. Ã jiro Jesu tinare õ sehe ni yahure: —Yu̶ dutiare yoa pahñoina jina, potocãta yu̶ buheina jira mu̶sa. 32 Ã jina potocã masinahca mu̶sa. Potocã jiare masina, ñaa yoaare duhu masinahca. Ã jina cahamaca yoaro sehe ji namosi mu̶sa —nire Jesu tinare. 33 To ã nichu̶ tu̶hoa tina õ sehe ni yu̶htire: —Sã sehe panopu̶ macariro Abrahã cjiro panamana ji turiaina jija. Ã jina ne paina ti cahamaca jieraja sã. Ã jicu̶ “Cahamaca yoaro sehe ji namosi” nicu̶, ¿dohse jiro baro sãre ã nijari mu̶hu̶? —ni siniture tina Jesure. 34 Ti ã nichu̶ tu̶horo õ sehe nire tiro: —Potocã mu̶sare niita nija. Jipihtina ñaare yoaina sehe ti ñaa yoaare duhu masierara. Ã jia tí ñaa sehe ti pu̶htoro yoaro sehe jira. Ã jiina jia cahamaca yoaro sehe jira tina. 35 Cahamacu̶no sehe to pu̶htoro ya curua macariro jipihtia dachoripe jirucuerara. Ã jiro painare dutiriro jierara. Tí wu̶hu̶ macariro sehe to macu̶no sehe jipihtia dachoripe potocãta tí curua macariro jira tiro. (Yu̶hu̶ sehe Cohamacu̶ macu̶no jija. Ã jicu̶ dutiriro jija. Mu̶sa ñaa yoaare duhu dutiihtja.) 36 Ã jina yu̶hu̶ Cohamacu̶ macu̶no ñaare yu̶ duhuchu̶ yoarina jina potocãta ñaare duhurina jira mu̶sa. (Ã jina tí ñaa cahamaca yoaro sehe ji namoerara mu̶sa.) 37 Abrahã cjiro panamana ji turiaina mu̶sa jichu̶ masija. Ã jipanahta yu̶ yahua sehere tu̶ho duaerara mu̶sa. Ã jina yu̶hu̶re wajã duara mu̶sa. 38 Yu̶ Pu̶cu̶ yu̶hu̶re to masichu̶ yoari cjirire yahuja mu̶sare. Yu̶ ã yahupachu̶ta mu̶sa pu̶cu̶ watĩno mu̶sare to dutiare yoara mu̶sa cũ̶hu̶ —nire Jesu tinare. 39 —Abrahã cjiro panopu̶ macariro sã ñu̶chu̶ cjiro jia tiha. Ã jiro watĩno sã pu̶cu̶ jierara —ni yu̶htire tina. Ti ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yu̶htire: —Abrahã panamana jina, to yoariro seheta yoaboa mu̶sa. 40 Cohamacu̶ yu̶hu̶re potocã to yahuare mu̶sare yu̶ yahupachu̶ta yu̶hu̶re wajã duara mu̶sa. Abrahã cjiro sehe ne ã yoaera tiha. 41 Mu̶sa pu̶cu̶ to yoariro seheta yoara mu̶sa —nire Jesu tinare. To ã nichu̶ tina õ sehe ni yu̶htire: —Wamomaca du̶htemahnoeraina pohna jieraja sã. Cũ̶irota jira sã Pu̶cu̶. Tirota jira Cohamacu̶ —nire tina. 42 Ti ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yu̶htire: —Cohamacu̶ mehne macariro jicu̶, õpu̶re tahi. Ã jina Cohamacu̶ mu̶sa Pu̶cu̶ to jichu̶ yu̶hu̶re cahĩboa mu̶sa. Yu̶ mu̶ su̶ro taerahi yu̶hu̶ pinihta. Cohamacu̶ to warocachu̶ tahi õpu̶re. 43 ¿Dohseana yu̶ durucuare tu̶hoerajari mu̶sa? Yu̶ yahuare tu̶hona bihoerara mu̶sa. Ã jina tu̶ho duaerara mu̶sa. 44 Mu̶sa pu̶cu̶ sehe watĩno jira. Ã jina watĩno cahmaa sehere yoa duara mu̶sa. Ahri yahpa wahmanopu̶ to ji du̶cachu̶pu̶, mipu̶ cũ̶hu̶re tiro masare wajãrucuriro jira. Tirore potocã durucua mariahna. Ã jiro tiro potocã ne durucuerara. Tiro wahmanopu̶re mahño mu̶hta du̶cariro jia tiha. Ã jiro tiro ã mahñorucuriro jiro, mahñoare yahura. 45 Yu̶hu̶ sehe mu̶sare potocã yahuja. Ã yu̶ yahuchu̶ yu̶hu̶re tu̶hoerara mu̶sa. 46 “Mu̶hu̶ ñano yoariro jira”, yu̶hu̶re ni masierara mu̶sa. ¿Potocã mu̶sare yu̶ yahupachu̶ta dohseana tu̶hoerajari mu̶sa? 47 Cohamacu̶ pohna sehe to durucuare tu̶hora. To pohna jierana, to durucuare tu̶ho duaerara mu̶sa —nire Jesu tinare. 48 To ã nichu̶ tu̶hoa judio masa tirore õ sehe nire: —“Mu̶hu̶ Samaria macariro jira. Ã jicu̶ tu̶ho masierariro watĩno to cohtotariro jira mu̶hu̶”, sã niri potocã tjira —nire tina Jesure. 49 Ti ã nichu̶ tu̶horo õ sehe ni yu̶htire Jesu: —Tu̶ho masierariro, watĩno to cohtotariro jieraja yu̶hu̶. Yu̶ Pu̶cu̶re ño payoja. Mu̶sa sehe yu̶hu̶re ño payoerara. 50 Yu̶hu̶re masa ti ño payohtire macaeraja yu̶hu̶. Yu̶ Pu̶cu̶ sehe masare yu̶hu̶re ño payo dutira. Tiro pinihta yu̶ jia tiare noano ñu̶ masino, ãta ño payo dutira. Tuhsu̶, yu̶hu̶re ti cahmaerari buhiri buhiri dahreriro jirohca tiro. 51 Potocãta mu̶sare nii nija. Yu̶ dutiare yoariro jipihtia dachoripe Cohamacu̶ mehne ã jirucurohca —nire Jesu. 52 To ã nichu̶ tu̶hoa õ sehe nire tina: —Mipu̶ pinihtare tu̶ho masierariro, watĩno to cohtotariro mu̶ jichu̶ sã noano masija. Abrahã cjiro yariaa wahaha. Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri cũ̶hu̶ yaria pihtia wahaha. Ã jicu̶ “Yu̶ dutiare yoariro jipihtia dachoripe Cohamacu̶ mehne ã jirucurohca” nicu̶, ¿dohse nicu̶ ã nijari mu̶hu̶? 53 ¿Sã ñu̶chu̶ cjiro Abrahã yu̶hdoro tuajari mu̶hu̶? Tiro cjiro, Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri cũ̶hu̶ yariaa wahaha. ¿Mu̶hu̶ sehe diro baro jijari mu̶hu̶ ã ni durucucu̶? Mu̶hu̶ ã niboriro jierara —nire tina. 54 Ti ã nichu̶ tu̶horo Jesu õ sehe ni yahu namore: —Yu̶hu̶ yu̶ basi “Tuariro jija yu̶hu̶” nicu̶, tuariro jieraboca yu̶hu̶. Yu̶ Pu̶cu̶ sehe “Tiro tuariro jira”, nina yu̶hu̶re. “Sã yairo Cohamacu̶”, mu̶sa niriro sehe yu̶ Pu̶cu̶ tjira. 55 Mu̶sa sehe yu̶ Pu̶cu̶re ne masierara. Yu̶hu̶ sehe tirore masija. “Tirore masieraja” nicu̶, mu̶sa yoaro seheta mahñoa payu̶riro jiboa yu̶hu̶. Potocãta tirore masija. Ã jicu̶ to dutiare yoaja. 56 Ahri yahpapu̶ yu̶ tahtore mari ñu̶chu̶ cjiro Abrahã cjiro masia tiha. Ã masino tiro wahchea tiha —nire Jesu. 57 To ã nichu̶ tina õ sehe ni yu̶htire: —Mu̶hu̶ cincuenta cu̶hmari cju̶aerasinica. Abrahã cjiro panopu̶ macariro jira. ¿Mipu̶re tiro cjirore mu̶hu̶ dohsea masiboari? —nire judio masa Jesure. 58 —Potocã mu̶sare niita nija. Abrahã to jihto pano yu̶hu̶ sehe ji mu̶hta tuhsu̶a tii —nire Jesu tinare. 59 To ã nichu̶ tu̶hoa tina sehe tãare na, tirore doca duamare. Ti ã doca duapachu̶ta Jesu sehe Cohamacu̶ wu̶hu̶i jiriro duhti wijaa wahare.

Juan 9

1 Ã yoa Jesu sã to buheina mehne mahai wahana pairore capari ñu̶erarirore boca su̶i. Tiro wahma masa bajuaropu̶ta capari ñu̶erariro jia tiha. 2 Sã cũ̶hu̶ tirore ñu̶na, õ sehe ni sinitu ñu̶hi Jesure: —¿Buheriro, ahriro dohsearo capari ñu̶erariro masa bajua tiari? ¿Ñaare yoaa tiari ã waharo? ¿O to pu̶cu̶su̶ma sehe ñaare yoaa tiari to ã wahachu̶? —ni sinitu ñu̶hi sã sehe Jesure. 3 Sã ã nichu̶ tu̶horo õ sehe ni yu̶htire tiro: —Ahriro to ñaare yoari buhiri capari ñu̶erariro wahaerare. To pu̶cu̶su̶ma cũ̶hu̶ ñaare ti yoari buhiri capari ñu̶erariro wahaerare. Cohamacu̶ sehe tirore capari ñu̶erachu̶ yoare tirore ñu̶chu̶ yoaro taro masare to ñohtire. 4 Yu̶hu̶re warocariro to cũrire mipu̶re yoaro cahmana yu̶hu̶re. Ñamipu̶ mari dahra masieraro seheta baharopu̶ yu̶hu̶re warocariro to cũrire yoa masieraja yu̶hu̶. 5 Ahri yahpapu̶ buhriaro marine to ñu̶ masichu̶ yoariro seheta jiriro jicu̶ ahri yahpa macainare Cohamacu̶ yare masichu̶ yoaja yu̶hu̶ —nire Jesu. 6 Ã ni tuhsu̶rota yahpapu̶ chahcho puti cũre. To ã chahcho puti cũrire dahra more, capari ñu̶erarirore to caparire wisõre. 7 Ã wisõno õ sehe nire Jesu: —Siloé wama tiri copai cuhsu̶ri copai mu̶ caparire cosai wahaga —nire Jesu. (Siloé sã ya du̶sero mehne nia “Warocari copa”, nia nire.) Jesu to caparire cosa dutiriro sehe waha, cosa, capari ñu̶riropu̶ tju wihire. 8 To tju wihichu̶ tiro cahai jiina tirore ñu̶re. Tó pano niñeru siniriro cjiro to jichu̶ ñu̶rina tirore õ sehe nire ti basi: —¿Ahriro sohõ jiriro niñeru siniriro cjiro jierajari? —nire tina. 9 —Tirota jira wiho —nire paina sehe. —Tiro jierara. Ã jieraparota tiro yoaro sehe bajuriro jira —nire paina. Ti ã nichu̶ tu̶horo capari ñu̶erariro cjiro sehe õ sehe nire: —Tiro tjija yu̶hu̶ —nire tinare. 10 To ã nichu̶ masa tirore õ sehe ni siniture: —¿Capari ñu̶erariro cjiro jicu̶ dohse waha ñu̶ri mu̶hu̶? —ni siniture tina tirore. 11 —Jesu wama tiriro dihta sohãare dahra more, yu̶ caparire wisõre. Yu̶hu̶re wisõ tuhsu̶ “Siloé wama tiri copapu̶ mu̶ caparire cosai wahaga”, to nichu̶ cosai su̶hi yu̶hu̶. Yu̶ ã cosari baharo yu̶ capari noano bajure yu̶hu̶re —ni yahure tiro masare. 12 —¿Mu̶hu̶re ã yoariro nohopu̶ jicari tiro? —nire tina. —Bu̶ah. Nohoi jiro jica —nire tiro. 13 Ã ni durucu tuhsu̶ tina capari ñu̶erariro cjirore fariseo curua macaina cahapu̶ naahre. 14 Tí dacho Jesu dihta sohãare dahra more capari ñu̶erarirore noariro to yoari dacho Sabado dacho jire. Tí dacho sã sori nu̶mu̶ jire. 15 Ã jia fariseo curua macaina sehe tirore õ sehe ni sinituha tjoa: —¿Dohse yoa mu̶hu̶ ñu̶ri? —ni sinituha tina. —Dihta sohãa mehne yu̶ caparire wisõhre. Ã jicu̶ yu̶ caparire yu̶ cosari baharo ñu̶ du̶cahi yu̶hu̶ —ni yahuha tiro tinare. 16 —Tiro Sabado dacho mari sori nu̶mu̶i mari dahra dutierari nu̶mu̶i dahrahre. Ã jiro tiro Cohamacu̶ yairo jierara —niha paina fariseo curua macaina sehe. Paina sehe õ sehe niha: —Ñaare yoariro õ sehe noariro wahachu̶ yoa masierara. Ã jiro tiro noariro jiboca —niha paina. Ã jia tina pu̶a curua ti basi tju waha. 17 Ã jia pari turi tina capari ñu̶erariro cjirore õ sehe ni sinituha tjoa: —¿Mu̶hu̶re mu̶ caparire noano yoarirore mu̶hu̶ waro dohse ni tu̶hotujari Jesure? —niha tina tirore. —Tiro potocãta Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro jira —niha capari ñu̶erariro cjiro. 18 Wahmanopu̶re judio masa õ sehe ni tu̶hotumaha: “Ahriro capari ñu̶erariro cjiro jierara”, ni tu̶hotumaha tina. Ã ni tu̶hotua capari ñu̶erariro cjiro pu̶cu̶su̶mare pjirocaha tina. 19 Pjiroca tuhsu̶, to pu̶cu̶su̶mare õ sehe ni sinituha fariseo curua macaina pu̶htoa: —¿Ahriro potocãta mu̶sa macu̶ jijari? ¿Dóihta tiro capari ñu̶erariro masa bajuari? ¿Potocãta capari ñu̶erariro cjiro jiparota dohsearo ñu̶jari mipu̶re? —ni sinituha tina to pu̶cu̶su̶mare. 20 —Ahriro sã macu̶ta jira. Ã yoa dóihta capari ñu̶erariro masa bajua tire tiro. 21 Tíre masipanahta to ñu̶rire, tirore ñu̶chu̶ yoariro cũ̶hu̶re masieraja sã. Sã macu̶re sinituga. Bu̶cu̶ro jira tiro. Tiro to basi yahu masina —niha to pu̶cu̶su̶ma. 22 Judio masa sã pu̶htoa wahmanopu̶re õ sehe nia tiha: —“Jesuta Cristo Cohamacu̶ warocariro jira”, niinare mari buhea wu̶hu̶sepu̶ sãa dutisi sã —nia tiha judio masa pu̶htoa. Ti ã nichu̶ tu̶hoa capari ñu̶erariro cjiro pu̶cu̶su̶ma sehe judio masa pu̶htoare cui niha. 23 Ã cuia, “Bu̶cu̶ro jira tiro. Tiroreta sinituga”, niha tina judio masa pu̶htoare. 24 Baharo judio masa sã pu̶htoa pari turi capari ñu̶erariro cjirore pjirocaha tjoa. Pjiroca tuhsu̶, õ sehe niha tirore: —Cohamacu̶ mehne poto yahuga mu̶hu̶. Jesure mahñoriro to ñaa yoariro jichu̶ sã masija. Ã jicu̶ poto yahuga sãre —niha judio masa capari ñu̶erariro cjirore. 25 Ti ã nichu̶ tu̶horo õ sehe ni yu̶htiha tiro: —Jesure to ñaa yoariro to jichu̶ masieraja yu̶hu̶. Cũ̶nota masija yu̶hu̶. Panopu̶re capari ñu̶erariro jia ticu̶ru̶ yu̶hu̶. Mipu̶ sehere ñu̶ja yu̶hu̶. Tí dihtare masija yu̶hu̶ —ni yu̶htiha capari ñu̶erariro cjiro tinare. 26 —¿Dohse yoari mu̶hu̶re tiro? ¿Mu̶ capari ñu̶hto cjihtore dohse yoari tiro mu̶hu̶re? —ni sinituha tina tjoa. 27 —Tíreta mu̶sare yahu tuhsu̶mahicu̶ yu̶hu̶. Yu̶ ã ni yahupachu̶ta mu̶sa ne tu̶ho duaerare yu̶hu̶re. ¿Dohse yoa duana pari turi yu̶ yahuchu̶ tu̶ho duajari mu̶sa? ¿Mu̶sa cũ̶hu̶ to buheina ji duajari? —niha tiro tinare. 28 To ã nichu̶ tu̶hoa tina tuhtiha tirore: —Mu̶hu̶ Jesu buheriro jira. Sã sehe Moise cjiro buheina jija. 29 Potocãta Cohamacu̶ Moise cjirore durucua tiha. Jesu to tarirore sã masieraja —niha tina capari ñu̶erariro cjirore. 30 Ti ã nichu̶ õ sehe ni yu̶htiha tiro: —¿Tiro to tarirore mu̶sa masierachu̶ yu̶hu̶re ñu̶chu̶ yoariro jiro Cohamacu̶ warocariro jierabocari tiro? 31 Cohamacu̶ ñaa yoainare ti siniare tu̶hoerara. Tí pinihtare mari masija. Tinare tu̶hoeraparota Cohamacu̶re ño payorirore, to dutiare yoarirore to siniare tu̶hora Cohamacu̶. 32 Wahmanopu̶re ahri yahpa to ji du̶cachu̶pu̶re ne coã masa bajuaropu̶ capari ñu̶erarirore ne cũ̶iro baro ñu̶chu̶ yoariro mariea tiha. 33 Ã jiro Jesu Cohamacu̶ warocariro jieraro yu̶hu̶re ñu̶chu̶ yoaeraboa tiro —niha tiro tinare. 34 —Mu̶hu̶ dóihta ñariro jia tiha. ¿Ã jipacu̶ta sãre buhe duajari mu̶hu̶? —niha judio masa sã pu̶htoa tirore. Ã ni tuhsu̶ata tina tirore cohã wionocaha. 35 Ã yoa capari ñu̶erariro cjirore ti cohã wiorire Jesu tu̶hore. Ã tu̶horo capari ñu̶erariro cjirore boca su̶ro, tirore õ sehe ni siniture: —¿Masu̶nore Cohamacu̶ warocarirore wacũ tuajari mu̶hu̶? —nire Jesu. 36 —¿Pu̶htoro, noa jijari tiro? Tirore masicu̶ wacũ tuaihtja tirore —nire capari ñu̶erariro cjiro Jesure. 37 —Tirore ñu̶ tuhsu̶re mu̶hu̶. Mipu̶re mu̶hu̶ mehne durucuriro tiro tjija yu̶hu̶ —nire Jesu capari ñu̶erariro cjirore. 38 —Pu̶htoro, mu̶hu̶re wacũ tuaja —nire capari ñu̶erariro cjiro. Ã ninota tiro Jesu panoi na tuhcua caha su̶, tirore ño payore. 39 To ã ño payochu̶ ñu̶no õ sehe nire Jesu: —Noaina, ñaina cũ̶hu̶ ti yoarire masichu̶ yoai tai ahri yahpapu̶re tahi. Capari ñu̶eraina ti ñu̶ masieraro seheta tina yoaro sehe jiina yu̶ Pu̶cu̶re masierara. Ã masierainare yu̶ Pu̶cu̶re masichu̶ yoai tai tahi yu̶hu̶. “Sã noano masija”, ni tu̶hotumarina noano ti masierarire masichu̶ yoai tai tahi yu̶hu̶ —nire Jesu. 40 To ã nichu̶ tu̶hoa mahainacã fariseo curua macaina tirore õ sehe nire: —“Capari ñu̶eraina ti ñu̶ masieraro seheta noano masierara mu̶sa cũ̶hu̶”, ¿nii nijari mu̶hu̶ sãre? —nire fariseo curua macaina Jesure. 41 Ti ã nichu̶ Jesu õ sehe nire: —Capari ñu̶eraina ti ñu̶ masieraro seheta potocã mu̶sa noano masierachu̶, mu̶sare buhiri mariaboa. “Sã noano masiina jija”, mu̶sa niri buhiri buhiri tiina jisinina mu̶sa mipu̶re —nire Jesu tinare.

Juan 10

1 Baharo quiti mehne piti dahre buhero taro õ sehe nire Jesu: —Potocãta nii nija mu̶sare. Ovejare wihbori sahrĩno sopacai sãaerariro, sopaca marienopu̶ sãariro sehe yaca bu̶cu̶ro jira. 2 Sopacai sãariro sehe ovejare ñu̶ wihboriro jira. 3 Sopacare cohtariro sopacare pjõohna ovejare ñu̶ wihboriro to sãahto sehe. Ovejare ñu̶ wihboriro to durucuchu̶ tu̶ho tara to nuina oveja peri. Tinare pjirocaro, ti wama mehne pisurocarucura tiro. Ã yoaro tinare sahrĩnopu̶ jiinare pji wiorucura sopacapu̶. 4 To yainare jipihtinare pji wio tinare mu̶ tãrucura. Oveja sehe to durucuare masia, to baharo nu̶nu̶ tirucura. 5 Pairore ti masierarirore nu̶nu̶ tierara tina. Ã jia paina ti durucuare tu̶hoa, cui mu̶rocaa wahara —nire Jesu tinare. 6 Ahri quitire to ã yahupachu̶ta to yahuare tu̶ho ñahaerare tina. 7 Pari turi Jesu tinare õ sehe ni yahure tjoa: —Potocãta mu̶sare nii nija. Ovejare wihbori sahrĩno sãari sopaca yoaro sehe jija yu̶hu̶. 8 Jipihtina yu̶ pano tarina quihõno yu̶ durucuare buheraina, ovejare ñu̶ wihbo mahñoina yacaina yoaro sehe jira. Ti ã jipachu̶ta yu̶ yaina sehe oveja yoaro sehe jiina painare ne tu̶ho wahcãerara. 9 Yu̶hu̶ ovejare wihbori sahrĩno sãari sopaca yoaro sehe jija. Tí sopacai sãaina yoaro sehe tjira yu̶hu̶re wacũ tuaina. Ã jicu̶ yu̶hu̶ tinare pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdu̶chu̶ yoaihtja. Oveja sehe tinare ñu̶ wihboriro mehne ti cahmaare bocaro yoaro seheta yu̶ yu̶hdu̶chu̶ yoaina cũ̶hu̶ yu̶hu̶ mehne ti cahmaare bocaahca. Yu̶hu̶ tinare noano du̶cata, noano ñu̶ wihboihca —nire Jesu. 10 Ã ni tuhsu̶ õ sehe ni namore: —Mu̶sare mahñoare buheina, ovejare ñu̶ wihbo mahñoina sehe ovejare yacaina yoaro sehe jira. Yacaa taa, wajãa taa, dojomehnea taa tara tina. Wiho mejeta yu̶hu̶ sehe yu̶ yainare, oveja yoaro sehe jiinare, tuaro waro ti wahchea mehne ã catirucuchu̶ yoai tahi. 11 Ovejare noano ñu̶ wihboriro yoaro sehe jija yu̶hu̶. Ovejare noano ñu̶ wihboriro tinare noano du̶cata, to yariahtore ne cuierara. Tó yoaro seheta yu̶hu̶ cũ̶hu̶ yainare noano du̶cata, yariahca, tinare ne soro wahaerahto sehe. 12 Oveja pu̶ro cahamacu̶no sehe potocã ovejare ñu̶ wihboriro jierara. Ã jia oveja to yaina jierara. Ã jiro yairo ovejare to chu̶ro tachu̶ ñu̶no to cahamacu̶no sehe ovejare cohã cũnoca, mu̶rocaa wahara. To ã cohã cũri baharo, yairo ovejare to ñahachu̶ ñu̶a oveja peri mu̶roca site wahcãa wahara. 13 To cahamacu̶no sehe to wapataa dihtare cahmana. Ã jiro tiro ovejare noano ñu̶ wihbo ji coaerara —nire Jesu. 14 Ã ni tuhsu̶ õ sehe ni namore: —Ovejare noano ñu̶ wihboriro yoaro sehe jija yu̶hu̶. Ã jicu̶ yu̶ yainare masija yu̶hu̶. Ã jia yu̶ yaina sehe yu̶hu̶re masina. 15 Tó seheta yu̶ Pu̶cu̶ cũ̶hu̶ yu̶hu̶re masina. Ã jicu̶ yu̶hu̶ cũ̶hu̶ yu̶ Pu̶cu̶re masija. Oveja yoaro sehe jiina yu̶ yaina Cohamacu̶ mehne ti ã jirucuhti cjihtire yariaihca yu̶hu̶. 16 Paina oveja pa sahrĩno macaina yoaro sehe jiina paina masa cũ̶hu̶ yu̶ yaina jiahca. Tina cũ̶hu̶re naaihca. Ã jia yu̶ durucuchu̶ tu̶ho wahcãahca tina cũ̶hu̶. Ã jia yu̶ yaina jipihtina cũ̶ curuata jiahca. Ã jicu̶ yu̶hu̶ dihta yu̶ yainare ñu̶ wihboihca —nire Jesu. 17 Ã ni tuhsu̶ õ sehe ni namore: —Yu̶ yaina Cohamacu̶ mehne ti ã jirucuhti cjihtire yariaihca. Yu̶ yariari baharo masa mu̶jaihca. Yu̶ ã yoahtiro jichu̶ yu̶ Pu̶cu̶ yu̶hu̶re cahĩna. 18 Yu̶ wajã dutierachu̶ yu̶hu̶re wajã masieraboa tina. Yu̶ cahmano seheta yu̶hu̶re wajãahca. Ã jicu̶ yu̶ yaina Cohamacu̶ mehne ti ã jirucuhti cjihtire yariaihca. Yaria masija yu̶hu̶. Ã yoa masa mu̶ja masija. Yu̶ Pu̶cu̶ yu̶hu̶re tíreta yoa dutire —nire Jesu. 19 To ã nichu̶ tu̶hoa judio masa pu̶a curua tju ware. Paina soro tu̶hotu, paina cũ̶hu̶ soro tu̶hoture: 20 —Tiro watĩno to cohtotariro jira. Ã jiro tu̶ho masierariro jira. ¿Dohseana tirore pari turi tu̶hojari mu̶sa? —nire paina payu̶ judio masa. 21 Paina sehe õ sehe nire: —Watĩno to cohtotariro jiro ã ni durucueraboa. Capari ñu̶erarirore ñu̶chu̶ yoa masierara watĩno to cohtotariro. Ã jiriro jiro tiro watĩno to cohtotariro jierara —nire paina judio masa. 22 Pa dachoi sã coyea judio masa Jerusalẽi bose nu̶mu̶ri yoaa nire pari turi. Cohamacu̶ wu̶hu̶re panopu̶ tirore ti wari cjirire ti wacũhti dachori jire. Tí pjare puhiro jire. 23 Tí dachoi Salomo wama tiri tahtiapu̶ Cohamacu̶ wu̶hu̶i jiri tahtiapu̶ Jesu ñu̶ tinino nire. 24 Tí tahtiapu̶ to jichu̶ ñu̶a sã coyea judio masa tiro cahapu̶ cahmachu, tirore õ sehe ni siniture: —Yoaputiari pja sãre noano yahueraca mu̶hu̶. Poto sãre noano yahu bahrañoga mu̶hu̶. ¿Cristo Cohamacu̶ to warocariro tjijari mu̶hu̶? —nire tina Jesure. 25 Ti ã nichu̶ tu̶horo õ sehe ni yu̶htire Jesu: —Mu̶sare yahu tuhsu̶majacu̶ yu̶hu̶. Yu̶ ã yahupachu̶ta yu̶hu̶re tu̶ho duaerare mu̶sa. Yu̶ Pu̶cu̶ yu̶hu̶re to dutiriro seheta to tuaa mehne yoa ñoja. Ã yoacu̶ yu̶ Cristo jiareta mu̶sare ñoi nija. 26 Yu̶ ã ñopachu̶ta yu̶hu̶re tu̶ho duaerara mu̶sa. Mu̶sa sehe yu̶ yaina jierara. Ã jina pairo yaina oveja yoaro sehe jiina jina, yu̶hu̶ sehere tu̶hoerara mu̶sa. 27 Ovejare ñu̶ wihborirore to yaina ti tu̶horiro seheta yu̶hu̶ cũ̶hu̶re yu̶ yaina tu̶hora. Ã jicu̶ yu̶ yainare masija yu̶hu̶. Ã jia tina yu̶hu̶ mehne wahara. 28 Ã jicu̶ jipihtia dachoripe Cohamacu̶ mehne ã catirucuchu̶ yoaja tinare. Ã jia tina sehe pichacapu̶ ne wahasi. Ã jia yu̶ yainare yu̶ ñu̶ wihbochu̶ paina sehe ne cũ̶irore yu̶hu̶re ma masierara tinare. 29 Ã yoa yu̶ Pu̶cu̶ yu̶ yainare yu̶hu̶re wariro jipihtina yu̶hdoro tuariro jira. Ã jiro yu̶ Pu̶cu̶ sehe yu̶ yainare to ñu̶ wihbochu̶, ne cũ̶iro tiro cũ̶hu̶re ma masierara tinare. 30 Yu̶hu̶ yu̶ Pu̶cu̶ mehne cũ̶irota jija —nire Jesu judio masare. 31 To ã nichu̶ tu̶hoa judio masa sehe tirore ti doca wajãhti tãare pari turi namare tjoa. 32 Ti ã yoachu̶ ñu̶no Jesu õ sehe ni siniture tinare: —Yu̶ Pu̶cu̶ ya tuaa mehne payu̶ tahari yoa ñomahi mu̶sare. ¿Di baro sehere yu̶ yoari buhiri yu̶hu̶re tãa mehne doca wajã duajari mu̶sa? —ni siniture Jesu. 33 To ã nichu̶ tu̶hoa õ sehe nire tina: —Cohamacu̶ tuaa mehne mu̶ yoa ñori buhiri mu̶hu̶re tãa mehne doca wajã duaeraja sã. Cohamacu̶re mu̶ ñano durucuri buhiri mu̶hu̶re tãa mehne doca wajã duaja sã. Masu̶no jipaihta “Cohamacu̶ jija yu̶hu̶”, mu̶ nia buhiri mehne mu̶hu̶re tãa mehne doca wajã duaja sã —ni yu̶htire tina. 34 Ti ã ni yu̶htichu̶ tu̶horo Jesu tinare õ sehe ni yahure: —Mu̶sa cũ̶hu̶re “Cohamana”, ni pisure Cohamacu̶. Ãta ni joaa tiha to dutiare ti joari pũi. 35 Cohamacu̶ yare ti joari pũ quihõno to jichu̶ mari masija. “Mahñoa jira”, tí pũre ni masieraja mari. Ã jiro to yare masiinare potocãta tiro “Cohamana”, ni pisura. 36 Cohamacu̶ yu̶hu̶re besetjiãhno, ahri yahpapu̶re warocare. Ã jicu̶ yu̶hu̶ “Cohamacu̶ macu̶no jija”, yu̶ niri buhiri “Cohamacu̶re ñano durucuro nina Jesu”, nina mu̶sa yu̶hu̶re. ¿Dohseana yu̶hu̶re ã nijari mu̶sa? 37 Yu̶ Pu̶cu̶ to cahmariro seheta to tuaa mehne yu̶ yoa ñoerachu̶ pinihtare yu̶ buherire “Potocã tjira”, nieraboca mu̶sa. 38 Yu̶ Pu̶cu̶ to tuaa mehne yu̶ yoa ñopachu̶ta yu̶hu̶ sehere tu̶ho duaeraboca mu̶sa. Ã tu̶ho duaerapanahta to tuaa mehne yu̶ yoa ñochu̶ ñu̶na yu̶ yoarire “Potocã tjira”, niga mu̶sa. Mu̶sa ã nina, yu̶ Pu̶cu̶ mehne sã cũ̶no potori sã jichu̶ masinahca mu̶sa. Ã jina yu̶hu̶ yu̶ Pu̶cu̶ mehne cũ̶no potori yu̶ jichu̶ masinahca mu̶sa. Ã jina tu̶ho ñahanahca mu̶sa —nire Jesu tinare. 39 To ã nichu̶ tina pari turi tirore ñaha duamare. Ti ã ñaha duachu̶ ñu̶no tiro duhti wijaa wahare. 40 Ã wijaariropu̶ta João masare to bautisa mu̶htariropu̶ Jordão sie sehepu̶ pari turi wahare tjoa. Tópu̶ su̶ro tjuanocare tiro. 41 Ã jia masa payu̶ tirore ñu̶a su̶re. Õ sehe nire tina ti basi: —João sehe Cohamacu̶ tuaa mehne yoa ñoerare. Ã to yoa ñoerapachu̶ta jipihtia Jesure to yahuri cjiri sehe potocãta jira —nire masa ti basi. 42 Ã jia tópu̶re masa payu̶ wacũ tua du̶care Jesure.

Juan 11

1 Ã yoa cũ̶iro Lázaro wama tiriro to wahmiosãnumia María, Marta cũ̶hu̶ mehne Betania wama tiri macai jia tire. Tiro cũ̶ nu̶mu̶ dohatia wahari jire. 2 Tiro wahmiono María sehe baharo Jesu to dahporire me sitia wisõ, to pjoari mehne tirore pahã cohãhticoro jiri jire. 3 Ã yoa to dohatia wahachu̶ ñu̶a, to wahmiosãnumia sehe painare Jesure yahu dutirocari jire: —Pu̶htoro, mu̶ cahĩriro dohatiro nina —ni yahu dutirocari jire Lázaro wahmiosãnumia. 4 Tí quitire tu̶horo õ sehe nire Jesu: —Mipu̶re Lázaro to dohatia to yariahti cjihti jierara. Cohamacu̶ tuaare masare ñohti cjihtire mipu̶re tiro dohatira. Ã jia yu̶hu̶ to macu̶no tuariro yu̶ jia cũ̶hu̶re ñu̶ahca masa —nire Jesu. 5 Jesu Martare, to bahoro cũ̶hu̶re, Lázaro cũ̶hu̶re tuaro cahĩa tire. 6 Ã nino Lázaro dohatiriro to jichu̶ tu̶hoparota tói Jesu sehe pu̶a dacho tjuasinire. 7 Pu̶a dacho baharo Jesu õ sehe nire sãre to buheinare: —Pari turi Judea yahpapu̶ tjuaa wahajihna tjoa —nire sãre. 8 —Buheriro, canu̶pu̶cãta judio masa tó macaina mu̶hu̶re tãa mehne doca wajã duamare. ¿Dohseacu̶ tópu̶ pari turi tjuaa waha duajari mu̶hu̶? —nihi sã to buheina. 9 Sã ã nichu̶ tu̶horo, tirore ti wajã masierasininore yahuro, piti dahre buhero sãre õ sehe nire: —Pjíro tu̶hotuena tjiga. Cũ̶ dachore doce horari waro jira. Sũ̶ dacho macariro to jisinichu̶, noano ñu̶ja mari. Ã jina dachore tinina ne pu̶ha tu mu̶a boraeraja mari. 10 Wiho mejeta nahitianoi tiniina sehe pu̶ha tu mu̶a boraa wahara. Sũ̶ dacho macariro mariachu̶ noano ñu̶erara tina —nire Jesu. (Ã nino õ sehe nino niri jimare: “Mipu̶re yu̶ Pu̶cu̶ yare yu̶ yahu pahñohto du̶hsasinina. Ã jia yu̶hu̶re wajã masierasinina”, nino niri jimare.) 11 Ã nino sãre õ sehe ni yahu namore tjoa: —Mari mehne macariro Lázaro, carĩno nica. To ã carĩpachu̶ta yu̶hu̶ tirore wahcõi wahaihtja —nire sãre. 12 —Pu̶htoro, Lázaro carĩriro jiro, yu̶hdu̶rohca —nimahi sã. 13 Sã ã nipachu̶ta Jesu “Carĩno nica” nino, “Yariaa wahaca”, nino niri jimare. To ã nichu̶ tu̶hona “Lázaro soro nica”, ni tu̶hotumai sã sehe. 14 Sã ã ni tu̶hotuchu̶ masino Jesu poto yahure sãre: —Lázaro yariaa wahaca. 15 Yu̶ marieno to yariachu̶, noa nina. Ã jina mu̶sa yu̶hu̶re wacũ tua namonahca. Mu̶sa yu̶ jia tiare masi namo, mu̶sa yu̶hu̶re wacũ tua namohti cjihti jiahca ahri. Ã yoana basata. Mari ñu̶na wahajihna to cahapu̶ —nire Jesu. 16 Toma su̶hu̶du̶ariro wama tiriro õ sehe nire sãre: —Mari cũ̶hu̶ Jesu mehne wahajihna. Tirore wajãa, mari cũ̶hu̶re wajãjaro —nire Toma. 17 Ã yoa sã tópu̶re sã su̶na cahachu̶ waro tó macaina õ sehe ni yahure Jesure: —Pititia dachori wahara Lázaro cjirore masa copapu̶ ti siõ sãari baharo —ni yahuha tirore. 18 Betania wama tiri maca sehe Jerusalẽ cahacãi tia kilómetro yoaro jire. 19 Ã jia Lázaro to yariari baharo, payu̶ Jerualẽ macaina sã coyea judio masa Martare, María cũ̶hu̶re ñahacaha tiia taa tari jire. 20 Tópu̶re sã su̶na cahachu̶ tu̶horo, Marta sehe sãre piti bocaro wihire. Wiho mejeta to bahoro María sehe to ya wu̶hu̶pu̶ tjuari jire. 21 Marta sehe Jesure piti boca wihi, õ sehe nire tirore: —Pu̶htoro, yu̶ bahu̶ to yariahto pano mu̶ õi jichu̶, tiro yariaeraboa. 22 Mipu̶ cũ̶hu̶re Cohamacu̶re mu̶ sini payochu̶, tiro mu̶ sinino seheta yoarohca —nire Marta Jesure. 23 —Mu̶ bahu̶ masa wijaarohca —nire Jesu ticorore. 24 —Ãja. Ahri yahpa to pihtiri dachoi yariarina cjiri ti masa wijaahti dachoi to masa wijaahtore masija yu̶hu̶ —nire ticoro sehe. 25 To ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yahure tjoa: —Yu̶hu̶ masa wijaachu̶ yoariro jija. Yu̶hu̶ ã jirucuchu̶ yoariro jija. Yu̶hu̶re wacũ tuariro yariaparota ã catirucurohca. 26 Ã jia jipihtina Cohamacu̶ mehne ã catirucuina, yu̶hu̶re wacũ tuaina pichacapu̶ ne wahasi. ¿Ahrire masijari mu̶hu̶? —nire Jesu ticorore. 27 —Pu̶htoro, masija yu̶hu̶. Cristo Cohamacu̶ macu̶no, masare yu̶hdu̶chu̶ yoariro “Ahri yahpapu̶ tarohca”, ti niriro mu̶ jichu̶ masija yu̶hu̶ —nire Marta Jesure. 28 Marta ã ni tuhsu̶ to bahoro Maríare pjiro wahare: —Marine buheriro mari ya macai taro nina. Mu̶hu̶re pjihre —ni yaroca yahuri jire Maríare. 29 To ã nichu̶ tu̶horo María ño duaro wahcãru̶ca, sã cahapu̶ tari jire Jesure ñu̶no taro. 30 Ti ya macapu̶ su̶erasinihi sã. Marta sãre to piti bocaroihta jisinihi sã. 31 Judio masa tí wu̶hu̶i Maríare ñahacaha tiia niha. Ã jia ticoro to wahachu̶ ñu̶a, tina ticorore nu̶nu̶ ti tari jire. “To wahmino cjirore ti siõ sãari copapu̶ tiiro waharo nina ticoro”, ni tu̶hoturi jimare tina. Ã ni tu̶hotua ticorore nu̶nu̶ ti tari jire. 32 Ã yoa María sã cahapu̶ wihiro, Jesure ñu̶, to dahpori cahai na tuhcua caha su̶re. —Pu̶htoro, yu̶ bahu̶ to yariahto pano mu̶ õi jichu̶ tiro yariaeraboa —nire ticoro Jesure. 33 Ã jiro ticoro judio masa ticoro mehne tarina cũ̶hu̶ ti tiichu̶ ñu̶no Jesu sehe tuaro cahya ñano yajeripohna tire. 34 —¿Lázaro cjirore nohopu̶ siõ sãari mu̶sa? —ni siniture Jesu. —Ñu̶i taga —ni pji wahcãre tina. 35 Ti ã nichu̶ tu̶horo Jesu tiia wahare. 36 —Lázaro cjirore Jesu tuaro cahĩri jira —nire judio masa ti basi. 37 Wiho mejeta paina tina mehne macaina sehe õ sehe nire: —Capari ñu̶erarirore ñu̶chu̶ yoariro jira ahriro Jesu. ¿Ã jiro Lázaro cũ̶hu̶re to yariaborore yu̶hdu̶chu̶ yoaeraboari ahriro? —nire tina ti basi. 38 Ã jiro pari turi Jesu tuaro cahya namore. Ã jina sã jipihtina to masa copapu̶ su̶hi. Tí copa tãcapu̶ ti sahari copa jire. Tí copapu̶ to pjacu̶ cjirore siõ sãa, tãca pjiria mehne tju biha cũri jire tina. 39 —Tãcare na pjõohga —nire Jesu. To ã nichu̶ tu̶horo Marta yariariro cjiro wahmiono õ sehe nire: —Pu̶htoro mipu̶ pititia dachori waha tuhsu̶ra to yariari baharo. Ã jiro to pjacu̶ cjiro u̶rĩbiahca —nire Jesure. 40 —“Yu̶hu̶re wacũ tuaco Cohamacu̶ tuaare ñu̶cohca”, mu̶hu̶re nimahi —nire Jesu Martare. 41 To ã niri baharo tina tãcare na pjõohre. Ã ti na pjõori baharo Jesu sehe mu̶anopu̶ ñu̶, Cohamacu̶re õ sehe nire: —Mai, yu̶hu̶re mu̶hu̶ tu̶ho tuhsu̶hre. Tíre mu̶ yoachu̶ masicu̶ wahcheja mu̶hu̶re. 42 Ã yoa yu̶hu̶re mu̶hu̶ dachoripe ã tu̶horucura. Tíre masija. Ã masipaihta yu̶hu̶ mu̶ warocariro yu̶ jiare õre ducuina ti masihti cjihtire mu̶hu̶re ã nii nija. Tíre “Potocã tjira”, ti nihti cjihti cũ̶hu̶re ã nii nija —nire Jesu to Pu̶cu̶rore. 43 Ã ni tuhsu̶ Jesu tuaro sañurucure: —Lázaro, wijaa tagá —ni sañurucure tiro. 44 To ã nichu̶ yariariro cjiro to wamomacarine to dahpori cũ̶hu̶re suhti cahsari mehne ti wahmariro cjiro, to dapure suhtiro mehne ti wahmariro cjiro, masa copapu̶ wijaa tare ju̶na. —Ti wahmari cjirire pjãga —nire Jesu. 45 To ã masochu̶ ñu̶a, payu̶ judio masa Maríare ñu̶a tarina mehne macaina Jesure wacũ tuare. 46 Wiho mejeta paina sehe, tina mehne macaina sehe fariseo curua macaina cahapu̶ waha, su̶, Jesu to yoarire yahuri jire tinare. 47 Ã jia sacerdotea pu̶htoa, fariseo curua macaina pu̶htoa cũ̶hu̶ cahmachu, ti basi õ sehe ni durucuha: —Jesu payu̶ tahari Cohamacu̶ tuaa mehne yoa ño mu̶jana. To ã yoa ñoare mari tirore ã ñu̶noca mari du̶cataerachu̶, jipihtina masa tirore wacũ tua, tiro mehne waha pihtiaboca. Ã yoa tiro Jesure ti pu̶htoro cjihto ti sõchu̶ ñu̶a, Roma macaina pu̶htoa sehe “Marine cohãa nina”, ni sua, ñano yoaahca marine. Tuhsu̶, Cohamacu̶ wu̶hu̶re cohã duti warocaahca ti yaina surarare. Mari ya dihta cũ̶hu̶re maahca tina. ¿Ã jina dohse yoanahcari mipu̶re? —ni durucuha tina ti basi. 49 Ti ã nipachu̶ta pairo Caifa wama tiriro, tí cu̶hmare sacerdotea bui pu̶htoro jiriro tinare õ sehe ni yahuha: —Mu̶sa sehe ne masierara. 50 Judio masa jipihtina mari ya cjihtire cũ̶iro masu̶no to yariachu̶ noana. To yariaerachu̶ mari jipihtina judio masare cohã pahñonocaboa. Tíre mu̶sa masierara —niha Caifa tinare. 51 Ã nino to mu̶ su̶ro ã nino nieraha. Sacerdotea bui pu̶htoro to jichu̶ judio masa ya cjihtire Jesu to yariahtore Cohamacu̶ sehe Caifare ã ni yahu dutiha. 52 Jesu yariaro judio masa dihtare yu̶hdu̶chu̶ yoaro taro nierare. Ã yariaro jipihtina Cohamacu̶ pohna ahri yahpapu̶ ji siteina cũ̶hu̶ cũ̶ curuata ti jihti cjihtire yariahtiro jire Jesu. 53 Ã jia tí dachoihta tina “¿Jesure dohse yoa wajãnahcari mari?” ni durucua, tirore wajã taa nimaha. 54 Tirore ti ã wajã duachu̶ masino Jesu payu̶ judio masa watoi pari turi tinino wahaerare. Ã jiro masa marieno cahacãi Efraĩ wama tiri macapu̶ sãre su̶ho wahare. Sãre tí macai su̶ho tjuasinire Jesu. 55 Tí pjare pascua bose nu̶mu̶ri sã judio masa sã bose nu̶mu̶ri cjihto mahanocã du̶hsatjiãhre. Ã jia bose nu̶mu̶ri panocã masa payu̶ paye macari macaina Jerusalẽpu̶ cahmachure. Pascua macaare ti chu̶hto pano Cohamacu̶ yare yoaa taa ti ñaa buhiri cosaa taa nire. 56 Tí pjare tina Jesure macaa niri jire. Ã jia Cohamacu̶ wu̶hu̶pu̶ jiina õ sehe ni durucuha: —¿Bose nu̶mu̶rine ñu̶no taerabocari Jesu, mu̶sa tu̶hotuchu̶? —ni durucuha tina ti basi. 57 Ã jia sacerdotea pu̶htoa, fariseo curua macaina cũ̶hu̶ õ sehe ni yahu dutiha masare: —Jesu to jirore mu̶sa masina, yahuga sãre. Tirore ñahana tana nija —niha pu̶htoa masare.

Juan 12

1 Jesu sã to buheina mehne Betaniapu̶ sã su̶ri baharo pascua dachori seis dachori waro du̶hsasinire. Lázaro Jesu to masoriro cjiro tí maca macariro jire. 2 Sã su̶ri baharo Jesu cũ̶hu̶ ya chu̶a cjihtire yoare paina. Ã yoa Lázaro, Jesu, sã mehne mesai nuju su̶hi. Sã ã nuju su̶ri baharo Marta chu̶are payore sãre. 3 Tuhsu̶, María me sitia sere nardo wama tidu̶ macaa sere cũ̶ kilo dacho macai na ta, Jesu dahporire pio payore. Pio payo tuhsu̶ to pjoari mehne tju cosare. To ã pio payori baharo tí wu̶hu̶ noano me siti sahsea wahare. 4 Sã mehne macariro, Jesure ñu̶ tuhtiinare ñohtiro Juda Iscariote sehe õ sehe nire: 5 —¿Dohse yoaro ahricoro ã yoa sitejari? Tíre ticoro duaboa. Ã duaro tres cientos dachori posa dahrari wapa wapataboa. Ã jiro ticoro tí niñerure pjacu̶oinare waboa —nire tiro. 6 Juda sehe pjacu̶oinare yoadoho duaerare. Tiro sã niñerure wihbobasariro jiparota yacariro jire. Tuhsu̶, tiro sã niñerure cãa tahari na mu̶jare. Ã jiro “Tí niñerure naihtja” nino, ã nire Maríare tiro. 7 To ã nichu̶ tu̶horo õ sehe nire Jesu: —Ã niecu̶ tjiga ticorore. To me sitiare yu̶hu̶re to du̶harire yu̶hu̶re pio payore, yu̶hu̶re masa copapu̶ ti siõ sãahto pano yu̶ pjacu̶re cahnoyuro. Pjacu̶oina sehe mu̶sa mehne ã jirucuahca. Ã jina tinare wa masina mu̶sa. 8 Yu̶hu̶ sehe ahri yahpapu̶re mu̶sa mehne ã jirucusi —nire Jesu. 9 Ã yoa Jesu Betaniapu̶ to jichu̶ tu̶hoa sã coyea judio masa payu̶ tirore ñu̶a tare. Tiro dihtare ñu̶a taa nierare. Lázaro yariariro cjirore Jesu to masorirore tiro cũ̶hu̶re ñu̶a taa nire. 10 Ti ñu̶a su̶rire masia sacerdotea pu̶htoa Lázaro cũ̶hu̶re wajã duare. 11 Lázaro yariariro cjiro Jesu to masoriro jichu̶ ñu̶a payu̶ masa Jesure wacũ tuare. To ã masochu̶ ñu̶a payu̶ judio masa ti sacerdotea ya buhea sehere duhunocari jire. Ã ti duhuchu̶ ñu̶a sacerdotea pu̶htoa sehe sua yu̶hdu̶a Lázarore wajã duare. 12 Pascua bose nu̶mu̶rine ti yoachu̶ payu̶ masa Jerusalẽpu̶ ñu̶a wahari jire. Pa dachoi Jerusalẽpu̶ Jesu to tahto cjihtore masa tu̶hori jire. 13 Ã jia pja pũ sahnarine na wahcã, tirore piti bocaa wahare. Ã piti bocaa õ sehe ni sañurucure tina: —Ahrirore wahche payojihna. Ahriro Cohamacu̶ to warocariro noano yu̶hdu̶jaro. Ahriro Israe yahpa macaina mari pu̶htoro tjira —ni sañurucure tina. 14 Jesu burrocã to bocariro bui pisare. “Õ seheta yoarohca”, ni joaa tiha Cohamacu̶ yare ti joari tjui: 15 “Jerusalẽ wama tiri maca macaina, cuiena tjiga mu̶sa. Ñu̶ga. Mu̶sa pu̶htoro burrocã bui pisa tara”, ni yahuha Cohamacu̶ yare ti joari tjui. 16 “To ã ni joari Jesure nino nica” ni, sã to buheina noano masierasinihi. Ã masierasinipanahta mu̶anopu̶ Jesu to mu̶jari baharo sã ti joari cjirire wacũ boca tu̶ho ñaha masihi. Õ sehe ni tu̶hotuhi: “Cohamacu̶ yare ti joari tju sehe Jesure yahuro nimaha. Ã jia Cohamacu̶ yare ti joari tju to niriro seheta yoare masa Jesure”, ni tu̶hotu, sã masihi. 17 Lázarore ti siõ sãari copapu̶ jirirore Jesu to pisuchu̶ tirore to masochu̶ ñu̶rina cjiri yahure masare. 18 Ã jia Lázarore Jesu masorire ti tu̶hori baharo masa payu̶ Jesure ñu̶a tare. 19 Ti ã tachu̶ ñu̶a fariseo curua macaina ti basi õ sehe niri jire: —Jipihtina Jesu yaina dihta wahaa nina mipu̶re. Ã jina mari dohse yoa masieraja tinare —niri jire fariseo curua macaina ti basi. 20 Ã yoa bose nu̶mu̶ri Cohamacu̶re ño payoa taina mehne macaina mahainacã griego masa jire. 21 Ã jia tina Felipe cahapu̶ wihiri jire. Felipe sehe Betsaida wama tiri maca Galilea yahpai jiri maca macariro jire. Ã jia tiro cahapu̶ wihirina õ sehe niri jire tirore: —Jesure ñu̶ duaja sã —niri jire tina. 22 Ti ã nichu̶ tu̶horo Felipe Andrepu̶re tíre yahuro wahari jire. Ã jia tina pu̶aro Jesure yahure. 23 Ti ã yahuri baharo Jesu tinare õ sehe ni yahure: —Yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro jija. Yu̶hu̶re jipihtina ti ño payohti pja mipu̶re jirota nina. Mipu̶re yu̶ yariahti pja jirota nina. 24 Potocãta mu̶sare yahui nija. Toari yapare yahpapu̶ mari yaerachu̶, tí yapare mari toaerachu̶ cũ̶ yapata tjuarohca. Ã jiro tí yapare mari yari baharo dicha tirohca. (Tó seheta yu̶ yariari baharo yu̶hu̶re masa copapu̶ ti siõ sãari baharo payu̶ masare Cohamacu̶ mehne ã jirucuhtina jichu̶ yoaihca yu̶hu̶.) 25 Ahri yahpai mu̶sa jiare pjíro tu̶hotuboca mu̶sa. Ã tu̶hotuna Cohamacu̶re wacũerana, pichacapu̶ wahanahca mu̶sa. Ahri yahpai mu̶sa jiare ã tu̶hotunocahna, Cohamacu̶ mehne ã jirucunahca. 26 Yu̶ yare yoa duana, yu̶ buheare noano tu̶hoga mu̶sa. Mu̶sa ã yoana mu̶sa cũ̶hu̶ yu̶ jihtopu̶re jinahca. Yu̶ yare yoarirore yu̶ Pu̶cu̶ sehe wahchea mehne ñu̶nohca —nire Jesu. 27 Ã ni tuhsu̶ õ sehe ni namore: —Mipu̶re yu̶hu̶ ñano yajeripohna tija. ¿Yu̶ Pu̶cu̶re dohse niihcari yu̶hu̶? “Mai, yu̶ ñano yu̶hdu̶htore yoai tjia yu̶hu̶re”, ¿nibocari yu̶hu̶? Tíre nieraja yu̶hu̶. Ñano yu̶hdu̶htiro cjihtota ahri yahpapu̶re tahi. Ã yoa yu̶ ñano yu̶hdu̶hti pja mipu̶re jiro nina —ni yahure Jesu sãre to buheinare. 28 Ã yoa õ sehe nire to Pu̶cu̶rore: —Mai, mu̶ tuariro jiare mipu̶re ñoga masare —nire Jesu to Pu̶cu̶rore. To ã nichu̶ mu̶anopu̶ durucuro coa tare: —Tuariro yu̶ jiare masare ño tuhsu̶hi. Mipu̶re ã jicu̶ pari turi ñoihca masare —nino coa tare. 29 To ã nino coa tachu̶ tu̶hoa tói ducuina masa payu̶ õ sehe nire: —Wu̶po jica ã coa taro —nire masa. —Anjo Jesure yahuro nire —nire paina masa. 30 Õ sehe nire Jesu sehe: —Mu̶anopu̶ yu̶hu̶re tu̶ho dutiro ã nino coa taerare. Mu̶sa sehere tu̶ho dutiro ã nino coa tare. 31 Mipu̶re ahri yahpa macaina ti ñano yoari buhirire buhiri dahrerohca tinare. Ahri yahpa macaina ti pu̶htorore watĩnore cohãnohca Cohamacu̶. 32 Ã jicu̶ yu̶hu̶re crusapu̶ ti wahcõ dapochu̶ payu̶ masare yu̶hu̶ mehne macaina ti wahachu̶ yoaihca yu̶hu̶ —nire Jesu. 33 Ã nino “Crusapu̶ to yariahtore”, yahuro nire Jesu masare. 34 To ã nichu̶ tu̶hoa masa sehe tirore õ sehe nire: —Cohamacu̶ yare ti joari tjui õ sehe nina: “Cristo jipihtia dachoripe jirohca”, ni joaa tiha. ¿To ã ni joachu̶ mu̶hu̶re masu̶nore Cohamacu̶ warocarirore dohse jiro baro mu̶hu̶re crusapu̶ wahcõ dapoahcari masa? ¿Masu̶no Cohamacu̶ warocariro noa jijari tiro? —ni siniture tina. 35 Ti ã nichu̶ õ sehe ni yu̶htire Jesu: —Buhriaro to ñu̶ masichu̶ yoaro seheta jicu̶ masare Cohamacu̶ yare noano masichu̶ yoaja yu̶hu̶. Baharo curerocã mu̶sa mehne jisi yu̶hu̶. Mu̶sare yu̶ buhechu̶ mipu̶re tu̶hoga ñaare mu̶sa yoaerahti cjihtire Cohamacu̶ mehne mu̶sa ã jirucuhti cjihtire. Yu̶ buheare tu̶hoeraina nahitianoi tiniina yoaro seheta ti wahahtore masierara. 36 Yu̶hu̶ buhriaro yoaro sehe jiriro tjija. Ã jicu̶ mu̶sare buhecu̶ Cohamacu̶ yare noano masichu̶ yoaja mu̶sare. Mipu̶re yu̶ wahahto pano yu̶hu̶re wacũ tuaga. Ã wacũ tuana yu̶ yaina jinahca mu̶sa —nire Jesu. Ã ni yahu tuhsu̶ duhti wahcãa wahare. 37 Payu̶ tahari Cohamacu̶ tuaa mehne tinare Jesu to yoa ñopachu̶ta judio masa payu̶ tirore ne tu̶ho duaerare. 38 Cohamacu̶ yare ti joari tjui Isaia cjiro to joariro seheta ã yoaa nire tina. Õ sehe ni joaa tiha Isaia cjiro: “Cohamacu̶, mu̶ buheare sã yahuchu̶ masa tu̶ho duaerare. Mu̶ tuaare tinare mu̶ yoa ñopachu̶ta, tíre ‘Potocã jierara’, nire tina”, ni joaa tiha Isaia cjiro. 39 Ti ã tu̶ho duaerachu̶ ñu̶no Cohamacu̶ tinare masierachu̶ yoare. Tí cũ̶hu̶re Isaia cjiro õ sehe ni joaa tiha tjoa: 40 “Capari ñu̶eraina yoaro sehe jiina jichu̶ yoaa tiha Cohamacu̶ tinare. Ã yoa to yare masierachu̶ yoaa tiha tinare. Ã jia to tuaare ñu̶pahta tina ti ñu̶rire tu̶ho ñahaerara. Ã jia to buheare tu̶hopahta tíre tu̶ho ñahaerara tina. Cohamacu̶ ya buheare masia, ti ñaa yoari buhirire cohã dutiboa. Ã jiro tinare yu̶hdu̶chu̶ yoaboa tiro”, ni joaa tiha Isaia cjiro Cohamacu̶ yare ti joari tjui. 41 Ã ni joaro Isaia cjiro Cristo tuaare masino to niriro seheta Cristore yahu joaa tiha tjoa. 42 Paina Jesure ti cahmaerapachu̶ta judio masa, sã pu̶htoa mehne macaina cũ̶hu̶ payu̶ Jesure wacũ tuaa, tirore cahmare. Ã cahmapahta tina fariseo curua macainare cuia painare “Jesu mehne sãahi”, ni yahu duaerare. Tíre ti yahuchu̶ tu̶hoa Jesure ti cahmari buhiri judio masa sã buheri wu̶hu̶pu̶ tinare sãa dutieraboa fariseo curua macaina sehe. 43 Cohamacu̶re wahchechu̶ yoa duapahta tí yu̶hdoro fariseo curua macaina sehere wahchechu̶ yoa duare Jesure cahma du̶caina. Ã jia tina “Jesu yaina wahahi”, ni painare yahu duaerare. 44 Ã yoa Jesu tuaro sañurucu, õ sehe ni yahure: —Yu̶hu̶re wacũ tuariro, yu̶hu̶ dihtare wacũ tuaerara. Yu̶hu̶re warocariro cũ̶hu̶re wacũ tuara tiro. 45 Tuhsu̶, yu̶hu̶re masiina yu̶hu̶re warocariro cũ̶hu̶re masina. 46 Buhriaro to ñu̶ masichu̶ yoaro seheta ahri yahpapu̶ Cohamacu̶ yare masichu̶ yoai tai nihi yu̶hu̶. Ã jicu̶ Cohamacu̶ yare masare masichu̶ yoaja. Nahitianoi wahariro yoaro sehe jiriro ñaare yoarucura. Yu̶hu̶re wacũ tuariro tiro yoaro sehe yoasi. Yu̶hu̶re wacũ tuariro quihõno tu̶horohca. 47 Paina yu̶ yahuare tu̶hopahta yu̶ niriro seheta yoaerara. Ti ã yoaerapachu̶ta yu̶ yahuare ti yoaerari buhirire buhiri dahresi yu̶hu̶ sehe tinare. Ahri yahpapu̶re buhiri dahrei tai nierahi yu̶hu̶. Ahri yahpa macainare pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdu̶chu̶ yoahtiro cjihto tai nihi yu̶hu̶. 48 Yu̶hu̶re cahmaerainare, yu̶ yahua cũ̶hu̶re cahmaerainare buhiri dahrea jiahca. Tina yu̶ yahuare ti tu̶hoerari buhiri ahri yahpa pihtiri dachoi buhiri tiahca. 49 Yu̶hu̶ yu̶ mu̶ su̶ro yahueraja. Yu̶ Pu̶cu̶ yu̶hu̶re warocariro sehe yu̶hu̶re yahu dutire. Ã jia yu̶ yahua sehe to ya durucua jira. 50 To ya durucuare “Quihõno jira” nina, Cohamacu̶ mehne ã jirucunahca mu̶sa. Ã jicu̶ yu̶ Pu̶cu̶ to yahu dutiriro seheta yahuja mu̶sare —nire Jesu.

Juan 13

1 Ã yoa pascua bose nu̶mu̶ri panocã ahri yahpare to cohã wahcãhto cjihtore to Pu̶cu̶ro cahapu̶ to wahahto cjihtore masire Jesu. Tuhsu̶, ahri yahpa macainare to yainare tiro tuaro cahĩre tina mehne to jiro puro. Ã cahĩrucura to yainare. 2 Tí ñamine Jesu sã to buheina mehne sã chu̶chu̶ Juda Iscariotere Simo macu̶nore Jesure ñu̶ tuhtiinare ño duti tuhsu̶ri jire watĩno sehe. 3 Tuhsu̶, to Pu̶cu̶ro Cohamacu̶ Jesure jipihtina bui to pu̶htoro sõrire masire Jesu. Ã yoa Cohamacu̶ cahapu̶ to tari cjirire, baharo mu̶anopu̶ to mu̶jahti cũ̶hu̶re masire. 4 Ã masino wahcãru̶ca, to suhtiro bui macanore tjuwe na, tóre cũ tuhsu̶, suhtiro cahsaro mehne to pjaro yu̶ju̶i du̶htere. 5 Du̶hte tuhsu̶, waparoi core pio sãa, sã to buheinare sã dahporire cosa du̶care. Sãre cosa tuhsu̶ to du̶hteri cahsaro mehne pahã cohãre sã dahporire. 6 Paina buheinare cosa wahcã, Simo Pedropu̶re su̶re. To dahporire to cosahto pano Pedro sehe tirore õ sehe nire: —Pu̶htoro, ¿yu̶ dahporire cosai tai nijari mu̶hu̶? —nire Jesure Pedro. 7 —Michapucacã mu̶hu̶re yu̶ yoahtire masierara mu̶hu̶. Ã masierapacu̶ta baharo masiihca mu̶hu̶ —nire Jesu. 8 —Yu̶ dahporire ne cosasi mu̶hu̶ —nire Pedro. —Mu̶hu̶re yu̶ cosaerachu̶ yu̶ yairo jisi mu̶hu̶ —nire Jesu. 9 —Pu̶htoro, yu̶ dahpori dihtare cosai tjiga. Yu̶ dahporire, yu̶ wamomacarine, yu̶ dapu cũ̶hu̶re cosaga —nire Pedro. 10 To ã nichu̶ Jesu piti dahre buhero õ sehe nire: —Cũ̶iro masu̶no cuhsu̶ro to pjacu̶re noano tju cosa pahñona. Ã jiro pari turi tirore tju cosaro cahmaerara. To dahpori dihtare cosaro cahmana. Jipihtina mu̶sa ñaa yoari buhirire cosarina cjiri mu̶sa jipachu̶ta cũ̶iro mu̶sa mehne macariro to ñaa yoari buhirire cosamahnoerariro jira —nire Jesu. 11 Jesu tirore ñu̶ tuhtiinare ñohtirore masire. Ã masino “Cũ̶iro mu̶sa mehne macariro to ñaa yoari buhirire cosamahnoerariro jira”, nire. 12 Sã dahporire cosa tuhsu̶, to suhtirore sãa tuhsu̶, nuju su̶re to dujiriroihta. —¿Michapucacã mu̶sare yu̶ yoarire tu̶ho ñahajari mu̶sa? 13 Mu̶sa yu̶hu̶re “Buheriro”, ni pisuna, “Pu̶htoro”, ni pisuna potocãta nina nica yu̶hu̶re. Mu̶sare buheriro, mu̶sa pu̶htoro potocãta jija yu̶hu̶. 14 Ã jina yu̶hu̶ mu̶sare buheriro, mu̶sa pu̶htoro jipaihta mu̶sa dahporire cosariro yu̶ jichu̶ ñu̶na mu̶sa cũ̶hu̶ mu̶sa mehne macaina dahporire cosaga. 15 Michapucacã mu̶sare cosacu̶, baharo mu̶sa yoahti cjihtire mu̶sare ñoi nija. Mu̶sa mehne macainare mu̶sa yoadohohtire ñoi nija. Mu̶sare yu̶ yoariro seheta mu̶sa cũ̶hu̶ yoaga. 16 Potocã mu̶sare niita nija. Mu̶sa yu̶ cahamaca yoaro sehe jiina yu̶ bui jierara. Mu̶sare buhe duti yu̶ warocarina jira mu̶sa. Ã jina yu̶ bui jierara mu̶sa. Ã jicu̶ta “Yu̶ yoariro seheta yoaga”, nihi mu̶sare. 17 Ahrire masina, yu̶ dutiare yoana, wahcheina jinahca mu̶sa. 18 ’Mu̶sare jipihtinare ã nieraja. Yu̶ beserinare masija yu̶hu̶. Cohamacu̶ to yare ti joari tjui to ni joariro seheta ã waharohca. “Yu̶hu̶ mehne chu̶rirota yu̶hu̶re wajã duare”, ni joaa tiha Cohamacu̶ yare ti joari tjui. 19 To ã yoahto pano ahrire yahuyui nija mu̶sare. Yu̶hu̶re to ã yoari baharo “Jesuta Cristo Cohamacu̶ warocarirota jira”, mu̶sa nihti cjihtire ahrire mu̶sare yahuyui nija yu̶hu̶. 20 Potocã mu̶sare niita nija. Yu̶ warocainare cahmariro yu̶hu̶ cũ̶hu̶re cahmana tiro. Tuhsu̶, yu̶hu̶re cahmariro yu̶hu̶re warocariro cũ̶hu̶re cahmana tiro —nire Jesu sãre to buheinare. 21 Ã ni yahu tuhsu̶ Jesu tuaro cahyare. Ã cahyaro õ sehe ni yahure tiro sãre: —Potocãta mu̶sare nii nija. Cũ̶iro mu̶sa mehne macariro yu̶hu̶re ñu̶ tuhtiinare yu̶hu̶re ñonohca —nire Jesu. 22 To ã nichu̶ tu̶hona Jesure ñohtirore masierana, sã basi cahma ñu̶roca õi. 23 Cũ̶iro Jesu to buheina mehne macariro yu̶hu̶, Jesu to cahĩriro sehe to pari wahpa dujihi. 24 Yu̶ ã dujichu̶ ñu̶no Simo Pedro yu̶hu̶re to wamomaca mehne yoa ño, siniture: —¿Jesure ñohtirore diro sehere nino nibocari Jesu? Yahuga sãre —ni to wamomaca mehne yoa ño, sinitu ñu̶re Pedro. 25 To ã nichu̶ yu̶hu̶ sehe Jesu cahacãi dujiriro jicu̶ sinitu ñu̶hi tirore: —Pu̶htoro, ¿dirore nii nijari mu̶hu̶? —ni sinitu ñu̶hi yu̶hu̶. 26 —Ahri pãore dahra waha na, soha yu̶ wahtiro sehe tirota jira yu̶hu̶re ñohtiro —nire Jesu. Ã ni tuhsu̶ ti pão to dahra waha narirore soha tuhsu̶ tíre Judare Simo Iscariote macu̶nore ware. 27 Ã yoa pãore to ñahari baharo watĩno sehe Judare ñano yoa dutiri jire. Ã jiro Jesu tirore õ sehe nire: —Mu̶ yoahto cjihtore cjero yoa bahrañoga mu̶hu̶ —nire Jesu Judare. 28 To ã nichu̶ tu̶hona sã mesapu̶ dujiina, Jesu Judare to nirire noano tu̶ho ñahaerahi. 29 Cãina õ sehe ni tu̶hotumahi: “Judá sã niñerure wihboriro jira. Ã jiro bose nu̶mu̶i sã chu̶hti cjihtire nuchu̶ dutiro warocare Jesu Judare. O pjacu̶oinare niñerure wa dutiro niboca Jesu”, ni tu̶hotumahi sã cãina. 30 Ã yoa Juda tí pãore ñaha tuhsu̶, wijaa wahare. To wijaari pja ñami jire. 31 To ã wijaari baharo õ sehe nire Jesu: —Mipu̶ pinihtare yu̶hu̶ masu̶no Cohamacu̶ warocariro yu̶ tuariro yu̶ jia tiare ñonohca Cohamacu̶ masare. Ã jicu̶ Cohamacu̶ to tuariro to jiare ñoihca yu̶hu̶ sehe. 32 Ã jiro Cohamacu̶ to tuaare yu̶ ñochu̶ tiro sehe yu̶ ya tuaa cũ̶hu̶re mipu̶ pinihtare ñono taro nina. 33 Yu̶ pohna yu̶ cahĩina, yu̶hu̶re tu̶hoga. Mahaa dachoricã mu̶sa mehne jisiniihca. Yu̶ wahari baharo yu̶hu̶re macanahca mu̶sa. Ã jicu̶ mari coyea judio masare yu̶ niriro seheta mu̶sa cũ̶hu̶re nija. “Yu̶ wahahtore mu̶sa sehe waha masierara”, tinare yu̶ niriro seheta mu̶sa cũ̶hu̶re ã ni yahuja. 34 Wahma dutiare mu̶sare yahuihtja. Mu̶sa mehne macainare cahĩga mu̶sa. Mu̶sare yu̶ cahĩriro seheta, mu̶sa mehne macainare cahĩga. 35 Ã jina mu̶sa mehne macainare mu̶sa cahĩchu̶ ñu̶a yu̶ yaina mu̶sa jiare masiahca paina —nire Jesu sãre. 36 To ã nichu̶ Simo Pedro Jesure õ sehe ni sinitu ñu̶re: —Pu̶htoro, ¿nohopu̶ wahaihcari mu̶hu̶? —nire Pedro. —Yu̶ wahahtopu̶re mipu̶re yu̶hu̶ mehne waha masierara mu̶hu̶. Mipu̶re waha masierapaihta baharo yu̶ cahai wahacu̶hca —nire Jesu Pedrore. 37 —Pu̶htoro, ¿dohseacu̶ mipu̶re mu̶hu̶ mehne waha masierabocari yu̶hu̶? Yu̶hu̶re ti wajã duapachu̶ta mu̶hu̶re ne duhusi yu̶hu̶ —nire Pedro Jesure. 38 —¿Ã tjijari? ¿Mu̶hu̶re ti wajã duapachu̶ta, mu̶hu̶ yu̶hu̶re duhueraihcari? Potocãta mu̶hu̶re nii nija. Caraca to duhto pano “Jesure masieraja”, niihca mu̶hu̶ painare. Tia taha ã niihca mu̶hu̶ —nire Jesu Pedrore.

Juan 14

1 Baharo Jesu sãre õ sehe ni yahure: —Ne cahya pjíro tu̶hotuena tjiga. Cohamacu̶re wacũ tuaga. Ã jina yu̶hu̶ cũ̶hu̶re wacũ tuaga. “Cohamacu̶ mehne yu̶hdu̶nahca”, ni tu̶hotuga tirore. Yu̶hu̶ cũ̶hu̶re ãta ni tu̶hotuga mu̶sa. 2 Yu̶ Pu̶cu̶ to jiropu̶re payu̶ wu̶hu̶se jira. Mu̶sa jihto cjihtore cahnoyui wahai nija. Tí potocã tjira. Ã jicu̶ mu̶sare tíre yahuja. 3 Ã jicu̶ mu̶sa jihto cjihtore cahno tuhsu̶, õpu̶ta pari turi majare tjua taihtja yu̶hu̶. Ã jina tói yu̶ jiroita mu̶sa cũ̶hu̶ jinahca tjoa. 4 Mipu̶re yu̶ su̶htopu̶re wahari mahare masi tuhsu̶ra mu̶sa —nire Jesu sãre to buheinare. 5 —Pu̶htoro, mu̶ su̶htore masieraja sã. ¿Ã jina dohse yoa mu̶ wahari mahare masinahcari sã? —ni sinitu ñu̶re Toma Jesure. 6 To ã ni sinituchu̶ tu̶horo Jesu sehe õ sehe ni yu̶htire: —Yu̶hu̶ Cohamacu̶ cahapu̶ wahari maha yoaro sehe jiriro jija. Cohamacu̶ cahapu̶ wahachu̶ yoariro, potocã yahuriro, ã catirucuchu̶ yoariro jinocaita nija yu̶hu̶. Ã jia yu̶ yaina dihta yu̶ Pu̶cu̶ cahapu̶ wahaahca. 7 Panopu̶ yu̶hu̶re masina, yu̶ Pu̶cu̶ cũ̶hu̶re masiboa mu̶sa. Mipu̶re tirore ñu̶re mu̶sa. Ã jina tirore masi tuhsu̶ra mu̶sa —nire Jesu sãre. 8 To ã nichu̶ Felipe sehe õ sehe nire: —Pu̶htoro, mari Pu̶cu̶re ñoga sãre. Tó purota ñu̶ duaja sã —nire tiro. 9 To ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yahure: —Felipe, ¿yoari pja yu̶hu̶ mehne jipaihta, mu̶hu̶ masierasinijari yu̶hu̶re? Yu̶hu̶re ñu̶riro yu̶ Pu̶cu̶ cũ̶hu̶re ñu̶ tuhsu̶re. Ã jicu̶ “Mari Pu̶cu̶re ñoga sãre” nicu̶, ¿dohseacu̶ ã nijari mu̶hu̶ yu̶hu̶re? 10 Yu̶hu̶ yu̶ Pu̶cu̶ mehne pu̶aro jipanahta cũ̶irota jija. ¿Tíre “Potocã jierara”, niimeje nijari mu̶hu̶? Mu̶sare yahucu̶ yu̶ mu̶ su̶ro yahui nieraja. Yu̶ Pu̶cu̶re yahubasai nija. Ã jiro tiro yu̶hu̶ mehne jiriro to tuaa mehne yoa ñona. 11 Yu̶hu̶ yu̶ Pu̶cu̶ mehne pu̶aro jipanahta cũ̶irota jija. Tíre “Potocã tjira”, ni wacũga mu̶sa. Tíre “Potocã tjira” nierana, Cohamacu̶ tuaa mehne yu̶ yoa ñoare wacũna, yu̶ Pu̶cu̶ mehne yu̶ cũ̶irota jiare “Potocã tjira”, ni wacũga mu̶sa. 12 Potocãta mu̶sare nii nija. Yu̶hu̶re wacũ tuariro yu̶ yoariro seheta yoarohca. Ã yoa tiro yu̶ yu̶hdoro yoarohca. Yu̶ Pu̶cu̶ cahapu̶ tjuaai tai nija mipu̶re. Ã jiro yu̶hu̶re wacũ tuariro yu̶ yu̶hdoro Cohamacu̶ tuaa mehne yoa ñonohca. 13 Ã jicu̶ yu̶hu̶re wacũ tuaina ti sinino purota yoaihca. Ã yoacu̶ yu̶ Pu̶cu̶ to tuariro jiare ñoihca. 14 Yu̶hu̶re wacũ tuaina mu̶sa jichu̶ mu̶sa sinino purota yoaihtja —nire Jesu. 15 Ã ni tuhsu̶ õ sehe ni namore: —Yu̶hu̶re mu̶sa cahĩna, yu̶ dutiare noano yoanahca. 16 Yu̶ Pu̶cu̶re sinibasaihtja. Yu̶ ã sinibasachu̶ yu̶ Pu̶cu̶ sehe pairore mu̶sare yoadohohtirore mu̶sare warocarohca. Ã jiro tiro mu̶sare yoadohohtiro sehe jipihtia dachoripe mu̶sa mehne ã jirucurohca. 17 Tiro potocãta yahuriro Espíritu Santo tjira. Ahri yahpa macaina yu̶hu̶re cahmaeraina sehe tirore masierara. Ã jia tirore cju̶a masierara. Tirota mu̶sa mehne ã jirucurohca. Ã jina tirore masina mu̶sa. 18 ’Mu̶sare cohãsi yu̶hu̶. Mu̶sa mehne jihtiro cjihto tjua taihca yu̶hu̶ tjoa. 19 Wiho mejeta mahanocã du̶hsara yu̶ wahahto cjihto. Yu̶ wahari baharo ahri yahpa macaina yu̶hu̶re wacũ tuaeraina yu̶hu̶re pari turi ñu̶si. Mu̶sa sehe yu̶hu̶re ñu̶nahca. Yu̶ catiriro jichu̶ mu̶sa cũ̶hu̶ jipihtia dachoripe Cohamacu̶ mehne catirucunahca. 20 Tí dachoi yu̶ tjua tahti dachoi yu̶hu̶ yu̶ Pu̶cu̶ mehne cũ̶irota sã jichu̶ masinahca mu̶sa. Ã jina yu̶hu̶ mehne macaina mu̶sa jichu̶ mu̶sa mehne macariro yu̶ jichu̶ cũ̶hu̶re masinahca mu̶sa. 21 Yu̶ dutiare yoariro yu̶hu̶re cahĩrirota jira. Ã jiro yu̶hu̶re cahĩrirore yu̶ Pu̶cu̶ sehe cahĩnohca. Ã jicu̶ yu̶hu̶ cũ̶hu̶ yu̶ dutiare yoarirore cahĩihca. Ã yoa yu̶ jia tiare noano masichu̶ yoaihca tirore —nire Jesu sãre to buheinare. 22 Sã mehne macariro pairo Juda wama tiriro jire. Juda Iscariote Jesure ñu̶ tuhtiinare ñohtiro jierare tiro. Pairo Juda jire. Ã jiro tiro Jesure õ sehe ni siniture: —Pu̶htoro, ¿dohse yoaijari mu̶hu̶ tinare ã nicu̶? ¿Ahri yahpa macainare mu̶hu̶re masichu̶ yoaeracu̶, dohse yoacu̶ sã dihtare mu̶hu̶re masichu̶ yoaihcari mu̶hu̶? —ni siniture Juda. 23 To ã nichu̶ tu̶horo Jesu tirore õ sehe ni yahure: —Yu̶hu̶re cahĩina, yu̶ dutiare noano yoaa nina. Ti ã yoachu̶ yu̶ Pu̶cu̶ sehe tinare cahĩnohca. Ã jina tina mehne jina tanahca sã. 24 Yu̶hu̶re cahĩerariro yu̶ dutiare yoaerara. Tuhsu̶, yu̶ yahua mu̶sa tu̶hori cjiri sehe yu̶ ya yahua jierara. Yu̶hu̶re warocariro ya yahua sehe jira. Tiro yu̶ Pu̶cu̶ tjira. 25 ’Mu̶sa mehne jisinicu̶ ahrire mu̶sare yahusinii nija. 26 Baharo yu̶ sinibasachu̶ yu̶ Pu̶cu̶ Espíritu Santore warocarohca mu̶sare. Tiro Espíritu Santo sehe mu̶sare yoadohohtiro jiro, mu̶sare buhe pahñonohca tiro. Ã yoa mu̶sare yu̶ yahuri cjirire mu̶sare wacũchu̶ yoarohca tiro. 27 ’Mu̶sare noano jichu̶ yoaihca yu̶hu̶. Yu̶hu̶ yu̶ noano jiriro seheta noano jichu̶ yoaihca mu̶sare. Ahri yahpa macaina ti mahñoperiro seheta yoasi yu̶hu̶ mu̶sare. Yu̶hu̶ pinihta potocãta noano jichu̶ yoaihca mu̶sare. Cahya pjíro wacũena tjiga mu̶sa. Ã jina cuiena tjiga mu̶sa. 28 “Yu̶hu̶ wahaihca. Ã jicu̶ mu̶sa mehne jihtiro cjihto tjua taihtja tjoa”, mu̶sare yu̶ ã ni yahuchu̶ tu̶ho tuhsu̶re mu̶sa. Tíre tu̶hona, wahcheboa mu̶sa. Yu̶hu̶re mu̶sa potocã cahĩrina jina, wahcheboa mu̶sa. Yu̶ Pu̶cu̶ sehe yu̶ yu̶hdoro tuara. Ã jina tiro cahapu̶ yu̶ wahahto cjihtore mu̶sa masiri baharo yu̶hu̶re cahĩna, wahcheboa mu̶sa. 29 Yu̶hu̶re mu̶sa wacũ tuahti cjihtire yu̶ wahahtore yahuyui nija mu̶sare. 30 ’Ahri yahpa macaina pu̶htoro watĩno sehe tara mipu̶re. To ã tachu̶ yu̶hu̶ mu̶sa mehne yu̶ durucu batoahti pja mahanocã du̶hsara. Tiro sehe yu̶hu̶re yu̶hdu̶ru̶ca masierara. 31 Wiho mejeta yu̶hu̶re yu̶ Pu̶cu̶ to dutiriro seheta yoaja yu̶hu̶. Ãta yoaja yu̶hu̶ yu̶ Pu̶cu̶re yu̶ cahĩare ahri yahpa macaina ti masihti cjihtire. Wahcãru̶caga. Basa wahana —nire Jesu sãre to buheinare.

Juan 15

1 Baharo piti dahre buhero sãre õ sehe nire Jesu: —Yu̶hu̶ potocãta secu̶ yoaro sehe jiriro jija. Yu̶ Pu̶cu̶ sehe secu̶re ñu̶ wihboriro yoaro sehe jiriro jira. 2 Yu̶ yaina secu̶ du̶pu̶ri yoaro sehe jiina yu̶hu̶ mehne macainata jira. Dicha mariea du̶pu̶rire secu̶re ñu̶ wihboriro to paha cohãriro seheta yu̶ Pu̶cu̶ to cahmaare yoaerainare cohãna. Dicha tia du̶pu̶rire secu̶re ñu̶ wihboriro to cahnoriro seheta yu̶ Pu̶cu̶ to cahmaare yoainare yoadohorohca tiro “Yu̶ cahmaare yoa namojaro”, nino. 3 Yu̶ yahuare tu̶hona, “Potocã tjira”, nire mu̶sa. Ã jiro yu̶ Pu̶cu̶ mu̶sa ñaa yoari buhirire cohã tuhsu̶re. 4 Yu̶hu̶ mehne macaina jiga mu̶sa. Ã jii mu̶sa mehne jiihca. Secu̶ du̶pu̶ri secu̶ mehne wahã su̶era du̶pu̶ri jia, tí du̶pu̶ri sehe dicha mariahna. Tó seheta yu̶hu̶ mehne macaina jierana yu̶ Pu̶cu̶ cahmaare yoa masierara mu̶sa. 5 ’Yu̶hu̶ secu̶ yoaro sehe jiriro jija. Mu̶sa sehe tu̶ du̶pu̶ri yoaro sehe jiina jira. Yu̶hu̶ mehne macariro mehne yu̶ jichu̶ dicha tia du̶pu̶ri yoaro sehe tiro yu̶ Pu̶cu̶ cahmaare yoara. Yu̶hu̶ mehne macaina jierana yu̶ Pu̶cu̶ cahmaare yoa masierara mu̶sa. 6 Ñaa du̶pu̶rire to cohãboriro seheta yu̶hu̶ mehne macaina jierainare yu̶ Pu̶cu̶ cohãnohca. Tí du̶pu̶ri ñaia wahachu̶ secu̶re ñu̶ wihboriro tí du̶pu̶rire na cahmachu pichacapu̶ jũ̶ cohãnohca. Ãta yoarohca Cohamacu̶ yu̶hu̶ mehne macaina jierainare. 7 ’Yu̶hu̶ mehne macaina jina, yu̶ buheare boeraboca mu̶sa. Ã boerana, mu̶sa cahmano purota siniga. Ã jicu̶ mu̶sa sinino purota yoabasaihtja. 8 Yu̶ Pu̶cu̶ cahmaare yoaina mu̶sa jichu̶ ñu̶a “Jesu yaina jira ahrina”, ni masiahca masa. Ã jia mu̶sare ñu̶a yu̶ Pu̶cu̶re ño payoahca. 9 Yu̶ Pu̶cu̶ yu̶hu̶re to cahĩriro seheta mu̶sare yu̶hu̶ cũ̶hu̶ cahĩa tihi. Yu̶ cahĩina jirucuga mu̶sa. 10 Yu̶ cahĩina jirucuina yu̶ dutiare yoara. Yu̶ Pu̶cu̶ to dutiare yoaja yu̶hu̶. Ã yoacu̶ to cahĩriro jirucuja yu̶hu̶. Tó seheta mu̶sa cũ̶hu̶ yu̶ dutiare yoana yu̶ cahĩina jirucunahca mu̶sa. 11 ’Ahrire mu̶sare yahuhi yu̶hu̶ mehne mu̶sa noano wahchehto cjihtore. Ã jina tuaro wahchenahca mu̶sa. 12 Õ sehe dutija mu̶sare: Mu̶sare yu̶ cahĩriro seheta mu̶sa mehne macaina cũ̶hu̶re cahĩga. 13 Cũ̶iro masu̶no tiro mehne macariro yaro jiborirore yariaro tiro mehne macarirore tuaro cahĩna, paina ti cahĩriro yu̶hdoro. 14 Ã jina yu̶ dutiare yoana yu̶hu̶ mehne macaina jira mu̶sa. 15 Potocãta yu̶hu̶ mehne macaina waro jira mu̶sa. Mu̶sa ã jiina jichu̶ jipihtia yu̶ yoarire yahuja mu̶sare. Cahamacu̶no to pu̶htoro yoarire masierara tiro. Ã jicu̶ “Yu̶ cahamaca wiho jiina jira mu̶sa”, mu̶sare nieraja. Yu̶ Pu̶cu̶ yu̶hu̶re to yahurire mu̶sare yahu pahñohi. Ã yahucu̶ “Yu̶hu̶ mehne macaina jira mu̶sa”, mu̶sare nija mipu̶re. 16 Mu̶sa sehe yu̶hu̶re ne beserare. Yu̶hu̶ sehe mu̶sare besei yu̶ Pu̶cu̶ cahmaare mu̶sa yoahtina cjihtire. Mu̶sa ã yoachu̶ mu̶sa yoaa ne wiho waro jisi. Ã jia mu̶sa yoaa ã jirucuahca. Mu̶sa ã yoachu̶ yu̶hu̶re mu̶sa wacũ tuachu̶ yu̶ Pu̶cu̶re mu̶sa sinino purota tiro mu̶sare warohca. 17 Ahrire mu̶sare dutija yu̶hu̶: Mu̶sa mehne macainare cahĩga mu̶sa —ni yahure Jesu. 18 Ã yoa tiro õ sehe ni yahu namore: —Ahri yahpa macaina mu̶sare ti ñu̶ tuhtichu̶ ñu̶na ahrire wacũga mu̶sa: Mu̶sare ti ñu̶ tuhtihto pano yu̶hu̶ sehere ñu̶ tuhti du̶care tina. 19 Cohamacu̶re cahmaeraina mu̶sa jisinichu̶, tina mehne macainare ti cahĩriro seheta mu̶sa cũ̶hu̶re cahĩboa tina. Ahri yahpa macaina mu̶sa jisinichu̶ mu̶sare besei. Ã jina mipu̶re ahri yahpa macaina waro jierara mu̶sa. Mu̶sa ã jierachu̶ ñu̶a ahri yahpa macaina mu̶sare ñu̶ tuhtira. 20 “Yu̶ yaina jina mu̶sa yu̶ bui jierara”, mu̶sare yu̶ niri cjirire wacũga mu̶sa. Ã yu̶ docai jiina jina yu̶ ñano yu̶hdu̶riro seheta ñano yu̶hdu̶nahca mu̶sa cũ̶hu̶. Yu̶hu̶re ñano yoarinata mu̶sa cũ̶hu̶re ñano yoaahca. Yu̶ buhechu̶ yu̶htirinata mu̶sa buhechu̶ cũ̶hu̶re yu̶htiahca tina. 21 Ahri yahpa macaina yu̶hu̶re warocarirore masierara. Ã jia yu̶hu̶re wacũ tuaina mu̶sa jichu̶ ñu̶a tina ñano yoaahca mu̶sa cũ̶hu̶re. 22 ’Tinare yu̶ buhei taerachu̶ yu̶hu̶re ti cahmaerari buhiri buhiri mariaboa. Mipu̶re tinare yu̶ buheri baharo “Ñaa buhiri mariahna sãre”, ni masierara tina. 23 Yu̶hu̶re ñu̶ tuhtiriro yu̶ Pu̶cu̶ cũ̶hu̶re ñu̶ tuhtira. 24 Cohamacu̶ to tuaa mehne paina ti ne yoaerarire yoa ñohi. Ã yoa tinare tíre yu̶ yoa ñoerachu̶ tinare ñaa buhiri mariaboa. Cohamacu̶ tuaa mehne yu̶ yoa ñoare ti ñu̶ri baharo yu̶hu̶re yu̶ Pu̶cu̶ cũ̶hu̶re ñu̶ tuhtira tina. 25 Ã ñu̶ tuhtia Cohamacu̶ yare ti joari tjui dóipu̶ta to ni joariro seheta yoaa nire tina. Õ sehe ni joaa tiha: “Tinare yu̶ ñano yoaerapachu̶ta yu̶hu̶re ñu̶ tuhtire tina”, ni joaa tiha dóipu̶ta Cohamacu̶ yare ti joari tjui. 26 ’Yu̶ baharopu̶ mu̶sare yoadohohtiro, yu̶ Pu̶cu̶ mehne jiriro mu̶sare yu̶ warocahtiro Espíritu Santo tjira. Tiro potocãta yahuriro jira. Ã jiro tiro taro yu̶ jia tiare yahurohca mu̶sare. 27 Masare yu̶ buhe du̶cachu̶pu̶ta mu̶sa cũ̶hu̶ dachoripe yu̶hu̶ mehne ã jirucure. Ã jina mu̶sa cũ̶hu̶ yu̶ jia tiare yahunahca painare —ni yahure Jesu.

Juan 16

1 Ã ni tuhsu̶ sãre õ sehe ni yahu namore: —Baharo yu̶ buheare yu̶hu̶ cũ̶hu̶re mu̶sa cohãerahti cjihtire ahrire jipihtiare yahuhi mu̶sare. 2 Judio masa mari buhea wu̶hu̶sepu̶ mu̶sa sãa duachu̶ sãa dutisi mu̶sare yu̶ yaina mu̶sa jiri buhiri. Ã jia pa tehepu̶ mu̶sare wajãa, “Cohamacu̶ cahmaare yoana nija”, ni tu̶hotuahca paina. 3 Yu̶ Pu̶cu̶re, yu̶hu̶ cũ̶hu̶re tina masierara. Ã masieraa mu̶sare ñano yoaahca tina. 4 Ã jina mu̶sare ñano ti yoachu̶ ñu̶na, “Ti õ sehe yoahto panota Jesu yahu tuhsu̶re sãre”, ni wacũnahca mu̶sa. Mu̶sa ã ni wacũhti cjihtire mipu̶re ahrire yahu mu̶htai nija mu̶sare —ni yahure Jesu. Ã ni tuhsu̶ õ sehe ni yahu namore Jesu: —Wahmanopu̶re mu̶sa mehne jicu̶ ahrire mu̶sare yahuerahi. 5 Mipu̶ sehere yu̶hu̶re warocariro cahapu̶ wahaihca wahai tai nija. “¿Nohopu̶ wahaihcari mu̶hu̶?” yu̶hu̶re ni, ne cũ̶iro barota sinitu ñu̶erara mu̶sa. 6 Ã sinitu ñu̶erapanahta yu̶ wahahtore mu̶sare yu̶ yahu mu̶jachu̶ mu̶sa ñano yajeripohna tira. 7 Mu̶sare potocãta yahui nija. Yu̶ wahari baharo mu̶sare noanocanohca. Yu̶ mu̶anopu̶ wahaerachu̶ mu̶sare yoadohohtiro sehe taeraboa. Wahacu̶ mu̶sare tirore warocaihtja yu̶hu̶. 8 Yu̶ ã warocachu̶ tiro tarohca. Ã wihiro ahri yahpa macaina ñaa yoaina ti ñaa buhiri tiare tinare masichu̶ yoarohca tiro. Noano jia tia cũ̶hu̶re buherohca tiro masare. Tuhsu̶, Cohamacu̶ masare to buhiri dahrehto cũ̶hu̶re masichu̶ yoarohca masare yoadohohtiro sehe. 9 Yu̶hu̶re wacũ tuaeraina jira ahri yahpa macaina. Ã jiro yoadohohtiro sehe masa ñaa yoaina ti ñaa buhiri tiare tinare masichu̶ yoarohca. 10 Yu̶ Pu̶cu̶ cahapu̶ wahaihca. Yu̶ ã wahari baharo mu̶sa yu̶hu̶re ne ñu̶sinisi. Ã jiro noano jia tia cũ̶hu̶re masichu̶ yoarohca yoadohohtiro sehe. 11 Ahri yahpa macaina pu̶htoro watĩnore Cohamacu̶ buhiri dahre duti tuhsu̶re. Ã jiro Cohamacu̶ masare, watĩno mehne macainare to buhiri dahrehti cũ̶hu̶re masichu̶ yoarohca yoadohohtiro sehe. 12 ’Pjíro jira mu̶sare yu̶ yahuhti cjihti. Wiho mejeta mu̶sa sehe yu̶ yahu pahñochu̶, tu̶ho ñaha pahñoeraboa. 13 Ã jiro potocã jiare yahuriro Espíritu Santo sehe mu̶sare quihõno jiare yahu pahñono tarohca. Tiro to mu̶ su̶ro mu̶sare yahusi. Yu̶ Pu̶cu̶ tirore to yahu dutirire tiro yahurohca mu̶sare. Ã yoa “Baharopu̶ õ sehe waharohca”, ni yahuyurohca tiro sehe mu̶sare. 14 Ã yoa yu̶ yare mu̶sare tiro yahurohca. Ã yahuro yu̶hu̶re ño payochu̶ yoarohca mu̶sare. 15 Jipihtia yu̶ Pu̶cu̶ ya yu̶ ya cũ̶hu̶ jira. Ã jicu̶ “Espíritu Santo sehe yu̶ yare yahurohca mu̶sare”, nihi mu̶sare —ni yahure Jesu. 16 Ã ni tuhsu̶ õ sehe ni yahu namore: —Mahanocã baharo yu̶hu̶re ñu̶si mu̶sa. Ã jina baharocãta mu̶sa yu̶hu̶re ñu̶nahca tjoa —nire Jesu sãre to buheinare. 17 To ã nichu̶ tu̶hona, sã sehe mahainacã õ sehe ni durucui sã basi: —“Mahanocã baharo yu̶hu̶re ñu̶si mu̶sa. Ã jina baharocãta mu̶sa yu̶hu̶re ñu̶nahca tjoa” nino, ¿dohse nino ã niri marine? Ã yoa “Yu̶ Pu̶cu̶ cahapu̶ wahaihca” nino, ¿dohse jiro baro marine ã niri tiro? 18 “Mahanocã” nino, ¿dohse nino ã niri tiro? To yahurire noano tu̶ho ñahaeraja mari —ni durucui sã basi. 19 Sã ã ni durucuchu̶ Jesu tirore sã sinitu duarire masino, sãre õ sehe ni yahure: —“Mahanocã baharo yu̶hu̶re ñu̶si mu̶sa. Ã jina baharocãta yu̶hu̶re ñu̶nahca tjoa”, ¿yu̶ niri cjirire sinitu duajari mu̶sa? ¿Tíre yu̶ nirire tu̶ho ñahaerajari mu̶sa? 20 Potocãta mu̶sare nii nija. Yu̶ yariachu̶ ñu̶na mu̶sa tiinahca. Tuhsu̶, tuaro cahyanahca. Ã jia yu̶hu̶re ño payoeraina sehe wahcheahca. Mu̶sa sehe cahyaina cjiri jipanahta, baharo wahchenahca mu̶sa. 21 Õ sehe jira tí: Numino niji wahcõno, to ñano yu̶hdu̶hto pano jira. Ã jiro ticoro tuaro cahyara. Ã cahyaparota to pohna tiri baharo ticorore purĩrire wacũerara ticoro. Wihãrirocã ahri yahpapu̶ to masa bajuachu̶ ticoro wahchera. Ã jiro ticorore purĩrire wacũerara ticoro. 22 Tó seheta mu̶sa mipu̶re cahyanahca. Baharo mu̶sare ñu̶ihca tjoa. Yu̶hu̶re ã ñu̶na mu̶sa tuaro wahchenahca. Mu̶sa ã wahchechu̶ paina mu̶sare cahyachu̶ yoa masisi. 23 ’Tí dachoi yu̶hu̶re mu̶sa ñu̶ri dachoi yu̶hu̶re sinitu ñu̶si mu̶sa. Masi tuhsu̶rinapu̶ jinahca. Potocãta mu̶sare nii nija. Yu̶hu̶re mu̶sa wacũ tuachu̶ ñu̶no yu̶ Pu̶cu̶re mu̶sa siniare tiro mu̶sare warohca. 24 Yu̶hu̶re wacũ tuaina jina, Cohamacu̶re sini masina mu̶sa. Ahri dacho panoi tirore ã sinierasinire mu̶sa. Yu̶hu̶re wacũ tuatjiãhna Cohamacu̶re siniga. Mu̶sa ã sinichu̶ mu̶sa sinirire mu̶sare warohca, mu̶sa wahche pahñohti cjihtire —nire Jesu sãre. 25 Ã ni tuhsu̶ õ sehe ni namore: —Quiti mehne mu̶sare yahua tihi. Ã yahupaihta baharo mu̶sare quiti mehne yahusi yu̶hu̶. Ã yahueracu̶ yu̶ Pu̶cu̶ sehere noano poto yahuihtja mu̶sare. 26 Tí dachore mu̶sa ya cjihtire yu̶ Pu̶cu̶re sini payosi yu̶hu̶. Yu̶hu̶re wacũ tuana, mu̶sa basi tirore sininahca. 27 Mu̶sa yu̶hu̶re cahĩna. Ã jina yu̶ Pu̶cu̶ cahapu̶ yu̶ tariro jichu̶ “Potocã tjira”, nina mu̶sa. Ã niina mu̶sa jichu̶ ñu̶no, yu̶hu̶re cahĩina mu̶sa jichu̶ ñu̶no yu̶ Pu̶cu̶ sehe mu̶sare cahĩna. To ã cahĩchu̶ tirore mu̶sa sininahca. 28 Yu̶ Pu̶cu̶ cahai jiriro jicu̶ ahri yahpapu̶re tai yu̶hu̶. Ã jicu̶ mipu̶re ahri yahpapu̶ jiriro jisinicu̶ yu̶ Pu̶cu̶ cahapu̶ wahaihca —nire Jesu. 29 To ã nichu̶ sã to buheina õ sehe nii: —Mipu̶ pinihta quiti marieno durucui noano poto yahui nina mu̶hu̶ sãre. 30 Mu̶hu̶ noano masi pahñoriro mu̶ jichu̶ mipu̶ pinihtare sã masija. Ã jia paina mu̶hu̶re buhe masierara. Tíre mipu̶re sã noano masija. Sã noano masiina jina, Cohamacu̶ cahapu̶ tariro mu̶ jichu̶ “Potocã tjira”, nija sã —nii sã Jesure. 31 Sã ã nichu̶ Jesu õ sehe ni yu̶htire sãre: —¿Mipu̶re “Potocã tjira”, nijari mu̶sa ju̶na? 32 Baharo curero jipihtina mu̶sa wu̶hu̶sepu̶ waha siteina jina, yu̶hu̶re cohãnahca mu̶sa. Mu̶sa ã cohãpachu̶ta yu̶ Pu̶cu̶ sehe yu̶hu̶ mehne jira. Ã jicu̶ yu̶hu̶ cũ̶irota jieraja. 33 Ahrire mu̶sare yahu mu̶htahi, yu̶hu̶re mu̶sa wacũ tuaa mehne mu̶sa noano jihto sehe. Cohamacu̶re cahmaeraina cahapu̶ mu̶sa jichu̶ ñano yoaahca mu̶sare tina. Ti ã yoapachu̶ta wahchega mu̶sa. Ahri yahpa macaina ñaa buhiri tiinare, ti pu̶htoro watĩno cũ̶hu̶re yu̶hdu̶ru̶cariro jija yu̶hu̶. Ã jina yu̶hu̶re wacũ tuana wahchega mu̶sa —nire Jesu sãre to buheinare.

Juan 17

1 Ã ni yahu tuhsu̶ Jesu mu̶anopu̶ ñu̶roca mu̶o, Cohamacu̶re õ sehe ni durucure: —Mai, mipu̶re mu̶ yahu quihõriro seheta yu̶hu̶re ñano ti yoahti pja mu̶ su̶rota nina. Yu̶hu̶re mu̶ macu̶re masare ño payochu̶ yoaga. Mu̶ ã yoachu̶ mu̶hu̶re masare ño payochu̶ yoaihca yu̶hu̶ cũ̶hu̶. 2 Jipihtina bui pu̶htoro yu̶hu̶re cũre mu̶hu̶. Ã jicu̶ yu̶hu̶re mu̶ warinare mu̶hu̶ mehne ã jirucuchu̶ yoaihca yu̶hu̶. Tuhsu̶, mu̶hu̶re masare ño payochu̶ yoaihca yu̶hu̶. 3 Mu̶hu̶ dihta Cohamacu̶ waro jira. Yu̶hu̶ Jesucristo mu̶ warocariro jija. Ã jia jipihtina mu̶hu̶re masiina, yu̶hu̶ cũ̶hu̶re masiina mu̶anopu̶ mari mehne ã jirucuahca —nire Jesu. 4 Ã ninota õ sehe ni namore Cohamacu̶re: —Ahri yahpapu̶re mu̶ yoa dutiri cjirire yoa pahñoja yu̶hu̶. Ã yoacu̶ mu̶hu̶re masare ño payochu̶ yoaja yu̶hu̶. 5 Ahri yahpa to jihto pano mu̶hu̶ mehne yu̶ jichu̶ jipihtina yu̶hu̶re ti ño payo mu̶htariro seheta mipu̶re yu̶hu̶re ti ño payochu̶ yoaga tjoa. 6 ’Ahri yahpai jiinare yu̶hu̶re mu̶ warinare mu̶hu̶re masichu̶ yoahi. Mu̶ warina mu̶ yaina jira. Ã jicu̶ tinare ware mu̶hu̶ yu̶hu̶re. Ã jia mu̶ dutiare yoare tina. 7 Yu̶hu̶re mu̶ yahurire tinare buhehi. Yu̶ ã buhechu̶ tu̶hoa yu̶ buheare cahmare tina. Ã jia potocãta mu̶ cahai tariro yu̶ jichu̶ masina tina. Tuhsu̶, mu̶ warocariro yu̶ jichu̶ “Potocã tjira”, ni tu̶hotura tina. Ã yoa jipihtia yu̶ ya mu̶ ya ti jichu̶ masina tina. 9 ’Ti ya cjihtire mu̶hu̶re sini payoi nija. Paina ya cjihti sehere sini payoi nieraja yu̶hu̶. Yu̶hu̶re mu̶ warina mu̶ yaina jira. Ã jicu̶ ti ya cjihtire sini payoi nija mu̶hu̶re. 10 Tina jipihtina mu̶ yaina jira. Ã jia mu̶ yaina sehe yu̶ yaina jira. Yu̶hu̶re wacũ tuaa yu̶ tuariro jiare masichu̶ yoara tina masare. 11 ’Mipu̶re ahri yahpapu̶re tjuasi yu̶hu̶. Mu̶ cahapu̶ wahai tai nija. Yu̶ ã wahapachu̶ta mipu̶re yu̶hu̶re mu̶ warina ahri yahpare tjuaahca. Mai, mu̶hu̶ noariro jira. Yu̶hu̶re mu̶ warinare mu̶ tuaa mehne ñu̶ wihbobasaga. Mu̶ ã ñu̶ wihbochu̶ mari cũ̶irota mari jiro seheta tina cũ̶hu̶ cũ̶ curuata jiahca. 12 Tina mehne jicu̶ mu̶ tuaa mehne tinare noano ñu̶ wihbohi. Cũ̶iro pinihta pichacapu̶ waharohca mu̶ yare ti joari tjui to yahuriro seheta. 13 ’Mipu̶re mu̶ cahai wahai tai nija. Ã jicu̶ ahri yahpai ahri jipihtiare yu̶ yainare yahuja yu̶hu̶ mehne ti noano wahchehto cjihtore. 14 Mu̶ yare yahuhi tinare. Tina yu̶ yoaro seheta ahri yahpai ji dojahtina jierara. Ã jia ahri yahpa macaina sehe tinare ñu̶ tuhtira. 15 “Ahri yahpai jiinare, yu̶ yainare naaga”, nieraja. Ã nierapaihta tinare noano ñu̶ wihboga “Watĩno ñaare yoa dutiri”, tinare nicu̶. 16 Ahri yahpa macariro jieraja. Tina cũ̶hu̶ yu̶ yoaro seheta ahri yahpai ji dojahtina jierara. 17 Yu̶ yainare mu̶ buhea mehne noaina wahachu̶ yoaga tinare. Mu̶ yahua sehe potocã tjira. 18 Ahri yahpapu̶re yu̶hu̶re mu̶ warocariro seheta yu̶hu̶ sehe yu̶ yaina cũ̶hu̶re mu̶ yare buhe duticu̶ warocahi. 19 Mu̶ cahmaare yoahtiro cjihtore yariahtiro jicu̶ yu̶ pjacu̶re waja. Ã waja yu̶hu̶ yu̶ yaina cũ̶hu̶ mu̶ cahmaare potocã ti noano yoahti cjihtire. 20 ’ “Yu̶ yaina mipu̶re jiina dihtare yoadohoga”, ni sini payoeraja yu̶hu̶. Yu̶ yaina painare yu̶ yare ti buheri baharo paina cũ̶hu̶ yu̶hu̶re wacũ tuaahca. Tina cũ̶hu̶re yoadohoga, yu̶ yaina jipihtina cũ̶ curuai ti jihto cjihto sehe. Yu̶hu̶ mu̶hu̶ mehne mari pu̶aro jipanahta cũ̶iro tjija. Mari cũ̶irota mari jiro seheta tina cũ̶hu̶ mari mehne cũ̶ curuaihta jijaro. Cũ̶ curuaita jijaro mu̶ warocariro yu̶ jiare jipihtina masa “Potocã tjira” ti nihto sehe. 22 Yu̶hu̶re mu̶ masichu̶ yoariro seheta yu̶ yainare yu̶ jia tiare masichu̶ yoai. Tinare yu̶ ã masichu̶ yoachu̶ cũ̶irota mari jiriro seheta tina cũ̶hu̶ cũ̶ curuaita jiahca. 23 Yu̶hu̶ tina mehne jija. Tuhsu̶, mu̶hu̶ yu̶hu̶ mehne jira. Mari ã jiina jichu̶ yu̶ yaina potocãta cũ̶ curuaita noano jiahca. Cũ̶ curuaita ti jichu̶ ñu̶a mu̶ warocariro yu̶ jiare ahri yahpa macaina masiahca. Tuhsu̶, yu̶hu̶re mu̶ cahĩriro seheta yu̶ yaina cũ̶hu̶re mu̶ cahĩare masiahca masa. 24 ’Mai, ahri yahpa to ji du̶cahto pano yu̶hu̶re cahĩa tire mu̶hu̶. Ã cahĩcu̶ yu̶ masi pahñoriro, si siteriro yu̶ jichu̶ ñore mu̶hu̶. Ã jicu̶ yu̶hu̶re mu̶ warina yu̶hu̶ mehne ti jichu̶ cahmaja masi pahñoriro, si siteriro yu̶ jichu̶ ti masihti cjihtire. 25 Mai, mu̶hu̶ noariro jira. Ahri yahpa macaina ñaina mu̶hu̶re masierara. Yu̶hu̶ sehe mu̶hu̶re masija. Ã jia mu̶ warocariro yu̶ jichu̶ masina yu̶ yaina. 26 Mu̶hu̶re tinare masichu̶ yoai. Baharopu̶ cũ̶hu̶re mu̶hu̶re tinare masichu̶ yoaihtja yu̶hu̶re mu̶ cahĩriro seheta painare ti cahĩhti cjihtire. Ã jicu̶ yu̶ yaina mehne jiihca —nire Jesu Cohamacu̶re.

Juan 18

1 To ã niri baharo Jesu sã cũ̶hu̶ to buheina Cedrõ wama tiri mare pahã, olivo wama tia yucu̶ri ti toari wesepu̶ su̶i. 2 Payu̶ tahari tí wesei, tí yucu̶ docai sã Jesu mehne cahmachua tii. Ã jiro Juda Jesure ñu̶ tuhtiinare ñohtiro tí wesere masire. 3 Ã masino pu̶a curua surarare mu̶ tã tare tí wesepu̶ Jesure ñono taro. Cũ̶ curua surara waro jire. Pa curua surara Cohamacu̶ wu̶hu̶re cohtaina jire. Tina sacerdotea pu̶htoa, fariseo curua macaina ti warocaina jire surara, Cohamacu̶ wu̶hu̶re cohtaina mehne. Ã taa sihãa pocare, sihãa yucu̶ri cũ̶hu̶re sihã tare. Ti wamoa cũ̶hu̶re cju̶are tina. 4 Tí wesepu̶ ti wihiri baharo Jesu to ñano wahahtore masino, tinare piti boca, õ sehe ni siniture: —¿Noare macana nijari mu̶sa? —nire Jesu. 5 —Jesu Nazare macarirore macaja sã —ni yu̶htire tina. —Tiro tjija yu̶hu̶ —nire Jesu. Juda sehe, Jesure ñaha dutiro ñoriro tina mehne jire. 6 Ã jia “Tiro tjija yu̶hu̶”, Jesu to nichu̶ta tina sehe cu̶aa waha, yahpapu̶ du siti mu̶a bora caha su̶re. 7 Ti ã wahachu̶ ñu̶no tinare pari turi õ sehe ni siniture Jesu: —¿Noare macana nijari mu̶sa? —nire. —Jesu Nazare macarirore macana nija sã —ni yu̶htire tina tjoa. 8 —“Tiro tjija”, ni tuhsu̶mahicu̶ yu̶hu̶ mu̶sare. Ã jina yu̶hu̶re ñahana, ahrinare yu̶hu̶ mehne macainare peresu yoaena tjiga mu̶sa —nire Jesu. 9 Ã sãre cahĩno ne cũ̶irore butichu̶ yoaerare. Ã yoaro tó pano Cohamacu̶re to niriro seheta yoaro nire tiro. “Yu̶hu̶re mu̶ warinare ne cũ̶irore boerahi”, to niriro seheta yoaro nire Jesu. 10 Ã yoa Simo Pedro ñosari pjĩne cju̶aro, tí pjĩne tu̶ã we naroca, sacerdotea bui pu̶htoro cahamacu̶no Malco wama tiriro cahmonore cjã pahrẽnocare. To poto bu̶hu̶sehe macari cahmonore cjã pahrẽnocare. 11 Ã to cjã pahrẽchu̶ ñu̶no Jesu tirore õ sehe nire: —Mu̶ ñosari pjĩne wihboga. Yu̶ Pu̶cu̶ yu̶hu̶re to ñano yu̶hdu̶ dutiriro seheta ñano yu̶hdu̶ihtja yu̶hu̶ —nire Jesu Pedrore. 12 To ã ni tuhsu̶chu̶ta surara, ti pu̶htoro mehne, Cohamacu̶ wu̶hu̶re cohtaina surara cũ̶hu̶ Jesure ñaha, tirore du̶htere. 13 Du̶hte tuhsu̶ Ana cahapu̶ naa mu̶htare tina. Ana sehe Caifa marechu̶no jire. Caifa sehe tí cu̶hmare sacerdotea bui pu̶htoro jire. 14 “Judio masa ya cjihtire cũ̶iro masu̶no yariachu̶ noana”, niriro cjiro jire Caifa sehe. 15 Ã jina yu̶hu̶ Simo Pedro mehne Jesure yoa cureropu̶ ñu̶ nu̶nu̶ tii. Yu̶hu̶ sehe sacerdotea bui pu̶htoro to ñu̶ masiriro jicu̶ Jesu baharo pu̶htoro wu̶hu̶i jiri sahrĩnopu̶ sãa wahai. 16 Yu̶ ã sãachu̶ Pedro sehe sahrĩno sopacai tjuaru̶cu̶ su̶re. Ã jicu̶ majare wijaa ta, sopacare cohtaricorore sinitu ñu̶i “Ahriro Pedro sãa ta masijari”, nicu̶. Yu̶ ã sinitu tuhsu̶chu̶ ticoro Pedrore sãa ta dutire. To sãa ta dutiri baharo yu̶hu̶ Pedrore na sãa wahai. 17 Yu̶ ã na sãachu̶ ñu̶no sopacare cohtaricoro sehe Pedrore õ sehe ni siniture: —¿Jesu buheina mehne macariro jierajari mu̶hu̶? —nire ticoro Pedrore. —Jieraja yu̶hu̶ —ni yu̶htire Pedro sehe. 18 Sã su̶hto pano tó macaina cahamaca, surara mehne ti sohmahti pichacare wijã tuhsu̶ri jire. Yu̶su̶a nire. Ã jia tina tí pichaca du̶htu̶ cahai ducua, sohmaa nire. Ti ã sohmachu̶ ñu̶no, Pedro cũ̶hu̶ waha, sohmare. 19 Ã yoa sacerdotea bui pu̶htoro Jesu buherire, sãre to buheina cũ̶hu̶re sinitu ñu̶ri jire Jesure. 20 To ã sinituchu̶ Jesu sehe õ sehe ni yu̶htiri jire tirore: —Jipihtinare buhecu̶ ti panoi ducuhi. Ã buhecu̶ judio masa mari buhea wu̶hu̶sei Cohamacu̶ wu̶hu̶ cũ̶hu̶re ã buherucuhi. Mu̶sa ñu̶enoi buherahi yu̶hu̶. 21 ¿Dohseacu̶ yu̶hu̶re sinitujari mu̶hu̶? Sinitu duacu̶ yu̶ buheinare sinitu ñu̶ga. Yu̶ buherire tina masina —ni yu̶htiri jire Jesu. 22 To ã nichu̶ tu̶horo tói ducuriro surara sehe to wamomaca mehne Jesure cjãri jire. —Ã nii tjiga sacerdotea bui pu̶htorore —niri jire surara sehe Jesure. 23 To ã nichu̶ta Jesu õ sehe niri jire: —Ñano yu̶ ni durucurire yahuga yu̶hu̶re. ¿Potocãta mu̶sare yu̶ yahupachu̶ta, dohseacu̶ yu̶hu̶re cjãjari mu̶hu̶? —niri jire Jesu surarare. 24 Baharo Ana Jesure paina ti du̶hterirore Caifa sacerdotea bui pu̶htoro cahapu̶ warocari jire. 25 Ã yoa Simo Pedro pichaca du̶htu̶ cahai ducuro, sohmano nire. Ã to sohmarucuchu̶ ñu̶a, tó macaina tirore õ sehe ni siniture: —¿Mu̶hu̶ cũ̶hu̶ Jesu buheina mehne macariro jierajari mu̶hu̶? —nire tina Pedrore. —Jieraja yu̶hu̶ —ni yu̶htire Pedro. 26 Tuhsu̶, sacerdotea bui pu̶htoro cahamaca mehne macariro, Pedro to cahmono cjã pahrẽriro coyeiro sehe Pedrore õ sehe ni siniture: —¿Jesure ti ñahari wesei yu̶ jichu̶ mu̶hu̶ cũ̶hu̶ tiro mehne jierapahte? —ni siniture tiro Pedrore. 27 —Yu̶hu̶ tiro mehne jierahi —nire Pedro. To ã nichu̶ta caraca dure. 28 Ñamiwacũnu jichu̶ Caifa ya wu̶hu̶pu̶ jirina Jesure naa wijaa, tí maca macaina pu̶htoro Pilato ya wu̶hu̶pu̶ naa wahare tina. Ã wahapahta to ya wu̶hu̶pu̶ sãaerare. Pascua dachori jichu̶ tina tí bose nu̶mu̶ri macaare chu̶htina jia õ sehe nire: “Judio masu̶no jierara Pilato. To ã jiriro jichu̶ to ya wu̶hu̶re sãana, mari dutiare yu̶hdu̶ru̶cana niboca. Ã jina mari sãachu̶ marine bose nu̶mu̶ri macaa chu̶are chu̶ dutierahca”, nire tina. Ã nia pu̶htoro Pilato ya wu̶hu̶re sãaerare Jesure naahrina sehe. 29 Ti ã sãa taerachu̶ ñu̶no Pilato tina cahapu̶, wu̶hu̶ sopacapu̶ su̶ru̶cu̶ su̶ro, tinare õ sehe ni siniture: —¿Yaba buhirire ahrirore yahusã duajari mu̶sa? —nire Pilato tinare. 30 —Ahriro to noariro jichu̶ mu̶hu̶re sã waeraboa. Ñariro jira tiro —ni yu̶htire tina. 31 Ti ã nichu̶ Pilato õ sehe nire: —Mu̶sa sehe tirore naahga. Ã jina mu̶sa ya dutia ti niriro seheta tirore buhiri dahrega —nire Pilato tinare. —Mu̶sa Roma macaina ya dutia sehe sãre masu̶nore wajã dutierara —nire tina Pilatore. 32 Ã nia Jesure judio masa ti wajã duarire masichu̶ yoaa nire. Jesu sehe crusapu̶ to yariahtore tó pano to yahuriro seheta ã waharo nire. 33 Ti ã ni durucuri baharo Pilato sehe wu̶hu̶pu̶ majare sãa, Jesure pjirocari jire. Pjiroca tuhsu̶, tirore õ sehe ni sinituri jire: —¿Judio masa ti pu̶htoro tjijari mu̶hu̶? —ni sinituri jire Pilato. 34 —¿Mu̶ mu̶ su̶rota ã sinitui nijari mu̶hu̶ yu̶hu̶re? ¿O paina sehe yu̶hu̶re ti yahusãri baharo tíre sinitu ñu̶jari mu̶hu̶? —niri jire Jesu Pilatore. 35 —Judio masu̶no jieraja yu̶hu̶. Mu̶ ya yahpa macaina, sacerdotea pu̶htoa cũ̶hu̶ mu̶hu̶re ware sãre. ¿Yabare ñano yoari mu̶hu̶ ti ã buhiri dahre duachu̶? —niri jire Pilato. 36 —Ahri yahpa macariro pu̶htoro jieraja yu̶hu̶. Ahri yahpa macariro pu̶htoro yu̶ jichu̶ yu̶ buheina yu̶hu̶re yoadohoboa. Judio masare yu̶hu̶re ñaha dutieraboa. Yu̶ pu̶htoro jia ahri yahpa macaa jierara —niri jire Jesu Pilatore. 37 —¿Ã jicu̶ pu̶htoro jijari mu̶hu̶ ã nicu̶? —niri jire Pilato. —Mu̶ nino seheta pu̶htoro tjija. Masa ti pu̶htoro jihtiro cjihto masa bajuai yu̶hu̶. Ã jicu̶ ahri yahpapu̶ tai ti pu̶htoro jicu̶ tacu̶, potocã jiare yahucu̶ tacu̶. Jipihtina potocã jiare tu̶ho duaina, yu̶ yahuare tu̶hora —niri jire Jesu. 38 —¿Yaba baro jijari potocã jia? Potocã jiare masihto basioerara —niri jire Pilato. Ã ni tuhsu̶ Pilato judio masa cahai majare tjua waha, tinare õ sehe ni yahure: —Ahriro Jesure yaba buhiri mariahna. 39 Cu̶hmaripe pascua jichu̶ cũ̶iro peresui jirirore mu̶sa wio dutirucura. ¿Ã jicu̶ ahriro Jesureta mu̶sa pu̶htoro cjihto mu̶sare wiobasabocari yu̶hu̶? —nire Pilato judio masare. 40 To ã nichu̶ tu̶hoa judio masa õ sehe ni sañurucure: —Tirore wioi tjiga. Barrabá sehere sãre wiobasaga —ni sañurucure judio masa Pilatore. Barraba sehe yaca bu̶cu̶ro jire.

Juan 19

1 Ti ã ni sañurucuri baharo Pilato Jesure tjana dutiri jire. To ã dutichu̶ to mu̶a sehe tirore tjanari jire. 2 Tjana tuhsu̶ tina pota soro dahre tuhsu̶, Jesu dapu bui duhu payori jire. Duhu payo tuhsu̶, pu̶htoa ya suhti barore tirore sãa, payu̶ tahari tiro cahacãi su̶ru̶ca, õ sehe ni bu̶ju̶peri jire tina: 3 —Noano tagà. Judio masa pu̶htoro noano tagà —ni bu̶ju̶pe, Jesu wu̶hdu̶ahi cjã mu̶jari jire. 4 Ã yoa pari turi Pilato judio masa cahapu̶ waha, tinare õ sehe ni yahure: —Tu̶hoga mu̶sa. Ahrirore ñaa buhiri mariahna. Ã jicu̶ tíre mu̶sa masihti cjihtire mu̶sa cahai tirore na tai tai nihi —nire tiro. 5 To ã ni tuhsu̶chu̶ta Jesu pota soro pisariro, pu̶htoa ya suhti barore sãariro, wu̶hu̶i jiriro wijaa tare. To ã wijaa tachu̶ Pilato tinare õ sehe nire: —Ñu̶ga. Ahriro tjira tiro —nire Pilato. 6 To ã ni tuhsu̶chu̶ tu̶hoa, sacerdotea pu̶htoa, Cohamacu̶ wu̶hu̶ cohtaina surara cũ̶hu̶ Jesure ñu̶a, sañurucure: —Crusapu̶ cjã puha wajãga tirore. Crusapu̶ cjã puha wajãga tirore —ni sañurucure tina. —Tirore ne ñaa buhiri mariahna. Ã jina mu̶sa basita tirore naaga. Ã jina mu̶sata tirore crusapu̶ cjã puha wajãga —nire Pilato tinare. 7 —Tiro to basi “Cohamacu̶ macu̶no jija”, nia tire. Tíre to ã nichu̶ sã dutia sehe tirore wajã dutira —nire tina Pilatore. 8 Ti ã nichu̶ tu̶horo tó pano to cuiriro yu̶hdoro cuia wahare Pilato sehe. 9 Ã jiro pari turi to wu̶hu̶pu̶re majare sãa, Jesure õ sehe ni sinituri jire tjoa: —¿Noho macariro jijari mu̶hu̶? —niri jire Pilato Jesure. To ã ni sinitupachu̶ta Jesu tirore yu̶htierari jire. 10 To ã yu̶htierachu̶ ñu̶no Pilato tirore õ sehe ni sinitu namori jire: —¿Yu̶hu̶re yu̶htierajari mu̶hu̶? Yu̶hu̶ mu̶hu̶re peresui jirirore wio masija. Ã yoa mu̶hu̶re crusapu̶ cjã puha wajã duti masija yu̶hu̶. ¿Tíre masierajari mu̶hu̶? —niri jire Pilato Jesure. 11 —Cohamacu̶ mu̶hu̶re to dutierachu̶ yu̶hu̶re ñano yoape dutieraboa mu̶hu̶. Yu̶hu̶re ñu̶ tuhtiinare ñoriro sehe mu̶ yu̶hdoro ñano buhiri tira —niri jire Jesu Pilatore. 12 To ã nichu̶ tu̶horo Pilato sehe tirore wio duari jimare. To ã wio duapachu̶ta pari turi judio masa õ sehe ni sañurucure: —Jesu “Pu̶htoro jija” nino, mari jipihtina bui pu̶htoro jirirore Roma macarirore ñu̶ tuhtiriro jira tiro. Ã jicu̶ tirore wiocu̶ mu̶hu̶ cũ̶hu̶ mari bui pu̶htoro jirirore ñu̶ tuhtiriro jiihca —ni sañurucure judio masa Pilatore. 13 Ti ã nichu̶ tu̶horo Jesure wu̶hu̶i jirirore na wijaa ta, buhiri dahre dutiro taro to dujiri pahtai nuju su̶re Pilato sehe. Tói to buhiri dahre dutiri wapa, tãa mehne ti yoari wapa judio masa sã ya mehne Gabatá wama tire. 14 Tí dacho pascua dacho bose nu̶mu̶ sã chu̶hti cjihtire sã cahnori dacho jire. Tí pjare cohari pja waro jire. Nuju su̶ tuhsu̶ Pilato masare õ sehe ni yahure: —Ahriro tjira mu̶sa pu̶htoro —nire tiro. 15 To ã nichu̶ tu̶hoa judio masa õ sehe ni sañurucure: —Yariajaro tiro. Yariajaro tiro. Crusapu̶ cjã puha wajãga tirore —ni sañurucure tina. —¿Mu̶sa pu̶htoro to jipachu̶ta tirore crusapu̶ cjã puha wajã dutijari mu̶sa? —nire Pilato. To ã nichu̶ tu̶hoa õ sehe ni yu̶htire sacerdotea pu̶htoa: —Mari jipihtina bui pu̶htoro Roma macarirota sã pu̶htoro jira. Pairo pu̶htoro sãre mariahna —ni yu̶htire sacerdotea pu̶htoa. 16 Ti ã ni durucuri baharo Pilato Jesure crusapu̶ cjã puha wajã dutiro, tirore ware tinare, tirore wajãhtinare. 17 Ã jia tina Jesure naa wijaare. Ti naa wijaachu̶ Jesu sehe to crusare to basi wu̶a naa, dapu cohã wama tiropu̶ su̶re. Sã judio masa ya mehne dapu cohã Gólgota wama tire. 18 Tópu̶ su̶a tina Jesure cjã puha õre. Tuhsu̶, paina pu̶arore cũ̶iro to poto bu̶hu̶sehei, pairo to cõ bu̶hu̶sehei cjã puha dapore tina. Ã jiro Jesu ti dacho macai jire. 19 Ti cjã puha tuhsu̶chu̶, Pilato taboa pjĩne joa, Jesure ti cjã puha õri crusai cjã puha õ dutire tí pjĩne. Õ sehe ni joare tiro: “Ahriro Jesu Nazare macariro, judio masa bui pu̶htoro jira”, ni joare Pilato tí pjĩne. 20 Tí pjĩne joaro judio masa ya du̶sero mehne, Roma macaina ya du̶sero mehne, griego masa ya du̶sero mehne joare tiro. Ã yoa Jesure crusapu̶ ti cjã puha daporiro maca cahacãi jire. Tó cahacãi jiina payu̶ judio masa Pilato joarire ñu̶, buhere. 21 Ã buhe tuhsu̶ judio masa sã sacerdotea pu̶htoa õ sehe nire Pilatore: —“Ahriro judio masa pu̶htoro jira”, ni joai tjiga. Sã pu̶htoro jierara ahriro. Ã jicu̶ õ sehe ni joa cahnoga mu̶hu̶. “Ahriro ‘Judio masa pu̶htoro jija’, ni cũ̶irota to basita ã ni tu̶hoturiro jira”, ni joa cahnoga —nire sacerdotea pu̶htoa. 22 —Yu̶ joa mu̶htariro seheta jirohca —nire Pilato tinare. 23 Jesure ti cjã puhari baharo pititiaro surara sehe Jesu suhtire ti basi witire. Ti ã witi duapachu̶ta cũ̶ suhtirota yoari suhtiro dohori marieni suhtiro jire. Tí suhtiro suhari suhtiro jire. 24 Tí suhtiro to ã jichu̶ õ sehe nire tina ti basi: —Ahri suhtirore tu̶hrẽna tjijihna. Ahri suhtirore nahtiro cjihtore masi duana, docapejihna mari —nire tina ti basi. Ã docapea, Cohamacu̶ yare ti joari tjui ti ni joariro seheta yoaa nire tina. “Yu̶ suhtire tina ti basi witire. Ã jia yu̶ suhtire nahtiro cjihtore masi duaa, docapere tina”, ni joaa tiha Cohamacu̶ yare ti joari tjui. To ã ni joariro seheta ã yoaa nire tina. 25 Surara ti ã yoachu̶ Jesu pocoro, Jesu mu̶ono, María Cleofa namono, María Magdalena mehne Jesu crusa cahacãi ñu̶rucure tina. 26 Ã jiro to pocoro yu̶hu̶ to cahĩriro cũ̶hu̶ to cahacãi sã ducuchu̶ ñu̶no to pocorore õ sehe ni yahure Jesu: —Mipu̶re ahriro mu̶ macu̶ cjihto jira —nire Jesu to pocorore. 27 Ã ni tuhsu̶, yu̶hu̶re õ sehe ni yahure tiro: —Mipu̶re ahricoro mu̶ poco cjihto jira —nire Jesu yu̶hu̶re. To ã niri baharo Jesu pocorore yu̶ ya wu̶hu̶pu̶ ji dutii. 28 To ã ni yahuri baharo õ sehe ni tu̶hotu masiri jire Jesu: “Jipihtia Cohamacu̶ yu̶hu̶re dahra dutiro to cũrire yoa pahñohi”, ni tu̶hotu masiri jire Jesu. Ã masino Cohamacu̶ yare ti joari tjui to ni yahuriro seheta õ sehe nire Jesu: —Ñahma yapioca yu̶hu̶re —nire Jesu. 29 Ã yoa tói vino su̶ẽa core posa tiri situ dujire. Ã jiro tói jiriro wihmi nari su̶htere su̶ẽa co mehne ti sohari su̶htere yucu̶cu̶ hisopo wama tidu̶ sohtoai du̶hte õre. Du̶hte õ tuhsu̶, Jesu du̶seroi siõ mu̶o, siõ õre. 30 Tí core Jesu wihmi tuhsu̶ õ sehe nire: —Tó puro tjica —ninota to dapure muhriru̶ca, yoja su̶, yariaa wahare. 31 Tí dacho pascua bose nu̶mu̶ pano jire. Tí bose nu̶mu̶ macaare sã chu̶hti cjihtire sã cahnori nu̶mu̶ jire. Ã jia pa dacho Sabado jichu̶ tí bose nu̶mu̶ jichu̶ crusaripu̶ ti wajãrinare cũ duaerare judio masa. Tí dacho Cohamacu̶re ti ño payori dacho bose nu̶mu̶ jire. Ã jia tí dachoi ti cjã puharina cjirire crusapu̶ ti jichu̶ cahmaerare tina. Ã jia ti cjã puharina cjirire ti ñu̶chu̶a cohãrine cjã nuha dutia taa judio masa siniha Pilatore, ti yaria mu̶rocahto cjihto sehe. Ti ã yoari baharo ti pjacu̶ri cjirire na boro bahrañoa taa nire. 32 Ti ã dutichu̶ surara sehe crusari cahapu̶ su̶, cũ̶iro yacariro cjiro ñu̶chu̶a cohãrine cjã nuhare. Pairo cũ̶hu̶re ãta yoare tina. 33 Ã jia Jesu ñu̶chu̶a cohãrine cjã nuha tamaa, to yariariro jichu̶ ñu̶a, cjã nuhaerare. 34 Ã cjã nuhaeraa cũ̶iro surara to patipahma batoi ñosadu̶ mehne ñosare. To ã ñosachu̶ dóihta to di, co mehne wijaare. 35 To ã wahachu̶ ñu̶i yu̶hu̶. Yu̶hu̶ ahri tjure joariro mu̶sare potocã yahuja. Potocã yu̶ yahua jichu̶ masija yu̶hu̶. Mu̶sare yahuja mu̶sa cũ̶hu̶ Jesure mu̶sa wacũ tuahto sehe. 36 Cohamacu̶ yare ti joari tju to niriro seheta ã wahare: “To cohãrine ne cũ̶ cohãre cjã nuhaerare”, to ni joariro seheta Jesu ñu̶chu̶a cohãrine ne cũ̶ cohãre cjã nuhaerare. 37 Ã yoa pa tju Cohamacu̶ yare ti joari tjui õ sehe nina: “Tirore ti ñosariro cjirore ñu̶ahca tina”, ni joaa tiha Cohamacu̶ yare ti joari tjui. 38 To yariari baharo José Arimatea macariro Jesu pjacu̶ cjirore na bororo taro, Pilatore siniri jire. José sehe paina judio masare cuiro, Jesure wacũ tuariro to jiare yahu duaerari jire. To pjacu̶ cjirore to siniri baharo Pilato sehe to pjacu̶re naa dutiri jire. To ã na dutichu̶ José crusa cahai su̶, Jesu pjacu̶ cjirore naa wahari jire. 39 Nicodemo cũ̶hu̶ me sitiare yucu̶cu̶ di pohca, mirra wama tia me sitia yucu̶cu̶ pohca mehne dahra moreare na tari jire. Jesu pjacu̶ cjirore masa copapu̶ ti siõ sãahto pano ti cahnohti jiri jire tí me sitia. Ti na tari cjiri treinta kilo nu̶cu̶ri jire. Nicodemo sohõ jiri pja Jesu mehne to coã durucuri pja ñamipu̶ Jesu cahai su̶riro jiri jire. 40 Ã jia tina pu̶aro Jesu pjacu̶ cjirore naa, judio masa sã yariainare sã yoarucuriro seheta to pjacu̶ cjirore me sitia mehne suhtiro cahsaro mehne wahmari jire. 41 Crusapu̶ Jesure ti wajãno cahai wese jire. Tí wesepu̶ masa copa tãcapu̶ wahma ti sahari copa jire. Tí copai ne yariariro cjirore siõ sãaerasinire. 42 Pascua dacho bose nu̶mu̶i judio masa sã bose nu̶mu̶i sã chu̶hti cjihtire sã cahnori dacho jire. To ã jiri dacho jichu̶ tí copa cahacãi to crusa jichu̶, tói siõ sãari jire tina Jesu pjacu̶ cjirore.

Juan 20

1 Domingo ñami curero jichu̶, bohreahto panocã María Magdalena Jesu masa copapu̶ su̶ri jire. Tópu̶ su̶ro tí copare ti tju bihari tãcare ti pjõo cũria tãcare ñu̶ri jire ticoro. 2 Ã ñu̶ricoro jiro sã cahapu̶ mu̶rocaa tare ticoro. Simo Pedro mehne yu̶hu̶ sã pu̶aro jii. Wihi, õ sehe ni yahure sãre ticoro: —Mari pu̶htoro pjacu̶ cjirore naanocari jihre. Ã jina tiro cjirore ti cũrire mari masieraja —nire ticoro sãre. 3 To ã nichu̶ tu̶hona, Pedro mehne masa copapu̶ ñu̶na wahai sã. 4 Ã ñu̶na wahana sã pu̶aro mu̶roca wahcãi. Ã mu̶rocana, yu̶hu̶ Pedrore mu̶roca yu̶hdu̶ wahcãcu̶ masa copapu̶ su̶ mu̶htai. 5 Tópu̶ su̶cu̶ muhri caha ñu̶roca sõi tí copapu̶re. Muhri caha ñu̶roca sõcu̶ tirore ti wahmari suhtiro cjiro dihtare ñu̶i. Ã jii tí copare sãaerahi. 6 Yu̶ ã ñu̶ri baharopu̶ Simo Pedro yu̶ baharo wihire. Wihi, masa copapu̶ sãa, to pjacu̶ cjirore ti wahmari suhtiro cjirore ñu̶re tiro. 7 Jesu dapure ti wahmari cahsaro cũ̶hu̶re ñu̶re tjoa. Tí cahsaro soro coãno to turẽri cahsaro jire. 8 Ã jicu̶ yu̶hu̶ cũ̶hu̶ masa copapu̶ su̶ mu̶htariro tí copapu̶ sãai. Jesure to ã mariachu̶ ñu̶cu̶ “Potocãta Jesu masa wijaari jira”, ni tu̶hotui yu̶hu̶. 9 Tí copapu̶ sã wahahto pano Cohamacu̶ yare ti joari tjui Cristo to yariahtore yahurire, to masa wijaahtore yahuri cũ̶hu̶re sã noano tu̶ho ñahaerasinimai. Tí copare yu̶ ñu̶ri baharo, “Potocãta Jesu masa wijaari jira”, ni tu̶hotui yu̶hu̶. 10 Ã ñu̶ tuhsu̶na sã wu̶hu̶sepu̶ tjuaa wahai. 11 Ã yoa masa copapu̶ María majare tjua ta tí copa sopacapu̶ wihi, ducuro, tiiro niri jire. Ã tiiparota ticoro muhri caha ñu̶roca sõri jire masa copapu̶re. 12 Ã ñu̶roca sõno pu̶aro anjoare, yehsea suhti tiinare Jesu cjiro to coãriro cjiropu̶ ti dujichu̶ ñu̶ri jire ticoro. Cũ̶iro to dapu coãriro cjiroi dujiri jire. Pairo to dahpori coãriro cjiroi dujiri jire. 13 Tinare to ñu̶chu̶ tina sehe ticorore õ sehe ni sinituri jire: —Numino, ¿dohse jiro baro tiico nijari mu̶hu̶? —niri jire tina. —Yu̶ pu̶htoro pjacu̶ cjirore naanocari jihre. Ã jico to pjacu̶ cjirore ti cũrire masieraja yu̶hu̶ —niri jire ticoro. 14 Ã ni tuhsu̶, majareru̶cu̶ su̶mahno Jesure tói ducurirore ñu̶ri jire ticoro. Ã ñu̶parota Jesure ñu̶ masierari jire ticoro. 15 —Numino, ¿dohse jiro baro tiico nijari mu̶hu̶? ¿Noare macaco nijari? —niri jire Jesu ticorore. “Ahriro ahri wesere ñu̶ wihboriro jira”, ni tu̶hotumari jire ticoro Jesure. Ã ni tu̶hoturo, õ sehe niri jire ticoro: —Mu̶hu̶ta to pjacu̶ cjirore naariro jicu̶ to pjacu̶re mu̶ cũrirore yahuga yu̶hu̶re. Mu̶ yahuri baharo to pjacu̶ cjirore naaco wahacohtja —niri jire ticoro tirore. 16 To ã niri baharo Jesu õ sehe niri jire: —María —niri jire. To ã ni pisuchu̶ tu̶horo majare ñu̶roca, ticoro hebreo ya mehne sã judio masa ya mehne õ sehe niri jire: —Raboni —niri jire ticoro Jesure. (Raboni nino “Buheriro”, nino nina.) 17 —Yu̶ Pu̶cu̶ cahapu̶ mu̶jaerasinija yu̶hu̶. Yu̶ ã mu̶jaerasinichu̶ yu̶hu̶re ñahaeco tjiga. Tuhsu̶, paina yu̶ yaina cahapu̶ wahaga. Ti cahapu̶ su̶co õ sehe ni yahuga tinare: “ ‘Yu̶ Pu̶cu̶ cahapu̶ wahai tai nija. Mu̶sa Pu̶cu̶ cũ̶hu̶ jira tiro. Yu̶ yairo Cohamacu̶ cahapu̶ wahai tai nija. Mu̶sa yairo Cohamacu̶ cũ̶hu̶ jira tiro’, nihre Jesu”, ni yahuga tinare —niri jire Jesu Maríare. 18 To ã niri baharo María Magdalena sã Jesu buheina cahapu̶ wihi, yahure sãre: —Mari pu̶htorore ñu̶hi yu̶hu̶ —ni, Jesu ticorore to yahu dutirire yahure sãre ticoro. 19 Tí dacho domingoi ñamichahai sã Jesu buheina sã coyea judio masare cuina, wu̶hu̶pu̶ biha sãa, dujii sã. Sã ã dujichu̶ Jesu sã watoi bajuaru̶cu̶ su̶ro, sãre õ sehe nire: —¿Jimajari mu̶sa? Noano jiga mu̶sa —nire. 20 Ã ni tuhsu̶, to wamomacarine, to patipahma bato cũ̶hu̶re sãre ñore. Ã jina sã tirore sã pu̶htorore ñu̶na, wahchei. 21 Pari turi Jesu sãre õ sehe nire: —Noano jiga mu̶sa. Yu̶ Pu̶cu̶ yu̶hu̶re to warocariro seheta, mu̶sa cũ̶hu̶re yu̶ ya buheare buhehtinare warocaja —nire Jesu sãre. 22 Ã ni tuhsu̶ tiro sãre puti sãare. Ã puti sãano Espíritu Santo sãre to sãaru̶cu̶ su̶ mu̶a wahahtore ñono nire sãre. Ño tuhsu̶ õ sehe nire: —Mipu̶ Espíritu Santore ñahaga mu̶sa, mu̶sa mehne jihtirore. 23 Paina ti ñaa yoarire mu̶sa bochu̶, ãta jiahca. Ã jia paina ti ñaa yoarire mu̶sa boerachu̶ tí bori jisi —nire Jesu sãre to buheinare. 24 Jesu sã watoi to bajuachu̶ Toma su̶hdu̶ariro ti ni pisuriro sã mehne mariahre. 25 To ã mariachu̶ sã mehne macaina tirore yahumare: —Mari pu̶htorore sã ñu̶hi —ni yahumai sã Tomare. Sã ã ni yahupachu̶ta õ sehe nire Toma: —To wamomacarine ti cjã puhaa coparire ñu̶eracu̶ tí coparire yu̶ wamo pica mehne be ñu̶eracu̶, “Potocãta masa wijaari jira”, nisi yu̶hu̶. Ã yoa to patipahma batoi jiri copare yu̶ wamomaca mehne siõ sõeracu̶, “Potocãta masa wijaari jira”, nisi yu̶hu̶ tirore —nire Toma. 26 Ocho dachori baharo pari turi sã to buheina sã wu̶hu̶pu̶ jii. Tí pjare Toma sã mehne jire ju̶na. Tí wu̶hu̶ bihari wu̶hu̶ jire. Bihari wu̶hu̶ to jipachu̶ta Jesu wu̶hu̶pu̶ sãa taro, sã watoi bajuaru̶cu̶ su̶ro õ sehe nire: —¿Jimajari mu̶sa? Noano jiga —nire. 27 Ã ni tuhsu̶, tiro Tomare õ sehe ni yahure: —Ñu̶ga yu̶ wamomacarine. Ã yoa mu̶ wamo pica mehne yu̶ wamomacarine ti cjã puhaa coparire be ñu̶ga. Tuhsu̶, mu̶ wamomaca mehne yu̶ patipahma batoi jiri copare siõ sõ ñu̶ga. “Potocã jierara”, nii tjiga. “Potocã tjira”, niga mu̶hu̶, —nire Jesu Tomare. 28 To ã niri baharo Toma õ sehe ni yu̶htire: —Mu̶hu̶ yu̶ pu̶htoro jira. Mu̶hu̶ yu̶ yairo Cohamacu̶ jira —nire Toma Jesure ju̶na. 29 —Yu̶hu̶re mu̶ ñu̶ri baharo yu̶hu̶re wacũ tuara mu̶hu̶. Paina sehe yu̶hu̶re ñu̶erapahta yu̶hu̶re wacũ tuaahca. Ã jia tina mu̶ yu̶hdoro wahcheahca —nire Jesu Tomare. 30 Ã yoa payu̶ paye cũ̶hu̶re Cohamacu̶ to tuaa mehne yoa ñore Jesu sã mehne jiro. Tíre to yoarire ahri tjui joa pahñoerati yu̶hu̶. 31 Ã joa pahñoerapaihta ahri tjui yu̶ yahuare joahi “Jesuta Cristo Cohamacu̶ to warocariro jira. Tiro potocãta Cohamacu̶ macu̶no jira”, mu̶sa ni masihti cjihtire. Ã jina mu̶sa tirore wacũ tuaina Cohamacu̶ mehne mu̶sa ã jirucuhti cjihtire joahi ahri tjure.

Juan 21

1 Baharo Tiberia wama tiri bu̶cu̶pariro du̶htu̶ cahai sãre to buheinare Jesu pari turi bajuare tjoa. Sãre bajuaro õ sehe yoare tiro tjoa. 2 Simo Pedro, Toma su̶hdu̶ariro ti niriro, Natanae Galilea yahpai jiri maca Caná wama tiri maca macariro, Zebedeo pohna sã pu̶aro, paina pu̶aro buheina sã õpeinata cahmachui. 3 Sã ã cahmachuri baharo Simo Pedro sãre õ sehe nire: —Wahi wajãi wahai nija —nire tiro. —Sã cũ̶hu̶ mu̶hu̶ mehne wahanahtja —nii sã tirore. Ã ni tuhsu̶ buhaa wahai. Ã jina dohoria mehne wahai. Wiho mejeta tí ñamine sã noano maca bohreapanahta ne cũ̶iro wahi wajãerahi. 4 Bohrea parĩ cahachu̶ Jesu padu̶roi to ducuchu̶ tirore ñu̶mai sã. Ã ñu̶panahta tirore “Jesu jira”, ni ñu̶ masierahi sã. 5 Ã jiro sãre tiro õ sehe ni siniture: —¿Ne, wahi wajãri mu̶sa? —nire Jesu. —Ne wajãeraputiati sã —ni yu̶htii sã. 6 —Dohoria poto bu̶hu̶sehe sehe doca ñoga. Tie sehe doca ñona wahi wajãnahca mu̶sa —nire sãre. To ã nichu̶ tu̶hona sã to niriroihta doca ñoi. Sã doca ño tuhsu̶chu̶ payu̶ wahi sãare. Payu̶ wahi sãachu̶ wañu̶nore dohoriapu̶ waja sãana bihoerahi sã. 7 Ã jicu̶ yu̶hu̶ Jesu cahĩriro Pedrore õ sehe ni yahui: —Mari pu̶htorota jira siro padu̶roi ducuriro —nii Pedrore. Yu̶ ã nichu̶ tu̶horo Jesuta to jichu̶ masino, Simo Pedro to suhtirore sãare. Wahi wajãno taro to suhtirore tjuweriro jisinire. To suhtirore sãa tuhsu̶, diapu̶ pjuroca ñojare. 8 Sã paina buheina dohoriai jina, cien metro yoaro diapu̶re pahsai sã. Ã jina wañu̶nore wahi payu̶ sãadu̶re dohoria mehne waja nu̶jai sã. 9 Du̶htu̶ cahai wahã su̶na pichaca niti dihta si coãri pichaca bui Jesu to pu̶hõ cũrirore wahire ñu̶i sã. Pão cũ̶hu̶re ñu̶i sã. 10 Sã ã ñu̶chu̶ ñu̶no Jesu sãre õ sehe nire: —Michapucacã mu̶sa wajãrinare mahainacã na tahga —nire sãre. 11 To ã nichu̶ Simo Pedro sehe Jesu mehne jiriro dohoriapu̶ samu, wañu̶nore, bu̶ju̶ina wahi ciento cincuenta y tres wahi sãadu̶re waja majare. Payu̶ wahi sãapahta wañu̶nore tu̶hrẽrare. 12 —Chu̶sinina taga —nire Jesu sãre. “¿Noa baro jijari mu̶hu̶?” ni sinitu ñu̶erahi sã tirore. Sã pu̶htoro to jichu̶ masii sã. 13 Ã yoa Jesu pichaca cahapu̶ su̶ro, pãore na, sãre witire. Wahi cũ̶hu̶re witire. 14 Ã jiro Jesu to masa wijaari baharo padu̶roi bajuaro tia taha sãre to buheinare bajuaro nire. 15 Sã chu̶ri baharo Jesu Simo Pedrore õ sehe ni siniture: —Simo Jona macu̶no, ¿ahrinare mu̶ cahĩriro yu̶hdoro yu̶hu̶re cahĩjari mu̶hu̶? —nire Simo Pedrore. —Pu̶htoro, mu̶hu̶re cahĩja yu̶hu̶. Mu̶hu̶re yu̶ cahĩchu̶ masina mu̶hu̶ —ni yu̶htire Simo Pedro. —Ã jicu̶ ovejacãre ti nuriro seheta yu̶ yainare buhega mu̶hu̶ —nire Jesu. 16 Ã ni tuhsu̶ pari turi tiro Simo Pedrore õ sehe ni siniture: —Simo Jona macu̶no, ¿yu̶hu̶re cahĩjari mu̶hu̶? —nire Jesu. —Pu̶htoro, mu̶hu̶re cahĩja yu̶hu̶. Mu̶hu̶re yu̶ cahĩchu̶ masina mu̶hu̶ —ni yu̶htire Simo Pedro. —Ovejare ñu̶ wihboriro ovejare to noano ñu̶ wihboriro seheta, yu̶ yainare noano buhe ñu̶ wihboga —nire Jesu Pedrore. 17 Ã ni tuhsu̶ pari turi tiro Simo Pedrore õ sehe ni siniture: —Simo Jona macu̶no, ¿potocãta yu̶hu̶re cahĩjari mu̶hu̶? —nire Jesu tjoa. Tia taha ã ni to sinituchu̶ tu̶horo Simo Pedro tuaro cahyare. —Pu̶htoro, mu̶hu̶ masi pahñona. Mu̶hu̶re yu̶ cahĩchu̶ masina mu̶hu̶ —ni yu̶htire Simo Pedro. —Ovejare ti nuriro seheta yu̶ yainare buhega mu̶hu̶. 18 Potocã mu̶hu̶re niita nija. Mu̶hu̶ wahmu̶no jicu̶ mu̶ suhtire sãa, mu̶ cahmariropu̶ tinia tiri jire mu̶hu̶. Ã jiricu̶ mu̶ jipachu̶ta baharo mu̶ bu̶cu̶ro jichu̶, mu̶ wamomacarine mu̶ siõrocachu̶ pairo mu̶hu̶re suhtire sãanohca. Tuhsu̶, mu̶ waha duaeraropu̶ mu̶hu̶re naanohca —nire Jesu Simo Pedrore. 19 Ã nino Simo Pedrore dohse waha to yariahtore yahuro nire. Ã jiro Simo Pedro yariaro Cohamacu̶re “Noariro, masi pahñoriro jira”, masa ti nichu̶ to yoahtore yahuro nire Jesu. Ã Pedro mehne su̶hu̶du tuhsu̶ro õ sehe ni namore Jesu tirore: —Quihõno yu̶ buheriro seheta yoaga mu̶hu̶ —nire Jesu Pedrore. 20 To ã nichu̶ta Pedro sehe majare ñu̶roca, yu̶hu̶re Joãore Jesu to cahĩriro buherirore tinare yu̶ nu̶nu̶ tichu̶ ñu̶no Pedro Jesure siniture. Yu̶hu̶ sehe to ñu̶riro tó pano õ sehe niriro jii: “Pu̶htoro, ¿mu̶hu̶re ñu̶ tuhtiinare ñohtiro sehe diro baro jicari tiro?” ni, Jesure sinitu ñu̶riro jii yu̶hu̶. Tí pjare Jesu to pari wahpa chu̶ dujii yu̶hu̶ sehe. 21 Ã jiro yu̶hu̶re ñu̶no Pedro Jesure õ sehe ni siniture: —Pu̶htoro, ¿ahriro sehe dohse waharohcari? —ni siniture. 22 —Tíre mu̶hu̶re yahueraja. Ahri yahpapu̶ yu̶ tjua tahto pano ahrirore jirucuchu̶ yu̶ yoachu̶ tíre masierara mu̶hu̶. Ã jicu̶ mu̶hu̶re yahueraja. Quihõno yu̶ buheriro seheta yoaga mu̶hu̶ —nire Jesu Pedrore. 23 Tíre to yahurire jipihtina Jesu yaina ti basi yahu sitemare. Tíre yahu sitea õ sehe nimare tina sehe: “Jesu to cahĩriro buheriro yariasi”, ni yahu sitemare yu̶hu̶re Jesu yaina ti basi. Ti ã nipachu̶ta “Tiro yariasi”, nino nierari jimare Jesu. “Ahri yahpapu̶ yu̶ tjua tahto pano ahrirore jirucuchu̶ yu̶ yoachu̶ tíre masierara mu̶hu̶. Ã jicu̶ mu̶hu̶re yahueraja”, nire Jesu Pedrore. 24 Jesu buheriro ahrire yahuriro, ahri tjure joariro jija yu̶hu̶. Ã jina ahri yu̶ yahua quihõno jichu̶ masija mari. 25 Payu̶ paye cũ̶hu̶re Jesu yoare. To yoarire mari joa pahñochu̶ tí tjuri joaa tjuri payu̶bia wahaboa. Ã jia tí tjurire mari wihbochu̶ mu̶ su̶eraboa ahri yahpa. Wahpaa yu̶hdu̶a wahaboa, yu̶ tu̶hotuchu̶. Tó puro tjira.

Hechos 1

1 Teofilo, ahri quitire mu̶hu̶re joarocai nija. Pano yu̶ joa mu̶htari pũre Jesu to yoaare, to buheare mu̶hu̶re yahu tuhsu̶i. Pu̶ mu̶anopu̶ to mu̶jarire yahu batoai. To mu̶jahto pano Jesu Espíritu Santo mehne dutiha to bese cũrinare. 3 Ã yoa Jesu crusapu̶ to yariari baharo payu̶ tahari pjacu̶ tiriro bajua mu̶jaha to cũrinare, tina “Potocãta tiro catira”, ti ni masihto sehe. Cuarenta dachori waro tiro bajua mu̶jaha tinare. Ã bajuaro tiro to basi to catiriro jiare ñono niha tinare. Ã bajuaro pu̶htoro Cohamacu̶ to su̶ho jiare yahuha tinare. 4 Jesu to cũrina mehne jisinino tinare õ sehe ni yahuha: —Jerusalẽita jisiniga mipu̶re. “Espíritu Santore mu̶sare warocaihtja”, yu̶ Pu̶cu̶ to nirirore cohtasiniga. Tíre to nirire mu̶sare yahui yu̶hu̶. 5 João mu̶sare bautisaro co mehne yoamare. Yu̶hu̶ sehe tí yu̶hdoro yoaihtja mu̶sare. Maha dachoricã baharo yu̶hu̶ sehe Espíritu Santore mu̶sa mehne jirucuchu̶ yoaihtja mu̶sare —niha Jesu. 6 Ã yoa tina tũ̶cu̶ Olivo wama tidu̶pu̶ Jesu mehne cahmachuina sehe õ sehe ni sinitu ñu̶ha tirore: —Pu̶htoro, ¿mipu̶re sãre Israe yahpare pari turi cũ, mari coyea warore pu̶hto sõihcari mu̶hu̶? —ni sinitu ñu̶ha to yaina. 7 Ti ã nichu̶ tu̶horo Jesu õ sehe niha: —Mu̶sa pu̶hto sãahti pjare yahu quihõriro, ã wahachu̶ yoariro yu̶ Pu̶cu̶ dihta jira. Mu̶sa sehere tíre ne masihto basioerara. 8 Wiho mejeta mu̶sare Espíritu Santo to wihichu̶ Cohamacu̶ ya masiare cju̶anahca mu̶sa. Tí masiare mu̶sa cju̶ana Jerusalẽ macainare, jipihtina Judea yahpa macainare, Samaria yahpa macainare, ã yoa jipihtina ahri dacho mu̶ su̶ro macainare noaa buheare buhenahca mu̶sa. Yu̶ yariarire, yu̶ masa mu̶jarire tinare buhenahca mu̶sa —ni yahuha Jesu tinare. 9 To ã ni tuhsu̶ri baharota, Cohamacu̶ Jesure mu̶anopu̶ mu̶jachu̶ yoaha ju̶na. Tina tirore ti ñu̶ nu̶nu̶ mu̶ochu̶ta me curua watopu̶ sãa, buti mu̶jaa wahaha. 10 To ã buti mu̶jari baharota tina Jesu to mu̶jarirore ti ñu̶ mu̶ono watoi pu̶aro anjoa yehsea suhti tiina Jesu to cũrina watoi bajuaru̶cu̶ su̶ha. 11 Ã bajuaru̶cu̶ su̶, tinare õ sehe niha: —Mu̶sa Galilea macaina, ¿dohse jiro baro ñu̶ mu̶orucuna nijari mu̶sa? Ahriro Jesu, mu̶sa mehne jiriro cjirota, Cohamacu̶ mu̶anopu̶ to mu̶jachu̶ yoarirota, mipu̶re to mu̶jachu̶ mu̶sa ñu̶riro seheta, pari turi duji tarohca tjoa —ni yahuha anjoa tinare. 12 Ã yoa Jesu yaina tũ̶cu̶ Olivo wama tidu̶pu̶ jiina duji taa, Jerusalẽpu̶ tju su̶ha. Tu̶ tũ̶cu̶ cũ̶ kilómetro bui curero yoaro jira Jerusalẽ du̶htu̶ cahapu̶re. 13 Tju su̶, tina mu̶anopu̶ ti jiri tahtiapu̶ mu̶jaa wahaha. Ahrina jiha: Pedro, João, Santiago, Andre, Felipe, Toma, Bartolomé, Mateo, Santiago, Simo, Juda jiha. Santiago sehe Alfeo macu̶no jiha. Simo sehe cananista wama tiri curua macariro jimaha. Juda sehe Santiago macu̶no jiha. 14 Payu̶ tahari ahrina jipihtina, to cũrina, ã jichu̶ numia, María Jesu pocoro, ã yoa Jesu bahana mehne cũ̶hu̶ noano cahmachu, Cohamacu̶re ã sinirucua tiha. 15 Ã yoa tí dachorire masa payu̶ cahmachuha. Ciento y veinte jia jiboa. Ã jiro Pedro sehe tiro mehne macaina Cristo yaina watoi ducu, õ sehe ni yahuha tinare: 16 —Yu̶ coyea, Cohamacu̶ panopu̶ to niriro seheta ã waharo nihre. Tíre Espíritu Santo Davi cjirore yahu dutiha Juda cjirore. Juda cjiro Jesure ñahahtinare ñoriro jihre. 17 Ã yoahtiro jiparota mari mehne Jesu yare yoariro jimahre. Ã jiro sã mehne macarirota jimahre —niha Pedro. 18 Juda cjiro sehe Jesure ño dutia ti waparire to wiari baharo to basita wajã yariaha. Ã yoaro boraa waha, to tu̶ misida tu̶hnu̶a waha, yariaa wahaha. To wiari cjiri mehne paina mahanocã yahpare nuchu̶ha. 19 Jipihtina Jerusalẽ macaina masi pihtinocari jire Juda cjiro to ñano yoarire. Ã masia ti ya du̶sero mehne to niñeru mehne ti nuchu̶ri yahpa cjirore Acéldama wamoari jire. Acéldama nia, “Di yahpa”, nia nina. 20 Baharo õ sehe ni namoha Pedro: —Panopu̶ to joariro seheta ã wahahre Juda cjiro. Salmo to joari tjui õ sehe ni joaa tiha: “Tiro to jiri wu̶hu̶ masa marieni wu̶hu̶ tjuarohca. Ne noa jisi tí wu̶hu̶re”, ni joaa tiha. Õ cũ̶hu̶re õ sehe ni joaa tiha: “Pairo to dahraa cjirire cohtotariro jirohca”, ni joaa tiha Salmopu̶. 21 ’Ã jina mari cũ̶iro besejihna. João masare bautisariro cjiro masare to buhero watoi cãina Jesu yaina mari mehne wahare. Tina mehne macarirore cũ̶iro bese nano cahmana mari mehne macariro cjihto. Jesu mehne mari jichu̶ mari mehne ã jirucurirore besero cahmana. Ã mari beseri baharo Jesu to masa mu̶jarire mari mehne buherohca —ni yahuha Pedro to coyeare Cristo yainare. 23 To ã nichu̶ tu̶hoa pu̶arore bese dapoha tina. Cũ̶iro José Justo wama tirirore beseha. Tiro Barsaba ti ni pisuriro jiha. Bese tuhsu̶, pairore Matia wama tirirore beseha. 24 Tinare bese dapo tuhsu̶, tina Cohamacu̶re õ sehe ni siniha: —Mu̶hu̶ sã pu̶htoro jipihtina masa ti tu̶hotuare masina. Ahrina pu̶aro sã beseina jira. Juda cjirore cohtotahtirore diro mu̶ cahmarirore besega. Jesure cohãtjiãhno Juda cjiro sehe pichacapu̶ wahaha. Tirore cohtotahtiro Jesu to cũriro jirohca. Ã jiro sã mehne noaa buheare buherohca —ni siniha tina Cohamacu̶re. 26 Ã niata tãa mehne doca mu̶jaha besea taa. Matia yaro to noano quihõno wijachu̶, tiro sehe Jesu to cũrina once cũrina mehne macariro tjuaha.

Hechos 2

1 Ã yoa Pentecoste wama tiri dacho jichu̶ tina jipihtina cũ̶ wu̶hu̶i cahmachuha. 2 Tí pjareta wihnono to tuaro taro seheta mu̶anopu̶ bisiro coa taha. To ã bisiro coa tachu̶ tu̶hoha jipihtina tí wu̶hu̶pu̶ jiina. 3 Ã yoa picha pohna yoaro sehe jia tina jipihtina dapu poca bui bajuaha. Tí picha pohnaricã ñahmanoricã yoaro sehe bajuha. 4 Ã yoa Espíritu Santo tinapu̶re sãaru̶cu̶ su̶a wahaha. Tinapu̶re to sãaru̶cu̶ su̶a wahachu̶, paina ya durucuare to durucuchu̶ yoaa mehne tina sehe paina ya durucuare noano durucuha. 5 Tí dachorire Jerusalẽpu̶ payu̶ judio masa, cũ̶ curua macaina masa jipahta, paró paye yahpari macaina jiha. Cohamacu̶re ño payoina jiha. 6 Ã yoa mu̶anopu̶ coa tachu̶ tu̶hoa tina Jesu buheina cahapu̶ payu̶ cahmachu wahcãha. Cahmachuina masape ya durucuare Jesu buheina ti durucu pahñochu̶ tu̶hoa, tina tu̶ho cu̶aa wahaha. 7 —Cuenah. ¿Dohse yoaa ahrina Galilea macaina jipahta mari ya durucuare noano durucujari? Tina mari ya yahpapu̶ taina yoaro seheta durucua nina —niha tina sehe. 9 —Jipihtina mari durucuare mipu̶re durucua nina: Õpe yahpari macaina mari õre cahmachuina jija: Partia macaina, Media macaina, Elam macaina, Mesopotamia macaina, Judea macaina, Capadocia macaina, Ponto macaina, Asia macaina, Frigia macaina, Panfilia macaina, Egipto macaina, Libia yahpai Cirene cahapu̶ jiina, Romapu̶ taina jija mari. Cãina judio masa waro jija mari. Paina judio masa dojoina jija mari. 11 Creta macaina cũ̶hu̶, Arabia macaina cũ̶hu̶ jira mari mehne. Mari payu̶ paró macaina soro durucua tiina mari jipanata ahrina sehe mari masape curuari macaina durucuare ti durucuchu̶ tu̶hoja mari. Tina mari ya durucua mehne Cohamacu̶ tuaa mehne to yoarire yahua nina —ni durucuha masa ti basi. 12 Ã niata tina cu̶aa waha, ti ñu̶ri cũ̶hu̶re ti tu̶hori cũ̶hu̶re noano tu̶ho ñahaeraha. —¿Ahrina dohse jiro baro paina ya mehne Cohamacu̶ yare ã noano durucujari, mu̶sa tu̶hotuchu̶? —ni cahma sinitu ñu̶ha tina ti basi. 13 Wiho mejeta paina Jesu yaina ti durucuchu̶ tu̶hoina mehne macaina sehe tinare õ sehe ni bu̶ju̶peha: —¿Dohse ahrina sihbiori sihni cahaa nijari? —ni bu̶ju̶peha paina tinare Jesu yainare. 14 Ã jiro Pedro once Jesu to cũrina mehne wahcãru̶cu̶ su̶, tuaro durucutjiãhno masare õ sehe ni yahuha: —Mu̶sa Judea yahpa macaina, jipihtina Jerusalẽpu̶ jiina, ahrire masiga mu̶sa. Yu̶ yahuchu̶ tu̶hoga mu̶sa. 15 Mu̶sa tu̶hotua quihõno jierara. Nueve hora jira mipu̶ta. Mari chu̶ sihnini hora jierasinica. Ã jia ahrina cahaina jierara. 16 Ahrina Cohamacu̶ panopu̶ to niriro seheta yoaa nina. Tí pjapu̶re Joere Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro cjirore, ahrire yahu dutia tiha Cohamacu̶ sehe: 17 “Sohtori tia dachori jichu̶ õ sehe jirohca: ‘Yu̶ yairo Espíriture masare jipihtinare warocaihtja. Ã jia mu̶sa pohnapu̶ yu̶ yare yahuahca. Ã yoa mu̶sa mehne macaina wahma yapia bajuamehneare ñu̶ahca. Ã jia mu̶sa mehne macaina bu̶cu̶na cahãnopu̶ cahãahca. 18 Ã jicu̶ yu̶ cahamacare, mu̶are, numia cũ̶hu̶re yu̶ yairo Espíriture warocaihtja. Ã jia tina yu̶ yare yahuahca. 19 Tuhsu̶, yu̶ tuaa mehne bajuamehneare yoa ñoihca mu̶anopu̶. Yahpapu̶ cũ̶hu̶re yu̶ bajuamehneare ñoihca: Dire, pichacare, mene ñoihca. 20 Tuhsu̶, sũ̶ dacho macariro nahitianore cohtotarohca. Ñami macariro di yoaro sehe sohãriro cohtotarohca. Õ sehe waharohca Cristo mu̶sa pu̶htoro to tahti dacho, yu̶ niri dacho panoi. Tí dachoi ñu̶ cu̶aa wahaahca masa. Ã jiro wiho jiri dacho jisi. Tí dacho noari dacho jirohca. 21 Ã jiro õ sehe jirohca. Jipihtina masa Cristore ti ñaa buhirire cohã duti siniinare tiro tinare pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdorohca’, nina Cohamacu̶”, ni joaha Joe. 22 ’Mu̶sa Israe masa yu̶ yahuchu̶ tu̶hoga: Jesu Nazare macariro sehe Cohamacu̶ to warocariro jihre. Jesure to warocarire masa ti masihto sehe Jesu to Pu̶cu̶ro ya tuaa mehne yoa ñohre mu̶sare. Mu̶sa tíre masina. 23 Jesure wajã dutina judio masa jierainare wahre mu̶sa. Cohamacu̶ panopu̶ to cahmariro seheta, “Ã waharohca”, to niriro seheta ã yoahre. Ã jina mu̶sa Jesure crusapu̶ wajã dutihre Cohamacu̶ dutiare cju̶aerainare. 24 Mu̶sa ã yoapachu̶ta Cohamacu̶ sehe Jesure yariariro cjirore masohre. Pari turi ne yariasi tiro. Tiro yaria dojoaerara. Ã catirucuhtiro jira. 25 Õ sehe nia tiha Davi cjiro panopu̶ macariro Cristo to ni durucuboriro seheta: “Yu̶ pu̶htoro yu̶hu̶ mehne jira mu̶hu̶. Jipihtia dachoripe Cohamacu̶ yu̶ pu̶htoro yu̶ cahai mu̶ jichu̶ ñu̶a tihi yu̶ cuierahto sehe. 26 Mu̶hu̶ Cohamacu̶ yu̶hu̶re yariaina ti jiropu̶re ne cohãsi. Yu̶hu̶re mu̶ cahĩrirore ñanopu̶ cohãsi mu̶hu̶. Yu̶hu̶ mu̶ cahamacu̶no mu̶hu̶re ño payoriro jija. Yu̶ pjacu̶re baa dutisi mu̶hu̶. Ã jicu̶ tuaro wahcheja. Wahchea mehne durucuja. Ã jicu̶ mu̶hu̶re Cohamacu̶re noano wacũ tuariro jicu̶ ñaa buhiri marieriro jicu̶ cuiro marieno noano jinocaja. 28 Yu̶hu̶re pari turi catichu̶ yoaihca mu̶hu̶. Yu̶hu̶ mehne mu̶ jichu̶ tuaro wahcheja”, ni joaa tiha Davi cjiro Cristo to ni durucuboriro seheta. 29 ’Coyea, õ sehe noano yahuihtja mu̶sare Davi cjirore mari coyeiro, panopu̶ macarirore. Tiro yariaa wahaha. Ã jiro tiro to masa copa mipu̶re jisinina. (Ã jiro “Yu̶ pjacu̶re baa dutisi mu̶hu̶”, ni joaro to basi wama payo yahuro nieraha.) 30 Panopu̶ Cohamacu̶ Davi cjirore õ sehe niha: “Potocã nii nija. Mu̶ panamana ji turiaina mehne macariro mu̶ yoaro seheta ahri yahpa macaina bui pu̶htoro jirohca”, nia tiha Cohamacu̶ Davi cjirore. Davi Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro cjiro jiha. Ã jiro Cristore Cohamacu̶ to pu̶hto sõhtore masino, Cristo to masa mu̶jahtore yahu mu̶hta tuhsu̶ha Davi sehe. Õ sehe niha: “Tiro yariaina ti jiropu̶re ji dojoasi. To pjacu̶ tói baasi”, nia tiha Davi cjiro. 32 Ahriro Jesureta Cohamacu̶ masohre. Sã jipihtina tirore ñu̶hi. 33 Mipu̶re Cohamacu̶ poto bu̶hu̶sehepu̶ jira dutiriro jiro. Tó panopu̶ to Pu̶cu̶ro “Espíritu Santore mu̶ yainare warocaihtja”, to ni cũriro seheta wari jire Jesure. Ã jiro Jesu sehe ahrinare Espíritu Santore warocari jira. Ã jina mipu̶re Espíritu to yoaare mu̶sa ñu̶, tu̶hona nina. 34 Davi cjiro sehe Jesu to mu̶jariro seheta mu̶anopu̶ mu̶jaeraa tiha. Ã jiro tiro to basi õ sehe nia tiha: “Cohamacu̶ õ sehe nire yu̶ pu̶htorore: ‘Yu̶ poto bu̶hu̶sehei dujiga mu̶hu̶. 35 Mu̶hu̶re ñu̶ tuhtiinare mu̶hu̶re cũihtja mu̶ cahamaca yoaro sehe jihtinare’, nire Cohamacu̶ yu̶ pu̶htorore”, nia tiha Davi cjiro. 36 ’Ã jina jipihtina Israe masa ahrire noano masiga mu̶sa: Ahriro Jesure mu̶sa crusapu̶ wajãriro cjirore mu̶sa pu̶htoro sõhre Cohamacu̶ sehe. Tirore mu̶sare yu̶hdohtirore Cristore cũre Cohamacu̶ —ni yahuha masare Pedro. 37 To ã nichu̶ tu̶hoa tuaro cahya, pjíro tu̶hotua, masa sehe Pedro cũ̶hu̶re õ sehe ni sinitu ñu̶ha: —¿Sã coyea, dohse yoanahcari sã? —ni sinitu ñu̶ha tina. 38 Ti ã ni sinitu ñu̶chu̶ õ sehe ni yu̶htiha Pedro: —Mu̶sa ñaa yoari buhirire cahyaga. Mu̶sa ñaa tu̶hotumari cjirire tu̶hotu cohtota, “Ã tjiri jira” ni, Cohamacu̶reta maca, tu̶hoga. Ã yoa Jesu yaina jina, bautisarina jiga mu̶sa jipihtina. Jesure mu̶sa wacũ tuachu̶ ñu̶no, mu̶sa ñaa yoari buhirire borohca Cohamacu̶. Tó sehe mu̶sa yoachu̶ Espíritu Santore warohca mu̶sare. 39 Mu̶sare, mu̶sa pohnare, mu̶sa panamana ji turiainare, yoaro macainare, ã yoa jipihtina Cohamacu̶ mari pu̶htoro to beserinare, “Potocãta yu̶hdoihtja mu̶sare”, ni cũha Cohamacu̶ —niha Pedro. 40 Tuhsu̶, tuaro mehne õ sehe ni yahu quihõha tinare: —Ahri yahpa macaina, Cohamacu̶re ji coaerainare buhiri dahrerohca Cohamacu̶. Wiho mejeta mu̶sa sehe, tina watoi jiina, Cohamacu̶ yahurire, “Ã tjira”, ni bahrañoga mu̶sa yu̶hdu̶hto sehe —yahu quihõha Pedro masare. 41 To ã nichu̶ tu̶hoa tina payu̶ to yahuare noano tu̶hoha. Ã jiro tinare tiro bautisa dutiha. Tí dachore Cohamacu̶ yaina mehne macaina tres mil masa waha namoha. 42 Ã yoa tina masa Cristo to cũrina mehne dachoripe cahmachu, tí buheare tu̶ho nu̶nu̶, tíre yu̶hti mu̶jaa tiha. Tina pãore nuha, cahma witi, Cohamacu̶re sini, Cristo to cũrina mehne noano jinocaa tiha. 43 Ã yoa Cohamacu̶ to tuaa mehne yoa ño mu̶jaha to cũrina. Ti ã yoachu̶ ñu̶a masa jipihtina ñu̶ cu̶aa wahaa tiha. 44 Jipihtina Jesure wacũ tuaina cahmachu, noano jinocaa tiha. Ã jia ti yare cahma witia tiha. 45 Ti yare dua, jipihtinare paye baro maerainare cãina ti cahmaare waa tiha tina. 46 Ã jia dachoripe tina Cohamacu̶ wu̶hu̶ wijaaroi cahmachua tiha. Ã yoa cãa wu̶hu̶se, ti ya wu̶hu̶sepu̶ cũ̶hu̶re nohopeina cahmachu, pãore nuha, wahchea mehne tina cũ̶noi chu̶a tiha. 47 Ti ã cahmachuno watoi “Cohamacu̶ noariro jira”, ni ño payoa tiha. Paina masa tinare ji coa yu̶hdu̶a tiha. Ã yoaro dachoripe Cohamacu̶ painare to yaina to yu̶hdohtina wahachu̶ yoaa tiha.

Hechos 3

1 Cũ̶ nu̶mu̶ ñamichahapu̶ tres jichu̶ Cohamacu̶ mehne durucuri pja jichu̶ Pedro, João mehne Cohamacu̶ wu̶hu̶pu̶ wahaa niha. 2 Dachoripe tí wu̶hu̶re ti sahrĩ sãari sahrĩno tãa mehne ti yoari sahrĩno macari sopaca cahai paina cũ̶iro masu̶nore na ta duhu dapoa tiha. Tí sopaca noari sopaca wama tiha. Tiro masu̶no sehe wahma masa bajuaropu̶ta dojori wahiro jiro tini masierariro jiha. Ã jiro tiro tí sopaca cahai niñerure sini dujia tiha tí sopacai sãainare. 3 Ã yoa Pedro, João mehne tí sopacare ti sãa cahachu̶ tini masierariro sehe tinare ñu̶, niñerure siniha. 4 Ã jia tina pu̶aropu̶ta tirore ñu̶, Pedro sehe õ sehe niha: —Sãre ñu̶ga mu̶hu̶ —niha Pedro tirore. 5 To ã nichu̶ tu̶horo “Ahrina mahanocã yu̶hu̶re niñerure waahca”, ni tu̶hoturo ñu̶roca õ tu̶hoha tinare. 6 To ã ni tu̶hotupachu̶ta Pedro tirore õ sehe ni yahuha: —Niñerure cju̶aeraja yu̶hu̶. Cju̶aerapaihta, ahrire yoaihtja mu̶hu̶re. Jesucristo Nazare macariro to tuaa mehne wahcãru̶ca, tiniga mu̶hu̶ —niha Pedro tini masierarirore. 7 Ã ninota to wamomacare poto bu̶hu̶sehe macari wamomacare ñaha, tirore waja wahcõ dapoha. To ã yoachu̶ta tini masierarirore to ñu̶chu̶a tuaa wahaha. 8 To ã wahachu̶ta tiro wahcãru̶ca puru̶cu̶ su̶, tini du̶caha. Ã tini du̶caro tiro waha, pu tini “Cohamacu̶ noariro jira”, to ni wahcheriro mehne tina mehne Cohamacu̶ wu̶hu̶ macari sahrĩno puhichapu̶ sãa wahaha. 9 To ã tinichu̶ “Cohamacu̶ noariro jira”, to nichu̶ masa jipihtina tirore ñu̶ha. 10 Ã jia masa tirore ñu̶ masiha. Tiro Cohamacu̶ wu̶hu̶ macari sahrĩno tãa mehne to yoari sahrĩno macari sopaca noari sopaca cahai niñerure to sini dujirire masiha masa. Ã jia tiro to tinichu̶ ñu̶a, ñu̶ cu̶aa wahaha. 11 Ã yoa tini masierariro cjiro Pedro cũ̶hu̶re to siõ suha mu̶jano watoi, masa jipihtina ñu̶ cu̶aa waha, noari wapapu̶ Salomo wama tiri wapapu̶ mu̶roca wahcã, cahmachuha. 12 Ti ã cahmachuru̶cu̶ su̶chu̶ ñu̶no, Pedro sehe õ sehe ni yahuha tinare: —Mu̶sa Israe masa, ¿dohseana ahrirore ñu̶ cu̶ajari? ¿Dohseana sãre mu̶sa ñu̶ nu̶nu̶jari? Sã sehe sã ya tuaa mehne noaina sã jia tia mehne sã mu̶ su̶ro ahrirore tinichu̶ yoaerahi sã. Jesu sehe tíre yoahre. 13 Abrahã, Isaa, Jacobo mari ñu̶chu̶su̶ma, panopu̶ macaina ti yairo Cohamacu̶ sehe to cahamacu̶no Jesure Jipihtina Bui Jiriro cũhre. Wiho mejeta mu̶sa sehe tó sehe jirirore tirore ñu̶ tuhtiinare wahre. Baharo pu̶htoro Pilato tirore to wio duapachu̶ta, mu̶sa sehe tirore to wiochu̶ cahmaerare. 14 Pilato tirore wio duamahre. Wiho mejeta mu̶sa Jesure ñaa buhiri marierirore, quihõno yoarirore cahmaerana, pairore masa wajãriro sehere wio dutihre mu̶sa. 15 Ã yoana Jesure marine catichu̶ yoarirore wajãchu̶ yoare mu̶sa sã coyea judio masa. To yariachu̶ Cohamacu̶ tirore masohre. Tíre sã ñu̶hi. 16 Ã jina Jesu pjiriro to jia tiare wacũ tuaina jija. Tirore sã ã wacũ tuachu̶ ñu̶no ahrirore mu̶sa mipu̶ ñu̶rirore mu̶sa ñu̶ masirirore Jesu sehe to tuaa mehne tinichu̶ yoahre. 17 ’Yu̶ coyea, mu̶sa pu̶htoa mehne Jesure noano masierapanahta tirore wajãchu̶ yoare mu̶sa. Tíre masija yu̶hu̶. 18 Wiho mejeta panopu̶ macaina Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri Cohamacu̶ tinare to yahu dutiriro seheta, yahua tiha tina. “Cristo ñano yu̶hdu̶, yariarohca”, ni yahua tiha tina. Ti ã ni yahuriro seheta ã wahahre mipu̶re. 19 Ã jina mu̶sa ñaare yoari buhirire cahyaga. Mu̶sa tu̶hotumari cjirire tu̶hotu cohtota, ñaare mu̶sa goa pjarire duhu, Cohamacu̶reta majareru̶ca, to ya sehere quihõno tu̶hoga. Mu̶sa tirore majareru̶ca, quihõno tu̶hochu̶ ñu̶no, Cohamacu̶ mu̶sa ñaare yoari buhirire borohca. Ã boro, mu̶sare wahchehti dachorire cũ, mu̶sare noano yajeri sãachu̶ yoarohca tiro. 20 Ã yoa tiro mu̶sa pu̶htoro cjihtore to beseriro Cristore mu̶sare warocarohca tjoa. Tiro Cristo sehe Jesuta jira. 21 Cohamacu̶ cahapu̶ jisininohca Jesu, pu̶ Cohamacu̶ ahri yahpapu̶ jipihtiare wahma to cohtota pahñochu̶pu̶. To ã cohtota pahñohtore Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri, to yaina waro panopu̶ yahu quihõ tuhsu̶a tiha. 22 Moise cjiro tíre yahuro õ sehe ni mu̶htaha: “Cũ̶iro mari mehne macarirore mari coyeiroreta Cohamacu̶ yare yahu mu̶htahtiro cjihtore Cohamacu̶ mari pu̶htoro warocarohca mu̶sare. Yu̶hu̶re to warocariro seheta warocarohca tiro cũ̶hu̶re. Ã jina mu̶sare to yahuchu̶ tu̶hona, ‘Jai’, ni yu̶hti pihtinocaga mu̶sa. 23 Õ sehe jirohca. Jipihtina tirore yu̶htieraina to cohãhtina jiahca. Cohamacu̶ yaina mehne macaina jisi tina”, ni mu̶htaa tiha Moise cjiro. 24 ’Jipihtina Cohamacu̶ yare yahu mu̶htainape Samue, ã yoa to baharo jiina cũ̶hu̶ mipu̶ jia dachori cjihtire yahu mu̶htaa tiha. 25 Mari ñu̶chu̶su̶ma cjirire, Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri cũ̶hu̶re panopu̶ macainare yahua tiha Cohamacu̶. Mari cũ̶hu̶re ã ni yahuro nia tiha. Abrahãre to niriro seheta mari cũ̶hu̶re ni yahuro nia tiha. Õ sehe ni yahua tiha Cohamacu̶ Abrahãre: “Jipihtiro ahri yahpa macainare noano yoaihtja. Õ sehe tíre yoaihtja: Mu̶ coyeiro baharo jiriro sehe masare noano yoabasarohca yu̶hu̶re”, nia tiha Cohamacu̶ Abrahãre. 26 Cohamacu̶ to macu̶nore masa wijachu̶ yoaro mari cahapu̶ waroca mu̶htare mari ñaa yoaare duhuchu̶ yoahtirore. Ã yoaro marine tiro noano yoare —niha Pedro tinare.

Hechos 4

1 Pedro, João cũ̶hu̶ masa mehne ti durucuro watoi sacerdotea, Cohamacu̶ wu̶hu̶re cohtaina surara pu̶htoro, saduceo curua macaina cũ̶hu̶ tinare tu̶hoha. Õ sehe ni buheha Pedro João mehne masare: —Jesu to yariari baharo masa mu̶jaa wahahre. To ã masa mu̶jarire ñu̶na mari cũ̶hu̶ baharo to yaina mari masa mu̶jahtore masija mari —ni yahuha Pedro cũ̶hu̶. Ti ã nichu̶ tu̶hoa pu̶htoa sehe tina mehne suaha. Ã suaa nahi cahachu̶ ñu̶a tina Pedrore, João cũ̶hu̶re ñaha, peresu yoaha. 4 Ã tinare peresu ti yoapachu̶ta payu̶ ti yahuare tu̶hoina sehe “Potocãta jira”, ni tu̶hotuha. Ã jia Jesu yaina payu̶ waha, tí dachoi wahma to yaina ji du̶caina, ã yoa tó panopu̶ Jesure wacũ tua tuhsu̶rina mehne mu̶a sahserore mari quihõchu̶, cinco mil masa su̶ro cahai jiha. 5 Ã yoa pa dachoi tí maca macaina pu̶htoa, bu̶cu̶na, ã yoa judio masa buheina cũ̶hu̶ Jerusalẽpu̶ cahmachuha. 6 Ti ã cahmachunoi sacerdotea bui pu̶htoro, Ana wama tiriro cũ̶hu̶ tói jiha. Ã yoa to coyea cũ̶hu̶ jiha. Caifa, João, Alejandro, paina mehne Ana coyea cũ̶hu̶ jiha. To coyea to dahraare dahraina jiha tina cũ̶hu̶. 7 Ã jia tina Pedro cũ̶hu̶re ti cahmarocachu̶, surara sehe pu̶htoa watopu̶ tinare naa wihi dapoha. Ti ã na wihi dapochu̶, tina pu̶htoa õ sehe ni sinitu ñu̶ha Pedro cũ̶hu̶re: —¿Noa ya tuaa mehne mu̶sa tirore noariro yoari? ¿Noa jijari mu̶sare tíre yoa dutiriro? —ni sinitu ñu̶ha tina. 8 Ti ã nichu̶ tu̶horo Espíritu Santo to yoa dutiriro seheta to tuaa mehne yahuha Pedro tinare: 9 —Mu̶sa pu̶htoa, ¿mu̶sa bu̶cu̶na, sã dohse yoa ahriro tini masierarirore sã tinichu̶ yoarire masi duana, sãre sinitu ñu̶na nijari mu̶sa? 10 Tí pja pini ahrire masiga mu̶sa jipihtina, Israe masa. Jesucristo Nazare macariro, mu̶sa crusapu̶ wajãriro, Cohamacu̶ to masoriro tiro sehe ahriro tini masierarirore noariro wahachu̶ yoahre. Ã jina ahrirore mipu̶re mu̶sa ñu̶rocaroi to tinichu̶ ñu̶na mu̶sa. Õ sehe nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi Jesu cjihtore yahuro: 11 “Ahriro tãca yoaro sehe jiriro jira. Tãcare wu̶hu̶ dahreina wiho jiriare ti cohãriro seheta mu̶sa judio masa tirore cohãhre. Mu̶sa ã yoapachu̶ta mipu̶re wu̶hu̶ dahreina wu̶hu̶re yoaa ti cũ mu̶htari tãcare ti cũriro seheta Cohamacu̶ tirore pu̶htoro sõhre. Tiro Cristo mariachu̶ Cohamacu̶ yaina wahaeraboa masa. (To ã wiho jiriro jierapachu̶ta mu̶sa mari pu̶htoa mehne tirore cahmaerare. Mu̶sa ã cahmaerapachu̶ta Cohamacu̶ sehe tirore mari pu̶htoro sõhre)”, ni joaha panopu̶. 12 Ne, pairo masare pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdoriro ne mariahna. Ahri yahpapu̶re Jesu dihta masare yu̶hdoriro jira. Ne paina tiro yoaro sehe jiina mariahna —ni yahuha Pedro tinare. 13 To ã ni yahuri baharo Pedro, João mehne buhemahnoeraina jipahta cuiro marieno ti buhechu̶ ñu̶a, pu̶htoa, bu̶cu̶na, judio masa buheina mehne ñu̶ cu̶aa wahaha. Ã jia Jesu yoaro sehe ti buhechu̶ ñu̶a, õ sehe masiha tina: “Potocã Jesu mehne macaina tjira ahrina”, ni masiha tina. 14 Ã yoa tini masierariro cjiro Pedro cũ̶hu̶ mehne jiha. Tiro to noariro jichu̶ ñu̶ha pu̶htoa, bu̶cu̶na, judio masa buheina mehne. Ã jia tina Pedro cũ̶hu̶re “Ñano yoaa nina”, ni yahusã masieraha. 15 Ã yahusã masieraa pu̶htoa ti cahmachuri tahtiapu̶ jiinare Pedro cũ̶hu̶re wijaa dutiha. 16 Ti wijaari baharo pu̶htoa sehe ti basi õ sehe ni su̶hu̶duha: —¿Ahrinare dohse yoanahcari mari? —ni durucuha tina ti basi. Õ sehe ni durucu namoha: —Pedro, João Cohamacu̶ tuaa mehne tini masierarirore tinichu̶ yoari jire. Ã jia Jerusalẽ macaina jipihtina ti ã yoarire masica. Ã jina mari sehe “Ã yoaerare tina” ni masieraja mari. 17 Ã jina Jesu to buheri cjirire painare buhe dutiena tjijihna tinare, “Paina tí buheare cahmari”, nina —ni durucuha tina ti basi. 18 Ã ni durucu tuhsu̶a Pedro cũ̶hu̶re pjiroca, õ sehe niha: —Jesu to buheri cjirire ne buhena tjiga painare. Tíre ne durucu namoena tjiga —ni yahumaha tinare. 19 Ti ã ni yahuchu̶ tu̶hoa tina Pedro João mehne õ sehe ni yu̶htiha tinare: —Mu̶sa õ sehe ni dutichu̶ mu̶sare yu̶htina, Cohamacu̶ sehere yu̶hdu̶ru̶cana niboca sã. ¿Diro ya sehere sã yoachu̶ quihõno jijari Cohamacu̶ to ñu̶rocarore? ¿Mu̶sa ya sehere sã yoachu̶ quihõno jijari? ¿Cohamacu̶ ya sehere sã yoachu̶ quihõno jierajari, mu̶sa tu̶hotuchu̶? 20 Sã sehere sã ñu̶rire, sã tu̶horire sãre yahto basioerara —ni yu̶htiha Pedro, João mehne. 21 Ti ã nichu̶ tu̶hoa pu̶htoa sehe pari turi dutimaha tjoa tinare: —Jesu to buherire mu̶sa buheri buhiri ñano yu̶hdu̶nahca mu̶sa —niri jimare pu̶htoa tinare. “João, Pedro mehne ñano yoaa nina”, ni masierari jire tina. Ã jia masa sehe tini masierariro to noariro wahachu̶ ñu̶a, “Cohamacu̶ potocãta noariro jira”, niha masa. Ti ã nichu̶ tu̶hoa pu̶htoa sehe Pedro cũ̶hu̶re ti dohse yoa buhiri dahreboare bocaeraa, tinare wioha. 22 Tini masierariro, noariro ti yoariro cuarenta cu̶hmari bui cju̶ariro jiha. 23 Ã yoa, Pedro João mehne ti wiori baharo tina mehne macaina cahapu̶ su̶, sacerdotea pu̶htoa, bu̶cu̶na jipihtia tinare ti niri cjirire yahuha. 24 Ti ã ni yahuchu̶ tu̶hoa tina jipihtina cũ̶no potori Cohamacu̶re siniha: —Sã pu̶htoro mu̶hu̶ mu̶anore, yahpare, mári cũ̶hu̶re yoariro jipihtina catiinare bajuamehneriro jira mu̶hu̶. 25 Mu̶ Espíritu Santo sã ñu̶chu̶ cjirore Davire mu̶ cahamacu̶nore ahrire yahu dutia tiha mu̶ niriro seheta: “¿Dohse yoa Israe masa jieraina suajari? ¿Dohse yoa Cohamacu̶re ti yu̶hdu̶ru̶cahtire wiho waro durucujari tina? 26 Payu̶ yahpari macaina pu̶htoa cahmachu, mari pu̶htoro Cohamacu̶re, to pu̶htoro sõriro Cristo cũ̶hu̶re ñu̶ tuhti, ñano yoa duara tinare”, ni yahua tiha Davi cjiro mu̶ ni dutiriro seheta. 27 ’Ã tjira. Ahri macai Herode, Poncio Pilato, judio masa jieraina, ã yoa judio masa cũ̶hu̶ cahmachuhre, mu̶ beserirore Jesure noariro mu̶ cahamacu̶nore wajãa taa. 28 Tí pja mu̶ cahmariro seheta “Ã waharohca”, mu̶ niriro seheta yoahre tina. Mu̶ masia mehne ã ni yahuha mu̶hu̶. 29 Ã jicu̶ mipu̶re sã pu̶htoro, tina sãre purĩno mehne mu̶ jia tiare ti yahu namo dutierachu̶ wacũ payoga mu̶hu̶. Sãre mu̶ cahamacare cuiro marieno mu̶ buheare yahuchu̶ yoaga sãre. 30 Mu̶hu̶ mu̶ tuaa mehne dohatiinare noaina yoaga. Ã jicu̶ mu̶ buheare cuiro marieno yahu dutiga sãre. Ã yoa Jesu noariro mu̶ cahamacu̶no to tuaa mehne yoa ño masichu̶ yoaga sãre. Ã jicu̶ dohatiinare noaina sã waha dutichu̶ to tuaa mehne yoadohoga sãre —ni siniha tina Cohamacu̶re. 31 Ti ã ni siniri baharo, ti cahmachuri wu̶hu̶ ñuhmi mu̶aa wahaha. To ã ñuhmichu̶ta Espíritu Santo to tuaa mehne wacũ tua namoina wahachu̶ yoaha tinare. Tinare ã wahachu̶ Espíritu Santo to dutiriro seheta yoaa, cuiro marieno Cohamacu̶ yare yahu namoha tjoa tina. 32 Ã jia Cohamacu̶ to tuaa mehne tina Jesu to cũrina õ sehe ni yahua tiha masare: “Jesu yariariro to masarire sã ñu̶hi”, ni yahua tiha tina masare. Ã jiro tinare jipihtinare Cohamacu̶ noano yoadohorucua tiha. Ã yoa Jesure wacũ tuaina payu̶ jia, tina cũ̶no potori tu̶hotuina jia tiha. Ã jia tina ti yare ti cju̶aare “Yu̶ ya dihta jira”, ne niera tiha. Tina jipihtina ti yare paye baro maerainare tina mehne macainare tju waa tiha. 34 Ã jia tina mehne macaina pjacu̶oina mariea tiha. Tina mehne macaina yahpari cju̶aina, wu̶hu̶se cju̶aina ti yare duaa tiha. 35 Ã duaa ti wapa narire tina na ta, Jesu to cũrinare waa tiha. Ã jia tina sehe tíre tina mehne macainare tju waa tiha. Jipihtina cju̶aerainare tju waa tiha. 36 Tí pjare cũ̶iro tina mehne macariro José wama tiriro jiha. Jesu to cũrina Josére Bernabé ni wama pisuha. To wama Bernabé “Masare wahchechu̶ yoariro jira”, nia nina. Tiro Leví ya curua macariro Chipre nu̶co macariro jiha. 37 Ã jiro tiro yahpare cju̶ariro jiro tíre duaha. Ã duaro to wapa narire Jesu to cũrinare waha tiro painare witi dutiro.

Hechos 5

1 Paina cũ̶hu̶ Bernabé yoaro sehe yoaa timaha. Tina Anania wama tiriro, to namono Safira wama tiricoro jiha. Ti ya yahpare duaha tiro. 2 Ã duaparota tiro to wapatarire to basi naha. To namono cũ̶hu̶ to ã yoarire masiha. Ã jiro ti wapataa ti du̶harire na ta, Jesu to cũrinare waha Anania sehe. Ã waro “Wa pahñoi nija”, nimaha tiro. 3 To ã yoachu̶ ñu̶no Pedro tirore õ sehe ni yahuha: —Anania, watĩno mu̶hu̶re mahño dutiri jire Espíritu Santore. Ã jicu̶ mu̶ ya yahpare dua, mu̶ wapatarire mu̶ basi nari jire mu̶hu̶. 4 Mu̶ duahto pano mu̶ ya yahpa jihre. Ã jiro mu̶ duari baharo mu̶ ya wapataa jihre. ¿Ã yoacu̶ dohse jiro baro ã mahñori mu̶hu̶? Mu̶hu̶ sã dihtare mahñoerare. Cohamacu̶ cũ̶hu̶re mahñohre mu̶hu̶ —niha Pedro tirore. 5 To ã nichu̶ tu̶horota, Anania sehe doca caha su̶, yariaa wahaha. Ã jia jipihtina tiro to ã wahachu̶ masia, tuaro cuiha. 6 To yariari baharo wahma yapia ta, to pjacu̶re suhtiro cahsaro mehne wahma, sopacapu̶ na wijaa, masa copapu̶ cohãnocaha tirore. 7 Ã yoa tia hora baharo Anania mu̶nano namono, to yariarire masieraro Pedro cahapu̶ sãaha. 8 Ã jiro Pedro ticorore õ sehe niha: —¿Mu̶sa ya yahpare duatjiãhna noho puro wapatari mu̶sa? —niha tiro. Ã jiro ticoro to manu̶no mu̶nano to niriro purota, “Tó purota wapatahi sã”, ni yu̶htimaha ticoro. 9 To ã ni yu̶htichu̶ tu̶horo Pedro õ sehe ni yahuha ticorore: —¿Dohse yoana mu̶sa cũ̶no potori Cohamacu̶ Espíriture mahño duajari? “¿Potocãta marine buhiri dahrebocari?” nina. Tu̶hoga mipu̶re. Mu̶ manu̶ cjirore yarina tara. Mu̶hu̶ cũ̶hu̶re mu̶ pjacu̶re naa taa nina —niha Pedro. 10 To ã ni yahuchu̶ta ticoro doca caha su̶, yariaa wahaha. Ã jia wahma yapia tí wu̶hu̶re sãa wihi, ticoro pjacu̶re na wijaa wahaha. Na wijaa, to manu̶no mu̶nano pari wahpa ticoro pjacu̶re masa copapu̶ cohãha. 11 Ã jia Jesu yaina jipihtina paina tíre tu̶hoa cui yu̶hdu̶a wahaha. 12 Ã yoa masa watoi Jesu to cũrina payu̶ tahari Cohamacu̶ tuaa mehne yoa ñoa tiha. Ã yoa tina Salomo wama tiri tahtiapu̶ tihamahnoeni tahtiapu̶ cahmachua tiha. 13 Ã jia paina Jesu yaina jieraina sehe cui curea, tina cahapu̶ wahaera tiha. Ã cuipahta tinare Jesu yaina warore “Noaina jira ahrina”, nia tiha masa. 14 Ã jia mu̶a, numia payu̶ Jesure wacũ tua du̶caa tiha. 15 Ã jia tina dohatiinare na ta, coma yosaa mehne pjũpaha duhu cũa tiha mahapu̶ tinare. Ã yoaa Pedro tinare to ña payochu̶ cahmaha tinare na taina sehe dohatiina ti noaina wahachu̶ cahmaa. Tinare to ña payoerachu̶ Pedro ti bui masu̶ru̶ca cũchu̶ cahmaha tina. Tí dihtare cahmaa tiha ti noaina wahahto sehe. 16 Ã jia Jerusalẽ cahai jia macari macaina cũ̶hu̶ dohatiinare, watĩa ti sãaina cũ̶hu̶re na taa tiha. Ti ã na tachu̶ tina jipihtina ti pjacu̶ri noaina wahaha. 17 Ti ã yoachu̶ ñu̶a sacerdotea bui pu̶htoro, tiro mehne macaina mehne Pedro cũ̶hu̶re ñu̶ tuhtiha. Sacerdotea pu̶htoro mehne macaina saduceo curua macaina jiha. 18 Ã ñu̶ tuhtia tina sua yu̶hdu̶a Jesu to cũrinare ñaha, peresu yoaha. 19 Ã jiro ñamipu̶ Cohamacu̶ yairo anjo pjõoha tinare peresui dujiinare. Ã yoa tinare wijaa ta dutiro õ sehe ni yahuha anjo: 20 —Cohamacu̶ wu̶hu̶pu̶ wahaga. Tí wu̶hu̶pu̶ jina Cohamacu̶ to masorire ahri noaa buheare yahuga masare —niha anjo tinare. 21 To ã nichu̶ tu̶hoa, ñamiwacũnu jichu̶ Cohamacu̶ wu̶hu̶pu̶ sãa, masare buhea tiha tina. Tí dachoihta sacerdotea pu̶htoro, tiro mehne macaina, Israe masa pu̶htoa mehne cahmachu, Jesu to cũrinare peresupu̶ jiinare na ta dutimaha surara pu̶htoare. 22 Wiho mejeta surara pu̶htoa peresu ti yoari wu̶hu̶pu̶ waha, ñu̶maha. Tinare bocaeraha. Bocaeraa tjuaa wahaha. Tju su̶ õ sehe ni yahuha ti pu̶htoare: 23 —Peresupu̶ jia pahmari bihaa pahmari jihre. Ã jia tí pahmari cahai ti peresu yoarinare cohtaina ti ducuchu̶ ñu̶hi sã. Wiho mejeta pjõo sãa, sã ñu̶chu̶, ti peresu yoarina mariahre —ni yahuha tina. 24 Ti ã nichu̶ tu̶hoa, surara Cohamacu̶ wu̶hu̶re cohtaina pu̶htoro, sacerdotea pu̶htoa mehne tíre tu̶ho, cu̶aa waha, “¿Dohse waha sohtori tiahcu̶ tina ã yoaa?” ni tu̶hotuha tina. 25 Ã jiro tina cahapu̶ pairo su̶, tinare õ sehe ni yahuha: —Mu̶sa peresu yoarina Cohamacu̶ wu̶hu̶pu̶ jihre. Ñu̶na wahaa wiho. Tí wu̶hu̶pu̶ masare buhea nihre tina —ni yahuha. 26 To ã nichu̶ tu̶horo, surara pu̶htoro, to surara mehne waha, Jesu to cũrinare pari turi ñaha taha tjoa. Wiho mejeta tinare surara tuhtieraha. Ã jia tinare cjãborina jipahta, masare cuia cjãeraha tinare. “Ahrinare mari cjãchu̶ paina masa sehe tãa mehne docaahca marine”, ni tu̶hotuha tina surara sehe. 27 Ã jia tinare na ta, pu̶htoa panoi duhu dapoha tina. Ti ã na wihi dapochu̶ sacerdotea pu̶htoro tinare õ sehe ni tuhtiha: 28 —Mu̶sare sã tuaro dutimahi. “Jesu yare buhena tjiga”, nimahi sã mu̶sare. Sã ã nipachu̶ta mu̶sa sehe jipihtina Jerusalẽ macainare buhehre mu̶sa. Jesu to yariari buhiri, sãre buhiri tichu̶ yoa duana nica mu̶sa —niha pu̶htoro sehe. 29 To ã nichu̶ tu̶horo Pedro sehe paina Jesu to cũrina mehne õ sehe ni yu̶htiha: —Cohamacu̶ to dutiri sehere yoa mu̶htanahtja. Ã jina baharo Cohamacu̶ cahmachu̶ masa ti dutiare yoanahtja. 30 Cohamacu̶, mari coyea panopu̶ macaina pu̶htoro, Jesure masori jire. Tirota jira mu̶sa crusapu̶ cjã puha wajã dutiriro. 31 Jesure “Noariro jira” ni, to poto bu̶hu̶sehei duji dutihre Jesure Cohamacu̶ sehe. Ã jiro Jesu masa pu̶htoro, masare masoriro jiro, Israe masare ti ñaa yoarire cahyaina ji dutiro, ti ñaa yoari buhirire cohã duara Jesu. 32 Ã jina sã sehe Jesu to yoarire ñu̶rina jina tíre yahuja sã. Espíritu Santo tíre ñu̶riro jiro yahura tiro cũ̶hu̶. Tirore Espíritu Santore Cohamacu̶ warocahre. Jipihtina Cohamacu̶ dutiare yoainare tiro Espíritu Santore wahre —ni yahuha tinare. 33 To ã nichu̶ tu̶hoa pu̶htoa sehe sua yu̶hdu̶aha. Ã suaa, tina Jesu to cũrinare wajã duamaha. 34 Wiho mejeta Gamalie, fariseo curua macariro tói jiro tinare wajã dutiro taro nieraha. Tiro pu̶htoa mehne macariro, dutiare buheriro to jichu̶, masa tirore ño payoa tiha. Tiro Jesu to cũrinare mahanocã cohta dutiro pa sehepu̶ tinare naa wahcã dutiha surarare. 35 Ti ã naari baharo tiro õ sehe ni yahuha masare: —Mu̶sa Israe masa, ahrinare mu̶sa yoahtire noano tu̶hotuga “Mu̶sapu̶ wajãri”, nina. 36 Wacũga Teuda cjirore. Tiro to basi “Masare yu̶hdu̶ru̶cariro jija yu̶hu̶”, nire masare. To ã yoachu̶ ñu̶a, masa payu̶ cuatro cientos masa tiro mehne macaina tjuare. Baharo paina sehe tirore wajãri jire. To buheare buherina cjiri sehe waha sitea wahari jire. Ã jia tina cjiri mipu̶re mariahna. 37 Baharo masare ti quihõri pja jichu̶ Galilea macariro Juda wama tiriro cjiro masare to buhechu̶ tiro mehne masa payu̶ tjuare. Tiro cũ̶hu̶ yariaa wahari jire. Ã yoa to yaina jipihtina waha sitea wahari jire. 38 Ã nicu̶ mu̶sare mipu̶ ahrire nii nija. Ã ñu̶nocahga ahrinare Jesu yare yahuinare. Ã yoa ahri buhea, ahrina ti ya buhea Cohamacu̶ ya buhea jieraa, pihtia wahaahca Teuda cũ̶hu̶ ti ya buhea ti pihtiriro seheta. 39 Wiho mejeta ahri Cohamacu̶ ya buhea jia, ne pihtisi. Ahri buhea Cohamacu̶ ya jichu̶ ne ahrire butichu̶ yoa masierara mu̶sa. Mu̶sa ahrire butichu̶ yoa duana Cohamacu̶ mehne cahmachena niboca mu̶sa —niha Gamalie tinare. 40 To ã ni yahuchu̶ tu̶hoa, “Potocã tjira”, ni tu̶hotuha masa. Ã jia tina Jesu to cũrinare pjiroca, ti wihichu̶ ñu̶a, tinare tjanaha. “Jesu yare buhe namoena tjiga mu̶sa”, ni tuhsu̶, tinare waha dutiha. 41 Ti ã waha dutichu̶ tu̶hoa tina pu̶htoa cahapu̶ jirina cjiri wahaa wahaha. Jesu yare ti yoari buhiri ñano yu̶hdu̶a tuaro wahcheha Jesu to cũrina. 42 Ã jia dachoripe Cohamacu̶ wu̶hu̶ cahai jia waparihi, ti ya wu̶hu̶sei Cristo yare buhea, yahua tiha tina.

Hechos 6

1 Tí dachorire Jesu yaina payu̶ wahaha. Wiho mejeta ti ã waharo wato, cũ̶ curua macaina judio masa jipahta, pa sehepu̶ masa bajuaina griego ya durucuina jiha. Ã jia tina tóita masa bajuaina hebreo ya durucuinare õ sehe ni tu̶hotu, nureha: “Dachoripe masare yoadohoare ti witichu̶, mari griego ya durucuina wapewahya numia sehere daacã waro wara”, ni tu̶hotu, nure cohtaha. 2 Ti ã nurechu̶ masia, Jesu cũrina, doce jiina sehe jipihtina Jesu yainare ti cahapu̶ pjiroca, õ sehe ni yahuha tinare: —Sã Cohamacu̶ yare buheina jija. Tíre duhu, masare yoadohoare witiborina sã jirucuchu̶ tó wahaerara. 3 Mu̶sa sã coyea, siete mu̶are, paina noaina ti niinare Espíritu Santo to dutirire yoainare, noano tu̶ho masiinare macaga. Tinare ahri dahraare cũga mu̶sa. 4 Wiho mejeta sã sehe dachoripe Cohamacu̶re sini mu̶ja, Cohamacu̶ yare painare buhenahca —ni yahuha tina Jesu to cũrina. 5 Ti ã nichu̶ tu̶hoa, “Jai. Ãta yoajihna”, niha tina jipihtina Jesu yaina. Baharo Estebãre Cristore wacũ tuarirore, Espíritu Santo to dutiare yoarirore beseha tina. Ã jichu̶ Felipere, Prócorore, Nicanore, Timore, Parmenare, Nicola cũ̶hu̶re Jesu yainare yoadohohtinare beseha tina. Nicola sehe Antioquía macariro, judio masu̶no jierariro, judio masa ya buheare cahmano, tina mehne sãariro jiha. 6 Tinare bese tuhsu̶, ti beserinare Jesu cũrina cahai na wihiha tina. Ti ã na wihichu̶ ñu̶a, tina Jesu cũrina sehe tinare Cohamacu̶re sini payo tuhsu̶, ti dapu poca bui ti wamomacarine duhu payoha. 7 Ã yoa Jesu yaina painapu̶re Cohamacu̶ yare yahu site pahñoa wahaha. Ã jia Jerusalẽpu̶ jiina paina Jesu yaina payu̶ waha namoha. Sacerdotea cũ̶hu̶ payu̶ Jesu yaina wahaha. 8 Ã yoa cũ̶iro masare yoadohoare witi cohtariro Estebã sehe Cohamacu̶ to noano yoariro ji, Cohamacu̶ tuaare cju̶ariro jiha. Ã jiro tiro Cohamacu̶ tuaa mehne yoa ño mu̶jaha masa ti ñu̶rocaroi. 9 Wiho mejeta judio masa buheri wu̶hu̶ macaina tirore ñu̶ tuhti, to yahuchu̶, tirore soro ni cohtaha. Tina soro ni cohtaina “Cahamaca ji, wijarina cjiri”, wama tiri curua macaina sehe jiha. Ã jia Cirene macaina, Alejandría macaina, Cilicia macaina, ã jichu̶ Asia macaina cũ̶hu̶ jiha tina. 10 Tirore soro ni cohtapahta, Espíritu Santo to masia mehne Estebã to durucu mihnichu̶, tina to buheare ti dohse soro ni yu̶htiboare wacũ bocaeraha. 11 Ti soro ni yu̶htiboare wacũ bocaeraa, tina painare mahño dutia, wapaha tinare. Ti ã mahño dutichu̶ õ sehe ni yahusãmaha tina: —Ahriro Cohamacu̶re, ã jichu̶ Moise cjirore Cohamacu̶ to cũri dutia cũ̶hu̶re to ñano durucuchu̶ sã tu̶hohi —ni yahusãmaha tina mahñoina Estebãre. 12 Ti ã nichu̶ tu̶hoa masa, judio masa buheina, bu̶cu̶na cũ̶hu̶ tiro mehne suaha. Ã jia tina Estebãre ñaha, ti pu̶htoa cahapu̶ naaha tirore. 13 Ã yoaa tina painare mahño dutiha: —Ahriro dachoripe Cohamacu̶ wu̶hu̶re, to dutia cũ̶hu̶re ñano durucuriro jira. Tu̶hohi sã tirore to õ sehe nichu̶: “Jesu Nazare macariro Cohamacu̶ wu̶hu̶re cohã, ã yoa Moise dutiri cjiri, marine to yahu cũri cjirire cohtotarohca”, nihre Estebã sã tu̶hochu̶ —ni mahño yahusãmaha tina. 15 Ã jia jipihtina tói dujiina Estebãre noano ñu̶roca õ, to wu̶hdu̶are ñu̶ha tina. Anjo yoaro sehe bajuha to wu̶hdu̶a.

Hechos 7

1 Ã yoa sacerdotea bui pu̶htoro õ sehe ni sinitu ñu̶ha Estebãre: —¿Ahrina ti nia potocã tjijari? —ni sinitu ñu̶ha tiro Estebãre. 2 To ã nichu̶ tu̶horo, Estebã sehe tinare õ sehe ni yu̶htiha: —Coyea, bu̶cu̶na sã pu̶cu̶su̶ma tu̶hoga. Abrahã mari ñu̶chu̶ cjiro panopu̶ macariro Mesopotamiapu̶ to jisinichu̶, Harãpu̶ to jihto pano, Cohamacu̶ tuariro si siteriro sehe tirore Abrahãre bajuaa tiha. 3 Ã bajuaro, Cohamacu̶ õ sehe ni yahua tiha tirore: “Mu̶ ya yahpare, ã jichu̶ mu̶ coyea poto cũ̶hu̶re duhunoca, wahaga. Pa yahpa, yu̶ mu̶hu̶re ñohti yahpapu̶re wahaga”, nia tiha Cohamacu̶ Abrahãre. 4 To ã nichu̶ tu̶horo Abrahã cũ̶hu̶ Caldea yahpai jiina wijaa, Harãpu̶ su̶, jisinia tiha. Abrahã pu̶cu̶ro to yariari baharo, tiro cũ̶hu̶ tí macai wijaa, ahri yahpa, mipu̶ mu̶sa jiri yahpapu̶ Cohamacu̶ yoadohoro mehne taa tiha. 5 Cohamacu̶ Abrahãre õpu̶ su̶ho na taparota, tirore dói “Ahri yahpa pu̶ro jiga”, ni cũerasinia tiha. Ne mahanocã ahri yahpare, “Pu̶ tiga mu̶hu̶”, ni dutierasinia tiha tiro. Wiho mejeta Abrahã pohna marieriro to jipachu̶ta, Cohamacu̶ sehe tirore õ sehe ni yahu mu̶htaa tiha. “Mu̶hu̶re ã jichu̶ mu̶ panamana, pa tjuru macainapu̶ cũ̶hu̶re ahri yahpare waihtja”, nia tiha Cohamacu̶ Abrahãre. 6 Ã ninota õ sehe ni yahu namoa tiha Cohamacu̶. “Mu̶ panamana pa tjuru macaina pa yahpapu̶ waha, tópu̶ paina cahapu̶ jia, ti cahamaca jiahca tina. Tuhsu̶, cuatro cientos cu̶hmari waro tó macaina ñano yoapeahca mu̶ panamanare. 7 Ã jicu̶ tó macainare ti ã yoari buhiri buhiri dahreihtja yu̶hu̶. Yu̶ ã yoari baharo mu̶ panamana ji turiaina ahri yahpapu̶ wihi, yu̶hu̶re ño payohtina jiahca tina”, nia tiha Cohamacu̶ Abrahãre. 8 To ã ni yahu cũare ti noano wacũrucuhto sehe, õ sehe yoa turia wahcã dutiha tirore. Mu̶no pjacu̶re mahanocã cahsarocãre yihso na dutia tiha tirore. Ã jiro ocho dachori to macu̶no Isaare to pohna tiri baharo, mahanocã cahsarocãre yihso naa tiha tiro Isaa pjacu̶re. Baharo Isaa Jacobore pohna ti, to pjacu̶ cũ̶hu̶re mahanocã cahsarocãre yihso naa tiha. Baharo Jacobo cũ̶hu̶ doce to pohnare ã dihta yoaa tiha ti pjacu̶rire. Tina doce mu̶a sehe tópe curuari, mari masa curuari dahpoto macaina cjihti jia tiha. 9 ’Ã yoa baharo, tina Jacobo pohna, mari ñu̶chu̶su̶ma cjiri, ti bahu̶ro Josére pahsu tia, paina ti cahamacu̶no cjihtore duanocaa tiha Egiptopu̶ wahainare. Ti ã yoapachu̶ta, Cohamacu̶ Josére yoadohoa tiha. 10 Jipihti tí to ñano yu̶hdu̶are Cohamacu̶ tirore noano yu̶hdu̶chu̶ yoaa tiha. Cohamacu̶ tirore noano tu̶ho masichu̶ yoaa tiha. Ã yoa faraõ Egipto macaina pu̶htoro sehere Josére ñu̶ ji coachu̶ yoaa tiha. Ã jiro faraõ sehe Josére pu̶hto sõa tiha, tiro mehne masare dutihtiro cjihtore. Tirore faraõ ya wu̶hu̶ cũ̶hu̶re pu̶htoro cũa tiha. 11 ’Ã yoa tí pjapu̶re Egiptopu̶, Canaapu̶ cũ̶hu̶re paró ne coro taeraa, yahpa sehe wu̶aa sãa wahaa tiha. To ã wu̶a sãa wahachu̶, masa ti toamari cũ̶hu̶ ñai pihtia wahaa tiha. Ã jia mari ñu̶chu̶su̶ma cjiri ñano yu̶hdu̶a, ti chu̶boare ne bocaeraa tiha. 12 Wiho mejeta Egiptopu̶ “Trigo jiyuhca”, ti nichu̶ tu̶horo, Jacobo sehe to pohnare, mari ñu̶chu̶su̶ma cjirire tópu̶ coã warocaa tiha. 13 Baharo pari turi to warocarina cjiri Egiptopu̶ ti su̶chu̶ tjoa, José to wahmisu̶mare “Mu̶sa bahu̶ta jija yu̶hu̶”, ni yahu, tinare masichu̶ yoaa tiha. Tí pja pu̶htoro faraõ sehe José coyeare coã ñu̶no nia tiha. 14 Baharo José to wahmisu̶mare, ti pu̶cu̶ro Jacobore, ã jichu̶ jipihtina ti coyea cũ̶hu̶re cahmarocaa tiha. To coyea setenta y cinco masa jia tiha. 15 To macu̶no to pjirocachu̶ tu̶horo Jacobo cjiro wahaa tiha Egiptopu̶ to macu̶no cahapu̶. To macu̶no cahapu̶ jiro, tiro yariaa wahaa tiha. Ã yoa to pohna, mari ñu̶chu̶su̶ma cjiri cũ̶hu̶ tópu̶ yaria pihtia wahaa tiha. 16 Tina ti yariari baharo, ti coyea ti pjacu̶ri cjirire Siquẽ wama tiropu̶ naa tiha. Tópu̶ na su̶, tãa coparipu̶ Abrahã Hamor pohnare niñeru mehne to nuchu̶ri yahpapu̶ tina ti pjacu̶ri cjirire cũa tiha. 17 ’Ã yoa Cohamacu̶ Abrahãre “Canaa yahpare waihtja mu̶hu̶re”, to ni cũriro cjiro mu̶ su̶ro cahachu̶, Abrahã panamana, Israe masa, Egiptoi jisinia payu̶ wahaa tiha. 18 Ti ã payu̶ wahari baharo, pairo faraõ, Egipto masa pu̶htoro José cjirore masierariro sãa tiha. 19 Tiro mari coyeare mahño, ñano yoa, ti pohnare mu̶a pohnare wajã dua, cohãnoca dutia tiha tinacãre. Wahma bajuainacãre cohã dutia tiha “Tinacã yariajaro”, nino. 20 To ã yoaro watoi Moise cjihto sehe masa bajuaa tiha. Tirocã noariro, Cohamacu̶ to noano ñu̶ jicoariro jia tiha. Tia sũ̶ waro to pu̶cu̶su̶ma tirocãre noano ñu̶ wihboa tiha. 21 Ã jiro Moisere nu̶o namo masieraa, diapu̶ tirocãre pu̶hu̶roi comape mehne ti bihari pu̶hu̶roi poho bu̶roha. Ti ã yoachu̶ faraõ macono tirocãre ñu̶ boca, na maja, to macu̶nore yoaro seheta cju̶aa tiha tirocãre. 22 Ã jia tina Egipto macaina, noano masiina ya jipihtiare Moisere buhe bu̶cu̶oa tiha. Baharo, ne cuiro marieno durucuriro, pu̶htoa jia tia cũ̶hu̶re mihni yu̶hdu̶ru̶cu̶ su̶riro wahaa tiha Moise. 23 ’Ã yoa tiro cuarenta cu̶hmari cju̶aro to coyea Israe masare ñu̶ duaro ti cahapu̶ ñu̶no wahaa tiha. 24 Tópu̶ ñu̶no su̶ro, Egipto macariro cũ̶iro Moise coyeirore to ñano yoachu̶ ñu̶a tiha. Tiro to ñano yoaborirore du̶cata duaro, Egipto macariro sehere wajã cohãnocaa tiha. 25 Ã wajã cohãno, Moise õ sehe ni tu̶hotua timaha. “Yu̶ coyea ti coyeirore yu̶ yoadohochu̶ ñu̶a ‘Cohamacu̶ marine noano yu̶hdu̶chu̶ yoa dutiro warocare ahrirore’, ni tu̶hotuahca yu̶ coyea”, ni tu̶hotua timaha Moise. Wiho mejeta tina sehe ne ã ni tu̶hotueraa tiha. 26 Pa dachoi Moise to coyeare pu̶aro ti basi cahmacheinare boca su̶a tiha. Ã boca su̶ro, tinare yahu duaro tinare õ sehe ni yahua timaha: “¿Mu̶sa basi jipanahta cahmachejari mu̶sa?” ni yahua timaha Moise tinare. 27 To ã ni yahuchu̶ tu̶horo, cũ̶iro to coyeirore ñano yoariro sehe Moisere tjurocaa tiha. “Mu̶hu̶ sã pu̶htoro jierara. Sãre yahuboriro jierara mu̶hu̶. 28 ¿Canu̶re Egipto macarirore mu̶ wajãriro seheta yu̶hu̶ cũ̶hu̶re wajã duacu̶ nijari mu̶hu̶?” nia tiha tiro Moisere. 29 To ã nichu̶ Moise tu̶ho cu̶aa waha, mu̶rocaa duhti wahcã, Madiã yahpapu̶ wahaa wahaa tiha. Tópu̶re pa sehe macariro jiparota, numino boca, pu̶aro pohna tia tiha. 30 ’Ã yoa Moise cuarenta cu̶hmari waro tói to jiri baharo, Sinaí wama tidu̶ tũ̶cu̶ cahai masa marienopu̶ to jichu̶ anjo tirore bajuaa tiha. Anjo sehe mahadu̶cã jũ̶ri picha pohnai bajuaa tiha. 31 Tu̶ yucu̶cu̶cãpu̶ to jũ̶rucuchu̶ ñu̶no, Moise ñu̶ cu̶aa wahaa tiha. Tí pichacare cahacã noano to ñu̶ wahcãchu̶ waroi Cohamacu̶ to durucuchu̶ tu̶hoa tiha. 32 “Cohamacu̶ jija yu̶hu̶. Mu̶ ñu̶chu̶su̶ma cjiri, Abrahã cjiro, Isaa cjiro, Jacobo cjiro ti ño payoriro jija”, nia tiha Cohamacu̶ Moisere. To ã nichu̶ tu̶horo Moise sehe tetere, ne ñu̶ wahcõeraa tiha. 33 Cohamacu̶ õ sehe ni durucu namoa tiha tirore. “Yu̶hu̶ ñaa marieriro yu̶ õi jiro wato, mu̶ ducuri yahpa sehe wiho jiri yahpa jierara. Ã jicu̶ mu̶ dahpo suhtire tjuwe cũga. 34 Ã yoa yu̶ yaina masa Egiptopu̶ ti ñano yu̶hdu̶chu̶ ñu̶ja. Ti tiichu̶ tu̶hoja. Ã jicu̶ õpu̶re wihija yu̶hu̶, tinare yu̶hdu̶ witichu̶ yoai tai. Ti ã wahachu̶, ñu̶cu̶ wahaga mu̶hu̶ cũ̶hu̶. Egiptopu̶ mu̶hu̶re warocaihtja. Tinare na wioi wahaga”, nia tiha Cohamacu̶ Moisere. 35 ’Tó panopu̶ tina sehe mari coyea, Israe masa Moisere cahmaeraa tiha. “Mu̶hu̶ sã pu̶htoro jierara. Mu̶hu̶ sãre yoadohoboriro jierara”, ni tuhtia tiha tina tirore. Wiho mejeta baharo, Cohamacu̶ ti ã niriro cjirore Egiptopu̶ warocaa tiha, mari coyea Israe masare yu̶hdu̶ witichu̶ yoahtiro, ã jichu̶ ti pu̶htoro jihtiro cjihtore. Ã yoa anjo, tirore jũ̶du̶pu̶ bajuariro sehe to ã yoahtire yahua tiha tirore. 36 Moise jia tiha mari coyea, Israe masare Egiptopu̶ jiinare na wioriro. Tinare na wioro, Egiptopu̶ Cohamacu̶ tuaa mehne tiro sehe yoa ño du̶caa tiha tópu̶ jiinare. Pjiri ma sohãri mapu̶ ãta yoa ñoa tiha tjoa. Baharopu̶ masa marienopu̶ cũ̶hu̶re cuarenta cu̶hmari waro Cohamacu̶ tuaa mehne yoa ño mu̶jaa tiha tiro to masare. 37 Ã yoa Moise cjiro jia tiha mari coyea, Israe masare õ sehe ni yahuriro: “Cohamacu̶ cũ̶iro mu̶sa coyeiro, to yare yahu mu̶htahtiro, yu̶ yoaro sehe jirirore warocarohca mu̶sare”, nia tiha Moise tinare. 38 Moise masa marienopu̶ mari coyea Israe masa mehne jia tiha. Tuhsu̶, Sinaí wama tidu̶ tũ̶cu̶pu̶ ti cahmachuchu̶ tirore yahuriro anjo mehne jia tiha. Ã yoa mari ñu̶chu̶su̶ma panopu̶ macaina cjiri mehne jia tiha tiro. Cohamacu̶ to dutiare cũriro jia tiha Moise. 39 ’Ã jia tí dutiare tũ̶cu̶i Moisere to cũno watoi mari ñu̶chu̶su̶ma cjiri Egiptopu̶ tjua duaa Moisere yu̶hdu̶ru̶caa tiha. Tina tirore cahmaeraa tiha. Ã cahmaeraa tina Moise cjiro wahminore Aarõ wama tiriro cjirore õ sehe nia tiha: “Paina cohamanare yoaga mari yaina cjihti. Tina mari wahahti mahare marine su̶ho naahca. ¿Wiho mejeta marine Egiptopu̶ jiinare na tariro Moise dohse wahari tiro? Masieraja sã”, nia tiha tina. 41 Ã jia tí dachorire tina wachu̶ masu̶re uru mehne yoaa tiha. Ã yoa tuhsu̶, tina wahiquinare wajã, ti yoariro cjiro cahai na ta, ño payoa tiha tirore. Ã jia tina ti yoariro cjirore wachu̶re ñu̶, wahche, bose nu̶mu̶ yoaa tiha. 42 Wachu̶re ti ño payochu̶ ñu̶no, Cohamacu̶ tinare cohã wahcãa wahaa timaha. “Yu̶hu̶re cohã, mu̶anopu̶ bajuaa, sũ̶ dacho macariro, sũ̶ ñami macariro, ã yoa ñahpichoha poca cũ̶hu̶re ño payowahnojaro”, nino cohã wahcãa wahaa timaha. Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri ã ni joaa tiha: “Mu̶sa Israe masa, yu̶hu̶re nu ñano yoare. Masa marienopu̶ cuarenta cu̶hmari waro jina wahiquinare mu̶sa wajãinare mu̶sa wajã, jũ̶ wa mu̶opanahta, yu̶hu̶re mu̶sa ño payoboriro seheta yoamare mu̶sa. Wiho mejeta yu̶hu̶ sehere mu̶sa ño payoerare. 43 Ã jina mu̶sa Molo wama tiri masu̶re ño payoina jiina, tí masu̶re ño payori wu̶hu̶re cju̶are mu̶sa. Ã yoa pairo cohamacu̶ ñahpichohaca Refã wama tiria to masu̶re mu̶sa yoariare mu̶sa cju̶are tjoa. Tí masu̶rine mu̶sa yoarire mu̶sa ño payore. Mu̶sa ã yoari buhiri mu̶sare Babilonia sie sehepu̶ cohãrocaihtja yu̶hu̶”, ni yahu joaa tiha Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri. 44 ’Ã jia masa marienopu̶ Cohamacu̶ masa mehne to jiri wu̶hu̶re wahiquina cahsari mehne ti yoari wu̶hu̶re cju̶aa tiha mari ñu̶chu̶su̶ma cjiri panopu̶ macaina. Tí wu̶hu̶ Cohamacu̶ masa mehne to durucuri wu̶hu̶ jia tiha. Tí wu̶hu̶pu̶ Cohamacu̶ dutia to joaa pjĩni tãa pjĩni jia tiha. Tí wu̶hu̶re Cohamacu̶ Moisere to ñoriro seheta, “Õ sehe yoaga”, to ni yoa dutiriro seheta yoaa, tí wu̶hu̶re cju̶aa tiha tina. 45 Ã yoa ti panamanapu̶ cũ̶hu̶ cju̶a turia nu̶nu̶ tia tiha tí wu̶hu̶re, wahiquina cahsari mehne ti yoari wu̶hu̶re. Baharo mari ñu̶chu̶su̶ma cjiri Josué mehne Cohamacu̶ mari coyea Israe masare to cũhti yahpapu̶re, ahri yahpapu̶re pu̶ tia taha. Ti pu̶ tia tachu̶ ahri yahpai ji mu̶htaina cjirire Cohamacu̶ cohãnocaa tiha. Tí pjare Cohamacu̶re ti ño payori wu̶hu̶re na taa, cju̶aa tiha tina ahri yahpapu̶, mipu̶re mari jiri yahpapu̶. Pu̶ Davi cjiro to jiri tjurupu̶ cju̶a batoa tiha tí wu̶hu̶re. 46 Tiro Davi cjiro sehe Cohamacu̶re wahchechu̶ yoariro jia tiha. Cohamacu̶ ya wu̶hu̶ cjihtore pa wu̶hu̶ tiro yoa duaro, sinia timaha Cohamacu̶re. 47 To ã sinipachu̶ta Salomopu̶ Cohamacu̶ ya wu̶hu̶ sehere yoaa tiha. 48 To ã yoapachu̶ta Cohamacu̶ Jipihtina Bui Jiriro sehe masa ti yoari wu̶hu̶pu̶re jierara. Õ sehe nia tiha Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro cjiro: 49 “ ‘Mu̶ano yu̶ dujiro jira. Tói dujicu̶ dutija yu̶hu̶. Ã jiro yahpa sehe yu̶ dahporire duhu payoro yoaro sehe jira. Yu̶hu̶ tua yu̶hdu̶ariro jija. Yu̶ ya wu̶hu̶ cjihtore yoa masierara mu̶sa. Cohamacu̶ yu̶ jichu̶ yu̶ jihti wu̶hu̶re mu̶sa yoa masierara. 50 Yu̶ basi ahri yahpare jipihtiro yoahi yu̶hu̶’, ni durucua tiha Cohamacu̶”, ni joaa tiha Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro cjiro. 51 ’Mu̶sa Cohamacu̶ yare tu̶hopanahta, tirore yu̶hti duaerara. Cohamacu̶re masieraina yoaro sehe tu̶hotuina baro jira mu̶sa. Espíritu Santore yu̶hdu̶ru̶ca yu̶hdu̶ara mu̶sa. Mu̶sa ñu̶chu̶su̶ma cjiri ti yoariro cjiro seheta yoara mu̶sa cũ̶hu̶. 52 Mu̶sa ñu̶chu̶su̶ma cjiri jipihtina Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjirire ñano yoaa tiha. Tina Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri “Baharo cũ̶iro ñaa buhiri Marieriro tarohca”, ti ni yahu quihõ mu̶htachu̶ tu̶hoa, mu̶sa ñu̶chu̶su̶ma cjiri sehe tinare wajãa tiha. Ã yoa mipu̶ cũ̶hu̶re tiro “Ñaa buhiri Marieriro”, tó panopu̶ ti niyuriro sehe õpu̶ to wihichu̶, “Mu̶hu̶ mehne macaina jija”, ni ji mahño, tirore wajãhre. 53 Cohamacu̶ dutiare anjoa sehe yahu turia timaha mu̶sare. Ti ã yahu turiachu̶ mu̶sa tí dutiare cju̶amaha. Wiho mejeta tí dutiare yu̶hdu̶ru̶cara mu̶sa —niha Estebã. 54 To ã nichu̶ tu̶hoa tina sehe tuaro suaha. Ã tuaro suaa, cuaina wahaha. 55 Ti ã suapachu̶ta Estebã sehe Espíritu Santo mehne wacũ tuariro to tuaa mehne mu̶anopu̶ ñu̶roca mu̶o, Cohamacu̶ si siteare ñu̶ha. Ã yoaro Cohamacu̶ poto bu̶hu̶sehei Jesu to ducuchu̶ cũ̶hu̶re ñu̶ha tiro. 56 Ã ñu̶roca mu̶ono, õ sehe niha: —Ñu̶ mu̶oga mu̶sa. Mu̶anopu̶ mahanocã to tjuwe mu̶achu̶, Jesu Cohamacu̶ to warocariro Cohamacu̶ poto bu̶hu̶sehei to ducuchu̶ ñu̶ja yu̶hu̶ —niha Estebã tinare. 57 To ã nichu̶ tu̶hoata tina tuaro sañurucu, ti cahmo coparire bihanoca, cũ̶no potori tiro cahapu̶ mu̶roca wahcã, tirore ñahaha. 58 Ñaha tuhsu̶, tirore na wahcã, tí maca du̶htu̶ cahapu̶ cohãha tirore. Ã jia tãa poca mehne doca wajãha tirore. Ti ã wajãhto pano tirore yahusãrina tirore tãa poca mehne docahtina ti bui sãa suhtire tjuwe na, wahmu̶nore Saulo wama tirirore ti suhtire cju̶abasa dutiha. 59 Estebãre ti tãa docaro watoi, sinino sehe õ sehe niha tiro: —Jesu, yu̶ pu̶htoro yu̶ catiare naga —niha tiro. 60 Ni tuhsu̶, tiro na tuhcua caha su̶, õ sehe ni tuaro sañurucuha: —Pu̶htoro Jesu, ahrina mipu̶ yu̶hu̶re ti wajãri buhiri tinare buhiri dahrei tjia —ni sañurucuha Estebã. Ã ni sañurucu batoarota, yariaa wahaha tiro.

Hechos 8

1 Estebã to ã yariachu̶ ñu̶no, “Noana”, niha Saulo sehe. Tí dachoreta Jesu yainare Jerusalẽ macainare ñano yoa du̶caha Saulo mehne macaina sehe. Ti ã yoa du̶cachu̶ Jesu yaina Judea yahpapu̶, Samaria yahpapu̶ yoaropu̶ duhti site wahcãa wahaha. Ti pu̶htoa, Jesu to cũrina dihta wahaeraha. 2 Ã yoa paina Cohamacu̶re ño payoina Estebã pjacu̶ cjirore tãca copapu̶, duhu sãa, tiro cjirore tuaro tii payoha tiro cjirore tina. 3 Wiho mejeta Saulo sehe Jesu yainare ñabiaro yoaa timaha. Tiro ti wu̶hu̶sepu̶ sãa, mu̶are, numiare ñaha wahcã, peresupu̶ biha dapoa tiha. 4 Ã yoa yoaropu̶ waha siteina cjiri nohoi ti waharoi Jesu yare buhea tiha. 5 Cũ̶iro tina mehne macariro Felipe cũ̶ maca, Samaria wama tiri yahpai jiri macapu̶ su̶, Cristo masare yu̶hdoriro ya quitire buheha tí maca macainare. 6 To ã buhechu̶, tó macaina sehe tirore tu̶ho cahmachu, Cohamacu̶ to tuaa mehne to yoa ñochu̶ ñu̶ha tina. Ã jia tina jipihtina cũ̶no potori to yahuare noano tu̶ho nu̶nu̶a tiha. 7 Payu̶ masa watĩa sãanohrina tiro cahai ti wihichu̶ ñu̶no, watĩa sehere tiro wijaa dutia tiha masapu̶ jirinare. To wijaa dutichu̶, tina watĩa sehe tuaro sañurucu, wijaa wahaha. Tuhsu̶ payu̶ pjacu̶ bu̶hainare, pari yuri tiniina cũ̶hu̶re pjacu̶ noaina wahachu̶ yoaa tiha. 8 To ã yoa ñochu̶ ñu̶a tí maca macaina payu̶ masa wahchea tiha. 9 Tí pjare Simo wama tiriro tí maca macariro yairo jiha. Ã jiro yaya ti yoarire yoa ñoa tiha Samaria macainare. To ã yoa ñochu̶ ñu̶a, tó macaina ñu̶ cu̶aa waha, tirore cua pisaro ñu̶ina jiha. —Yu̶hu̶ masi pahñoriro jija —nimaha Simo sehe tinare. 10 To ã yoachu̶ ñu̶a masa sehe õ sehe nia timaha: —Ahriro Cohamacu̶ ya tuaare cju̶ariro jira. Cohamacu̶ yoaro sehe tuariro jira —nia timaha tirore masa, pu̶htoa mehne. Tina jipihtina noano tu̶ho nu̶nu̶ha tirore. 11 Tiro yaya ti yoaa mehne yoari pja yoa ñoa tiha tinare. To ã yoa ñochu̶ ñu̶a tina cu̶aa wahaha. Ã cu̶aa waha, tina tirore ño payoa tiha. 12 Wiho mejeta ti ã ño payopachu̶ta Felipe sehe pu̶htoro Cohamacu̶ to su̶ho jiare, Jesucristo yare noaa buheare yahuha. To ã yahuchu̶ tina tirore noano tu̶hoha. Ti ã noano tu̶hochu̶ ñu̶no mu̶are, numia cũ̶hu̶re bautisaha Felipe. 13 Ã jiro Simo cũ̶hu̶ Felipere noano tu̶hoa tiha. Ã jiro tiro cũ̶hu̶re bautisaha. To ã yoari baharo Felipe mehne tjuaa tiha tiro. Felipe sehe Cohamacu̶ tuaa mehne to yoa ñochu̶ ñu̶no Simo ñu̶ cu̶aa wahaa tiha. 14 Ã yoa Samaria yahpa macaina Cohamacu̶ yare ti tuaro cahmachu̶ tu̶hoa Jerusalẽpu̶ jiina tu̶horocaa tiha tinare. Ã ti cahmachu̶ tu̶hoa Pedrore, João cũ̶hu̶re warocaa tiha Samaria yahpapu̶. 15 Tópu̶ su̶a Pedro cũ̶hu̶ Cohamacu̶re siniha: “Ahrina Samaria yahpa macaina mu̶hu̶re ño payoinare mu̶ Espíritu Santo sãajaro”, ni sini payoha tina Cohamacu̶re. 16 Tina Samaria yahpa macaina Jesucristo yaina jia to bautisarina jiha. Tí dihtare masiha tina. Ã jiro Espíritu Santo tinare sãaerasiniha. 17 Ã jia Pedro, João mehne Samaria yahpa macainare ti wamomacarine ti dapupoca bui ti duhu payori baharo Espíritu Santo tinare sãari jire. 18 Ã yoa Pedro cũ̶hu̶ ti wamomacari mehne ti duhu payochu̶ ñu̶ha Simo. Espíritu Santo tinare to sãachu̶ cũ̶hu̶re ñu̶ha tiro. Ã ñu̶riro jiro, tí tuaare cahmano niñeru mehne wapa duamaha. 19 Õ sehe nimaha Simo: —Yu̶hu̶ cũ̶hu̶re waga ahri tuaare. Yu̶hu̶ cũ̶hu̶ yu̶ wamomacari mehne masa dapupoca bui duhu payoi tai nija Espíritu Santo tinare to sãahto sehe. Ã jicu̶ ahri yu̶ yoahti wapare wapa duaja —nimaha Simo tinare. 20 To ã nichu̶ tu̶horo Pedro õ sehe niha: —Mu̶hu̶ niñeru mehne Cohamacu̶ ya tuaare mu̶ nuchu̶ duari buhiri mu̶ niñeru mehneta pichacapu̶ wahaga mu̶hu̶. Cohamacu̶ mu̶ tu̶hotuare masina. Mu̶hu̶ ñariro jisinina. 21 Ã jicu̶ ahrire sã yoaare yoa masierara mu̶hu̶. Ahri mu̶ yoaa baro jierara. 22 Paina ti cju̶aare ñu̶cu̶ suariro jira mu̶hu̶. Ã jicu̶ ñaa yoaare ne duhu masierara mu̶hu̶. Ã jicu̶ ahrire mu̶ ñaa yoarire cahyaga mu̶hu̶. Cohamacu̶re mu̶ ñaa tu̶hotuare to bohto sehe siniga mu̶hu̶. Mu̶ ã yoachu̶ ñu̶no tiro mu̶ ñaa buhirire boboca, pa tehe nino —ni yahuha Pedro tirore. 24 To ã nichu̶ tu̶horo Simo õ sehe ni yu̶htiha tirore: —Yu̶hu̶re sini payoga mu̶sa Cohamacu̶re mu̶ niriro sehe yu̶ wahaerahto sehe. Tí buhiri pichacapu̶ waha duaeraja yu̶hu̶ —niha Simo tirore. 25 Baharo Pedro João mehne Cohamacu̶ yare yahuha: “Jesu to masa mu̶jachu̶ ñu̶hi sã”, ni payu̶ Samaria yahpai jia macari macainare noaa buheare buheha. Tinare Cohamacu̶ yare buhe tuhsu̶, Jerusalẽpu̶ tjuaa wahaha. 26 Ã yoa Cohamacu̶ yairo anjo Felipere õ sehe ni yahuha: —Mipu̶re sur sehepu̶ wahaga. Jerusalẽ cahai jiri mahapu̶ Gazapu̶ wahari mahapu̶, masa marienopu̶ jiri mahapu̶ wahaga —ni yahuha anjo Felipere. 27 To ã nichu̶ tu̶horo tiro sehe tí mahapu̶ wahaa tiha. Baharo tí mahapu̶ cũ̶iro masu̶nore piti bocaro taro niha. To piti bocahtiro jiha Etiopía yahpa macariro pu̶htoro. Tiro numiare cahmaerariro eunuco masu̶no jiha. Ã jiro Candace wama tiricoro Etiopía macaricoro pu̶htorocoro yare niñerure jipihtiare ñu̶ wihboriro jiha. Wiho jiriro jieraha. Tiro Jerusalẽpu̶ Cohamacu̶re ño payoro waha tuhsu̶ha. 28 To ya macapu̶ tunuria mehne tjua taro tiapu̶ wahaparota buhero niha. Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro Isaia cjiro to joari pũre buhero niha. 29 Ã jiro Espíritu sehe Felipere õ sehe ni yahua tiha: —Siro tunuriapu̶ wahariro cahapu̶ wahaga —niha Espíritu tirore. 30 To ã nichu̶ tu̶horo Felipe sehe tunuria cahapu̶ mu̶roca wahcã, Isaia cjiro to joarire Etiopía macariro to buhechu̶ tu̶hoha. Ã tu̶horo Felipe õ sehe ni sinituha tirore: —¿Mu̶ buheare tu̶ho ñahajari mu̶hu̶? —niha tiro. 31 To ã nichu̶ tu̶horo Etiopía macariro õ sehe ni yu̶htiha: —Pairo yu̶hu̶re yahu yu̶hdoriro mariachu̶ noano masieraja yu̶hu̶. Õi yu̶hu̶re yahu dujii taga yu̶ pari wahpa —ni yu̶htiha tiro Felipere. —Jai —ni nuju su̶ha to cahai. 32 Ã yoa Cohamacu̶ yare Etiopía macariro to buheri pũ õ sehe niha: “Ovejare ti ñaha wajãriro seheta tiro cũ̶hu̶re ñaha wajãahca masa. Ã jiro ovejacã to pjoare ti sachu̶ to sañurucueraro seheta tiro masu̶no cũ̶hu̶ dihta marieriro jirohca. 33 Tirore tina bu̶ju̶peahca. Ã jia tiro to ñano yoaerapachu̶ta tina sehe ñano yoaahca tirore. Tiro ahri yahpapu̶ to jichu̶ tina tirore wajãahca. Ã jiro tiro pohna marieriro yariaa waharohca”, ni joaha tí pũpu̶re. 34 Tí pũ to ã ni yahuchu̶ ñu̶no, Etiopía macariro õ sehe ni sinituha: —Yahuga yu̶hu̶re. ¿Õ sehe Isaia cjiro to niriro diro baro jicari ahriro? ¿Isaia cjiro to basi yahuro nicari? ¿O pairore yahuro nicari? —ni sinituha Etiopía macariro. 35 To ã ni sinitu ñu̶chu̶ tu̶horo Felipe sehe tí pũre ñu̶, Jesu yare yahuha Etiopía macarirore. 36 Ã yoa tina tia mehne waha, mácapu̶ su̶ha. —Ñu̶ga, õi máca jira. Ahri mácapu̶ yu̶hu̶re bautisaga —niha Etiopía macariro. 37 [—Jesure mu̶ noano wacũ tuachu̶ ñu̶cu̶ mu̶hu̶re bautisaihtja —niha Felipe tirore. —Jesure wacũ tuaja yu̶hu̶. Tiro Cristo Cohamacu̶ macu̶no jira. Tíre noano masija yu̶hu̶ —niha Etiopía macariro.] 38 Ã ninota tiro tunuria uturirore yu̶su̶o dutiha. Tia to yu̶su̶ caha su̶ri baharo wijaaha tina. Wijaa, tí mácapu̶ su̶, ñumuru̶cu̶ su̶ha tina. Tói ñumuru̶cu̶ su̶, Felipe sehe tirore bautisaha. 39 Bautisa tuhsu̶ ti maja su̶ru̶cu̶ su̶chu̶ Cohamacu̶ to Espíritu Felipere naa wahaha. To ã wahari baharo Etiopía macariro noano wahcheriro to ya yahpapu̶ tjuaa wahaha. To ã yoari bato tichu̶ ne pari turi Felipere ñu̶eraha. 40 Ã yoa tuhsu̶ Azotopu̶ su̶ha Felipe sehe. Tuhsu̶, payu̶ macarine noaa buheare buheha masare. Pu̶ Cesareapu̶ buhe batoa tiha.

Hechos 9

1 Wiho mejeta tí pjare Saulo Jesu yainare ã ñu̶ tuhtirucusinino, “Tinare wajãihtja” nino, tiro sacerdotea pu̶htoro cahapu̶ wahaha. 2 Tópu̶ su̶ro tiro joaa pũrine õ sehe ni siniha sacerdotea pu̶htorore: —Joaa pũrine waga yu̶hu̶re yu̶ tuahti pũri cjihtire. Tí pũripu̶ mu̶ wama mu̶ joa payochu̶, yu̶hu̶ sehe tí pũri mehne, mu̶ dutiro mehne Damascopu̶ wahaihtja. Tópu̶ su̶, judio masa mari buhea wu̶hu̶sepu̶ Jesu yaina mu̶a, numia cũ̶hu̶re boca su̶cu̶, tinare ñaha du̶hte, õpu̶ Jerusalẽpu̶ na majare tjuaa taihtja —ni siniha Saulo sacerdotea pu̶htoare. 3 Ti pũrine na tuhsu̶, tiro waha, Damasco cahai to su̶ro cahachu̶ waro mu̶anopu̶ wacũenoca si siteroca boroha tirore. 4 Wacũenoca to ã si siteroca borochu̶ta tiro yahpapu̶ bora caha su̶ro, õ sehe ni durucuchu̶ tu̶hoha: —Saulo, Saulo, ¿dohseacu̶ mu̶hu̶ yu̶hu̶re ñano yoajari? Mu̶hu̶ yu̶hu̶ mehne suacu̶ yu̶hu̶re yu̶htieracu̶, mu̶ basita ñano yu̶hdu̶ra —nino coa taha. 5 —Pu̶htoro, ¿diro baro jijari mu̶hu̶? —ni sinitu ñu̶ha Saulo sehe. —Yu̶hu̶ta jija Jesu, mu̶ ñano yoarucuriro —niha Jesu Saulore. 6 [To ã nichu̶ õ sehe ni sinituha Saulo: —Pu̶htoro, ¿dohse yu̶ yoachu̶ cahmajari mu̶hu̶? —niha Saulo.] —Wahcãru̶caga mu̶hu̶. Macapu̶ wahaga. Tí macapu̶ mu̶ su̶chu̶ tó macariro mu̶ yoahtire yahurohca mu̶hu̶re —niha Jesu Saulore. 7 To ã nichu̶ Saulo mehne macaina sehe to durucua dihtare tu̶hoha. Wiho mejeta Jesu sehere ñu̶eraha. To ã wahachu̶ ñu̶a, cuia, tina durucu masieraha. 8 Ã jiro Saulo yahpapu̶ coãriro wahcãru̶ca, to ñu̶chu̶ to capari bajueraha. Ã jia tina to wamomacare ñaha, Damascopu̶ tu̶ã wahcãa wahaha tirore. 9 Tópu̶ su̶ro, tiro tia dacho waro ne ñu̶era, chu̶era, ne sihniera tiha. 10 Ã yoa cũ̶iro Jesu to buheriro Anania wama tiriro Damascoi jiha. Ã jiro Jesu bajua tiha Ananiare. Ã bajuaro õ sehe ni pisuha tirore: —Anania, ¿jimajari mu̶hu̶? —niha Jesu. —Jimajà —ni yu̶htiha Anania tirore. 11 To ã nichu̶ Jesu sehe õ sehe ni yahuha tirore: —Potori Maha wama tiri mahapu̶ wahaga. Ã wahacu̶ Juda ya wu̶hu̶pu̶ cũ̶iro Tarso macariro Saulo wama tirirore macaga. Tiro Cohamacu̶re sinino nica. 12 Tiro cahãnopu̶re tirore mu̶ yoahtire ño tuhsu̶hi yu̶hu̶. Õ sehe jiare ñu̶hre tiro: Mu̶hu̶ mu̶ wamomacarine tiro bui duhu payo, to capari noaa wahachu̶ ñu̶hre tiro to cahãnopu̶re —niha Jesu Ananiare. 13 To ã nichu̶ tu̶horo Anania sehe õ sehe ni yu̶htiha: —Pu̶htoro, tiro mu̶ yainare, noainare Jerusalẽ macainare nu ñano yoa mu̶jayuhti. Payu̶ masa yu̶hu̶re ã ni yahure. 14 Ã yoa õ cũ̶hu̶re tiro jipihtina mu̶hu̶re cahmainare peresu yoaro taro niyuhti. Sacerdotea pu̶htoa tirore ã yoa dutiyuhti —ni yu̶htiha Anania Jesure. 15 To ã nichu̶ Jesu sehe õ sehe ni yahuha tirore: —Tiro Saulo sehe yu̶ beseriro jira. Tiro yu̶ ya buheare judio masa jierainare, ti pu̶htoare, ã jichu̶ Israe masa cũ̶hu̶re buherohca. Ã jicu̶ wahaga mu̶hu̶. 16 Payu̶ tahari yu̶ yare yoaro tiro ñano yu̶hdu̶rohca. Tíre tirore masichu̶ yoaihtja —niha Jesu Ananiare. 17 To ã niri baharo Anania sehe waha, su̶, Saulo to jiri wu̶hu̶pu̶ sãaha. Sãa su̶, to wamomacarine Saulo bui duhu payo, õ sehe ni yahuha tirore: —Coyeiro Saulo, mu̶ capari mu̶ ñu̶hto sehe, Espíritu Santo mu̶hu̶ mehne to jihto sehe, to dutiriro seheta mu̶ yoahto sehe, mari pu̶htoro Jesu sehe mahapu̶ mu̶hu̶re bajuariro yu̶hu̶re warocahre —ni yahuha Anania Saulore. 18 To ã nichu̶ta to caparire wahi nu̶tu̶ri yoaro sehe bajua to caparipu̶ wahãa pahna borachu̶ ñu̶ha Saulo. To ã ñu̶ tuhsu̶ri baharo to wahcãru̶cu̶ su̶chu̶ pairo sehe tirore bautisaha. 19 Tirore to bautisa tuhsu̶chu̶, tiro sehe chu̶, tuariro wahaha. Ã yoa Saulo mahaa dachoricã Damasco macaina Jesu yaina mehne jiha. 20 Dói tí dachorita tiro judio masa buhea wu̶hu̶sepu̶ su̶, Jesu Cohamacu̶ macu̶no to jiare yahu du̶caha masare. 21 To ã yahuchu̶ ñu̶a jipihtina tirore tu̶hoina cu̶aa wahaha. —Cho, ahriro Jerusalẽpu̶re Cohamacu̶ yainare Jesure cahmainare ñano yoariro cjiro jira. Ã yoa tirota jimana õ macaina Jesure cahmaina cũ̶hu̶re ñaha, du̶hte, sacerdotea pu̶htoare wiaboriro. Ã yoa duaro õpu̶re tari jimahre tiro —niha masa tirore tu̶hoina. 22 Wiho mejeta Saulo sehe cui tu̶hoturo marieno buhe mihni wahcãa tiha. “Ahriro Jesu potocãta Cristo, marine yu̶hdohtiro jira”, to ni yahu mihnichu̶, tó macaina judio masa ti ni yu̶hti yu̶hdu̶ru̶caborirore bocaeraha. 23 Ã jia payu̶ dachori baharo judio masa tirore wajã duaa, ti basi durucua tiha. 24 Wiho mejeta Saulo tirore ti wajã duachu̶ masiha to basi. Tina tí macare sahrĩno tãa mehne ti yoari sahrĩno macaa sopacarire dachopu̶re ñamipu̶ cũ̶hu̶re cohtaa tiha tirore wajã duaa. 25 Ti ã wajã duachu̶ ñu̶a ñamipu̶ Saulo buheina tirore pu̶hu̶ro pjiri pu̶hi na sãa, tí maca macari sahrĩno baharo bu̶hu̶sehei duhu boroha tirore. Tó sehe ti yoachu̶ yu̶hdu̶ha tiro. 26 Ã yoa Saulo Jerusalẽpu̶ su̶ro, tópu̶ Jesu yaina mehne tiro ji duamaha. Wiho mejeta tina tirore “Jesu buheriro jierara ahriro” nia, tirore cui niha. 27 Ti ã cuipachu̶ta Bernabé sehe tirore na wahcãha Jesu to cũrina cahapu̶. Ã jiro Saulo mahai Jesure to ñu̶rire, Jesu Saulore to durucurire, ã jichu̶ Damascopu̶ cuiro marieno Jesu yare to buhe du̶carire yahuha Bernabé sehe. 28 To ã ni yahuri baharo Saulo sehe tina mehne sãano, Jerusalẽpu̶ tina mehne jia tiha. 29 Tiro cuiro marieno judio masare Jesu yare yahu yu̶hdu̶ru̶caro niha. Tina judio masa griego masa yare durucuina jiha. Ã yoa Saulo to ã yahu yu̶hdu̶ru̶cachu̶, tina tirore wajã duamaha. 30 Ti ã wajã duachu̶ ñu̶a, Saulo mehne macaina Jesu yaina sehe tirore Cesareapu̶ na duhti wahcãa wahaha. Tópu̶ tirore su̶ho jirucuma Tarsopu̶ warocaha tirore. 31 Ã yoa jipihtiropu̶, Judea yahpapu̶, Galilea yahpapu̶, Samaria yahpapu̶ cũ̶hu̶re Cohamacu̶ yaina noano jia tiha. Tí pjare ne masa ñano yoaera tiha tinare. Ã jia noano buheha tina. Tina Cohamacu̶ yare buhe, tirore masi namo, noano yu̶htia tiha. Ã yoa Cohamacu̶re cua pisaro ñu̶a tiha. Espíritu Santo tinare to yoadohochu̶ tina sehe payu̶ wahaa tiha. 32 Ã yoa Pedro jipihtia macaripu̶ waharo, Jesu yaina Lida macaina cahapu̶ cũ̶hu̶re su̶ha tiro. 33 Tópu̶ su̶ro Enea wama tirirore boca su̶ha. Enea pjacu̶ bu̶hariro jiro, ocho cu̶hmari waro ti pũpaha cũriro coãa tiha. 34 Ã jiro Pedro sehe tirore õ sehe niha: —Enea, Jesucristo mu̶hu̶re noariro wahachu̶ yoara. Wahcãru̶caga. Mu̶ pũpaha coãri cahsarore cahnoga —niha Pedro tirore. To ã nichu̶ta tiro wahcãru̶caha. 35 Ã jia jipihtina Lida macaina, Sarón macaina tirore ñu̶a, tina ti ñaa yoaare duhu, Jesure wacũ tuaa tiha. 36 Ã yoa Jope wama tiri macai Jesure ño payoricoro Tabita wama tiricoro jiha. To wama Tabita griego ya du̶sero mehne Dorca jira. Ticoro noaare yoaro payu̶ waa tiha pjacu̶oinare. 37 Ã jiro tí pjare ticoro dohati wahcõ, yariaa wahaa tiha. To yariachu̶ ñu̶a, tina ticorore noano cosa, mu̶ano macari tahtiapu̶ cũa tiha ticorore. 38 Lida wama tiri maca Jope cahai jire. To ã jichu̶ Jesu buheina Jope macaina Pedro Lidapu̶ to jichu̶ tu̶horocaa tiha. Ã tu̶horocaa, pu̶aro warocaha Pedro cahapu̶. Tiro cahapu̶ su̶a Pedrore õ sehe ni yahuha tina: —Soaro mehne sã jiropu̶ wahaga —ni yahuha tina. 39 Ti ã nichu̶ tu̶horo tina mehne wahaa wahaha tiro. Tópu̶ tirore ti na su̶ri baharo mu̶ano macari tahtiapu̶ na mu̶jaa wahaha tirore. Ã jia jipihtina wapewahya tiro cahai su̶ru̶ca, tiia tiha. Tabita tina mehne jisininopu̶ payu̶ suhtire yoaa tiha. Ã jia tina to yoari suhti cjirire ñoha Pedrore. 40 Wiho mejeta Pedro tinare tí tahtiapu̶ jiinare wijaa dutiha. Ti wijaari baharo tiro na tuhcua caha su̶, Cohamacu̶re ticorore sini payoha. Ã jiro to pjacu̶ cjirore majare ñu̶: —Tabita wahcãga —niha tiro. To ã nichu̶ta ticoro sehe ñu̶ wahcõ, Pedrore ñu̶, wahcã nuju su̶ha. 41 To wahcã nuju su̶chu̶ ñu̶, tiro to wamomacare ñaha, tu̶ã wahcõ dapoha ticorore. Ã jiro tiro tó macainare Jesu yainare, wapewahyare pjiroca, ticorore catiricorore wiaha tinare. 42 To ã yoari baharo jipihtina Jope macaina tíre masia, payu̶ masa Jesure wacũ tua du̶caa tiha. 43 Baharo Jopepu̶ Simo wahiquina cahsarire cahnoriro mehne payu̶ dachori Pedro tiro mehne jia tiha.

Hechos 10

1 Ti pjare Cesareapu̶ cũ̶iro Cornelio wama tiriro jiha. Tiro cien surara pu̶htoro jiha. Tina surara sehe ti ya curua Italiano wama tiha. 2 Cornelio to ya wu̶hu̶ macaina mehne judio masa jieraina jipahta, Cohamacu̶re ño payoina, cua pisaro ñu̶ina jiha. Tiro judio masa pjacu̶oinare yoadohoro payu̶ waha. Ã yoa dachoripe tiro Cohamacu̶re siniha. 3 Cũ̶ nu̶mu̶ ñamichahapu̶ tres jichu̶ Cohamacu̶ yairo anjo tirore bajuaha. Ã bajuaro Cornelio cahapu̶ sãaha. —Cornelio —niha anjo tirore. 4 To ã nichu̶ tu̶horo Cornelio tirore ñu̶, cuiro õ sehe niha: —Pu̶htoro, ¿yabare cahmajari mu̶hu̶? —niha tiro. —Masa pjacu̶oinare mu̶ warire, Cohamacu̶re mu̶ sinirire Cohamacu̶ noano ñu̶no nina. 5 Ã jicu̶ Jopepu̶ mu̶ mu̶are warocaga. Tópu̶ Simo Pedro wama tiriro jira. Tirore na ta dutiga mu̶ mu̶are. 6 Tiro pairo Simo wahiquina cahsari cahnoriro cahai, pjiri ma du̶htu̶ cahai jiri wu̶hu̶i jira —niha anjo Corneliore. 7 Anjo ã ni tuhsu̶, wijaa wahaha. To wijaari baharo Cornelio pu̶aro tirore dahra cohtainare, ã yoa cũ̶iro to surara mehne macarirore pjirocaha. Surara sehe Cohamacu̶re ño payoriro jiro, dachoripe Corneliore yoadohoa tiha. 8 Ã jiro Cornelio tinare anjo to yahuri cjirire yahu pahño, Jopepu̶ warocaha tinare. 9 Ã yoa pa dachoi Jopepu̶ ti waharo watoi cohari pja jichu̶ Pedro sehe wu̶hu̶ buipu̶ Cohamacu̶re sinino wahaha. 10 To mu̶ja su̶ri baharocã tirore ju̶ca purĩchu̶ chu̶ duaha. Wiho mejeta paina to chu̶are ti dahrero watoi, tiro sehe õ sehe bajuachu̶ ñu̶ha. 11 Mu̶anore parĩ mu̶achu̶, pjiri cahsaro pititia sohtoarire du̶hteri cahsaro to duji tachu̶ ñu̶ha. 12 Tí cahsaro puhichapu̶re payu̶ wahiquina bu̶a tiniina, chihchõina, wu̶ina peri cũ̶hu̶ jiha. 13 Tíre to ñu̶ri baharo, Pedro durucuro coa tachu̶ tu̶hoha: —Pedro, wahcãru̶caga. Ahrinare wajã chu̶ga —nino coa taha tirore. 14 To ã nipachu̶ta Pedro õ sehe niha: —Pu̶htoro, ne tina barore chu̶eraja yu̶hu̶. Ñainare, Cohamacu̶ to chu̶ dutierainare ne chu̶era tihi yu̶hu̶ —niha Pedro. 15 To ã niri baharo Pedro pari turi durucuro coa tachu̶ tu̶hoha: —Cohamacu̶ “Noaina jira”, to nirinare “Ñaina jira”, nii tjia mu̶hu̶ tinare —nino coa taha Pedrore. 16 Ã yoa tia taha ti ã ni durucuri baharo tí cahsaro mu̶anopu̶ mu̶jaa wahaha tjoa. 17 To ã mu̶jaa wahari baharo, Pedro tuaro wacũ “¿Dohse ni duaro nijari ã bajuaro?” ni tu̶hotuha tiro to basi. To ã ni tu̶hoturo watoi Cornelio mu̶a to warocaina sehe Simo ya wu̶hu̶pu̶ su̶ha. “¿Simo ya wu̶hu̶ nohopu̶ jijari?” ni, ti sinituri baharo to ya wu̶hu̶pu̶ su̶ha tina. 18 Su̶, tina sinitu ñu̶ bahrañoha. “¿Simo Pedro wama tiriro ahri wu̶hu̶i jijari?” ni sinitu ñu̶ha tina. 19 Ã jiro Pedro to tu̶hoturo watoi Espíritu Santo tirore õ sehe ni yahuha: —Ñu̶ga. Tiaro mu̶a mu̶hu̶re macaa nina. 20 Wahcãru̶caga. Dujiaga. Tina mehne wahaga. Jiape ni tu̶hotuecu̶ta wahaga noano mehne. Yu̶hu̶ sehe tinare õpu̶re warocahi —niha Espíritu Santo Pedrore. 21 To ã nichu̶ tu̶horo Pedro ti cahapu̶ dujia wahaha. —Ñu̶ga. Õi jija yu̶hu̶ mu̶sa maca tariro. ¿Dohse yoana tana niri mu̶sa yu̶ cahai? —niha Pedro tinare. 22 To ã nichu̶ta tina sehe õ sehe niha: —Cornelio cien surara pu̶htoro, noaare yoariro, Cohamacu̶re cua pisaro ñu̶riro, jipihtina judio masa “Noariro”, ti niriro mu̶hu̶re pji ta dutiro warocahre sãre. Cohamacu̶ yairo anjo Corneliore mu̶hu̶re pji dutiyuhti. Õ sehe niyuhti: “Pedrore mu̶ wu̶hu̶pu̶ na ta dutiga mu̶ mu̶are. Ã yoa tiro mu̶hu̶re to yahuchu̶, noano tu̶hoga tirore”, ni pji dutiyuhti anjo Corneliore —ni yahuha Cornelio Pedrore to pji dutirina sehe. 23 Ti ã nichu̶ Pedro sehe tinare sã ta duti, chu̶a wa, to jiri wu̶hu̶pu̶ carĩ dutiha tinare. Pa dachoi Pedro wahcã, tina mehne wahaa wahaha. Ã yoa paina Cristo yaina Jope macaina Pedrore piti ti wahcãha. 24 Pa dachoi tina Cesareapu̶ su̶ha. Ti su̶hto panocã Cornelio sehe to coyeare, tiro mehne macaina cũ̶hu̶re pji cahmachu, Pedrore cohtaa niha. 25 Ã jiro Pedro Cornelio ya wu̶hu̶ cahapu̶ to tachu̶ ñu̶no Cornelio sehe tirore piti boca wijaa, to dahpori cahai caha su̶ha. 26 Wiho mejeta Pedro tirore na wahcõ õ sehe niha: —Ducuga mu̶hu̶. Yu̶hu̶ cũ̶hu̶ mu̶ yoaro seheta jiriro jija —niha Pedro tirore. 27 To ã ni tuhsu̶ri baharo Cornelio tirore na sãa wahaha to ya wu̶hu̶pu̶. Tópu̶ sãa su̶ro masa peri tí wu̶hu̶pu̶ cahmachu tirore cohtainare ñu̶ha Pedro. 28 Tinare ñu̶no õ sehe ni yahuha tinare: —Judio masu̶no jipaihta pa curua macaina mu̶sa mehne jicu̶, mu̶sa wu̶hu̶sepu̶ sãacu̶, judio masa sã dutiare yu̶hdu̶ru̶cai nija yu̶hu̶. Tíre noano masina mu̶sa. Wiho mejeta pa curua macainare “Ñaina jira”, yu̶hu̶re ni dutierare Cohamacu̶. Tíre ni yahuhre yu̶hu̶re tiro. 29 To ã nichu̶ tu̶hocu̶ õpu̶re mu̶sa cahapu̶re tahi. Mu̶sa yu̶hu̶re pjirocachu̶ “Ne wahaeraja”, nierahi. ¿Dohse jiro baro yu̶ õpu̶ tachu̶ cahmari mu̶sa? —niha Pedro tinare. 30 To ã nichu̶ tu̶horo Cornelio sehe õ sehe niha: —Pititia dachori wahara, Cohamacu̶ yairo anjo yu̶hu̶re to bajuari baharo. Tí dachore tres jichu̶, ahri hora waroihta Cohamacu̶re yu̶ sinino watoi anjo minoa suhti tiriro yu̶ cahai ducuhre. 31 Ã ducuro tiro yu̶hu̶re õ sehe nihre: “Cornelio, mu̶hu̶ Cohamacu̶re mu̶ sinichu̶ tiro tu̶hohre. Ã yoa pjacu̶oinare ti cahmaare mu̶ wachu̶ noano masino, Cohamacu̶ mu̶hu̶re yoadohorohca. 32 Ã jicu̶ Jopepu̶ mu̶ mu̶are warocaga, Simore, Pedro wama tirirore mu̶ cahapu̶ ti na tahto sehe. Tiro pairo Simo wahiquina cahsari cahnoriro ya wu̶hu̶i, pjiri ma du̶htu̶ cahai jiri wu̶hu̶i jira tiro. Mu̶ cahapu̶ wihiro mu̶hu̶re yahurohca”, ni yahuhre yu̶hu̶re tiro. 33 To ã nichu̶ tu̶hocu̶ dóicãta yu̶ mu̶are mu̶hu̶re na ta duticu̶ warocahi yu̶hu̶. Ã jicu̶ noano yoacu̶ tari jira mu̶hu̶ sã cahapu̶re. Ã jina sã jipihtina õre Cohamacu̶ to ñu̶rocaroi jina nija sã. Jipihtiare Cohamacu̶ mu̶hu̶re to yahu dutirore tu̶ho duana, cohtahi sã —niha Cornelio Pedrore. 34 To ã nichu̶ tu̶horo, Pedro õ sehe ni yahuha: —Mipu̶ masija. Potocã tjira. Cohamacu̶ cũ̶no potori noano yoara marine. 35 Ã jiro jipihtia macari macaina Cohamacu̶re cua pisaro ti ñu̶chu̶, noaare ti yoachu̶ Cohamacu̶ sehe tinare ñu̶ wahchera. 36 Cohamacu̶ sã judio masa cahai Jesucristore noaa buheare yahuhtirore warocare. Masa Cohamacu̶ mehne noano ji masica Jesu to yaria masa mu̶jano mehne. Tí buheare mu̶sa masina. Jesucristo sehe jipihtina masa pu̶htoro jira. 37 João bautisariro masare, “Mu̶sa ñaa yoari buhiri tiare masiga”, ni yahu, to bautisari baharo, Galileapu̶ noaa buheare Jesu sehe yahu du̶care. Baharo Judea yahpapu̶ cũ̶hu̶re tí buheare yahu pahñore. 38 Ahriro Jesu Nazare macarirore Cohamacu̶ sehe to tuaare Espíritu Santo mehne to yoa masihtire ware Jesure. Ã jiro Jesu noano yoaro wahare. Ã waharo watĩa sãanohrinare, ñano yu̶hdu̶inare jipihtinare noaina wahachu̶ yoare. Cohamacu̶ Jesu mehne jiri jire. 39 Judea yahpai, Jerusalẽ cũ̶hu̶re jipihtia to yoarire sã ñu̶hi. Baharo tina crusapu̶ cjã puha wajãhre tirore. 40 Wiho mejeta tia dacho wahaboroi Cohamacu̶ tirore masori jire. Maso, Jesure sãre bajuachu̶ yoari jire Cohamacu̶. 41 Tí pjare Jesure jipihtina ñu̶erare. Sã dihtare bajuahre tiro. Cohamacu̶ to cahmainare, Jesure ñu̶, painapu̶re yahuhtinare panopu̶ sãre beseha. Sã sehe Jesu to masari baharo tiro mehne chu̶, sihnihi. 42 Ã jiro tiro sãre õ sehe ni dutihre. “Masare õ sehe ni yahuga. Yu̶hu̶ Jesu jipihtina catiinare, yariaina cjiri cũ̶hu̶re ti ñaa yoari buhiri tiare yahuhtiro buhiri dahrehtiro yu̶ jichu̶ yoare yu̶hu̶re Cohamacu̶. Ã jina tíre masare yahuga”, ni dutihre Jesu sãre. 43 Dohse jiina baro Jesure ti wacũ tuachu̶ ñu̶no Cohamacu̶ ti ñaa yoari buhiri tiare borohca. Tíre jipihtina Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri panopu̶ macaina yahuyuha —ni yahuha Pedro. 44 Tí jipihtiare to ã ni yahuro watoi, jipihtina tíre tu̶hoinapu̶re Espíritu Santo sãaru̶cu̶ su̶a wahaha. 45 Tinapu̶re to sãaru̶cu̶ su̶a wahachu̶, tu̶ho mahnoeraa du̶seri mehne wahchea mehne durucu du̶caha tina. Tí du̶seri mehne Cohamacu̶re “Tuariro, noariro jira mu̶hu̶”, nia niha. Ti ã nichu̶ tu̶hoha Pedro mehne tarina judio masa, Jesu yaina. Ã tu̶hoa Espíritu Santo judio masa jierainapu̶ cũ̶hu̶re to sãaru̶cu̶ su̶ yoadohochu̶ ñu̶a, judio masa sehe cu̶aa wahaha. Ã jiro Pedro õ sehe ni yahuha judio masare: 47 —Mari yoaro seheta Espíritu Santore cju̶ara ahrina cũ̶hu̶. Ã jina tina bautisa duaa ti sinichu̶, tinare, du̶cataena tjijihna —niha Pedro tinare. 48 Ã ni tuhsu̶ judio masa jierainare Jesu yaina ti jiare ñohto sehe bautisa dutiha Pedro. Ti ã yoari baharo “Sã mehne mahaa dachoricã tjuasiniga”, niha tina Pedro cũ̶hu̶re.

Hechos 11

1 Ã yoa judio masa jieraina cũ̶hu̶ Cohamacu̶ yare ti noano cahmachu̶ Jesu to cũrina sehe ti coyea Judeapu̶ jiina mehne tu̶horocaha. 2 Ã jia Pedro Jerusalẽpu̶ to tju su̶chu̶ ñu̶a judio masa Jesu yaina mahainacã tirore õ sehe ni tuhtiha: 3 —¿Judio masa jierainare dohse jiro baro ñu̶i su̶ri mu̶hu̶? ¿Dohse jiro baro tina mehne chu̶ri mu̶hu̶? —ni tuhtiha Pedrore tina. 4 Ti ã nichu̶ tu̶horo Pedro to yoari cjirire yahu pahñoha tinare. Õ sehe ni yahuha: 5 —Yu̶hu̶ Jopepu̶ jicu̶ Cohamacu̶re sinii nihi. Ã jiro yu̶hu̶re õ sehe bajuahre. Pjiri cahsaro pititia sohtoarire du̶hteri cahsaro mu̶anopu̶ yu̶ cahai to duji tachu̶ ñu̶hi. 6 Ã jicu̶ tí cahsarore noano ñu̶hi “¿Yaba baro tí cahsaropu̶re jijari?” nicu̶. Ã jicu̶ ñu̶hi tí cahsaropu̶re jiinare: Tí cahsaro puhichapu̶re payu̶ wahiquina, bu̶a tiniina, chihchõina, wu̶ina peri cũ̶hu̶ jire. 7 Ã jicu̶ yu̶hu̶re to durucuchu̶ tu̶hohi. “Pedro, wahcãru̶caga. Wajã chu̶ga ahrinare”, nino coa tahre yu̶hu̶re. 8 To ã nichu̶ tu̶hocu̶ õ sehe nihi yu̶hu̶: “Pu̶htoro, ne tina barore chu̶eraja yu̶hu̶. Ñainare, Cohamacu̶ to chu̶ dutierainare ne chu̶era tihi yu̶hu̶”, nihi yu̶hu̶. 9 Wiho mejeta mu̶anopu̶ pari turi yu̶hu̶re durucuro coa tahre tjoa. “Cohamacu̶ ‘Noaina jira’ to niinare, ‘Ñaina jira’, nii tjia mu̶hu̶”, nino coa tahre yu̶hu̶re. 10 Ã jiro tia taha sã ã ni durucuri baharo tí cahsaro mu̶anopu̶ mu̶jahre tjoa. 11 Yu̶ ã ñu̶no watoi tiaro mu̶a sã jiri wu̶hu̶pu̶ su̶ri jihre. Tina Cesarea macariro to warocarina jiri jihre. 12 Ã jiro Espíritu Santo sehe yu̶hu̶re tina mehne waha dutiro, “ ‘Tina ñaina jira’, nii tjia tinare”, ni yahuhre yu̶hu̶re tiro. Ã jia ahrina seis mehne yu̶ coyea Jesu yaina mehne Cesarea macariro ya wu̶hu̶pu̶ sãahi sã. 13 Ã jiro tiro sãre õ sehe ni yahuhre: “Anjo yu̶ wu̶hu̶i ducuchu̶ ñu̶hi yu̶hu̶. Õ sehe ni yahuhre yu̶hu̶re: ‘Jopepu̶ Simore Pedro wama tirirore na ta dutiga. 14 Tiro mu̶hu̶re mu̶ coyea mehne mu̶sare jipihtinare pichacapu̶ wahaborina mu̶sa yu̶hdu̶htore yahurohca’, nihre anjo yu̶hu̶re”, ni yahuhre Cesarea macariro yu̶hu̶re. 15 Ã yoa yu̶ durucuro watoi Espíritu Santo sehe tinapu̶re sãaru̶cu̶ su̶ahre, marine to yoa mu̶htariro seheta. 16 Ã jicu̶ Jesu to yahurire wacũhi yu̶hu̶. Õ sehe ni yahuhre tiro: “João mu̶sare bautisaro, copu̶ yoamahre. Yu̶hu̶ sehe tí yu̶hdoro yoaihtja mu̶sare. Baharo Espíritu Santore mu̶sa mehne jirucuchu̶ yoaihtja mu̶sare”, ni yahuha. 17 Ã jiro Jesucristo mari pu̶htorore mari wacũ tuachu̶ ñu̶no Cohamacu̶ to Espíritu Santore wahre marine. Ã jiro Cohamacu̶ marine to Espíritu Santore to wariro seheta judio masa jieraina cũ̶hu̶re tiro wahre. Cohamacu̶ to ã yoachu̶ ñu̶cu̶ tirore yu̶hdu̶ru̶ca masieraja yu̶hu̶ —niha Pedro tinare, judio masare Jesu yainare. 18 To ã nichu̶ tu̶hoa, tina tirore ne ni namoeraha. Ã ni namoeraa, Cohamacu̶re wahche payo, tina õ sehe niha: —Tí pja pini judio masa jieraina cũ̶hu̶re Cohamacu̶ cahĩri jira. Ti ñaa yoari buhiri tiare masi, Cohamacu̶re cahma, tina cũ̶hu̶ Cohamacu̶ mehne ã catirucuahca —niha tina. 19 Ã yoa Estebãre ti wajãri baharo masa Jesu yainare ñano yoaha. Ti ã yoachu̶ ñu̶a Jesu yaina duhti sitea wahaha. Ã jia tina Feniciapu̶, Chiprepu̶, Antioquíapu̶ cũ̶hu̶re waha site, tópu̶re judio masa dihtare Cohamacu̶ yare yahua timaha tina. 20 Wiho mejeta paina Jesu yaina mehne macaina Chipre macaina, Cirene macaina, Antioquíapu̶ su̶, judio masa jierainare Jesu yare buheha Cohamacu̶ tinare to yu̶hdohto sehe. 21 Ti ã buhechu̶, Cohamacu̶ tinare yoadohoha. Ã jia masa payu̶ Cohamacu̶re cahma du̶ca, mari pu̶htoro Jesure wacũ tuaha. 22 Ã yoa “Antioquía macainapu̶ Jesure cahmaca”, ni tu̶horocaha Jerusalẽ macaina Jesu yaina. Ti ã tu̶horocari baharo Jerusalẽ macaina Bernabé wama tirirore Antioquíapu̶ warocaha. 23 Tópu̶ su̶ro, Cohamacu̶ yoadohoa mehne judio masa jieraina to yaina ti wahachu̶ ñu̶no, tuaro wahcheha. Tuaro wahche, tiro tó macainare õ sehe ni yahuha: —Jesure ã wacũ tuarucuga. To yare ne duhuena tjiga —ni yahuha tiro jipihtina tinare. 24 Bernabé noariro jiro, Espíritu Santo dutiare yoariro Jesure noano wacũ tuaha tiro. Ã jia to buheri baharo Jesure wacũ tuaina payu̶ waha namoha tjoa. 25 Baharo tiro Tarso wama tiri macapu̶ Saulore macano wahaha. 26 Tópu̶ tirore boca su̶ha. To boca su̶ri baharo Antioquíapu̶ na majare tjuaaha Saulore. Tópu̶ ti su̶ri baharo cũ̶ cu̶hma waro tina Cohamacu̶ yaina mehne cahmachu, payu̶ masare buheha tina. Ã jia Antioquíapu̶ Cristo yaina Cristiano wama ti du̶caha. 27 Tí pjare Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina Jerusalẽpu̶ jiina cjiri waha, Antioquíapu̶ su̶ha. 28 Ã ti su̶ri baharo tina mehne macariro Agabo wama tiriro Jesu yaina watoi ducuro, Espíritu Santo to tuaa mehne yahuha tinare. “Jipihtiro yahpapu̶re tuaro ju̶caro waharohca”, ni yahuyuha tiro. Tí pjare chu̶a marieni pja jichu̶ jipihtina bui pu̶htoro Claudio jiha. 29 Ã jia Cristo buheina, jipihtina ti cju̶aro puro ti coyeare wa duaa ti basi cahma durucuha. “Judea yahpa macaina Jesu yainare niñerure warocajihna”, niha tina ti basi. 30 Ti ã niri baharo Bernabé Saulo mehne tí niñerure na wahcãbasaha. Tópu̶ su̶a Judea yahpa macainare Jesu yaina pu̶htoare waha tí niñerure pja cu̶oinare tju wa dutia.

Hechos 12

1 Tí pjare pu̶htoro Herode cãinare Jesu yainare ñano yoa du̶caha. 2 Tiro João wahminore Santiago sehere yoari pjĩ mehne to wajã dutichu̶ pairo sehe tirore wajãha. 3 Santiagore to wajãchu̶ judio masa wahcheha. Ti wahcheare Herode masino, “Ã dihta cahmana tina”, nino Pedro cũ̶hu̶re peresu yoaha. Tí dachorire bu̶cu̶aerari pãore ti chu̶hti bose nu̶mu̶ri pascua jiha. 4 Ã jiro Herode Pedrore ñaha, peresu yoaha. Peresu yoa diez y seis surarare cohta dutiha tirore. Pititiaro surara cohtaha tirore. Baharo pititiaro ti cohtotaina tirore cohta mu̶jaa tiha. Ãta yoaha tina diez y seis surara. Herode sehe pascua baharo Pedrore peresupu̶ jirirore masa panoi duhu dapo duamaha tirore wajã dutiro taro. 5 Ã jiro Pedro peresupu̶ jiha. Tópu̶ to jichu̶ Jesu yaina sehe Cohamacu̶re tuaro sini payorucua niha tirore. 6 Ã yoa ñamine Pedro pu̶aro surara mehne comaa dari mehne ti du̶hteriro jiha. Ã ti du̶hteriro jiro, ti watoi carĩno niha. Ã yoa paina surara sopacai cohtarucua niha tirore. Tí ñami bohrearo Herode Pedrore judio masa panoi duhu dapo duamaha tirore wajã dutiro taro. 7 Wacũenoca Cohamacu̶ yairo anjo Pedro cahai to ducuchu̶ to peresu jiri tahtia buhria pihtia wahaha. Ã jiro anjo Pedro cahai ducuro Pedro patipahmai be careha, tirore wahcõno. —Cjero wahcãru̶caga —niha tiro Pedrore. To ã nichu̶ta to wamomacarine ti du̶htea dari comaa dari parĩ site boraa wahaha. 8 Ã yoa anjo tirore õ sehe ni yahuha: —Tu̶ã dihoga mu̶ tu̶ã dihori dare. Mu̶ dahpo suhti cũ̶hu̶re sãaga —niha tiro. To ã nichu̶ Pedro sehe to niriro seheta yoaha. —Mu̶ bui macari suhtirore sãa, yu̶hu̶ mehne wahaga —niha anjo. 9 To ã nichu̶ tí tahtiapu̶ jiriro wijaa, anjo baharo wahaa wahaha tiro. Ã wahaparota õ sehe ni tu̶hotumaha tiro. “¿Ahri potocã jieracari? ¿Cahãi nicari yu̶hu̶?” ni tu̶hotumaha tiro. 10 Ã yoa tina to jiri tahtia sopacai ducuina surarare yu̶hdu̶ wahcã, paina yoawacũno ducuina cũ̶hu̶re yu̶hdu̶ wahcã, pjiri sopacapu̶ su̶ha. Tí sopa pahma, comaa pahma macapu̶ wahari mahare du̶catari pahma jiha. Tí sopa pahma to mu̶ su̶ro parĩchu̶ tina wijaa wahaha. Wijaa waha, tina mahapu̶ mahano wahachu̶ta, anjo sehe buti mu̶a wahaha. Ã jiro Pedro cũ̶irota tjuaha. 11 Ã tirore anjo to wahari baharo to yoarire Pedro masiha. Õ sehe ni tu̶hotuha tiro. “Potocã tjira. Anjo Cohamacu̶ to warocariro peresupu̶ jirirore yu̶hu̶re wioro wihihre. Mipu̶ tíre masija to ã yoarire. Judio masa sehe yu̶hu̶re ti ñano yoaborire Cohamacu̶ sehe tinare yoa dutierare. Ã jiro yu̶hu̶re, Herode to peresu yoarirore wiohre”, ni tu̶hotuha Pedro. 12 To ã ni tu̶hoturi baharo María João pocoro ya wu̶hu̶pu̶ su̶ha Pedro. João sehe pa wama Marco wama tira. Tí wu̶hu̶pu̶ masa payu̶ cahmachu, Cohamacu̶re sinia niha. 13 Tí wu̶hu̶pu̶ su̶ro, Pedro sopa pahmare dotaha. Cũ̶coro ti cahamacono Rode wama tiricoro to dotachu̶ tu̶horo, ñu̶no su̶ha ticoro. 14 Ã yoaro Pedro ticorore to pisuchu̶ tu̶horo to durucuare tu̶ho masi, tuaro wahche, sopa pahmare pjõoboricoro pjõoeraha. Pedro tói to ducuchu̶ta ticoro majareru̶ca mu̶roca sãa wahaha painare yahuro waharo. —Pedro sopacapu̶ wihihre —ni yahuro sãaha. 15 To ã nichu̶ tu̶hoa, tí wu̶hu̶i jiina sehe: —Ã ninocaco nica mu̶hu̶ —niha tina ticorore. —Potocã tjira. Potocã nicota nija —niha ticoro. To ã nichu̶ tu̶hoa: —Tiro jieraca. To yairo anjo wihiro nica —nimaha tina sehe. 16 Ti ã nino watoi Pedro sopa pahmare ãta dotarucuro niha. To ã yoachu̶ tu̶hoa, tina sopacare pjõo, tirore ñu̶, cu̶aa wahaha. 17 Ã jiro tiro Pedro to wamomaca mehne “Dihta mariahga” ni, Cohamacu̶ peresupu̶ tirore to wiorire yahuha tinare: —Ahrire yahuga mu̶sa pu̶htoro Santiagore, paina Jesu yaina cũ̶hu̶re —niha tiro. Ã ni yahu tuhsu̶ tiro pa sehepu̶ yu̶hdu̶ wahcãa wahaha. 18 Ã yoa bohrea bora tachu̶ surara Pedro to dohse yoa wijaarire ne masieraha. Ã masieraa cu̶aa wahaha. 19 Ã jiro Herode Pedrore maca dutimaha. Ã dutiro tiro surarare peresu cohtainare to sinituri baharo tinare wajã dutiha Herode sehe. Ã jiro Herode Judeapu̶ jiriro waha, Cesareapu̶ jiro wahaha. 20 Ã yoa Tiro wama tiri maca macaina mehne, Sidõ macaina mehne Herode sehe suaha. To ã suachu̶ ñu̶a tí macari macaina sehe Herode tina mehne to suarire cahnoa waha, tiro mehne durucua wahaha. Ã jia to docai jiriro pu̶htorore Blasto wama tirirore piti tiha. Ã jia tina Blasto to yoadohoro mehne Herode cahapu̶ su̶ha. Tiro cahapu̶ su̶a, õ sehe niha: —Mari noano jijihna. Mari basi ñu̶ tuhtiena tjijihna —ni siniha tina Herodere. Tina ya yahpa macaina Herode ya yahpai chu̶are bocaa tiha. Ã jia Herode tinare ñu̶ tuhtichu̶ cahmaeraha tina. 21 Ã yoa Herode to quihõri dachoi, pu̶htoro to sãa suhti noaa suhtire sãa tiha tiro. Ã sãano tiro to dujiroi dujitjiãhno, masare durucu ñoa tiha. 22 To ã durucu ñochu̶ tu̶hoa masa sehe õ sehe ni sañurucuha: —Ahriro durucuriro masu̶no jierara. Cohamacu̶ jira —ni sañurucu payomaha tina Herodere. 23 Ti ã nichu̶ta Cohamacu̶ yairo anjo Herodere dohatichu̶ yoaha. Cohamacu̶re ño payoeraro, “Cohamacu̶ jieraja yu̶hu̶”, ne nieraha Herode. To ã nierari buhiri anjo tirore dohatichu̶ yoaha. To ã dohatichu̶ tirore dachoa chu̶ wajãnocaha. 24 Ã yoa Jesu yaina payu̶ masare Jesu ya buheare buhea tiha. 25 Ã jia Bernabé, Saulo mehne buhe tuhsu̶, Jerusalẽpu̶ tjuaa wahaha. Ã jia João Marco wama tirirore tina na wahcãha tina mehne.

Hechos 13

1 Tí pjare Antioquíapu̶ Cohamacu̶ yaina mehne macaina Cohamacu̶ durucuare yahu turiaina jiha. Ã yoa Cohamacu̶ to joa na dutiri cjirire, Jesu yaina ti yoaa tiare yahuina cũ̶hu̶ jiha. Bernabé, Simo Negro wama tiriro, Lucio Cirene macariro, Menahem, Saulo mehne tina jiha. Menahem sehe pu̶htoro Herode cjiro mehne tina pu̶aro cũ̶no potori bu̶cu̶aina jimaha. 2 Cũ̶ nu̶mu̶ tina Jesu yaina chu̶ duhu, Cohamacu̶ yare ti buhero watoi Espíritu Santo õ sehe ni yahuha tinare: —Bernabére, Saulo mehne cũga yu̶ cahmano sehe yoahtinare. Tíre yoahtinare bese cũi nija tinare —niha Espíritu Santo. 3 To ã nichu̶ tina sehe chu̶ duhu namo, Cohamacu̶re sini, Bernabé dapu bui Saulo dapu bui ti wamomacarine duhu payoha. Ã duhu payoa tinare buhe dutia warocaha. 4 Ã jia tina Espíritu Santo to warocaina jia, Seleuciapu̶ su̶, tí macare dohoriapu̶ samu, Chipre wama tiri nu̶copu̶ pahãha tina. 5 Ã pahãa, Salamina wama tiri pitamahapu̶ wahã su̶ha. Tí macai judio masa buhea wu̶hu̶sepu̶, Cohamacu̶ yare yahu du̶caha tina. Ã yoa João Marco cũ̶hu̶ tina mehne jiro, tinare yoadohoha. 6 Tuhsu̶, tina tí nu̶co sohtoai maja, tí nu̶co topai jiri macapu̶ Pafo wama tiri macapu̶ su̶a, yairore boca su̶ha tina. Tiro judio masu̶no, Barjesu wama tiriro jiha. Barjesu griego ya mehne nia Elima ti ni pisuriro jiha. “Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro jija yu̶hu̶” ni, masare mahñoperucuriro jiha tiro. 7 Ã yoa tiro Sergio Paulo wama tiriro mehne macariro jiha. Sergio Paulo sehe tí nu̶co macaina pu̶htoro masi pahñoriro jiha. Ã jiro Cohamacu̶ yare tu̶ho duaro tinare Bernabé, Paulo mehne pjirocaha tiro. 8 Wiho mejeta Elima yairo sehe tinare buhe dutieraha. Tiro Sergio Paulo Jesu yare to ño payochu̶ cahmasãaeraha yairo sehe. Ã jiro Sergio Paulore Cohamacu̶ yare cohã dutiro nimaha. 9 To ã dutipachu̶ta Saulo, Paulo ti niriro Espíritu Santo dutiare yoariro jiro yairore noano ñu̶ diho cũ tirore õ sehe ni yahuha: —Mu̶hu̶ mahñoa payu̶riro, ñariro, watĩno to dutiare yoariro, noaare ñu̶ yabiriro jira mu̶hu̶. ¿Dohseacu̶ Cohamacu̶ yare “Ñaa jira. Mahñoa jira”, ã nirucujari mu̶hu̶? 11 Mu̶hu̶ ã yoariro jicu̶ Cohamacu̶ mu̶hu̶re to pihachu̶ capari bajuerariro jiihca mu̶hu̶. Ã jicu̶ mahaa dachoricã mu̶hu̶ ahri dachore ñu̶sinisi —niha Paulo. To ã nichu̶ta tiro yairo sehe me yoaro sehe jiare ñu̶ mu̶htano, baharo nahitiano dihtare ñu̶ha. Ã jiro tirore tu̶ãhtirore macaha tiro. 12 To ã wahachu̶ ñu̶no, Sergio Paulo sehe Jesu yare “Potocã tjira”, ni masiha. Mari pu̶htoro yare tiro tu̶ho, cu̶aa waha, Jesure wacũ tua du̶caha. 13 Ã yoa Paulo cũ̶hu̶ Pafopu̶ jiina dohoria mehne pahã turia waha namo, Pergepu̶ su̶ha. Perge Panfilia yahpapu̶ jira. Tópu̶ su̶, João Marco tinare cohã wahcã, Jerusalẽpu̶ majare tjuaa wahaha. 14 To ã wahapachu̶ta tina sehe Pergepu̶ jiina waha namo, Antioquíapu̶ su̶ha. Antioquía Pisidia yahpapu̶ jira. Tópu̶ su̶a, Sabado dacho jichu̶ tina judio masa buheri wu̶hu̶pu̶ sãa su̶, tópu̶ dujiha. 15 Tí wu̶hu̶ macaina pu̶htoa Cohamacu̶ dutiare, Moise cjiro masare to cũrire, ã yoa Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri ti joari cjirire ti buhe ñori baharo tina pjirocaha Paulo cũ̶hu̶re: —Coyea, ¿masare wahchechu̶ yoahti cjihti mu̶sa yahu duaa jijari? Tíre yahu duana, yahuga michapucacã —niha tí wu̶hu̶ macaina pu̶htoa. 16 Ti ã nichu̶ tu̶horo, Paulo wahcãru̶cu̶ su̶, “Durucuena tjiga”, nino to wamomaca mehne cjã tuha. Ti dihta mariachu̶ ñu̶, tiro õ sehe niha: —Israe masa, ã yoa mu̶sa Israe masa jieraina, Cohamacu̶re ño payoina, tu̶hoga mu̶sa. 17 Mari ñu̶chu̶su̶ma cjiri Cohamacu̶re ño payoa tiha. Tina cjirire Cohamacu̶ besea tiha. Ã jia mari ñu̶chu̶su̶ma cjiri yoari pja Egiptopu̶ jia tiha paina jipahta. Tópu̶ ti jichu̶ Cohamacu̶ noano yoaa tiha tinare. Ã jia payu̶ masaputia tiha tina. Õ sehe yoaa tiha tinare. Tinare Egiptopu̶ jiinare to tuaa mehne wioa tiha Cohamacu̶. 18 To ã wiori baharo tina cuarenta cu̶hmari waro masa marienopu̶ tinia tiha. Tópu̶ tirore ti yu̶hdu̶ru̶cachu̶ Cohamacu̶ ãta tu̶hotunocaa tiha. 19 Tuhsu̶, Canaa wama tiri yahpapu̶re siete curuari macainare cohã tuhsu̶, Cohamacu̶ tí yahpare waa tiha Israe masa sehere. 20 Israe masa Egiptoi ti ji du̶cachu̶, pu̶ Cohamacu̶ ahri yahpare to wachu̶pu̶ cuatrocientos cincuenta cu̶hmari waro yu̶hdu̶a tiha. Baharo Israe masare dutihtinare cũa tiha Cohamacu̶ tinare. Pu̶, Cohamacu̶ to cũrina Samue to jichu̶pu̶ ji batoa tiha. Samue sehe Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro cjiro jia tiha. 21 ’Baharo Israe masa sehe ti pu̶htoro cjihtore macaa tiha. Ã jia Cohamacu̶re sinia tiha. Ti ã sinichu̶ ñu̶no Cohamacu̶ Saulo cjirore cũa tiha tinare. Saulo cjiro Cis macu̶no jiro, Benjami ya curua macariro jia tiha. Ã yoa cuarenta cu̶hmari waro ti pu̶htoro jihtiro cjihtore cũa tiha Cohamacu̶ tiro cjirore. 22 Cohamacu̶ Saulo cjirore to cohãri baharo Davi cjirore cũa tiha tiro. Õ sehe nia tiha Cohamacu̶ Davi cjirore: “Davi Jesé macu̶nore bocahi yu̶hu̶. Tiro mehne wahcheja yu̶hu̶. Tiro yu̶ cahmaare yoarohca”, nia tiha Cohamacu̶. 23 Ahriro Davi cjiro to panamino ji turiariro jira Jesu. Cohamacu̶ Jesure cũri jire Israe masare yu̶hdohtiro cjihto. “Masare noano yoaihca”, niha Cohamacu̶. To niriro seheta yoare tiro. 24 To ã yoahto pano Jesu to tahto pano João cjiro õ sehe ni buheri jire: “Mu̶sa ñaa tu̶hotumari cjirire tu̶hotu cohtota, Cohamacu̶re macaga. Ã yoana bautisarina jiga”, ni buheri jire João cjiro jipihtina Israe masare. 25 João cjiro to buhe batoahto pano, to yariahto pano õ sehe ni yahua tiri jire: “¿Diro baro jijari yu̶hu̶, mu̶sa tu̶hotuchu̶? Cristo jieraja yu̶hu̶. Pairo jija. Ã jipachu̶ta tu̶hoga yu̶hu̶re. Yu̶ baharo yu̶ yu̶hdoro tuariro tarohca. Tiro noa yu̶hdu̶ariro jira. Tiro yoaro sehe jieraja yu̶hu̶”, ni yahuha João cjiro masare. 26 ’Coyea, Abrahã panamana, jipihtina Cohamacu̶re cua pisaro ñu̶ina marine ahri to yu̶hdohtore yahua buheare warocari jire Cohamacu̶. 27 Jerusalẽ macaina ti pu̶htoa mehne Sabado dachori jichu̶ Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri ti joarire buhepahta noano tu̶ho ñahaerari jire. Ã tu̶ho ñahaera, Jesu tinare yu̶hdohtiro to jichu̶ cũ̶hu̶re masierari jire. Tina ã masierapahta Jesure wajã dutiha. Ã yoaa Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri ti joariro seheta yoaa niha. 28 Tirore ti wajãhto pano tina Jesure yahusãmaha. Wiho mejeta to ñaa yoaerapachu̶ta tina Pilatore Jesure wajã dutia taa, siniha. 29 Ã yoaa, panopu̶ ti joariro seheta Jesure yoa tuhsu̶, tirore crusapu̶ jirirore na boro, masa copapu̶ tãcai ti sahari copapu̶ na sãa, duhu payoha tirore. 30 Tirore ti ã wajãpachu̶ta tiro to yariari baharo Cohamacu̶ masori jire tirore. 31 Ã jia Galileapu̶ taina Jerusalẽpu̶ tiro mehne su̶ina payu̶ dachori tirore yaria masa bajuarirore ñu̶a tiri jire. Ã jia mipu̶re tirore ti ñu̶rire masare yahuhre tina. 32 ’Ã jina noaa buheare yahuja sã mu̶sare. Cohamacu̶ mari ñu̶chu̶su̶ma cjirire “Masare noano yoaihca”, panopu̶ to niriro seheta mipu̶re marine tinare ji nu̶nu̶ ti turiainare yoahre. Tíre to yahuri cjirire õ sehe yoahre tiro. Cohamacu̶ Jesure masori jire. Ã jina Jesure to masorire yahuja mu̶sare. Salmo capítulo dosre panopu̶ to joariro seheta ã wahari jire: “ ‘Mu̶hu̶ yu̶ macu̶ jira. Michare mu̶hu̶re yu̶hu̶ mu̶ Pu̶cu̶ jiare masichu̶ yoahi’, nina Cohamacu̶ to macu̶nore”, ni joaa tiha panopu̶. 34 Ã jiro Cohamacu̶ Jesure to masohtire pari turi to yariaerahtore yahuyuro õ sehe ni yahu joaa tiha Salmo joariro. “ ‘Davire yu̶ pja ñu̶riro seheta tirore yu̶ niriro seheta potocãta noano yoaihtja mu̶sa cũ̶hu̶re’, nire Cohamacu̶”, ni joaa tiha. 35 Tuhsu̶, pa Salmo cũ̶hu̶re õ seheta ni yahua tiha: “Cohamacu̶ mu̶ yairo ñaa buhiri marieriro to pjacu̶re baa dutierara mu̶hu̶”, ni joaa tiha. 36 Ã jiro Davi Cohamacu̶ to cahmariro seheta to jisiniri pja macainare yoadohoha. Baharo tiro yariaa wahaha. To yariari baharo to pu̶cu̶su̶mare ti yoariro seheta masa copapu̶ siõ sãaha tiro cũ̶hu̶re. Ã jiro tiro baa wahaha. 37 To ã baapachu̶ta ahriro, Cohamacu̶ to masoriro sehe ne baaerare. 38 Ã jina mu̶sa yu̶ coyea ahrire masiga: Jesu to yariaro mehne Cohamacu̶ mari ñaa yoari buhiri tiare to cohãhtore mu̶sare yahuja sã. 39 Ã jiro Jesure wacũ tuainare Cohamacu̶ ti ñaa ñano yoaa, buhiri tiare bonocanohca. Wiho mejeta Moise cjiro to cũri dutiare mu̶sa yoari mehne mu̶sa ñaa yoari buhiri tiare ne cohãsi Cohamacu̶. 40 Ã jina noano yoaga. Mu̶sa noano yoaerachu̶ Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri ti joariro seheta mu̶sare wahaboca. Õ sehe ni joaa tiha: 41 “Tu̶hoga mu̶sa. Cayoa payu̶ina, yu̶hu̶re ñu̶ tuhtiina jira mu̶sa. Yu̶ õ sehe yoachu̶ cuiga mu̶sa. Ã jina pichacapu̶ wahaga. Mu̶sa jia dachorire mu̶sare yoa ñoihtja. Yu̶ ã yoa ñochu̶ ñu̶panahta ‘Potocã tjira’, nisi mu̶sa. Pairo tíre mu̶sare to noano yahupachu̶ta ‘Potocã tjira’, nisi mu̶sa”, ni joaa tiha Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro cjiro —ni yahuha Paulo tinare. 42 To ã ni yahuri baharo judio masa buheri wu̶hu̶pu̶ ti wijaari baharo, masa sehe tinare õ sehe ni siniha: —Pa somanapu̶ Sabado jichu̶ sãre ahrire buhega tjoa —ni siniha tina Paulore. 43 Ã yoa tí wu̶hu̶pu̶ jirina wijaa, judio masa payu̶, judio masa jieraina cũ̶hu̶ Paulo cũ̶hu̶ mehne wahaha. Judio masa jieraina sehe judio masa yare Cohamacu̶ warore ti ño payoa tiare buheina jiha. Ti ã wahachu̶ Paulo, Bernabé mehne noano yahuha tinare: “Cohamacu̶ mu̶sare cahĩna. Ã jina tirore ño payoina, wacũ tuaina ã jirucuga mu̶sa”, ni buheha tina. 44 Ã yoa pa somanare Sabado jichu̶ jipihtina Jesu yare tu̶ho duaina cahmachuha. 45 Wiho mejeta judio masa sehe payu̶ masare Jesu yare tu̶ho duainare ñu̶a pahsu tia wahaha. Ã pahsu tia tina soro ni durucu, Paulore ñano quiti dojomehneha. “Mu̶sare to buhea potocã jierara”, niha tina. 46 Ti ã nichu̶ tu̶hoa, Paulo, Bernabé mehne tinare quiti dojomehnerinare cuiro marieno õ sehe ni yahuha: —Cohamacu̶ to dutiriro seheta mu̶sare buhe mu̶htamahi sã. Wiho mejeta mu̶sa sehe tíre cahmaera tuhsu̶hre. Cohamacu̶ catia mehne ã catirucua cũ̶hu̶re cahmaera tuhsu̶hre mu̶sa. Ã jina sã sehe judio masa jieraina sehere buhe du̶canahca. 47 To joa dutiri cjiri mehne õ seheta dutiha Cohamacu̶ sãre: “Mu̶sa judio masa jierainare buhena tinare yu̶ yare noano masichu̶ yoanahca mu̶sa. Ã jicu̶ ahri yahpa mu̶ su̶ro macainare mu̶sa buhechu̶, noano yu̶hu̶re wacũ tuaina sehere pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdoihca yu̶hu̶”, ni yahu dutiha sãre Cohamacu̶ —ni yahuha Paulo, Bernabé mehne. 48 Ti ã nichu̶ tu̶hoa judio masa jieraina sehe wahcheha. “Cohamacu̶ ya sehe noaa jira”, niha tina. Tópeina Cohamacu̶ to cahmaina, to catia mehne ã catirucuare to wa duarina Jesure wacũ tua du̶caha. 49 Ã jia mari pu̶htoro Cristo yare tí yahpapu̶re yahu site pahñoha. 50 Ti ã yahu site pahñochu̶ ñu̶a judio masa ji coaeraha. Ã jia tina Paulo cũ̶hu̶re ñano durucuha. Tópu̶ Cohamacu̶re ño payoa numia, masa ti cua pisaro ñu̶a numia jiha. Ã jia judio masa Paulo cũ̶hu̶re ñano durucuha. Ti ã ni durucuchu̶ tu̶hoa tí numia Paulo mehne, Bernabé mehne cũ̶hu̶re suaha. Ã yoa tí maca macaina pu̶htoa cũ̶hu̶ tina mehne suaha. Ã suaa tó macaina ñano yoaha Paulo cũ̶hu̶re. Ti ã yoari baharo Paulo cũ̶hu̶re ti ya yahpai jiinare cohã wioha. 51 Ti ã yoachu̶ ñu̶a Paulo, Bernabé mehne ti dahpori macaa dihta pohcarire cjã site boro cũha tí maca macaina ti ñaa yoari buhiri tiare ñoa. Ã yoa tuhsu̶ tina Iconiopu̶ wahaa wahaha. 52 Ã yoa tina Jesu yaina pjíro wahchea, Espíritu Santo dutiare yoaina jiha.

Hechos 14

1 Ã yoa Iconiopu̶ su̶, Paulo Bernabé mehne judio masa buheri wu̶hu̶pu̶ sãa, Jesu yare noano durucu mihnia mehne yahuha. Ã jia payu̶ masa Jesure wacũ tua du̶caha, judio masa cũ̶hu̶, judio masa jieraina cũ̶hu̶. 2 Wiho mejeta judio masa Jesure cahmaeraina cũ̶hu̶ tina mehne jiha. Tina judio masa jierainare Jesu yaina mehne ti suachu̶ yoaha tjoa. Ti ã yoachu̶ judio masa jieraina ñano tu̶hotuha Jesu yainare. 3 Ti ã tu̶hotuchu̶ ñu̶a Paulo, Bernabé mehne tópu̶ yoari pja jia, cuiro marieno mari pu̶htoro Jesu yare noano buheha. Cohamacu̶ masare to cahĩare buheha. Ã buhea Cohamacu̶ to tuaa mehne yoa ñoha tina, “Ahri buhea potocã tjira”, nia. 4 Wiho mejeta tí maca macaina dacho macai judio masa ya buheare cahmaina tjuaha. Dacho macaihta Jesu ya buheare cahmaina cũ̶hu̶ tjuaha. Tina pu̶a curua tjuaha. 5 Ã jia judio masa jieraina, judio masa ti pu̶htoa mehne Jesu to cũrinare ñano yoa duama, tãa mehne doca wajã duamaha tinare. 6 Ti ã yoa duarire masia, Paulo Bernabé mehne Licaonia yahpapu̶ duhti wahcãa wahaha. Tí yahpai jia macaripu̶ Listra, ã yoa Derbepu̶ su̶ha. 7 Tópu̶ su̶a, noaa buheare buheha tjoa tí macari macainare, tó cahai jiina cũ̶hu̶re. 8 Ã yoa Listrai tini masierariro jiha. Tiro wahma masa bajuaropu̶ta tini masierariro jiro ne tinieraa tiha. 9 Ã jiro tiro Paulo to buhechu̶ tu̶hoha. To tu̶horo watoi Paulo sehe tiro dihtare ñu̶ha. —Ahriro Jesure wacũ tuara. Ã jiro tiro noariro waha duara —ni tu̶hotuha. Ã ni tu̶hoturo tuaro mehne durucutjiãhno õ sehe niha Paulo tirore: —Wahcãru̶caga —niha Paulo tirore. To ã nichu̶ tu̶horota tini masierariro sehe pu su̶ru̶cu̶ su̶, wahaa wahaha. 11 Paulo to ã yoachu̶ ñu̶a masa ti ya mehne, Licaonia ya mehne õ sehe ni sañurucuha: —Ahrina cohamana, mu̶a yoaro sehe bajuina mu̶anopu̶ jiina mari cahapu̶ duji tari jira —ni sañurucuha tina. 12 Ã jia tina cohamanare ti ni pisua wamari mehne tinare ni wama pisuha. Tina Bernabére “Zeus”, ni pisuha. Ã yoa Paulo buhe mu̶htariro to jichu̶ ñu̶a, “Hermes”, ni pisuha tina tirore. 13 Ã jiro Zeusre ño payoina ya wu̶hu̶ tí maca du̶htu̶ cahai jiha. Ã jiro Zeus yaina ti sacerdote sehe wachu̶are cohori mehne macapu̶ sãa tari sopaca cahapu̶ na taha. Zeusre ño payo duaro to wachu̶are jũ̶ mu̶ono, Paulore, Bernabére wa duamaha tiro, to masa mehne. 14 Ti ã yoachu̶ ñu̶a Paulo, Bernabé mehne ti basi ti ya suhtire tu̶hrẽrocaha ti cahyaare masare ñoa. Tu̶hrẽroca tuhsu̶ masa watoi mu̶rocaa, õ sehe ni sañurucu wahcãha tina: 15 —Mu̶sa õ sehe yoaena tjiga. Sã cũ̶hu̶ mu̶sa yoaro seheta masa jija. Õ sehe mu̶sa yoaa ne yaba cjihti jierara. Ã jina mu̶sare buhena tahi mu̶sa õ sehe yoaare duhu dutina tana. Ahri cohamana mu̶sa niare, mu̶sa yoaa, wiho jia masu̶ri jira. Tí masu̶rine cohãga. Ã jina Cohamacu̶re catiriro sehere ño payoga. Cohamacu̶ sehe mu̶anore, yahpare, pjiri mare, jipihtiare yoariro jira. 16 Panopu̶re tiro jipihtia macari macaina ti yoarire ã ñu̶nocaha. 17 Wiho mejeta tiro to jia tiare ñona masare. Tiro masare noaare yoa, coro tachu̶ yoa, dichare wa, masare chu̶are ã warucura. To ã wachu̶ masa wahchera. Tó seheta tiro to jia tiare ñona masare —niha Paulo, Bernabé mehne. 18 Wiho mejeta ti ã nichu̶ tu̶hopahta masa wachu̶are wajã jũ̶ mu̶o tinare ño payo duamaha. Tó sehe ti ño payo duachu̶ ñu̶a tinare ã yoa dutieraha Paulo cũ̶hu̶. Ti ã yoaare duhu duaerapahta duhuha tó macaina sehe. 19 Ã yoa paina judio masa Antioquía macaina, Iconio macaina cũ̶hu̶ Listrapu̶ su̶ha. Tópu̶ su̶a, Paulore ñano durucuha tjoa judio masa. Ti ã ni durucuchu̶ tu̶hoa masa tiro mehne suaha. Ã suaa tãa mehne docaha tirore. Tãa mehne tirore doca tuhsu̶ “Ahriro yariaa wahara” nia, tí maca du̶htu̶ cahapu̶ tirore waja su̶ cũnoca, wahaa wahaha. 20 Ti ã yoari baharo Jesu yaina Paulore ñu̶a wahaha. Tiro cahai ti cahmachuru̶cu̶ su̶chu̶ waro Paulo wahcãru̶ca, tina mehne macapu̶ wahaa wahaha. Ã yoa pa dachoi tiro Bernabé mehne Derbepu̶ wahaha. 21 Tópu̶ su̶, tina noaa buheare tó macainare ti yahuri baharo, payu̶ masa Jesure wacũ tuaina ji du̶caha. Ã yoa baharo tina ti su̶a macaripe Listra, Iconio, Antioquíapu̶ majare tjuaa wahaha. 22 Tí macaripu̶ su̶a tí macari macainare Jesu yainare noaa buheare yahua, tinare noano yajeripohna tichu̶ yoaha. Ã Jesure wacũ tuarucu dutia õ sehe ni yahuha tinare: —Cohamacu̶ to jiropu̶re mari su̶hto pano, tuaro marine ñano yu̶hdu̶ro cahmana —ni yahuha. 23 Ã jia macaripe macainare Jesu yainare ti pu̶htoa cjihtire cũha Paulo Bernabé mehne. Cũ tuhsu̶, ti chu̶ duhuri baharo Cohamacu̶re õ sehe ni sini payoha: —Pu̶htoro, ahrina mu̶ yainare ñu̶ wihboga —ni sini payoha tina Cohamacu̶re ti wacũ tuarirore. 24 Ti ã yoari baharo tina Pisidia yahpapu̶ jirina cjiri wahaa wahaha Panfilia yahpapu̶. 25 Tópu̶ su̶, Pergepu̶re tina buhe tuhsu̶ Atalia wama tiri macapu̶ wahaa wahaha. 26 Tí macapu̶ su̶, Antioquíapu̶ tjuaa, dohoria mehne pahãa wahaha. Tí macaihta panopu̶ ti jisinichu̶ Jesu yaina Cohamacu̶ yare buhe dutia Paulo cũ̶hu̶re warocaha. Ã warocaa: —Cohamacu̶ mu̶ cahĩa mehne ahrinare ñu̶ wihboga —ni warocaha tina. Ã tju su̶a tinare ti buhe dutirire buhe tuhsu̶ha Paulo, Bernabé mehne. 27 Antioquíapu̶ ti tju su̶ri baharo Jesu yaina mehne cahmachu, Cohamacu̶ to tuaa mehne ti yoarire yahu pahñoha tina. Judio masa jieraina cũ̶hu̶ Cohamacu̶ yaina ti waharire yahuha tina. 28 Ã jia Paulo cũ̶hu̶ tópu̶re Jesu yaina mehne yoari pja jiha.

Hechos 15

1 Ã yoa Judea yahpa macaina mahainacã Antioquíapu̶ su̶a, Jesu yainare õ sehe ni buhe du̶caha tina: —Cohamacu̶ to dutiare Moise cjirore cũno õ sehe ni cũha. Jipihtina ti pjacu̶re mahari cahsarocãre ti yihsohtore yahu cũha Moise cjirore. Mu̶sa tíre yoaerachu̶ Cohamacu̶ mu̶sare yu̶hdosi —ni buheha tina tó macainare. 2 Ti ã ni buhechu̶ tu̶hoa Judea yahpa macaina sehe cahma sayoha Paulo cũ̶hu̶re Bernabé mehne. Ti ã cahma sayori baharo Jesu yaina sehe Paulore, Bernabére paina tó macaina cũ̶hu̶re Jerusalẽpu̶ warocaha. Judea yahpa macaina ti buherire Jesu to cũrinare Jesu yaina pu̶htoa cũ̶hu̶re sinitu ñu̶ dutia warocaha Paulo cũ̶hu̶re. 3 Ã jia Jesu yaina tinare ti warocachu̶ waha, Fenicia yahpare su̶, yu̶hdu̶ wahcã, Samaria yahpapu̶ su̶ha. Tí macaripu̶ su̶a, judio masa jieraina Cohamacu̶ yare ti cahma du̶carire yahuha tina tó macainare. Ti ã yahuchu̶ tu̶hoa tó macaina Jesu yaina tuaro wahcheha. 4 Ã yoa tina Jerusalẽpu̶ ti su̶chu̶ ñu̶a tó macaina Jesu yaina, Jesu to cũrina, to yaina pu̶htoa mehne wahchea mehne noano piti bocaha tinare. Ti ã piti bocachu̶ Paulo, Bernabé mehne Cohamacu̶ to tuaa mehne ti yoarire yahuha tina Jerusalẽ macainare. 5 Wiho mejeta tópu̶ fariseo curua macaina Jesu yaina mahainacã jiha. Ã jia tina tópu̶re wahcãru̶ca, õ sehe ni yahuha: —Tinare judio masa jierainare ti pjacu̶re mahari cahsarocãre yihsoro cahmana. “Cohamacu̶ Moise cjirore to dutirire yoaga mu̶sa cũ̶hu̶”, nino cahmana tinare —niha tina fariseo curua macaina cũ̶hu̶. 6 Ti ã nichu̶ tu̶hoa Jesu to cũrina, to yaina pu̶htoa mehne ti ã nirire cahnoa taa, cahmachuha. 7 Ã cahmachua tina payu̶ ti durucuri baharo Pedro wahcãru̶ca, õ sehe ni yahuha tinare: —Coyea, panopu̶ yu̶hu̶re mu̶sa mehne jirirore Cohamacu̶ õ sehe yoa dutiro yu̶hu̶re cũre. Tiro yu̶hu̶re noaa buheare judio masa jierainare yahu dutiro cũre. Tinare Jesure wacũ tua dutiro yu̶hu̶re tinare buhe dutire. 8 Cohamacu̶ masa ti tu̶hotuare masina. Ã jiro tiro judio masa jierainare to yaina to yoarire ñono taro tiro Espíritu Santore ware tinare, marine to yoariro seheta. 9 Ã waro tiro marine tina cũ̶hu̶re cũ̶no potori noano yoare. Tina tirore ti wacũ tuachu̶ ti ñaa buhirire bore tiro. 10 Mari sehe Cohamacu̶ Moise cjirore to cũri dutiare cũ̶no pjaeraja. Mari ñu̶chu̶su̶ma cjiri cũ̶hu̶ cũ̶no pjaeraha. ¿Ã mari cũ̶no pjaerapachu̶ta dohse yoana Jesu yainare judio masa jierainare tíre yoa duti duajari mu̶sa? Ã yoa dutina Cohamacu̶ tinare to yoarire “Quihõno wahaerara”, nina nica mu̶sa. 11 Wiho mejeta õ sehe sã tu̶hotuja. Mipu̶re judio masa jieraina yoaro seheta mari cũ̶hu̶re mari pu̶htoro Jesu cahĩa mehne Cohamacu̶ yu̶hdorohca. Dutiare mari yoaa mehne marine yu̶hdosi —niha Pedro tinare. 12 To ã nichu̶ tu̶hoa jipihtina dihta mariea wahaha. Ti ã dihta mariachu̶ Paulo, Bernabé mehne judio masa jieraina watoi Cohamacu̶ tuaa mehne ti yoa ñorire yahuha tinare. 13 Ã ti yahu tuhsu̶ri baharo Santiago õ sehe ni yahuha: —Coyea, tu̶hoga yu̶hu̶re. 14 Cohamacu̶ judio masa jierainare to yaina cjihtire to coã yoarire yahu tuhsu̶hre Pedro. 15 Panopu̶ macaina Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri ti yahuriro seheta ã wahahre judio masa jierainare. Õ sehe ni Cohamacu̶ yare joaa tiha tina: 16 “Panopu̶ Davi cjiro ya curua macaina ti pu̶htoa jiri cjiri pihtia wahare. Baharo tjua taihca yu̶hu̶. Ã jicu̶ pari turi to ya curua macarirore pu̶htoro sõihca. 17 Yu̶ ã yoari baharo jipihtina paina judio masa jieraina yu̶hu̶re pu̶htoro tiahca tina. ‘Yu̶ yaina jiga’, yu̶ ni pjirocarina sehe yu̶hu̶re cahmaahca. 18 Ãta nina mari pu̶htoro. Panopu̶ tiro ahrire masare yahua tiri jire”, ni joaa tiha Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri. 19 ’Ã jicu̶ õ sehe ni tu̶hotuja yu̶hu̶. Judio masa jierainare Cohamacu̶ yare wahma cahma du̶cainare payu̶ yoa dutiena tjijihna mari. 20 Wiho mejeta tinare joa, warocajihna mari. Õ sehe ni joarocajihna: “Ñaa chu̶are, ‘Cohamacu̶ jira’, ti nia masu̶rine ti waa chu̶are chu̶ena tjiga. Tuhsu̶, numia mehne ñano yoaena tjiga. Numia cũ̶hu̶ mu̶a mehne ñano yoaena tjiga. Ã yoa wamu̶a ti ñaha wajãinare wahiquinare chu̶ena tjiga. Dire sihniena tjiga”, ni yahu joarocajihna. 21 Yoari pja judio masa buhea wu̶hu̶sepu̶ Sabado jichu̶ Cohamacu̶ Moise cjirore to cũri dutiare buhea tire masa. Ã yoa jipihtia macaripu̶ Moise cjiro to yahuare buhea tire. (Ã jina yu̶ niriro seheta judio masa jierainare Jesu yainare joarocajihna, judio masa sehe tina mehne “Suari”, nina) —niha Santiago. 22 Tí pjare Jesu to cũrina, Jesu yaina pu̶htoa, jipihtina Jesu yaina mehne pu̶aro tina mehne macainare beseha ti warocahtinare. Antioquíapu̶ Paulo, Bernabé mehne ti wahachu̶ wahahtinare tinare bese warocaha. Ã jia tina Judare, Sila mehne warocaha. Juda sehe Barsaba pu̶aro wama wama tiha. Ti coyea Jesu yaina tinare ño payoha. 23 Tinare ti beseri baharo Jesu yaina joarocari pũre warocaha tina mehne. Õ sehe ni joaha tina: “Jesu to cũrina, to yaina pu̶htoa, mu̶sa coyea Jesu yaina mehne sã noa dutija mu̶sare. Jipihtina judio masa jierainare Antioquíapu̶, Siriapu̶, Ciliciapu̶ jiinare mu̶sare Jesu yainare noa dutija sã. 24 Sã mehne macaina mu̶sa cahapu̶ su̶a, mu̶sare payu̶ dutiare yoa dutiyuhti. Ã yoaa mu̶sare cariboyuhti. Tina Cohamacu̶ dutiare Moise cjirore to cũri cjiripu̶re, mahari cahsarocãre yihsoa cũ̶hu̶re yoa dutiyuhti. Wiho mejeta sã sehe tinare tíre buhe dutina warocaerahi. 25 Ã jina sã jipihtina cũ̶no potori mu̶sa cahapu̶ warocahtinare sã besehi. Mari cahĩinare Paulo, Bernabé mehne Cristo Jesu mari pu̶htoro yare cuiro marieno ti buhechu̶ payu̶ tahari paina tinare wajãmoñoha. Ti ã wajãmoñochu̶ mahanocã mehne yu̶hdu̶ha tina. Tina mehne sã beserinare mipu̶re warocaja. 27 Ã jina Judare, Sila mehne mu̶sa cahapu̶ warocaja. Sã joarocarire tina sehe mu̶sare yahuahca. 28 Espíritu Santo to wacũno seheta sã cũ̶hu̶ tu̶hotuja. Õ sehe jira tí: Paye dutiapu̶re cũeraja mu̶sare. Ahri dutia dihtare cũnahca mu̶sare: 29 Ñaa chu̶are, ‘Cohamacu̶ jira’, ti nia masu̶rine ño payo ti duhu payoa chu̶are chu̶ena tjiga. Dire sihniena tjiga. Wamu̶are ti ñaha wajãinare wahiquinare chu̶ena tjiga. Ã jina numia mehne ñano yoaena tjiga. Numia cũ̶hu̶ mu̶a mehne ñano yoaena tjiga. Ahri yu̶ yoa dutierare yoaerana noaare yoana nica mu̶sa. Tó puro tjira mu̶sare sã yahu duaa”, ni joarocaha Jesu yaina Jerusalẽpu̶ jiina. 30 Tí pũre joa tuhsu̶, waha Antioquíapu̶ wahainare. Ti wari baharo waha, Antioquíapu̶ su̶ha. Ti tópu̶ su̶ri baharo payu̶ masare cahmachu duti, ti joari pũre wiaha tinare. 31 Tí pũre ti buheri baharo tina yajeri sãa, noano wahcheha. 32 Ã jia Juda, Sila mehne Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina jia, yoari pja Jesu yainare Cohamacu̶ yare yahuha. Ti ã yahuchu̶ tu̶hoa, Jesu yaina sehe wahche, noano tu̶hotuha. 33 Ã jia Juda, Sila mehne tópu̶ mahaa dachoricã ti jiri baharo Jerusalẽpu̶ ti tjuaa wahachu̶ tó macainare ti coha sitichu̶, “Noano wahaga mu̶sa”, niha Antioquía macaina. Ã jia Juda cũ̶hu̶re warocarinare noa dutirocaha. Ti ã niri baharo Juda sehe tjuaa wahaha. 34 [Wiho mejeta Sila sehe tópu̶ta tjuanocaha Antioquíapu̶ta.] 35 Ã jia Paulo Bernabé cũ̶hu̶ mahaa dachoricã tjuasiniha tí macai tjoa. Tói tina paina payu̶ mehne Jesu yare buheha. 36 Ã yoa mahaa dachoricã baharo Paulo õ sehe ni yahuha Bernabére: —Jipihtinare mari buhe du̶carinare “¿Dohse jijari tina?” ni, ñu̶na wahajihna tjoa —niha Paulo cũ̶hu̶ ti basi. 37 Ã ni tuhsu̶, Bernabé sehe João Marcore tina mehne naa duamaha. 38 To ã naa duapachu̶ta tó pano tiro tina mehne Panfiliapu̶ su̶ro tina mehne tjuaeraha. Ti yoaare cũ̶no pjaeraro tjuaa wahaha. Ã jiro Paulo pari turi tirore naa duaeraha. 39 To naa duaerachu̶ ñu̶no Bernabé Paulo mehne pu̶aro ti basi cahma durucu cahno masieraa, soro dihta wahaa wahaha. Bernabé sehe Chipre wama tiri nu̶copu̶ Marcore na pahãa wahaha. 40 Paulo sehe Silare piti ti wahcãa wahaha. Ti buhea wahahto pano Jesu yaina tinare waroca, “Cohamacu̶ mu̶sare noano ñu̶ wihbojaro”, niha. Ti ã niri baharo Paulo Sila mehne wahaa wahaha. 41 Ã wahaa, Siria yahpapu̶, Cilicia yahpapu̶ cũ̶hu̶re su̶a, tópu̶ Jesu yainare noano yajeripohna ti, Jesure wacũ tua namochu̶ yoaha tinare.

Hechos 16

1 Ti ã yoari baharo Paulo cũ̶hu̶ Derbepu̶, Listrapu̶ su̶a, Timoteore boca su̶ha. Timoteo Jesu yairo jiro, judio masono macu̶no jiha tiro. To pocoro cũ̶hu̶ Jesu yacorota jiha. To pu̶cu̶ro sehe griego masu̶no jiha. 2 Ã jia Listra macaina, Iconio macaina Jesu yaina, “Timoteo masa noariro jira”, ni yahua tiha. 3 Ã jiro Paulo Timoteore naa duaha. Wiho mejeta tí yahpa macaina judio masa sehe Timoteo pu̶cu̶ro griego masu̶no to jichu̶ masiha. Ã jiro Paulo judio masare “Suari” nino, Timoteo pjacu̶re mahari cahsarocã yihso naha. Judio masa ti dutia ti niriro seheta yoaha. 4 To ã yoari baharo tina ti su̶a macari macainare ti joarocari pũ macaare yahuha. Tí pũ Jesu to cũrina, to yaina pu̶htoa mehne Jerusalẽpu̶ jiina ti joarocari pũ jiha. Ã jia tí dutiare noano yahu turiaha tó macainare Jesu yainare. 5 Ti ã yahuchu̶ tu̶hoa Jesu yaina sehe Jesure wacũ tua namoha. Ã yoa Jesure wahma wacũ tua du̶caina dachoripe payu̶ waha namoha. 6 Ã yoa Asia yahpapu̶ sehere noaa buheare buhe dutieraha Espíritu Santo tinare. Ã jia tina Frigia yahpare yu̶hdu̶a Galacia yahpare yu̶hdu̶a, Misia yahpa du̶htu̶ cahai su̶ha. Tópu̶ su̶, Bitinia yahpa sehe waha duamaha tina. Wiho mejeta Espíritu Santo sehe tinare tópu̶re waha dutieraha. 8 To ã niri baharo tina sehe Misia yahpare yu̶hdu̶a, Tróadepu̶ buhtu̶ wihire. 9 Tópu̶ ti buhtu̶ wihiri baharo, tí ñamine õ sehe cahãri jire Paulo. Macedonia yahpa macariro to cahai ducuchu̶ ñu̶ri jire tiro. “Sãre Macedonia yahpa macainare yoadohoi taga” ni, pjiri jire tiro Paulore. 10 To cahãri baharo wahcã wihi, sã yare cahno tuhsu̶, Macedoniapu̶ wahaa wahai sã. “Cohamacu̶ tí yahpapu̶re noaa buheare buhe dutiro nina marine”, ni tu̶hotui sã. 11 Ã jina sã Tróadepu̶ jiina dohoria mehne Somatracia wama tiri nu̶copu̶ pahã su̶i sã. Ã yoa pa dachoi Neapolipu̶ pahãa wahai sã. 12 Tí macare yu̶hdu̶ana, Filipopu̶ Roma macaina ya macapu̶ su̶i sã. Tí maca Macedonia yahpai jiri maca jire. Wiho jiri maca jierare. Tópu̶re mahaa dachoricã sã jii. 13 Tópu̶ jina Sabado jichu̶ sã tí maca du̶htu̶ cahapu̶, dia du̶htu̶ cahapu̶ su̶i. Tói Cohamacu̶ mehne ti durucuro jire. Tói dujina tói cahmachua numia mehne su̶hu̶dui sã. 14 Cũ̶coro sãre tu̶horicoro Tiatira wama tiri maca macaricoro Lidia wama tiricoro jire. Ticoro noaa suhti wapa tia suhtire duaricoro, Cohamacu̶re ño payoricoro jire. Ã jiro Paulo to yahuare noano tu̶hochu̶ yoare Cohamacu̶ ticorore. 15 To quihõno tu̶hochu̶ ñu̶no ticorore to wu̶hu̶ macaina mehne bautisare Paulo. To ã bautisari baharo õ sehe nire ticoro: —“Jesu yacoro tjira mu̶hu̶ cũ̶hu̶”, nina mu̶sa yu̶hu̶re. Ã jina ya wu̶hu̶i sãa tasinia mu̶sa. Yu̶hu̶ mehne tjuasinia —nire ticoro sãre. To ã nichu̶ tu̶hona to wu̶hu̶i tjuasinii sã. 16 Pa dacho Cohamacu̶ mehne ti durucuropu̶ sã wahachu̶ watĩno to cohtotaricoro piti bocare sãre. Ticoro paina cahamacono jire. Ticoro watĩno yoadohoro mehne masare “Õ sehe waharohca mu̶sare”, ni yahuyuricoro jire. Ã yahuro pjíro wapatabasare to pu̶htoare. 17 Ã jiro Paulo mehne sã wahachu̶, sãre nu̶nu̶ ti, sañurucure ticoro: —Ahrina Cohamacu̶ Jipihtina Bui Jiriro to yoadohoina jira. Cohamacu̶ marine to noano yu̶hdohtire yahura tina —ni sañurucure ticoro. 18 Payu̶ dachori ã ni cariborucure Paulore. To ã ni sañurucuchu̶ Paulo majare ñu̶, õ sehe nire watĩnore: —Jesucristo tuaa mehne dutija mu̶hu̶re. Ticorore wijaahga. Waharisa mu̶hu̶ —nire Paulo. To ã nichu̶ta watĩno sehe wahaa wahare. 19 To ã wahari baharo ticoro pu̶htoa sehe niñeru to wapataeraricoro to wahachu̶ ñu̶a, tina Paulore, Sila cũ̶hu̶re ñahare. Ñaha tuhsu̶, tinare naahre tí maca dacho macapu̶ jiina pu̶htoa cahapu̶. 20 Ã naa wahcã, buhiri tiare cahnoina cahapu̶ tinare cũre tina. —Ahrina judio masa mari ya macare cariboa nina. 21 Tina mari dutiare cohã dutia, paye buheare buhea nina. Mari ya dutiare yu̶hdu̶ru̶cachu̶ yoa duaa nina. Mari Roma macaina jina ahrina ti yahua sehere yoa masieraja mari. Ã jina ti buheare mari cahmaeraja —nire ticoro pu̶htoa buhiri tiare cahnoinare. 22 Ti ã nichu̶ tu̶hoa masa payu̶ Paulo cũ̶hu̶ mehne sua yu̶hdu̶a wahare. Ã jia buhiri tiare cahnoina sehe Paulo cũ̶hu̶ suhtire ti tu̶hrẽ cohãri baharo, yucu̶ri wasõri mehne tjana dutire tinare. 23 Tuaro tjana tuhsu̶ peresu yoare tinare. Ti ã peresu yoari baharo peresure cohtarirore noano ñu̶ wihbo dutiha tina. 24 Ti ã dutiri baharo tinare cohtariro sehe tí wu̶hu̶ puhicha macari tahtiapu̶ tinare cũ, taboa pahtari mehne ti dahporire biha dapoha. 25 Ñami dacho macai Paulo, Sila mehne Cohamacu̶re sini, tirore basa payoha. Ti ã basachu̶ tu̶hoha paina peresupu̶ jiina. 26 Ti ã ni basachu̶ta tí wu̶hu̶ tuaro ñuhmiha. To ã ñuhmichu̶ cũ̶no potori jipihtia sopa pahmari parĩ mu̶a, peresupu̶ jiinare ti du̶htea dari comaa dari nuhnu site boraa wahaha. 27 To ã wahachu̶ tí wu̶hu̶re cohtariro sehe wahcã wihi, “Peresu jiina duhti tuhsu̶ri jire”, ni tu̶hotumaha. Ã ni tu̶hoturo to ñosari pjĩne naroca, to basi ñosamaha. 28 To ã yoachu̶ ñu̶no Paulo tirore tuaro sañurucu õ sehe niha: —Mu̶ basi ñano yoai tjiga. Jipihtina õre jija sã —niha tiro tinare cohtarirore. 29 To ã nichu̶ tu̶horo tinare cohtariro sehe sihã buhria duti, tina cahapu̶ mu̶roca wahcã Paulo, Sila ti dahpori cahapu̶ tetere, caha su̶ha tiro. 30 Tuhsu̶, tiro tinare tí tahtiapu̶ jiinare na wijaa, sinituha tinare: —¿Dohse yoaicari yu̶hu̶ Cohamacu̶ yairo ji duacu̶, to yu̶hdohtiro ji duacu̶? —ni sinituha tiro. 31 —Jesucristore wacũ tuaga mu̶hu̶. Mu̶ coyea cũ̶hu̶ tirore wacũ tuajaro. Mu̶sa ã yoachu̶ mu̶sare pichacapu̶ wahaborinare Cohamacu̶ yu̶hdorohca —ni yahuha tina. 32 Ti ã niri hora ñami dacho maca baharocã jiha. Ti ã niri baharo tinare cohtariro to ya wu̶hu̶pu̶ naaha tinare. To ya wu̶hu̶pu̶ na su̶ ti camine cosaha tiro. To ã cosa tuhsu̶ri baharo to coyea mehne Cohamacu̶ yare buheha Paulo cũ̶hu̶. Ti buheri baharo bautisaha tinare. 34 Ti bautisa tuhsu̶ri baharo tinare cohtariro cjiro Paulo cũ̶hu̶re chu̶are payoha. Ã jia tiro to coyea mehne noaa buheare ti tu̶hori baharo tuaro wahcheha, Cohamacu̶re masi du̶caa. 35 Bohrea parĩ cahachu̶ ñu̶a pu̶htoa sehe surarare peresupu̶ warocaha Paulo cũ̶hu̶re wio dutia. 36 Ti ã wio dutiri baharo tí wu̶hu̶re cohtariro Paulo cũ̶hu̶re yahuha: —Pu̶htoa mu̶sare wio dutire. Ã jina cuienata wijaahga —niha tiro Paulo cũ̶hu̶re. 37 Ti ã wio duapachu̶ta Paulo õ sehe ni yahuha surarare: —Sã ñano yoaerahi. Ã jina sã ne buhiri cju̶aeraja. Wiho warota tina pu̶htoa sehe masa ti ñu̶rocaroi yucu̶ri wasõri mehne tjanahre sãre, Roma macaina sã jipachu̶ta. Tjana tuhsu̶ peresu yoahre sãre. Ã jia mipu̶ masa ti ñu̶eraroi wio duara sãre, sãre ñano ti yoarire “Bu̶oro yu̶hdu̶ri”, nia. Pu̶htoa ti basita ta, wioa tajaro sãre —niha Paulo surarare. 38 To ã nichu̶ tu̶hoa surara sehe pu̶htoare yahua wahaha. Ti ã ni yahuri baharo Paulo, Sila mehne Roma macaina ti jichu̶ masia pu̶htoa sehe cui niha. 39 Ã jia tina Paulo cũ̶hu̶ cahai su̶, õ sehe niha: —Ñano yoahti sã mu̶sare. Ne pari turi ã yoasi —niha pu̶htoa Paulo cũ̶hu̶re. Ã ni tuhsu̶ pu̶htoa tinare peresupu̶ jiinare wio, tinare pa sehepu̶ waha dutiha. 40 Ti ã niri baharo Paulo, Sila mehne peresupu̶ jiina wijaa, Lidia wama tiricoro ya wu̶hu̶pu̶ wahaha. Tí wu̶hu̶pu̶ ti su̶ri baharo Jesu yainare piti bocaha. Ã jia tina Jesu yainare noano buhea, noano yajeripohna tichu̶ yoaha tinare. Ti ã yoari baharo Paulo, Sila mehne wahaa wahaha.

Hechos 17

1 Ã yoa tina Anfipolipu̶ su̶, yu̶hdu̶a, Apoloniapu̶ su̶, yu̶hdu̶a, Tesalónicapu̶ su̶ha tina. Tói judio masa buheri wu̶hu̶ jiha. 2 Somanaripe to yoariro seheta Paulo buheri wu̶hu̶pu̶ wahaa tiha. Tópu̶ su̶, tia somana waro sabado dachoripe tiro panopu̶ macaa ti joari cjirire Cohamacu̶ yare masare buhe, tíre tina mehne su̶hu̶dua tiha Paulo. 3 Ã yoaro tiro Cohamacu̶ yare õ sehe ni yahuha: —Judio masa, mu̶sa pu̶htoro mu̶sa cohtariro Cristo tari jire ñano yu̶hdu̶htiro. Cohamacu̶ to ni cũriro cjiro seheta tiro yariaa wahaha masa mu̶jano taro. Ã jiro ahriro Jesu, yu̶ yahuriro, tiro Cristo warota jira marine yu̶hdohtiro. Tirota jira mu̶sa cohtariro. Õ seheta nina Cohamacu̶ yare ti joari pũ —ni yahuha Paulo. 4 To ã nichu̶ tu̶hoa, cãina tói jiina “Potocã tjira”, niha. Ã jia tina Paulo cũ̶hu̶ mehne wahaha. Ã jia paina cũ̶hu̶ griego masa payu̶ Cohamacu̶re ño payoina sehe Paulore quihõno tu̶hoa, ã yoa tina mehne macaa numia cũ̶hu̶ payu̶ pu̶htoa numia masa ti cua pisaro ñu̶a numia cũ̶hu̶ tirore quihõno tu̶hoa Jesu yaina tjuaha. Ã jia tina cũ̶hu̶ Paulo cũ̶hu̶ mehne wahaha. 5 Wiho mejeta judio masa sehe ti ã wahachu̶ ñu̶a, pahsu tiha. Ã jia tina ñaina dahraerainare payu̶ pji cahmachu õ sehe ni dutiha: “Ahrina ñano yoaa nina”, ni sañurucu dutiha tinare. Ã sañurucua jipihtina tí maca macainare suachu̶ yoaha Paulo cũ̶hu̶ mehne. Ã jia judio masa Jasõ ya wu̶hu̶pu̶ sãa, Paulo cũ̶hu̶re macamaha, tinare masapu̶re waa taa. 6 Wiho mejeta tinare bocaeraha. Ã jia Jasõre, paina Jesu yaina cũ̶hu̶re ñaha, waja wijaa wahaha tinare. Pu̶htoa cahapu̶ na su̶ õ sehe ni yahusãha tina: —Paulo cũ̶hu̶ masare jipihtiropu̶re caribobiara. Ã jia mipu̶re tina mari ya macare wihi tuhsu̶hre. 7 Ã jiro ahriro Jasõ tinare to ya wu̶hu̶pu̶ sãa ta dutihre. Tina jipihtina mari bui pu̶htoro Roma macariro to dutiare yu̶hdu̶ru̶cara. “Pairo mu̶sa pu̶htoro jira. Jesu tirota jira” nia, mari pu̶htoro dutiare yu̶hdu̶ru̶cara tina —ni yahusãha judio masa sehe pu̶htoare. 8 Ti ã ni yahusãchu̶ tu̶hoa, jipihtina masa, pu̶htoa cũ̶hu̶ sua, tuaro sañurucuha. 9 Wiho mejeta pu̶htoa Jasõre, tiro mehne macaina cũ̶hu̶re, niñerure wapa duti, wioha. 10 Tí pjata ñamipu̶ Paulo cũ̶hu̶re Jesu yaina nu̶o warocaha Bereapu̶. Tópu̶ su̶a tina judio masa buheri wu̶hu̶pu̶ sãa wahaha. 11 Berea macaina sehe Tesalónica macaina yu̶hdoro Jesu yare noano tu̶hoina jiha. Ã jia tina Jesu yare ti tu̶hori baharo “¿Potocã tjijari?” ni masi duaa, dachoripe Cohamacu̶ yare ti joari pũre ã buherucua tiha tina. 12 Ã jia tina payu̶ Jesure wacũ tua du̶caha. Griego masa cũ̶hu̶, mu̶a, pu̶htoa numia mehne Jesure wacũ tuaina jiha. 13 Wiho mejeta Paulo Bereapu̶ Cohamacu̶ yare to buhechu̶ cũ̶hu̶re tu̶horocaa Tesalónica macaina judio masa tópu̶ su̶ha. Tópu̶ su̶a, Berea macainare quiti dojomehnea, Paulo cũ̶hu̶ mehne suachu̶ yoaha tina. 14 Ti ã yoachu̶ ñu̶a Jesu yaina Paulore soaro mehne pjiri ma du̶htu̶ cahapu̶ warocaha. Wiho mejeta Sila, Timoteo mehne Bereapu̶ tjuaha. 15 Paina sehe Paulore Atenapu̶ na wahcã soha. Tirore so tuhsu̶ majare tjuaa wahaha Bereapu̶ tjoa. —Soaro mehne waha, piti tina wahaga Paulore —ni yahuha Silare, Timoteo cũ̶hu̶re. Ã ni yahu dutiha Paulo tinare. 16 Ã jiro Paulo Atenapu̶ cohtaro niha Sila, Timoteo cũ̶hu̶re. Tinare cohtaro Atena macaina ti “Cohamana jira”, ti nia masu̶rine payu̶ ti cju̶achu̶ ñu̶no Paulo tuaro cahyaha tina mehne. 17 Ã cahyaro, judio masa buheri wu̶hu̶pu̶ judio masa mehne, ã yoa judio masa jieraina mehne cũ̶hu̶re durucuha tiro. Judio masa jieraina sehe Cohamacu̶re ño payoina jiha. Ã yoa Paulo tí maca dacho macai dachoripe tiro cahapu̶ ã tini majare sãaina mehne durucuha. 18 Paina Epicureo yare buheina, Estoico yare buheina cũ̶hu̶ Paulo mehne durucuha: —¿Ahriro durucua pihtierariro dohse ni durucuro nijari tiro? —niha tina. Paulo Jesu yare, to masa mu̶jarire to yahuchu̶ tu̶hoa õ sehe ni tu̶hotumaha masa: “Tiro paina cohamanare yahuro nica”, ni tu̶hotumaha tina. 19 Ti tu̶hori baharo tina Areópago wama tiropu̶ Paulore naaha. —Ahri buhea, wahma buheare mu̶ mipu̶ yahurire masi duaja sã. 20 Mu̶ buhea soro sehe jira. Ã jina sã tíre masi duaja —niha tina Paulore. 21 Jipihtina Atena macaina, ã yoa paye yahpari macaina cũ̶hu̶ Atenapu̶ jiina dachoripe wahma buheare durucurucu duaha. Ã jia Paulo to yahuare tu̶ho duaha tina. 22 Ã jiro Paulo Areópago wama tiroi wahcãru̶ca õ sehe ni yahuha: —Atena macaina, payu̶ mu̶sa cohamanare mu̶sa tuaro ño payoina mu̶sa jichu̶ masija yu̶hu̶. 23 Ahri maca mu̶sa ya macare cohamanare mu̶sa ño payoa altarire ñu̶ tinihi yu̶hu̶. Ã ñu̶ tinicu̶ yu̶hu̶ cũ̶ altarpu̶, cohamanare ño payona mu̶sa waare mu̶sa cũnoi ahrire buhehi. “Cohamacu̶, mari masimahnoerariro ya altar jira”, ni joari jire mu̶sa tíre mu̶sa cũnoi. Mu̶sa tirore masierapanahta tirore ño payori jire mu̶sa. Tiroreta mu̶sa masierarirore yahu potoi nija yu̶hu̶ mu̶sare. 24 ’Cohamacu̶ jipihtiri yahpare, jipihtiare bajuamehneriro jira. Tiro mu̶anore, yahpapu̶re pu̶htoro jiro, tiro masa ti yoaa wu̶hu̶sei jierara. 25 Ã jiro tiro mari jiare, mari yajeri naare, jipihtia marine paye barore wariro jiro, mari yoadohoare cahmaerara. Tiro pjacu̶oriro jierara. 26 ’Tiro cũ̶iro mu̶nore yoa du̶caha. Tiro mehneta jipihtia yahpari macaina cjihtire masare yoaha. Ã masare yoaro jipihtiro yahpapu̶re marine cũha tiro. “Õ puro yoari pja õpu̶re jiahca”, nino quihõ cũha marine. 27 “Tina yu̶hu̶re maca, bocaboca”, ni tu̶hotuha Cohamacu̶. Wiho mejeta Cohamacu̶ yoaropu̶ jierara. Mari mehneta jira. Õ sehe ni joaa tiha paina: 28 “Marine jichu̶ yoara tiro. Mari masapere catiina, ñuhmiina jichu̶ yoara tiro”, ni joaa tiha. Mu̶sa mehne macaina panopu̶ macaina basaare noano joaina quiti yahuina cjiri ti joariro seheta nii nija. “Mari cũ̶hu̶ Cohamacu̶ pohna jija”, ni joaa tiha tina. 29 Ã jina mari to pohna jina õ sehe ni tu̶hotuena tjiga mu̶sa. Masu̶rine, uru, plata, tãa mehne mu̶sa mu̶ su̶ro mu̶sa yoari masu̶rine “Cohamana jira”, ni tu̶hotuena tjiga mu̶sa. 30 Panopu̶ masa ti masieraina jisinichu̶ ti ñaare yoapachu̶ta Cohamacu̶ ã ñu̶nocasiniha. Wiho mejeta mipu̶re jipihtiri yahpa macainare ti ñaa yoari buhiri tiare masi, cahya dutira Cohamacu̶. 31 Baharo Cohamacu̶ to quihõri dachoi jipihtiri yahpa macainare potocã beserohca noaina, ñainare. Tiro to bese duti to cũriro Jesu sehe beserohca. Jesure yariarirore masoha tiro. Ã masono “Ahriro yu̶ cũriro jira” ni, ñono niha Cohamacu̶ masare —ni yahuha Paulo Atena macainare. 32 To ã nichu̶ masa mu̶jarire to durucuchu̶ tu̶hoa paina tirore bu̶ju̶peha. Wiho mejeta paina sehe õ sehe niha: —Pari turi ahrire mu̶ yahuchu̶ sã tu̶ho duaja —niha tina Paulore. 33 Ti ã niri baharo Paulo wahaa wahaha. 34 To ã wahachu̶, cãina tiro mehne waha, Jesure wacũ tua du̶caha. Dionisio Areópago macariro pu̶htoa mehne macariro Jesure wacũ tua du̶caha. Ã yoa Damari wama tiricoro cũ̶hu̶, paina mehne Jesure ãta wacũ tua du̶caha.

Hechos 18

1 Ã yoa, Paulo Atenapu̶ jiriro waha, Corinto wama tiri macapu̶ su̶ha. 2 Tópu̶ su̶ro, judio masu̶no Aquila wama tirirore boca su̶ha tiro. Jipihtina bui pu̶htoro Claudio wama tiriro judio masare Romapu̶ jiinare to cohãchu̶ Aquila sehe to namono Priscila mehne waha, Corintopu̶ su̶ha. Aquila sehe Ponto wama tiri yahpai masa bajuariro jiha. Ã jia tina Corintoi ti jichu̶, Paulo tina cahapu̶ su̶ha. 3 Aquila cũ̶hu̶ suhti wu̶hu̶sere yoaina jiha. Paulo cũ̶hu̶ suhti wu̶hu̶sere yoarirota jiha. Ã jiro tiro tina mehne dahra, tói tjuaha. 4 Ã jiro Paulo sabado jichu̶ somanaripe judio masa ti buheri wu̶hu̶pu̶ judio masare, judio masa jieraina cũ̶hu̶re Cohamacu̶ yare yahuha. To ã ni yahuchu̶ tu̶hoa, “Potocã tjira”, niha tina cãina. 5 Ã yoa Sila, Timoteo mehne Macedoniapu̶ jiina, Paulo cahapu̶ su̶ha. Tópu̶ ti su̶ri baharo Paulo sehe jipihtia dachoripe judio masare noano buhea tiha. —Jesu, Cristo masare yu̶hdohtiro mari cohtariro jira —ni yahua tiha. 6 To ã ni buhepachu̶ta, judio masa sehe tirore tu̶ho duaeraha. Ã jia tina ñano ni quiti dojomehneha tirore. Ti ã yoachu̶ Paulo tinare to tuhtiboriro seheta, to suhti macaa mene cjã siteroca cũha. —Mu̶sa ya buhiri pichacapu̶ wahanahca. Cohamacu̶ to dutiriro seheta mu̶sare buhemahi yu̶hu̶. Wiho mejeta mu̶sa yu̶hu̶re tu̶ho duaerare. Mipu̶re judio masa jieraina sehere buhei wahaihtja —niha Paulo judio masare. 7 To ã niri baharo tiro tópu̶ jiriro waha, Ticio Justo wama tiriro ya wu̶hu̶pu̶ su̶ha. Justo Cohamacu̶re ño payoriro jiha. To ya wu̶hu̶ sehe judio masa buheri wu̶hu̶ cahai jiha. 8 Ã jia Crispo wama tiriro buheri wu̶hu̶ pu̶htoro, to namono, ti pohna cũ̶hu̶ Jesure wacũ tuaina jiha. Ã yoa paina Corinto macaina payu̶ Cohamacu̶ yare tu̶hoa, Jesure wacũ tuaha. Ti ã wacũ tuaina jichu̶ tinare bautisaha. 9 Cũ̶ ñami Cohamacu̶ cahãnopu̶ õ sehe ni yahuha Paulore: —Mu̶hu̶ mehne jija. Ahri maca macaina yu̶ yaina masa payu̶ jira. Ã jia paina masa mu̶hu̶re ñano yoa masierara. Ã jicu̶ cuiecu̶ tjiga mu̶hu̶. Wiho mejeta yu̶ yare tuaro yahu namoga mu̶hu̶. Yahu duhuecu̶ tjiga —ni yahuha Cohamacu̶ Paulore. 11 Ã yoa cũ̶ cu̶hma noano, pa cu̶hma dacho maca waroi Paulo Corintopu̶ ji, tó macainare Cohamacu̶ yare buhea tiha. 12 To ã buhero watoi Galiõ wama tiriro Acaya yahpa macaina pu̶htoro to jichu̶, judio masa jipihtina cũ̶no potori Paulore yahusãa taa, tirore buhiri tiare cahnoina cahapu̶ naaha tina. 13 —Ahriro Paulo masare Cohamacu̶re ño payo dutiro ahri yahpa macaa dutia sehere cohã dutiro nina —ni yahusãha judio masa buhiri tiare cahnoinare. 14 Ti ã ni yahusãchu̶ tu̶horo Paulo sehe tinare yahu duamaha. Wiho mejeta Galiõ sehe judio masare õ sehe ni yahuha: —Ahriro sã Roma macaina ya dutiare yu̶hdu̶ru̶cariro to jichu̶, mu̶sare yu̶htiboa yu̶hu̶. 15 Wiho mejeta mu̶sa judio masa ya dutia sehere ahriro yu̶hdu̶ru̶cariro to jichu̶ mu̶sa basi ahrire cahnoga. Ahrire masieraja yu̶hu̶ mu̶sa mehne —ni yahuha tiro judio masare. 16 Ã ninota tinare judio masa Paulore yahusãmarina cjirire to ya tahtiapu̶ jiinare cohã wioha tiro. 17 To ã cohã wiori baharo jipihtina tí wu̶hu̶i jiina Sostenere judio masa buheri wu̶hu̶ pu̶htorore Jesu yairore ñaha, buhiri tiare cahnoina cahapu̶ cjãha tirore. Ti ã cjãchu̶ ñu̶no Galiõ ã ñu̶nocaha. 18 Ã yoa Paulo Corintoi yoari pja jiriro cjiro “Wahai nija”, ni coha sitiha tiro Jesu yainare. To ã niri baharo tiro Priscila, Aquila mehne Siria yahpapu̶ pahãa taa niha. Ti pahãhto pano Cencrea wama tiri macapu̶ su̶, tópu̶ jisinino Paulo Cohamacu̶re “Õ sehe mu̶hu̶re yoabasaihtja”, to nirire yoa tuhsu̶riropu̶ jiha. Ã jiro tó sehe yoaina judio masa ti yoarucuriro seheta to pjoarire wu̶ha pahño dutiha. 19 Tíre to yoari baharo tina Efeso wama tiri macapu̶ pahã su̶, Priscilare, Aquila cũ̶hu̶re cũ, judio masa ti buheri wu̶hu̶pu̶ wahaha Paulo. Tí wu̶hu̶pu̶ su̶, Cohamacu̶ yare yahuha. Ã yahuro judio masa mehne su̶hu̶duha. 20 To ã su̶hu̶duri baharo tirore tina mehne tjua dutimaha. —Tjuaeraja mu̶sa mehne. 21 Wiho mejeta Cohamacu̶ cahmachu̶, pari turi tjuaa taihtja —niha tinare Paulo. Ã ni tuhsu̶, Efesopu̶ jiriro cjiro pahãa wahaha tiro. 22 Pahãa, Cesareapu̶ pahã su̶, yu̶hdu̶ wahcã, Jerusalẽpu̶ su̶ha. Tópu̶ su̶, tó macaina Jesu yainare “¿Ne jimajari mu̶sa?” ni, tinare ñu̶ yu̶hdu̶a Antioquíapu̶ su̶ha. 23 Tói mahaa dachoricã jiha. Tói jiriro cjiro yu̶hdu̶ha. Galacia yahpai jia macaripu̶, Frigia yahpai jia macaripu̶ pari turi su̶, tí macari macainare Jesu yainare buhero, Jesure wacũ tua namo wahchechu̶ yoaha tiro. 24 Tí pjare, judio masu̶no Apolo wama tiriro, Alejandría macariro Efesopu̶ su̶ha. Tiro noano yahu mihniriro jiha. Ã jiro tiro Cohamacu̶ to joari cjirire noano masiha. 25 Pairo tirore Cohamacu̶ yare yahu tuhsu̶a tiha. Ã jiro tiro João masare bautisariro to buhea dihtare masiha. Ã jiparota tiro tuaro wahchea mehne Cohamacu̶ yare noano buheha. 26 Ã jiro judio masa ti buheri wu̶hu̶pu̶ tiro cuiro marieno tinare buhe du̶caha. To ã buhechu̶ ti tu̶hori baharo Priscila, Aquila mehne tirore tina mehne naaha. Cohamacu̶ yare to quihõno yahu pahñoerachu̶ ñu̶a quihõno yahu pahñoha tina tirore. 27 Ã jia tiro Apolo sehe Acaya yahpapu̶ to waha duachu̶ Jesu yaina tirore “Noano wahaga”, ni joaa pũrine waha tirore. Tí pũri Acayapu̶ jiina Jesu yainare Apolore noano piti boca dutia pũri jiha. Ã jiro Apolo tópu̶ su̶ro, tó macainare noano yoadohoha. Tó macaina Cohamacu̶ cahĩa mehne Jesure wacũ tuaina jiha. Judio masare tí macai jiinare õ sehe ni yahuha: —Cohamacu̶ to warocariro mu̶sa cohtariro jira Jesu. Cristo waro jira tiro —ni yahuha Apolo judio masare paina masa ti ñu̶rocaroi. Cohamacu̶ yare ti joari cjiri mehne to noano quihõno yahuchu̶ tu̶hoa tina “Potocã jierara”, ni masieraha.

Hechos 19

1 Corintopu̶ Apolo to jiro watoi, Paulo sehe tũ̶yucu̶pu̶ mu̶ja yu̶hdu̶a, Efesopu̶ su̶ha. Tópu̶ su̶ro cãina Jesu yainare bocaha. 2 Tinare boca su̶ro tiro tinare õ sehe ni sinitu ñu̶ha: —¿Mu̶sa Jesure wacũ tuari baharo mu̶sa sehe Espíritu Santore cju̶a du̶cari? —ni sinitu ñu̶ha Paulo. To ã nichu̶ tu̶hoa tirore õ sehe ni yahuha tina: —“Espíritu Santo jira”, ni yahuerare sãre —ni yahuha tina. 3 Ti ã ni yahuri baharo Paulo tinare õ sehe ni sinitu ñu̶ha tjoa: —¿Noa ya buheare mu̶sa tu̶hori baharo bautisari mu̶sare? —niha tiro tjoa. —João ya buheare sã tu̶hori baharo bautisahre sãre —ni yahuha tina. 4 Ti ã nichu̶ tu̶horo õ sehe niha Paulo: —Masa ti ñaa yoarire cahya, tíre ti duhuchu̶ ñu̶no bautisaha João. Ã jiro to bautisari cjiri sehe ti ñaa yoarire ti duhurire masare ti ñohti cjihti jira. Wiho mejeta paye baro cũ̶hu̶re yahu namoha João. “Yu̶ baharo tariro sehere wacũ tuaga mu̶sa”, ni yahuha tiro. Ã nino Jesure yahuro niha —ni yahuha Paulo tinare. 5 To ã nichu̶ ti tu̶hori baharo, Jesu wama mehne to tuaa mehne bautisaha tinare. 6 Ã to bautisachu̶, Paulo tina cãina bui to wamomaca to duhu payochu̶, Espíritu Santo sehe wihiha tinapu̶re. To ã wihiri baharo tina sehe tu̶homahnoera du̶seri mehne durucu, Cohamacu̶ yare yahuha. 7 Tina jipihtina doce mu̶a jia jiboa. 8 Baharo Paulo judio masa ti buheri wu̶hu̶pu̶ sãa, tia sũ̶ waro cuiro marieno pu̶htoro Cohamacu̶ to su̶ho jiare yahu, durucuha tina mehne. Tirore ti ã tu̶hori baharo “Ahri potocã jira”, niha tina. 9 Wiho mejeta paina sehe tu̶ho duaeraha. Ã jia tina masa ti tu̶horoi noaa buheare ñano ni ñoha. Ti ã nichu̶ tu̶horo Paulo sehe Jesu yainare pji wijaa, pa sehepu̶ wahaha. Waha, Tirano wama tiriro to buheri wu̶hu̶pu̶ dachoripe masare Cohamacu̶ yare yahuha Paulo. 10 Pu̶a cu̶hma waro buhea tiha tinare. To ã buhechu̶ jipihtina Asia yahpa macaina judio masa, judio masa jieraina mehne mari pu̶htoro Jesu yare tu̶hoha. 11 Ã yoa Cohamacu̶ tuaa mehne Paulo masare ñu̶ cu̶a yu̶hdu̶achu̶ yoaa barore yoa ñoha. 12 Masa sehe suhti cahsari Paulo to pjacu̶re pihaa cahsari cjirire, ã yoa tirore pihaa suhti cũ̶hu̶re naa, dohatiinare pihoha masa. Tí suhtire dohatiinare ti pihochu̶ noaa wahaha. Ã jichu̶ watĩa tinapu̶re jirina cjiri wijaa wahaha, tí suhtire ti pihori baharo. 13 Wiho mejeta paina judio masa, ã tinirucuina, watĩare cohãina jiha. Ã yoa pu̶htoro Jesu wama pisuro mehne watĩare cohã duamaha. Ã jia watĩare õ sehe ni dutimaha tina: —Paulo to yahuriro Jesu to wama mehne dutija mu̶sare. Wijaahga. Ahriro mehne pari turi jiena tjiga —nimaha tina watĩare warocaa. 14 Esceva wama tiriro siete to pohna sehe ãta yoamaha. Esceva sehe judio masu̶no sacerdotea pu̶htoro jiha. 15 To pohna watĩnore ti wijaa dutiri baharo, watĩno sehe õ sehe niha tinare: —Jesure masija. Paulo cũ̶hu̶re masija. Ã masipacu̶ta mu̶sa sehere masieraja —niha watĩno tinare. 16 To ã nichu̶ta watĩno to cohtotariro sehe tuaro mehne tinare ñaha mu̶aa wahaha. Tinare ñaha, ñaabiaro yoa, yu̶hdu̶ru̶canocaha. To ã yoachu̶ Esceva pohna sehe suhti marieina, cami tiina mu̶roca wijaa wahaha tina tí wu̶hu̶re. 17 Ti ã yoari baharo jipihtina Efeso macaina, judio masa, judio masa jieraina mehne tíre tu̶hoa, cui yu̶hdu̶aha tina. Ã jia pu̶htoro Jesu yare bu̶ju̶pero marieno durucuha masa sehe. 18 Ã yoa masa payu̶ Jesure wacũ tuaina ti ñano yoari buhirire yahu yu̶hdu̶a taha. 19 Tina mehne macaina payu̶ yaya puti siteina jiha. Ã jia tina ti joaa tjurire yaya ti yoaare yahua tjurire tópu̶ na ta, masa ti ñu̶rocaroi tí tjurire jũ̶ cohãnocaha tina. Tí tjuri ti wapa tirire tina ti quihõchu̶, jipihtia tjuri cincuenta mil tu̶ri plata mehne ti yoaa tu̶ri posa waro wapa timaha tí tjuri. 20 Ã jia Cohamacu̶ yare cahmaina payu̶ wahaha. Cohamacu̶ tuaa mehne to yaina wahaha. 21 Ti ã wahari baharo Paulo õ sehe ni tu̶hotuha: “Macedonia yahpapu̶ su̶ mu̶hta, tí yahpare yu̶hdu̶a Acaya yahpare su̶ihtja. Tí yahpare yu̶ su̶ri baharo Jerusalẽpu̶ wahaihtja. Tí macare yu̶ su̶ri baharo Romapu̶ wahaihtja”, ni tu̶hotuha Paulo. 22 Pu̶aro tirore yoadohoinare to pano waroca mu̶htaha Macedonia yahpapu̶. Timoteo, Erasto cũ̶hu̶ jiha tina. Ã jiro Paulo sehe cũ̶irota tjua nu̶nu̶ tisiniha Asia yahpapu̶. 23 Tí pjare Efesoi Jesu yare paina cahmaeraa, Paulo cũ̶hu̶re payu̶ masa tuhti, sañurucuha. 24 Cũ̶iro platare dahrariro Demetrio wama tiriro plata mehne cohamaco Artemisa wama tiricoro ya wu̶hu̶ masu̶ri yoariro jiha. Ã jiro tiro paina plata dahraina mehne tí masu̶rine dua, pjíro wapataha tina. 25 Ã jiro Demetrio paina plata dahrainare pji cahmachu õ sehe ni yahuha tinare: —Tu̶hoga mu̶sa. Ahri dahraa mehne pjíro mari wapatarire masina mu̶sa. 26 Ahriro Paulo to yoarire to buheri cũ̶hu̶re masina mu̶sa. Õ sehe ni buhera tiro: “Cohamana masu̶ri masa ti yoari catiina jierara”, ni yahua tire tiro. To ã nichu̶ tu̶hoa payu̶ Efeso macaina, jipihtiroi paina Asia yahpa macaina cũ̶hu̶ tí buheare “Potocã tjira”, nia tire. 27 Ã nia mari dahraare masa ñano durucuhto cua yu̶hdu̶ara. Ã yoa masa mari cohamaco Artemisa ya wu̶hu̶re “Wiho jiri wu̶hu̶ jira”, ni cohãboca. Ti ã cohãchu̶ ticoro jipihtina Asia yahpa macaina, jipihtiri yahpa macaina ti ño payoricoro to jipachu̶ta to tuaa butiarohca. Ã jia masa baharopu̶ jiina ticorore masieraboca —niha Demetrio tinare. 28 To ã nichu̶ tu̶hoa tina sehe tuaro sua, sañurucuha: —Artemisa Efeso macaina mari yacoro cohamaco tuaricoro jira —ni sañurucuha tina. 29 Ã jia Efeso macaina jipihtina sañurucu yu̶hdu̶a, tu̶ho masia pihtia wahaha. Ã wahaa, Gayore, Aristarco cũ̶hu̶re ñaha, masa ti cahmachunopu̶ tinare waja wahcãha. Gayo, Aristarco mehne Macedonia macaina jia, Paulo mehne tiniina jia tiha. 30 Ã jia Paulore masa cahai to waha duachu̶, Jesu yaina sehe tirore waha dutieraha. 31 Ã jia paina tí yahpa macaina pu̶htoa, Paulo mehne macaina jia, ti cahamacare yahu dutiha Paulore: —Masa ti cahmachunopu̶ wahai tjiga —ni yahu dutiha pu̶htoa Paulore. 32 Ã jia tói cahmachuina mehne macaina sehe payu̶ “¿Dohseana tana mari cahmachuna nijari?” ni masieraha. Ã jia tina sañurucu namoha. Ahrie sehepu̶ jiina soro ni, sañurucuha. Paina cũ̶hu̶ soro ni sañurucuha. 33 Ã jia judio masa sehe Alejandro wama tirirore masare yahu dutimaha. Ã jiro Alejandro “Dihta mariahga”, nino to wamomaca mehne cjãtuha. “Ahrina sãre judio masare tuhtia nina”, ni tu̶hoturo judio masare du̶cata duaro, durucumaha. 34 Wiho mejeta tiro judio masu̶no to jichu̶ ñu̶a masa jipihtina cũ̶no potori pu̶a hora waro sañurucuha: —Artemisa, Efeso macaina mari yacoro cohamaco tuaricoro jira —ni sañurucuha tina. 35 Ti ã ni sañurucuchu̶ ñu̶no, Efeso macaina pu̶htoare yoadohoriro masare, “Dihta mariahga”, ni yahuha tinare. —Mu̶sa Efeso macaina tu̶hoga. Efeso macaina tuaricoro cohamaco Artemisa ya wu̶hu̶ cohtaina mari jichu̶ jipihtia yahpari macaina masina. Ã jia mu̶anopu̶ bora tari masu̶re ñu̶ wihboina mari jichu̶ cũ̶hu̶re masina masa. 36 Ã jia paina “Ahri potocã jierara”, ni masierara. Ã jina suaena tjiga mu̶sa. Noano tu̶hotuga mu̶sa. 37 Ahrina mu̶sa ñaha taina mari cohamacore ñano ni durucuerare. Ã yoa tina cohamana wu̶hu̶sepu̶re sãa, yacaerare. Ã jina noano yoaga mu̶sa. 38 Ã jia Demetrio, plata dahraina mehne ahrinare mu̶sa ñahainare yahusã duaa, buhiri tiare cahnoina sehere yahusãjaro tina. 39 Pari turi cahmachuna noano mehne cahmachuga. Mu̶sa yoariro sehe yoaena tjiga. 40 Michare mu̶sa sua, sañurucurire mari pu̶htoa tu̶hoa, “Marine cohãa nica”, ni tu̶hotuahca tina. Ã jina mu̶sa ni sañurucurire tinare noano poto yahu masieraja mari —niha pu̶htoare yoadohoriro masare. 41 Ã ni yahu tuhsu̶, “Tó puro tjira. Wahaga”, niha tiro masare.

Hechos 20

1 Ti ã wahari baharo, Paulo sehe Jesu yainare pji cahmachu yahu quihõha. Yahu quihõ tuhsu̶, tinare wahchechu̶ yoa, tinare coha sitiha. Coha siti tuhsu̶, Macedonia yahpapu̶ wahaa wahaha. 2 Tópu̶ su̶ buhe, tí yahpai jia macari macainare Jesu yainare wahchechu̶ yoaha tiro. Tinare buhe tuhsu̶, Grecia yahpapu̶ su̶ha tiro. 3 Tói tiro tia sũ̶ waro jiha. Tói jirucuma, Siria yahpapu̶ pahãa waha duamaha. Wiho mejeta judio masa cohtamaha tirore ñaha duaa. Ã jiro Paulo pa mahapu̶, Macedoniapu̶ wahari mahapu̶ mu̶nanopu̶ta majare tjuaa wahaha tjoa. 4 Ã waharo Asiapu̶ta su̶ha. Tói Berea macariro Sópatro wama tiriro Pirro macu̶no Paulore piti ti wahcãha. Ã yoa Tesalónica macaina Aristarco, Segundo cũ̶hu̶ tirore piti ti wahcãha. Tuhsu̶, Derbe macariro Gayo wama tiriro Timoteo cũ̶hu̶ tiro mehne wahaha. Asia macaina Tíquico, Trófimo cũ̶hu̶ Asiapu̶ tirore piti ti wahcãha. 5 Tiro mehne macaina to pano waha, Tróade wama tiri macapu̶ tirore cohtari jire. 6 Ti ã cohtachu̶ bu̶cu̶aerari pãore ti chu̶a bose nu̶mu̶ri baharo sã sehe Filipoi jiina dohoria mehne waha, cinco dachori pahã, Tróadepu̶ sã tinare mu̶ su̶i. Siete dachori waro jii tópu̶re. 7 Domingo jichu̶ Jesu yaina cahmachu pãore duhu payore Santa Cena yoaa taa. Ti ã yoahto pano Paulo tinare buhere. Ã yoaro Paulo pa dachoi wahahtiro jiro yoari pja tiro buhere. Ñami dacho macapu̶ buhe duhuro taro nimare. 8 Ã jina mu̶ano macari tahtiai payu̶ poca sihãa poca jiri tahtiai cahmachui sã. 9 Paulore to tu̶horo watoi, cũ̶iro wahmu̶no Eutico wama tiriro mahari sopaca cahai mu̶ja pja dujire. Duji, Paulo tinare yoari pja to buhe namochu̶ wahmu̶nore wu̶jo tare. Wu̶jo ta, tiro carĩ mu̶a, tia casario buipu̶ dujiriro majare boraa wahare. Boraa waha, yaria yu̶hdu̶a wahare. To yariari baharo tina tirore yariariro cjiropu̶re na wahcõ dapore. 10 Ti ã yoachu̶ ñu̶no Paulo dujia, wahmu̶nore cjã suhsure. To ã yoari baharo Jesu yainare õ sehe ni yahure tiro: —Yajeripohna ñaena tjiga. Yarierara ahriro. Catira —nire Paulo sehe. 11 To ã nichu̶ wahmu̶no yariariro cjiro masaa wahare. To ã masachu̶ ñu̶a tina wahche yu̶hdu̶are. Ã wahchea mu̶ano macari tahtiapu̶ mu̶ja, pãore duhu payore Santa Cena yoaa taa. Ti ã yoari baharo yoari pja Paulo tinare buhe namore tjoa. Pu̶ bohreahto panocãpu̶ tinare buhe duhure. To buhe tuhsu̶chu̶ wahaa wahai sã. 13 Paulo pano dohoria mehne Asõpu̶ sã sehe su̶ mu̶htai. Paulo sehe mahapu̶ waha duare. Paulo to niriro seheta Asõpu̶ tirore sã piti bocai. 14 Tirore sã piti bocachu̶, sã mehne tiro samure dohoriapu̶. Tia mehne waha, Mitilenepu̶ sã su̶i. 15 Tópu̶re su̶ yu̶hdu̶a pa dachoi Quío wama tiri nu̶core yu̶hdu̶ai sã. Pa dachoi Samopu̶ su̶i sã. Pa nu̶mu̶ sehere Miletopu̶ su̶i sã. 16 Paulo Pentecoste dacho waroi Jerusalẽpu̶ su̶ duare. Ã jiro Asia yahpapu̶ yoari pja ji duaerare. Ã jiro Efesore poto yu̶hdu̶a, Miletopu̶ wahã su̶i sã. 17 Ã jiro Paulo Miletopu̶ jiro, Efeso macainare Jesu yaina pu̶htoare pjirocare tiro. 18 Ã to pjirocari baharo tina Paulo cahapu̶ wihire. Ti wihichu̶ ñu̶no tinare Paulo õ sehe ni yahure: —Asiapu̶ coã wihicu̶ mu̶sa mehne yu̶ yoarire masina mu̶sa. 19 Mu̶sa mehne jicu̶ ne soro nino marieno Jesu, mari pu̶htoro yare yoaa tii yu̶hu̶. Ã yoacu̶ mu̶sare pja ñu̶i. “Mu̶sare yu̶hdu̶ru̶caja”, nierahi yu̶hu̶. Judio masa yu̶hu̶re ñano ti yoapachu̶ta Cohamacu̶ yare yoaa tii yu̶hu̶. 20 Mu̶sa noano wahahtore cahmacu̶ mu̶sare buhe pahñonocai yu̶hu̶. Masa ti ñu̶rocaroi, ã yoa mu̶sa wu̶hu̶sepu̶ cũ̶hu̶re buhei yu̶hu̶. 21 Ã yoa judio masare, judio masa jieraina cũ̶hu̶re cũ̶no potori buhei yu̶hu̶. “Mu̶sa ñaa yoari buhiri tiare masi, Cohamacu̶ mehne tjuaahga. Ã yoa Jesu mari pu̶htorore wacũ tuaga”, ni yahui yu̶hu̶. 22 Ã yoa mipu̶re Espíritu Santo to dutiriro seheta Jerusalẽpu̶ wahai nija. Yu̶hu̶ tópu̶ wahacu̶ yu̶ dohse wahahtore masieraja yu̶hu̶. 23 Espíritu Santo to yahuri dihtare masija. Õ sehe nihre Espíritu Santo yu̶hu̶re: “Nohoi mu̶ su̶a macaripepu̶ mu̶hu̶ ñano yu̶hdu̶ihca. Ã jia mu̶hu̶re peresu yoaahca”, nihre Espíritu Santo yu̶hu̶re. 24 To ã nipachu̶ta noaa buheare, Cohamacu̶ masare to cahĩa buheare yahuhtiro cjihto jija. Jesu mari pu̶htoro to yoa dutirire yoa pahño duaja. Ahrire yoariro jicu̶, yu̶ yariahtore cuieraja yu̶hu̶. 25 ’Mu̶sa mehne jicu̶ pu̶htoro Cohamacu̶ to su̶ho jiare yahua tii yu̶hu̶ mu̶sare. Mipu̶re ne mu̶sare pari turi ñu̶si yu̶hu̶. Ahrire masija yu̶hu̶. 26 Ã masicu̶ michare ahrire yahuja mu̶sare. Jipihtia Cohamacu̶ yare yahui yu̶hu̶ mu̶sare. Ã jiro jipihtina mu̶sa mehne macaina Cohamacu̶ yare cahmaeraina ti jichu̶ ya buhiri jierara. 28 Mu̶sa basi noano yoaga. Ã jina Jesu yainare Espíritu Santo mu̶sare to ñu̶ wihbo dutiinare ñu̶ wihboga. Ovejare ñu̶ wihboina ovejare ti ñu̶ wihboro seheta Jesu yaina cũ̶hu̶re ñu̶ wihboga mu̶sa. Cohamacu̶ macu̶no to yariaro to di cohãno mehne Cohamacu̶ tinare to yaina cjihti yoare. Yu̶ õre wahari baharo paina ñaina sehe yairo ovejare to chu̶ cohãno seheta Jesu yare mu̶sa yoaborire dojomehneahca. Ã jina Jesu yainare noano ñu̶ wihboga. 30 Baharopu̶re paina mu̶sa mehne macaina sehe Jesu yainare mahño, paye buheare tu̶ho dutiahca. Ti ã dutichu̶ tina tu̶hohto cua yu̶hdu̶ara. 31 Ã jina noano yoaga mu̶sa. Tia cu̶hma waro dachoripe, ñaminipe pja ñu̶a mehne buhei yu̶hu̶ mu̶sa jipihtinare. Tíre noano wacũga mu̶sa. 32 ’Mipu̶re yu̶ wahari baharo, Cohamacu̶ mu̶sare ñu̶ wihborohca. Masare to cahĩa buheare mu̶sa basi cahma buhena, noano jinahca mu̶sa. Cohamacu̶ to buhea mehne mu̶sare wacũ tua namochu̶ yoarohca. Baharopu̶re to yainare “Noano yoaitja”, to niriro seheta mu̶sa cũ̶hu̶re noano yoarohca. 33 Mu̶sa niñerure, mu̶sa suhti cũ̶hu̶re “Yu̶hu̶re waga”, nierahi mu̶sare. 34 Yu̶ basi dahra wapatai yu̶ ya cjihtire. Ã yoa yu̶ cahmaare, yu̶hu̶ mehne macaina ti cahmaa cũ̶hu̶re yu̶ dahraa wapatari mehne nahi. Yu̶ ã yoarire masina mu̶sa. 35 Mari õ sehe tuaro dahrana paye baro cju̶aerainare yoadohoro cahmana marine. Ahrire mu̶sare yoa ñoi yu̶hu̶. Jesu mari pu̶htoro to niri cjirire wacũga mu̶sa. “To wachu̶ ñahariro yu̶hdoro wariro sehe wahchera”, niri jire Jesu to basi —ni yahure Paulo Jesu yainare. 36 Ã ni batoa Paulo tina mehne na tuhcua caha su̶, Cohamacu̶re sinire. 37 To ã sini batoachu̶ tina jipihtina Paulore cjã suhsu, wahsupu wihmi, tiihre. 38 “Mu̶sare pari turi ñu̶si yu̶hu̶”, pano to nichu̶ tu̶hoa tuaro cahyare tina. Ã jia tirore tju nu̶nu̶ ti buhare pu̶ pitamahapu̶. Tópu̶ sãre ñu̶ nu̶nu̶ tire sã wahachu̶.

Hechos 21

1 Jesu yainare “Wahana nija” ni, dohoria mehne Cos wama tiri nu̶copu̶ poto waha, pahã su̶i sã. Pa dachopu̶ Roda wama tiri nu̶copu̶ pahã su̶, yu̶hdu̶a, Pátara wama tiri macapu̶ su̶i sã. 2 Pátarai jina, Feniciapu̶ wahahtiare, dohoriare bocai sã. Ã jina tia mehne wahai sã. 3 Ã wahana Chipre wama tiri nu̶core poto ñu̶ yu̶hdu̶ai sã. Cõ bu̶hu̶sehe sehe jire tí nu̶co. Tí nu̶core yu̶hdu̶a, Siria wama tiri yahpapu̶ su̶i sã. Ã jina dohoria macaa pachere dohoria macariro Tiro wama tiri macai to dure mochu̶, tói pahsasinii. 4 Tói Jesu yainare ñu̶na, siete dachori waro tjuasinii sã tí macai. Ã jia tó macaina Jesu yainare Espíritu Santo to yahuriro seheta tina Paulore Jerusalẽpu̶ waha dutieramare. 5 Ti ã nipachu̶ta tí macare siete dachori sã jiri baharo, wahai sã. Sã wahahto panocã jipihtina Jesu yaina, ti namosãnumia mehne, ti pohna mehne, tí maca du̶htu̶ cahai sãre ñu̶ tjuaa wahare. Ã jina jipihtina sã padu̶roi su̶, na tuhcua caha su̶ Cohamacu̶re sinii. 6 Sã ã siniri baharo, “Wahana nija” ni, tinare cjã suhsu batoa, wahai sã. Sã wahachu̶ ñu̶ nu̶nu̶ ti, tina sehe majare majaa wahare ti ya wu̶hu̶sepu̶. 7 Tiro wama tiri macai jiina wahana Tolemaidapu̶ wahã su̶i sã. Tóihta pjiri mare waha batoai sã. Tí macai su̶, Jesu yainare “Coyea, ¿jimajari?” ni, cũ̶ dacho sã tina mehne jisinii. 8 Ã yoa pa dachoi tjoa Cesarea wama tiri macapu̶ su̶i sã. Tópu̶ su̶, noaa buheare yahuriro Felipe wama tiriro ya wu̶hu̶pu̶ su̶i. Ã jina tiro mehne tjuai sã. Felipe Jesu yaina ti siete beseina mehne macariro jire. 9 Tuhsu̶, tiro pititiaro numia pu̶cu̶ro jire. Tí numia sehe Cohamacu̶ yare yahua numia jire. Nuhmia jire. 10 Tópu̶ sã mahaa dachoricã sã jiri baharo, Agabo wama tiriro Cohamacu̶ yare yahu turiariro Judeapu̶ jiriro sãre ñu̶no wihire. 11 Ã wihiro tiro Paulo ya dare tu̶ã dihori dare na, to basi to dahporire, to wamomacarine du̶hte cayo õ sehe ni yahure: —Õ sehe nire Espíritu Santo: “Ahri dare cju̶ariro Jerusalẽpu̶ to su̶chu̶, judio masa ãta du̶hteahca tirore. Du̶hte tuhsu̶, judio masa jierainare waahca tina tirore”, nire Espíritu Santo —ni yahure Agabo. 12 To ã nichu̶ tu̶hona, sã Cesarea macaina mehne Paulore tuaro cahĩi sã. Tirore Jerusalẽpu̶ waha dutieramai. 13 Sã ã nichu̶ Paulo sehe õ sehe ni yu̶htire: —¿Dohse ni tiina nijari mu̶sa? Yu̶hu̶ sehere cahyachu̶ yoaca mu̶sa. Tina yu̶hu̶re peresu ti yoachu̶ noanohca. Yu̶hu̶ Jerusalẽpu̶ Jesu mari pu̶htoro yare yu̶ yoari buhiri yu̶ yariachu̶ noanohca —nire Paulo sãre. 14 “Wahaeraja”, to nichu̶ tu̶ho duana nimai sã. To “Wahaihtja” to nichu̶, ã tu̶hotunocahi sã. Õ sehe nii: —Mari pu̶htoro to cahmano seheta yoajaro —nii sã. 15 Tíre su̶hu̶du batoa, sã yare cahno, wahaa wahai sã Jerusalẽpu̶ wahana. 16 Tópu̶ sã wahachu̶ mahainacã Cesarea macaina Jesu yaina sehe sã mehne wahare. Ã yoa tina mehne macariro Chipre macariro Mnasõ wama tiriro ya wu̶hu̶pu̶ su̶i sã. Tiro yoari pja Jesu buheriro jire. Ã jiro to ya wu̶hu̶ sã carĩhti wu̶hu̶ jire. Tí wu̶hu̶i sã carĩni baharo, Jerusalẽpu̶ su̶i sã. 17 Jerusalẽpu̶ sã su̶chu̶, tó macaina Jesu yaina sehe “¿Wihimajari?” ni, wahchea mehne piti bocare sãre. 18 Pa nu̶mu̶i Paulo sã mehne Santiagore ñu̶no su̶re. Sã tópu̶ su̶chu̶ tói jipihtina Jesu yaina pu̶htoa jire. 19 Tói ti jichu̶ ñu̶no Paulo tinare to wamomaca ñahari baharo judio masa jierainare to buherire yahu pahñore Jesu yainare. Cohamacu̶ to yoadohoa mehne to yoarire yahu pahñore. 20 To ã ni yahuchu̶ tu̶hoa, “Cohamacu̶ noariro, tuariro jira”, ni ño payore tina sehe. Ã ni tuhsu̶ tina Paulore õ sehe ni yahure: —Coyeiro, mipu̶re payu̶ judio masa Jesure wacũ tuaina jira. Tíre masina mu̶hu̶. Ã jia tina õ sehe ni tu̶hotura: “Cohamacu̶ to dutiare, Moise cjiropu̶ marine to cũrire marine yoa pahñono cahmana”, nia nina. 21 Õ sehe ni namona tina. “Pa sehepu̶ jiinare judio masa jieraina watoi jiinare judio masare Cohamacu̶ Moise cjirore to cũri cjirire cohã dutiha Paulo”, nimare õ macaina judio masa mu̶hu̶re. “Paulo judio masa pohnare mahari cahsarocãre yihso na dutierara”, nimare mu̶hu̶re tina. “Judio masa ti yoaa tiare Paulo duhu dutira”, ni ahri cũ̶hu̶re ni yahuwajara mu̶hu̶re. 22 Ã jia mu̶ õre wihichu̶ tu̶hoa tina cahmachuahca mu̶hu̶re tuhtia taa. Ã jicu̶ õ sehe yoaro cahmana mu̶hu̶re. 23 Mu̶hu̶re sã dutiro seheta yoaga. Mipu̶re õre pititiaro mu̶a Cohamacu̶re wacũina “Õ sehe yoanahtja”, niina jira. 24 Tina mehne wahaga. Ã jia Cohamacu̶ Moise cjirore to dutiriro seheta ti basi Cohamacu̶ yare yoaa taa ti dutiare yu̶hdu̶ru̶caare cosaa nina. Mu̶hu̶ cũ̶hu̶ ãta yoaga. Ã yoacu̶ ti ã yoahti wapare wapaga mu̶hu̶ sehe. Mu̶ ã wapari baharo ti pjoarire wu̶ha duti masina tina. Mu̶ ã yoachu̶ ñu̶a masa mu̶hu̶re ti nia mahñori jichu̶ masiahca jipihtina. Cohamacu̶ Moise cjirore to cũri dutiare yoariro mu̶ jichu̶ masiahca tina. 25 Wiho mejeta judio masa jieraina Jesu yaina sehere sã joari pũre waroca tuhsu̶i. Õ sehe ni, joai sã. “‘Cohamacu̶ jira’, ti nia masu̶rine ño payo ti duhu payoa chu̶are, dire, wamu̶a ti ñaha wajãinare wahiquinare chu̶ena tjiga mu̶sa. Ã jina numia mehne ñano yoaena tjiga. Numia cũ̶hu̶ mu̶a mehne ñano yoaena tjiga”, ni yahu joahi sã joari pũpu̶re —nire tina Paulore. 26 Ti ã ni durucuri baharo pa dacho Paulo sehe pititiaro mu̶a mehne ti basi Cohamacu̶ yare yoaa taa ti dutiare yu̶hdu̶ru̶caare cosaa taa, Cohamacu̶ wu̶hu̶pu̶ sãa wahaha. Tí wu̶hu̶pu̶ sãa su̶ro, tinare yahuha Paulo: “Õpe dachori du̶hsara mu̶sa cosahto”, ni yahuha tiro pititiarore. Ã jia ti cosa batoari dachoi tina cãina Cohamacu̶re wahiquinare ti wahti dacho jire. 27 Ã yoa ti cosa pahñoboriro mahanocã du̶hsachu̶ waro Cohamacu̶ wu̶hu̶pu̶ Paulo to jichu̶ Asia yahpa macaina judio masa sehe ñu̶ha tirore. Ã ñu̶a Paulore quiti dojomehne, tí wu̶hu̶pu̶ jiina jipihtinare tiro mehne suachu̶ yoaha tina. Ã suaa judio masa Paulore ñaha, 28 õ sehe ni sañurucuha: —Mu̶sa sã coyea Israe masa sãre yoadohona taga. Ahriro jira marine dojomehneriro. Ahriro Cohamacu̶ Moise cjirore to cũri dutiare ahri wu̶hu̶ cũ̶hu̶re “Wiho jia jira”, ni buhe sito tara jipihtinare. Ã yoa tiro Cohamacu̶ wu̶hu̶pu̶re judio masa jieraina cũ̶hu̶re na sãare. Ã yoaro ahri wu̶hu̶re ñaa marieni wu̶hu̶re tiro dojomehnere —ni sañurucuha judio masa Asia yahpa macaina tó macainare. 29 Tó pano Jerusalẽi Paulo Trófimo wama tiriro mehne to jichu̶ judio masa ñu̶a tiha. Trófimo sehe Efeso macariro judio masu̶no jierariro jire. To ã jichu̶ masia õ sehe ni tu̶hotuha tina: “Paulo Trófimore Cohamacu̶ wu̶hu̶re na sãano nica”, ni tu̶hotumaha judio masa. 30 Masare ã ni yahu ti sañurucuri baharo tí maca macaina payu̶ tuaro suaha. Payu̶ mu̶roca ta, Cohamacu̶ wu̶hu̶i jirirore Paulore ñaha waja wijaa wahaha. Ã wijaa tuhsu̶, tí wu̶hu̶ sopacarire bihaha tina. 31 Ã yoaa tina tirore wajãa taa nimaha. Ti ã yoachu̶ ñu̶a paina sehe “Jipihtina Jerusalẽ macaina sua, sañurucua nire”, ni yahua wahaha surara pu̶htorore. 32 Ti ã nichu̶ tu̶horo surara pu̶htoro sehe to surarare, ti dutiina cũ̶hu̶re cahmachuroca, tina mehne Paulore wajã duaina cahapu̶ mu̶roca wahcã, su̶ha. Surara ti su̶chu̶ ñu̶a Paulore cjãmaina cjã duhunocaha. 33 Ã jiro surara pu̶htoro Paulo cahapu̶ su̶, tirore ñaha, pu̶a da comaa dari mehne tirore du̶hte dutiha. Ti du̶hte tuhsu̶chu̶ ñu̶, surara pu̶htoro Paulore cjãmainare sinitu ñu̶ha: —¿Diro baro jijari ahriro? ¿Yaba buhiri tirore ã yoari mu̶sa? —ni sinitu ñu̶ha tiro tinare. 34 To ã sinituchu̶ tu̶hoa masa sehe “Õ sehe yoare tiro” ni, paina cũ̶hu̶ soro ni sañurucu, yahuha surara pu̶htorore. Ã ni ti sañurucuchu̶ surara pu̶htoro noano tu̶hoeraha. Ã jiro tiro surara ya wu̶hu̶pu̶ Paulore naa dutiha. 35 Tí wu̶hu̶pu̶ su̶, Paulo mu̶jari escadai to mu̶jano cahachu̶ masa sehe tirore cjã duaa nimaha. Ti ã yoachu̶ surara sehe tirore na wu̶a, na mu̶jaa wahaha. 36 Masa tinare payu̶ nu̶nu̶ ti, sañu nu̶nu̶ tihaa: —Tirore wajãnocahga —ni sañurucuha tina Paulore. 37 Ã yoa Paulore tí wu̶hu̶pu̶ ti peresu yoahto pano, Paulo sehe surara pu̶htorore õ sehe ni siniha: —Yu̶hu̶ mu̶hu̶ mehne su̶hu̶du duaja —ni siniha Paulo. —¿Mu̶hu̶ griego masa yare durucujari? 38 ¿Sohõ jiriro, Egipto macariro jierajari mu̶hu̶? Tiro masare ti pu̶htoare cohã dutiro, cuatro mil pu̶htoare cohã duaina sehere masa marienopu̶ naari jire. ¿Tiro jierajari mu̶hu̶? —niha surara pu̶htoro Paulore. 39 To ã nichu̶ tu̶horo Paulo õ sehe ni yu̶htiha: —Tiro jieraja yu̶hu̶. Judio masu̶no jija. Tarsoi Cilicia yahpai jiri macai masa bajuai yu̶hu̶. Wiho jiri maca macariro jieraja yu̶hu̶. Yu̶hu̶ ahrina masa mehne durucu duaja yu̶hu̶ —niha Paulo tirore. 40 To ã nichu̶ tu̶horo surara pu̶htoro sehe tirore durucu dutiha masa mehne. Ã jiro Paulo mu̶jari escadai ducuro to wamomacari mehne “Dihta mariahga”, niha masare. To ã yoachu̶ ñu̶a, dihta mariea pihtia wahaha. Ti dihta marieachu̶ ñu̶, Paulo judio masa ya mehne yahuha tinare.

Hechos 22

1 —Yu̶ coyea, yu̶ yoarire yahuihtja mu̶sare. Yu̶ yahuchu̶ tu̶hoga mu̶sa —niha Paulo. 2 To ã nichu̶ Paulo judio masa ya mehne to durucuchu̶ tu̶hoa masa sehe dihta marieina tjuaha. Ã jiro Paulo tinare õ sehe ni yahuha: 3 —Yu̶hu̶ judio masu̶nota jija. Tarso wama tiri macai, Cilicia yahpai jiri macai masa bajuai yu̶hu̶. Wiho mejeta ahri maca Jerusalẽihta bu̶cu̶ai yu̶hu̶. Tuhsu̶, yu̶hu̶re Gamalie wama tiriro buhea tire. Ã jicu̶ yu̶hu̶ mari ñu̶chu̶su̶ma cjiri dutiare noano buhei. Mipu̶re Cohamacu̶re mu̶sa yoaro seheta yu̶hu̶ cũ̶hu̶ ño payoa timai. 4 Ã jicu̶ Jesu yainare ñano yoaa ticu̶ru̶ yu̶hu̶. Cãina tinare wajãa ticu̶ru̶ yu̶hu̶. Mu̶are, numia cũ̶hu̶re ñaha, peresu yoaa tii yu̶hu̶. 5 Sacerdotea bui pu̶htoro, judio masa bu̶cu̶na mehne yu̶ tuahti pũri cjihtire Jesu yainare ñaha dutia pũrine yu̶hu̶re joabasare. Mari coyeare Damasco macainare tí pũrine ñoi tai nimai Jesu yainare ñahai tai. Tinare ñaha, na ta peresu yoai tai nimai. Jerusalẽpu̶ tinare na ta duamai buhiri dahrei tai. Õ sehe yu̶ nichu̶ sacerdotea bui pu̶htoro, judio masa bu̶cu̶na cũ̶hu̶ noano masina —ni yahuha Paulo. 6 Ã ni tuhsu̶ õ sehe ni yahu namoha: —Ã yoa cohari pja jichu̶, Damascopu̶ yu̶ su̶i cahachu̶ waro mu̶anopu̶ wacũenoca si siteroca boroa tire yu̶hu̶re. 7 To ã si siteroca borochu̶ta yu̶hu̶ yahpapu̶ bora caha su̶ai yu̶hu̶. Yu̶ bora caha su̶ri baharo durucuro coa tare yu̶hu̶re. “Saulo, Saulo ¿dohseacu̶ yu̶hu̶re ñano yoajari?” ni durucuro coa tare yu̶hu̶re. 8 “Pu̶htoro, ¿diro baro jijari mu̶hu̶?” ni sinitui yu̶hu̶. “Yu̶hu̶ Jesu Nazare macariro, mu̶ ñano yoariro jija yu̶hu̶”, ni yu̶htire yu̶hu̶re tiro. 9 Yu̶ ã wahachu̶ yu̶hu̶ mehne macaina buhriarore ñu̶re. Wiho mejeta yu̶hu̶ mehne to durucuchu̶ tu̶hoerare tina. 10 “Pu̶htoro, ¿dohse yoaihcari yu̶hu̶?” ni sinitui Jesure. “Wahcãru̶caga. Damascopu̶ wahaga. Tói mu̶ wahachu̶, mu̶hu̶re jipihtia yu̶ yoa dutihtire pairo yahurohca mu̶hu̶re”, nire tiro yu̶hu̶re. 11 Tuaro to minoa siterocachu̶, yu̶ capari wapoa wahare yu̶hu̶re. Ã jia, yu̶hu̶ mehne macaina yu̶ wamomacare ñaha, Damascopu̶ tu̶ã wahcãre yu̶hu̶re. 12 ’Tói Anania wama tiriro, Cohamacu̶re ño payoriro, marine Cohamacu̶ dutiare yoa pahñoriro jire. Tó macaina judio masa jipihtina ti ño payoriro jire. 13 Ã jiro tiro yu̶ cahai wihi taru̶ca yu̶hu̶re yahure. “Coyeiro Saulo, ñu̶ga pari turi tjoa”, nire tiro. To ã niri baharo pari turi ñu̶i yu̶hu̶. Ã ñu̶ du̶cacu̶ tirore ñu̶i yu̶hu̶. 14 Yu̶ ã ñu̶chu̶ tiro Anania yu̶hu̶re yahure: “Cohamacu̶ to cahmaare noano masihtirore panopu̶ bese tuhsu̶yuhti mu̶hu̶re. Ã jiro ‘Yu̶ macu̶ noarirore ñu̶, tu̶horohca’, ni yahuyuhti mu̶hu̶re Cohamacu̶ panopu̶. Tiro jira mari ñu̶chu̶su̶ma mu̶na ti ño payoriro. 15 Ã jicu̶ mu̶hu̶ mu̶ ñu̶rire, mu̶ tu̶horire yahuihca mu̶hu̶ jipihtinare. 16 Ã jina mipu̶re yoari pja jiena tjijihna. Wahcãru̶caga. Ã jicu̶ bautisariro jiga. Jesure mu̶ sinichu̶ mu̶ ñaare yoari buhirire cohãnohca”, nire yu̶hu̶re tiro —niha Paulo. 17 Ã ni tuhsu̶ Paulo õ sehe ni yahu namoha: —Ã yoa tuhsu̶ yu̶hu̶ Jerusalẽpu̶ tjua ta, Cohamacu̶ wu̶hu̶pu̶ Cohamacu̶re sinii su̶i. 18 Yu̶ tói jichu̶ Jesu yu̶hu̶re bajua tire. Ã bajuaro yu̶hu̶re yahure. “Jerusalẽ macaina yu̶ yare mu̶ yahuchu̶ tu̶ho duaerara. Ã jicu̶ cjero pa sehepu̶ wahaga”, nire Jesu yu̶hu̶re. 19 To ã nichu̶ tu̶hocu̶ yahui tirore: “Pu̶htoro, mu̶ yainare judio masa buhea wu̶hu̶sei jiinare yu̶ ñaha, cjãri cjirire masina Jerusalẽ macaina. 20 Ã jicu̶ mu̶hu̶re yahurirore Estebã sehere ti wajãchu̶ ñu̶cu̶ ‘Noano yoa wajãna’, nimai. Tirore ti wajãchu̶ ti suhtire cju̶abasai yu̶hu̶. Tí cũ̶hu̶re masina ahri maca macaina. Ã jia yu̶ yahuchu̶ tu̶hoboca yu̶hu̶re”, ni yahui yu̶hu̶ Jesure. 21 Yu̶ ã nichu̶ tu̶horo Jesu yu̶hu̶re õ sehe ni yahure: “Yoaropu̶ judio masa jierainare buhehtirore warocaihtja mu̶hu̶re. Ã jicu̶ wahaga mu̶hu̶”, nire yu̶hu̶re yu̶ pu̶htoro —niha Paulo masare. 22 To yahu mu̶htari dihtare noano tu̶homaha masa. Wiho mejeta judio masa jieraina cahai Jesu Paulore to warocahtire to yahuchu̶ tu̶hoa tina sañurucu du̶caha tjoa: —Ahriro mipu̶ pinihtare yariawahnojaro —ni sañurucuha tina. 23 Ã jia tina sañurucu namo, sua mehne ti suhtire wahba siteru̶ca, dihta mehne docaha. 24 Surara pu̶htoro surara ya wu̶hu̶pu̶ Paulore na sãa dutiha to surarare. Ã jiro surara pu̶htoro “¿Dohse yoa Paulo mehne sua ã ñaca sañurucua nijari masa?” ni sinitu duamaha. Paulore tíre sinituro taro, yuta dari mehne tjana dutimaha tirore. 25 Wiho mejeta tirore ti du̶hteri baharo, tiro cahai jirirore surara pu̶htorore õ sehe ni yahuha Paulo: —Yu̶hu̶ Roma macariro jija. Ã jina “Ñano yoariro jira ahriro”, yu̶hu̶re ni yahusã masierara mu̶sa. Ã yahusã masierana yuta dari mehne yu̶hu̶re tjana masierara mu̶sa —niha Paulo tirore. 26 To ã nichu̶ tu̶horo surara pu̶htoro, to bui pu̶htorore õ sehe ni yahuro wahaha: —Ahriro Roma macariro jira. Ã jicu̶ noano yoaga tirore —ni yahuha tiro to pu̶htorore. 27 To ã niri baharo surara bui pu̶htoro sehe Paulore sinituro wahaha: —¿Potocãta mu̶hu̶ Roma macariro jijari? Yahuga yu̶hu̶re tíre —niha tiro. —Tiro tjija yu̶hu̶ —ni yu̶htiha Paulo. 28 To ã nichu̶ tu̶horo surara bui pu̶htoro sehe tirore õ sehe ni yahuha: —Yu̶hu̶ Roma macariro ji duacu̶ niñeru pjíro wapai —niha tiro. —Yu̶hu̶ Roma yahpa macari macapu̶ masa bajuai. Ã jicu̶ Roma macariro jija —niha Paulo. 29 To ã nichu̶ tu̶hoa tirore tjanaborina wahaa wahaha. Ã jiro Paulo Roma macariro to jiriro jichu̶ masino, tirore comaa dari mehne ti du̶hteri cjirire wacũno, cui niha surara pu̶htoro sehe. 30 Ã yoa surara pu̶htoro judio masa Paulore ti yahusãrire noano masi duaha. Ã masi duaro pa dachopu̶ comaa darire tirore to pjã dutiri baharo, sacerdotea pu̶htoare, judio masa bu̶cu̶na mehne cahmachu dutiha surara pu̶htoro. To ã cahmachu dutiri baharo tiro tópu̶ Paulore na wahcã, ti pano duhu dapoha tirore.

Hechos 23

1 Ã jiro Paulo judio masa bu̶cu̶nare ñu̶ piti boca, õ sehe ni yahuha: —Coyea, Cohamacu̶ to ñu̶rocaroi jipihtia dachoripe noano yoarucuja yu̶hu̶ —niha Paulo. 2 To ã nichu̶ tu̶horo jipihtina sacerdotea bui pu̶htoro jiriro Anania sehe Paulo du̶serore cjã dutiha. 3 To cahai ducuinare cjã dutiha. Tirore ti cjãri baharo Paulo Ananiare tuhtiha: —Masa ti ñu̶rocaro dihtare noano yoariro jira mu̶hu̶. Masa ti baharo bu̶hu̶sehei ñano yoa cohtariro jira mu̶hu̶. “Cohamacu̶ dutiare yu̶hdu̶ru̶cai nina”, yu̶hu̶re nipaihta yu̶hu̶re cjã dutira mu̶hu̶. Ã cjã duticu̶ mu̶hu̶ sehe dutiare yu̶hdu̶ru̶cai nica —niha Paulo tirore. 4 To ã nichu̶ tu̶hoa Paulo cahai ducuina õ sehe niha tirore: —Cohamacu̶ to beseriro sacerdotea bui pu̶htorore ñano durucui tjiga mu̶hu̶ —niha tina Paulore. 5 Ti ã nichu̶ tu̶horo Paulo õ sehe ni namoha tjoa: —Coyea, tiro to sacerdotea bui pu̶htoro to jiare masierahi yu̶hu̶. Ã jii ã nimacanocati yu̶hu̶. Cohamacu̶ yare ti joari cjiri õ sehe ni yahura tirore: “Mu̶ ya maca macaina pu̶htorore ñano ni, durucui tjiga”, ni joaa tiha —niha Paulo tinare pjãno. 6 Ã yoa tói pu̶a curua macaina jiha. Cũ̶ curua saduceo curua macaina jiha. Pa curua sehe fariseo curua macaina jiha. Pu̶a curua ti jichu̶ masino, Paulo judio masa bu̶cu̶nare tuaro sañurucu õ sehe ni yahuha: —Coyea, yu̶hu̶ fariseo curua macariro jija. Fariseo curua macariro macu̶no tjija yu̶hu̶ cũ̶hu̶. “Yariaina masa mu̶jaahca”, yu̶ ã niri buhiri yu̶hu̶re ñano yoa duara mu̶sa —niha Paulo. 7 To ã nichu̶ tu̶hoa fariseo curua macaina, saduceo curua macaina ti basi cahma tuhtiha. Ã jia ti basi pu̶a curua tju waha. 8 Saduceo curua macaina õ sehe niina jiha: “Yariaina masa mu̶jasi. Espíritua, anjoa cũ̶hu̶ ne mariahna”, niina jiha. Wiho mejeta fariseo curua macaina sehe tina yoaro sehe nieraha. Ã jia Paulo “Yariaina masa mu̶jaahca” to nichu̶ tina ti basi cahma tuhtiha. 9 Ã cahma tuhtia, tuaro sañurucuha. Ã yoa fariseo curua mehne macaina judio masa buheina wahcãru̶ca, tuhti, õ sehe ni yahuha: —Ahriro Paulo ñano yoaerare. Ã jiro espíritu o anjo, potocã tiro mehne durucuriro jiboca. [Ã jina ahrirore buhiri dahrena, Cohamacu̶re ñu̶ tuhtiina jiboca mari. Ã yoaina jiena tjiga mu̶sa] —niha tina. 10 Ti ã niri baharo, tina jipihtina cahma tuhti, tuaro suaha. “Ti basi cahma sua sayo, tirore wajãboca”, ni cuisãaha surara pu̶htoro sehe. Ã jiro Paulore, masa watoi ducurirore na wio, to ya wu̶hu̶pu̶ na ta dutiro warocaha to surarare. 11 Pa ñamihi pu̶htoro Jesu Paulo cahai ducuro, õ sehe ni yahuha tirore: —Wacũ tuaga. Mipu̶re õre Jerusalẽi yu̶ ya buheare yahure mu̶hu̶. Tó seheta Romapu̶ cũ̶hu̶re yahui wahaihca mu̶hu̶ —niha pu̶htoro Jesu Paulore. 12 Pa dacho bohrearoi judio masa cahmachu, ti basi õ sehe ni cahma durucuha: —Õ sehe yoajihna. Paulore wajãjihna. Cohamacu̶re õ sehe ni yahu cũjihna. Ne mari sihnisi. Ne chu̶si, pu̶ tirore mari wajãri baharopu̶. Tirore mari wajãerachu̶, mari sehere Cohamacu̶ buhiri dahrejaro —niha tina ti basi. Tina cuarenta bui curero judio masa jiha. 14 Ti ã niri baharo tina sacerdotea pu̶htoare, bu̶cu̶na cũ̶hu̶re yahua wahaha: —Paulore sã wajãhto pano chu̶are sã chu̶eraja. “Tirore sã wajãerachu̶ Cohamacu̶ sã sehere buhiri dahrejaro”, nihi sã. 15 Ã jina mu̶sa, bu̶cu̶na mehne õ sehe ni pjirocaga. “Paulore pari turi sinitu duaja”, niga surara bui pu̶htorore. Mu̶sa ã niri baharo surara bui pu̶htorore na ta dutiga Paulore. Wiho mejeta Paulo to õre to wihiro cahachu̶ waro tirore wajãnahca sã —niha tina sacerdotea pu̶htoare. 16 Wiho mejeta Paulo pjacamacu̶no ti ã ni durucuchu̶ tu̶hoha. Ti ã nichu̶ tu̶horo waha, surara ya wu̶hu̶pu̶ Paulore yahuro sãaha. 17 To ã yahuri baharo Paulo sehe cũ̶iro surarare pjiroca, õ sehe ni yahuha tirore: —Ahriro wahmu̶nore pu̶htoro cahapu̶ naahga. Ahriro mu̶ pu̶htorore yahu duaro nina —niha Paulo. 18 To ã nichu̶ tu̶horo surara sehe Paulo pjacamacu̶nore to pu̶htoro cahapu̶ na su̶, õ sehe ni yahuha: —Peresupu̶ jiriro Paulo sehe yu̶hu̶re pjiroca, ahriro wahmu̶nore mu̶ cahapu̶ naa dutihre. Ahriro mu̶hu̶re yahuro taro nihre —niha surara to pu̶htorore. 19 To ã nichu̶ tu̶horo pu̶htoro sehe wahmu̶no to wamomacare ñaha tu̶ã wahcã, masa marienopu̶ tirore sinitu ñu̶ha: —¿Dohse nii tai niri mu̶hu̶ yu̶hu̶re? —niha tiro Paulo pjacamacu̶nore. 20 To ã sinituchu̶ tu̶horo õ sehe ni yahuha: —Judio masa cũ̶no potori, “Õ sehe yoajihna” ni, ñamichacapu̶ judio masa bu̶cu̶na cahapu̶ mu̶hu̶re Paulore naa dutiahca. “Bu̶cu̶na Paulore pari turi sinitu duara”, ni mahñoahca. 21 Wiho mejeta cuarenta bui curero mu̶a tirore wajã duaina bu̶cu̶a caha duara. Tina tirore ti wajãhto pano chu̶are chu̶si. Ã yoa sihnisi. “Tirore mari wajãerachu̶, Cohamacu̶ mari sehere buhiri dahrejaro”, nire tina ti basi. Ã jia mipu̶ mu̶hu̶re Paulore na ta dutia tina sehe duhti cohta tuhsu̶hre, Paulore wajãa taa. Ã jicu̶ ti yahua wihichu̶ tinare yu̶htii tjiga mu̶hu̶ —ni yahuha wahmu̶no surara pu̶htorore. 22 To ã nichu̶ tu̶horo surara pu̶htoro õ sehe niha: —Yu̶hu̶re mu̶ yahurire painare yahui tjiga —ni yahuha wahmu̶nore. Ã ni tuhsu̶ wahmu̶nore “Wahaga”, niha tiro. 23 Ã ni tuhsu̶, surara pu̶htoro pu̶aro to surarare pji wahcã, tinare õ sehe ni dutiha: —Dos cientos surarare, setenta cawaloa bui pisainare, dos cientos doca yucu̶ cju̶aina mehne ti yare cahno dutina wahaga. Micha ñami nueve jichu̶ Cesareapu̶ wahanahca mu̶sa. 24 Paulore cawaloare to pisahtinare cahnobasaga. Cesareapu̶ pu̶htoro Feli cahapu̶, noano ñu̶ nu̶nu̶ soga tirore —niha surara pu̶htoro. 25 Ã ni tuhsu̶ papera joaro, õ sehe ni joaha tiro: 26 “Yu̶hu̶ Claudio Lisia mu̶hu̶re tuariro pu̶htoro Felire noa dutija. 27 Judio masa ahriro Paulore ñaha, wajãmare. Ã jicu̶ tiro Roma macariro to jichu̶ masicu̶, yu̶ surara mehne tirore yoadohoi su̶hi. 28 Ã jicu̶ tirore ti yahusãrire masi duacu̶ judio masa bu̶cu̶na cahai nahi tirore. 29 Ã jicu̶ tiro judio masa ya dutia dihtare to yu̶hdu̶ru̶cachu̶ mari ya dutiare to yu̶hdu̶ru̶caerachu̶ ñu̶cu̶, tirore peresupu̶ cũ duaerahi. Yaba buhiri yariaro mariahna tirore. 30 Ã jiro judio masa tirore wajã dua, ti bu̶cu̶a cahachu̶ tu̶horo pairo yahure yu̶hu̶re. To ã yahuri baharo Paulore mipu̶re mu̶ cahapu̶ warocai nija. Ã jicu̶ tirore yahusãrinare to ñaa yoarire mu̶hu̶re yahu duti tuhsu̶hi yu̶hu̶”, ni joaha surara pu̶htoro. 31 Ã yoa surara ti pu̶htoro to dutiriro seheta yoaha. Tí ñamine Antipatri wama tiri macapu̶ Paulore na su̶ha. 32 Pa dachoi paina surara cawaloa bui pisaeraina tí macai tjua taha ti ya macapu̶. Paina surara cawaloa bui pisaina dihta tirore na yu̶hdu̶ wahcãha. 33 Pu̶ Cesareapu̶ na su̶ha Paulore. Ã jia surara pu̶htoro to warocari pũre pu̶htoro Felire waha. Ã jia Paulore na su̶ha pu̶htoro cahapu̶. 34 Ti ã wari baharo pu̶htoro tí pũre to ñu̶ri baharo tiro painare sinitu ñu̶ha: —¿Di yahpa macariro jijari ahriro Paulo? —ni sinitu ñu̶ha tiro. —Cilicia yahpa macariro jira —ni yahuha tirore. 35 Tinare sinitu tuhsu̶, Feli Paulore õ sehe ni yahuha: —Mu̶hu̶re yahusãrina õre ti wihichu̶ mu̶ yahuchu̶ tu̶hoihtja —niha Feli Paulore. To ã niri baharo Herode ya wu̶hu̶pu̶ tirore cũha. Ã jiro to mu̶are tirore cohta dutiha pu̶htoro.

Hechos 24

1 Cinco dachori baharo, Anania sacerdotea bui pu̶htoro, paina judio masa bu̶cu̶na, dutiare mihniriro Tértulo wama tiriro mehne Cesareapu̶ su̶ha. Ã jia tina Paulore yahusã dua, pu̶htoro Feli cahapu̶ su̶ha. 2 Ã jiro Paulore tópu̶re ti na su̶ri baharo Tértulo tirore yahusã du̶caha. Ã yahusã du̶caro õ sehe ni yahusãha Felire: —Mu̶hu̶ noano masiriro, sã pu̶htoro mu̶ noano dutichu̶ sã ahri yahpa macaina noano jinocaja sã cahmacheno marieno. Mu̶ dutia mehne noaa sehere cohtotaro nina ahri yahpa. 3 Ã jina sã noano jinocahna wahcheja. Ã jina mu̶hu̶ mehne noano wahcheja. 4 Mipu̶re mahanocã mu̶hu̶re cariboihtja yu̶hu̶. Mahanocã mu̶hu̶ mehne su̶hu̶du duaja. Sãre tu̶horocasinia mu̶hu̶. 5 Ahriro sãre caribobiara. Jipihtia yahpari macainare judio masare ti sua sañurucuchu̶ yoara ahriro. Ã jiro masa ti basi cahma tuhtichu̶ yoara ahriro. Ã jiro nazareno wama tiri curua pu̶htoro jira. 6 Ã jina Cohamacu̶ wu̶hu̶re ñano to yoa duachu̶ ñu̶na sã ñahahi ahrirore. [Sã ñahari baharo sã ya dutiare to yu̶hdu̶ru̶cariro jichu̶ tirore buhiri dahre duamahi sã. 7 Wiho mejeta surara pu̶htoro Lisia wama tiriro tirore sãre tuaro mehne manocahre. 8 Baharo tirore yahusãrinare mu̶ cahapu̶ waha dutihre Lisia. To ã nichu̶ tu̶hona tahi sã.] Mu̶hu̶ pinihta ahrirore sinitucu̶, jipihtiare to ya buhirire masicu̶hca mu̶hu̶ —niha Tértulo Felire. 9 To ã niri baharo paina judio masa “Tértulo to niriro seheta potocã tjira”, niha tina cũ̶hu̶. 10 Ti ã ni yahusãri baharo pu̶htoro Feli Paulore yahu dutiha. Õ sehe ni yahuha Paulo: —Payu̶ cu̶hmari ahri yahpa macainare mu̶ dutirire masija yu̶hu̶. Ã jicu̶ yu̶ yoarire mu̶hu̶re yahucu̶ wahcheja. 11 Doce dachorita wahara Jerusalẽpu̶ Cohamacu̶re yu̶ ño payori baharo. Mu̶hu̶ ahri potocã ti jichu̶ masi duacu̶ painare sinitu ñu̶ga. 12 Judio masa yu̶hu̶re Cohamacu̶ wu̶hu̶pu̶re boca ti ñahachu̶ masare ñano ni sañurucui nierahi. Ã yoa masare sua sañurucuchu̶ yoai nierahi. Ã yoacu̶ judio masa buhea wu̶hu̶sere, ti ya maca cũ̶hu̶re ne ti nino sehe ñano yoaerahi. 13 Ã jia yu̶hu̶re yahusãrina sehe ti yahusãri cjirire “Õ sehe yoare ahriro”, ni yahu masierara mu̶hu̶re. 14 Mipu̶ yu̶ yoarire yahuihtja mu̶hu̶re. Dóihta sã ñu̶chu̶su̶ma ti ño payorirore Cohamacu̶re ño payoja yu̶hu̶ cũ̶hu̶. Ã jicu̶ to yare yoaja Jesu ya noaa buhea ti nino seheta. Ahrina “Jesu ya mahñopea jira”, ni durucura ahrina judio masa. Wiho mejeta Cohamacu̶ dutia, Moise cjiropu̶re to cũri cjirire tí cũ̶hu̶re ño payoja yu̶hu̶. Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri ti joari cũ̶hu̶re ño payoja yu̶hu̶. 15 Ahrina paina judio masa ti tu̶hoturo seheta Cohamacu̶ jipihtina masare yariainare noaina, ñaina mehne ti masa mu̶jachu̶ yoarohca. Yu̶hu̶ cũ̶hu̶ ãta ni tu̶hotuja. 16 Ã jicu̶ buhiri mariaja yu̶hu̶. Cohamacu̶ yu̶hu̶re tíre masina. Ã yoa masa cũ̶hu̶ tíre masina. Ã jii potocãta yahuja yu̶hu̶ mu̶hu̶re. Ã jicu̶ noano tu̶hotunocaja. 17 ’Paye cu̶hmarine pa sehepu̶ tiniriro jicu̶ Jerusalẽne tju wihi, yu̶ coyeare judio masa pjacu̶oinare niñerure wai tai nihi. Tju wihi Cohamacu̶re ño payoi tai to ya wu̶hu̶pu̶ su̶mahi. Ã jicu̶ Cohamacu̶ to cosa dutiriro seheta yu̶ basi yu̶ yu̶hdu̶ru̶carire yu̶ cosari baharo wahiquirore wa duamahi tirore ño payoi tai. Tópu̶ yu̶ jichu̶ ahrina judio masa yu̶hu̶re bocahre. Ti bocachu̶ paina yu̶hu̶ mehne mariahre. Sua, sañurucuina mariahre. 19 Wiho mejeta paina judio masa Asia yahpa macaina tói jihre. Tina yu̶ ñano yoachu̶ ñu̶rina jia yahusãa tajaro. 20 Ahrina õpu̶ jiina sehe judio masa bu̶cu̶na mehne yu̶ jichu̶ ñu̶ina yu̶ ñano yoarire masia, tina cũ̶hu̶ yahusãjaro. 21 Cũ̶nocã pinihtare yu̶hu̶re tina yahusã masina: Pano tina mehne jicu̶ õ sehe ni tuaro sañurucuhi yu̶hu̶: “ ‘Yariaina masa mu̶jaahca’, yu̶ niri buhiri, buhiri dahrera mu̶sa”, nihi tinare —ni yahuha Paulo Felire. 22 To ã ni yahuri baharo Feli õ sehe ni yahuha Paulore: —Mipu̶ tó puro tjira. Surara pu̶htoro Lisia to wihiri baharo mu̶hu̶re yu̶ yoahtore masiihca yu̶hu̶ —niha Feli Paulore. Feli sehe Jesu yaina ti yoarire noano masi pahñoriro jiha. 23 Ã ni tuhsu̶, Paulore cohtariro surarare Feli noano ñu̶ nu̶nu̶ dutiha “Peresupu̶ jiriro duhtiri”, nino. Wiho mejeta mahanocã ware to tinihtore. Paulo mehne macainare tirore peresupu̶ jirirore yoadoho dutiro ã dutiha Feli. 24 Mahaa dachoricã baharo Feli to namono Drusila wama tiricoro mehne ta, Paulore pjiha. Feli namono sehe judio masono jiha. Paulore ti pjiri baharo, Jesucristore to wacũ tuaare Paulo sehe yahuha tinare. 25 Ã yahuro quihõno yoaare, ñaare yoa duaparota yoaeraare, pihtiri dacho jichu̶ Cohamacu̶ masare to buhiri dahrehtore yahuha Paulo. To ã ni yahuchu̶ tu̶horo Feli cuiro, Paulore õ sehe ni yahuha: —Mipu̶re waharisa. Baharo yu̶hu̶re dahraa mariachu̶ mu̶hu̶re pjiihtja tjoa —niha Paulore. 26 Ã nino Paulo to niñeru wachu̶ cahmamaha Feli. Ã jiro tiro niñerure cahmano, payu̶ tahari Paulore pji, tiro mehne durucua timaha Feli. 27 Pu̶a cu̶hma baharo Porcio Festo wama tiriro pu̶htoro Felire cohtotariro jiha. Wiho mejeta Feli sehe judio masare tiro mehne wahchechu̶ yoa duaha. Ã jiro pu̶htoro Feli to pu̶htoro wijaahto pano, tiro Paulore peresui ji dutisiniha.

Hechos 25

1 Ã yoa Festo tí yahpapu̶ tia dacho to jiri baharo, Cesareapu̶ jiriro waha, Jerusalẽpu̶ su̶ha. 2 Tói to jichu̶ sacerdotea pu̶htoa, judio masa pu̶htoa mehne Paulore ti yahusãrire yahuha Festore. 3 Paulo to mahapu̶ wahachu̶ tirore bu̶cu̶a caha, wajã duaa nimaha tina. Ã jia tina Festore tuaro sinimaha: —Paulore Jerusalẽpu̶ warocaga —ni sinimaha tina Festore. 4 Ti ã nichu̶ tu̶horo, Festo õ sehe ni yahuha tinare: —Mipu̶re Paulo Cesareapu̶ peresu jira. Yu̶hu̶ tópu̶ wahai tai nija. 5 Paulo to ñano yoariro jichu̶, mu̶sa pu̶htoa Cesareapu̶ yu̶hu̶ mehne waha, tirore yahusãga —niha Festo. 6 Ã jiro Festo ocho o diez dachori tina mehne to jiri baharo Cesareapu̶ tjuaa wahaha. Pa dachoi tiro buhiri tiare cahnori wu̶hu̶i dujiro, Paulore na ta dutiha. 7 Ã jia Paulo Festo cahapu̶ to wihichu̶, judio masa Jerusalẽpu̶ tarina sehe Paulo cahai ducu, tirore tuaro mehne yahusã du̶caha. Ã yahusãpahta “Ahriro to ñano yoachu̶ ñu̶hi”, ni yahu masieraha. 8 Ti ã ni yahusãri baharo Paulo to yoarire yahuha: —Judio masa ti dutiare, Cohamacu̶ wu̶hu̶ macaa dutiare, Roma pu̶htoro to dutiare yu̶hdu̶ru̶caerahi —niha Paulo. 9 Festo sehe judio masare wahchechu̶ yoa duaro, Paulore õ sehe ni sinituha: —¿Jerusalẽpu̶ waha duajari mu̶hu̶? Mu̶ yoarire yu̶hu̶re tópu̶ yahuihca mu̶hu̶ —niha Festo Paulore. 10 To ã nichu̶ tu̶horo Paulo õ sehe ni yahuha: —Jipihtina bui pu̶htoro César to ya wu̶hu̶i buhiri tiare cahnori wu̶hu̶i jija mipu̶re. Ahri wu̶hu̶ baroi yu̶ yoarire tu̶hoga. Judio masare yu̶ ñano yoaerarire noano masina mu̶hu̶. 11 Dutiare yu̶hdu̶ru̶cariro yu̶ jichu̶, yu̶hu̶re wajãchu̶ noaboa. Wiho mejeta ahrina ti yahusãri sehe mahñoa ti jichu̶ yu̶hu̶re yahusãrinare yu̶hu̶re wiho waro wia masierara mu̶hu̶. Yu̶ yoarire jipihtina bui pu̶htorore Césare yahu duaja. Tiro sehe yu̶ buhiri tiare to cahnochu̶ cahmaja —niha Paulo. 12 To ã nichu̶ tu̶horo Festo sehe noano masi yahuinare sinitu tuhsu̶, õ sehe ni yahuha Paulore: —Mu̶hu̶ jipihtina bui pu̶htorore mu̶ yoarire mu̶ yahu duachu̶, tiro cahapu̶ warocanahtja sã mu̶hu̶re —niha Festo Paulore. 13 Baharopu̶ pu̶htoro Agripa, Berenice wama tiricoro mehne Cesareapu̶ Festore ñu̶a su̶ha. —¿Ne, wihimari mu̶hu̶ cũ̶hu̶? —niha tina Festore piti bocasinia. 14 Tói payu̶ dachori ti jiri baharo Festo õ sehe ni yahuha Agripare Paulore: —Õre Feli to peresu yoariro jira. 15 Ã jia Jerusalẽpu̶ yu̶ wahachu̶ judio masa ti sacerdotea pu̶htoa, ti bu̶cu̶na mehne ahrirore yahusãhre. “To ya buhirire wajãga tirore”, ni sinihre tina yu̶hu̶re. 16 Ti ã nichu̶ tu̶hocu̶ yu̶hu̶ tinare õ sehe ni yahuhi: “Roma macaina sehe peresu ti yoainare masare waerara. Ã jicu̶ tirore waeraja mu̶sare. Sã ñaharirore tirore yahusãrinare to ñu̶hto pano tirore buhiri dahre masieraja sã. To basi to yoarire to yahuerasinichu̶ tirore buhiri dahre masieraja sã”, nihi tinare. 17 Ã jicu̶ tina õre ti wihichu̶ ñu̶cu̶ yoari pja yoaerahi yu̶hu̶. Wiho mejeta pa dachoi buhiri tiare cahnori wu̶hu̶i dujicu̶, ti yahusãrirore pjirocahi. 18 Ã jia tí wu̶hu̶i to wihichu̶ ñu̶a tirore ñu̶ tuhtiina wahcãru̶care. Ti ã wahcãru̶cachu̶ ñu̶cu̶ “Ñabiaro ni yahusãhca”, ni tu̶hotumahi yu̶hu̶ tinare. Tirore yahusã duapahta yahusã masierare tina. 19 Wiho mejeta ahrirore Cohamacu̶ yare to yahuri buhiri judio masa tirore tuhtihre. Jesu wama tiriro yariariro cjiro to masa mu̶jarire to yahuri buhiri yahusãhre ahrirore. Ahri dihtare yahusãhre. 20 Ahrire masieracu̶ tirore noano sinitu ñu̶hi. “¿Jerusalẽpu̶ waha duajari yu̶hu̶ mehne? Tópu̶ yahuga mu̶ yoarire yu̶hu̶re”, nimahi tirore. 21 Wiho mejeta tiro waha duaerare. “Yu̶ yoarire jipihtina bui pu̶htorore Césare yahu duaja”, nire tiro yu̶hu̶re. To ã niri baharo õihta tirore cohta dutihi jipihtina bui pu̶htoro cahai tirore yu̶ warocahto pano —niha Festo Agripare. 22 —Yu̶ basi tu̶ho duaja tirore —niha Agripa Festore. —Ñamichacapu̶ tirore tu̶hoga mu̶hu̶ —ni yu̶htiha Festo. 23 Pa dachoi Agripa, Berenice mehne ti buhiri tiare cahnori wu̶hu̶pu̶ su̶, “Pu̶htoa jija sã”, nia cua pisaro yoa ñoha tina, surara pu̶htoa, tí maca macaina pu̶htoa mehne. Tó sehe yoa sãa tiha tí wu̶hu̶pu̶ sãa. Ti sãa su̶ri baharo Paulore pjirocaha Festo. 24 Ã jiro Festo õ sehe ni yahuha: —Pu̶htoro Agripa, mu̶sa jipihtina ahri wu̶hu̶re cahmachuina tu̶hoga. Õre ahriro payu̶ judio masa ti yahusãriro jira. Jerusalẽpu̶, Cesareapu̶ cũ̶hu̶re tina tirore yahusãhre. “Tirore wajãga”, ã nirucua nina tina. 25 Ti ã nipachu̶ta õ sehe tu̶hotuja yu̶hu̶. Ahriro ne ñano yoariro jierara. ¿Yaba buhiri wajãbocari mari tirore? Ã jicu̶ jipihtina bui pu̶htorore César Augustore ahriro to yoarire to yahu duachu̶ jipihtina bui pu̶htoro cahapu̶ warocaihtja tirore. 26 Ã jicu̶ ahriro to yoarire noano masierasinija yu̶hu̶. Ã masierasinicu̶ mari pu̶htorore yahu joa masieraja. Ã jicu̶ mu̶sare to yahuchu̶ tu̶ho dutii nija mipu̶re. Pu̶htoro Agripa mipu̶ pinihtare ahriro jira mu̶ sinitu ñu̶htiro. Mu̶ sinitu ñu̶ tuhsu̶chu̶ mari masiri baharo ahrirore ti yahusãrire noano yahu joaihtja. Ahriro to ñano yoarire yu̶ masierapachu̶ta mari pu̶htoro cahapu̶ tirore yu̶ warocachu̶ noaerara. Ã jicu̶ mipu̶re ti yahusãrire noano masi duai nija —niha Festo tinare.

Hechos 26

1 To ã niri baharo Agripa Paulore õ sehe ni yahuha: —Mu̶ basita yahuga —niha tiro Paulore. To ã niri baharo Paulo sehe, “Dihta mariahga”, nino to wamomacarine wahcãru̶ca, to yoarire yahuha: 2 —Pu̶htoro Agripa, yu̶hu̶re judio masa ti yahusãrire, yu̶ yoarire mu̶hu̶re yahucu̶, mipu̶re noano yajeripohna tija. 3 Mu̶hu̶ judio masa sã yoaa tiare, sã buhea cũ̶hu̶re mu̶ noano masichu̶ pinine wahcheja yu̶hu̶. Ã jicu̶ mu̶hu̶ yu̶hu̶re noano tu̶hoga —ni du̶caha Paulo. 4 Ã ni tuhsu̶ro õ sehe ni namoha tiro: —Wahmu̶no yu̶ jia tia cjirire jipihtina judio masa masina. Jipihtia dachoripe yu̶ masa bajuari baharo yu̶ ya dihtapu̶re, Jerusalẽpu̶ cũ̶hu̶re yu̶ jiri cjirire masina tina. 5 Fariseo curua macaina paina yu̶hdoro sã dutiare yu̶hdu̶ru̶ca dutieraina jira. Wahmanopu̶re fariseo curua macariro jimai. Ã jicu̶ fariseo curua macaina ti dutiare, ti yoaa barore yoa pahñoriro yu̶ jichu̶ tina masina. Tina mu̶hu̶re yahu duaa, tíre yahu masina tina. 6 Ahri buhirita yu̶hu̶re yahusã mu̶jana. Sã ñu̶chu̶su̶ma cjirire “Yariainare masoihtja”, Cohamacu̶ to ni cũrire “Potocã tjira”, yu̶ niri buhiri ahrina yu̶hu̶re yahusã mu̶jana. 7 Yu̶ coyea judio masa jipihtina doce curuari macaina Cohamacu̶ masare to masohtore wahche cohtarucura. Ã yoa Cohamacu̶re ño payorucura. Ã cohtarucuina jia sã yoaro seheta yoara tina. Pu̶htoro Agripa, ã cũ̶no potori yoaina sã jipachu̶ta tina sehe to masohtore yu̶ cohtari buhiri yu̶hu̶re yahusã mu̶jana judio masa. 8 ¿Dohse yoana Cohamacu̶ to masorire sã yahuchu̶ tu̶ho duaerajari mu̶sa judio masa? —ni yahuha Paulo. 9 Ã ni tuhsu̶ õ sehe ni yahu namoha: —Jesure Nazare macarirore ñu̶erasinicu̶, ñaa dihtare yoa duamai to yainare. 10 Ã jicu̶ Jerusalẽpu̶ ã yoaa timai yu̶hu̶. Sacerdotea pu̶htoa yu̶hu̶re ti dutiri baharo payu̶ Jesu yainare peresu yoaa tii. Ã jicu̶ pu̶htoa tinare ti wajã dutichu̶, wajã dutii yu̶hu̶ cũ̶hu̶. 11 Payu̶ tahari jipihtia judio masa buhea wu̶hu̶sei Jesu yainare ñano yoa dutia tii. Ã yoacu̶ Jesu yaina Jesure ti cohãchu̶ yoa duai nimai. Tina mehne tuaro suai yu̶hu̶. Ã jicu̶ paina masa ya macaripu̶ cũ̶hu̶re tinare ñano yoai su̶a tihi yu̶hu̶ —ni yahuha Paulo. 12 Ã ni tuhsu̶ õ sehe ni yahu namoha: —Damascopu̶ Jesu yainare ñano yoa duacu̶ su̶mai. Tinare ñano yu̶ yoa duachu̶ ñu̶a sacerdotea pu̶htoa yu̶hu̶re waha dutire. 13 Õ sehe jire pu̶htoro Agripa: Cohari pja jichu̶ waroi mahai yu̶ wahachu̶ mu̶ano macaa si sitea, sũ̶ dacho macariro yu̶hdoro, yu̶hu̶re yu̶hu̶ mehne wahaina cũ̶hu̶re si sitere. 14 Sã jipihtina yahpapu̶ bora caha su̶, judio masa ya mehne yu̶hu̶re to durucuchu̶ tu̶hoi. “Saulo, Saulo, ¿dohseacu̶ mu̶hu̶ yu̶hu̶re ñano yoajari? Mu̶hu̶ yu̶hu̶ mehne suacu̶ yu̶hu̶re yu̶htieracu̶, mu̶ basi ñano yu̶hdu̶ra”, nire yu̶hu̶re. 15 “Pu̶htoro, ¿diro baro jijari mu̶hu̶?” ni sinitui. “Yu̶hu̶ Jesu, mu̶ ñano yoariro jija. 16 Wahcãru̶caga mu̶hu̶. Mu̶hu̶re yu̶ cahamacu̶no cjihto yoai tai mipu̶ bajuaja yu̶hu̶. Michare yu̶hu̶re mu̶ ñu̶rire, baharo mu̶hu̶re yu̶ ñohti cũ̶hu̶re painare yahuihca mu̶hu̶. 17 Judio masare judio masa jieraina cũ̶hu̶re mu̶hu̶re buhe duticu̶, warocaihtja. Ti cahai mu̶ jichu̶, mu̶hu̶re ti ñu̶ tuhtichu̶ mu̶hu̶re yoadohoihtja. 18 Yu̶ yare tinare masichu̶ yoaga mu̶hu̶. Ã jicu̶ nahitianopu̶ tiniina yoaro sehe jiinare ti ñaare duhuchu̶ yoaga. Buhriaropu̶ tiniina yoaro sehe noaa sehere cohtotachu̶ yoaga tinare. Watĩnore cahmaerachu̶ yoaga mu̶hu̶. Ã yoacu̶ Cohamacu̶ ya sehere yu̶htichu̶ yoaga mu̶hu̶ tinare. Mu̶ ã yoachu̶ tina yu̶hu̶re wacũ tuaahca. Ti ã wacũ tuachu̶ ñu̶cu̶ ti ñaa yoari buhirire boihca. Ã jia tina Cohamacu̶ to beserina mehne macaina jiahca. To wahtire cju̶ahtina jiahca tina”, nire Jesu yu̶hu̶re —ni yahuha Paulo. 19 Ã ni tuhsu̶ õ sehe ni yahu namoha: —Pu̶htoro Agripa, mu̶ano macaa yu̶ tu̶hoare yu̶hdu̶ru̶caerahi. 20 Damascoi buhe mu̶htai. Baharo Jerusalẽi buhei tjoa. Baharo Judea yahpai, judio masa jieraina cahapu̶ cũ̶hu̶re masare “Ñaano yoaeraja sã”, ni ti tu̶hotumari cjirire tu̶hotu cohtota duti, Cohamacu̶ yare cahma dutii. “Noaare mu̶sa yoachu̶ ñu̶a ‘Noaina jija sã’ ni, mu̶sa tu̶hotumari cjirire mu̶sa tu̶hotu cohtotarire paina masiahca” nicu̶, tinare noaare yoa duticu̶ buhei. 21 Cohamacu̶ ya wu̶hu̶i yu̶ jichu̶ yu̶ ã ni yahuri buhiri judio masa yu̶hu̶re ñaha, wajã duamare. 22 Wiho mejeta dachoripe Cohamacu̶ to yoadohoro mehne ã buherucuja. Ã jicu̶ mipu̶re mu̶sa jipihtina pu̶htoare wiho jiina cũ̶hu̶re to yare yahui nija. Panopu̶ macaina Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri, Moise cjiro mehne ti yahu mu̶htariro seheta yahuja yu̶hu̶ cũ̶hu̶. Õ sehe ni yahu mu̶htaa tiha tina: 23 “Cristo Cohamacu̶ warocariro sehe ñano yu̶hdu̶rohca. Ã jiro yariaro masa mu̶ja mu̶htariro waharohca tiro. Ã jiro masare to yu̶hdohtore judio masare, judio masa jieraina cũ̶hu̶re masichu̶ yoarohca”, ni yahu mu̶hta joaa tiha panopu̶ macaina cjiri. Yu̶hu̶ cũ̶hu̶ ti yoaro seheta yahuja —ni yahuha Paulo Agripare. 24 To ã ni yahuri baharo Festo tirore tuaro sañurucu õ sehe ni durucuha: —Paulo, mu̶hu̶ tu̶ho masierariro jira. Mu̶hu̶ payu̶ buhecu̶ tu̶ho masierariro wahara —ni sañurucuha tiro Paulore. 25 To ã nichu̶ tu̶horo Paulo õ sehe ni yu̶htiha Festore: —Pu̶htoro tu̶ho masierariro jieraja yu̶hu̶. Yu̶ yahua potocã tjira. Ã jicu̶ yu̶hu̶ ahrire cua pisaro mehne nija. 26 Pu̶htoro Agripa sehe, ahri yu̶ yahurire noano masina. Ã jicu̶ yu̶hu̶ tirore cuiro marieno yahuja. Ahri yahuare jipihtina masa masina. Ã jicu̶ jipihtia ahrire yu̶ nirire pu̶htoro Agripa to masichu̶ masija yu̶hu̶ —niha Paulo Festore. Ã ni tuhsu̶ õ sehe niha Agripare: 27 —Pu̶htoro Agripa, Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri ti yahuri cjirire tu̶hora mu̶hu̶. Ti yahuare mu̶ tu̶hochu̶ masija yu̶hu̶ —niha Paulo Agripare. 28 —¿Ahrire yu̶hu̶re yahucu̶ mahanocã mu̶ yahua mehne Jesu yairo yu̶ wahachu̶ yoa duai nijari mu̶hu̶? —niha Agripa Paulore. To ã nichu̶ Paulo õ sehe ni yu̶htiha: 29 —Mahanocã durucucu̶ o yoari pja durucucu̶ mu̶sa, jipihtinare “Yu̶ jiro seheta Jesu yaina jijaro”, ni sini payoja Cohamacu̶re. Wiho mejeta yu̶ yoaro sehe peresupu̶ mu̶sa jichu̶ cahmaeraja yu̶hu̶ —niha Paulo Agripare. 30 To ã niri baharo Agripa, Festo, Berenice jipihtina paina mehne wahcãru̶ca, wijaa, ti basi õ sehe ni durucuha: —Ahriro to yoari buhiri ne peresu yoa masieraja mari. ¿Ã jina mari yaba buhiri tirore wajãbocari? —ni durucuha tina ti basi. 32 —Ahriro “Jipihtina bui pu̶htorore Césare yu̶ yoarire yahu duaja”, to nierachu̶ mari wioboa tirore peresupu̶ jirirore —niha Agripa Festore.

Hechos 27

1 Paulore Italiapu̶ dohoria mehne warocaa taa, tirore paina mehne ti peresu yoarina mehne Julio wama tirirore cũre tina. Julio cien surara pu̶htoro jiro, to ya curua “César yaina surara”, wama tire. 2 Ã jina Adramitio wama tiro macaria dohoriai samui sã. Tia Asiapu̶ wahahtia jire. Samu tuhsu̶, tia mehne wahai. Aristarco Tesalónica wama tiri maca macariro sã mehne wahare. Tesalónica Macedonia yahpai jira. 3 Pa dachoi sã Sidõpu̶ su̶i. Tópu̶ su̶ro Julio Paulore noano yoare. Ã yoaro Paulore tó mehne macaina cahapu̶ ñu̶no waha dutire. Ã jiro Paulo mehne macaina tirore to cahmaare ti wachu̶ “Noanohca”, nire Julio. 4 Dohoria mehne sã pahãchu̶ tuaro wihnono sãre pa sehepu̶ wãroca pjohõre. Ã jina Chipre wama tiri nu̶co du̶cataroi poto bu̶hu̶sehei wahai sã. 5 Pu̶ Ciliciare yu̶hdu̶a, Panfilia cũ̶hu̶re yu̶hdu̶a, Mira wama tiri macapu̶ Licia yahpai jiri macapu̶ wahã su̶i. 6 Tópu̶ su̶na, Alejandríapu̶ tariare, Italiapu̶ wahahtiare dohoriare bocai. Ã jiro sãre tiapu̶ surara pu̶htoro naare. 7 Payu̶ dachori pjiro dero waha, “Nu wapu̶oca” ni, waha, Gnido wama tiri maca potoi su̶i sã. Tópu̶ su̶ yu̶hdu̶a, wihnono tuaro wã, sã waha duariroi sãre wãrocaerare. Ã jina sã cõ bu̶hu̶sehepu̶ majare paa wahai. Ã jina Creta wama tiri nu̶co to du̶catari pahrẽ sehe sã pahãa waha, Salmo wama tiri ñoacare yu̶hdu̶ai sã. 8 Tópu̶ yu̶hdu̶, tí nu̶co du̶htu̶ cahai waha, “Nu wapu̶oca” ni, waha, Noari Pitamaha wama tiropu̶ wahã su̶i. Pitamaha Lasea wama tiri maca cahapu̶ jira. 9 Tópu̶ yoari pja sã jiri baharo, sã wahahto sehe cuabiare. Ã jiro ti chu̶ duhuri dacho bose nu̶mu̶ yu̶hdu̶ri baharo, Paulo tinare õ sehe ni yahure: 10 —Tu̶hoga mu̶sa. Chu̶ duhuri dacho bose nu̶mu̶ baharo mari wahachu̶ marine minihto cuabiara. Ahria dohoria, dohoria macaa, mu̶sa pache cũ̶hu̶ mari mehne macaina cũ̶hu̶ mari butiboca wahana —nire Paulo. 11 Wiho mejeta surara pu̶htoro dohoria pu̶rore tu̶horo, oturiro cũ̶hu̶re tu̶horo, Paulo to yahua sehere tu̶ho duaerare waha duaro. 12 Ti pahsari pitamaha noari pitamaha puhiro jichu̶ ti pahsari pitamaha jierare. To ã jiri pitamaha jichu̶ dohoria macaina payu̶ waha dua, Fenicepu̶ yoja duamare. Fenice Creta wama tiri nu̶co macari pitamaha jiro, wihnono to tariropu̶ sũ̶ mu̶ja taro sehepu̶ cõ bu̶hu̶sehepu̶, poto bu̶hu̶sehepu̶ cũ̶hu̶re ñu̶roca, wihnono tachu̶ noano du̶catari maca jire. To ã jiri pitamaha jichu̶ masia tina tópu̶ cũ̶ puhiro ji duamare. 13 Ã yoa sur sehe pjiroca wihnono ta du̶care. “Michare noari dacho mari wahahti dacho jira”, ni tu̶hotumaha tina. Ã ni tu̶hotua tina comaa tañore tu̶ã wahcõ, Creta nu̶co du̶htu̶ caha cahai yojai sã. 14 Wiho mejeta baharo curero wihnono noreste wama tiri wihnono tuaro wãre. 15 Ã jiro dohoriare wihnono tuaro wahã wihire. Wihnono to wãru̶carore waha masierana, majare paha, wihnono mehne wahai sã. 16 Cauda wama tiri nu̶cocã cahapu̶ sur sehepu̶ waha, tí nu̶cocã sãre mahanocã du̶catare. “Marine nu wapu̶oro wahara”, nina tóre pjiria dohoria macaria mahariacã bu̶socare noano waja payo du̶htei sã. 17 Tiare dohoriai sã waja payo du̶hteri baharo pjiria dohoriapu̶ pjiri da mehne tina wahma ñaha payore. Sirte wama tiri padu̶re “Dohoria doca wahã su̶ri”, nia cui nire tina. Ã jia tina co turure ti duhu miori baharo dohoria dihtare wihnono wãrocare. 18 Wihnono, coro mehne tuaro tare. Pa dacho cũ̶hu̶re wihnono mu̶nanota tjoa to tachu̶ ñu̶a tina ti pachere diapu̶ dureroca ño tuhsu̶ pahãa wahai sã. 19 Pa dacho dohoria macaare diapu̶ cohãre tina ti basi. 20 Payu̶ dachori ñichua dachori jichu̶, sũ̶ dacho macariro ñahpichoha poca cũ̶hu̶ ne bajuerare. Ã jiro tuaro wihnono tare. Ã jina “Minia wahaja mari. Ã jina yariaa wahanahca”, ni tu̶hotumai sã. 21 Ã jia tina yoari pja ti chu̶ duhuri baharo Paulo ti pano ducu, õ sehe ni yahure tinare: —Pano mu̶sare yu̶ yahuchu̶ tu̶hoerare mu̶sa. “Cretapu̶ jiina mari wahachu̶ cua nica”, yu̶ nichu̶ tu̶hoerare mu̶sa. Yu̶hu̶re tu̶hona, ahria macaa jipihtiare boeraboa mu̶sa. 22 Wiho mejeta mipu̶ mu̶sare yahuja. Cuiena tjiga. Jipihtina mari yu̶hdu̶nahca. Ahria dohoria dihta marine wahtiabasarohca. 23 Micha ñamine Cohamacu̶ yairo anjo yu̶hu̶re bajuahre. Cohamacu̶ yairo jija yu̶hu̶. Ã jicu̶ tirore dahra cohtariro jija yu̶hu̶. Anjo sehe yu̶ cahai taro, õ sehe ni yahuhre: 24 “Paulo, cuiecu̶ tjiga. Jipihtina bui pu̶htorore mu̶ yoari cjirire mu̶hu̶re yahuro cahmana. Cohamacu̶ noariro jira. Ã jiro tirore mu̶ siniriro seheta mipu̶re mu̶hu̶ mehne macaina cũ̶hu̶re yoadohorohca”, nihre yu̶hu̶re anjo. 25 Ã jina cuiena tjiga mu̶sa. Anjo yu̶hu̶re to niriro seheta waharohca. Cohamacu̶re wacũ tuaja yu̶hu̶. Ã jicu̶ to yahuriro seheta “Potocã tjira”, ni tu̶hotuja yu̶hu̶. 26 Wiho mejeta marine nu̶copu̶ wihnono wãroca, cohãnohca —ni yahure Paulo tinare. 27 Cũ̶ ñami pu̶a somana baharo pjiri ma Adriático wama tiri mai wihnono sãre tuaro wãre. Tí pjare ñami dacho macai dohoria macaina mu̶a sehe “Du̶htu̶ cahapu̶ jija mari”, ni tu̶hoture tina. 28 Ã ni tu̶hotua nu̶cu̶ri taño comaa tañore yuta da mehne du̶hte, duhuroca mio, quihõre. Treinta y seis metro waro cu̶ãre. Mahanocã waha, quihõre tjoa. Tí pjare veintisiete metro waro cu̶ãre. 29 Ã jia tãare “Doca wahã su̶ri”, nia dohoria oturopu̶ pititia tañori comaa tañorine yuta dari mehne du̶hte, duhuroca miore diapu̶. Ã jia “Cjero bohreajaro” ni, tuaro sinire tina. 30 Dohoria macaina mu̶a sehe duhtimare. Tina mahariacãre dohoria macariare diapu̶ waja boro, dohoria quenoi comaa tañorine ti boroboriro seheta yoare tina mahariacãre “Marine ñu̶ri”, nia. 31 Wiho mejeta Paulo surara pu̶htorore, to surara mehne yahure: —Ahrina mu̶a mahariacã bu̶socai ti wahachu̶ mu̶sa yarianahca —nire Paulo. 32 To ã nichu̶ tu̶hoa surara sehe mahariacãre du̶htea darire yihso ta, tiare cohãre. 33 Bohreahto panocã Paulo tinare tuaro chu̶ dutire. —Pu̶a somana waro ne chu̶erare mu̶sa. 34 Ã jina mipu̶re chu̶na taga. Tuaro mu̶sare chu̶ dutija. Mu̶sa cati duana chu̶ga. Jipihtina mu̶sa yu̶hdu̶nahca —nire Paulo tinare. 35 To ã niri baharo Paulo pãore na, jipihtina ti pano Cohamacu̶re “Noana” ni, duhu payo, tíre chu̶ du̶care tiro. 36 To ã chu̶chu̶ ñu̶a tina cuiro marieina waha, jipihtina tina cũ̶hu̶ chu̶re. 37 Sã jipihtina doscientos setenta y seis masa dohoriapu̶ jii sã. 38 Tina jipihtina yapia waha “Ahria dohoria nu̶cu̶ nica” ni, payu̶ trigo chu̶are diapu̶ cohãre. 39 Bohreachu̶ dohoria macaina mu̶a nu̶core ñu̶a, “Õ sehe wama tiri nu̶co jira ahri nu̶co”, ni ñu̶ masierare. Wiho mejeta tina pari tucũi padu̶ro jichu̶ ñu̶a, “Mari tí tucũpu̶ wahana, tópu̶re doca pja su̶boca padu̶roi”, nire tina. 40 Ã nia, comaa tañorine du̶htea darire yihso taroca mioha. Oturi pjĩ du̶htea dari cũ̶hu̶re yihso tanocare tina. Ti ã yoari baharo dohoria queno macari suhtirore wahcõ dapore poto wihnono wãrocachu̶ cahmaa. 41 Wiho mejeta dohoria queno sehe pa padu̶ropu̶ caha su̶, nu̶ja masierare. Ã jiro oturore tuaro pahcõri cjã wahcõchu̶ tia oturo wahtia wahare. 42 To ã wahachu̶ ñu̶a õ sehe nire surara: —Ahria minichu̶ mari peresu yoaina du̶htu̶ cahapu̶ ba wahã su̶ duhtinocaahca. Ã jina tinare wajã pahñonocajihna —nire surara. 43 Wiho mejeta surara pu̶htoro sehe Paulore wajã duaeraro, jipihtina peresu jiinare wajã dutierare. Ã jiro jipihtina ba masiinare surara pu̶htoro poto du̶htu̶ cahapu̶ ba wahã su̶ dutire. 44 Ã jia paina dohoria macaa pjĩni wahti sitea pjĩni mehne bora ñoja, tí pjĩni bui pisa ba nu̶jare. Sã tó sehe yoana sã jipihtina du̶htu̶ cahai wahã su̶i.

Hechos 28

1 Ã yoa tí nu̶copu̶ sã jipihtina maja su̶ru̶cu̶ su̶na tí nu̶co wamare masii. Malta wama tiri nu̶co jire. 2 Tí nu̶co macaina masa sãre noano yoare. Ã jina sã coro waari baharo yu̶su̶a yu̶hdu̶are sãre. Ã jia tó macaina sehe pichaca wijã tuhsu̶, sãre sohma dutire. 3 Paulo pichare na ta, na tiãre. To na tiãri baharo tí picha puhichapu̶ sãariro agã tuaro sichu̶ tu̶hoturo wijaa taro, Paulo wamomacai bahca wãha su̶re yahawero marieno. 4 To bahca wahã su̶chu̶ ñu̶a tí nu̶co macaina ti basi õ sehe ni durucure: —Ahriro masa wajãriro jiboca. Ã yoaro tuaricoro buhiri dahrericoro mu̶ano macaricoro tirore buhiri dahrero, cati dutierara. Tiro pjiri mapu̶ minino yu̶hdu̶ tuhsu̶ri jimare. Mipu̶re ticoro sehe tirore cati dutierara —nimare tina ti basi. 5 Wiho mejeta Paulo agãre pichacapu̶ wajã siterocare. Tirore agã purĩerare. 6 “Wipirohca” nia, cohtamare tina. Ne wipierare tirore. “Tiro yariaa waharohca” nia, tina cohtamare. Tirore purĩerare. Yoari pja baharo to wipierachu̶ ñu̶a, to purĩerachu̶ ñu̶a, soro tu̶hoture tina. “Ahriro cohamana mehne macariro jiboca”, nimare tina. 7 Ti ba wahã su̶riro cahacãi Publio wama tiriro ya weseri jire. Tiro tí nu̶co macariro pu̶htoro jire. Ã jina tiro sãre to noano yoachu̶, tia dacho waro to ya wu̶hu̶i jii sã. 8 Publio pu̶cu̶ro yojaro ti, juaro tiriro jire. Ã jiro tiro camai coãre. Ã jiro Paulo dohatiriro ya tahtiapu̶ sãa, Cohamacu̶re sini, to wamomacarine tiro bui duhu payo, noariro wahachu̶ yoare tirore. 9 To noariro wahachu̶ ñu̶a jipihtina paina tí nu̶co macaina dohatiinare Paulo cahapu̶ na tare. Ti ã na tachu̶ ñu̶no Paulo noaina wahachu̶ yoare tina cũ̶hu̶re. 10 Baharo tina payu̶ sãre wapa marieno ware. Sã wahahto panocã jipihtia sã cahmaare, sã wahana sã chu̶htire dohoriapu̶ dure sãare tina. 11 Tia sũ̶ tí nu̶copu̶ sã jiri baharo dohoria mehne wahai sã. Tia dohoria quenoi pu̶aro cohamana Cástor, Pólux wama tiina ti masu̶ ducure. Alejandríapu̶ taria jire tia. Puhiro puro tí nu̶copu̶ tia dohoria pahsare. 12 Waha, Siracusa wama tiri macapu̶ su̶na, tia dacho waro tí macare jii sã. 13 Tí macare wijaa, waha, Regio wama tiri macapu̶ sã su̶i. Pa dachoi surpu̶ wihnono ta, sãre wãrocare. Pu̶a dacho baharo Puteoli wama tiri macapu̶ su̶i. 14 Tópu̶ Jesu yaina mahainacã sãre piti bocare. —Cũ̶ somana waro sã mehne tjuaga —nire tina sãre. Ti ã nichu̶ tu̶hona cũ̶ somana waro tina mehne tjuasinii. Baharo mahai maja, Romapu̶ su̶i sã. 15 Tó macaina Jesu yaina sehe Romapu̶ sã su̶htire tu̶hoa, Apio wama tiropu̶ pache duaropu̶ sãre piti bocare. Paina Jesu yaina Tia Wu̶hu̶ wama tiropu̶ sãre piti bocare. Ti ã piti bocachu̶ ñu̶no Paulo wahchea mehne Cohamacu̶re “Noana” ni, noano yajeri sãa wahare. 16 Romapu̶ sã su̶ri baharo ti peresu ti yoarinare tó macarirore peresu cohtaina pu̶htorore yahure. Wiho mejeta Paulo sehere cũ̶irota cũre tó macaina pu̶htoa. Ã jiro tirore cũ̶irota surara cohtare. 17 Tia dacho baharo Paulo judio masa pu̶htoa mehne cahmachuno taro, tinare pjire. Ti cahmachuri baharo tiro tinare õ sehe ni yahure: —Coyea, mari coyeare soro yoaerahi yu̶hu̶. Ã yoa mari ñu̶chu̶su̶ma cjiri ti yoaa tirire, marine ti buheri cũ̶hu̶re yu̶hdu̶ru̶cu̶aerahi yu̶hu̶. Ã yu̶ yu̶hdu̶ru̶caerapachu̶ta Jerusalẽpu̶ yu̶hu̶re ñahahre judio masa. Ti ñahari baharo Roma macainare yu̶hu̶re peresu yoa dutihre tina. 18 Ti ã yoachu̶ Roma macaina yu̶hu̶re sinitu, yu̶ ñano yoaerariro yu̶ jichu̶ yu̶hu̶re “Buhiri tiriro jira”, ni masierare. “¿Ne yaba buhiri wajãbocari mari tirore?” nihre yu̶hu̶re tina. Ã jia yu̶hu̶re sinituina sehe yu̶hu̶re wio duamahre. 19 Wiho mejeta judio masa sehe yu̶hu̶re wiochu̶ cahmaerare. Yu̶ coyeare judio masare yu̶hu̶re ti yoarire yahusã duaeraja. Wiho mejeta yu̶hu̶re ti wio duaerachu̶ ñu̶cu̶, “Jipihtina bui pu̶htoro Césare yu̶ yoarire poto yahu duaja yu̶hu̶”, ni sinihi. 20 Ã jicu̶ mu̶sare ahrire yahu duacu̶ pjihi. Cristo marine yu̶hdohtiro judio masa mari cohtariro to yare yu̶ yahuri buhiri yu̶hu̶ peresupu̶ jija. Ã jicu̶ tíre mu̶sare yahui tai pjihi —nire Paulo judio masa pu̶htoare. 21 To ã nichu̶ tu̶hoa tina sehe tirore õ sehe ni yahure: —Judea yahpa macaina Judio masa mu̶hu̶re quiti yahua pũrine sãre ne warocaerare. Ã yoa tópu̶ tarina cũ̶hu̶ mari coyea sãre mu̶ ã waharire yahuera tire. Tina “Tiro ñano yoariro jira” ni, mu̶hu̶re yahuera tire. 22 Wiho mejeta Jesu yare mu̶ yahuri curua macainare jipihtiropu̶ masa ñano ti durucuchu̶ sã masija. Ã masina mu̶ buheare mu̶ yahuchu̶ tu̶ho duaja sã —nire tina tirore. 23 Ã ni tuhsu̶, “Pa dachopu̶ jijihna”, nire tina. Pa dachopu̶ Paulo mehne cahmachu mu̶htaina yu̶hdoro masa payu̶ to jiropu̶ wihire. Ñami curerocã pu̶htoro Cohamacu̶ to su̶ho jiare noaa buheare tiro buhe du̶ca, pu̶, ñamipu̶ Moise cjirore Cohamacu̶ to cũri dutiare, ã yoa Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri ti joari cjiri cũ̶hu̶re buhere. Ã buhero, tinare Jesure “Tiro tjica mari cohtariro”, ni masichu̶ yoa duaro nimare Paulo. 24 Cãina to buherire noano mehne tu̶hore. Wiho mejeta paina sehe tu̶ho duaerare. 25 Ã jia tina ti basi pu̶a curua tju wa, wahaa taa nire. Ti wahahto pano Paulo Isaia cjiro to durucuri cjirire tinare yahure. Õ sehe nire tinare: —Isaia Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro cjiro to yahuri potocãta jira. Mari ñu̶chu̶su̶ma cjirire yahuro taro Espíritu Santo Isaia cjirore õ sehe ni yahu joa dutiha: 26 “Ahrire ahrinare yahui wahaga: ‘Dapu bu̶tiina jira mu̶sa. Yu̶ yare tu̶ho duaerara mu̶sa. Cahmo copari susueraina yoaro seheta tu̶ho duaerara mu̶sa. Ã jina yu̶ yare tu̶hopanahta tu̶ho ñahasi mu̶sa. Mu̶sa ã jieraina jina, noano tu̶ho ñahaboa mu̶sa. Ã jina yu̶hu̶re cahmaboa mu̶sa. Ã jicu̶ mu̶sare pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdoboa yu̶hu̶’, niha Cohamacu̶ Isaia cjiro to joari tjupu̶” —nire Paulo tinare. 28 Ã ni tuhsu̶, Paulo õ sehe ni yahu namore: —Ahrire masiga mu̶sa. Cohamacu̶ ya buheare masare to noano yu̶hdoare judio masa jierainare buhenahca sã. Tina sehe tu̶hoahca —nire Paulo judio masare. 29 [To ã nichu̶ tu̶hoa judio masa tíre ti basi tuaro cahma sayo, wijaare.] 30 Pu̶a cu̶hma waro Paulo to ã waparucuri wu̶hu̶pu̶ jire. Tói jiro, jipihtina to wu̶hu̶pu̶ wihiinare wahchea mehne piti bocare tiro. 31 Ã jiro tiro cuiro marieno pu̶htoro Cohamacu̶ to su̶ho jiare, pu̶htoro Jesucristo ya cũ̶hu̶re buhea tire. To ã buhechu̶ ne paina tirore “Buhei tjiga”, nierare.

Romanos 1

1 Yu̶hu̶ Paulo mu̶sare Roma macainare joarocaja. Yu̶hu̶ jija Jesucristo cahamacu̶no. Tiro yu̶hu̶re beseri jire. To ya noaa buheare buhe duti warocahtiro cjihtore yu̶hu̶re cũri jire tiro. 2 Tí buheare noaa buheare panopu̶ Cohamacu̶ “Yahui tai nija”, nia tiha. To ã ni yahuriro seheta to yare yahu mu̶htaina cjiri panopu̶ macainare to yahuhtire to ya pũi joa dutiha. 3 Tí buheata to macu̶nore yahua jira. Tiro masu̶no waro jiro taro, Davi cjiro panamino ji turiariro jiha tiro. 4 Jesucristo mari pu̶htoro Cohamacu̶ macu̶no ñaa buhiri marieriro to jiare õ sehe ñori jire Cohamacu̶. To yariari baharo Cohamacu̶ to tuaa mehne tirore masa wijaachu̶ yoari jire. Ã yoaro Jesucristo potocãta Cohamacu̶ macu̶no to jiare ñori jire Cohamacu̶ masare. 5 Tirota sãre pja ñu̶no sãre to yare buhe dutiro warocare jipihtina Jesucristore wacũ tua ti ño payohti cjihtire. 6 Ã jiro mu̶sa cũ̶hu̶re Jesucristo yaina cjihtire beseha tiro. 7 Mu̶sare, Cohamacu̶ to cahĩinare, Roma macainare, to yaina cjihti yoare mu̶sare tiro. Mu̶sare jipihtinare ahri pũre joarocaja. Ã jicu̶ Cohamacu̶ mari Pu̶cu̶, mari pu̶htoro Jesucristo mehne mu̶sare noa dutija. Tina ti yoadohoa mehne noano jiga mu̶sa. 8 Ahrire yahu mu̶htaihtja mu̶sare: Jipihtia macari macaina Jesucristore mu̶sa wacũ tuarire masa yahuhre yu̶hu̶re. Ti ã ni yahuchu̶ tu̶hocu̶ “Noana”, nija Cohamacu̶re. Jesucristo to yoadohoro mehne ã nija tirore. Cohamacu̶re sini payocu̶ mu̶sa ya cjihti cũ̶hu̶re ã sini payorucuja. 9 Tiro yu̶hu̶re to dutichu̶ to macu̶no ya buheare noaa buheare tuaro buhecu̶ to cahamacu̶nota jija yu̶hu̶. Ã jiro mu̶sa ya cjihtire Cohamacu̶re yu̶ ã sini payorucuchu̶ tiro masina. 10 Ã sini payocu̶ Cohamacu̶ cahmachu̶ mipu̶ pinihtare mu̶sa cahapu̶ yu̶ ñu̶i wahahto cjihto cũ̶hu̶re sinija. Yoari pja mu̶sare ñu̶ duacu̶ yu̶ wahahtore cohtai yoanocamaja yu̶hu̶. 11 Espíritu Santo yu̶hu̶re to buheri cjirire mu̶sare buhe turia duaja Jesure mu̶sa wacũ tua namohto cjihto sehe. Ã jicu̶ mu̶sare tuaro ñu̶ duaja yu̶hu̶. 12 Jesure wacũ tuaja mari. Ã jicu̶ mu̶sare ñu̶ duaja Jesure mari wacũ tuaa mehne pu̶ bu̶hu̶seheri mari cahma wahchechu̶ yoahto cjihto sehe. 13 Yu̶ coyea, ahrire mu̶sa masichu̶ cahmaja. Noaa buheare yu̶ buheri baharo paye macari macaina mu̶sa coyea judio masa jieraina cũ̶hu̶ Jesure wacũ tuare. Ã jicu̶ payu̶ tahari mu̶sa cahapu̶ waha duamahi tina, Jesure ti wacũ tuariro seheta mu̶sa mehne macaina cũ̶hu̶ ti wacũ tuahto cjihto sehe. Ã waha duapaihta waha masiera tihi yu̶hu̶. 14 Jipihtinare noaa buheare buhero jiro nina yu̶hu̶re. Buheinare, buhemahnoeraina cũ̶hu̶re, masiinare, masieraina cũ̶hu̶re buhehtiro cjihto jii nija yu̶hu̶. 15 Ã jiriro jicu̶ mu̶sare Roma macainare noaa buheare tuaro buhe duaja. 16 Noaa buheare tu̶hoa Jesure wacũ tua du̶cara masa. Ã jiro jipihtinare Jesure wacũ tuainare Cohamacu̶ to tuaa mehne pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdora. Ti ã yu̶hdu̶chu̶ masicu̶ ahri buheare noaa buheare bu̶o tiro marieno yahuja. Ahri buheare judio masa tu̶ho mu̶htari jire. Ti baharo, judio masa jieraina cũ̶hu̶ tu̶ho turiari jire. 17 Ahri buhea õ sehe ni yahura: Jesure wacũ tuainare “Ñaa buhiri marieina, noaina jira”, ni ñu̶na Cohamacu̶. Tirore wacũ tuaina dihtare ã ni ñu̶na Cohamacu̶. Ahri panopu̶ ti ni joariro seheta jira: “ ‘Noaina jira’, to ni ñu̶ina Cohamacu̶re wacũ tuaina dihta jira. Ã wacũ tuaa, to ya catia mehne ã catirucuahca tina”, ni joaa tiha. 18 Cohamacu̶ mu̶anopu̶ jirirore masa ti yu̶hdu̶ru̶carire, ti ñaa yoari cũ̶hu̶re ñu̶no, ti ã yoari buhiri tina mehne suara. Tó sehe jiina barore to buhiri dahrehtore masichu̶ yoara tiro. Masa ti ñaa yoaa mehne painare noaa buheare tu̶hoerachu̶ yoara tina sehe. 19 Cohamacu̶ to basi to jia tiare masichu̶ yoaha. To ã yoachu̶ Cohamacu̶re masichu̶ mijoerara masare. 20 Cohamacu̶re mari ñu̶erapachu̶ta mu̶ano macariro to jia tiare, tuariro to jia cũ̶hu̶re to basi masichu̶ yoara tiro. Ahri yahpare to bajuamehneri baharo jipihtia to bajuamehnerire ñu̶a “Cohamacu̶ to yoari cjiri jira ahri” nia, Cohamacu̶ to jia tiare masina masa. Ã jia masa Cohamacu̶re masipahta ã ñaare yoarucua, buhiri tira. “Mu̶hu̶re masierahi. Ã jicu̶ ñaare yoahi”, ni masisi Cohamacu̶re. 21 Ã jia Cohamacu̶ to jia tiare masipahta tina tirore ño payoerara. Ã jia tiro tinare to noano yoapachu̶ta tina sehe “Noana”, nierara tirore. Ã tu̶ho masieraina jia, wiho jia macaare, ñaa dihtare tu̶hoturucuina baro jira tina. 22 “Tu̶ho masiina jija”, nipahta tu̶ho masieraina wahara tina. 23 Ã wahaa Cohamacu̶re ã jirucurirore tina ño payoerara. Ã ño payoeraa, ti ño payoboriro sehere cohtota, wiho jia masu̶ri sehere “Cohamacu̶ jira”, ti nia masu̶ri sehere ño payora. Wiho jia masu̶ri sehere yariahtina masa masu̶rine, ã yoa minichahca masu̶rine, chihchõina masu̶rine, wahiquina masu̶ri cũ̶hu̶re “Cohamacu̶ jira”, ni ño payora tina. 24 Ti ã yoachu̶ ñu̶no “Ti mu̶ su̶ro ñaare goa pja, yoawahnojaro”, nino Cohamacu̶ cohãnocare tinare. To ã cohãri baharo tina ñabiaro, pjíro bu̶oro wahachu̶ yoaare cahma yoarucura ti basi. 25 Ã jia Cohamacu̶ ya sehere cahmaeraa, mahñoa sehere noano tu̶hora tina. Cohamacu̶ ya sehere mahñoa yoaro sehe jichu̶ yoara tina. Potocãta Cohamacu̶ warore jipihtiare bajuamehnerirore jipihtia dachoripe noano ño payoro cahmana. Wiho mejeta tina sehe tirore ño payoerara. Ã tirore ño payoeraa, Cohamacu̶ to bajuamehneri cjiri, wiho jia sehere ño payora tina. 26 Ti ã ño payochu̶ ñu̶no “Ti mu̶ su̶ro goa pja, yoawahnojaro”, nino Cohamacu̶ cohãnocare tinare. Ã jia tina numia mu̶a mehne manu̶ tiboina cohtota, ti basi numia dihta ñano yoara ti pjacu̶ri mehne. 27 Ti yoaro seheta jiina mu̶a cũ̶hu̶ numia mehne namo tiboina jipahta, tíre cohtota, mu̶a ti basita ti pjacu̶ri mehne ñabiaro yoara. Ã yoaa, ti basita ti ñano yoari buhiri ti pjacu̶ri sehe ñano yu̶hdu̶ra. 28 Ã Cohamacu̶re ti cahmaerari buhiri Cohamacu̶ tinare cohãre. To ã cohãchu̶ tina sehe ñano wacũrucu, ñano yoarucura. 29 Ã jia tina tuaro ñano yoarucura. Numia mehne ñano yoarucuina, mu̶a mehne ñano yoarucua numia, ñaare goa pjarucuina, paina yare tuaro cahmaina, painare ñano yoarucuina, paina paye baro ti cju̶achu̶ ñu̶a goa pjaina, masare wajãina, cahma sayoina, mahñoina, masare ñu̶ tuhtiina, ñaa quiti dahreina, 30 paina ti yoaerapachu̶ta ñano ni yahuwajaina, Cohamacu̶re ñu̶ tuhtiina, painare purĩno yu̶htiina, “Sã sehe masi yu̶hdu̶ru̶cu̶ su̶ja”, ni tu̶hotuina, painare ã ni yahuina, paye ñaare yoa du̶caina, ti pu̶cu̶su̶mare yu̶htieraina, 31 tu̶ho masieraina, ti nino seheta yoaeraina, masare ne cahĩeraina, ti basi cahma susini duhueraina, ne pja ñu̶eraina jira tina. 32 Ã ñano yoarucuinare Cohamacu̶ pichacapu̶ cohãnohca. To ã cohãhtire masipahta tina tí ñaare ã yoarucura. Ã jia paina tinare ñu̶ cũ ti yoaro seheta ñano ti yoachu̶ ñu̶a, “Mari yoaro seheta ñano yoara”, ni wahchera tina.

Romanos 2

1 “Tina ñabiaina jira”, ni yahuwajaena tjiga painare. Mu̶sa cũ̶hu̶ ti yoaro seheta yoara. “Ñaare yoaeraja sã. Ã jina buhiri maeraja”, ni masierara mu̶sa. Mu̶sa yahu wajaina yoaro seheta ñaare yoana, mu̶sa cũ̶hu̶ mu̶sa basita buhiri dahre dutina nica. 2 Tó sehe yoainare Cohamacu̶ to buhiri dahrechu̶ potocãta quihõno to buhiri dahrechu̶ masija mari. 3 Painare “Buhiri tiahca”, ni yahu waja ti yoaro seheta mu̶sa yoachu̶, mu̶sa cũ̶hu̶re buhiri dahrerohca. Ã jina “Sãre buhiri dahresi”, ni tu̶hotuboca mu̶sa. Jierara. Mu̶sa cũ̶hu̶re buhiri dahrerohca tiro. 4 Mu̶sa ñano yoapachu̶ta Cohamacu̶ mu̶sare pja ñu̶no, dói waro buhiri dahrerara. Ã jina “Cohamacu̶ yu̶hu̶ mehne suasi”, ni tu̶hotuboca mu̶sa. Jierara. Cohamacu̶ mu̶sare pja ñu̶no, dói waro buhiri dahrerara mu̶sa ñaa buhiri tiare cahyachu̶ ñu̶ duaro, tirore mu̶sa yu̶htichu̶ cahmano. 5 Ã buhiri dahre duaeraparota, mu̶sa Cohamacu̶re yu̶hti duaerachu̶, mu̶sa ñaa buhiri tiare mu̶sa cahyaerachu̶, buhiri dahrerohca mu̶sare. Tó pano mu̶sare to buhiri dahreboriro yu̶hdoro tí to buhiri dahrehti dacho waropu̶re ñano, tuaro waro mu̶sare buhiri dahrerohca Cohamacu̶. Quihõno buhiri dahrerohca. 6 Cãinare ti yoa wapataro seheta yoarohca Cohamacu̶. 7 Cãina noaare yoarucuina jira. Tina Cohamacu̶re noano wahchechu̶ yoa duaina, jipihtia dachoripe Cohamacu̶ mehne ji duaina jira. Tina pinihtare dachoripe tiro mehne jirucuchu̶ yoarohca Cohamacu̶. 8 Wiho mejeta paina sehe tina yoaro sehe jierara. Tina ti mu̶ su̶ro jia ti, ñaare goa pja yoarucuina baro jira. Cohamacu̶ ya warore cahmaerara. Tina mehne Cohamacu̶ tuaro sua, buhiri dahrerohca. 9 Jipihtina ñano yoaina ñano yu̶hdu̶ahca. Judio masare ãta waha mu̶htanohca. Tuhsu̶, judio masa jieraina cũ̶hu̶re ãta waharohca. 10 Jipihtina noaare yoaina sehere Cohamacu̶ “Noana”, ninohca. Ã jia masa tinare ño payoahca. Ã jiro tinare noano jichu̶ yoarohca Cohamacu̶. Judio masare ãta waha mu̶htanohca. Tuhsu̶, judio masa jieraina cũ̶hu̶re ãta waharohca. 11 Cohamacu̶ judio masare, ã jichu̶ judio masa jieraina cũ̶hu̶re jipihtinare cũ̶no sehe ñu̶na. Mari yoarire ñu̶no, quihõno besera jipihtinare, ñaina, noaina cũ̶hu̶re. 12 Paina Cohamacu̶ Moise cjirore to dutia cjirire masieraina sehe buhiri tiare ti yoachu̶, to dutiare ti masierapachu̶ta tinare buhiri dahrerohca Cohamacu̶. Ã yoa tí dutiare masiina cũ̶hu̶re buhiri tiare ti yoachu̶, tí dutiare ti yu̶hdu̶ru̶cari buhiri buhiri dahrerohca Cohamacu̶. 13 Cohamacu̶ dutiare tu̶hopahta yu̶htierainare “Buhiri marieina, noaina jira ahrina”, ni ñu̶erara Cohamacu̶. To dutiare yoaina sehere “Noaina jira”, ni ñu̶na tinare Cohamacu̶. 14 Judio masa jieraina Cohamacu̶ Moise cjirore to cũri dutia maerapahta, ti mu̶ su̶ro noaare yoaa, Cohamacu̶ dutiare yoaa nina. Ã yoaa Moise cjirore to dutiare joari pũre cju̶aerapahta tina ti mu̶ su̶ro to dutiare masina. 15 Ã jia to dutiare ti tu̶hotuapu̶ potocãta cju̶ara tina. Ã cju̶aa ñaare yoaa dóicãta ti ñaa yoarire masina tina. Ã jiro ñaare yoariro “¿Dohse jiro baro ñaare yoari yu̶hu̶?” ni tu̶hotura tiro. Ã jiro noaare to basi to yoari cũ̶hu̶re masina tiro. 16 Ã jiro Cohamacu̶ Jesucristore to warocahti dachoi masa ti yoarire ti yahu duaerarire Jesucristo masi pahñono, tiro tinare beserohca noaina, ñaina cũ̶hu̶re. Tó sehe yoarohca tiro noaa buhea to nino seheta. Ahrita jira masare yu̶ buhea. 17 Mu̶sa sehe judio masa jina, Cohamacu̶ Moise cjirore to dutiare ño payoina jina, “Cohamacu̶ to yaina jija”, ni tu̶hotumana mu̶sa. 18 Ã jina Cohamacu̶ dutiare masiina jina, to cahmaare masina mu̶sa. Ã masiina jina, “Noaare sã yoahtore bese masija sã”, ni tu̶hotumana mu̶sa. 19 Ã ni tu̶hotuna õ sehe ni tu̶hotu namona mu̶sa: “Painare ne masierainare noano masichu̶ yoaja sã. Tinare sã buherachu̶ ne Cohamacu̶re masieraboa tina. Ã jia ñaare duhueraboa”, ni tu̶hotumana mu̶sa. 20 Ã jina “Tu̶ho masierainare noaare yoa dutiina, macanacã cũ̶hu̶re buheina jija sã”, ni tu̶hotumana mu̶sa. Ã jina “Cohamacu̶ dutiare cju̶ana, potocã jiare masi pahñoja sã”, ni tu̶hotumana mu̶sa. 21 ¿Ã jina painare buheina jipanahta, dohse yoana mu̶sa sehe mu̶sa buheriro sehe yoaerajari? ¿Painare yaca dutieraina jipanahta dohseana mu̶sa sehe yacajari? 22 ¿Pairo namono mehne ñano yoa dutieraina jipanahta dohseana mu̶sa sehe pairo namono mehne ñano yoajari? “Cohamacu̶ jira”, ti nia masu̶rine ñu̶ yabiina jira mu̶sa. ¿Ã ñu̶ yabiina jipanahta dohseana tí masu̶rine ti ño payoa wu̶hu̶sepu̶ sãa yacajari mu̶sa? 23 “Cohamacu̶ Moise cjirore to dutiare cju̶aja sã”, niina jipanahta to dutiare yu̶hdu̶ru̶cara mu̶sa. Ã yu̶hdu̶ru̶cana Cohamacu̶re ño payoerachu̶ yoana nica mu̶sa painare. 24 Ãta nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi: “Cohamacu̶ dutiare mu̶sa yu̶hdu̶ru̶cari buhiri judio masa jieraina sehere Cohamacu̶re ti ñano durucuchu̶ yoara mu̶sa judio masa”, ni joaa tiha Cohamacu̶ yare ti joari pũi. 25 “Cohamacu̶ yaina jija”, ni tu̶hotura cãina judio masa mahanocã cahsarocãre yihsoina. Cohamacu̶ yare ti yoachu̶ judio masa ti jichu̶ noa nina. To yare ti yoaerachu̶ judio masa ti jia tia yaba cjihti jierara. Yihsoina ti jia tia cũ̶hu̶ yaba cjihti jierara. 26 Ã jiro judio masa jieraina mahanocã cahsarocãre yihsoeraina ti jipachu̶ta, Cohamacu̶ dutiare ti yoachu̶ ñu̶no “Yu̶ yaina masata jira”, ni ñu̶na Cohamacu̶ tinare. Judio masa sehere to ã ni ñu̶boriro seheta judio masa jieraina sehere ã ni ñu̶na. 27 Payu̶ judio masa Cohamacu̶ Moise cjirore to dutiare cju̶apahta tíre yoaerara tina. Ã jia paina judio masa jieraina sehe mahanocã cahsarocãre yihsoeraina jipahta to dutiare yoara. Ã yoaina jia judio masa ti ñano yoarire masichu̶ yoaa nina. 28 Mipu̶re judio masu̶no waro to jiare yahuihtja mu̶sare. To pjacu̶re mahanocã cahsarocãre yihsoriro jiparota Cohamacu̶re ño payoeraro potocãta judio masu̶no waro jierara. 29 Cohamacu̶ yairo Espíriture cju̶ariro tirore yu̶htiriro tiro tjira judio masu̶no waro. Ã yoa to pjacu̶re mahanocã cahsarocãre to yihso cohãriro seheta to ñaa yoaare duhura tiro. To mu̶ su̶ro dutiare yoariro jieraparota Espíritu Santo to yoadohoa mehne to ñaa yoaare duhura. Tó sehe yoarirore “Noariro jira”, ni ñu̶na Cohamacu̶ sehe. Masa sehe tirore ti ã nierapachu̶ta, ã nina Cohamacu̶ sehe.

Romanos 3

1 ¿Yu̶ ã nichu̶ judio masa ti jia tia wiho waro jijari, mu̶sa tu̶hotuchu̶? Ne wiho waro jia nierara. ¿Cohamacu̶ judio masare to dutiriro seheta ti pjacu̶rire mahanocã cahsarocãre ti yihso cohãa wiho waro jijari, mu̶sa tu̶hotuchu̶? Ne wiho waro jia nierara. 2 Judio masa ti jia tia wiho waro jierara. Cohamacu̶ yare ti joari pũre judio masare cũ mu̶htaha. Ã jia judio masa ti jichu̶ noa nina tinare. 3 Ã jia cãina judio masa Cohamacu̶re ti tu̶hoerapachu̶ta to niri cjiri potocãta jira. Ã jiro to ni cũriro seheta yoarohca tiro. 4 Ãta jira. Jipihtina masa mahñoina ti jipachu̶ta Cohamacu̶ sehe ne mahñoerara. Panopu̶ to yare yahu mu̶htariro cjiro to ni joariro seheta ne mahñoerara Cohamacu̶. Õ sehe ni joaa tiha: “Potocã niriro jira mu̶hu̶ Cohamacu̶. Mu̶hu̶re ã jia masa ‘Cohamacu̶ quihõno yoaerara’, ni masierara mu̶hu̶re”, ni joaa tiha panopu̶. 5 Õ sehe ni tu̶hotuboca masa: “Mari ñaare yoana Cohamacu̶ noaare to yoariro jichu̶ masichu̶ yoaja. Ã jiro ñaare mari yoachu̶ noa nina. ¿To ã noaa jipachu̶ta dohsearo tiro mari ñaare yoari buhiri buhiri dahremacanocajari?” ni tu̶hotuboca masa. Masa ti tu̶hotuboriro seheta ã nii nija. 6 Tó jierara ti ã ni tu̶hotuchu̶. Mari ñaa yoari sehe noaa jichu̶ Cohamacu̶ mari ñaare yoari buhiri buhiri dahre masieraboa. 7 Masa sehe mahñoina jira. Cohamacu̶ sehe ne mahñoerara. Ã jina masa ti mahñochu̶ ñu̶na Cohamacu̶ sehe ne mahñoerariro to jichu̶ noano ñu̶ masija mari. Ã jia masa mahñoa, Cohamacu̶ to mahñoerariro to jiare ñoa niboca tina. Ãta ni tu̶hotumana cãina. Ã ni tu̶hotua õ sehe ni tu̶hotu namomana tina: “Sã mahñoa mehne Cohamacu̶ to mahñoerariro jiare ñona nija. Ã ñona noano yoana nija. Ã jia sã mahñoa noa nina. ¿Sã mahñoa noaa nichu̶ dohse jiro baro sã mahñori buhiri sãre buhiri dahremacanocabocari Cohamacu̶?” ni tu̶hotumana cãina masa. 8 Ã jia õ sehe ni mahñona cãina sãre: “ ‘Ñano yoana Cohamacu̶ to noariro jichu̶ ñona nica. Ã jina ñano yoajihna’, nihre Paulo cũ̶hu̶”, ni mahño yahusãna sãre cãina. Ti ã niri buhiri tinare Cohamacu̶ buhiri dahrerohca. Ãta yoaro cahmana tinare. 9 ¿Ã yoa dohse ni tu̶hotujari mu̶sa? ¿Mari judio masa paina yu̶hdoro noaina jijari mari? Jieraja mari. Judio masa, judio masa jieraina cũ̶hu̶ ñaa buhiri tia cju̶aina dihta jija mari. Ã jina jipihtina buhiri tiina jija mari. Ãta jira. Jipihtinare yu̶ buheriro seheta jira. 10 Panopu̶ to ni joariro seheta jira ahri: Õ sehe ni joaa tiha: “Ne cũ̶iro masu̶no noariro mariahna, Cohamacu̶ to ñu̶chu̶. 11 Jipihtina masa tu̶ho ñahaeraina dihta jira. Tuhsu̶, jipihtina masa ne Cohamacu̶re macaeraina jia, tirore wacũ payoerara. 12 Tina Cohamacu̶ yare cohãa jipihtina ñaare yoaina wahare. Ne cũ̶iro noaare yoariro pinihta mariahna. 13 Ti du̶seri masa copari ti pjõo dapori yoaro sehe jira. Ti durucuchu̶, masa copari u̶rĩa wijaaro sehe mahñoa dihta ti du̶serire wijaara. Ã durucua agã du̶seroi to ñima purĩa wijaaro seheta purĩno ti durucua wijaara ti du̶serire. 14 Tina painare ñano durucuina, purĩno durucuina jira. 15 Ã jia sua ñaina dóicãta masare wajãina jira. 16 Nohoi ti waharoi tina masare ñano yoa, ñano yu̶hdu̶chu̶ yoara tinare. 17 Tó sehe jia paina masa mehne tina noano jierara. 18 Ã yoa Cohamacu̶re ne ño payoerara”, ni joaa tiha panopu̶re. 19 Cohamacu̶ jipihtiare to joa na dutiri cjirire sãre judio masare cũha. Ã jiro tó sehe to ni joariro cjiro mari cũ̶hu̶re dutisinina. “Buhiri mariahna sãre”, ni masieraja mari. Ã jina mari jipihtiro macaina judio masa, ã jichu̶ judio masa jieraina cũ̶hu̶ to buhiri dahrehtina mari jia tiare masija mari. Ã jina buhiri tiina mari jiare masina, “Noaina jija sã”, ni masieraja Cohamacu̶re. Cohamacu̶ to yoa dutia sehere ne mari yoaeraja. Ã jiro to dutia sehe buhiri tiina mari jia tiare masichu̶ yoara marine. Ã masina, õ sehe ni masieraja mari: “Cohamacu̶ dutiare yoa pahñohi. Ã jiro Cohamacu̶ marine ‘Noaina jira’, ni ñu̶na”, ne ni masieraja mari jipihtiro macaina. 21 Wiho mejeta mipu̶re Moise cjirore to dutiri cjirire yoa pahñono marieno masare ti ñaa buhirire to cohãrire masichu̶ yoara marine Cohamacu̶. Moise cjiro to joari cjiri mehne, Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri ti joari cjiri mehne yahu cũ mu̶hta tuhsu̶ha ahrire. 22 Jipihtina Jesucristore wacũ tuainare, tirore tu̶hoinare “Noaina jira”, ni ñu̶na Cohamacu̶. Tó sehe cũ̶no potori ñu̶na tiro jipihtina dohse jiina Jesucristore wacũ tuainare. 23 Mari jipihtina ñaare yoaina buhiri tiina dihta jija. Ã jina Cohamacu̶ to cahmano sehe mari jiboriro du̶hsa yu̶hdu̶ara. 24 Mari ã jiina jipachu̶ta Cohamacu̶ marine pja ñu̶na. Ã jiro Jesucristo sehe mari ñaa buhirire wapabasari jire. To ã wapabasaro mehne “Buhiri marieina noaina jira”, ni ñu̶na Cohamacu̶ marine. 25 Panopu̶ macaina cjiri buhiri tiina ti jipachu̶ta Cohamacu̶ dóicãta buhiri dahreraha tinare. Ã buhiri dahreraro ti buhiri tiare wiho waro ã tu̶hotunocano nieraha. Baharo tiro Jesucristore warocari jire mari ñaa buhiri yariahtiro cjihtore, to di mehne mari ñaa yoarire wapabasahtiro cjihtore. Jesucristore mari wacũ tuachu̶ Cohamacu̶ sehe mari ñaa yoari buhirire borohca. Ahrire yoaro, quihõno yoariro to jia tiare masichu̶ yoaro niha. 26 Ã yoa mipu̶ cũ̶hu̶re quihõno yoariro to jia tiare masa ti masichu̶ cahmana tiro. Quihõno yoariro jira tiro. Ã jiro Jesure warocari jire masa ti ñaa buhiri yariahtiro cjihtore. Ã jiro Jesure wacũ tuainare, “Buhiri marieina, noaina jira”, ni ñu̶no, quihõno yoaro nica. 27 ¿Mipu̶re “Noaina jija mari”, ni masicari mari mu̶sa tu̶hotuchu̶? Tíre ne ni masieraja mari. ¿Dohseana ã ni masieracari mari? ¿Cohamacu̶ to dutiare yoana, “Noaina jija”, ni masibocari mari? Jierara. Tí cũ̶hu̶re ni masieraja mari. Mari ã ni masierapachu̶ta Jesure mari wacũ tuachu̶ “Noaina jira”, ni ñu̶nohca marine Cohamacu̶. 28 Õ sehe masija mari: Jesure mari wacũ tuachu̶ ñu̶no marine ñu̶ jicoara Cohamacu̶. Ã jiro marine “Buhiri marieina, noaina jira”, ni ñu̶na tiro. To dutiare mari yoari wapa ã ni ñu̶erara. Tirore mari wacũ tuachu̶ ã ni ñu̶na. 29 Tuhsu̶, Cohamacu̶ judio masa pu̶htoro dihta jierara. Judio masa jieraina pu̶htoro cũ̶hu̶ jira tiro. 30 Ã jiro Cohamacu̶ cũ̶irota jiriro jiro, jipihtina bui pu̶htoro jira. Ã jiriro jiro judio masare, ã jichu̶ judio masa jieraina cũ̶hu̶re Jesure ti wacũ tuachu̶, tinare cũ̶no potori “Buhiri marieina, noaina jira”, ni ñu̶nohca Cohamacu̶. 31 ¿Ã jina Jesure wacũ tuana Cohamacu̶ Moise cjirore to dutiare cohãna nibocari mari? Cohãeraja mari tíre. Jesure wacũ tuaina jina, Cohamacu̶ dutiare yoa pahñona nija mari.

Romanos 4

1 Mari ñu̶chu̶ cjiro panopu̶ macariro Abrahã cjirore Cohamacu̶ õ sehe yoaha: 2 Abrahã cjiro noaare to yoapachu̶ta “Noariro jira”, ni ñu̶eraha Cohamacu̶ tirore. Ã jiro noaare yoaparota ñariro jisinino “Yu̶hu̶ pini noariro jija”, ni masieraha Abrahã, Cohamacu̶ to ñu̶chu̶. 3 Cohamacu̶ yare ti joari pũ õ sehe nina: “Abrahã Cohamacu̶ to nirire to quihõno tu̶ho ñaha, tirore to wacũ tuachu̶ ñu̶no Cohamacu̶ tirore ‘Potocãta noariro jira’, ni ñu̶ha”, ni yahura Cohamacu̶ yare ti joari pũi. 4 Pu̶htoro dahrainare waparo, wiho waro to pja ñu̶a mehne waparo nierara. Ti dahrari wapa tinare waparo nina. 5 Wiho mejeta Cohamacu̶re wacũ tuainare dahrainare ti waparo sehe yoaerara Cohamacu̶. Cohamacu̶re wacũ tuarirore “Noariro jira”, ni ñu̶na Cohamacu̶. To ã ni ñu̶chu̶ tí noaa to yoari wapa jierara. Cohamacu̶ sehe tirore cahmaeraina cjirire tirore ti cahmachu̶ ñu̶no buhiri marieina, noaina wahachu̶ yoara. Ã jiro masu̶no Cohamacu̶re to wacũ tuachu̶ ñu̶no “Noariro jira”, ni ñu̶na Cohamacu̶ tirore. 6 Ãta niha panopu̶ macariro Davi cjiro. Masu̶no noaare to yoapachu̶ta Cohamacu̶ tirore “Noariro jira”, ni ñu̶eraca. Tirore to wacũ tuachu̶ ñu̶no pini Cohamacu̶ tirore “Noariro jira”, ni ñu̶na. Cohamacu̶ to ã ni ñu̶riro wahcheare yahuha Davi cjiro. Õ sehe niha: 7 “Cohamacu̶ ti ñaa yoarire to cohãchu̶ masiina sehe tuaro wahchera. 8 ‘Noaina jira. Mu̶sa buhiri tiare wacũsi yu̶hu̶’, to nichu̶ tu̶hoina tuaro wahchera”, niha Davi cjiro. 9 ¿Judio masa ti pjacu̶re mahanocã cahsarocãre yihsorina dihtare ti ñaa yoarire boari Cohamacu̶? Jierara. Judio masa jieraina yihsoeraina cũ̶hu̶re ti ñaa yoarire bora tiro. Pari turi Abrahãre wacũga mu̶sa. Tiro Cohamacu̶re to wacũ tuachu̶ ñu̶no “Noariro jira”, ni ñu̶ha Cohamacu̶. 10 ¿Dohse jichu̶ ã yoari Abrahã, mu̶sa tu̶hotuchu̶? To pjacu̶re mahanocã cahsarocãre to yihsohto panopu̶ta tirore “Noariro jira”, ni ñu̶ha Cohamacu̶. Ã jiro yihsoro, to ñaa yoarire cohã tuhsu̶riropu̶ yihsoha. 11 Ã jiro dóihta Cohamacu̶re wacũ tua mu̶htaha Abrahã. To ã wacũ tuachu̶ ñu̶no “Noariro jira”, ni ñu̶ha Cohamacu̶ tirore. Ã to wacũ tuaare, to yairo to jiare to ñohto cjihtore Cohamacu̶ tirore to pjacu̶re mahanocã cahsarocãre yihso dutiha. Ã jiro Abrahã to yihsohto pano Cohamacu̶ sehe “Noariro jira”, ni ñu̶ tuhsu̶ha tirore. Tiro to yihsohto pano to ã ni ñu̶riro seheta jipihtina Cohamacu̶re wacũ tuainare judio masa jieraina yihsoerainare “Noaina jira”, ni ñu̶na Cohamacu̶. To ã ni ñu̶ina ti jichu̶ Abrahã ti ñu̶chu̶no cjiro waro yoaro sehe wahara. 12 Tí yoaro seheta masa, yihsoina Cohamacu̶re ti wacũ tuachu̶ ti ñu̶chu̶no cjiro waro jia tiha Abrahã. Tiro to yihsohto pano Cohamacu̶re wacũ tuaha. Ã jia tiro yoaro seheta wacũ tuaina judio masa Abrahã panamana ji turiaina jira. 13 Panopu̶ õ sehe niha Cohamacu̶ Abrahãre: “Ahri yahpare mu̶hu̶re, mu̶ panamana ji turiainapu̶ cũ̶hu̶re waihtja”, ni yahu cũha Cohamacu̶ Abrahãre. To dutiare to noano yoari wapa ã nieraha Cohamacu̶ tirore. Abrahã Cohamacu̶re to wacũ tuari wapa sehere ã niha Cohamacu̶ tirore, “Noariro jira”, tirore to ni ñu̶ri baharo. 14 “Cohamacu̶ Moise cjirore to cũri dutia dihtare yoaro cahmana”, nina judio masa. Tó sehe niina Cohamacu̶re wacũ tuaro marieno ahri yahpa jipihtirore na duara. Wacũ tuaro marieno ti nachu̶ mari sehe Cohamacu̶re mari wacũ tuaa yaba cjihti jieraboa. Ã jiro Cohamacu̶ marine to ni cũri cjiri yaba cjihti jieraboa. 15 Moise cjirore to cũri dutia sehere yoaerara masa. Ã jiro to dutiare ti yu̶hdu̶ru̶cari buhiri masare buhiri dahrerohca Cohamacu̶. Wiho mejeta to dutia mariachu̶ to dutiare yu̶hdu̶ru̶caro cũ̶hu̶ mariaboa. 16 Ã yoa Cohamacu̶re wacũ tuaina dihta to wahtore naahca. Abrahã cjiro Cohamacu̶re wacũ tuaha. Ã jiro jipihtina tiro yoaro sehe Cohamacu̶re wacũ tuaina ti ñu̶chu̶no waro yoaro sehe tjuara Abrahã cjiro. Ã jiro “Ahrire mu̶sare waihtja”, Cohamacu̶ nino jipihtinare tirore wacũ tuaina pinihtare nino niha. Ã jia Cohamacu̶ Moise cjirore to dutiri cjirire yoaina Cohamacu̶re wacũ tuaina Cohamacu̶ to wahtore naahca. Tina dihta nasi. Jipihtina Abrahã cjiro yoaro sehe Cohamacu̶re wacũ tuaina cũ̶hu̶ tinare to wahtore naahca. 17 Tíre Abrahã cjirore to niriro seheta joaa tiha panopu̶re: “ ‘Payu̶ macari macaina ti ñu̶chu̶no cjihto cũhi mu̶hu̶re’, ni cũa tiha Cohamacu̶ Abrahã cjirore”, ni joaa tiha panopu̶. Ã jiro tiro Cohamacu̶re wacũ tuaa tiha. Ã to wacũ tuachu̶ mari ñu̶chu̶ cjiro yoaa tiha Cohamacu̶ tiro cjirore. Cohamacu̶ sehe yariainare masoriro, jipihtinare, jipihtia cũ̶hu̶re bajuamehneriro jira. 18 “Payu̶ yahpari macaina mu̶ panamana ji turiaina jiahca”, Cohamacu̶ to ã ni cũchu̶ Abrahã cjiro sehe pohna marieriro jiparota, “Potocãta jira”, ni tu̶hotua tiha. Ã ni tu̶hoturo payu̶ yahpari macaina mari ñu̶chu̶ cjiro yoaro sehe wahaha tiro Cohamacu̶ tirore to ni cũriro seheta. 19 Ã jiro cien cu̶hmari cju̶ariro jiparota “Bu̶cu̶ro waro jija”, ni tu̶hotuparota, Sara to namono ne pohna marienicoro to jipachu̶ta “Pohna ti masieraja sã”, ni tu̶hotueraa tiha Abrahã cjiro. Ã jiro Cohamacu̶ to ni cũrire “Potocãta jira”, nia tiha Abrahã cjiro. 20 “To niriro seheta yoaeraboca”, ne ni tu̶hotueraa tiha Abrahã cjiro. Ã jiro tiro Cohamacu̶ to ni cũrire noano tu̶hoa tiha. To ã niare tu̶hotjiãhno “Cohamacu̶ tuariro jira”, ni ño payoro nia tiha. Ã jiro Cohamacu̶re wacũ tua namoa tiha tiro. 21 “Cohamacu̶ to niriro seheta noano bihorohca”, ni tu̶hotu noano masia tiha Abrahã cjiro. 22 To ã masichu̶ Cohamacu̶re to wacũ tuachu̶ Cohamacu̶ sehe “Noariro jira”, ni ñu̶a tiha Abrahã cjirore. Ãta ni joaa tiha Cohamacu̶ yare ti joari pũi. 23 Ã yoa Abrahã cjiro dihtare ã ni joaeraa tiha. 24 Tíre mari masihti cjihtire mari cũ̶hu̶re ã ni joaa tiha. Ã jiro Cohamacu̶re mari wacũ tuachu̶ “Noaina jira”, ni ñu̶nohca mari cũ̶hu̶re Cohamacu̶. Tiro pini mari pu̶htoro Jesu to yariachu̶ masori jire tirore. 25 Jesu sehe mari ñaa buhiri yariari jire. To yariari baharo masa wijaari jire tiro Cohamacu̶ marine “Noaina jira”, to ni ñu̶hto cjihtore.

Romanos 5

1 Jesucristore mari wacũ tuachu̶ ñu̶no “Buhiri marieina, noina jira”, ni ñu̶na marine Cohamacu̶. To ã ni ñu̶chu̶ Cohamacu̶ mehne macaina marine jichu̶ yoara mari pu̶htoro Jesucristo. 2 Ã jina mari tirore wacũ tuachu̶ ñu̶no Cohamacu̶ marine cahĩno, pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdore tiro mehne mari jihto sehe. Cohamacu̶ pinihta noa yu̶hdu̶ariro jira. Ã jiro tiro yoaro seheta jiina wahachu̶ yoarohca marine tiro. To ã yoahti cjihtire noano masi, wahcheja. 3 Ã yoa ñano yu̶hdu̶na cũ̶hu̶ wahcheja mari. Ñano yu̶hdu̶na, tíre cũ̶no pja masija mari. Ã cũ̶no pjana, ñano yu̶hdu̶panahta noano Cohamacu̶re wacũ tuaina waha namoja mari. Ã jina Cohamacu̶ yare duhueraja mari. 4 Mari ã yoachu̶ ñu̶no “Noana”, ni ñu̶nohca Cohamacu̶ marine. Ã jina marine to yu̶hdohtore noano masi, wacũ cohtana nija mari. 5 Ne wiho waro wacũ cohtana nieraja. Cohamacu̶ marine to Espíritu Santore warocare mari mehne jihtirore. Ã jiro Espíritu Santo sehe mari mehne jiro Cohamacu̶ marine to ã cahĩrucuare masichu̶ yoara. To ã masichu̶ yoachu̶ marine to yu̶hdohto noano waro jiro nina. Potocãta yu̶hdu̶nahca mari. 6 Tó pano mari ñaa yoarire mari basi mari yu̶hdu̶ masierachu̶ ñu̶no, to quihõriro mu̶ su̶chu̶, Cohamacu̶re cahmaeraina mari jipachu̶ta, Cristo sehe mari ñaa buhirire yariabasaha. 7 Cũ̶iro masu̶no noariro jiparota yariahtiro to jichu̶ pairo sehe to yariaborirore cohtota, to yariabasa duachu̶ mijo yu̶hdu̶ara. Noaa dihtare yoariro yaro jiborirore pairo yariabasaboca pa tehe nino. 8 Wiho mejeta Cohamacu̶ sehe õ sehe yoara. Buhiri tiina mari jisinipachu̶ta mari yaro jiborirore Cristo yariaha. To ã yoachu̶ Cohamacu̶ marine to tuaro cahĩare masija mari. 9 Mari yaro jiborirore to ñano di wijaa, yariachu̶ Cohamacu̶ sehe marine “Buhiri marieina, noaina jira”, ni ñu̶na. To ã ni ñu̶ri baharo mipu̶ pinihtare marine pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdorohca Jesu. Marine to yaina wahachu̶ to yoari baharo marine buhiri dahresi pichacapu̶ Cohamacu̶. 10 Cohamacu̶re ñu̶ tuhtiina mari jipachu̶ta, to macu̶no sehe yariaro, mari ñaa buhiri tiare cohãno, Cohamacu̶re mari ñu̶ tuhtirire duhuchu̶ yoare. To ã yoaro mehne Cohamacu̶ mari buhiri tiare bora. Tuhsu̶ marine to yaina wahachu̶ yoara. Mipu̶ pinihtare tí yu̶hdo curero yoarohca marine. To yaina mari jichu̶ Jesu to masa mu̶jari mehne marine pichacapu̶ wahaborinare noano yu̶hdorohca tiro. 11 Ã jina baharopu̶ mari yu̶hdu̶htore masina wahcheja mari. Mipu̶re ahri cũ̶hu̶re wahcheja. Mari pu̶htoro Jesucristo mari ñaa yoari buhirire to yariari baharo Cohamacu̶ yaina jija mari. Ã jina wahcheja. 12 Adão cjiro Cohamacu̶re to yu̶hdu̶ru̶cari baharo ahri yahpare ñaa buhiri tia ji du̶caha. Ñaa buhiri tia ji du̶caro mehne masa yaria du̶caha. Jipihtina mari ñaare buhiri tiare yoaja. Ã jina jipihtina ñaina mari jiri buhiri yariaja. 13 Cohamacu̶ to dutiare Moise cjirore to cũhto pano potocãta ahri yahpa macaina ñaa buhiri tiare yoaa tiha. Ti ã yoapachu̶ta to dutia mariachu̶ to dutiare ti yu̶hdu̶ru̶cari buhiri buhiri dahre masieraha. 14 To ã buhiri dahre masierapachu̶ta Adão cjiro cũ̶hu̶ to baharo jiina cũ̶hu̶ tí dutia mariasinipachu̶ta yariaa tiha. Moise cjiro to jihto pano tí dutia mariasinipachu̶ta masa yariaa tiha. Paina ñano yoaa Adão cjiro ñano to yoariro sehe waro yoaera timaha. Ã jipahta tina cũ̶hu̶ yariaa tiha. Ã jiro Adão cjiro ñaare to yoa du̶cariro seheta yoari pja baharopu̶ ahri yahpapu̶ tariro noaare yoa du̶cari jire. 15 Adão cjiro to yu̶hdu̶ru̶cari Cohamacu̶ masare to pja ñu̶a yoaro sehe jierara. Cohamacu̶ to pja ñu̶a sehe noa yu̶hdu̶ara. Adão cjiro cũ̶irota jiparota ñaare to yoa du̶cari buhiri payu̶ masa yariaa tiha. Cohamacu̶ sehe marine pja ñu̶no, Jesucristore warocari jire. To ã warocachu̶ tiro cũ̶irota jiriro pichacapu̶ wahaborinare masare payu̶ yu̶hdora. 16 Ã jiro Cohamacu̶ masare to pja ñu̶a Adão cjiro to yu̶hdu̶ru̶cari yoaro seheta jierara. Adão cjiro sehe cũ̶irota jiriro ñaare to yoari buhiri jipihtina masa ñaa buhiri tiina jira. Ã ti buhiri tiina jipachu̶ta masa pjíro ti ñaare yoapachu̶ta mipu̶re masare pja ñu̶no Cohamacu̶ ti ñaare bora. Ã boro “Noaina jira”, ni ñu̶na tiro tinare. 17 Adão cjiro cũ̶irota jiriro ñaare to yoa du̶cachu̶ jipihtina masa yariarucura. Tí potocã tjira. To ã jipachu̶ta ahri sehere wahchenahca mari. Mipu̶re Cohamacu̶ masare pja ñu̶no Jesucristo cũ̶irota jiriro to yariaro mehne ti ñaare boro, tinare “Noaina jira”, ni ñu̶na. Ã jia jipihtina to ã ni ñu̶ina mu̶anopu̶ Cristo mehne pu̶htoa jiahca. 18 Adão cjiro cũ̶irota to jipachu̶ta to yu̶hdu̶ru̶cari buhiri jipihtinapu̶ buhiri tiina waha du̶caha. Ã jia Cohamacu̶ to buhiri dahrehtinapu̶ tjuaha tina. Tó yoaro seheta Jesu cũ̶hu̶ cũ̶irota jiparota noano yoaro jipihtina ti buhiri tiare cohã masina. Ti buhiri tiare to cohãchu̶, “Buhiri marieina, noaina jira”, ni ñu̶na tinare Cohamacu̶. Ã jia to ya catiare cju̶aa, ã catirucuahca tina. 19 Adão cjiro cũ̶irota Cohamacu̶re yu̶hdu̶ru̶caha. To ã yu̶hdu̶ru̶cachu̶, payu̶ masa ñaa buhiri tiina wahaha. Tó yoaro seheta Jesu cũ̶hu̶ cũ̶irota Cohamacu̶re yu̶htiha. Ã yu̶htiro, payu̶ masa ti buhiri tiare cohã masina tiro. To ã cohãchu̶ “Ñaare ti yoari buhiri tia mariena, noaina jira”, ni ñu̶na Cohamacu̶ tinare. 20 Cohamacu̶ to dutiare Moise cjirore cũa tiha tí mehne jipihtina masa ti ñaa buhiri tiare ti noano masihto cjihtore. Ã jia masa ti ñaa buhiri tiare masia tí yu̶hdoro Cohamacu̶ tinare tuaro to cahĩa tia cũ̶hu̶re masiahca. Tiro marine cahĩ yu̶hdu̶ara. 21 Buhiri tiina ti jiri buhiri masa yariahtina jira. Ti yariari baharo, pichacapu̶ wahaahca. Wiho mejeta Cohamacu̶ masare cahĩ yu̶hdu̶ara. Ã tuaro cahĩno, mari pu̶htoro Jesucristo masare to yariabasaro mehne masare "Buhiri marieina, noaina jira", ni ñu̶na. To ã ni ñu̶ina sehe to ya catia mehne ã catirucuahca.

Romanos 6

1 ¿Dohse yoanahcari mari mipu̶re, mu̶sa tu̶hotuchu̶? Cãina õ sehe niboca: Ñaare mari yoachu̶ ñu̶no Cohamacu̶ mari ñaa buhirire borohca. ¿Cohamacu̶ marire to cahĩ namochu̶ ñu̶ duana ñaare yoa namobocari mari? 2 Jierara. Ñaare yoaena tjijihna mari. Yariaina cjiri ñaare ti yoaeraro seheta Cristo yaina jina mari cũ̶hu̶ ñaare yoarucu masieraja mari. 3 Jesu yaina mari jia tiare masa ti ñu̶ masihto cjihtore copu̶ bautisare marine paina. Ã jina mari pu̶htoro Jesucristo to yariachu̶, mari cũ̶hu̶ tiro mehne yariaina seheta wahahi. ¿Tíre masierajari mu̶sa? 4 Ã bautisarina wahana Cristo pjacu̶re masa copapu̶ ti siõ sãa payo cohãriro seheta pano mari ñaa yoarire duhuja. Ã jina Cohamacu̶ to tuaa mehne Cristo to masa mu̶jariro seheta mari cũ̶hu̶ to tuaa mehne mari jia tia cũ̶hu̶re, mari tu̶hotua cũ̶hu̶re cohtotaja. Ã cohtotana to yare wahma yoaru̶caina wahaja mari. 5 Cristo yaina jina, tiro mari pu̶htoro mehne yariaina seheta jina, to masa mu̶jariro seheta mari cũ̶hu̶ masa mu̶janahca. Tí potocãta jira. 6 Cristo yaina ji du̶cana crusapu̶ tiro mehne yariaina seheta wahai pari turi mari ñaare yoarucuerahto sehe. Ã waharina jina ñaare yoarucuina ji namo duasi mari. Tíre mari masija. 7 Yariariro cjiropu̶re ñaare goa pjaa mariahna. Ã jiro tiro cjiro ñaare to yoa duhuriro seheta tí ñaa sehe tirore to dutipe namoeraboro seheta tí ñaare duhura tiro. 8 Cristo mehne yariaina yoaro sehe jina, to masa mu̶jariro seheta mari cũ̶hu̶ masa mu̶janahca. “Tí potocã tjira”, ni tu̶hotuja mari. Ã jina tíre mari masa mu̶jahtire wacũ cohtaja mari. 9 Cristo to yaria masa mu̶jari baharo ne pari turi yariasi. Ã catirucuriro jira tiro. Tíre mari masija. 10 Ã jiro Cristo cũ̶ tahata yariaro, masa ti ñaa yoari buhirire cohãno taro yariaha. To masa mu̶jari baharo Cohamacu̶ to cahmano seheta yoarucuhtiro jira tiro. 11 Tiro yoaro seheta mu̶sa cũ̶hu̶ õ sehe ni tu̶hotuga: “Yariaina cjiri ti yoaeraro seheta mari cũ̶hu̶ ñaare yoa duaeraja. Jesu yaina jina Cohamacu̶ to cahmano seheta yoahtina cjihtita jina nija mari cũ̶hu̶”, ni tu̶hotuga mu̶sa. 12 Ã jina mu̶sa yariahtina jina ñaare yoarucuina jiena tjiga. Ã jina mu̶sa ñaa yoaare goa pjapanahta tíre ã tu̶hotunocahga. 13 Ñaare yoaina jiena tjiga. Mu̶sare pichacapu̶ wahaborinare Jesu to yu̶hdorina jira mu̶sa. To ã yoarina jina Cohamacu̶ cahmaa dihtare yoaina jiga mu̶sa. Ã jina noaare yoaina jiga mu̶sa. 14 Mipu̶re Cohamacu̶ Moise cjirore to dutia mehne marine dutierara. Cohamacu̶ marine cahĩno tiro sehe marine dutira. Ã jina to yoadohoro mehne ñaare yoa duasi mari. 15 ¿Yu̶ ã nichu̶ dohse ni tu̶hotujari mu̶sa? ¿Cohamacu̶ sehere yu̶htihtina jina Moise cjirore to dutiare yu̶htihtina jierana, ñaare yoarucubocari mari? Jierara. 16 ¿Ahrire masierajari mu̶sa? Mu̶sa noano yu̶htiriro mu̶sa pu̶htoro jira. Ã jina to cahamaca jira mu̶sa. Mu̶sa ã yu̶hti mu̶sa pu̶htoro tiriro seheta ñaare yoarucuina mu̶sa jichu̶ tí ñaa yoaa mu̶sa pu̶htoro yoaro sehe jira. Ã jina ñaare duhu masierara mu̶sa. Ã jiina jina pichacapu̶ wahahtina jira mu̶sa. Cohamacu̶re noano ño payoina jina pinihta, to cahamaca jira mu̶sa. Ã jina to yaina noaina jira mu̶sa. ¿Tíre masierajari mu̶sa? 17 Panopu̶ ñaare yoarucuina mu̶sa jichu̶ tí ñaa yoaa mu̶sa pu̶htoro yoaro sehe jimare. Mipu̶ sehere noaa buheare tu̶hona Jesure wacũ tuana Cohamacu̶re noano ño payoina wahare mu̶sa. Mu̶sa ã wahachu̶ ñu̶na Cohamacu̶re “Noana”, nija. 18 Ã wahana mipu̶re ñaa ti dutiriro cjiro seheta yoaerara mu̶sa. Ã jina Cohamacu̶ cahamaca jina noaa sehere yoara mu̶sa. 19 Cahamaca ti pu̶htoare ti noano ño payoare masi pahñona mu̶sa. Ã jicu̶ tí mu̶sa masiri mehne tí mehne piti dahre buhehi mu̶sare ahri buheare noano masieraina mu̶sa jichu̶ ñu̶cu̶. Panopu̶ ñaare yoarucuina jimare mu̶sa. Mu̶sa ã yoarucuriro seheta mipu̶ sehere noaare yoarucuina jiga mu̶sa. Ã jina Cohamacu̶ cahmaa dihtare yoanahca mu̶sa. 20 Panopu̶ ñaa dihtare yoaina jina, noaa sehere yoaera tire mu̶sa. 21 ¿Tí pjapu̶re ñaa dihtare yoana dohse jirore wapatari mu̶sa? Tí mu̶sa ñaa yoarire wacũna mipu̶re bu̶o tica mu̶sa. Tí ñaare mu̶sa yoari buhiri pichacapu̶ wahaboa mu̶sa. Ã jina ñaare yoana ne wapataerara. 22 Mipu̶ sehere mu̶sa ñaa yoarire duhuna Cohamacu̶ cahamaca wahare mu̶sa. Ã jina Cohamacu̶ cahmaa dihtare yoaina jinahca. Ã jina jipihtia dachoripe Cohamacu̶ mehne jirucunahca. 23 Ñaare mari yoari buhiri pichacapu̶ wahahtina jija jipihtina mari. Mari ã jipachu̶ta mari pu̶htoro Jesucristore mari wacũ tuachu̶ ñu̶no, jipihtia dachoripe tiro mehne marine jirucuchu̶ yoarohca. Mari ã jirucuhtore ã wanocanohca.

Romanos 7

1 Yu̶ coyea, Cohamacu̶ Moise cjirore to dutirire noano masina mu̶sa. Masu̶no to catisinichu̶ tí dutiare yu̶hdu̶ru̶ca dutierara. To yariari baharo pinihtare tí dutiare yoaro mariahna. Tí cũ̶hu̶re masina mu̶sa. 2 Õ sehe jira: Numinore to manu̶no to catiro puro tiro mehne dihta ji dutira Cohamacu̶ Moise cjirore to dutiri sehe. To ã dutipachu̶ta to manu̶no to yariari baharo ticoro sehe pairore manu̶ ti masina. Ticoro tí dutia mehne ji namoerara. 3 Ã jiro to manu̶no to jipachu̶ta ticoro pairore manu̶ tiro, ñano yoaricoro jira. Wiho mejeta to manu̶no to yariari baharopu̶ pairore manu̶ tiro, Cohamacu̶ dutiare yu̶hdu̶ru̶caerara ticoro ã yoaricoro. Ã yoaro ñano yoaricoro jierara ticoro. 4 Mu̶sa cũ̶hu̶ yu̶ coyea Jesu yaina wahana, Jesu to yariachu̶, mu̶sa cũ̶hu̶ tiro mehne yariaina seheta wahare. Ã jina yariaina cjirire dutia ti marieno seheta Moise cjirore to dutia to cũri cjiri mu̶sa cũ̶hu̶re mariahna. Tí dutia mu̶sare dutierara. To manu̶no to yariari baharo, pairore manu̶ tiricoro yoaro seheta mu̶sa cũ̶hu̶ panopu̶ mu̶sare dutimarire duhu, Cristo mehne jira, ticoro pairo mehne to jiro seheta. Ã jina mipu̶re to yaina jira mu̶sa. Tiro sehe to yariari baharo masa mu̶jari jire Cohamacu̶ cahmaare mari yoahto cjihtore. 5 Panopu̶ ñaare mari mu̶ su̶ro yoaa timai. Ã jina Cohamacu̶ Moise cjirore to dutirire mari masiri baharo tí dutiare yu̶hdu̶ru̶ca duamai. Tí dutia mariachu̶ yu̶hdu̶ru̶ca duaeraboa. Ã jina tí dutiare mari masiri baharo ñaare tuaro yoamai mari. Ã mari ñaare yoana mari pichacapu̶ wahahtinata jia timai. 6 Ã wahaborina jipanahta Cristo yaina jina mipu̶re tí dutia mehne jieraja mari. Ã jiro Espíritu Santo mari mehne jiriro marine noaa sehere cohtotachu̶ yoara. To ã yoachu̶ panopu̶ macaa dutia mu̶na dutia to joari cjiri tí mehne jieraja mari mipu̶re. 7 ¿Ã jina Cohamacu̶ Moise cjirore to dutirire dohse nibocari mari? ¿Tí to dutia ñaa jicari, mu̶sa tu̶hotuchu̶? Jierara. Tí yu̶hu̶re to dutiri mehne ñaare masii. Ã jicu̶ to dutia mariachu̶ ñaare masieraboa yu̶hu̶. To dutia õ sehe jira. “Paina yapu̶re tuaro cahmaena tjiga”, niha to dutia. Ti ã nierachu̶ paina yapu̶re tuaro ti cahmari ti ñaa jichu̶ masieraboa yu̶hu̶. 8 Ã jicu̶ tí dutiare yu̶ masiri baharo paina yapu̶re tuaro cahmaa tii yu̶hu̶. Tí dutiare masierasinicu̶ paina yapu̶re tuaro yu̶ cahmari ti ñaa jichu̶ masieraboa yu̶hu̶. 9 To dutiare yu̶ noano masihto pano ã tu̶hotunocai. To dutiare yu̶ masiri baharo pinihta tuaro ñaare yoa duamai. Ã jicu̶ pichacapu̶ yu̶ wahahtore masia tii. 10 Ã jia Cohamacu̶ dutiare yu̶hdu̶ru̶caeraa masa tiro mehne noano jirucuboa. Ã jia tí dutia sehe noano jirucuchu̶ yoabori dutia jipahta yu̶ yu̶hdu̶ru̶cari buhiri yu̶hu̶re pichacapu̶ waha dutimare. 11 Ã jicu̶ ñaare yoacu̶ Cohamacu̶ Moise cjirore to dutiare yu̶hdu̶ru̶ca duamai. Ñaare goa pjariro jicu̶ noaare masierahi. Tí ñaa yu̶hu̶re dojomehnere. Ã jicu̶ noano masierahi. Ã masieracu̶ Cohamacu̶ dutiare yu̶hdu̶ru̶cai. Ã jicu̶ to dutiare yu̶ masiri baharo yu̶ ñaa buhirire pichacapu̶ yu̶ wahaborirore masii. To dutia mehne ã masii. 12 Ã jia Moise cjirore Cohamacu̶ to cũri dutia noaata jira. Ã jia quihõno jiata nina tí dutia. 13 ¿Ã jipahta marine tí noaa dutia sehe pichacapu̶ wahachu̶ yoajari? Jierara. Tópu̶ wahachu̶ yoaerara. Mari ñaa yoaa sehe marine pichacapu̶ wahachu̶ yoara. To dutiare mari masiri baharo tí dutiare yu̶hdu̶ru̶cana ñaare yoana masija mari. Ã jina mari ñaina mari jiare masina mari pichacapu̶ wahahto cũ̶hu̶re masija mari. Ã jina to dutiare masina mari yu̶hdu̶ru̶carire ti ñaa yu̶hdu̶a jichu̶ masija mari. 14 Cohamacu̶ to dutiare Moise cjirore cũha. Tí to cũa noaa ti jichu̶ masija mari. Wiho mejeta yu̶hu̶ sehe paina yoaro seheta ñariro jija. Ã jicu̶ta ñaare yoarucuca yu̶hu̶. 15 ¿Dohse waharo nijari yu̶hu̶re? Ne noano masieraja yu̶ yoaare. Yu̶ yoa duaa sehere ne yoaera, yu̶ tuaro yoa duaeraa sehere yoaja yu̶hu̶. 16 Ñaare yoa duaerapaihta ñaare yoaja yu̶hu̶. Tíre yoacu̶ Cohamacu̶ dutia noaa dutia ti jichu̶ masija yu̶hu̶. 17 Ã jicu̶ mipu̶re yu̶hu̶ waro tí ñaare yoaeramaja. Wiho mejeta yu̶ tu̶hotuapu̶ jia ñaa tí sehe yu̶hu̶re ñaare yoachu̶ yoara. 18 Noaare tuaro yoa duapaihta ne bihoeraja. Ahri yahpa macariro jicu̶ yu̶ tu̶hotuapu̶ ñaa dihta jira. Ne noaa mariaputiara. Ã jicu̶ noaare tuaro yoa duapaihta ne bihoeraja. Ñaa sehe yu̶hu̶re dojomehne mu̶jana. 19 Noaa yu̶ yoa duaa sehere yoaeraja yu̶hu̶. Ñaare yu̶ yoa duaeraa sehere yoaja. 20 Yu̶ yoa duaeraare yoacu̶ mipu̶re yu̶hu̶ waro tíre yoaeramaja. Yu̶ tu̶hotuapu̶ jia ñaa tí sehe yu̶hu̶re ñaare yoachu̶ yoara. 21 Ã jiro yu̶hu̶re õ sehe wahara: Noaare yu̶ yoa duapachu̶ta yu̶ tu̶hotuapu̶ ñaa jira. Ã jicu̶ noaa sehere ne yoa masieraca. 22 Cohamacu̶ Moise cjirore to dutirire yu̶ tu̶hotua mehne tuaro cahma, quihõno yoa duamaja. 23 Ã jicu̶ yu̶hu̶ ahrire yu̶ basi masija: Yu̶ tu̶hotua mehne noaare Cohamacu̶ dutiare yoa duaja. Ã yoa duapaihta yu̶ basi ñaare tuaro yoa duaca. Yu̶ mu̶ su̶ro ñaare duhu masieraja yu̶hu̶. 24 Ã ñaare duhu masieracu̶ pjacu̶oriro jija yu̶hu̶. Ñaare yoacu̶ pichacapu̶ wahaihca yu̶hu̶. Cuenah. ¿Yu̶hu̶re pichacapu̶ waha dutia ñaare noa yu̶hu̶re yu̶hdobasabocari? 25 Jesucristore yu̶ wacũ tuachu̶ tiro sehe ñaa yu̶ yoari buhirire yu̶hdobasarohca. To ã yoachu̶ Cohamacu̶re “Noana”, nija yu̶hu̶. Ã jicu̶ mipu̶re yu̶hu̶ yu̶ basi yu̶ tu̶hotua mehne Cohamacu̶ dutiare quihõno yoa duamaja. Ã yoa duariro jipacu̶ta yu̶ pjacu̶ mehne yu̶ mu̶ su̶ro ñaare duhu masieraja.

Romanos 8

1 Mipu̶re Jesucristo yainare ti buhiri tiboro mariahna. 2 à jiro Jesucristo yairo yu̶ jichu̶ Espíritu Santo ã catirucuchu̶ yoariro ñaare yu̶hdu̶ru̶cachu̶ yoara yu̶hu̶re. Ñaare yu̶hu̶re yu̶hdu̶ru̶cachu̶ yoaro yu̶hu̶re pichacapu̶ wahaborirore yu̶hdore tiro. 3 Cohamacu̶ Moise cjirore to dutiare mari mu̶ su̶ro ne yoa pahñosi. à yoa pahñoerana yu̶hdu̶ru̶caina jija mari. à jina tí dutia yoaa mehne ne yu̶hdu̶si mari. Mari ã jiina jipachu̶ta õ sehe Cohamacu̶ marine yu̶hdorohca. To macu̶nore mari yoaro seheta pjacu̶ tihtirore warocaha, mari buhiri tiare buhiri tihtiro cjihtore, marine yariabasahtiro cjihtore. à jiro mari tu̶hotuapu̶ jia ñaare tiro duhuchu̶ yoari jire. 4 Ãta yoare Cohamacu̶ dutiare to tuaa mehne mari bihohto cjihtore. To dutiare bihoina jina mari mu̶ su̶ro jieraja. Espíritu Santo to yoadohoa mehne to dutiro seheta yoaja mari. 5 Ñaare yoa duaina, tí dihtare goa pjara. Espíritu Santo to dutiro seheta yoarucuina sehe tí to dutia dihtare wacũ nu̶nu̶, yoa duara tina. 6 Ñaa dihtare goa pjaa, wacũ nu̶nu̶ina pichacapu̶ wahaahca. Espíritu Santo to cahmano seheta tuaro yoa duaina sehe jipihtia dachoripe Cohamacu̶ mehne ã catirucuahca. à jia tina Cohamacu̶ mehne noano jinocaahca. 7 Ñaa dihtare goa pja, wacũ nu̶nu̶ina Cohamacu̶re ñu̶ tuhtira. Tina Cohamacu̶ dutiare ne yu̶htierara. To dutiare yu̶hti duaerara. Yu̶htia cũ̶hu̶ bihoeraboa tina. 8 à jia ti mu̶ su̶ro yoaina Cohamacu̶re wahchechu̶ yoa masierara. 9 Wiho mejeta mu̶sa sehe mu̶sa tu̶hotuapu̶ jia ñaare yoaerara. Espíritu Santo mu̶sa mehne to jichu̶ to cahmano seheta yoara mu̶sa. à jia Espíritu Santore cju̶aeraina sehe Cristo yaina jierara. 10 Mu̶sa sehe to yaina jira. Mu̶sa ñaa buhirita mu̶sa pjacu̶ri yariara. à mu̶sa pjacu̶ri yariahtina jipanahta Cristo mu̶sa mehne to jichu̶ tiro mehne to ya catia mehne ã catirucunahca mu̶sa. Cohamacu̶ mu̶sare “Buhiri marieina, noaina jira”, to ni ñu̶chu̶ mu̶sa tiro mehne ã jirucunahca. 11 Cohamacu̶ta Jesure masori jire. à masoriro jiro Espíritu Santo mari mehne to jirucuchu̶ mari yariari baharo Cohamacu̶ mari cũ̶hu̶re masonohca. à masono wahmaa pjacu̶ri wahachu̶ yoarohca marine. Jesure to masoriro seheta masonohca mari cũ̶hu̶re. 12 Yu̶ coyea, to ã yoachu̶ ñu̶na ñaa mari goa pjarire yoaena tjijihna. 13 Mari ñaare yoaina jina, pichacapu̶ wahahtinata jinocanata nija. Espíritu Santo to yoadohoa mehne ñaa yoaare duhuna, jipihtia dachoripe Cohamacu̶ mehne jirucunahca. 14 Jipihtina Espíritu Santore yu̶htiina Cohamacu̶ pohna jira. 15 Espíritu Santo mari mehne to ji du̶cachu̶ta Cohamacu̶ pohna ji du̶cai. Wiho mejeta tiro marine dutipe, dahrachu̶ yoahtiro jierara. à jina panopu̶ mari cuiriro sehe mipu̶ sehere mari cuieraja. To pohna jina, Espíritu Santo to yoadohoa mehne mipu̶re “Yu̶ Pu̶cu̶”, nija mari Cohamacu̶re. 16 à jiro Espíritu Santo mari wacũapu̶ marine õ sehe ni masichu̶ yoara: “Potocãta Cohamacu̶ pohna jija mari”, ni masichu̶ yoara. 17 à jina to pohna jina, Cohamacu̶ jipihtiare to pohnare “Waihtja”, to nirire mari sehe cju̶anahca. Jesucristo cũ̶hu̶ cju̶a, mari cũ̶hu̶ cju̶anahca tíre. Cristo yare mari yoari buhiri ñano yu̶hdu̶ina jina mari tiro mehne mu̶anopu̶ noano wahchea mehne jinocanahca. à jina Cohamacu̶ to pohnare to “Waihtja”, to nirire cju̶anahca mari Cristo mehne. 18 Mipu̶re ahri yahpai ñano yu̶hdu̶sinija mari. Baharopu̶re mari mu̶anopu̶ noano jinocanahca. à jina mipu̶re ñano yu̶hdu̶na, pjíro cahya tu̶hotuena tjijihna. Ahri mari ñano yu̶hdu̶a wiho waro jira. Baharo noano jinocanahca Cohamacu̶ mehne. à jina tuaro wahchenahca. Ahri pini wiho waro jierara. 19 Cũ̶ nu̶mu̶ Cohamacu̶ to pohnare cohtotarohca. Buhiri marieina, yariaerahtina, noaina waro jichu̶ yoarohca marine. Mari ã wahachu̶ jipihtia Cohamacu̶ to bajuamehneri cjiri cũ̶hu̶ wahma dihta cohtota pihtia wahaahca. 20 Jipihtiropu̶re to bajuamehneri noaa ti jiborire dojomehneha masu̶no ñano yoa du̶caro. Ti mu̶ su̶ro ã wahaeraha. Masu̶no Cohamacu̶re to yu̶hdu̶ru̶caro mehne to bajuamehneri ã wahaha. à jiro Cohamacu̶ to bajuamehneri cjirire ãta ñano ji dutisiniha. Baharo to bajuamehneri cjirire noaa wahachu̶ yoarohca tjoa tiro. 21 à jiro Cohamacu̶ to bajuamehneri cjirire baa pihtiborire noaa wahachu̶ yoarohca tjoa. Cohamacu̶ pohnare noaina to wahachu̶ yoariro seheta, tinare noano to yu̶hdoriro seheta noaa wahachu̶ yoarohca Cohamacu̶ to bajuamehneri cjirire cũ̶hu̶re. 22 Jipihtia Cohamacu̶ to bajuamehneri cjiri ñano ti ji du̶cari baharo ñano yu̶hdu̶a tiha. Numino niji wahcõno to ñano yu̶hdu̶ro seheta to bajuamehneri cũ̶hu̶ dachoripe ñano yu̶hdu̶rucura. Tíre mari masija. 23 à yoa mari cũ̶hu̶ to bajuamehneri cjiri yoaro seheta ñano yu̶hdu̶ja. To yaina mari wahachu̶, Cohamacu̶ to yairo Espíritu Santore dóihta ware marine. à jina “ ‘Waihtja’, to niriro seheta sohtori tirohca”, ni masija mari. à jina noaa sehere marine to cohtotahtore tuaro waro cohtaja. à yoa to pohna mari tiro mehne mari noano jihto cũ̶hu̶re tuaro cohtaja mari. Tuhsu̶, wahma pjacu̶re marine to wahto cũ̶hu̶re tuaro cohtaja. 24 Mari ã cohtaina jichu̶, tirota marine pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdore. Tiro cahapu̶ jirina jina tiro cahapu̶re mari wahahtore cohtaeraboa mari. Marine to yu̶hdo tuhsu̶ri baharo tíre cohta namoeraboa. 25 à jina to wahtire ñu̶erapanahta Cohamacu̶ marine to yu̶hdohtore cohtana, noano mehne ã cohtarucuja. 26 à yoa Cohamacu̶re wacũ tuaera cureina to cahmaare noano masieraina jija mari à jina tirore quihõno siniina cũ̶hu̶ jieraja mari. Wiho mejeta mari ã jiina jipachu̶ta, Espíritu Santo sehe marine yoadohora. Marine tuaro pja ñu̶no mari ya cjihtire durucuro marieno to tu̶hotua mehne tiro Cohamacu̶re tuaro sini payobasara. 27 Cohamacu̶ to cahmano seheta mari Jesu yaina ya cjihtire sini payobasara tiro Espíritu Santo. To ã sini payobasachu̶ Cohamacu̶ mari tu̶hotuare masi pahñoriro jiro, Espíritu Santo to sini payobasaare masina. 28 Ahrire yu̶ yahuhtire masija mari: Jipihtina Jesure cahĩina mari jichu̶ to cahmaare yoahtinare besere marine tiro. à jiina mari jichu̶ ñu̶no Cohamacu̶ ã yoadohorucura marine. à jina mari ñano yu̶hdu̶panahta ñano yu̶hdu̶rucu dojoaeraja. à jina Cohamacu̶ yoadohoro mehne noano jinahca mari. 29 Cohamacu̶ marine to yaina cjihtire dóipu̶ta masi, bese tuhsu̶ha. à besero to macu̶no Jesu to yoaro seheta jihtina cjihtire marine cũha, payu̶ masa to macu̶nore mari wahmi tihto cjihtore. 30 Panopu̶ to yaina to ji dutirina mari jichu̶, to pohna mari jihtina cjihti cũ̶hu̶re beseha marine. à jiro marine to beserinare tiro “Buhiri marieina, noaina jira”, ni ñu̶re. Marine to ã niinare tiro yoaro sehe jihtina cjihtire tiro mehne mu̶anopu̶ noano jichu̶ yoarohca Cohamacu̶. 31 Tíre masina õ sehe tu̶hotuja mari: Cohamacu̶ marine to cahĩinare ne paina ñu̶ tuhtia bihosi. 32 Cohamacu̶ mari ya buhirire yariahtirore to macu̶nore warocaha. “Yu̶ macu̶re cahĩja. à jicu̶ tirore warocaeraja”, nieraha tiro. Marine ã tuaro yoadohoriro jiro, jipihtia marine du̶hsarire wa pahñonohca. 33 Cohamacu̶ to beseina mari jichu̶, tiro marine “Ñaa buhiri marieina, noaina jira”, ni ñu̶re. Mari ã jiina jichu̶ paina marine “Ñaina jira”, ne ni yahusã masierara. 34 Cristo mari ya buhirire yaria masa mu̶jaha. Mipu̶re Cohamacu̶ poto bu̶hu̶sehe sehei jira pu̶htoro jiro. à jiro tiro mari ya cjihtire potocãta sini payoro nina Cohamacu̶re. à jia paina sehe marine ne buhiri dahre duti masierara Cohamacu̶re. 35 Cristo marine to tuaro cahĩchu̶ paina tirore “Cahĩi tjia”, ne ni masierara. Cahĩ duhusi tiro. Mari ñano yu̶hdu̶pachu̶ta, mari cuipachu̶ta, paina marine ti ñano yoapachu̶ta, mari ju̶ca baapachu̶ta, suhti marieina mari jipachu̶ta, nu cuaroi mari jipachu̶ta, marine ti wajãpachu̶ta Cristo marine ã cahĩrucurohca. 36 Cohamacu̶ yare ti joari pũi mari ñano yu̶hdu̶htore yahuro, õ sehe nina: “Mu̶ yaina sã jichu̶ masa ñu̶ jicoaeraa, ti wajãhtina ã jirucunata nija. Oveja ti wajãhtina ti jiriro seheta sã cũ̶hu̶re ã wahara”, ni joaa tiha Cohamacu̶ yare ti joari pũi. 37 à jina mari ñano yu̶hdu̶panahta Cristo marine cahĩriro to yoadohoro mehne tí jipihtiare yu̶hdu̶ witinahca. à yu̶hdu̶na to yare ne duhusi mari. 38 Jesucristo yaina mari jichu̶ ñu̶no Cohamacu̶ sehe marine tuaro cahĩna. à jiro tiro marine ne cahĩ duhusi. Mari yariachu̶ cũ̶hu̶re, mari catichu̶ cũ̶hu̶re, mipu̶re, baharopu̶ cũ̶hu̶re, tiro marine cahĩ duhusi. à yoa anjoa, watĩa pu̶htoa, ahri yahpa macaina pu̶htoa, mu̶ano macaina, ahri yahpa macaina cũ̶hu̶ marine Cohamacu̶re “Mu̶ yainare cahĩi tjia”, nia bihosi tina. Cohamacu̶ to bajuamehneri cjiripu̶re tirore marine ne cahĩ duhuchu̶ yoaa mariahna. Marine ne tiro cahĩ duhusi.

Romanos 9

1 Yu̶ coyea Israe masare wacũcu̶ tuaro cahyaja. Cristore cahmaerara tina. Ã jicu̶ ñano cahya yajeripohna tija yu̶hu̶. Tí yu̶ ã ni yahua potocãta jira. Yu̶hu̶ Cristo yairo tjija. Ã jicu̶ mu̶sare “Cahyaja”, yu̶ nia sehe potocãta jira. Mu̶sare ã nicu̶ mahñoi nieraja. Espíritu Santo yu̶ ã mahñoerachu̶ masino, yu̶hu̶re “Quihõno mu̶ cahyarire yahure mu̶hu̶” ni, yu̶hu̶re masichu̶ yoare. 3 Israe masa yu̶ coyea yu̶ ya yahpa macaina pichacapu̶ wahaahca. Cohamacu̶re tinare yu̶hdo duti duacu̶ õ sehe ni duamaca yu̶hu̶ sehe: “Ti ya buhirire yu̶hu̶ sehe pichacapu̶ wahaihtja. Ã jiro ti yaro jiborirore yu̶hu̶ sehere buhiri dahrejaro Cristo”, ni duamaca yu̶hu̶. 4 Tina yu̶ coyea Israe cjiro panamana ji turiaina jira. Tinare to pohna cjihtire cũha Cohamacu̶. Tuhsu̶, to si sitea mehne ti watoi jia tiha. Tinare jipihtinare to noano wahachu̶ yoaa cũ̶hu̶re yahu cũ mu̶htaa tiha. Tuhsu̶, Moise cjirore to dutiri cũ̶hu̶re dóipu̶ta tinare Israe masareta cũ mu̶htaa tiha. Tirore ti ño payohti macaa cũ̶hu̶re tinareta cũ mu̶htaa tiha. Tuhsu̶, masare to yu̶hdohto cũ̶hu̶re yahu cũa tiha tinare Cohamacu̶. 5 Sã ya curuari waro doce curuari waro jira. Sã ñu̶chu̶su̶ma ji mu̶htarina cjiripu̶ ti panamana jia tiha. Ti panamana ji turiainapu̶ jija sã Israe masa. Ã jiro mari yoaro sehe pjacu̶ tiriro taro, sã coyeiro Israe masu̶no waro jire Cristo. Tiro Cohamacu̶ta jira. Ã jiro tiro jipihtina bui pu̶htoro jira. Jipihtia dachoripe tirore noano ño payojihna mari. Ã ño payorucujihna. 6 Paina Israe cjiro panamana ji turiaina jipahta Cohamacu̶ yaina waro jierara. Ã jina tina to yaina ti jierachu̶ ñu̶na õ sehe ni tu̶hotuboca mu̶sa: “ ‘Israe masare yu̶ yaina jichu̶ yoaihtja’, niparota cãinare Cohamacu̶ to niriro seheta yoaerara”, ni tu̶hotuboca mu̶sa. Ã ni tu̶hotuena tjiga. 7 Õ sehe jira: Paina Abrahã panamana ji turiaina ti jipachu̶ta “Abrahã panamana ji turiaina waro jira”, ni ñu̶erara Cohamacu̶ tinare. Ã jiro õ sehe nia tiha Cohamacu̶: “Mu̶ macu̶ Isaa panamana ji turiaina tina pinihta potocãta mu̶ panamana ji turiaina waro jiahca”, ni yahu cũa tiha Cohamacu̶ Abrahãre. 8 To ã ni yahu cũchu̶ ahrire masinahca mari: Abrahã cjiro panamana jipihtina waro Cohamacu̶ pohna jieraca. Cohamacu̶ to ni cũrire noano tu̶hoina tirore wacũ tuaina sehe tinata jica Cohamacu̶ pohna. Ã jia tinata jira Abrahã cjiro panamana ji turiaina waro. 9 Õ sehe niha Cohamacu̶ Abrahã cjirore: “Pa cu̶hma ahri pja baroihta yu̶ tjua tachu̶ mu̶ namo Sara wihãrirocãre cju̶arohca mu̶ macu̶re”, nia tiha Cohamacu̶ Abrahã cjirore. Ã nino Cohamacu̶ Abrahã cjiro macu̶no to masa bajuahtore yahu cũyuro nia tiha. 10 Baharo Isaa cjiro namono Rebeca wama tiricoro pu̶aro pohna tia tiha. Ti pu̶cu̶ro Isaa sã ñu̶chu̶ cjiro jia tiha. 11 Ã jia ti pohna ti masa bajuerasinipachu̶ta, noaare, ñaa cũ̶hu̶re ti yoaerasinipachu̶ta Cohamacu̶ ti pocoro cjihtore õ sehe nia tiha: “To bahu̶ro sehe to wahminore dutirohca. Ã jiro to pu̶htoro jirohca”, nia tiha ticorore. Cohamacu̶ to cahmano seheta besera tiro. Ã jiriro jiro cũ̶irocãre besero ticorore ãta ni yahua tiha. Ã jiro masa ti yoaare ñu̶eraparota to cahmano seheta tiro to yaina cjihtire besera. 13 Ãta ni joaa tiha to yare ti joari pũi: “ ‘Jacobo sehere cahĩa tihi. Esaú sehere cahĩera tihi’, niha Cohamacu̶”, ni joaa tiha panopu̶. 14 ¿Tíre wacũna dohse ni tu̶hotubocari mari? ¿Ti yoahtire ñu̶eraparota cũ̶irore ã besero Cohamacu̶ quihõno yoaro nierabocari, mu̶sa tu̶hotuchu̶? Jierara. 15 Õ sehe nia tiha Cohamacu̶ Moise cjirore: “Diro yu̶ pja ñu̶ duarirore pja ñu̶ihtja”, nia tiha tiro Moise cjirore. Ã jiro cũ̶irore ã besero quihõno yoaro niha Cohamacu̶. 16 Ã jina mari mu̶ su̶ro mari cahmano sehe Cohamacu̶re marine pja ñu̶chu̶ yoaeraja mari. Tuhsu̶, ne mari noaare mari yoari wapa cũ̶hu̶re marine pja ñu̶erara tiro. To mu̶ su̶ro to pja ñu̶ duaina sehere pja ñu̶na. 17 Egipto macaina pu̶htoro faraõ cũ̶hu̶re to cahmano seheta yoaa tiha tiro. Õ sehe nia tiha Cohamacu̶ faraõre: “Egipto macaina pu̶htoro cjihtore cũi nii mu̶hu̶re yu̶ tuare jipihtinare yu̶ ñohto cjihtore. Tuhsu̶, jipihtia yahpari macaina yu̶hu̶re ti masihto cjihtore pu̶htoro sõi nii yu̶hu̶ mu̶hu̶re”, nia tiha Cohamacu̶ faraõre. Tó seheta nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi. 18 Ã jiro to pja ñu̶ duainare to mu̶ su̶ro pja ñu̶na tiro. Tuhsu̶, paina sehere to mu̶ su̶ro yu̶htierachu̶ yoara tiro. To cahmano seheta yoara tiro. 19 To ã yoariro jichu̶ ñu̶na yu̶hu̶ sehere õ sehe niboca mu̶sa: “Cohamacu̶ marine to cahmano seheta to yoachu̶ mari sehe tirore yu̶hdu̶ru̶cana bihosi. ¿Mari ã yu̶hdu̶ru̶cana bihoerapachu̶ta dohse jiro baro marine buhiri dahre duajari tiro?” ni susini sinituboca mu̶sa yu̶hu̶re. 20 Tíre õ sehe ni yu̶htija mu̶sare: ¿Masa wiho jiina jipanahta Cohamacu̶re tuhtijari mu̶sa? Dihi biato dahrerirore “¿Dohseacu̶ yu̶hu̶re õ sehe jiri biato yoari mu̶hu̶?” tí biato to ni sinituboriro seheta nina nica mu̶sa Cohamacu̶re. Tó sehe ni masierara mu̶sa. 21 Dihi biato dahreriro dihi mehne to yoa duaro seheta yoara. Ã yoaro cũ̶ria dihica mehne noaare cũhti biatore yoa masina tiro. Tia dihica mehneta wiho jiare cũhti biato cũ̶hu̶re yoa masina tiro. Tiro yoaro seheta Cohamacu̶ cũ̶hu̶ to yoa duaro seheta yoara. 22 Ã jiro Cohamacu̶ pichacapu̶ to cohãhtinare ti ñaa yoarire to ñu̶ yabiare, to tuaa cũ̶hu̶re ñono taro, tinare dói buhiri dahre duamaha. Ã dói buhiri dahre duaparota, yoari pja ti ñaa yoaare ã ñu̶nocasiniha. Ã jiro tinare buhiri dahrerasiniha. 23 Ãta yoaha Cohamacu̶ noabiariro to jiare, to tuaa cũ̶hu̶re mari masihto cjihtore. Panopu̶ marine to pja ñu̶ina cjihtire tiro beseri jire jipihtia to tuaare to noaa cũ̶hu̶re mari cju̶ahto cjihto sehe. 24 Ã jina mari sehe to beserina jinata nija. Ã jia to beserina sehe cãina judio masa dihta jierara. Cãina judio masa jieraina cũ̶hu̶ jira to beserina. 25 Ãta nina judio masa jierainare Cohamacu̶ yare Osea cjiro to joariro seheta: “Pano yu̶ yaina jieraina cjiri cũ̶hu̶re baharopu̶ tinare ‘Yu̶ yaina jira’, niihtja. Ã yoa pano yu̶ cahĩeraina cjiri cũ̶hu̶re baharopu̶ tinare ‘Yu̶ cahĩina jira mu̶sa’, niihtja”, nia tiha Cohamacu̶. 26 “ ‘Yu̶ yaina jierara mu̶sa’, Cohamacu̶ to nia yahpari macaina tina Cohamacu̶ catiriro pohnata jiahca”, ni joaa tiha Osea cjiro panopu̶re. 27 Tuhsu̶, panopu̶ macariro Isaia cjiro cũ̶hu̶ Israe masare õ sehe ni yahua tiha: “Pjiri ma macaa padu̶ yaparicãre mari quihõna bihoeraja. Israe masa tí yaparicã peri payu̶ ti jiro sehe jiina ti jipachu̶ta mahainacã Cohamacu̶ yu̶hdorohca tinare. 28 Cohamacu̶ ahri yahpa macainare payu̶ masare to nino seheta cjero mehne potocãta buhiri dahre bahrañonohca”, nia tiha Isaia cjiro. 29 Ã yoa pari turita Isaia cjiro õ sehe ni joaa tiha tjoa: “Mari pu̶htoro jipihtina bui pu̶htoro mahainacã mari mehne macainare yu̶hdoeraro, marine judio masare jipihtinare butichu̶ yoaboa tiro. Sodoma macainare, Gomorra macaina cũ̶hu̶re to butichu̶ yoariro seheta mari cũ̶hu̶re butichu̶ yoaboa tiro”, ni joaa tiha Isaia cjiro yu̶ coyea Israe masare. 30 Ã tjira. Ã jina ahrire masi namoga mu̶sa: Judio masa jieraina Cohamacu̶re macaerapahta tirore bocare. Jesucristore ti wacũ tuachu̶ ñu̶no, “Buhiri marieina, noaina jira”, ni ñu̶re tinare Cohamacu̶. 31 Wiho mejeta judio masa sehe “Cohamacu̶ dutiare mari yoachu̶ tiro marine yu̶hdorohca”, nia Cohamacu̶ Moise cjirore to dutiare yoapahta, bihoerare. Ti ã bihoerachu̶ ñu̶no, Cohamacu̶ “Noaina jira”, ni ñu̶erare tinare. Ã jia noaina ji duapahta bihoerare. 32 Õ sehe yoaa, tina bihoerare: Tina Cohamacu̶re wacũ tuaro marieno ti mu̶ su̶ro Moise cjirore to dutirire yoa duamare, to yaina ji duaa. Mari piti dahre buhechu̶ Cristo tãca yoaro sehe jiriro jira. Ti mu̶ su̶ro yoainare Cristo pu̶ha tu borachu̶ yoari tãca yoaro sehe jiriro jira. Mu̶roca wahcãriro sehe tãcapu̶ pu̶ha tu, bora su̶ caharo to wacũ wahcãnopu̶re ne su̶erara. (Pu̶ha tu borariro yoaro seheta tina Cristore tãca yoaro sehe jirirore cahmaeraina Cohamacu̶ cahapu̶ ne su̶si.) 33 Ãta ni joaa tiha Cohamacu̶ yare ti joari pũi: “Jerusalẽ wama tiri macai pu̶ha tu borachu̶ yoari tãca yoaro sehe jirirore cũja. Mari piti dahre buhechu̶ õ sehe jira: Mu̶roca wahcãriro tãcapu̶ doca wahã su̶ bora su̶ caharo to wacũ wahcãnore su̶erara. Tãca yoaro sehe jirirore cahmaeraina sehe tiare pu̶ha tu bora, ti wacũ wahcãnopu̶re ti su̶eraro seheta Cohamacu̶ cahapu̶ su̶si. Wiho mejeta tirore wacũ tuaina sehe tiro mehne ã wahcherucuahca”, ni joaa tiha.

Romanos 10

1 Yu̶ coyea, Israe masare pichacapu̶ wahaborinare Cohamacu̶ to yu̶hdohtore, tuaro yu̶ yajeripohna mehne cahmasãamaja yu̶hu̶. Ã jicu̶ Cohamacu̶ tinare to yu̶hdohto cjihtore sini payoja yu̶hu̶. 2 Potocãta tina Cohamacu̶ cahmaare tuaro yoa duamana. Ã yoa duapahta to cahmaa warore masierara. 3 Tuhsu̶, tinare Cohamacu̶ to noaina wahachu̶ yoaborire tina tu̶ho ñahaerare. Ã tu̶ho ñahaeraa, ti mu̶ su̶ro noaare yoa duapahta bihoerare. Ti ã yoachu̶ tinare Cohamacu̶ to wacũ tua dutiriro seheta ti yoaerachu̶ ñu̶no, tiro sehe tinare “Noaina jira”, ni ñu̶erare. 4 Wiho mejeta Cristore wacũ tuaina sehere “Noaina jira”, ni ñu̶na Cohamacu̶. Ã jina dutia yoaa mehne yu̶hdu̶eraja mari. Cristo mehne yu̶hdu̶ja. 5 Moise cjiro panopu̶ macariro õ sehe ni joaa tiha: “Cohamacu̶ to dutirire ne cũ̶no du̶hsaro marieno mari yoa pahñochu̶ Cohamacu̶ yu̶hdorohca marine”, ni joaa tiha tiro. 6 To ã ni joapachu̶ta mipu̶re masa Cristore ti wacũ tuachu̶ ñu̶no Cohamacu̶ tinare “Noaina jira”, ni ñu̶na. Tí buhea noaina ti wahachu̶ yoari buhea õ sehe ni yahura: Cristo to basi ahri yahpapu̶ wihi tuhsu̶ri jire. Tuhsu̶, masa mu̶ja tuhsu̶ri jire. Ã jina õ sehe ni tu̶hotuena tjiga mu̶sa: “¿Diro sehe mu̶anopu̶ Cristore na tabasaro wahabocari marine to yu̶hdohto sehe? ¿Diro sehe yariaina cahapu̶ Cristore masobasa na tabocari? Tirore na taboriro mariahna”, ni tu̶hotuena tjiga mu̶sa. 8 Õ sehe ni yahura Cohamacu̶ yare ti joari pũi: “Cohamacu̶ ya buheare mari macachu̶ to buhea õi jira. To buheare masi tuhsu̶ra mu̶sa. Ã yoa to buheareta durucua tire mu̶sa”, ni joaa tiha. Tí buheare Cristore wacũ tuaa buheare masare yahuja sã. 9 Tí buhea õ sehe ni yahura: “Jesu mari pu̶htoro jira”, ni mari yahuchu̶, “Cohamacu̶ Jesure yariariro cjirore potocãta masore”, ni mari wacũ tuachu̶, Cohamacu̶ marine pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdorohca. 10 Jesure mari wacũ tuachu̶ Cohamacu̶ sehe marine “Noaina jira”, ni ñu̶nohca. Jesure mari wacũ tuaare painare mari yahuchu̶ tiro marine pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdorohca. 11 Õ sehe nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi: “Cohamacu̶re wacũ tuaina tirore ti wacũ tuaa mehne ne cahyasi”, niha Cohamacu̶ yare ti joari pũi. 12 Judio masare, judio masa jieraina cũ̶hu̶re Cohamacu̶ cũ̶no potorita yoadohora. Mari pu̶htoro jipihtina bui pu̶htoro jira tiro. Ã jiro tirore to yoadohoare siniinare jipihtinare noano waro yoadohorohca tiro tinare. 13 Õ sehe ni joaa tiha panopu̶re: “ ‘Yu̶ buhiri tiare cohãbasa, yu̶hu̶re yu̶hdoga’, ni mari pu̶htorore masa ti sinichu̶ tinare pichacapu̶ wahaborinare mari pu̶htoro yu̶hdorohca”, ni joaa tiha Cohamacu̶ yare. 14 Wiho mejeta masa sehe Cristore wacũ tuaeraa, tirore ã ni sini masierara tina. Tuhsu̶, to buhea cũ̶hu̶re tu̶hoeraa, tirore wacũ tua masierara. Ã yoa to buheare yahuriro mariachu̶ cũ̶hu̶re tíre tina masisi. 15 Tuhsu̶, to buheare yahuhtinare Cohamacu̶ sehe to warocaerachu̶ to buheare yahu masierara. Ã ni joaa tiha Cohamacu̶ yare ti joari pũi: “Noa buheare yahuhtina ti tachu̶ noano wahcheja mari”, ni joaa tiha panopu̶re. 16 Tí ã ni joari jipachu̶ta masa payu̶ noaa buheare tu̶ho duaerara. Ãta ni joaa tiha Isaia cjiro: “Yu̶ pu̶htoro, tinare mari yahurire tina ne tu̶ho duaerare”, ni yahua tiha Isaia cjiro Cohamacu̶re. 17 Ã jia masa noaa buheare tu̶hoa Cristore wacũ tuare. Ti tu̶hoa sehe noaa buhea sehe Cristo ya buhea waro jira. 18 Ã jicu̶ ahrire õ sehe ni sinitu ñu̶ duaja mu̶sare: ¿Israe masa Cohamacu̶ yare tu̶hoerari, mu̶sa tu̶hotuchu̶? Potocãta tina tu̶hoa waro tu̶homare. Ãta nina Cohamacu̶ yare ti joari pũ cũ̶hu̶: “Cohamacu̶ noa putiariro to jia tiare yahuina jipihtiropu̶ yahu sitea wahare. Ã jia jipihtiro macainapu̶ to yare tu̶ho sahseare”, ni joaa tiha panopu̶re. 19 Pari turi mu̶sare õ sehe ni sinitu ñu̶ duaja tjoa: ¿Israe masa tu̶hopahta noano masierari tina, mu̶sa tu̶hotuchu̶? Masia timaha tina. Ahrire yahu namocu̶ Moise cjiro to nirire yahu mu̶htaihtja. Õ sehe ni joaa tiha tiro: “Õ sehe ni yahura Cohamacu̶ Israe masare: ‘ “Tu̶ho masieraina, ñaina jira”, ni mu̶sa ñu̶ina sehere yu̶ yaina cjihti wahachu̶ yoaihtja. Yu̶ ã yoachu̶ mu̶sa sehe tina mehne sua, tinare ñu̶ tuhtinahca. Ã yoacu̶ mu̶sare suachu̶ yoaihtja yu̶hu̶’, ni yahure Cohamacu̶ Israe masare Israe masa jierainare to yaina jichu̶ yoaro taro”, ni joaa tiha Moise cjiro. 20 Tuhsu̶, Isaia cjiro cũ̶hu̶ cuiro marieno õ sehe nia tiha: “Õ sehe nina Cohamacu̶: ‘Yu̶hu̶re macaeraina sehe yu̶hu̶re bocahre. Ã jicu̶ yu̶hu̶re cahmaerainare tinare yu̶hu̶re masichu̶ yoahi yu̶hu̶’, nire Cohamacu̶”, ni joaa tiha Isaia cjiro judio masa jierainare. 21 Tuhsu̶, Israe masa sehere õ sehe ni joaa tiha Isaia cjiro: “Õ sehe nina Cohamacu̶: ‘Tina yu̶hu̶re yu̶hdu̶ru̶caina, yu̶hu̶re cahmaeraina jira. Ã jicu̶ tinare ti ñaare cahya duticu̶ “Yu̶ yaina wahaga”, ã nirucumai tinare. Wiho mejeta tina sehe yu̶hu̶re ne yu̶hti duaerare’, nire Cohamacu̶”, ni joaa tiha Isaia cjiro.

Romanos 11

1 ¿Ã jiro Israe masare Cohamacu̶ to beseina cjirire cohãno niri tiro, mu̶sa tu̶hotuchu̶? Jierara. Tinare cohãerare tiro. Yu̶hu̶ cũ̶hu̶ Israe masu̶no, Abrahã panamino ji turiariropu̶ jija. Benjami ya curua macariro jija yu̶hu̶. 2 Panopu̶re Israe masare to ya curua macaina cjihtire Cohamacu̶ besea tiha. To ã beserinare cohãerare. Cohamacu̶ yare ti joari pũi Elia cjiro ya quitire yahura. ¿Elia cjiro Cohamacu̶re sinino, Israe masare to yahusãrire masierajari mu̶sa? Õ sehe ni yahusãha tiro: 3 “Yu̶ pu̶htoro Cohamacu̶, tina Israe masa mu̶ yare yahu mu̶htainare wajãre. Tuhsu̶, tinata paina mu̶hu̶re ño payoa taa, wahiquinare wajã jũ̶ mu̶oa tuhuri cũ̶hu̶re cohãre. Ã jicu̶ yu̶hu̶ dihta mu̶ yairo du̶hsaja mipu̶re. Yu̶ ã jichu̶ tu̶hoa yu̶hu̶ cũ̶hu̶re wajã duara tjoa, mipu̶re”, niha Elia cjiro Cohamacu̶re. 4 To ã nichu̶ tu̶horo Cohamacu̶ sehe õ sehe ni yu̶htiha Elia cjirore: “Siete mil waro mu̶a yu̶ yaina jira mipu̶re. Tinare wihboi yu̶hu̶. Tina yu̶ yaina sehe Baal wama tiri masu̶re ne ño payoera tire tina. Ã jicu̶ cuii tjiga mu̶hu̶”, nia tiha Cohamacu̶ Elia cjirore panopu̶re. 5 Tí pjare Elia cjiro to jia tiri pjapu̶re to yaina masare to beseriro seheta mipu̶ cũ̶hu̶re mahainacã Israe masare to yaina cjihtire besere Cohamacu̶. Cohamacu̶ tinare cahmano tinare pja ñu̶no besere. 6 Noaare ti yoari wapa tinare besero nierare. Tinare ã cahmano, pja ñu̶no besere. “Noaare mu̶sa yoari wapa mu̶sare beseihtja” nino, tiro tinare potocãta pja ñu̶no nieraboa. 7 Ã yoa õ sehe jira: Israe masa Cohamacu̶ tinare “Noaina jira”, to ni ñu̶chu̶ yoa duapahta tina cũ̶no pjaerare. Wiho mejeta Cohamacu̶ to basi to beserina sehe noaina to yaina wahare. Tirore cũ̶no pjaeraina sehe to yare tu̶ho duaerare. 8 Ãta nia tiha Cohamacu̶ yare ti joari pũi: “Cohamacu̶ tirore cahmaerainare to yare tu̶ho ñahaerachu̶ yoare. Ã jiro potocã jiare ti tu̶hopachu̶ta tinare ne noano tu̶ho ñahaerachu̶ yoare Cohamacu̶. Ãta jirucura tina mipu̶ cũ̶hu̶re”, ni joaa tiha panopu̶re. 9 Ã yoa panopu̶ macariro Davi cjiro Israe masa Cohamacu̶re ti cahmaerari buhiri õ sehe nia tiha Cohamacu̶re: “Tina Israe masa ti bose nu̶mu̶ri, ti wahchea nu̶mu̶ri ti yu̶hdoro wato, yurica ñahñoriro to ñano yu̶hdu̶ro seheta tina cũ̶hu̶re ñano yu̶hdu̶chu̶ yoaga. Tó sehe yoainare tinare ñano buhiri dahrega mu̶hu̶. 10 Tuhsu̶, mu̶ yahuare tinare ne tu̶ho ñahaerachu̶ yoaga mu̶hu̶. Ã buhiri tirucuina ji, ã cahyarucuina jijaro tina”, nia tiha Davi cjiro Cohamacu̶re. 11 ¿Judio masa Cristore ti cahmaerachu̶ ñu̶no, Cohamacu̶ tinare cohãno warota nibocari, mu̶sa tu̶hotuchu̶? Cohãsi tinare. Ã cohãeraparota tina Cristore ti cahmaerachu̶ mipu̶re judio masa jieraina sehere Cohamacu̶ yu̶hdorohca. Mipu̶re tinare to yaina jichu̶ yoare Cohamacu̶. To ã yoachu̶ ñu̶a cãina judio masa sehe tina mehne sua sayo, Cohamacu̶ yainata ji duaahca. 12 Judio masa ti yu̶hdu̶ru̶cachu̶ ti noano yoaerachu̶ paina sehere ahri yahpa macainare cãinare Cohamacu̶ yu̶hdore. To ã yu̶hdochu̶ tina sehere noano wahare. To ã yoariro yu̶hdoro, baharo judio masa sehe Cristore ti noano wacũ tua du̶cachu̶ pinihtare ahri yahpa macainare jipihtiropu̶re noaputiaro waharohca. 13 Mipu̶re mu̶sare judio masa jierainare yahui tai nija. Cristo cũre yu̶hu̶re judio masa jierainare buhehtiro cjihtore. Ã jia yu̶ dahraa sehe wiho jia jierara. 14 To cũriro seheta yu̶hu̶ mu̶sare buheja, yu̶ coyea judio masa sehere mu̶sare ti ñu̶ cũchu̶ yoa duacu̶. Cohamacu̶ yu̶hdorina mu̶sa jichu̶ ñu̶a tina cũ̶hu̶ Cristore cahmaa, to yu̶hdoina wahaboca. 15 Judio masare cohãbo curero, judio masa jieraina sehere noaa buheare Cohamacu̶ yahu dutire. Tí buheare ti tu̶hori baharo Jesure ti wacũ tuari baharo cãina judio masa jieraina, jipihtiro ahri dacho macaina Cohamacu̶ yaina wahare. Ã jiro judio masare to cohãbo curechu̶ noano wahare paye yahpari macaina sehere. To ã yoariro yu̶hdoro judio masa to cohãbo cureina cjirire pari turi to yaina cjihti to yoachu̶ pinihtare jipihtinapu̶re ahri yahpa macainare noaputiaro waharohca. To yaina cjihti pari turi ti wahachu̶, jipihtinapu̶ to yaina yariaina cjiri sehe pari turi ti masaboro seheta jirohca. 16 Õ sehe jira: Trigo yu̶bu̶ mehne wahma pãoca ti yoaria Cohamacu̶ yaria cjihto Cohamacu̶re ti wachu̶, tiare ti yoa du̶hari yu̶bu̶ cũ̶hu̶ to yariata jira. Tuhsu̶, yucu̶cu̶ nu̶hcori cũ̶hu̶ Cohamacu̶ ya nu̶hcori cjihti jia, tu̶ du̶pu̶ri cũ̶hu̶ Cohamacu̶ yata jira. Õ sehe mari ni piti dahre buhechu̶ Abrahã sã ñu̶chu̶ cjiro Cohamacu̶ yairo to jiriro seheta to panamana ji turiainapu̶ cũ̶hu̶ Cohamacu̶ yaina jiahca Cristore wacũ tuaina jia. Yoa du̶hari yu̶bu̶ cũ̶hu̶ to yariata jica. Tuhsu̶ yucu̶cu̶ nu̶hcori cũ̶hu̶ Cohamacu̶ ya nu̶hcori cjihti jia, tu̶ du̶pu̶ri cũ̶hu̶ Cohamacu̶ yata jica. Õ sehe mari ni piti dahre buhechu̶, Abrahã sã ñu̶chu̶ cjiro Cohamacu̶ yairo to jiriro seheta to panamana ji turiainapu̶ cũ̶hu̶ Cohamacu̶ yaina jira, Cristore wacũ tuaina jia. 17 Ti ã jihtina jipachu̶ta cãinare ti coyea sehere judio masare Cohamacu̶ cohãre. Olivo wama tidu̶ du̶pu̶rire cãa du̶pu̶rire to du̶te cohãboro seheta cãina judio masa sehere Cohamacu̶ cohãre. Ã yucu̶cu̶ du̶pu̶rire cohãno to cohãri du̶pu̶ri jiriro cjiroi paye du̶pu̶rire nu̶cu̶ macadu̶ olivocu̶ du̶pu̶rire cohtota duhu õhre. Tó yoaro seheta Cohamacu̶ mu̶sare judio masa jierainare Abrahã panamana ji turiaina cohtotare mu̶sare, mu̶sa cũ̶hu̶re yu̶hdoro taro. 18 Mu̶sare to ã cũchu̶ “Judio masa yu̶hdoro noaina jija sã”, ni tu̶hotuena tjiga. Ahrire yu̶ yahuhtire wacũga mu̶sa: Judio masa sehere bese mu̶htaha Cohamacu̶. Ã besero ti coyeiro cjihtore cũha Cristore, mu̶sare yu̶hdoro taro. Ã jina “Judio masa yu̶hdoro noaina jija”, ni tu̶hotuena tjiga mu̶sa. 19 Mu̶sa judio masa jieraina sehe õ sehe niboca: “Cãa ñaa du̶pu̶rire to cohãboro seheta Cohamacu̶ cãina judio masare cohãre. Paye du̶pu̶rire cohtota to õno seheta to yaina marine cũno taro ã cohãre tinare”, niboca mu̶sa judio masare yu̶hdu̶ru̶ca duana. 20 Tí mu̶sa nia potocãta jira. To ã jipachu̶ta tina Jesure ti wacũ tuaerari buhiri Cohamacu̶ cohãre tinare. Ã jiro mu̶sa cũ̶hu̶re Jesure mu̶sa wacũ tuaerachu̶ to yaina cjihti mu̶sare cũeraboa. Ã jina “Judio masa yu̶hdoro noaina jija sã”, niena tjiga mu̶sa. Ã nieranata “Cohamacu̶ cua pisariro jira”, ni tu̶hotuga mu̶sa. 21 Olivocu̶ ji mu̶htaa du̶pu̶ri waro yoaro sehe judio masa sehe Cohamacu̶ yaina ji mu̶htaha. To cohtotaa du̶pu̶rire to õboro seheta Cohamacu̶ to yaina mu̶sa sehere cohtota cũha. Wiho mejeta to yaina ji mu̶htaina judio masa tirore ti wacũ tuaerachu̶, cãinare cohãre. Tinare to cohãriro seheta mu̶sa cũ̶hu̶re cohãnohca, tirore mu̶sa wacũ tuaerachu̶. 22 Cohamacu̶ mu̶sare noano yoariro to jichu̶ masiga mu̶sa. Tuhsu̶, cua pisaro mehne buhiri dahreriro to jichu̶ cũ̶hu̶re masiga mu̶sa. Tirore ño payoerainare tiro buhiri dahrerohca. Ã jiro tirore mu̶sa ño payoerachu̶ olivocu̶ du̶pu̶ri warore to cohãriro cjiro seheta mu̶sa cũ̶hu̶re cohãnohca Cohamacu̶. 23 Ã yoa judio masa to cohãbo curerina cjiri Cristore ti wacũ tua du̶cachu̶ ñu̶no, olivocu̶ du̶pu̶ri warore pari turi to duhu õno seheta Cohamacu̶ to yaina cjihti yoarohca tinare. Cohamacu̶ to ã yoa masihti cjihtireta tuaare cju̶ara tiro. Ã jiro tiro tinare cãinare to yaina cjihti yoarohca. 24 Mu̶sa judio masa jieraina jina, nu̶cu̶ macadu̶ olivocu̶ du̶pu̶ri yoaro sehe jira mu̶sa. Ã jiina mu̶sa jipachu̶ olivocu̶ toadu̶i nu̶cu̶ macaa du̶pu̶rire to na ta õboro seheta, Cohamacu̶ mu̶sare to yaina cjihti yoahre. To ã yoachu̶, ne mijoerare tirore. Judio masa Cohamacu̶ to bese mu̶htarina jira. Olivocu̶ toadu̶ du̶pu̶ri waro yoaro sehe jira tina. Ã jiro ti jidu̶ waro cjiropu̶re pari turi to duhu õboro seheta to yaina cjihti pari turi judio masare to yoachu̶, ne mijoerara tirore. 25 Yu̶ coyea, ahrire masa ti masieraare mu̶sare yahuihtja. “Mipu̶re sã dihtare besere Cohamacu̶. Cohamacu̶ sã masi yu̶hdu̶ru̶cu̶ su̶chu̶ ñu̶no, tiro sãre besere”, mu̶sa ni tu̶hotuerahto sehe ahrire yahuihtja mu̶sare. Õ sehe jira: Mipu̶re payu̶ judio masa Cohamacu̶re tu̶ho duasi. Wiho mejeta payu̶ judio masa jierainare Cohamacu̶ to quihõriro puro to yaina to yoari baharo judio masa cũ̶hu̶ tirore cahma du̶caahca. 26 Ti ã cahmachu̶ judio masa payu̶ warore pichacapu̶ wahaborinare Cohamacu̶ yu̶hdorohca. Cohamacu̶ yare ti joari pũi ãta ni yahu joaa tiha: “ ‘Jerusalẽ wama tiri macai judio masa ya macai tinare yu̶hdohtiro tarohca. Jacobo panamana ji turiainare ti ñaa yoari buhirire tiro cohãnohca. 27 Tinare yu̶hdocu̶ panopu̶ tinare yu̶ ni cũriro seheta yoai nija’, nire Cohamacu̶”, ni joaa tiha Cohamacu̶ yare ti joari pũi. 28 Mipu̶re tina judio masa Cristo yare ño payoeraina Cohamacu̶re ñu̶ tuhtira. Ti ã yoachu̶ mipu̶re mu̶sa sehe judio masa jieraina Cristore wacũ tua du̶care. Judio masa sehere Cohamacu̶ bese mu̶htari jire. Judio masa ñu̶chu̶su̶ma cjiri to beserina ti jichu̶ mipu̶ jiina judio masa cũ̶hu̶re tiro cahĩna. 29 Cohamacu̶ to ni cũriro seheta tinare to beseriro seheta quihõno yoarohca tiro. To nirire ne bosi tiro. 30 Panopu̶re mu̶sa cũ̶hu̶ Cohamacu̶re yu̶hdu̶ru̶cari jire. Mipu̶re judio masa Cohamacu̶re ti yu̶hdu̶ru̶cachu̶ ñu̶no tiro mu̶sa sehere pja ñu̶no yu̶hdore. 31 Mipu̶re judio masa tirore yu̶hdu̶ru̶care. Ti ã yoapachu̶ta Cohamacu̶ mu̶sare to pja ñu̶riro seheta tina cũ̶hu̶re baharopu̶re pja ñu̶nohca. 32 Õ sehe jira: Jipihtina masare “Yu̶hu̶re yu̶hdu̶ru̶caina jira”, nina Cohamacu̶. Ã jiro jipihtina tirore yu̶hdu̶ru̶caina ti jichu̶ ñu̶no jipihtinare pja ñu̶ masina tiro. 33 Cohamacu̶ tua yu̶hdu̶ru̶cu̶ su̶riro jira. Noano masi pahñoriro jira tiro. Ã jiro to tu̶hotuare, to yoarire marine noano masihto basioerara. 34 Õ sehe ni joaa tiha Cohamacu̶ yare: “Cohamacu̶ mari pu̶htoro to tu̶hotuare ne masa noano masierara. Ã jia masa tirore ‘Õ sehe yoaga’, ni masierara. 35 Ã jia masa Cohamacu̶re paye barore ti wari baharo ‘Tiro marine wapamona’, ni masierara masa”, ni joaa tiha panopu̶re. 36 Cohamacu̶ jipihtiare yoaa tiha. Tuhsu̶, to tuaa mehne jipihtiare jisinichu̶ yoara tiro. Ã jia jipihtia to ya jira. To ã jiriro jichu̶ jipihtia dachoripe tirore ño payojihna mari. Ãta yoarucujihna.

Romanos 12

1 Cohamacu̶ marine tuaro pja ñu̶re. To ã pja ñu̶riro to jichu̶ ñu̶na, yu̶ coyea, mu̶sa sehe oveja noarirore ti jũ̶ wa mu̶oriro seheta Cohamacu̶re ti ño payoriro seheta mu̶sa cũ̶hu̶ tirore ño payorucuga, to yare mu̶sa noano yoarucuhto sehe. Mu̶sa ã yoachu̶, tiro wahcherohca. Ãta yoaro cahmana marine, Cohamacu̶re quihõno ño payona tana. Ã jicu̶ mu̶sare tíre tuaro yoa dutija. 2 Ahri yahpa macaina ñaare yoaina yoaro sehe yoaena tjiga mu̶sa. Ã yoa mu̶sa tu̶hotuapu̶re Cohamacu̶ noaa tu̶hotua sehere to cohtota, cũchu̶, yu̶htiga mu̶sa. Ã yu̶htina, noaa sehere tu̶ho cohtotarina jinahca mu̶sa. Ã yoana noaare, Cohamacu̶ cahmaare, ñaa mariare, potocã jiare masinahca mu̶sa. 3 Cohamacu̶ yu̶hu̶re to yare yoa masichu̶ yoariro buhe dutiro beseri jire yu̶hu̶re. Ã jicu̶ jipihtina mu̶sare õ sehe ni tu̶hotu dutieraja yu̶hu̶. “Noabiaina ji yu̶hdu̶ru̶caja sã”, ni tu̶hotuena tjiga. Ã tu̶hotunocahga. Jesure mu̶sa wacũ tuari baharo, Cohamacu̶ mu̶sa cãinare noaare yoa masihtire to cũchu̶, “To yoadohoro mehne ahri noaare yoaja”, ni tu̶hotuina jiga mu̶sa. 4 Õ sehe ni yahu namoihtja yu̶hu̶ mu̶sare. Mari wamomacari, mari dahpori, mari capari jipihtiro mari pjacu̶i jia payu̶ jira. Mari pjacu̶i jia cũ̶ pjacu̶ jiparota soro jia dahraa cju̶ara. 5 Tí jiro seheta soro sehe jia dahraare cũna Cohamacu̶ marine. Ã jina payu̶ masa jipanahta Cristore wacũ tuaina jina, to pjacu̶ cũ̶ pjacu̶ yoaro seheta cũ̶ curuata jija mari. 6 Cohamacu̶ marine to yoadohoro purota to tuaa mehne yoa dutira. Ã yoaro marine cãinare soro jia mari yoahtire cũna tiro. To ã yoachu̶ marine to cũrire mari sehe noano yoajihna. Ã jia Jesu yaina õ sehe yoajaro. Cãinare Cohamacu̶ to yare yahuhtinare cũna. Ã jia tina Cristore ti wacũ tuaro puro to yare noano yahujaro. 7 Cãinare Cohamacu̶ mu̶sare yoadohohtinare cũna. Ã jia tina mu̶sare noano mehne yoadohojaro. Cãinare Cohamacu̶ mu̶sare buhehtinare cũna. Ã jia tina mu̶sare noano buhejaro. 8 Ã yoa paina cũ̶hu̶ mu̶sare su̶ho wahchechu̶ yoahtina jia, mu̶sare noano su̶ho wahchechu̶ yoajaro. Tuhsu̶, paye barore wahtina jia, ti wahtire noano mehne yajeripohna ti, wajaro. Ã yoa paina cũ̶hu̶ mu̶sare su̶ho ji mu̶htahtina jia, noano mehne su̶ho jijaro. Ã yoa pjacu̶oinare yoadohohtina jia, wahchea mehne yoadohojaro. 9 “Sã basi cahma cahĩja”, ni mahñono marieno mu̶sa basi cahma cahĩga. Ã yoana ñaare ñu̶ yabiina jiga mu̶sa. Tuhsu̶, noaa sehere ã cahmarucuga. 10 Tuhsu̶ mu̶sa bahana warore mu̶sa cahĩno seheta Jesu yainare mu̶sa mehne macainare cahĩga. Ã yoana mu̶sa basi noano cahma ño payoga mu̶sa. 11 Cohamacu̶ cahmaare yoana, ne caparo marieno yoaga. Ã yoana mari pu̶htoro to dutiro seheta noano wahchea mehne yoaga. 12 Cohamacu̶ mu̶sare pichacapu̶ wahaborinare to yu̶hdorinapu̶ jira mu̶sa. Ã jiro mu̶sa wahahto noaputiaro jira. Tíre masina wahchega mu̶sa. Ã yoa ñano yu̶hdu̶na, cũ̶no pjaga “Cristo yare duhuri”, nina. Tuhsu̶, Cohamacu̶re ã sinirucuga. 13 Paye baro Jesu yainare du̶hsachu̶ waga tinare. Ã yoa mu̶sa ya wu̶hu̶sepu̶ cũ̶hu̶re masa ti su̶chu̶ noano yajeripohna tiro mehne tinare piti bocaga. 14 Mu̶sare ñano yoainare “Noano wahajaro tinare”, ni sini payoga. Tinare ã sini payona, “Tina ñano yu̶hdu̶wahnojaro”, niena tjiga. 15 Ã yoa paina wahcheina mehne jina, mu̶sa cũ̶hu̶ tina mehne wahchega. Tuhsu̶ paina ñano cahyaro mehne tiina mehne jina, mu̶sa cũ̶hu̶ cahya, tiidohoga tinare. 16 Mu̶sa mehne macaina mehne noano jiga mu̶sa. Ã jina “Paina yu̶hdoro noaina jija”, ni tu̶hotuena tjiga. Õ sehe ni tu̶hotuga: “Wiho jiina jija”, ni tu̶hotuga. Ã jina “Masi yu̶hdu̶ru̶caina jija sã”, ni tu̶hotuena tjiga. 17 Paina mu̶sare ti ñano yoapachu̶ta, tinare ñano yoa cahmaena tjiga. Noaa sehere yoaga, noaina mu̶sa jia tiare jipihtina masa ti masihti cjihtire. 18 Mu̶sa bihoro puro jipihtina mehne noano jinocahga mu̶sa. 19 Mu̶sa yu̶ cahĩina, yu̶ coyea paina mu̶sare ti ñano yoapachu̶ta tina yoaro sehe ñano yoa cahmaena tjiga. Cohamacu̶ sehe mu̶sare ti ñano yoari buhiri buhiri dahrejaro tinare. Cohamacu̶ yare ti joari pũi ãta ni joaa tiha: “ ‘Yu̶hu̶ sehe mu̶sare ti ñano yoari buhiri buhiri dahreriro jija. Ã jicu̶ potocãta buhiri dahreihtja’, nina mari pu̶htoro”, ni joaa tiha panopu̶re. 20 Ã jina õ sehe yoaga mu̶sa: Mu̶sare ñu̶ tuhtiriro to ju̶ca baachu̶ ñu̶na nuga tirore. To ñahma yapiochu̶ cũ̶hu̶re ñu̶na tirore sihõga. Mu̶sa ã yoachu̶ ñu̶no mu̶sare to ñano yoari buhiri bu̶o tirohca. 21 Ã jina paina mu̶sare ti ñano yoapachu̶ta mu̶sa sehe tinare ñano yoa cahmaena tjiga. Tinare noaa sehere yoaga mu̶sa. Ã yoana ñaa sehere cahmaerana nica mu̶sa.

Romanos 13

1 Jipihtina mu̶sa bui pu̶htoa cjihtire Cohamacu̶ dihta bese cũna. Ne cũ̶iro pu̶htoro Cohamacu̶ to bese cũerariro mariahna. To ã cũrina ti jichu̶ ñu̶na jipihtina mu̶sa tinare noano yu̶htiga. 2 Mari pu̶htoare noano yu̶htierana Cohamacu̶ to bese cũrinare yu̶hdu̶ru̶cana nija mari. Ã yu̶hdu̶ru̶cainare Cohamacu̶ sehe buhiri dahrerohca. 3 Noainare cuichu̶ yoahtina jierara pu̶htoa. Ñaare yoaina sehere cuichu̶ yoahtina jira tina. Noaare yoaga mu̶sa pu̶htoare mu̶sa cuierahto cjihto sehe. Ã yoana cuisi mu̶sa. Noaare mu̶sa yoachu̶ pu̶htoro sehe “Noaare yoare mu̶sa”, mu̶sare ni ñu̶nohca. 4 Mu̶sa pu̶htoa Cohamacu̶ to cũno seheta mu̶sare yoadohohtinata jira mu̶sa noano jinocahto cjihto sehe. Wiho mejeta mu̶sa ñaare yoana pini tinare cuiga. Tina mu̶sare buhiri dahrehtina cjihtita jira. Jipihtina ñaare yoainare buhiri dahre dutiro Cohamacu̶ tinare besere. 5 Ti ã buhiri dahrehtina ti jichu̶ ñaare yoana mu̶sa pu̶htoare cuiga. Ã jina ño payoa mehne “Noaare yoaro cahmana yu̶hu̶re”, ni tu̶hoturo mehne noano yu̶htijihna. 6 Mu̶sa pu̶htoa ti dahrahti cjihtire Cohamacu̶ cũre. Ã jina ti dahraare ti yoachu̶ ñu̶na mu̶sa pu̶htoare wapa nabasainare wapara mu̶sa. 7 Jipihtinare mu̶sa pu̶htoare noano yu̶htiga. Tuhsu̶, pu̶htoare wapa nabasaina cũ̶hu̶re wapaga mu̶sa. Ã yoa pu̶htoa sehe payere ti wapa dutichu̶ cũ̶hu̶re wapaga. Ã jina jipihtina pu̶htoare noano ño payoga. 8 Tuhsu̶, paina masare wapamoena tjiga. Tinare cahĩno cahmana. To cahai jiinare cahĩriro Cohamacu̶ dutiare yoa pahño tuhsu̶riro jira. Ã jina mu̶sa cahai jiina cũ̶hu̶re cahĩga. 9 Õ sehe nina Cohamacu̶ dutia: “Pairo namonore wu̶ana tiena tjiga. Numia cũ̶hu̶ pacoro manu̶nore wu̶ana tiena tjiga. Masare wajãena tjiga. Yacaena tjiga. Paina yare goa pjaena tjiga”, ni yahura to dutia. Paye dutia cũ̶hu̶ jira. Ti ã jipachu̶ta cũ̶no dutiare mu̶sare yahui tai nija. Tí dutia cũ̶no dutia to jipachu̶ta tí dutiare yoana Cohamacu̶ dutiare yoa pahñona nija mari. Tí dutia õ sehe nina: “Mu̶ basi mu̶ cahĩno seheta mu̶ cahai jiina cũ̶hu̶re cahĩga”, nina. Tí dutiare yoana Cohamacu̶ dutiare yoa pahñoina jina nina. 10 Mu̶sa cahai jiinare cahĩna, tinare ñano yoasi. Ã jina tinare cahĩna, Cohamacu̶ dutiare yoa pahñoinata jira mu̶sa. 11 Ã jina carĩina yoaro sehe jiena tjiga mu̶sa. Noano wacũ masiga. Jesure noano wacũ cohtaga. Jesu marine to tjua ta naahto mahanocã du̶hsatjiãna. Tirore mari coã wacũ tua du̶cachu̶ Jesu marine to yu̶hdoro tahto mahanocã du̶hsamare. Mipu̶ pinihtare cahacã waro jira to tahto. Ahri yu̶ nirire masina mu̶sa. 12 Mipu̶re ñaina ya dacho jira. To tahto mahanocã du̶hsara. Tíre masina, buhiri tichu̶ yoaare, nahitiano yoaro sehe jiare duhu pahñojihna mari. Ã jina Cohamacu̶ cahmaa sehere yoajihna mari. Ã Cohamacu̶ yare yoana, ñaare duhu pahñonahca mari. Ahri dachore payu̶ ñaa baro jichu̶, ñami yoaro sehe jira. Wiho mejeta Cristo to tachu̶, ñami yoaro sehe jiro pihtia waha, pa dacho, buhria mu̶ja taro yoaro sehe waharohca. Surara coma suhtiro to sãa du̶cataro seheta Cohamacu̶ ñaare to du̶cataare noano cju̶a pahñojihna mari. Ã tíre cju̶ana ñaare duhu, Cohamacu̶ cahmaa sehere mari yoajihna. 13 Ã jina Jesu to tahtore wacũ cohtaina jina, noaa sehere yoajihna. Bose nu̶mu̶rine yoana ñano yoaena tjijihna. Tuhsu̶, cahaena tjijihna. Ã jina numia mehne ñano yoaina, paina mehne ñano yoaina, cahma sayoina jiena tjijihna. Mu̶sa numia cũ̶hu̶ mu̶a mehne ñano yoaena tjiga. 14 Wiho mejeta Jesucristore pu̶htoro tina, tirore yu̶htiga mu̶sa. Ã yu̶htina to jiro seheta jiga mu̶sa. Ã jina ñaare mu̶sa goa pjaa sehere yoaena tjiga.

Romanos 14

1 Jesure wacũ tuarirore to noano wacũ tuaro du̶hsasinichu̶ ñu̶na tirore ji coaro mehne cahmaga. To ã jiriro jichu̶ ñu̶na “Ne masierara mu̶hu̶” ni, tiro mehne cahmasayoena tjiga. 2 “Jipihtiare chu̶ masija yu̶hu̶”, ni tu̶hotura paina. Paina sehe Jesu yare noano masierasinia wahiquinare chu̶eraina, toaa dicha dihtare chu̶ra. 3 Jipihtiare chu̶ina sehe toaa dicha dihtare chu̶inare ñu̶ tuhtiea tjijaro. Ã yoa toaa dicha dihtare chu̶ina cũ̶hu̶ jipihtiare chu̶inare “Ñano yoaa nina”, ni cahma yahuwajaea tjijaro. Jipihtiare chu̶ina sehe Jesure wacũ tuaina ti jichu̶ Cohamacu̶ tinare to yaina yoa tuhsu̶re. To yaina ti jichu̶ ñu̶a wahiquinare chu̶eraina sehe tinare yahuwajaea tjijaro. 4 Jesure wacũ tuaina Cohamacu̶re dahra cohtaina dihta jira. Ti ã jichu̶ ñu̶na mu̶sa tinare yahuwaja masierara. Jesure wacũ tuaina to cahmano sehe ti quihõno yoaerachu̶ ñu̶no tiro dihta ti pu̶htoro jiro, tíre yahu poto masina. To cahmaare quihõno ti yoachu̶ cũ̶hu̶re tíre yahu masina tiro. Ã jiro tiro sehe to yainare “Ñano yoare mu̶hu̶”, ni yahuhtiro jirohca. Ã jiro tirore dahra cohtainare noaa dihtare yoarucu masichu̶ yoariro jira Cohamacu̶. 5 Cãina cãa dachori cua pisaro mehne Cohamacu̶re ti ño payohti dachori cjihtire cju̶ara. Paina sehe, “Dohse jiri dachore Cohamacu̶re ño payochu̶, noana”, ni tu̶hotu, ño payoina jira. Tina cũ̶no potori ã yoaeraina jipahta jipihtina õ sehe ni tu̶hotujaro: “Jesu to cahmano seheta noano yoana nija”, ni tu̶hotu masijaro. 6 Cũ̶iro cãa dachori cua pisaro mehne Cohamacu̶re ti ño payoa dachorihi Cohamacu̶re ño payoro, tiro cũ̶hu̶ quihõno ño payoro nina. Tuhsu̶ jipihtiare chu̶riro chu̶rota, Cohamacu̶re “Noana”, ni wahche payora tiro. Ã jiro tiro cũ̶hu̶ Cohamacu̶re ño payorota nina. Ã yoa pairo sehe cãa chu̶are chu̶erara, Cohamacu̶re ño payoro. Tiro cũ̶hu̶ Cohamacu̶re “Noana”, ni wahche payora. 7 Tuhsu̶, mari cahmaa dihtare yoaina ne ji masieraja mari. Cristo jira mari pu̶htoro. Ã jiro mari catichu̶ mari yariachu̶ cũ̶hu̶re mari pu̶htorota jira. 8 Mipu̶re mari catisinino puro Cristo yare yoahtina jija mari. To yaina jija. Mari yariari baharopu̶ cũ̶hu̶re to yainata jinahca. Ã jiro mari catichu̶ mari yariachu̶ cũ̶hu̶re Cristo mari pu̶htoro jira. 9 Ãta jira. Cristo yaria masa mu̶jaha catiinare, ã jichu̶ yariaina cũ̶hu̶re ti pu̶htoro jiro taro. 10 ¿Dohseana tana mu̶sa coyeirore Jesu yairore “Ñano yoaro nina”, ni yahuwaja duajari mu̶sa? ¿Dohseana tana mu̶sa coyeirore tu̶ diho cũ duajari mu̶sa? Mari jipihtina Cristo panoi mari ducuchu̶ tiro sehe mari yoarire masi pahñonoriro jiro, marine beserohca noainare, ñainare. To ã besehtiro to jichu̶ mu̶sa coyeirore “Ñariro jira”, ni yahuwajaena tjiga. 11 Cohamacu̶ yare ti joari pũi õ sehe ni joaa tiha: “Õ sehe nire mari pu̶htoro: ‘Yu̶hu̶ catiriro jija. Ã jicu̶ õ sehe ni quihõno warota yahuja mu̶sare. Jipihtina yu̶ panoi na tuhcua caha su̶ahca. Ã na tuhcua caha su̶, “Noariro, tuariro jira mu̶hu̶” ni, yu̶hu̶re ño payoahca’, nire mari pu̶htoro”, ni joaa tiha. 12 Ã jiro jipihtina mari yoarire Cohamacu̶ siniturohca marine. “¿Dohse yoana ã yoari?” ni siniturohca. To ã sinituchu̶ yu̶htiro jica marine. 13 Ã jina mari mehne macainare “Ñaina jira mu̶sa”, ni cahma yahuwajaena tjijihna. Ã yoana mari coyeirore Jesu yairore dojomehnena tjijihna “Jesure wacũ tua duhuri”, nina. 14 Yu̶hu̶ Jesucristo yairo jicu̶, ahri yu̶ nihtire noano masija yu̶hu̶. Yu̶hu̶ sehe jipihtia chu̶are yu̶ chu̶chu̶ yu̶ chu̶ri buhiri, buhiri mariahna. Wiho mejeta pairo sehe “Ahri chu̶are chu̶cu̶ buhiri tii nica yu̶hu̶”, ni tu̶hoturiro sehe chu̶ro, potocãta buhiri tiriro jira. 15 Tí potocã tjira. Paina ti sio, chu̶era barore mu̶sa chu̶chu̶ ñu̶no, mu̶sa coyeiro ñu̶ cũ chu̶ro, “Cue, ñano yoai nica yu̶hu̶”, ni pjíro tu̶hotuboca tiro. Tirore ã ñu̶ cũ chu̶chu̶ yoana, tirore cahĩna nieraca mu̶sa. To sio, chu̶era barore mu̶sa chu̶chu̶, tiro cũ̶hu̶ ñu̶ cũ chu̶boca. Ã chu̶ro “Ñano yoai nija”, ni tu̶hoturo Cristore duhuboca. Mu̶sa coyeiro yaro jiboriro cũ̶hu̶re yariari jire Cristo. Ã jina “Cristore duhuri”, nina tirore ñu̶ cũ chu̶chu̶ yoaena tjiga. 16 Ã jia “Ahri sã yoari noa nica”, mu̶sa ni tu̶hotuchu̶ paina mu̶sare yahuwajaboca. Ti ã yahuwajachu̶ ñu̶na mu̶sa ã yoarire yoa namoena tjiga, “Yahuwaja namori”, nina. 17 Cohamacu̶ sehe mari pu̶htoro jira. To ã jichu̶ mari chu̶a, mari sihnia cũ̶hu̶ ã jinocaa nina. Wiho warota jira. Ã jia mari pu̶htoro to dutiare, noaa cũ̶hu̶re mari yoachu̶ tí waro jia nina. Paina mehne mari noano jinocachu̶ cũ̶hu̶re noaa waro jia nina. Tuhsu̶, Espíritu Santo yoadohoa mehne mari wahchechu̶ noaa waro jia nina. 18 Tó seheta Cristo yare yoarirore ñu̶a Cohamacu̶, masa cũ̶hu̶ “Noano yoare mu̶hu̶”, niahca. 19 Tó seheta yoajihna mari pinihta noano mari jinocahto cjihtore, mari basi mari cahma yoadohohto cjihtore. Ã yoana Jesure wacũ tua namonahca. 20 Pairo Jesu yairo to chu̶ dutierari cjirire mu̶sa chu̶chu̶ ñu̶no tiro sehe ñu̶ ji coaeraro Cohamacu̶ yare cohãboca. Ã jina tíre chu̶ena tjiga. Potocãta jipihtia chu̶a noaa chu̶ata jira. Tí ã jipachu̶ta paye barore mari chu̶chu̶ pairo “Ñaa chu̶a jica ahri”, niriro jiparota ñu̶ cũ chu̶boca. Ã chu̶ro ñano yoaro nica tiro. Ã jina marine to ñu̶ cũ chu̶chu̶, mari cũ̶hu̶ ñano yoana nija. 21 Wahiquina dihire mu̶sa chu̶chu̶ ñu̶no, vinore mu̶sa sihnichu̶ ñu̶no, pairo Jesu yairo “Tíre chu̶cu̶ ñano yoai nica yu̶hu̶”, ni tu̶hoturiro jiparota tiro cũ̶hu̶ ñu̶ cũ, chu̶ sihniboca. Ã ni tu̶hoturiro pinihta chu̶ sihnino ñano yoaro nina. Ã jina tiro to ñano yoaerahto sehe Jesure to wacũ tua duhuerahto sehe wahiquina dihire, vino cũ̶hu̶re mu̶sa sehe mu̶sa duhuchu̶ noa nina. 22 “Jipihtiare chu̶ masija”, ni tu̶hotuna, tíre Cohamacu̶ dihtare yahuga. Ñaare yoaerariro, “Noano yoai nica yu̶hu̶”, ni tu̶hoturiro wahcheriro jira. 23 Pairo sehe “Ahri chu̶are chu̶cu̶ ñano yoai niboca yu̶hu̶”, ni tu̶hoturiro jiparota tí chu̶are chu̶ro, buhiri tiriro jira tiro. “Ahrire chu̶cu̶ potocãta noaare yoai nija”, ni tu̶hotuerara tiro. Ã ni tu̶hotueraro tíre chu̶ro, to chu̶ri buhiri buhiri tira tiro. “Noaare yoai nija”, ni tu̶hotueraro tíre yoaro, buhiri tira tiro.

Romanos 15

1 Mari Cohamacu̶re noano wacũ tuaina sehe wacũ tuaera cureinare yoadohojihna. Ã yoana mari ya cjihti dihtare yoaena tjijihna. 2 Ã jina mari cahai jiinare Jesu yainare noano yoajihna ti noano jinocahto cjihtore, Cohamacu̶re ti noano wacũ tua namohto cjihtore. 3 Cristo sehe to ya dihtare yoaeraha. Ãta nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi. Õ sehe ni joaa tiha: “Cristo õ sehe nire Cohamacu̶re: ‘Mu̶hu̶ sehere ñano durucuborina yu̶hu̶ sehere ñano durucure’, nire Cristo Cohamacu̶re”, ni joaa tiha panopu̶re. Ã ñano ti durucuriro jiro Cristo to Pu̶cu̶ro ya sehere yoaro niha. 4 Panopu̶ Cohamacu̶ yare ti joari pũi tina joaa tiha mari noano buhehto cjihtore. Ã jina tí pũre buhena wahcheja. Ã buhena mari ñano yu̶hdu̶na cũ̶no pjana, noano mari yu̶hdu̶htore cohtanahca. 5 Cohamacu̶ mu̶sare tuachu̶ yoariro wahchechu̶ yoariro mu̶sare jipihtinare cũ̶no potori noano jichu̶ yoajaro, Cristo to cahmano seheta. 6 Ãta yoajaro tiro mu̶sa jipihtina cũ̶no potori Cohamacu̶re mari pu̶htoro Jesucristo Pu̶cu̶rore “Noariro, tuariro jira”, ni mu̶sa ño payohto cjihtore. 7 Cristo marine to yoariro seheta mu̶sa mehne macainare noano cahma piti bocaga. Mu̶sa ã yoachu̶ ñu̶a “Potocãta Cohamacu̶ noariro jira”, ni ñu̶ahca masa sehe. 8 Mu̶sare ahrire niita nija: Judio masare yoadohohtiro cjihto taha Cristo. Cohamacu̶ tirore warocaro judio masa sã ñu̶chu̶su̶ma cjiripu̶re to ni yahuriro cjiro seheta yoaro niha. Tíre to yoari cjirire masare masichu̶ yoahtiro cjihto taha Cristo. 9 Masare Cristo to yoadohochu̶ Cohamacu̶ pja ñu̶no nire tinare. To ã pja ñu̶chu̶ judio masa jieraina cũ̶hu̶ Cohamacu̶re “Noariro, tuariro jira” ni, ño payora mipu̶re. Tina cũ̶hu̶re to yaina jichu̶ yoaro taha Cristo. Cohamacu̶ yare ti joari pũi ãta ni joaa tiha: “Cristo õ sehe niha Cohamacu̶re: ‘Judio masa jieraina cahai mu̶hu̶re “Cohamacu̶ noariro, tuariro jira”, ni ño payoihtja. Ã jicu̶ tina cahai basacu̶ mu̶ ya cjihtire basaihtja’, niha Cristo Cohamacu̶re”, ni joaa tiha panopu̶re. 10 Tuhsu̶, õ sehe ni joaa tiha tjoa: “Cohamacu̶ to beserina judio masa mehne cahma wahchega mu̶sa cũ̶hu̶ judio masa jieraina”, ni joaa tiha panopu̶re. 11 Tuhsu̶, õ sehe ni joaa tiha tjoa: “Judio masa jieraina jipihtina Cohamacu̶re ño payojaro. Ã jia jipihtiro macaina tirore ‘Noariro, tuariro jira’, ni ño payojaro”, ni joaa tiha. 12 Ã yoa Isaia cjiro cũ̶hu̶ õ sehe ni joaa tiha: “Jesé panamino ji turiariro tarohca. Ã taro judio masa jieraina bui pu̶htoro jirohca tiro. Ã jia tina sehe tirore wacũ tuaa, tinare pichacapu̶ wahaborinare to yu̶hdohtore masiahca tina”, ni joaa tiha panopu̶re. 13 Cohamacu̶ marine baharopu̶ to yu̶hdohtore wacũ cohtachu̶ yoariro noano mu̶sare wahchechu̶ yoajaro. Tuhsu̶, mu̶sare Jesure wacũ tuainare noano jinocachu̶ yoajaro tiro. Mu̶sare to ã yoachu̶ mu̶sare to yu̶hdohtore Espíritu Santo to tuaa mehne wahchea mehne wacũ cohta namochu̶ yoajaro. 14 Ahrire mu̶sare yu̶ yahuhtire noano masija. Mu̶sa sehe noaina jira. Tuhsu̶, Jesu yare noano masina mu̶sa. Ã masina mu̶sa basi noano cahma yahu, buhe masina mu̶sa. 15 Mu̶sa ã masiina mu̶sa jipachu̶ta cãa tahari ahri pũpu̶re mu̶sare cuiro marieno noano yahu pahño joahi tíre mu̶sa boerahto sehe. Cohamacu̶ yu̶hu̶re cahĩno mu̶sare buhe dutiro cũre yu̶hu̶re. Ã jicu̶ to cũriro seheta yoaja, mu̶sa tíre boerahto sehe. 16 Yu̶hu̶re to ã cũchu̶, sacerdote to yoaro sehe yoaja yu̶hu̶. Ã yoacu̶, Jesucristo yare noaa buheare judio masa jierainare buheja yu̶hu̶. Yu̶ ã buhechu̶ tu̶hoa, tina Jesure wacũ tuara. Tina Jesure wacũ tuainare yu̶hu̶ sehe sacerdote wahiquinare wajã jũ̶ mu̶o Cohamacu̶re yu̶ waboriro seheta, tinare “Mu̶ yaina jira”, nija Cohamacu̶re. Yu̶ ã niinare Espíritu Santo sehe tinare Cohamacu̶ yaina cjihti jichu̶ yoara. Ti ã jiina jichu̶ ñu̶no, Cohamacu̶ sehe ji coaro mehne tinare ñahanohca. 17 Cohamacu̶ to buhe duti cũriro jicu̶ Jesucristo to yoadohoa mehne yu̶ yoari cjirire wahchea mehne yahuja mu̶sare. 18 Tuhsu̶, ahri pinihtare mu̶sare pototi yahu duahi. Yu̶ yahua yu̶ mu̶ su̶ro yu̶ yahua ne jierara. Paina judio masa jierainare Cristo to yoadohoa mehne tinare yu̶ buhechu̶ tu̶hoa, yu̶ yoarire ñu̶a, ã jia Jesu tuaa mehne yu̶ yoa ñorire ñu̶a, Espíritu Santo to tuaa mehne tina Cristore wacũ tuare. Jerusalẽpu̶ wahma yu̶ buhe du̶cari baharo jipihtia macaripepu̶ buhe wahcãhi. Pu̶ Ilirico yahpapu̶ cũ̶hu̶re Cristo ya buhea noaa buheare buhei su̶i. 20 Cristo yare masieraina dihtare noaa buheare tuaro buhe duahi, yu̶hu̶ mehne macaina ti buherinapu̶re buhe duaeracu̶. 21 Ãta ni joaa tiha Cohamacu̶ yare ti joari pũi: “Panopu̶ tirore ne tu̶hoeraina cjiri tirore masiahca. Ã yoa tirore ne tu̶hoeraina cjiri to yare noano tu̶hoahca”, ni joaa tiha Cohamacu̶ yare ti joari pũi. 22 Ã jicu̶ jipihtiro macainare buheriro jicu̶ payu̶ tahari mu̶sa cahai waha duapaihta waha masiera tihi. 23 Mipu̶ pinihtare ahri yahparipu̶re yu̶ dahraa pihtia wahahre. Ã jicu̶ payu̶ cu̶hmari mu̶sa cahapu̶ waha duariro jicu̶ mu̶sa cahapu̶ wahaihtja. 24 Españapu̶ wahacu̶, mu̶sare tói ñu̶ yu̶hdu̶aihtja. Ã yoacu̶ mu̶sa mehne wahcheihtja. Tuhsu̶, mu̶sa mehne mahanocã yu̶ jiri baharo yu̶hu̶re mu̶sa yoadohoa mehne Españapu̶ yu̶hdu̶ wahcãihtja. 25 Mipu̶re Jerusalẽpu̶ wahasinii tai nija. Tó macainare Jesu yainare yu̶ coyeare niñerure naasinii wahai nija. 26 Macedonia yahpa macaina, Acaya yahpa macaina cũ̶hu̶ noano mehne Jesu yainare Jerusalẽpu̶ jiinare pjacu̶oinare niñerure warocahre tinare yoadohoa. Ã jicu̶ tinare tíre wai wahai nija. 27 Tí niñerure waa, noano mehne wahre tina. Ti ã yoachu̶ noa nina, yu̶ tu̶hotuchu̶. Tinare judio masa jierainare judio masa sehe Cohamacu̶ yare buhe mu̶htare. Ã jia tinare to yu̶hdohto cũ̶hu̶re buhe mu̶htare judio masa. Ti ã buhechu̶ ñu̶cu̶ Macedonia macaina Acaya macaina mehne judio masare ti yoadohochu̶ noa nina yu̶hu̶re. Tinare ti buheri wapa yoaro sehe jira tí, yu̶ tu̶hotuchu̶. 28 Ã jicu̶ Jerusalẽ macainare tí niñerure wa tuhsu̶cu̶ Españapu̶ wahaihtja. Tópu̶ wahacu̶ mu̶sare ñu̶ yu̶hdu̶aihtja. 29 Ã yoa mu̶sa cahapu̶ yu̶ wahachu̶ Cristo yare mu̶sare yu̶ buhechu̶ tiro mu̶sare noano yajeripohna tichu̶ yoarohca. 30 Yu̶ coyea, mari pu̶htoro Jesucristore wacũ tuara mu̶sa. Ã yoa Espíritu Santo to tuaa mehne painare cahĩna mu̶sa. Ã jiina jina yu̶hu̶ cũ̶hu̶re tuaro sini payoga Cohamacu̶re. 31 Õ sehe ni sini payoga: Judea yahpa macaina Jesure ño payoeraina yu̶hu̶re ti ñano yoa duachu̶ Cohamacu̶ yu̶hu̶re to ñu̶ wihbohto sehe sini payoga. Tuhsu̶, Jerusalẽ macaina Jesu yainare niñerure yu̶ wabasachu̶ tina tíre wahchea mehne ti ñahahto sehe sini payoga. 32 Mu̶sa ã sinichu̶ Cohamacu̶ cahmachu̶ wahchea mehne mu̶sa cahapu̶ wahaihtja. Ã jicu̶ mu̶sa mehne jicu̶ wahchea mehne soihtja. 33 Cohamacu̶ marine noano jinocachu̶ yoariro mu̶sa mehne jirucujaro.

Romanos 16

1 Mari coyeacoro Febe wama tiricoro mu̶sa cahapu̶ waharo taro nina. Ticoro Cencrea wama tiri macai Jesu yainare cahmachuinare yoadohoricoro jira. 2 Ã jiro payu̶re yoadohoricoro yu̶hu̶ cũ̶hu̶re yoadohoricoro jihre ticoro. Tuhsu̶, mari pu̶htoro Jesu yacoro jira. Ã jina ticorore noano mehne mu̶sa mehne ji dutiga. Tó seheta yoaro cahmana marine Jesu yainare. Ã yoana ticorore paye baro to maerachu̶ ñu̶na ticorore waga mu̶sa. 3 Aquila, to namono Priscila cũ̶hu̶ noajaro. Jesucristo yare yu̶ buhechu̶ tina cũ̶hu̶ yu̶hu̶ mehne dahrare. 4 Tinare mahano wajãmoñore paina yu̶hu̶re ti wajã duachu̶ ti yoadohori buhiri. Ã jicu̶ tina mehne wahcheja yu̶hu̶. Tuhsu̶, judio masa jieraina Jesu yaina jipihtina tina cũ̶hu̶ tina mehne wahchera. 5 Aquila ya wu̶hu̶i cahmachuina cũ̶hu̶ Jesu yaina noajaro. Yu̶ cahĩriro Epeneto cũ̶hu̶ noajaro. Tiro Asia yahpa macariro tói jiro Cristore wacũ tua mu̶htariro jire. 6 María cũ̶hu̶ noajaro. Ticoro mu̶sa mehne tuaro dahrahre. 7 Yu̶ coyea Andrónico, Junia cũ̶hu̶ noajaro. Peresui yu̶ jichu̶ tinata yu̶hu̶re piti tiina jihre. Ã jia yu̶ pano Cristore wacũ tua mu̶htare tina sehe. Paina Jesu to cũrina sehe tinare “Potocãta noaina jira”, ni durucura. 8 Ampliato cũ̶hu̶ yu̶ cahĩriro Jesu yairo jira. Tiro noajaro. 9 Urbano cũ̶hu̶ noajaro. Tiro cũ̶hu̶ mari mehne Cristo yare dahrahre. Ã yoa yu̶ cahĩriro Estaqui noajaro. 10 Apele cũ̶hu̶ noajaro. Tiro potocãta noano Jesure wacũ tuara. To yoarire ñu̶na tíre masija mari. Tuhsu̶, Aristóbulo ya wu̶hu̶ macaina jipihtina to namono to pohna cũ̶hu̶ noajaro. 11 Yu̶ coyeiro Herodiõ noajaro. Ã yoa Narciso ya wu̶hu̶ macaina Jesu yaina noa pihtinocajaro. 12 Ã yoa Trifena, Trifosa cũ̶hu̶ noajaro. Tí numia mari pu̶htoro Jesu ya dahraare yoara. Mari cahĩricoro Pérside cũ̶hu̶ noajaro. Ticoro mari pu̶htoro yare tuaro yoara. 13 Rufo mari pu̶htoro Jesure noano wacũ tuariro, to yare noano yoariro noajaro. To pocoro cũ̶hu̶ noajaro. Ticoro yu̶ poco yoaro sehe jiricoro jira. 14 Asíncrito, Flegonte, Herme, Patroba, Herma, paina Jesu yaina tina mehne macaina cũ̶hu̶ noajaro. 15 Tuhsu̶, Filólogo, Julia, Nereo, to bahoro cũ̶hu̶, Olimpa, paina tina mehne macaina cũ̶hu̶ Jesu yaina noajaro. 16 Ã yoa mu̶sa mehne macainare piti bocana, noano mehne piti bocaga. Jipihtina Jesu yaina jipihtiro macaina mu̶sare noa dutira. 17 Yu̶ coyea, mu̶sa mehne macaina cãina mu̶sare cahma ñu̶ tuhti, cahma tju wachu̶ yoaina jira. Ã jia mu̶sare Jesu ya buheare dojomehnena. Ã jina tó sehe yoainare ñu̶na noano yoanohbu̶, “Dojomehneri”, nina. Ã yoainare piti tiena tjiga. 18 Tó sehe yoaina mari pu̶htoro Jesucristo yare yoaerara. Ñaare ti goa pjaa dihtare yoara. Tuhsu̶, noano tu̶ho ji coaro dero mahño buhera noano masierainare. Ti ã mahñochu̶ tinare noano tu̶hora. Ã jina ã yoainare piti tiena tjiga mu̶sa. 19 Mu̶sa sehe Jesure noano yu̶htiina jira. Tíre jipihtina masina. Ã noano yu̶htiina mu̶sa jichu̶ wahcheja yu̶hu̶. Ã jicu̶ noano mu̶sa yoahtore mu̶sa masichu̶ cahmaja yu̶hu̶. Ã yoa ne ñaare yoaeraina mu̶sa jichu̶ cũ̶hu̶re cahmaja yu̶hu̶. 20 Ã jiro Cohamacu̶ marine noano jinocachu̶ yoariro mahanocã baharo watĩno Satanare yu̶hdu̶ru̶cachu̶ yoarohca mu̶sare. Ã yoa mari pu̶htoro Jesucristo mu̶sare noano wahachu̶ yoajaro. 21 Timoteo yu̶ piti mu̶sare noa dutira. Yu̶ coyea judio masa cũ̶hu̶, Lucio, Jasõ, Sosípatro mu̶sare noa dutira. 22 Yu̶hu̶ Tercio ahri pũre Paulore joabasariro jija. Yu̶hu̶ Jesu yairo jicu̶ mu̶sare Jesu yainare noa dutija. 23 Gayo ya wu̶hu̶i jinocai nija yu̶hu̶ Paulo. To ya wu̶hu̶i Jesu yaina cahmachuna. Tiro cũ̶hu̶ mu̶sare noa dutira. Ã yoa Erasto ahri maca macaina pu̶htoare niñerure ñu̶ wihbobasariro mu̶sare noa dutira. Mari coyeiro Jesu yairo Cuarto cũ̶hu̶ mu̶sare noa dutira. 24 [Yu̶ coyea mari pu̶htoro Jesucristo mu̶sare jipihtinare to cahĩa mehne noano yoajaro. Ãta yoajaro.] 25 Mari pu̶htoro Jesucristo ya buhea mehne noaa buhea mehne Cohamacu̶ mu̶sare tirore wacũ tua namochu̶ yoa masina. Panopu̶re tí buhea noaa buhea ne masare yahuerari buhea jimaha. Mipu̶re Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri ti joari cjiri mehne tí buheare yahua jira. Yu̶hu̶ cũ̶hu̶ tíreta buheja. Tí buheare Cohamacu̶ ã jirucuriro to yahu site dutiro seheta jipihtiro macainapu̶ mipu̶re masina. Tí buheare tirota yahu dutiha masa tirore yu̶hti, ti wacũ tuahto cjihto sehe. Ã jina tirore “Potocãta noariro, tuariro jira mu̶hu̶”, ni wahche payojihna. Tiro cũ̶irota Cohamacu̶ dihta noano masi pahñoriro jira. Jesucristo to yoadohoa mehne Cohamacu̶re ã ño payorucujihna mari. Ãta yoarucujihna.

1 Corintios 1

1 Yu̶hu̶ Paulo, Jesucristo yare buhe duti to cũriro jija. Cohamacu̶ to cahmano seheta Jesu to cũhtiro cjihtore beseri jire yu̶hu̶re tiro. Sostene wama tiriro mehne mu̶sare Cohamacu̶ yainare Corinto macainare joarocaja sã. Ahriro cũ̶hu̶ mari coyeiro Jesu yairo jira. Jesucristo mehne macaina mu̶sa jichu̶ Cohamacu̶ yaina cjihti beseri jire Jesu mu̶sare. Ã yoa jipihtina paina mari pu̶htoro Jesucristore siniina jia, tina cũ̶hu̶ Cohamacu̶ yainata jira. Ti ã jichu̶ Jesucristo sehe mari jipihtina pu̶htoro jira. Ã jina mu̶sare jipihtinare joarocaja sã. 3 Ã yoa Cohamacu̶ mari Pu̶cu̶ mehne, mari pu̶htoro Jesucristo mehne mu̶sare noa dutija. Cohamacu̶ to yoadohoa mehne noano jiga mu̶sa. 4 Jesucristo yaina mu̶sa jiri baharo tiro sehe mu̶sare noano yoabasari jire Cohamacu̶re. To ã yoabasachu̶ ñu̶cu̶, Cohamacu̶re “Noana”, nirucuja yu̶hu̶ dachoripe. 5 Cristo yaina mu̶sa jichu̶ ñu̶no Cohamacu̶ sehe mu̶sare noano jichu̶ yoari jire. Tuhsu̶, to yare mu̶sare painare noano yahuhtina cjihtire yoari jire tiro. Ã jiro tiro to yare noano masichu̶ yoari jire mu̶sare. 6 Cristo yare mu̶sare sã buheriro seheta ã yoari jire mu̶sare, Cristo yaina mu̶sa wahachu̶. 7 Ã yoa Cohamacu̶ mu̶sare noano yoadoho pahñonocanohca. Mari pu̶htoro Jesucristo ahri yahpapu̶ to tjua tahtore mu̶sa cohtaro watoi Cohamacu̶ mu̶sare ã yoadohorucurohca. 8 Cohamacu̶ mu̶sare yoadohorohca to yare mu̶sa ne duhuerahto sehe. To ã yoachu̶ mu̶sa sehe dachoripe, ahri dacho pihtichu̶pu̶ cũ̶hu̶re ñaa buhiri marieina jirucunahca, Cohamacu̶ to ñu̶chu̶. Ã jina Jesucristo mari pu̶htoro to tjua tachu̶pu̶re ñaa buhiri marieina jinahca mu̶sa. 9 Tíre Cohamacu̶ to niriro seheta tiro yoara. Tiro to macu̶no mari pu̶htoro Jesucristo yaina cjihtire marine beseri jire. To ã beserinare Jesu yaina jichu̶ yoare marine. 10 Yu̶ coyea, mari pu̶htoro Jesucristo to dutiro mehne mu̶sare tuaro mehne yahui tai nija ahrire: Mu̶sa basi cahma sayoena tjiga. Ã yoa mu̶sa basi cahma tju wa dapo jiena tjiga. Cũ̶ curuaihta jiga mu̶sa. Ã jina jiape ni durucuena tjiga mu̶sa basi. Ã yoana mu̶sa yoahto cjihtore tu̶hotuna, cũ̶no potorita yoaga mu̶sa. 11 Yu̶ coyea, mu̶sa basi cahma sayona niyuhca mu̶sa. Ã ni yahure cãina Cloé ya wu̶hu̶ macaina yu̶hu̶re. 12 Cãina mu̶sa mehne macaina õ sehe ni cahma sayoyuhca: “Paulo ya curua macaina jija sã”, ni cahma sayoyuhca cãina mu̶sa. Ã yoa paina “Apolo ya curua macaina jija sã”, niyuhca tina cũ̶hu̶. Paina sehe tjoa “Pedro ya curua macaina jija sã”, niyuhca tina cũ̶hu̶. Paina sehe tjoa “Cristo ya curua macaina jija sã”, niyuhca tina cũ̶hu̶. 13 Mu̶sa ã nipachu̶ta Cristo yaina cũ̶ curuaihta jija mari. Mari basi cahma tju wa dapo masieraja mari. Cũ̶ curuaihta jija mari. Yu̶hu̶ Cristo jieraja. Tiro yoaro sehe mu̶sa ya buhirire crusapu̶ yariariro cjiro jieraja. Tuaa maeraja. Ã jicu̶ wiho jiriro jija. Ã yoa mu̶sare pairo bautisaro, Cristo yaina mu̶sa jichu̶ mu̶sare bautisari jire. Yu̶ yaina mu̶sa jichu̶ sehere mu̶sare bautisaerari jire. (Ã jina yu̶hu̶ sehere ñu̶ wahãena tjiga mu̶sa.) 14 Mu̶sare, mu̶sa mehne macaina cũ̶hu̶re bautisaerahi yu̶hu̶. Crispore, Gayo cũ̶hu̶re tina dihtare bautisahi. Paina sehere bautisaerariro yu̶ jichu̶ noana, yu̶ tu̶hotuchu̶. 15 Payu̶ masare bautisariro yu̶ jichu̶ “Paul yaina sã jichu̶ bautisare sãre”, ni ñu̶ wahãboa mu̶sa yu̶hu̶re. Ã jicu̶ tíre mu̶sa yoachu̶ cahmaeraja. 16 Estéfana ya wu̶hu̶ macaina cũ̶hu̶re bautisahi yu̶hu̶. Tópeinata bautisahi yu̶hu̶. Yu̶ bautisarinare painare wacũeraja yu̶hu̶. 17 Cristo yu̶hu̶re warocaro, masare bautisahtirore cũerare yu̶hu̶re tiro. Noaa buheare buhehtiro sehere yu̶hu̶re cũre. Cristo crusapu̶ to yariarire mari buhechu̶ tí buhea marine noaina wahachu̶ yoara. To ã yoapachu̶ta noaa buheare yu̶ mu̶ su̶ro yu̶ buhechu̶ yu̶hu̶ sehere ñu̶ wahãboa mu̶sa. Mu̶sa ã ñu̶ wahãna noaa buhea sehere ño payoeraboa mu̶sa. Tuhsu̶ noaina wahaeraboa. Ã jicu̶ Jesu ya buheare buhecu̶ yu̶ mu̶ su̶ro yu̶ masia mehne buheraja yu̶hu̶. 18 Pichacapu̶ butihtina sehe Cristo crusapu̶ to yariarire mari yahuri buheare “Tu̶ho masieraina ya buhea jira tí”, nimana butihtina sehe. Mari sehe Cristo to yu̶hdu̶chu̶ yoahtina cjihti jina õ sehe nija: “Crusapu̶ to yariarire mari yahuri buhea tí waro jia nina. Tí buhea Cohamacu̶ to tuaare yahura marine”, nija mari. 19 Cohamacu̶ sehe to yare ti joari pũi õ sehe nina: “Ahri yahpa macainare ‘Noano masiina jira’, ti niinare ti masia yaba cjihti jierachu̶ yoaihca yu̶hu̶”, nia tiha Cohamacu̶ to yare ti joari pũi. 20 Ã jia ahri yahpa macaina noano masiina ti masia yaba cjihti jierara. Sã coyea judio masare buheina cũ̶hu̶ ti masia yaba cjihti jierara. Mipu̶re ahri yahpa macaare durucu sayo mihniina cũ̶hu̶ ti masia yaba cjihti jierara. Ahri yahpa macaina noano masiina ti jipachu̶ta quihõno masieraina ti jirire masichu̶ yoare Cohamacu̶. 21 Cohamacu̶ pinihta noano masiriro jira. To ã jichu̶ ahri yahpa macaina ti ya masia mehne Cohamacu̶re ne masierara tina. Cohamacu̶ to masi dutieraro seheta ã wahare tinare. Cohamacu̶re cahmaeraina sehe õ sehe nina noaa buhea warore: “Tu̶ho masieraina ya buhea jira”, nimana. Ã jia noaa buheare “Tu̶ho masieraa buhea”, ti nia buheare tu̶hoa Cristore masi du̶cara masa. Ti ã masi du̶cachu̶ Cristore ti wacũ tuachu̶ ñu̶no tinare pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdu̶chu̶ yoara Cohamacu̶. 22 Judio masa Cohamacu̶ to tuaa mehne to yoa ñorire ñu̶ duaa nina. Ã yoa griego masa judio masa jieraina sehe noano ti masihti cjihtire macaa nina. 23 Mari sehe Cristo crusapu̶ to yariarire yahuri buheare buheja mari. Tí buheare judio masa sehe ñu̶ yabira. Ã yoa tí buheare judio masa jieraina sehe “Tu̶ho masieraina ya buhea jira”, ni tu̶hotura. 24 Ti ã ni tu̶hotupachu̶ta Cohamacu̶ to yaina cjihti to beserina sehe tí buheare õ sehe nina. “Cristo ya buhea Cohamacu̶ to tuaare, to noano masiare masichu̶ yoara marine”, nina tina ahri buheare. Tina judio masa, judio masa jieraina jipahta, ã nina Jesu yaina. 25 Cohamacu̶ masi pahñoriro jira. “Tiro tu̶ho masierariro jira”, masa ti ni tu̶hotupachu̶ta ahri yahpa macaina yu̶hdoro noano masi pahñoriro jira tiro. Tuhsu̶ Cohamacu̶re “Tuaerariro jira”, masa ti ni tu̶hotupachu̶ta ti bui tua yu̶hdu̶ru̶cu̶ su̶riro jira tiro. 26 Yu̶ coyea, Cohamacu̶ mu̶sare to yaina yoachu̶ mu̶sa payu̶ wiho jiina mu̶sa jirire wacũga mu̶sa. Ahri yahpa macainare “Noano masiina”, ti niinare mahainacã Jesu yaina cjihtire beseri jire Cohamacu̶. Tuhsu̶ pu̶htoa cũ̶hu̶re mahainacã Jesu yaina cjihtire beseri jire tiro. Ã yoa pu̶htoa pohna cũ̶hu̶re pache pu̶a pohna cũ̶hu̶re mahainacã Jesu yaina cjihtire beseri jire tiro. 27 “Tu̶ho masieraina jira”, ti niinare Cohamacu̶ beseri jire “Noano masiina jira”, ti niina ti bu̶oro wahahto cjihto sehe. Tuhsu̶ “Yaba cjihti jierara”, ti niinare Cohamacu̶ beseri jire, “Wiho jiina jierara”, ti niina ti bu̶oro wahahto cjihto sehe. 28 Masa ti ñu̶ yabiinare “Yaba cjihti jierara”, nina masa. Ti ã nirinare Cohamacu̶ to yaina cjihtire beseri jire tinare. Ã besero “Pu̶htoa waro jira”, ti niinare wiho jiina ti jiare masichu̶ yoari jire Cohamacu̶ tinare. 29 To ã yoachu̶ ñu̶a ahri yahpa macaina ne cũ̶iro “Tuariro, noano masiriro jija”, ne ni yu̶hdu̶ru̶ca masierara, Cohamacu̶ to ñu̶chu̶. 30 Cohamacu̶ sehe marine Jesu yaina jichu̶ yoare. To yaina jina marine to yu̶hdu̶chu̶ yoari baharo jipihtia dachoripe Cohamacu̶ mehne jirucunahca mari. Jesucristo sehe Cohamacu̶ yare noano masichu̶ yoara marine. Tuhsu̶ mari ñaa buhirire cohãna. Ã yoaro mari ñaa yoari buhirire cosaro, marine “Noaina jira”, to ni ñu̶chu̶ yoara Cristo Cohamacu̶re. Ã yoaro marine pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdu̶chu̶ yoara. 31 To ã yoachu̶ Cohamacu̶ yare ti joari pũi to ni joariro seheta ã wahara: “ ‘Yu̶ mu̶ su̶ro masi pahñoriro jija’, niriro tíre nieno tjijaro. Õ sehe nijaro: ‘Mari pu̶htoro Cristo sehe marine yu̶hdu̶chu̶ yoariro jira’, nijaro tiro”, nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi.

1 Corintios 2

1 Yu̶ coyea, mu̶sa cahapu̶ su̶cu̶ “Noano masi pahñoja”, mu̶sare ni buherahi. Cohamacu̶ yare mu̶sare buhecu̶, tó sehe ni buhecu̶ nierahi. 2 “Õ sehe ni buheihtja”, nicu̶ mu̶sa mehne jicu̶ Jesucristo ya dihtare crusapu̶ to yariari dihtare wacũcu̶, tí buheare buhei yu̶hu̶. 3 Tuhsu̶, mu̶sa mehne jicu̶ wiho jiriro yoaro sehe jii yu̶hu̶. Ã jicu̶ Cohamacu̶ yare quihõno buhe duariro jicu̶ cuiriro tetereriro yoaro sehe jii yu̶hu̶. 4 Ã jicu̶ Cohamacu̶ yare buhecu̶, “Masi pahñoja”, ni buherahi. Mijoa durucua mehne yu̶ mu̶ su̶ro buherahi. To yare yu̶ buhechu̶ Espíritu Santo to tuaa mehne yu̶ buhechu̶ ñu̶re mu̶sa. 5 Õ seheta ni buhei yu̶hu̶ mu̶sare masa ti mu̶ su̶ro ti buhea sehere mu̶sa cahmaerahto sehe. Cohamacu̶ sehere mu̶sa wacũ tuahtore ã ni buhei yu̶hu̶. 6 Ã jina Cohamacu̶ ya buheare mu̶sare Jesure noano masiinare yahuja sã. Masa ti mu̶ su̶ro ti buhea yoaro sehe jierara ahri mu̶sare sã buhea. Ti pu̶htoa ya buhea cũ̶hu̶ jierara. Tina sehe pihtia wahaahca. 7 Paina ti masierari cjirire Cohamacu̶ ya durucua cjirire yahuja sã sehe. Panopu̶re ahri buheare Cohamacu̶ yaina cjiri noano masi pahñoerari jire. Ahri yahpa to jihto pano ahri buhea ti niriro seheta “Ãta wahajaro”, ni tuhsu̶a tiri jire Cohamacu̶. Marine pichacapu̶ wahaborinare to yu̶hdu̶chu̶ yoahto cjihtore, tiro mehne mari jirucuhto cjihtore, tiro yoaro seheta mari wahahto cjihto cũ̶hu̶re. “Ãta wahajaro”, nia tiri jire tiro. 8 To ã nichu̶ Cohamacu̶re cahmaeraina pu̶htoa ne to buheare tu̶ho duaeraa, masierari jire. Tíre noano masia, mari pu̶htorore Cohamacu̶ macu̶no warore crusapu̶ cjã puha wajãeraboa tina. 9 Cohamacu̶ yare ti joari tjui õ sehe nina: “Jipihtina Cohamacu̶re cahĩina ya cjihtire Cohamacu̶ noano cahnobasa tuhsu̶ha. Noa yu̶hdu̶ara tí to cahnobasari. Tí to cahnobasarire mari ne ñu̶erana, tu̶hoerahi. Ã jina ‘Õ sehe yoarohca Cohamacu̶’ ni, dohse masiyu pahñohto basioerara marine”, nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi. 10 To ã nipachu̶ta Espíritu Santo Cohamacu̶ yare masichu̶ yoare marine. Jipihtia Cohamacu̶ yare Espíritu Santo masi pahñona. Ã masino tiro marine tíre masichu̶ yoara. 11 Ne paina sehe masu̶no to masiare masierara. Wiho mejeta masu̶no sehe to basi to wacũapu̶ to tu̶hotuare masina. Tó seheta paina Cohamacu̶ to masiare ne masierara. Cohamacu̶ to Espíritu Santo dihta to masiare masina, masu̶no to basi to tu̶hotuare to masino seheta. 12 Ã yoa mari sehe Jesu yaina jina masa ti mu̶ su̶ro ti buheare cju̶aeraja. Cohamacu̶ to Espíriture ware marine masichu̶ yoaro taro. Tiro marine to noano yoahtore masichu̶ yoara Espíritu Santo sehe. 13 Cohamacu̶ yare mu̶sare buhena, masa ya masia mehne sã mu̶ su̶ro buheraja sã. Espíritu Santo to buhea sehere mu̶sare buheja. Ã buhena Espíritu Santore cju̶ainare Cohamacu̶ yare noano buheja sã. 14 Espíritu Santore cju̶aeraina sehe Espíritu Santo yare ne cahmaerara. “To ya wiho warota jira”, nimana tina. Espíritu Santo to yoadohoro marieno ne to yare masihto basioerara masare. Ã jia tina to yare ne masierara. 15 Espíritu Santore cju̶aina sehe Cohamacu̶ yare noano masina. Ã jia jipihtiare noano bese masina. Paina sehe tinare “Noaina jira. Ñaina jira”, ni bese masierara Espíritu Santore cju̶ainare. 16 Õ sehe nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi: “Mari pu̶htoro Cristo to tu̶hotuare masiina ne mariahna. Ã yoa tirore masa ne ‘Õ sehe yoaga’, ni masierara”, nina to yare ti joari pũi. Mari sehe Cristo yaina jina, Cristo yoaro seheta masija mari.

1 Corintios 3

1 Yu̶ coyea, mu̶sare buhecu̶ Espíritu Santore noano yu̶htiinare yu̶ buheriro seheta buhe masierahi mu̶sa sehere. Cristo yaina jipanahta, wihãinacã ti wahiquiro dihirore ti chu̶ masierariro seheta Cohamacu̶ yare noano masierare mu̶sa. Mipu̶ cũ̶hu̶re noano masierasiniyuhca mu̶sa. Ã jina wihãinacã pẽchore ti pũno seheta mijoera curea buhea dihtare tu̶hoyuhca mu̶sa. Ã jicu̶ tó sehe jia buhea dihtare buhei mu̶sare. Cristo yaina jipanahta wihãinacã ti chu̶ masierariro seheta Cristo yare noano masierayuhca mu̶sa. 3 Mu̶sa sehe mu̶sa mehne macainare ti noano wahachu̶ ñu̶na ñu̶ tuhtina, cahmachena, mu̶sa basi cãa curuari tju waru̶cu̶ su̶na, Espíritu Santore cju̶aeraina yoaro sehe yoana niyuhca mu̶sa. Ã yoana ahri yahpa macaina Cristore cahmaeraina yoaro sehe yoayuhca mu̶sa. 4 Õ sehe niyuhca mu̶sa: “Paulo mehne macaina jija sã”, niyuhca cãina mu̶sa. Ã jia paina mu̶sa mehne macaina sehe “Apolo mehne macaina jija sã”, niyuhca. Mu̶sa ã ni durucuna Espíritu Santore cju̶aeraina yoaro sehe ni durucuna nica mu̶sa. 5 ¿Yu̶hu̶ Paulo, Apolo mehne dohse yoahtina cjihti jijari sã, mu̶sa tu̶hotuchu̶? Õ sehe yoahtina jina nija sã: Cohamacu̶ to dutiriro seheta tirore dahra cohtaina wiho jiina jija sã. Ã jina mu̶sare sã buhechu̶ tu̶hona Jesucristore wacũ tua du̶care mu̶sa. 6 Noaa buheare buheina wesepu̶ dahraina yoaro sehe jira mari piti dahre buhechu̶. Wese pu̶ro to toa mu̶htariro seheta yu̶hu̶ cũ̶hu̶ mu̶sare buhe mu̶htahi. Tuhsu̶, pairo wesere to cure nu̶nu̶ tiriro seheta Apolo sehe yu̶ baharo mu̶sare buhe namo nu̶nu̶ tire. Sã ã buhepachu̶ta wese macaa toaare bu̶cu̶a namochu̶ to yoariro seheta Cohamacu̶ sehe mu̶sare to yare masi namochu̶ yoahre. 7 Ã jicu̶ yu̶hu̶ buhe mu̶htariro jipaihta wiho jiriro jija. Ã jiro Apolo yu̶ baharo buhe nu̶nu̶ tiriro cũ̶hu̶ wiho jirirota jira. Cohamacu̶ pinihta toaare to bu̶cu̶a namochu̶ yoariro seheta to yainare tirore masi namochu̶ yoara. Ã jiro Cohamacu̶ sehe wiho jiriro jierara. 8 Toa mu̶htariro, baharo cure nu̶nu̶ tiriro cũ̶no potori dahra cohtaina wiho jiinata jimana tina. Ã jia ti dahrariro purota wapatara tina. Tó seheta jija sã, Apolo mehne. 9 Ã jina sã Cohamacu̶ yare dahra cohtaina jija. Ã yoa Apolo yu̶ piti jira. Sã ã jichu̶ mu̶sa sehe Cohamacu̶ ya wese yoaro seheta jira. Mu̶sa ã jichu̶ Cohamacu̶ wese macaa toaare to bu̶cu̶a namochu̶ yoariro seheta mu̶sare to yare masi namochu̶ yoarohca tiro. Ã yoa Cohamacu̶ mu̶sare to yainare noari curua yoaro nina. Ã jina tãa mehne ti yoari wu̶hu̶ yoaro sehe jira mu̶sa to ya curua macaina mari piti dahre buhechu̶. 10 Mu̶sa ã jichu̶ Cohamacu̶ yu̶hu̶re to dutiriro seheta yu̶hu̶ sehe wu̶hu̶ dahre mihniriro tãare to cũ mu̶htariro seheta Jesucristo yare mu̶sare buhe mu̶htai. Ã jiro tí tãa bui pairo to yoa namo mu̶jariro seheta pairo yu̶ baharo buhe namo nu̶nu̶ tiro nina. Ã buhe namono noano yoaro cahmana. Ne papero marieno noano buhejaro tiro. Cristo ya dihtare buhejaro tiro. 11 Wu̶hu̶re ti dahre du̶ca ti cũ mu̶htari tãa yoaro sehe Cristo jira. Ã jina tí tãare sã noano cũ mu̶htariro seheta Cristo yare buhe tuhsu̶i. Pairo ya buhea sehere mari buhechu̶ tó wahaerara. 12 Uru mehne, plata mehne, wapa bu̶ju̶a tãa mehne mari yoari wu̶hu̶re mari jũ̶ ñu̶chu̶ jũ̶erara. Tó seheta Jesucristo yare mari noano yoari baharo pihtiri dacho jichu̶ Cohamacu̶ mari yoarire to jũ̶ ñu̶no seheta yoarohca mari yoarire masino taro. Tó sehe to yoachu̶ noari wu̶hu̶ to jũ̶erariro seheta mari yoarire ti noaa jichu̶ masinohca. Ã yoaro mari noano yoarina mari jichu̶ masichu̶ yoarohca tiro. Noaare mari yoari wapa noano yoarohca marine. Yucu̶ri mehne, tja mehne, ñaia pũri mehne mari yoari wu̶hu̶re mari jũ̶ ñu̶chu̶ jũ̶a waharohca. Tó seheta Jesucristo yare mari noano yoaerari baharo pihtiri dacho jichu̶, Cohamacu̶ mari yoarire jũ̶ ñu̶no sehe yoarohca mari yoarire masino taro. Tó sehe to yoachu̶ ñari wu̶hu̶ to jũ̶a wahariro seheta mari yoarire ñaa ti jichu̶ tiro masinohca. Ã yoaro mari noano yoaeraina mari jichu̶ marine masichu̶ yoarohca tiro. Noano yoaeraina mari jichu̶ ñu̶no noaare mari yoamari wapare noano yoasi. Tó sehe jiinare Cohamacu̶ yu̶hdu̶chu̶ yoarohca. To ã yu̶hdu̶chu̶ yoapachu̶ta tó sehe noano yoaeraina mahanocã cohõbo cure yu̶hdu̶ahca. 16 Mu̶sa sehe Jesu yaina Cohamacu̶ ya wu̶hu̶ yoaro sehe jira. Mu̶sa ã jichu̶ ñu̶no tí wu̶hu̶i to jiboro seheta Espíritu Santo sehe mu̶sa mehne jira. ¿Tíre masierajari mu̶sa? 17 Cohamacu̶ ya wu̶hu̶ ñaa marieni wu̶hu̶ jira. Ã jina mu̶sa cũ̶hu̶ tí wu̶hu̶ yoaro sehe jina to yaina warota jira. Ã jiro to yainare cũ̶iro to dojomehnechu̶ Cohamacu̶ pichacapu̶ cohãnohca tiro sehere. 18 Mahñoare tu̶hotuena tjiga mu̶sa. “Mipu̶ macaina ya masiare noano masija”, ni tu̶hoturiro mu̶sa mehne macariro jiro Jesu ya sehere noano masijaro. To ã masichu̶ ñu̶a paina tirore “Tu̶ho masierariro jira”, niahca. Ã jiro Jesu yare masino, potocãta noano masiriro waharohca. 19 Masa ti mu̶ su̶ro ti basi ti masiare “Wiho warota jira”, ni tu̶hotura Cohamacu̶. Ãta nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi: “Ti mu̶ su̶ro masiina ti masia yaba cjihti jierara Cohamacu̶ to ñu̶chu̶. Ã jiro ti yoa duaare du̶catara tinare”, nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi. 20 Ã yoa pa pũpu̶ õ sehe nina: “Masa ti mu̶ su̶ro masi pahñoina ti tu̶hotua yaba cjihti ti jierachu̶ masina mari pu̶htoro Cohamacu̶ sehe”, nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi. 21 Ã jina “Sã mu̶ su̶ro yoahi”, ni masieraja mari masa jina. Ã jina yu̶hu̶ Paulo, Apolo, Pedro mehne sã jipihtina Cohamacu̶ mu̶sare to yoadoho dutiina jina, mu̶sare dahra cohtaina jija sã. Jipihtia mu̶sa ya jira. Cohamacu̶ to bajuamehnerire, catia cũ̶hu̶re ware mu̶sare. Tuhsu̶, pichacapu̶ wahaerachu̶ yoarohca mu̶sare. Mipu̶ jiare baharopu̶ jihti cũ̶hu̶re mu̶sare warohca. Ã jia jipihtia mu̶sa ya jira. 23 Ã yoa mu̶sa sehe Cristo yaina jira. Cristo sehe Cohamacu̶ yairo jira.

1 Corintios 4

1 Õ sehe ni tu̶hotuga mu̶sa yu̶hu̶re Apolo cũ̶hu̶re: “Tina sehe Cristore dahra cohtaina jira. Ã jia masa ti masierari cjirire Cohamacu̶ yare buheina jira”, ni tu̶hotuga mu̶sa sãre. 2 Dahra cohtaina ti pu̶htoro to dutiro seheta yoa cohtara. 3 Wiho mejeta yu̶hu̶re mu̶sa yahuwajapachu̶ta ã tu̶hotunocaja yu̶hu̶. Paina pu̶htoa yu̶hu̶re ti yahuwajachu̶ cũ̶hu̶re ã tu̶hotunocaja yu̶hu̶. Yu̶ yoaare ñu̶na “Ahri noaa jira. Ahri ñaa jira”, ni masierara mu̶sa. Yu̶hu̶ cũ̶hu̶ masu̶nota jija. Ã jicu̶ yu̶ yoaare noano masi pahñoeraja yu̶hu̶ cũ̶hu̶. 4 “Cristo yare yu̶ yu̶hdu̶ru̶cari yu̶hu̶re mariahna”, ni tu̶hotumaja yu̶hu̶. Yu̶ õ sehe ni tu̶hotupachu̶ta buhiri tia jisiniboca yu̶hu̶re. Mari pu̶htoro Cristo dihta yu̶ yoaare ñu̶no, noano masina. 5 Ã jina mari pu̶htoro to tjua tahto pano masare ñano ni yahuwajaena tjiga mu̶sa. Tiro tjua taro masa ti yoarire, panopu̶ paina ti masierari cjirire Cristo masichu̶ yoarohca. Ã jiro mari yoa duarire, mari tu̶hotuare tiro masichu̶ yoarohca. Ã yoaro to yare yoainare Cohamacu̶ “Noano yoare mu̶sa”, ninohca. 6 Yu̶ coyea, yu̶hu̶ Apolo mehne sã buheri cjirire yahuhi yu̶hu̶ mu̶sare buhecu̶ tacu̶, sãre mu̶sa ñu̶ cũhto sehe. Ã yahuhi yu̶hu̶ Cohamacu̶ to yare ti joari pũi to niriro seheta quihõno mu̶sa yoarucuhto sehe. Ã yoana mu̶sa mehne macainare cũ̶no potori ño payoga. Cũ̶iroreta ño payoena tjiga. 7 Mu̶sa sehe paina yu̶hdoro noaina jierara. Masi yu̶hdu̶ru̶caina jierara mu̶sa. Cohamacu̶ mu̶sare to wari cjiri dihtare cju̶ara mu̶sa. Ã cju̶ana mu̶sare to yahuri cjiri dihtare masina mu̶sa. ¿Mu̶sa mu̶ su̶ro cju̶aina, mu̶sa mu̶ su̶ro masiina jierapanahta, dohse yoana “Masi pahñoina jija”, nijari mu̶sa? Ã nina “Sã mu̶ su̶ro masija sã”, niborina seheta yoara mu̶sa. 8 Mu̶sa sehe “Cohamacu̶ yare masi pahñoja sã. Sãre yaba waro du̶hsaerara”, nimana mu̶sa. Tuhsu̶, mu̶sa cahai sã jierachu̶ mu̶sa õ sehe ni tu̶hotumana: “Pu̶htoa yoaro sehe masiina jija sã”, ni tu̶hotumana mu̶sa. Potocãta Cohamacu̶re masi pahñoina pu̶htoa yoaro sehe masiina mu̶sa jichu̶ mu̶sare noabiaboa. Mu̶sa ã jichu̶ mu̶sa mehne sã cũ̶hu̶ pu̶htoa yoaro sehe masiina jiboa. 9 Õ sehe ni tu̶hotuja yu̶hu̶ pinihta: Sãre Jesu to yare buhe dutiro cũno, masape doca macari curua cũre sãre. Paina ti wajãhtina yoaro sehe ñu̶na masa sãre. Ahri yahpa macaina masa, anjoa cũ̶hu̶ wapanañoina yoaro sehe ñu̶na sãre. 10 Cristo yare sã buhechu̶ ñu̶a “Tu̶ho masieraina jira”, ni ñu̶na masa sãre. Ã jia Cristo yare sã yoachu̶ ñu̶a, sãre ñu̶ tuhtira. Mu̶sa sehere ñu̶a, “Noano masiina jira”, ni tu̶hotumana masa. “Cohamacu̶re wacũ tuaeraina jira”, ni tu̶hotumana masa sãre. Mu̶sa sehere ñu̶a, “Noano wacũ tuaina jira”, ni tu̶hotumana tina. Mu̶sa sehere masa ño payora. Sã sehere tina ne ño payoerara. 11 Sã sehe mipu̶re ñano yu̶hdu̶ina, ju̶ca baaina, ñahma yapioina, ñano suhti maeraina, wu̶hu̶se maeraina jija. Tuhsu̶, paina sãre ño payoeraa, sãre ñano yoara. 12 Ã yoa sã tuaro dahraja. Tuhsu̶, paina sãre ñano ni ti durucupachu̶ta sã sehe tinare “Noano jiga”, nija sã. Ã yoana paina sãre ñano ti yoapachu̶ta ã tu̶hotunocaja sã. 13 “Ñano yoaina jira”, sãre ti nipachu̶ta sã sehe noano mehne tinare yoaja. Panopu̶, mipu̶ cũ̶hu̶re ñaa wete tiina yoaro sehe masape curuari doca macari curua yoaro sehe ñu̶na masa sãre. 14 Mu̶sare noaa buheare buhe mu̶htacu̶ mu̶sa pu̶cu̶ yoaro seheta wahai yu̶hu̶. Payu̶ mu̶sare Cristo yare buheina ti jipachu̶ta mu̶sare buhe mu̶htariro cũ̶irota jija yu̶hu̶. Ã jiriro jicu̶ mu̶sare bu̶o tichu̶ yoai tai ahrire joai nieraja yu̶hu̶. Yu̶ pohna warore, yu̶ cahĩinare yu̶ dutiboriro seheta mu̶sare noano mehne duticu̶ tacu̶ ahrire joaja yu̶hu̶. 16 Ã jicu̶ ahrire mu̶sare tuaro mehne dutii tai nija yu̶hu̶. Yu̶hu̶re ñu̶ cũga mu̶sa. 17 Ahrire yoa duticu̶ tacu̶ mu̶sa cahai Timoteore warocahi. Tiro yu̶ cahĩriro mari pu̶htoro Jesu yairo jira. Ã jiro Cristo yare yoarucura tiro. Cristo yare mari yoahtire jipihtina Jesu yaina cahapu̶ buhei yu̶hu̶. Timoteo tíre mu̶sare wacũrucuchu̶ yoarohca. Ã jicu̶ Cristo yare yu̶ yoariro seheta mu̶sa ñu̶ cũhto sehe Timoteore warocahi yu̶hu̶. 18 Timoteore yu̶ warocachu̶ cãina mu̶sa mehne macaina pu̶htoa ji duaina õ sehe nimana: “Paulo marine cuiro, mari cahapu̶ tasi”, ni tu̶hotumana tina. 19 Cohamacu̶ cahmachu̶ mu̶sa cahapu̶ michapucacãta su̶ihca. Ã su̶cu̶ pu̶htoa ji duainare mu̶sa mehne macainare ti durucua quihõno jichu̶ masiihtja yu̶hu̶. Ã yoa Cohamacu̶ tuaare potocãta ti cju̶achu̶ cũ̶hu̶re masiihtja yu̶hu̶. 20 “Cohamacu̶ sã pu̶htoro jira”, mari ni yahupachu̶ta to yare mari yoaerachu̶ tí mari ã nimari cjiri yaba cjihti jierara. Cohamacu̶ to tuaa mehne to cahmano sehe yoa masija. Tí pinihta wiho waro jierara. 21 ¿Mu̶sa cahapu̶ mu̶sare buhiri dahrehtiro mu̶sare tuhtihtiro yu̶ wahachu̶ cahmajari mu̶sa yu̶hu̶re? ¿O mu̶sare cahĩriro mu̶sare wahchehtiro yu̶ wahachu̶ cahmajari mu̶sa yu̶hu̶re? ¿Dohse jiriro yu̶ wahachu̶ cahmajari mu̶sa?

1 Corintios 5

1 Potocãta õ sehe quiti tira sãre paina: Cũ̶iro mu̶sa mehne macariro to pu̶cu̶ro namonore wu̶ana tiyuhca. Ãta ni yahura masa sãre. Paina Cohamacu̶re cahmaeraina jipahta tina sehe tó sehe yoaina jierara. 2 Mu̶sa mehne macariro to ã yoapachu̶ta mu̶sa sehe “Quihõno yoana nija sã”, ni tu̶hotumana. ¿Dohse yoana to ñaa yoarire masipanahta cahyaerajari mu̶sa? Ã jina ã ñano yoarirore mu̶sa mehne Jesu yaina mehne jirirore cohã wioboa mu̶sa. 3 Yu̶hu̶ mu̶sa mehne jierapaihta yu̶ wacũapu̶ mu̶sa mehneta jija yu̶hu̶. Ã jicu̶ mu̶sa mehne jicu̶ yu̶ niboriro seheta ñano yoarirore to ã ñano yoari buhiri buhiri dahre duti tuhsu̶ja yu̶hu̶. 4 Jesu to dutiro mehneta ã yoa dutija. Ã jina mu̶sa cahmachuna yu̶ wacũa mehnepu̶ mu̶sa mehne yu̶ jichu̶ to pu̶cu̶ro namono mehne ñano yoarirore cohã wiona, mari pu̶htoro Jesu to tuaa mehne õ sehe niga ñano yoarirore: 5 “Watĩno to cahmano seheta mu̶hu̶re yoawahnojaro”, niga tirore. Ãta niga tirore ñaare to goa pjari cjirire to duhuhto sehe. Mu̶sa ã cohãchu̶ tiro ñano yu̶hdu̶rohca. Mari pu̶htoro Jesu to tjua tari dachoi ñano yoariro cjiro Jesu mehne to noano yu̶hdu̶hto sehe mipu̶re tirore ã niga. 6 “Quihõno yoana nija sã”, nipanahta ñano yoana nica mu̶sa. Ñano yoarirore mu̶sa ã ñu̶nocahna, tí ñaare mu̶sa jipihtina piha pihtia wahanahca. Pão bu̶cu̶aro trigore to noano sãaru̶cu̶ su̶riro seheta tí ñaa mu̶sare piha, noano sãaru̶cu̶ su̶a waharohca. ¿Tíre masierajari mu̶sa? 7 Yu̶ coyea judio masa pascua jichu̶ ovejare wajã, jũ̶ mu̶o, Cohamacu̶re ño payora. Tó seheta oveja to yariariro seheta Cristo mari ñaa buhirire yariari jire. To ã waharire masina, mu̶sa sehe ñano yoarirore mu̶sa mehne macarirore cohã wioga tí ñaa mu̶sare to pihaerahto sehe. Mu̶sa ñaa yoari buhirire cohã tuhsu̶re Cristo. Ã jina ñano yoarirore cohã wioga “Tí ñaare pihari”, nina. 8 Pão bu̶cu̶aro trigore to sãaru̶cu̶ su̶riro seheta panopu̶ ñaare ñu̶ cũ yoa pihtiina jimai mari. Ã jina pascua bose nu̶mu̶rihi pão bu̶cu̶aro marieno pãore ti chu̶riro seheta mari cũ̶hu̶ ñaare goa pjaro marieno ñano yoaro marieno jijihna. Panopu̶ mari ñaare mari yoaa tiriro sehe yoaena tjijihna. Ã yoana potocã noano tu̶hotua mehne, noano yoaina jijihna. 9 Mu̶sare yu̶ joarocari pũpu̶re Jesu yairo jiparota ã wu̶ana tirucurirore ne piti ti dutieramahi. 10 Ã nicu̶ numia mehne ñano yoainare, mu̶a mehne ñano yoaa numiare, paina yare goa pjainare, yacainare, “Cohamacu̶ jira”, ti nia masu̶rine ño payoinare Jesu yaina ti jierachu̶ “Tina mehne jiena tjiga”, nieraja. Ahri yahpai tó sehe jiina marieno Jesure cahmaeraina marieno mari dihta ji masieraja. Jipihtiropu̶ jira tina sehe. 11 Ã jicu̶ mu̶sare joarocacu̶ õ sehe yoa dutimahi: Mu̶sa mehne macariro “Jesu yairo”, ti niriro to jipachu̶ta numino mehne ñano yoariro, paye barore goa pjariro, “Cohamacu̶ jira”, ti nia masu̶rine ño payoriro, ñano quiti dahrerucuriro, cahariro, yacariro to jichu̶ tirore piti tiena tjiga. Ã jina tó sehe yoariro mehne pinihtare chu̶ena tjiga. 12 Jesu yaina jierainare ti ñaa yoari buhirire ne buhiri dahre dutiriro jieraja yu̶hu̶. Tó sehe buhiri dahre dutiriro jira Cohamacu̶ sehe. Yu̶ ã nipachu̶ta mu̶sa mehne cahmachuina Jesu yaina mu̶sa basi mu̶sa yoarire ñu̶na masino cahmana mu̶sa sehere. Ã tu̶hotunocaeraro cahmana. Ã jina mu̶sa sehe tina ti ñano yoachu̶ ñu̶na buhiri dahrega tinare. 13 Jesu yaina jieraina sehere Cohamacu̶ sehe buhiri dahrerohca. Ã jina mu̶sa sehe mu̶sa mehne macarirore ñano yoarirore cohã wioga.

1 Corintios 6

1 ¿Mu̶sa basi cahma ñu̶ tuhti yahusã duana dohse jiro baro Jesu yaina jieraina cahapu̶ mu̶sa coyeare Jesu yainare yahusãna wahajari? Jesu yainare mu̶sa mehne macainare yahusã duana paina Jesu yaina sehere tíre yahuro cahmana mu̶sare. Ã jia Jesu yainapu̶ besejaro. 2 Pihtiri dacho jichu̶ mari Jesu yaina sehe masa jipihtina ti yoarire ñu̶na “Ahri ñaa jira. Ahri noaa jira”, besenahca mari tinare. ¿Tíre masierajari mu̶sa? Ã jina pihtiri dacho jichu̶ masa jipihtinare besehtina jina, mipu̶ cũ̶hu̶re bese masija mari. Ã jina mipu̶re wiho jiacã buhiri cũ̶hu̶re bese masija mari. 3 Anjoa ti yoarire ñu̶na tina cũ̶hu̶re besenahca mari. ¿Tíre masierajari mu̶sa? Mari ã besehtina jina potocãta tí yu̶hdoro mipu̶ cũ̶hu̶re Jesu yaina ti yoarire ñu̶na bese masija mari. 4 ¿Ã jina dohse yoana mu̶sa mehne macainare yahusã duana mari mehne jieraina cahapu̶ Jesu yainare yahusãna wahajari mu̶sa? 5 Ahrire nii nija mu̶sa quihõno yoaerarire mu̶sa cahyahto cjihtore. ¿Mu̶sa mehne macainare mu̶sa cahma sayochu̶ mu̶sare yahuhtiro mu̶sa mehne macariro noano masiriro mariajari? Jira. 6 To ã jipachu̶ta mu̶sa mehne macariro Jesu yairo pairo Jesu yairore yahusã duaro Jesure cahmaerainare yahusãno wahara. 7 Masare beseina pu̶htoare mu̶sa mehne macainare yahusãna Jesu yaina jipanahta quihõno yoaerara mu̶sa. Pairo mu̶sa mehne macariro mu̶sare ñano to yoachu̶ ã ñu̶nocaboa mu̶sa. Jesure cahmaerainare mu̶sa yahusãhto pano mu̶sa coyeirore mu̶sa ã ñu̶nocachu̶ noabiaboa. Jesu yairo mu̶sare to yacachu̶ tirore mu̶sa yahusãhto pano tiro to yacarire mu̶sa ã ñu̶nocachu̶ noabiaboa. 8 Ã yoaborina jipanahta paina mu̶sa mehne macaina Jesu yaina ti jipachu̶ta tinare ñano yoaina, yacaina jira mu̶sa. 9 Tó sehe yoaina pu̶htoro Cohamacu̶ to su̶ho jiropu̶re mu̶anopu̶re waha masierara. ¿Tíre masierajari mu̶sa? Mahñoare tu̶hotuena tjiga mu̶sa: Wu̶ana tiina, “Cohamacu̶ jira”, ti nia masu̶rine ño payoina, numia mehne ñano yoaina, mu̶a mehne ñano yoaa numia, mu̶a sahsero ti pjacu̶ri mehne ñano yoaina, numia sahsero ti pjacu̶ri mehne ñano yoaa numia, yacaina, paina yare goa pjaina, cahaina, masare ñano tuhtipeina, masa ti cju̶aare maina baro ne Pu̶htoro Cohamacu̶ to su̶ho jiropu̶re mu̶anopu̶re waha masierara. 11 Panopu̶re mu̶sa cũ̶hu̶ tó sehe yoaina tjimahre. Ã yoamarina mu̶sa jipachu̶ta mipu̶re mu̶sa ñano yoari buhirire cosa tuhsu̶ri jire Jesucristo sehe. Ã to cosarina mu̶sa jichu̶ to yaina cjihtire yoare Cohamacu̶ mu̶sare. Ã yoaro “Noaina jira”, ni ñu̶na mu̶sare tiro. Ãta yoare mu̶sare mari pu̶htoro Jesucristo, Espíritu Santo cũ̶hu̶ ti tuaa mehne. 12 “Yu̶ cahmano sehe yoa masija yu̶hu̶”, niyuhca cãina mu̶sa. Tí potocã to jipachu̶ta tíre yoacu̶ noano jieraboca yu̶hu̶. Yu̶ cahmano sehe yoa masija. Ã yoa masipaihta cãa tahari ã yoariro jicu̶ tíre duhu masieraboca yu̶hu̶. Ã jicu̶ tíre pari turi yoasi yu̶hu̶, “Tíre duhu masieraboca”, nicu̶. 13 Õ sehe nina mu̶sa: “Jipihtia chu̶a mari pjaro macaa cjihti jira. Tuhsu̶ mari pjaro chu̶a posa tihti pjaro jira”, nina mu̶sa. Tí potocã tjira. Ã jiparota baharo Cohamacu̶ sehe mari chu̶are mari pjaro cũ̶hu̶re ti pihtia wahachu̶ yoarohca. Ã jia mari chu̶a wiho warota jia nina. Chu̶a mari pjaro macaa cjihti jira. Ã jiparota mari pjacu̶ri numino mehne ñano yoahti pjacu̶ri jierara. Mari pjacu̶ri sehe mari pu̶htoro Cristo ya pjacu̶ri cjihti jia nina. Ã jiro mari pu̶htoro sehe mari pjacu̶rire noano yoahtiro cjihto jira. 14 Cohamacu̶ to tuaa mehne mari pu̶htoro Cristore masori jire. Ã to yoariro seheta mari cũ̶hu̶re masonohca tiro. 15 ¿Ã jina mu̶sa pjacu̶ri Cristo ya pjacu̶ri ti jichu̶ masierajari mu̶sa? ¿Ti ã jichu̶ Cristo ya pjacu̶ mehne ñano yoaricoro mehne mari ñano yoachu̶ noajari, mu̶sa tu̶hotuchu̶? Noaerara. 16 Ñano yoaricorore ñahariro to pjacu̶ sehe ticoro ya pjacu̶ mehne jiro, cũ̶ pjacu̶ yoaro seheta jira. ¿Tíre masierajari mu̶sa? Ãta ni joaa tiri jire Cohamacu̶ yare ti joari tjui: “Tina pu̶aro jipahta cũ̶ pjacu̶ yoaro sehe wahara”, ni joaa tiri jire. 17 Mari pu̶htoro to yaina mehne jira. Ã jiro Jesu yairo Jesu mehne pu̶aro jipahta cũ̶no potori tu̶hotuina cũ̶irota ti jiboro seheta jira. 18 Ã jina numia mehne ñano yoaare, mu̶a mehne ñano yoaare goa pjaena tjiga. Tíre mu̶sa yabiro seheta tíre yoaena tjiga. Paye ñaare mari yoana mari pjacu̶re dojomehneraja. Numino mehne ñano yoariro sehe to pjacu̶re ñano dojomehnena. 19 Espíritu Santore marine ware Cohamacu̶. Ã jiro mari mehne jiro nina Espíritu Santo sehe. ¿Tíre masierajari mu̶sa? Ã jia mu̶sa pjacu̶ri mu̶sa catia cũ̶hu̶ mu̶sa ya cjihti waro jierara. Cohamacu̶ yaina cjihti waro jira mu̶sa. 20 Mu̶sa ñaa buhirire buhiri dahre tuhsu̶re Cristore. Ã jina to yaina cjihti waro jira mu̶sa. To yaina jina mu̶sa pjacu̶ri mehne Cohamacu̶ to cahmano sehe yoaga. Ã yoana Cohamacu̶re ño payona nina mu̶sa.

1 Corintios 7

1 Mipu̶re yu̶hu̶re mu̶sa sinitu mu̶sa joarocari cjirire yu̶hu̶ cũ̶hu̶ yu̶hti cahmai tai nija: Masu̶no namo tierachu̶ cũ̶hu̶re, noanocahna, yu̶ tu̶hotuchu̶. 2 Tí ã jipachu̶ta mu̶a sehe namo tijaro paina numia mehne ti ñano yoaerahto sehe. Ã jia numia cũ̶hu̶ manu̶ tijaro paina mu̶a mehne ti ñano yoaerahto sehe. 3 Manu̶ tiricoro to pjacu̶ to ya pjacu̶ dihta jierara. To manu̶no ya pjacu̶ cũ̶hu̶ jira. To manu̶no cũ̶hu̶ to pjacu̶ to ya pjacu̶ dihta jierara. To namono ya pjacu̶ cũ̶hu̶ jira. Ã jina mu̶sa mu̶a sehe mu̶sa namosãnumiare noano cju̶aga. Ã yoa mu̶sa numia cũ̶hu̶ mu̶sa manu̶su̶mare “Yu̶ pjacu̶re pihaecu̶ tjiga”, niena tjiga. 5 Wiho mejeta Cohamacu̶re pu̶aro mu̶sa sini duana “Mahaa dachoricã mari basi jiena tjijihna. Cohamacu̶re sinijihna”, cũ̶no potori ã nina, mu̶sa basi wahã duhu masina mu̶sa. Mu̶sa ã duhuri baharo mu̶sa jiriro seheta jirucuga tjoa, Satana ñano mu̶sare to yoa dutierahto sehe. “Paina mehne ñano yoaboca” nina, mu̶sa basi piti ti duhuena tjiga. Mu̶sa jiriro seheta jirucuga tjoa. 6 Ahrire mu̶sare mipu̶ yu̶ niri cjirire yahucu̶ mu̶sare dutia waro mehne nieraja. Ã yahuta nija mu̶sa yoahtore mu̶sa masihto sehe. 7 Jipihtina mu̶sa yu̶ yoaro seheta namo tieraina mu̶sa jichu̶ noaboa yu̶hu̶re. Ã ji duapanahta mari jipihtina cũ̶no potori jieraja. Cãinare marine namo ti dutira Cohamacu̶. Cãinare namo ti dutierara. 8 Ã yoa namo marieinare, manu̶ marieinare, wapewahya cũ̶hu̶re õ sehe nija: Namo marieina, manu̶ marieina ji masina, ãta jinocahga mu̶sa yu̶ yoaro seheta. 9 Ã ji masierana tuaro ñaare goa pjana, potota namo tiga. Ã yoa numia cũ̶hu̶ manu̶ tiga. Ñaare mu̶sa goa pjachu̶ noaeraputiara mu̶sare. Mu̶sa ã goa pjana mu̶sa namo tichu̶ pinihta noa nina. Ã yoa mu̶sa manu̶ tichu̶ cũ̶hu̶re noana. 10 Mu̶sa namo tiinare, manu̶ tia numiare õ sehe dutija. Yu̶ ã nipachu̶ta ya dutia waro jierara ahri. Mari pu̶htoro Cristo ahrire dutira: Mu̶sa numia sehe mu̶sa manu̶su̶mare cohãena tjiga. 11 Mu̶sa manu̶su̶mare cohãna, manu̶ mariea numia sehe tjuaga. Ã tjuaerana pari turi tjoa mu̶sa manu̶su̶ma mehne noano jiga tjoa. Ã yoa mu̶sa cũ̶hu̶ mu̶a mu̶sa namosãnumiare cohãena tjiga. 12 Ã yoa mu̶sa cũ̶hu̶re painare õ sehe nija yu̶hu̶. Mari pu̶htoro to dutia jierara ahri. Yu̶hu̶ sehe õ sehe nija mu̶sare: Cãina mu̶sa mehne macaina Jesu yaina sehe Jesure cahmaeraa numiare namo tiina jira. Ã jina mu̶sa namosãnumia mu̶sa mehne ti tjua duachu̶ tí numiare cohãena tjiga mu̶sa. 13 Ã yoa cãina mu̶sa mehne macaa numia Jesu yaina numia Jesure cahmaerainare manu̶ tia numia jira. Ã jina mu̶sa manu̶su̶ma mu̶sa mehne ti tjua duachu̶ tinare cohãena tjiga. 14 Mu̶sa manu̶su̶ma Jesure cahmaeraina jipahta Jesu yaina numiare ti namo tichu̶, Cohamacu̶ noaina yoaro sehe ñu̶na tinare. Ã yoa mu̶sa mu̶a sehe Jesu yaina mu̶sa jichu̶ mu̶sa namosãnumia Jesure cahmaera numia jiboca. Ti ã jipachu̶ta mu̶sa mehne tí numia manu̶ tichu̶ Cohamacu̶ noaa numia yoaro sehe ñu̶na tí numia cũ̶hu̶re. To ã ñu̶erachu̶ mu̶sa pohna Jesure cahmaeraina pohna yoaro sehe ñu̶boa Cohamacu̶. Wiho mejeta ti pohna cũ̶hu̶re noaina yoaro sehe ñu̶na Cohamacu̶. 15 Ã yoa mu̶sa mu̶a sehere mu̶sa namosãnumia Jesure cahmaeraa numia mu̶sare cohã duaa, ãta yoajaro. Mu̶sa manu̶su̶ma cũ̶hu̶ ã cohã duaa, ãta yoajaro. Noano mari jichu̶ cahmana Cohamacu̶. Ã jiro tí numia mu̶sare ti cohã duachu̶ “Tí numia mehne jisiniga”, ni dutierara Cohamacu̶. 16 Ti namosãnumia Jesu yaina numia sehe noano ti yoachu̶ ñu̶a baharopu̶ ti manu̶su̶ma sehe Jesure cahmaboca. Ã ti cahmachu̶ Cohamacu̶ tinare pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdu̶chu̶ yoarohca. Ã yoa ti manu̶su̶ma Jesu yaina sehe noano ti yoachu̶ ñu̶a baharopu̶ ti namosãnumia Jesure cahmaboca. Ti ã cahmachu̶ Cohamacu̶ tí numiare pichacapu̶ wahabori numiare yu̶hdu̶chu̶ yoarohca. Ã Jesure cahmaborina ti jipachu̶ta potota Jesure ti cahmahtore masiyuhto basioerara mu̶sare. 17 Ã jina jipihtina mu̶sa mari pu̶htoro Cristo mu̶sare to ji dutiriro seheta yoaga. Ã yoana Cohamacu̶ mu̶sare to cũri cjirire yoaga mu̶sa. Tíre jipihtina Jesu yainare ã yoa dutirucuja yu̶hu̶. 18 Jesu yaina mu̶sa jihto pano circuncisiõre yoarina cjiri jina, ãta jirucuga. Tuhsu̶, Jesu yaina mu̶sa jihto pano circuncisiõre yoaeraina cjiri jina mipu̶ cũ̶hu̶re ãta jirucuga. 19 Mipu̶re circuncisiõre yoarina mu̶sa jichu̶ yaba cjihti jierara. Tíre yoaeraina mu̶sa jichu̶ cũ̶hu̶re yaba cjihti jierara. Wiho mejeta Cohamacu̶ dutiare mari yoachu̶ tí pini wiho waro jierara. 20 Ã yoana Cohamacu̶ Jesu yaina mu̶sare to cũri pja mu̶sa jiriro seheta tjuaga. 21 Jesu yairo mu̶ ji du̶cahto pano masu̶nore dahra cohtariro mu̶ jichu̶ noanohca. Ãta tjuasiniga. Mu̶ pu̶htoro mu̶hu̶re to wio duachu̶ sehere wijaga mu̶hu̶. Mu̶ wijachu̶ noanohca mu̶hu̶re. 22 Mari pu̶htoro Jesu yairo cũ̶iro jiro masu̶nore dahra cohtariro jiparota Jesu to yu̶hdu̶chu̶ yoariro jira. Ãta pairo mari pu̶htoro Jesu yairo jiro, masu̶nore dahra cohtariro jieraparota Jesure dahra cohtariro jira tiro cũ̶hu̶. 23 Mari ñaa buhirire buhiri ti tuhsu̶ri jire Cristo. Ã jina tiro dihtare “Yu̶ pu̶htoro waro jira”, ni tu̶hotuga mu̶sa. Paina mu̶sare tíre ti ã ni tu̶hotu dutierachu̶ tinare tu̶hoena tjiga. 24 Ã jina yu̶ coyea, Jesu yaina cjihti Cohamacu̶ mu̶sare to cũri pja mu̶sa jiriro seheta tjuaga. Ã tjuana Cohamacu̶ mehne macaina jiga. 25 Mipu̶re namo marieinare, manu̶ maria numia cũ̶hu̶re yahu duaja mu̶sare. Mari pu̶htoro ahrire “Õ sehe niga”, nierare yu̶hu̶re. Yu̶hu̶re to pja ñu̶chu̶ yu̶hu̶re to yoadohochu̶ to cahmano seheta yoarucuriro jija yu̶hu̶. Ã jiriro jicu̶ ahrire noano yahuihtja mu̶sare. 26 Mipu̶re mu̶sa ñano yu̶hdu̶na nica. Ã jiromahchu̶ mu̶sa namo marieina cũ̶hu̶ manu̶ maria numia cũ̶hu̶ mu̶sa tjuachu̶ noanohca, yu̶ tu̶hotuchu̶. 27 Namo tiina, manu̶ tia numia mu̶sa jina ãta tjuaga. Ã yoa namo marieina, manu̶ maria numia mu̶sa jina ãta tjuaga. 28 Namo tina ñano yoaerara mu̶sa. Ã yoa mu̶sa nuhmia manu̶ tina ñano yoaerara mu̶sa cũ̶hu̶. Wiho mejeta namo tiina, manu̶ tia numia mu̶sare wapu̶oro tjuarohca ahri yahpahi masa ti ñano yu̶hdu̶ro seheta mu̶sa ñano yu̶hdu̶chu̶. Ã jicu̶ mu̶sare “Ã wapu̶ tiri” nicu̶, “Namo marieina, manu̶ maria numia tjuaga”, nihi yu̶hu̶. 29 Yu̶ coyea, ahrire mu̶sare yahui nija. Cristo ahri yahpapu̶ to tjua tahto mahanocã du̶hsara. Ã jia mipu̶re namo marieina Cohamacu̶ to cahmano sehe ti noano yoa masino seheta noano yoaro cahmana namo tiina cũ̶hu̶re. Ã yoa manu̶ tia numia cũ̶hu̶re ãta Cohamacu̶ to cahmano sehe noano yoaro cahmana. 30 Ahri yahpa to mipu̶ jiro seheta baharocãta pihtia waharohca. Ã pihtihti yahpa to jichu̶ mipu̶re mari ñahacaha tiia, mari wahchea, mari cju̶aa pihtia wahaahca. Ã jia tí wiho waro jira. Cohamacu̶ yare yoaa sehe wiho waro jierara. Ã jia ahri yahpa macaare cju̶aina, cju̶aeraina yoaro sehe jijaro. Ahri yahpa macaare pjíro tu̶hotuea tjijaro. Ahri yahpa to mipu̶ jiro seheta baharocãta pihtia waharohca. 32 Mu̶sa ñano yu̶hdu̶erachu̶ cahmaja yu̶hu̶. Pjíro mu̶sa tu̶hotuerachu̶ cũ̶hu̶re cahmaja. Namo marieriro Jesu yairo jiro Jesu yare wacũrucura. Ã wacũrucuro Jesu cahmaare tuaro yoa duara. 33 Namo tiriro sehe to namono cahmaa sehere tuaro yoa duara. Ã jiro ahri yahpa macaare pjíro tu̶hotura. 34 Ã jiro tiro pu̶aro macaare yoa duara. Jesu cahmaa cũ̶hu̶re, to namono cahmaa cũ̶hu̶re tiro yoa duara. Ã yoa bu̶coro manu̶ marienicoro jiro, ticoro mari pu̶htoro Jesu cahmaare tuaro yoa duara. Nuhmino cũ̶hu̶ ãta yoa duara. Ã yoa duaro to pjacu̶ mehne, to wacũa mehne cũ̶hu̶re ticoro tuaro Cohamacu̶ yacoro ji duara. Manu̶ tiricoro sehe ahri yahpa macaa sehere to manu̶no cahmaa sehere tuaro yoa duara. Ã jiro ahri yahpa macaare pjíro tu̶hotura. 35 Ahrire mu̶sare nii nija mu̶sare yoadohocu̶ tacu̶. Wapu̶oa dutiare mu̶sare cũ duaeraja. Ã cũ duaerapaihta noano mu̶sa yoachu̶ cahmaja. Jesu mari pu̶htoro yare mu̶sa tuaro yoa duachu̶ cahmaja yu̶hu̶. 36 Mu̶sa mehne macariro to su̶hu̶duricoro to bu̶coro curero to wahachu̶ ñu̶no namo tijaro tiro ticorore. “Ãta yoaro cahmana ticorore”, ni tu̶hoturo to niriro seheta yoajaro tiro ticorore. Ticorore namo ti masina. Ã yoaro tiro ñano yoaerara. 37 Pairo sehe to su̶hu̶duricorore namo ti duaeraro, to cahmano seheta yoajaro tiro ticorore. “Ticorore namo tieraja yu̶hu̶”, ni tu̶hoturo to cahmano seheta yoa duaro, tó seheta yoajaro. Ã yoariro noano yoara. 38 Ã yoa to su̶hu̶duricorore namo tiriro cũ̶hu̶ noano yoara. Tuhsu̶, to su̶hu̶duricorore mipu̶re namo tierariro sehe pairo yu̶hdoro noano yoaro nina. 39 Manu̶ tiricorore to manu̶nore cohã dutierara Cohamacu̶. To ã cohã dutierapachu̶ta to manu̶no to yariari baharo ticoro pairo mehne to cahmariro mehne manu̶ ti masina. Ticoro to manu̶ tirirore Jesu yairo jiro cahmana tirore. 40 Ticoro manu̶ marienicoro tjuaro, manu̶ tiricoro yu̶hdoro noano wahchericoro jirohca ticoro. Ãta ni tu̶hotuja yu̶hu̶ sehe. Cohamacu̶ to Espíritu Santore cju̶ariro jija. (Yu̶ ã jiriro jichu̶ masina ahri yu̶ yahurire masiga mu̶sa.)

1 Corintios 8

1 Mipu̶re “Cohamacu̶ jira”, ti nia masu̶rine ño payo ti duhu payoa chu̶are yahu duaja. Jipihtina mu̶sa tí barore “Masija”, ni tu̶hotura mu̶sa. Ã ni tu̶hotuna “Painare masi yu̶hdu̶ru̶caja”, ni tu̶hotumana cãina. Ã ni tu̶hotua painare yoadohoerara tina. Painare cahĩa tinare yoadohora. Ã yoa masia yu̶hdoro painare cahĩa sehe wiho waro jierara. 2 “Masi pahñonocaja”, ti mu̶ su̶ro niina jia, Cohamacu̶ noaare to masi dutiare masierasinica tina. 3 Wiho mejeta Cohamacu̶re ti cahĩchu̶ tinare masina tiro. (Ã jia to yaina jira tina.) 4 Ã yoa “Cohamacu̶ jira”, ti nia masu̶rine ño payo ti duhu payoa chu̶are ahrireta yahuihtja: Tí masu̶ri ne yaba cjihti jierara. Potocãta tí masu̶ri yajeripohna mariahna. Cohamacu̶ sehe cũ̶irota jira. Paina cohamana mariahna. Ahrire mari masija. 5 “Payu̶ cohamana jira. Tina mari pu̶htoa jira”, ni tu̶hotumana masa. Ã yoa mu̶anopu̶, ahri yahpapu̶ cũ̶hu̶re “Cohamana”, ti niina jipachu̶ta mari sehere cũ̶irota jira Cohamacu̶. Tiro mari Pu̶cu̶ jipihtiare bajuamehneriro jira. Ã yoaro to yaina cjihti yoari jire tiro marine. Ã jiro mari pu̶htoro Jesucristo cũ̶irota jira. Tiro jipihtiare mari Pu̶cu̶re yoabasariro jira. To yaina cjihtire yoari jire tiro marine. Ã jina tiro mehne ã jirucunahca mari. 7 Yu̶ niriro sehe ã jipachu̶ta paina Jesu yaina tíre masierara. Panopu̶ tina “Cohamacu̶ jira”, ti nia masu̶rine “Catiina jira”, ni tu̶hoturucumaha. Tí pjapu̶re ã yoarina jia mipu̶ cũ̶hu̶re tí masu̶rine ño payo ti duhu payoa chu̶are “Cohamana ya chu̶a jira”, ni tu̶hotumana. Ã yoaa tí chu̶are chu̶a, “Mari ñano yoana nija cohamana ya chu̶are chu̶na”, ni tu̶hotumana. Tíre ti yoarire noano masieraa, ã ni tu̶hotumana. Ã jia tina ñano yoaa nina, ti tu̶hotuchu̶. 8 Tí chu̶are mari chu̶chu̶ mari chu̶erachu̶ cũ̶hu̶re Cohamacu̶ marine “Noaina jira”, ni ñu̶erara. Ã yoa tí chu̶are mari chu̶chu̶ wiho warota jinocahno nina tí chu̶a. Mari tíre chu̶na ñano yoaeraja. Tí chu̶are mari chu̶erachu̶ cũ̶hu̶re wiho warota jinocahno nina. Ti duhu payoa chu̶are mari chu̶erana paina yu̶hdoro noaina jieraja mari cũ̶hu̶. 9 Wiho mejeta noano yoaga mu̶sa. Tí chu̶are chu̶rina cjiri mu̶sa jichu̶ paina mu̶sare, “Masija” niinare, ñu̶ cũ chu̶boca. Ã ñu̶ cũ chu̶a ti yoarire noano masieraa, “Ñano yoana nija mari”, ni tu̶hotuahca tina cũ̶hu̶. Ti ã ni tu̶hotuchu̶ tina sehere ñano yoachu̶ yoana nica mu̶sa. Ã jina noano yoaga mu̶sa. 11 “Mari tí chu̶are mari chu̶chu̶ noanohca marine”, mu̶sa ni tu̶hotuina jina paina noano masieraina cjirire ñano yoachu̶ yoaboca mu̶sa, mu̶sare ti ñu̶ cũchu̶. Tina ya cjihti cũ̶hu̶re yariari jire Cristo. Ã yoana Cristo yainare mu̶sa coyeare ñano yoachu̶ yoana niboca mu̶sa. 12 Noano masierainare Cristo yainare mu̶sa ñano yoachu̶ yoana, Cristo cũ̶hu̶re ñano yoana nica mu̶sa. 13 Ã jicu̶ tí masu̶rine ño payo ti duhu payoa chu̶are yu̶hu̶ chu̶cu̶ Cristo yainare ñano yoachu̶ yoai niboca yu̶hu̶. Cristo yaina ti ñano yoachu̶ cahmaeraja. Ã jicu̶ “Yu̶hu̶ tinare ñano yoachu̶ yoari” nicu̶, tí chu̶are ne pari turi chu̶si yu̶hu̶.

1 Corintios 9

1 Jesu to yare buhe dutiro to cũriro jija. Ã jicu̶ paina to cũrina ti yoaro seheta yoa masija yu̶hu̶ cũ̶hu̶. Mari pu̶htoro Jesure ñu̶riro tjija yu̶hu̶ cũ̶hu̶. Ã jina Jesu yare yu̶ buhechu̶ mu̶sa sehe tíre noano tu̶horina jina to yaina wahare mu̶sa. Ã to yaina waharina jina Jesu to cũriro yu̶ jichu̶ masi tuhsu̶ra mu̶sa. 2 Paina yu̶hu̶re yahuwajaa “Tiro Jesu to cũriro jierara”, niboca. Ti ã nipachu̶ta mu̶sare yu̶ buheri baharo Jesu yaina wahana, “Jesu to cũriro jira” ni, yu̶hu̶re masi tuhsu̶ra mu̶sa. Ã jina paina ti yahuwajapachu̶ta mu̶sa sehe to cũriro yu̶ jia tiare masina. 3 Yu̶hu̶re yahuwajainare õ seheta ni yu̶htiihtja: 4 Mu̶sare yu̶ buheri baharo yu̶ chu̶htire yu̶ sihnihti cũ̶hu̶re yu̶hu̶re waboa mu̶sa yu̶ buheri wapa. 5 Ã jicu̶ namo tiriro jicu̶ yu̶ namo Jesu yacoro to jichu̶ ticoro mehne tini masiboa yu̶hu̶. Paina Jesu to cũrina, Jesu bahana, Pedro cũ̶hu̶ ti namosãnumia mehne ti tiniriro seheta yu̶hu̶ cũ̶hu̶ tini masiboa. 6 Yu̶hu̶ Bernabé mehne mu̶sare noaa buheare sã buhepachu̶ta sãre ne paye barocã waerare mu̶sa. Ã jina sã basita sã chu̶hti cjihtire dahra wapatai sã. ¿Sã dihtare wapataro marieno buhero cahmajari, mu̶sa tu̶hotuchu̶? 7 Ahrina yu̶ yahuhtina sehe ti dahrari wapa wapatara. Cũ̶iro surara to dahrachu̶ to pu̶htoa tirore wapara. To basi wapaerara. Chu̶are toariro cũ̶hu̶ to toari dicha tichu̶ tíreta chu̶ masina. Ã yoa ovejare ñu̶ wihboriro to nuina pẽchore sihni masina tiro. 8 “Ti dahrari wapare waparo cahamana”, nicu̶ masa ti dutia dihtare mu̶sare yahueraja. Cohamacu̶ to dutiapu̶ to niri cjiri cũ̶hu̶re mu̶sare yahui nija. 9 Moise cjirore to cũri dutiare to yare ti joari pũi õ sehe ni yahura: “Wachu̶ trigo yaparire to dahpori mehne suhtiwerirore to chu̶ duachu̶ to du̶serore du̶cataena tjiga”, nia tiri jire Cohamacu̶ dutia. 10 Ã dutiro wachu̶are nino nierari jire. Ã dutiro marine nino niri jire marine buhero taro. Wesere sahariro cũ̶hu̶ tí dichare narina cũ̶hu̶ ti dahrari baharo dicha tiri pja jichu̶ ti wapatahtore cohtara tina. (Ã jina dahrainare ti dahrari wapare waro cahmana marine.) 11 Mu̶sare Cohamacu̶ yare noaa buheare buhei sã. ¿Sã ã buhechu̶ mu̶sa sehe sãre chu̶are waeraro cahmajari, mu̶sa tu̶hotuchu̶? Waro cahmana. Mu̶sa wachu̶ noaboa sãre. 12 Ã waerarina jipanahta paina chu̶are mu̶sare ti sinichu̶ mu̶sa tina sehere wara. Tina mu̶sare ti chu̶are sinichu̶ sã sehe tina yu̶hdoro mu̶sare chu̶are siniborina jimaja. Ã wa dutiborina jipanahta sã sehe “Sãre waga”, ne nierahi. “Cristo ya buheare mu̶sapu̶ cahmaeraboca” nina, sãre chu̶a mariapachu̶ta mu̶sare ne sinierahi. 13 Cohamacu̶ wu̶hu̶i dahraina tí wu̶hu̶ihta ti chu̶are nana. Ã yoa Cohamacu̶re ti ño payori mesai cohtaina wahiquirore ti jũ̶rirore mahanocã na chu̶ra tina cũ̶hu̶. ¿Tíre masierari mu̶sa? 14 Tó seheta ti yoariro seheta noaa buheare buheinare ti buheri wapare ti chu̶htire tinare waro cahmana mu̶sare. Ãta yoa dutire mari pu̶htoro Jesu. 15 Ã jicu̶ mu̶sare siniboriro jipaihta yu̶hu̶ ne paye barore sinierahi mu̶sare. Ã jicu̶ ahrire mipu̶re joacu̶ paye barore wapa cahmai tai joai nieraja. Mu̶sare ne wapa cahma duaeraja. Yariahtiro jipaihta ne wapa cahmasi yu̶hu̶ mu̶sare. Wapa marieno buhecu̶ ji coa yu̶hdu̶aja. Ã jicu̶ mu̶sare yu̶ buheri wapa ne wapata chu̶si. 16 Noaa buheare buhe dutiro yu̶hu̶re cũre Cohamacu̶. Tíre buheri masu̶no jinocaihta nija yu̶hu̶. Noaa buheare buheracu̶ pjacu̶oriro jiboa yu̶hu̶. Ã jicu̶ tí buheare buhecu̶ “Painare masi yu̶hdu̶ru̶caja”, niboriro jieraja yu̶hu̶. 17 Noaa buheare yu̶ mu̶ su̶ro buhecu̶ yu̶ buheri wapa wapaa naboa yu̶hu̶. Cohamacu̶ yu̶hu̶re to yare buhe dutiro cũre yu̶hu̶re. Ã jicu̶ yu̶ mu̶ su̶ro buheraja. 18 ¿To yare ã buhecu̶ yaba barore wapatajari yu̶hu̶? Õ sehe jira yu̶ wapataa: Noaa buheare buhecu̶ mu̶sare ne paye barore sinieracu̶ wapa marieno tí buheare buheja mu̶sare. Yu̶ ã nirire masicu̶ wahcheja. Yu̶ wahcheata jira yu̶ wapataa. 19 Ne masare dahra cohtariro jierapaihta jipihtinare dahra cohtariro yoaro sehe jija yu̶hu̶ payu̶ paina masa Jesu yaina ti wahahto sehe. 20 Ã jicu̶ yu̶ coyea judio masa mehne jicu̶, ti yoaro seheta yoaja yu̶hu̶ Jesu yaina ti wahahto sehe. Cohamacu̶ to dutia cjirire Moise cjirore to cũri cjirire ño payoriro jierapaihta, tí dutia dihtare ño payoina mehne jicu̶ tí dutiare ño payoriro baro yoaro seheta jija yu̶hu̶. Ãta yoaja yu̶hu̶ tina Jesu yaina ti wahahto sehe. 21 Ã jicu̶ Cristo yairo jicu̶ Cohamacu̶ dutiare Moise cjirore to cũri cjirire yu̶hdu̶ru̶ca duaeraja. Tí dutiare yu̶hdu̶ru̶ca duaerapaihta tí dutia marieina mehne jicu̶ tí dutia marieriro yoaro seheta jija. Ãta yoaja yu̶hu̶ tina cũ̶hu̶ Jesu yaina ti wahahto sehe. 22 Jesure noano masieraina mehne jicu̶ ti yoaro seheta jija. “Masi pahñoriro jija”, nieraja yu̶hu̶. Ãta yoaja yu̶hu̶ tina cũ̶hu̶ Jesu yaina ti wahahto sehe. Ã jicu̶ jipihtina masa ti jiriro seheta jija yu̶hu̶ cãina tina Jesu yaina to yu̶hdu̶chu̶ yoaina ti wahahto sehe. 23 Ahrire yoaja noaa buheare jipihtina ti tu̶hohto cjihtore. Yu̶ ã yoachu̶ ñu̶no Jesu to buheriro seheta tiro yu̶hu̶ cũ̶hu̶re noano yoara. (Ã jicu̶ masa ti jia tiro seheta jija.) 24 Õ seheta jira mari piti dahre buhechu̶. Mu̶rocapeina mu̶rocaa tina jipihtina mu̶rocara. Ti ã mu̶roca pihtipachu̶ta mu̶roca yu̶hdu̶ru̶cariro su̶ mu̶htana. Ã su̶ mu̶htariro wapatara. Ã jina ti mu̶rocariro seheta mu̶sa cũ̶hu̶ Cohamacu̶ cahmaare yoaga mu̶sa wapatahto sehe. 25 Jipihtina mu̶rocaina ti pjacu̶re dojomehneare duhunoca noano mu̶rocapora ti mu̶roca tuahto sehe. Tuhsu̶, ti noano mu̶rocahto cjihtore quihõno chu̶a, quihõno carĩa, noano yoara tina. Ãta yoara tina mu̶roca su̶, ti wapatahto sehe. Ã jia ti ã yoa wapataa pũri mehne ti yoari soro jira. Tí soro ñaco baaerara. Mari sehe Cohamacu̶ yare noano buheja to yare mari wapatahto sehe. Tí wapataa pinihta ne baaerara. 26 Ã jicu̶ yu̶hu̶ pa sehe mu̶rocariro yoaro sehe yoaeraja. Potori da mu̶rocariro yoaro sehe yoaja yu̶hu̶. Tuhsu̶, cahmacheperiro pa sehe dota moñoroca mu̶jariro yoaro sehe yoaeraja. Ã yoa duaeracu̶ Cristo yare quihõno yoa duaja. 27 Ã jicu̶ mu̶rocapeina, cahmachepeina cũ̶hu̶ ti pjacu̶rire ti buheriro seheta ti noano quihõno ti yoariro seheta yu̶hu̶ cũ̶hu̶ yu̶ pjacu̶ mehne noaa dihtare yoapoja. Ã yoaeracu̶ painare buheriro jipaihta yaba cjihti jieraboa yu̶hu̶ sehe.

1 Corintios 10

1 Ã yoa yu̶ coyea, ahrire masiga mu̶sa. Sã Israe masa ñu̶chu̶su̶ma cjiri panopu̶ macaina jipihtina Cohamacu̶ to me curuare ñu̶ nu̶nu̶ ti wahcãa, wahaa tiri jire. Ã wahaa sohãri mare co watoi jiri mahai wu̶a cahari mahai pahã tinia wahari jire. 2 Ã wahaa tina jipihtina me curua mehne sohãri ma macaa co mehne bautisarina yoaro sehe wahari jire. Bautisarina wahana Cristo yaina mari jiare ñona nija. Tó seheta tina sohãri mare bautisarina yoaro sehe wahaa, Moise cjiro yaina ti jiare ñoa nia tiri jire. 3 Ã yoa tina jipihtina mu̶ano macaa chu̶are chu̶a tiri jire Cohamacu̶ to waare. 4 Ã chu̶a tina jipihtina Cohamacu̶ to waa co cũ̶hu̶re sihnia tiri jire. Tí pjapu̶re tí core Cohamacu̶ to cũri tãcai wijaa core sihnia tiri jire tina. Tia tãca yoaro sehe jiriro, tinare co wariro Cristo jiri jire. 5 Tina ã waharina ti jipachu̶ta paina tina mehne macaina ñano ti yoachu̶ ñu̶no Cohamacu̶ sehe payu̶ tina mehne macainare ñu̶ ji coaerari jire. Ã jiro tinare masa marienopu̶ yariachu̶ yoari jire Cohamacu̶. Ã yoaro masa marienopu̶ ti pjacu̶rire cohã sitea wahari jire. 6 Ãta yoari jire Cohamacu̶ tinare marine buhero taro. Ã jiro tinare ñu̶ cũ ñaare mari goa pjaerahto cjihtore Cohamacu̶ ã yoari jire tinare. 7 Ã jina “Cohamacu̶ jira”, ti nia masu̶rine ti ño payoriro seheta yoaena tjiga mu̶sa sehe. Tí masu̶rine ti ño payorire Cohamacu̶ yare ti joari pũi yahuro õ sehe nina: “Tina chu̶ duji sihni tuhsu̶, wahcãru̶cu̶ su̶, bose nu̶mu̶ yoa du̶cari jire wachu̶ masu̶re ño payoa taa”, ni joaa tiri jire panopu̶re. 8 Baharo paina sehe Israe masa numia mehne ñano yoari jire. Ti yoariro seheta yoaeraro cahmana marine. Tina ti ñano yoari baharo cũ̶ dachoihta tina veintitrés mil masa yariaa wahari jire. 9 Ti ã wahari baharo pari turi paina Israe masa sehe Cohamacu̶re tina mehne suachu̶ yoari jire. “Marine buhiri dahresi”, nia ñaa warore yoari jire. Ã yoaa tirore suachu̶ yoari jire. Ti ã yoari buhiri Cohamacu̶ agãa mehne bahca wajãri jire tinare tjoa. Ã jina tina yoaro sehe Cristore yoaena tjiga mu̶sa “Marine buhiri dahresi”, nina. 10 Pa tehe tjoa paina ñaa quiti dahre ti tuhtichu̶ anjo masare wajãriro tinare wajãri jire. Ã jina tina yoaro sehe yoaena tjiga. 11 Ã wajã dutiri jire tinare Cohamacu̶ marine buhero taro. Mari sehe pihtiri dacho panocã jiina jija. Mari ã jiina jichu̶ panopu̶ macaina ti ã waharire Cohamacu̶ joa dutiri jire marine noano buhero taro. 12 Ã jina “Noaina jija sã, Cohamacu̶ to ñu̶chu̶”, ni tu̶hotuina jina, noano yoaga mu̶sa “Ñaare yoari”, nina. 13 Mari jipihtina cũ̶iro du̶hsaro marieno cãa tahari ñaare wacũja. Ã wacũna tí ñaare yoa duaja. Mari ã yoa duapachu̶ta Cohamacu̶ marine yoadohorucuriro jira. Ã jiro tí ñaa wacũare mu̶sa bo masierachu̶ tiro sehe mu̶sare yoadohorohca. Ã jiro tí ñaare mu̶sa yoa duachu̶ ñu̶no Cohamacu̶ tí ñaare mu̶sare yoa duaerachu̶ yoarohca. To ã yoachu̶ tí ñaare yoa duasi mu̶sa. 14 Ã jina yu̶ cahĩina yu̶hu̶re tu̶hoga. “Cohamacu̶ jira”, ti nia masu̶rine ne ño payoena tjiga. 15 Mu̶sa noano masiina jichu̶ mu̶sare yahuja. Ã jina yu̶ nihti cjihtire quihõno ti jichu̶ masiga mu̶sa basi. 16 Cristore ti ñahari ñamine vinore to sihnihto pano Cohamacu̶re “Noana”, niri jire. To niriro seheta mari cũ̶hu̶ tí core sihnina Cohamacu̶re “Noana” nina, mari ya buhiri Cristo to yariarire masichu̶ yoana nija. To di wijaarire masichu̶ yoana nija. Tuhsu̶, to yaina mari jia tia cũ̶hu̶re masichu̶ yoana nija mari. Ã yoa pãore mari Cristo yaina nuha, chu̶na, mari ya cjihtire to pjacu̶ crusapu̶ to yariarire masichu̶ yoana nija. Tuhsu̶, to yaina mari jia tia cũ̶hu̶re masichu̶ yoana nija. 17 Ã jina payu̶ masa jipanahta cũ̶ curi pão curire chu̶na jipihtina mari Cristo yaina cũ̶ curuata jija. 18 Israe masa ti yoarire wacũga mu̶sa: Tina wahiquirore wajãa, jũ̶ mu̶o waa, Cohamacu̶re ño payora. Ã ti wari baharo cũ̶ curuaihta ti wariro cjirore chu̶ra. Ã chu̶a Cohamacu̶re ti ño payoare masichu̶ yoara tina. 19 Cohamacu̶re ti waa chu̶are yahucu̶ “ ‘Cohamana jira’, ti nia masu̶rine ti waa chu̶a sehe tí waro jira”, nii nieraja. Tí chu̶a pinihta wiho waro jia nina. Tí masu̶ri cũ̶hu̶ wiho waro jia nina. 20 Tí chu̶a ti yaba cjihti jierapachu̶ta tí chu̶are chu̶eraro cahmana. Õ sehe jira tí. Cohamacu̶re cahmaeraina wahiquirore wajã, jũ̶ mu̶oa, Cohamacu̶re ño payoa nierara. Ã yoaa watĩa sehere ño payora tina. Ti ã ño payoina jichu̶ tina mehne chu̶na watĩno yaina yoaro sehe yoana nica mu̶sa cũ̶hu̶. Mu̶sa ã yoachu̶ pinihtare ne cahmaeraja. 21 Santa Cenare mari yoari dachoi mari pu̶htoro Jesure wacũna tana sihnija. Mari ã sihniina jina, watĩa sehere ño payo masieraja mari. Ã yoa Jesure wacũna tana pãore chu̶ja. Mari ã chu̶ina jina, watĩa sehere ño payo masieraja mari. 22 ¿Jesure mu̶sa mehne suachu̶ yoa duajari mu̶sa, pu̶arore mu̶sa ño payona? ¿Tiro yu̶hdoro tuaina jijari mu̶sa? Jierara. (Ã jina noano yoaga mu̶sa.) 23 Õ sehe nina cãina: “Sã cahmano seheta yoa masija sã”, nina. Mu̶sa yoari cjiri ñaa ti jierapachu̶ta tíre yoana painare yoadohoeraboca mu̶sa. Tuhsu̶, tíre yoana Jesure wacũ tua namochu̶ yoaeraboca mu̶sa painare. 24 Mu̶sa cahmaa dihtare yoaena tjiga. Paina sehere noano yoadohoga mu̶sa. 25 Chu̶a duaropu̶re chu̶are nuchu̶na “¿Ahri chu̶a masu̶rine ti duhu payoa chu̶a jijari?” ni sinitu ñu̶ena tjiga. “Ñaare yoari” nina, sinitu ñu̶boca mu̶sa. Ã ni sinitu ñu̶ena tjiga. Ahri yahpa, ahri yahpai jia cũ̶hu̶ Cohamacu̶ ya jira. Ã jina tí chu̶are “¿Ñaa chu̶a jijari?” niena tjiga. 27 Jesure cahmaerariro mu̶sare chu̶ dutiro to pjirocachu̶ waha duana wahaga. Ã wahana mu̶sare to duhu payoare chu̶ga. “¿Ahri chu̶a masu̶rine ti duhu payoa chu̶a jijari?” ni sinitu ñu̶ena tjiga. 28 Ã jina pairo Jesu yairo “Ahri chu̶a masu̶rine ti duhu payoa chu̶a jira”, mu̶sare to ni yahuchu̶ tí chu̶a pinihtare chu̶ena tjiga. Mu̶sare ã ni yahuriro “Ñaa chu̶are chu̶ra ahrina”, mu̶sare to ni tu̶hotuerahto sehe chu̶ena tjiga mu̶sa. Mu̶sa cũ̶hu̶ ã ni tu̶hoturi nina tí chu̶are chu̶ena tjiga. 29 Ã chu̶ dutieracu̶ mu̶sa ya cjihtire ã nierahi. Mu̶sare ahrire yahuriro ya cjihti sehere tí chu̶are chu̶ dutieraja. Tiropu̶ mu̶sare “Ñaa chu̶are chu̶ra ahrina”, niboca. “Ã niri” nina, tí chu̶are chu̶ena tjiga. “Chu̶ena tjiga”, yu̶ nichu̶ õ sehe ni sinitu yu̶htiboca mu̶sa yu̶hu̶re: “¿Dohse jiro baro pairore ‘Soro tu̶hoturi’ nina, chu̶erabocari sã? 30 ¿Cohamacu̶re ‘Noana’, sã niri baharo sã chu̶chu̶ dohsearo tíre sã chu̶ri buhiri pairo sãre yahuwajabocari?” ni sinitu yu̶htiboca mu̶sa yu̶hu̶re. 31 Ahri jipihtiare yahucu̶ õ sehe nii nija mu̶sare: Dachoripe Cohamacu̶ to dutiriro seheta wahchea mehne chu̶, sihnija, Cohamacu̶re masa ti ño payohto sehe. Ã jina jipihtiare noano yoarucuga Cohamacu̶re masa ti ño payohto sehe. 32 Ne judio masare, judio masa jierainare, Cohamacu̶ yaina cũ̶hu̶re ñano yoachu̶ yoaena tjiga mu̶sa tinare. 33 Õ seheta yoaja yu̶hu̶ sehe. Masa jipihtinare yoadoho duaja. Ã yoacu̶ ya cjihti waro sehere pjíro tu̶hotueraja. Yu̶ ñano yu̶hdu̶chu̶ noanohca. Payu̶ masa sehere yoadohoja tinare pichacapu̶ wahaborinare Cohamacu̶ to yu̶hdu̶chu̶ yoahto sehe.

1 Corintios 11

1 Ã jina Cristore yu̶ ñu̶ cũrire yu̶ yoachu̶ mu̶sa cũ̶hu̶ yu̶hu̶re ñu̶ cũga. 2 Mu̶sare yu̶ buhe turiari cjirire yu̶ yoari cũ̶hu̶re wacũ pahñoyuhca mu̶sa. Ã wacũna mu̶sare yu̶ yoa dutiriro seheta yoayuhca mu̶sa. Ã yoana noano yoara mu̶sa. 3 Ã yoaina mu̶sa jipachu̶ta ahri cũ̶hu̶re mu̶sa masichu̶ cahmaja: Jipihtina mu̶a ti pu̶htoro, Cristo jira. Tuhsu̶, to namono pu̶htoro to manu̶no jira. Ã jichu̶, Cristo pu̶htoro to Pu̶cu̶ro jira. 4 Cohamacu̶re siniriro to dapure mohariro sinino, to pu̶htoro Cristore ño payoeraro seheta yoaro nina. Cohamacu̶ yare yahuriro cũ̶hu̶ to dapure mohano ãta yoaro nina tiro cũ̶hu̶. 5 Tuhsu̶, to dapure mohaeraricoro Cohamacu̶re sinino, to manu̶nore ño payoeraro seheta yoaro nina. Cohamacu̶ yare yahuricoro cũ̶hu̶ to dapure mohaeraro ãta yoaro nina ticoro cũ̶hu̶. Ã yoaro to pjoarire wu̶ha pahñoricoro yoaro seheta yoara ticoro. 6 To dapure moha duaeraro ticoro to pjoarire saa pahño dutijaro. To ã yoari baharo to dapure bu̶o tiro, ticoro mohajaro to dapure. 7 Mu̶a sehe Cohamacu̶ noariro, tuariro to jia tiare ñona tina sehe. Ã jia ti dapupure mohaeraro cahmana tinare. Numia sehe mu̶a ti pu̶htoa jia tiare ñona. Ã jia tina numia sehe ti dapupure mohajaro. 8 Cohamacu̶ mu̶nore yoaro, numino ya pjacu̶ macano mehne mu̶nore yoaerari jire. Numino sehere yoaro, mu̶no ya pjacu̶ macano mehne ticorore yoari jire. 9 Tuhsu̶, mu̶nore yoaro, numino yairo cjihtore yoaerari jire. Numino sehere yoaro mu̶no yacoro cjihtore yoari jire Cohamacu̶ ticorore. 10 Ã jia numia ti dapupure mohajaro anjoa cũ̶hu̶ mu̶a ti pu̶htoa ti jirire ti masihto sehe. 11 Cohamacu̶ numinore yoaro, mu̶no pjacu̶ macano mehne yoari jire. Ãta mipu̶re mu̶no masa bajuaro, numino pjacu̶i masa bajuara. Tuhsu̶, jipihtinare Cohamacu̶ sehe yoari jire. Ã jiro mu̶no to ji mu̶htaerachu̶ numino mariaboa. Ã yoa numino to mariachu̶ mu̶no cũ̶hu̶ mariaboa. 13 ¿Mu̶sa basi dohse tu̶hotujari? ¿Numino to dapu mohaeraricoro, Cohamacu̶re to sinichu̶ noajari, mu̶sa tu̶hotuchu̶? Noaeraputiara. 14 Tuhsu̶, mu̶no pjoa nahmo mu̶riro to jichu̶ ñaa nica. Jipihtina masa ti mu̶ su̶ro tíre masina. 15 Ã yoa numino to pjoa nahmo to dapure mohari cahsaro yoaro sehe jira. Ticoro pjoa nahmo mu̶ricoro jiro noaricoro bajura ticoro. Tí cũ̶hu̶re jipihtina masina. 16 Mu̶sa mehne macariro ahrire yu̶ yahurire to tu̶ho duaerachu̶, õ sehe ni yahuihtja tirore: “Yu̶ ni yahuriro seheta mari yoaa tia jira. Paina Jesu yaina cũ̶hu̶ ãta yoarucura tina cũ̶hu̶. Sã ã yoarina jichu̶ ñu̶cu̶ yu̶ ni yahuriro seheta yoaga mu̶hu̶ cũ̶hu̶”, ni yahuihtja yu̶ yahurire tu̶ho duaerarirore. 17 Mipu̶re mu̶sare ahrire yahui tai, “Noano yoaina jira”, nieraja yu̶hu̶ mu̶sare. Mu̶sa cahmachuna noano yoaerara. Ñano yoara mu̶sa. 18 Õ sehe ni yahu mu̶htaihtja mu̶sare: Mu̶sa cahmachunopu̶ cahma sayona mu̶sa basi cãa curuari tju wayuhca mu̶sa. Paina tíre yu̶hu̶re ti yahuchu̶ “Potocã tjica”, ni tu̶hotu cureja yu̶hu̶. 19 Ãta yoayuhca mu̶sa. Mu̶sa ã tju warina mu̶sa jichu̶ ñu̶na baharo Jesu yaina waro jiina sehere masinahca mari. 20 Mu̶sa basi ã ñu̶ tuhtiina jina mu̶sa cũ̶noi cahmachu chu̶chu̶ tó wahaerara. Potocãta Santa Cena waro yoana nierayuhca. 21 Mu̶sa cahmachuna cãina mu̶sa sahsero chu̶ mu̶hcona, paina sehere ju̶ca baachu̶ yoana niyuhca mu̶sa. Tuhsu̶, sihni mu̶htaina sehe cahaa wahayuhca. 22 ¿Mu̶sare mu̶sa wu̶hu̶se mariajari? Mu̶sa wu̶hu̶sepu̶ta chu̶, sihniga. Mipu̶re Cohamacu̶ yaina ti cahmachunore dojomehnena niyuhca mu̶sa to yaba cjihti jieraboro seheta. Tuhsu̶, paina Jesu yaina pjacu̶oinare chu̶a maeraina sehere mu̶sa sehe bu̶oro yu̶hdu̶chu̶ yoayuhca. ¿Dohse ni yahuihcari yu̶hu̶ mu̶sare? “Noano yoana nina mu̶sa”, nieraja yu̶hu̶. 23 Mari pu̶htoro Jesu to chu̶ batoarire yahure yu̶hu̶re. Ã to yahuri baharo yu̶hu̶ sehe mu̶sare tíre yahu turiahi. Tí õ sehe jira: Tirore ñu̶ tuhtiinare Juda to ñohti ñamihi mari pu̶htoro Jesucristo pãore na, Cohamacu̶re “Noana”, niyuhti. 24 To ã niri baharo tí pãore nuha, to buheinare witiyuhti. Ã witiro õ sehe niyuhti: “Ahrire chu̶ga. Ahri yu̶ pjacu̶ jira. Mu̶sa yaro jiborirore yariaihca. Yu̶hu̶re mu̶sa wacũhti cjihtire ahrire chu̶ga”, niyuhti Jesu mari pu̶htoro. 25 Ã ti chu̶ri baharo tiro sihniri wahware na wahcãno õ sehe niyuhti: “Mu̶sa ñaa yoari buhirire cohãcu̶ tacu̶ yariaihca. Ã yoacu̶ yu̶ dire cohãihca. Cohamacu̶ ‘Mu̶sare yu̶hdu̶chu̶ yoaihtja’, to niriro mu̶ su̶chu̶ yu̶ yariaro mehne to niriro sohtori tiarohca. Ahri wahwai posa tiare sihnina, yu̶ di cohãrire wacũnahca. Ahrire sihnina, yu̶hu̶re mu̶sa wacũhti cjihtire sihniga”, niyuhti Jesu. 26 Ã yoa Santa Cena macaa pãore mu̶sa chu̶na, sihniare sihnina, Jesu mari pu̶htoro mari ya buhirire to yariarire ñona nina mu̶sa. Ã ñorucunahca mu̶sa pu̶ ahri yahpapu̶ to tjua tachu̶pu̶. 27 Santa Cenare chu̶, sihnina, Jesure ño payoro marieno yoana, cua pisaro yoaerana, to pjacu̶re to di cohãri cũ̶hu̶re bu̶ju̶pero sehe yoana nija mari. Ã yoana Jesure bu̶ju̶pena nija mari. Tó sehe yoaina buhiri tiina jira. 28 Ã jina mari yoarire, mari jia tiare noano wacũjihna. Ã wacũna Santa Cenare chu̶, sihni masija mari. 29 Mari pu̶htoro mari ya cjihtire to pjacu̶ to yariarire wacũno marieno Santa Cenare chu̶, sihnina mari buhiri tinahca. 30 Õ sehe dihta yoayuhca payu̶ mu̶sa mehne macaina. Ã yoaa tina cãina tuaeraina, dohatiina wahayuhti. Tuhsu̶, paina ti ã yoari buhiri yariaa wahayuhti. 31 Wiho mejeta Santa Cenare mari chu̶, sihnina, mari yoarire, mari jia tiare noano wacũna, mari ñaa yoarire duhuna tí buhirire buhiri tisi mari. 32 Mari pu̶htoro sehe marine tuhtira, tí buhirire marine buhiri ti dutieraro. Paina ñaina Jesure ño payoeraina buhiri tihtina dihta jira. Tina yoaro sehe marine buhiri tichu̶ cahmasãaerara mari pu̶htoro. 33 Ã jina yu̶ coyea, Santa Cenare chu̶na tana cahmachuna, cohtasiniga mu̶sa coyeare. 34 Tuhsu̶, mu̶sa mehne macaina ju̶ca baa, ti ya wu̶hu̶sepu̶ chu̶sinijaro. Ã yoana Santa Cenare chu̶na tana cahmachuna, cua pisaro yoaeraina ya buhiri buhiri tisi mu̶sa. Paye barore yahu duamahi mu̶sare. Baharo yu̶ basi su̶ipu̶ mu̶sare yahuihtja tíre.

1 Corintios 12

1 Yu̶ coyea, ahrire yahu duaja mu̶sare. Cohamacu̶ yare mari yoahtore cũno marine jipihtinare yoa masichu̶ yoara Espíritu Santo. Ã jicu̶ tíre mu̶sa noano masichu̶ cahmaja. 2 Jesu yaina jierasinina soro jia buheare tu̶ho nu̶nu̶ina jina, mu̶sa sehe “Cohamacu̶ jira”, ti nia masu̶rine, durucuera masu̶rine ño payosinimare. Tíre masina mu̶sa. 3 Ã jiina mu̶sa jirina cjiri jichu̶ mipu̶re õ sehe ni yahuihtja mu̶sare: “Jesu ñano wahajaro”, niina Cohamacu̶ yairo Espíritu to tuaa mehne ã nia nierara. Espíritu Santo warore cju̶aerara tina. Tuhsu̶, “Jesu mari pu̶htoro jira”, niina Espíritu Santo to tuaa mehne ã niina jira tina. 4 Cohamacu̶ yare yoa masia payu̶ jira. Ti ã jipachu̶ta marine yoa masichu̶ yoariro sehe cũ̶irota jira. Tiro Espíritu Santo jira. 5 Ã yoa Cohamacu̶ yare yoahtina payu̶ jina, to yare soro sehe mari yoahti cũ̶hu̶ payu̶ jira. Tí ã jipachu̶ta mari pu̶htoro Jesu sehe cũ̶irota jira. 6 Ã yoa Cohamacu̶ yare yoaa cũ̶hu̶ payu̶ jira. Ti ã jipachu̶ta Cohamacu̶ marine yoa masichu̶ yoariro sehe cũ̶irota jira. 7 Marine Jesu yainare Espíritu Santo yoadohoro Cohamacu̶ tuaare ñono nina. Õ seheta yoadohora tiro Jesu yainare jipihtinare mari noano yoadohohto sehe. 8 Cãinare noano masi, yahuchu̶ yoara Espíritu Santo. Tuhsu̶, painare Cohamacu̶ yare noano buhe masichu̶ yoara tiro Espíritu Santo pinihta. 9 Ã yoa painare Cohamacu̶re noano wacũ tuachu̶ yoara tiro. Ã yoaro painare Cohamacu̶ tuaare wara tiro. Tí tuaa mehne tina sehe dohatiinare noaina wahachu̶ yoara. Espíritu Santo cũ̶irota jiriro tí tuaare wara. 10 Tuhsu̶, tiro painare Cohamacu̶ tuaa mehne yoa masichu̶ yoara tiro. Ã yoaro painare Cohamacu̶ yare noano yahu masichu̶ yoara tiro tinare. Ã yoaro paina Jesu yainare buheare noano bese masichu̶ yoara tiro. Ã masia watĩno ya buhea ti jichu̶ masina tina. Espíritu Santo waro ya buhea cũ̶hu̶re ti jichu̶ masina tina. Tuhsu̶, painare tu̶homahnoeraa du̶serire ti durucu masichu̶ yoara tiro. Ã yoa tu̶homahnoeraa du̶serire durucuina ti nino seheta yahu yu̶hdo masichu̶ yoara tiro painare. 11 Espíritu Santo cũ̶irota jiriro to cahmano seheta marine cãinare ahri jipihtiare yu̶ yahuriro seheta yoa masichu̶ yoara. Cãinare soro yoa masichu̶ yoara. Paina cũ̶hu̶re soro yoa masichu̶ yoara. 12 Õ sehe jira ahri mehne mari piti dahre yahuchu̶: Mari pjacu̶ cũ̶ pjacu̶ to jipachu̶ta wamomacari, capari, dahpori, cahmori tí pinihta payu̶ jira mari pjacu̶i jia. Ãta jija mari Cristo yaina cũ̶hu̶. Cristo yaina to pjacu̶ yoaro sehe cũ̶ curuata jira. 13 Ã jina Cristo yaina jina, to pjacu̶ yoaro sehe cũ̶ curuata jija mari. Judio masa, judio masa jieraina, dahra cohtaina, dahra cohtaina jieraina, payu̶ curuari jipanahta cũ̶irota jiriro to pjacu̶ yoaro sehe cũ̶ curuata jija mari. Espíritu Santo cũ̶irota jiriro to tuaa mehne bautisarina jija mari. Ã jina cũ̶iroreta Espíritu Santore cju̶aja mari, Cristo ya curua macaina jina. 14 Mari pjacu̶ cũ̶ pjacu̶ to jipachu̶ta wamomacari, capari, dahpori, cahmori tí mari pjacu̶i jia payu̶ jira. 15 Mu̶ dahporo durucuri dahporo jiro, õ sehe niboa mu̶hu̶re soro ni duaro: “Wamomaca jieraja yu̶hu̶. Ã jicu̶ pjacu̶ macariro jieraja yu̶hu̶”, niboa. Mu̶ dahporo ã niparota pjacu̶ macano jirota nina. 16 Mu̶ cahmono durucuri cahmono jiro õ sehe niboa mu̶hu̶re soro ni duaro: “Capariaca jieraja yu̶hu̶. Ã jicu̶ pjacu̶ macariro jieraja yu̶hu̶”, niboa. Mu̶ cahmono ã niparota pjacu̶ macano jirota nina. 17 ¿Mari pjacu̶ capariaca dihta jichu̶ dohse tu̶hobocari mari? Basioeraboa. ¿Ã jina mari pjacu̶ cahmono dihta jichu̶ dohse wijĩ tu̶hotubocari mari? Basioeraboa. 18 Tó sehe jierara mari pjacu̶. Õ sehe jira. Mari pjacu̶i jiare Cohamacu̶ to cahmano seheta cũri jire mari pjacu̶re. 19 ¿Mari pjacu̶i jia mariachu̶ dohse wahaboari mari pjacu̶? 20 Mari pjacu̶ õ seheta jira: Cũ̶ pjacu̶ to jipachu̶ta mari pjacu̶i jia payu̶ jira. 21 “Mu̶ yoadohochu̶ cahmaeraja”, mu̶ capariaca ni masierara mu̶ wamomacare. Ã jichu̶, mu̶ dapu mu̶ dahporire “Mu̶ yoadohochu̶ cahmaeraja”, ni masierara. 22 Paye mari pjacu̶i jiare “Wiho jia curea jira”, mari nia sehere pototi cahmaja mari paye mari pjacu̶i jia yu̶hdoro. 23 Paye mari pjacu̶i jiare “Soro jira”, mari ni tu̶hotupanahta tíre mari pjacu̶i jiare noano yoaja. Tuhsu̶, paye mari pjacu̶i jiare mari bu̶o tiare suhti mehne nu̶oja mari. 24 Paye mari pjacu̶i jiare nu̶oeraja mari. Tí pinine ñona, bu̶o tieraja. Õ sehe ji dutiri jire Cohamacu̶ mari pjacu̶re. Mari ñoeraare mari pjacu̶i jiare mari noano ño payoa mehne cju̶aja. Ãta yoa dutiri jire Cohamacu̶. 25 Ã jia mari pjacu̶i jia ti basi cahma yoadohora, cũ̶ pjacu̶ta to noano jihto sehe. 26 Ã jia mari capari ñano yu̶hdu̶chu̶ paye mari pjacu̶i jia cũ̶hu̶ ñano yu̶hdu̶ra. Tuhsu̶, mari capari noaa wahachu̶ mari pjacu̶i jia cũ̶hu̶ wahcheina masa yoaro seheta noano tu̶hotura. 27 Ã jicu̶ õ sehe nii nija mu̶sare: Mu̶sa sehe Cristo to pjacu̶ yoaro sehe cũ̶ curuata jira. Ã jina jipihtina mu̶sa to pjacu̶i jia yoaro sehe to yaina jira. 28 Ã jiro Jesu yainare mari yoadohohti cjihtire cũri jire Cohamacu̶ marine. Õ sehe cũri jire tiro marine. Cãinare marine buhe dutiro to cũ mu̶htainare cũri jire tiro. Painare to yare yahuhtinare cũri jire. Painare masare buhehtinare, painare Cohamacu̶ tuaa mehne yoahtinare, painare dohatiinare ti yu̶hdu̶chu̶ yoahtinare, painare masare yoadohohtinare, painare masa pu̶htoa jihtinare, painare tu̶homahnoeraa du̶serire durucuhtinare cũri jire Cohamacu̶ marine. 29 Ã to cũchu̶ jipihtina cũ̶no potori to cũrina jieraja mari. Paina Cohamacu̶ yare yahuhtina jierara. Paina Cohamacu̶ buhe dutiro to cũrina jierara. Tuhsu̶, paina masare buheina jierara. Paina Cohamacu̶ tuaa mehne yoaina jierara. 30 Tuhsu̶, paina dohatiinare yu̶hdu̶chu̶ yoaina jierara. Paina sehe tu̶homahnoeraa du̶serire durucuina jierara. Tuhsu̶, paina tu̶homahnoeraa du̶seri durucuare yahu yu̶hdoina jierara. Ã jiro cãinare mari yoahtire cũri jire tiro. 31 Wiho mejeta Cohamacu̶ yare yoa masi duana noa yu̶hdu̶a sehere tuaro cahmaga mu̶sa. Jipihtia ahri yu̶ niri yu̶hdoro mu̶sa cahmahti cjihtire mipu̶re yahuihtja mu̶sare yu̶hu̶.

1 Corintios 13

1 Masa ya du̶serire durucu masipanahta, anjoa ya du̶serire durucu masipanahta, painare cahĩerana yaba cjihti jieraja mari. Mari durucua cũ̶hu̶ yaba cjihti jierara. Painare cahĩerana mari durucuna, wiho waro durucuna nija. 2 Cohamacu̶ yare noano yahu masipanahta, masa ti masierari cjirire Cohamacu̶ yare ti buheri cjiri cũ̶hu̶re masi pahñopanahta, painare cahĩerana yaba cjihti jieraja mari. “Ahdu̶ tũ̶cu̶ pa sehepu̶ wahajaro”, mari nichu̶, “Potocãta mari siniriro seheta Cohamacu̶ yoarohca”, ni mari tu̶hotuchu̶ ãta yoarohca. Cohamacu̶re ã ni tu̶hotuina jipanahta painare cahĩerana, yaba cjihti jieraja mari. 3 Jipihtia mari yare pjacu̶oinare wapanahta painare mari cahĩerachu̶ tí mari wari yaba cjihti jierara. Tuhsu̶, Cohamacu̶ yare yoana tana mari pjacu̶re mari jũ̶ dutipachu̶ta, painare mari cahĩerachu̶ marine yaba cjihti jierara. 4 Suaeraja painare cahĩna. Tinare cahĩna noano yoaja tinare. Tuhsu̶, painare cahĩna tinare pahsu tieraja. Mari cahĩriro mehne jina “Mu̶ yu̶hdoro jiriro jija”, niina jieraja mari. Painare cahĩna “Mu̶sare masi yu̶hdu̶ru̶caja”, ni tu̶hotueraja mari tinare. 5 Ã yoa painare cahĩna tinare ño payoro mehne yoaja mari. Painare cahĩna “Sã cahmano sehe yoaja. Mu̶sa cahmano sehe yoaeraja”, nieraja mari. Tuhsu̶, tinare cahĩna suaeraja mari tina mehne. Painare cahĩna marine ñano ti yoachu̶ cũ̶hu̶re tina mehne ã suarucueraja mari. 6 Painare cahĩna ñaare ti yoachu̶ ñu̶na wahcheraja mari. Noaa sehere quihõno ti yoachu̶ ñu̶na tuaro wahcheja. 7 Painare cahĩna ti ya buhiri ñano yu̶hdu̶panahta tinare ã cahĩrucuja mari. Painare cahĩna paina sehe tinare ti yahuwajachu̶ tu̶hopanahta tíre tu̶ho duaeraja mari. Painare cahĩna “Tina ñaare yoasi”, ni tu̶hotuja mari tinare. Painare cahĩna ñano yu̶hdu̶panahta tinare cahĩ duhusi mari. 8 Painare cahma cahĩa ne pihtisi. Cohamacu̶ yare masa mari yahua sehe baharo pihtia wahaahca. Tu̶homahnoeraa du̶serire durucua cũ̶hu̶ baharo pihtia wahaahca. Cohamacu̶ yare masa ti buheri cjiri cũ̶hu̶ baharo pihtia wahaahca. Painare cahma cahĩa sehe ne pihtisi. 9 Mipu̶re Cohamacu̶ yare mari masi pahño masieraja. Ã jina to yare yahuna mari yahu pahño masieraja. Mari masi pahñohto du̶hsasinina mini. 10 Ã jina Cristo ñaa marieriro to tjua tari baharo mari masi pahñonahca. “Masieraja”, ni namosi. 11 Mari masi pahñohto õ sehe jira: Nijinocã jicu̶ nijinocã yoaro sehe durucumai yu̶hu̶. Nijinocã to yoaro sehe tu̶hoturucumai. Bu̶cu̶ro wahaipu̶ nijinocã to yoariro seheta duhunocai. (Tó seheta mari mipu̶re “Masi pahñoeraja”, nipanahta baharopu̶re masi pahñonahca.) 12 Ñóno to noano masu̶ bajueraro seheta mipu̶re noano masi pahñoerasinija mari. Baharo pairore noano mari ñu̶ masino seheta mari masi pahñonahca. Mipu̶re mari masi pahñohto marine du̶hsasinina mini. Cohamacu̶ marine to noano masi pahñoriro seheta baharo mari cũ̶hu̶ noano masi pahñonahca. 13 Ã yoana tiarore mari yoa masija mipu̶re. Cohamacu̶re wacũ tua masija. Ã yoa marine to yu̶hdu̶chu̶ yoahtore masina, mari noano cohta masija. Ã yoa painare cahma cahĩ masija. Ahri tiaro jira pototi mari yoahti. Tuhsu̶, painare cahma cahĩna, ahri pu̶aro yu̶hdoro yoana nija. Wacũ tuaa, to yu̶hdu̶chu̶ yoahtore cohtaa yu̶hdoro jira cahma cahĩa sehe.

1 Corintios 14

1 Ã jina painare cahma cahĩina jiga mu̶sa. Ã yoa Cohamacu̶ yare mu̶sa noano yoa masihtore cahmaga mu̶sa. Cohamacu̶ yare mu̶sa yahuhti pinihtare tuaro cahmaga mu̶sa. 2 Tu̶homahnoerari du̶serore durucuriro Cohamacu̶ mehne dihta durucura. Ã ni durucuro masa mehne durucuro nierara tiro. To ã ni durucuchu̶ tu̶hoa masa sehe ne tu̶ho ñahaerara tirore. Masa ti masierare Espíritu Santo to tuaa mehne durucuro nina tiro. 3 Cohamacu̶ yare yahuriro sehe masa sehere yahura. Ã yahuro tiro masare yoadohoro nina. Tinare buhero nina tiro. Tuhsu̶, ti ñano yu̶hdu̶chu̶ tiro tinare wahchechu̶ yoara. 4 Tu̶homahnoerari du̶serore durucuriro cũ̶irota buhera. Painare buherara. Cohamacu̶ yare yahuriro sehe painare Jesu yainare buhero, yoadohora tiro. 5 Tu̶homahnoeraa du̶serire jipihtina mu̶sa durucuchu̶ noaboa, yu̶ tu̶hotuchu̶. Wiho mejeta Cohamacu̶ yare mu̶sa yahuchu̶ pinihtare tuaro cahmaja. Cohamacu̶ yare yahuriro pinihta tu̶homahnoerari du̶serore durucuriro yu̶hdoro painare yoadohora. Ã jipachu̶ta tu̶homahnoerari du̶serore durucuriro to durucuare pairo to yahu yu̶hdochu̶ tí sehe pototi painare yoadohora. To durucuare yahu yu̶hdoriro jiro tiro sehe painare Jesu yainare buhero nina. 6 Tu̶homahnoerari du̶serore mu̶sa mehne durucucu̶ pairo mu̶sare to yahu yu̶hdoerachu̶ mu̶sare yoadohoeraboca yu̶hu̶. Ã jicu̶ Cohamacu̶ yu̶hu̶re to yahurire yahucu̶, to yare yu̶ masiare yahucu̶, payere to yare yahucu̶ mu̶sare yoadohoi nija. Tíre mu̶sa tu̶hohto sehe mu̶sare buhecu̶ mu̶sare noano yoadohoi nija yu̶hu̶. 7 Tu̶homahnoerari du̶serore durucuriro to durucua ti putipea ti bu̶apu̶tẽa yoaro sehe jira. Carisure putina, arpare bu̶apu̶tẽna tíre mari quihõno yoaerachu̶ tí basaare painare masihto basioerara. 8 Ã yoa cornetare putiriro surara jiro ti cahma wajãhto panore quihõno to putierachu̶ paina surara sehe ti cahma wajãhtore masisi. Ã jia ti cahma wajãhto pano ti wajãhtire wamoare cahnoyueraina jiahca tina. 9 Tó seheta mu̶sa cũ̶hu̶re tu̶homahnoerari du̶serore mu̶sa durucuchu̶ tu̶hoa, yahu yu̶hdoriro mariachu̶ paina tíre ne masisi. Ti ã masierachu̶ mu̶sa durucua yaba cjihti jierara. 10 Ahri yahpai payu̶ du̶seri durucua jica. Ã jia tí du̶serire durucuina ti basi ti ã durucuare noano tu̶hora. 11 To ya du̶serore yu̶ tu̶hoerachu̶ ñu̶no tíre durucuriro sehe “Pa dihta macariro jira”, ni tu̶hoturohca yu̶hu̶re. Ã jicu̶ yu̶hu̶ cũ̶hu̶ ãta ni tu̶hotuihca tirore. 12 Ãta jire mu̶sa cũ̶hu̶ tu̶homahnoerari du̶serore durucuna. Espíritu Santo to tuaa mehne tuaro yoa duamana mu̶sa. To tuaa mehne ã yoa duana paina Jesu yainare mu̶sa buhehti sehere tinare mu̶sa yoadohohti sehere tuaro cahmaga mu̶sa. 13 Ã jiro tu̶homahnoerari du̶serore durucuriro to durucuare to noano yahu yu̶hdohto cjihtore Cohamacu̶re sinijaro tiro. 14 Tu̶homahnoerari du̶sero mehne Cohamacu̶re sinicu̶ Espíritu Santo mehne sinii nija. Ã sinicu̶ yu̶ tu̶hotuare masi namochu̶ yoaeraja. 15 Ahrire masina, õ sehe yoanahca mari: Espíritu Santo to tuaa mehne tu̶homahnoerari du̶sero mehne Cohamacu̶re sininahca. Tuhsu̶, pa tehe noano masi tu̶hotu paina ti noano tu̶hohto sehe ti ya durucua mehne Cohamacu̶re sinina, tí cũ̶hu̶re sininahca tjoa. Espíritu Santo to tuaa mehne tu̶homahnoerari du̶sero mehne Cohamacu̶ yare basanahca. Tuhsu̶, pa tehe noano masi tu̶hotu paina ti noano tu̶hohto sehe ti ya durucua mehne Cohamacu̶ yare basana, tí cũ̶hu̶re basanahca tjoa. 16 Mari ã yoaerachu̶ tu̶homahnoera du̶seri mehne Espíritu Santo tuaa mehne Cohamacu̶re “Noariro, tuariro jira”, mari nipachu̶ta paina ne tu̶hoerara. Ã tu̶hoeraa “Tóihta jira”, ni masierara. 17 Tu̶homahnoera du̶seri mehne Cohamacu̶re “Noana”, ni masija mari. Mari ã nia noaa jipachu̶ta tíre yahu yu̶hdoerana painare buheraja mari. Ã jina tinare yoadohoeraja mari. 18 Jipihtina mu̶sa yu̶hdoro yu̶hu̶ sehe tu̶homahnoeraa du̶serire durucuja. Ã jicu̶ Cohamacu̶ yu̶hu̶re ã durucu masichu̶ to yoachu̶ tirore “Noana”, nija yu̶hu̶. 19 Ã durucuriro yu̶ jipachu̶ta Jesu yaina cahmachuina watoi yu̶ jichu̶, tu̶homahnoerari du̶sero mehne payu̶ du̶serire yu̶ nipachu̶ta yaba cjihti jierara. Tí yu̶hdoro masa ti noano tu̶hohto sehe mahaa du̶sericã yu̶ yahupachu̶ta noa nina, yu̶ tu̶hotuchu̶. 20 Yu̶ coyea, macanacã tu̶ho masieraina ti jiro sehe jiena tjiga mu̶sa. Wahma masa bajuaina ñaa yoaare ti masieraro seheta jiga mu̶sa cũ̶hu̶. Tuhsu̶, bu̶cu̶na tu̶ho masiina ti jiro sehe jiga mu̶sa. 21 Cohamacu̶ yare ti joari pũi õ sehe nina: “ ‘Tu̶homahnoeraa du̶serire durucuinare ahrina masare yu̶ yare yahu dutiihtja. Ã yoa pa dihta macaina ya durucua mehne yu̶ yare yahu dutiihtja ahrina masare. Tinare ti ã yahupachu̶ta ahrina yu̶ yahuare tu̶hosi’, nina Cohamacu̶ mari pu̶htoro”, nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi. 22 Tu̶homahnoeraa du̶serire durucua Jesu yainare Cohamacu̶ tuaare masichu̶ yoahti cjihti jierara. Tí durucua Jesure cahmaeraina sehere Cohamacu̶ tuaare masichu̶ yoahti cjihti jira. Ã yoa Cohamacu̶ yare yahua Jesure cahmaerainare Cohamacu̶ tuaare masichu̶ yoahti cjihti jierara. Cohamacu̶ yare yahua Jesu yaina sehere Cohamacu̶ tuaare masichu̶ yoahti cjihti jira. 23 Ã yoa jipihtina mu̶sa Jesu yaina cahmachuchu̶ tu̶homahnoeraa du̶serire mu̶sa durucuchu̶ tíre masieraina, paina Jesure cahmaeraina cũ̶hu̶ sãa ta tu̶hoboca. Ã tu̶hoa “Tina tu̶ho masieraina jira”, niboca mu̶sare tina. 24 Jipihtina mu̶sa Cohamacu̶ yare mu̶sa yahuchu̶ pinihta tíre masierariro, Jesure cahmaerariro sãa ta tu̶horo, to ñaa yoari buhirire masiboca tiro. Ã masino to ñaa yoarire cahyaboca tiro. 25 Ã jiro potocã to jia tiare to tu̶hotua cũ̶hu̶re masiboca tiro. Ã yoaro Cohamacu̶ panoi na tuhcua caha su̶ro, tirore ño payorohca. Tuhsu̶, “Cohamacu̶ potocãta mu̶sa mehne jira”, ninohca tiro mu̶sare. 26 Ã jicu̶ yu̶ coyea, mu̶sare ahrire nii nija: Mu̶sa Jesu yaina cahmachuna cãina mu̶sa mehne macaina Cohamacu̶ yare basa duara. Ã yoa paina mu̶sa buhe duara. Tuhsu̶, paina mu̶sa Cohamacu̶ mu̶sare to buheri cjirire yahu duara. Paina mu̶sa tu̶homahnoerari du̶serore durucu duara. Tuhsu̶, paina mu̶sa tí du̶seri durucuare yahu yu̶hdo duara. Tí jipihtiare ã yoana mu̶sare tu̶hoina ti noano masihto sehe tíre yoaga. 27 Ã jina tu̶homahnoerari du̶serore mu̶sa durucuna pu̶aro, tiaro tópeinata durucuga mu̶sa. Ã yoana cãinata durucuga. Mu̶sa ã durucuchu̶, cũ̶iro mu̶sa mehne macariro mu̶sa durucuare painare yahu yu̶hdojaro. 28 Mu̶sa durucuare yahu yu̶hdoriro mariachu̶ mu̶sa cahmachuna jipihtina mu̶sa tu̶homahnoeraa du̶serire durucu duaina durucuena tjiga. Ã jina masa marienoi Cohamacu̶ mehne durucuga mu̶sa. 29 Ã yoa Cohamacu̶ yare yahu duana pu̶aro, tiaro tópeinata yahuga mu̶sa. Mu̶sa ã yahuchu̶ paina mu̶sare tu̶hoina mu̶sa yahurire Cohamacu̶ ya to jichu̶ noano masijaro. Cohamacu̶ ya to jierachu̶ cũ̶hu̶re noano masijaro. 30 Ã yoa Espíritu Santo Cohamacu̶ yare pairore tói dujirirore to yahu du̶cachu̶ tiro cũ̶hu̶ Jesu yainare yahu duara. Ã jiro Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro sehe dihta mariajaro. 31 Ã jina jipihtina mu̶sa Cohamacu̶ yare yahuna, cãinata yahuga mu̶sa jipihtina paina ti noano tu̶hohto sehe, ti noano wahchehto sehe. 32 Ã jina Cohamacu̶ yare yahuina jina, noano tu̶ho masi, noano tu̶hotu dapo, durucuina jiga. 33 Cohamacu̶ to yaina ti cahmachunopu̶ ti cahma wisiachu̶ cahmaerara tiro. Dojomehneno marieno ti noano jichu̶ cahmana tiro. Jipihtiropu̶ Jesu yaina cahmachua, õ sehe yoara tina: 34 Ti cahmachunoi numiare masa panoi yahu dutierara. Tí numiare mari sehe durucu dutieraja. Cohamacu̶ to joari pũ to niriro seheta numiare mu̶are noano yu̶htia numia jiro cahmana. Ã jia cahmachunoi numia durucuea tjijaro. 35 Jesu yaina ti cahmachunoi numia ti durucuchu̶ ñaa nina. Ã jiro paye barore masi duaro numino to ya wu̶hu̶pu̶ta to manu̶nore sinitujaro. 36 Ahri yu̶ yahuhtire noano masiga mu̶sa. Cohamacu̶ durucuare yahu du̶caina jierara mu̶sa. Tuhsu̶, to yare tu̶horina mu̶sa dihta jierara. Paina cũ̶hu̶ to ya buheare cju̶ara. 37 Mu̶sa mehne macariro “Yu̶hu̶ Cohamacu̶ yare yahuriro jija”, ni tu̶hoturiro jiro ahri mu̶sare yu̶ joari cjiri Cohamacu̶ to dutia jichu̶ masijaro tiro. Tuhsu̶, pairo “Espíritu Santo to tuaa mehne yoa masija”, ni tu̶hoturiro jiro tiro cũ̶hu̶ ahri yu̶ joari cjiri Cohamacu̶ to dutia jichu̶ masijaro tiro. 38 Tíre to masi duaerachu̶ yu̶ joari cjirire “Potocã jierara”, to nichu̶ tirore duhunocahga. Tu̶hoena tjiga tirore. 39 Ã jina yu̶ coyea, Cohamacu̶ yare yahuina mu̶sa jihtore tuaro cahmaga mu̶sa. Tuhsu̶, mu̶sa mehne macaina mu̶sa cahmachunoi tu̶homahnoeraa du̶serire ti durucu duachu̶ ã durucu dutiga tinare. 40 Ã cahmachuna noano, cahma dojomehneno marieno yoaga mu̶sa.

1 Corintios 15

1 Mipu̶re yu̶ coyea, noaa buheare mu̶sare yu̶ yahurire mu̶sare wacũchu̶ yoa duaja. Tí buheare noano cahmare mu̶sa. Ã cahmana tí buheare ã yu̶htirucure mu̶sa. 2 Mu̶sa ã cahmachu̶ tíre mu̶sa ã yu̶htirucuchu̶ Cristo mu̶sare pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdu̶chu̶ yoa tuhsu̶re. Mu̶sa ã tu̶hori baharo Cristo yare mu̶sa duhunocachu̶ tí mu̶sa tu̶hori cjiri yaba cjihti jierara. 3 Õ sehe ni yahu mu̶htaihtja mu̶sare. Ahri wiho waro jierara. Mu̶sare buhecu̶ yu̶hu̶re Cristo to yahuri cjirire mu̶sare õ sehe ni yahui: Cohamacu̶ yare ti joariro seheta mari ñaa buhirire Cristo yariari jire. 4 Ã yoa Cohamacu̶ yare ti joariro seheta Cristo to yariari baharo paina to pjacu̶ cjirore copapu̶re ti duhu payori baharo tia dacho jiboroi tiro masa wijaari jire. 5 Tiro to ã masa wijaari baharo Pedrore bajuari jire. To ã bajuari baharo to buheinare bajuari jire tjoa. 6 To ã bajuari baharo cũ̶ tahata quiniento bui jiinare to yainare tiro bajuari jire tjoa. Cãina tirore ñu̶rina cjiri mipu̶re yariarina cjiri jira. Ti ã jipachu̶ta payu̶ tina mehne macaina cjiri mipu̶re jisinina. 7 Baharo Cristo Santiagore bajuari jire tjoa. Ã to bajuari baharo jipihtina to buhe duti to cũrinare bajuari jire tjoa. 8 Jipihtina painare to bajuari baharo yu̶hu̶ cũ̶hu̶re bajuare tjoa. Wihãrirocã to quihõri dachoi masa bajuerarirocã to masa bajua nu̶nu̶ tiriro seheta yu̶hu̶ cũ̶hu̶ Jesure wacũ tua nu̶nu̶ tiriro jija. Yu̶ ã jiriro jichu̶ ti baharopu̶ bajuare Jesu yu̶hu̶ cũ̶hu̶re tjoa. Yu̶hu̶reta tiro bajua batoare ju̶na. 9 Panopu̶re Jesu yainare ñano yoamai. Ã yoariro cjiro jicu̶ paina Jesu to cũrina jipihtina ti docapu̶ waro jija yu̶hu̶. Ã jicu̶ mipu̶ cũ̶hu̶re Jesu buhe duti to cũboriro jieramaja yu̶hu̶, yu̶ tu̶hotuchu̶. 10 Ã jipaihta Cohamacu̶ yu̶hu̶re to cahĩchu̶ mipu̶re Jesu to cũriro jija yu̶hu̶. Ã jicu̶ tiro yu̶hu̶re to cahĩchu̶ mipu̶re to cahmaare yoa pahñoja. Ã jicu̶ yu̶hu̶re to cahĩchu̶ to yairo ã jinocai nieraja. Jipihtina paina to cũrina yu̶hdoro yu̶hu̶ sehe tuaro buhei. Ã buhecu̶ yu̶ mu̶ su̶ro buherahi. Cohamacu̶ yu̶hu̶re cahĩno yu̶hu̶re yoadohore. 11 Yu̶hu̶ sehe ahri buheare yu̶ buhechu̶ tu̶horina jiboca mu̶sa. O paina sehere tu̶horina jiboca mu̶sa. Ã jipachu̶ta yu̶hu̶, yu̶hu̶ mehne macaina cũ̶hu̶ cũ̶no potori ahri buheare buheja sã jipihtina Jesu to cũrina. Ã sã buhechu̶ tu̶hona mu̶sa sehe ahri buheare noano tu̶hore. 12 Cristo to yariari baharo to masa mu̶jarine sã buhepachu̶ta “Yariarina cjiri ne masa mu̶jaerara”, nina mu̶sa mehne macaina cãina. ¿Dohse jiro baro ã nijari tina tíre? 13 Ã jiro yariarina cjiri ti masa mu̶jaerachu̶ Cristo cũ̶hu̶ ne masa mu̶jaeraboa. 14 Ã yoa Cristo to masa mu̶jaerachu̶ noaa buheare sã yahuri cjiri ne yaba cjihti jieraboa. To masa mu̶jaerachu̶ tirore mu̶sa wacũ tuaa cũ̶hu̶ yaba cjihti jieraboa. 15 Masa mu̶jano mariachu̶ sã sehe Cohamacu̶ yare mahñona niboa. Yariarina cjiri ti masa mu̶jaerachu̶ Cohamacu̶ sehe Cristore masa mu̶jachu̶ yoaeraboa. To ã yoaerachu̶ “Cohamacu̶ Cristore masa mu̶jachu̶ yoari jire”, sã nina mahñoina jiboa sã. 16 Yariarina cjirire Cohamacu̶ masoeraro, Cristo cũ̶hu̶re tiro masoeraboa. 17 Ã jiro Cristo to masa mu̶jaerachu̶ tirore mu̶sa wacũ tuaa yaba cjihti jieraboa. Ã yoa mu̶sa ñaa yoari buhiri buhiri tiina jisiniboa mu̶sa. 18 Masa mu̶jano mariachu̶ Cristo yaina cjiri yaria mu̶htaina cjiri pichacapu̶ waha tuhsu̶boa. 19 Cristore mari wacũ tuari baharo mari yariana masa mu̶ja masierana jipihtina paina masa yu̶hdoro pjacu̶oina jiboa mari sehe. 20 Potocãta Cohamacu̶ Cristore masa mu̶jachu̶ yoari jire. Cristo to masa mu̶jari baharo mari cũ̶hu̶ yarianapu̶ masa mu̶jahtina tjija. Tiro ã masa mu̶jano, marine su̶ho masa mu̶ja mu̶htariro jira. 21 Õ seheta jira ahri: Adão mehne masa yaria du̶caha. Tó sehe Jesu mehne yariarina cjiri masa mu̶jaahca. 22 Adão yaina ji nu̶nu̶ tiinapu̶ mari jipihtina yarianahca. Tó seheta Cristo yaina mari jichu̶ mari yariari baharo marine masa mu̶jachu̶ yoarohca Cohamacu̶. 23 Cãa curuari Cohamacu̶ to quihõriro mu̶ su̶chu̶ masa mu̶jaahca. Cristo marine su̶ho ji mu̶htariro masa mu̶ja mu̶htari jire. Baharo tiro ahri yahpapu̶ to tjua tachu̶ mari to yaina cũ̶hu̶ masa mu̶janahca. 24 Tí pjata pihtiri dacho jirohca. Ã jiro jipihtina ñaina pu̶htoare, dutiinare, tuainare cohãno Cristo yu̶hdu̶ru̶carohca. To ã yoari baharo jipihtina bui to pu̶htoro to jirire Cristo wiarohca Cohamacu̶ to Pu̶cu̶rore. 25 To wiahto pano to Pu̶cu̶ro Cristore ñu̶ tuhtiinare to yu̶hdu̶ru̶ca pahñohto pano Cristo pinihta jipihtina bui pu̶htoro jirohca. Ã jirirota jiro cahmare tirore. 26 Tirore ñu̶ tuhtiinare to yu̶hdu̶ru̶cari baharo, yariaro cũ̶hu̶re cohã batoarohca tiro. Yariaro pihtia waharohca. Pari turi yariasi masa. 27 Jipihtina bui dutihtiro cjihtore cũri jire Cohamacu̶ Cristore. Jipihtia pu̶ro cũ̶hu̶re cũri jire tirore. Ãta nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi. Cohamacu̶ sehe tirore cũriro jira. Ã jiro “Jipihtina bui dutihtiro cjihtore cũri jire tirore” nino, “Cohamacu̶ bui dutiriro jira tiro”, nino nierari jire to yare ti joari pũi. 28 Jipihtina bui dutiriro Cristo Cohamacu̶ macu̶no to jichu̶ Cohamacu̶ tirore cũriro sehe to macu̶no bui dutiriro jirohca. Ã jiro Cohamacu̶ sehe jipihtina bui pu̶htoro waro jira. Jipihtia pu̶ro cũ̶hu̶ jira. 29 ¿Masa mu̶jano mariapachu̶ta dohse yoa paina masa yariarina cjiri ya cjihtire ti bautisarina jijari? Yariarina cjiri masa mu̶jaerachu̶ ti ya cjihtire paina bautisarina ti jichu̶ tí yaba cjihti jieraboa. 30 Sã sehere sã buheri buhiri dachoripe paina sãre ti ñano yoa duachu̶ cua nina sã cũ̶hu̶re. Sãre ã cuapachu̶ta masa mu̶jano to jichu̶ masina ã buherucuja sã. 31 Yu̶ coyea, mari pu̶htoro Jesucristo yaina mu̶sa jichu̶ tirore wacũ tua namoina mu̶sa wahachu̶ yu̶hu̶ sehe tuaro wahche tu̶hotuja mu̶sare. Tí potocãta jira. Ã yoa, “Dohse jiri nu̶mu̶i yu̶hu̶re yariahto cua nina”, yu̶ nichu̶ tí cũ̶hu̶ potocãta jira. 32 Efeso macaina suaina noaa buheare yu̶ buheri buhiri yu̶hu̶re tuhti, cjãhre. Masa mu̶jano mariachu̶ Jesu yairo yu̶ jierachu̶, yu̶ ã ñano yu̶hdu̶ri yaba cjihti jieraboa. Wiho waro ñano yu̶hdu̶i niboa yu̶hu̶. Yariarina cjiri ti masa mu̶jaerachu̶ õ sehe niboa mari: “Baharo curero yarianahca. Dohse wahasi mari. Ã jina chu̶ sihnijihna. Mari mu̶ su̶ro yoajihna”, niboa mari. 33 Mahñoare tu̶hotuena tjiga mu̶sa. “Ñainare piti tina, noaa mu̶sa yoaa tiare duhunahca mu̶sa”, nina masa. Tí potocãta jira. 34 Noaare tu̶hotuina jiga mu̶sa. Tuhsu̶, noaare yoaina jiga tjoa. Ã yoa ñaare yoa namoena tjiga tjoa. Cãina mu̶sa mehne macaina sehe ne Cohamacu̶re masierara. Mu̶sa bu̶o tihto sehe mu̶sare ã nija. 35 Ã yoa mu̶sa mehne macariro õ sehe ni sinituboca yu̶hu̶re: “¿Dohse yoa yariarina cjiri masa mu̶jaahcari? ¿Dohse jia pjacu̶ri masa mu̶jaahcari?” ni sinituboca. 36 Ã sinituriro tu̶ho masierariro seheta bisiro coa tara. Toari yapare mari toari baharo tí yapa baro cahachu̶ waro dura. Tó sehe wahaeraro ne dusi. Tíre masina mu̶sa. 37 Bu̶cu̶ yucu̶pu̶re toaeraja mari. Pja yapari dihtare toaja mari. Tí yapari trigo yapari jia ji, o paye yapari baro jia jiboca. 38 Tí yaparire mari toari baharo Cohamacu̶ to cahmariro seheta tí yaparire bu̶cu̶a mu̶jachu̶ yoara. Ã yoaro mostaza yaparire mostaza yucu̶ wahachu̶ yoara tiro. Trigo yaparire trigo yucu̶ wahachu̶ yoara. Ãta du dutira Cohamacu̶. 39 Jipihtina pjacu̶ri cũ̶no potori bajuerara. Masa pjacu̶ri sehe cũ̶no sehe jira. Wahiquina pjacu̶ri cũ̶hu̶ soro sehe bajura. Minichahca pjacu̶ri cũ̶hu̶ soro sehe bajura. Wahi cũ̶hu̶ soro sehe pjacu̶ri tira. 40 Ã yoa mu̶ano macaa poca cũ̶hu̶ soro sehe bajura. Tuhsu̶, ahri yahpa macaina cũ̶hu̶ pjacu̶ tira. Ã yoa mu̶ano macaina pjacu̶ri soro sehe bajura. Ã jia ahri yahpa macaa mu̶ano macaa yoaro sehe jierara. 41 Õ seheta jira. Sũ̶ dacho macariro si sitera. Ã yoa ñami macariro cũ̶hu̶ soro jira. Potota buhriara. Tuhsu̶, ñahpichoha poca cũ̶hu̶ soro sehe bajua si sitea cju̶ara. Ñahpichoha poca peri cũ̶hu̶re mari ñu̶chu̶ cãa poca pjiroca sia poca bajura. Ã yoa paye poca tuaro sia poca bajura. 42 Tó seheta jira yariarina cjiri ti masa mu̶jachu̶. Masu̶no to pjacu̶re mari yari baharo to pjacu̶ baa waharohca. Baharo pa pjacu̶ soro jiri pjacu̶ jipihtia dachoripe catihti pjacu̶ masa mu̶janohca. 43 To pjacu̶re mari yachu̶ yariariro cjiro pjacu̶o nina. Cohamacu̶ tirore to masochu̶ to pjacu̶ noa yu̶hdu̶ari pjacu̶ jira. Tuhsu̶, to pjacu̶ mari yari pjacu̶ wiho jiri pjacu̶ jira. Cohamacu̶ tirore to masochu̶ pinihtare to pjacu̶ wiho jiri pjacu̶ jieraro, tua yu̶hdu̶ara. 44 Ahri yahpa macari pjacu̶re mari yachu̶ tiro yariariro cjiro to masa mu̶jachu̶ to pjacu̶ mu̶ano macari pjacu̶ jirohca. Ahri yahpa macari pjacu̶re mari cju̶ana, mu̶ano macari pjacu̶ cũ̶hu̶re cju̶anahca, masa mu̶jana. 45 Õ sehe ni yahura Cohamacu̶ yare ti joari pũi: “Ahri yahpai ji mu̶htariro Adão wama tiriro catiriro wahaa tiha”, ni joaa tiha. To ã jipachu̶ta Adão yoaro sehe jiriro bato tiriro Cristo sehe catiare waro tari jire. 46 Ahri yahpa macari pjacu̶ ji mu̶htari pjacu̶ jira. Baharopu̶ mu̶ano macari pjacu̶ jirohca. 47 Õ seheta jira: Ji mu̶htariro Adão sehe ahri yahpa macariro dihta mehne to yoari pjacu̶re pjacu̶ tiri jire. To baharo tariro, Cristo sehe mu̶anopu̶ tari jire. 48 Dihta mehne ti yoari pjacu̶ ti mu̶htariro to jiriro seheta jipihtina paina dihta mehne to yoari pjacu̶ tiina jija mari. Ã yoa mu̶anopu̶ tariro yoaro seheta to yaina jipihtina to yoaro sehe pjacu̶ tiina jinahca mari. 49 Dihta mehne to yoari pjacu̶ tiriro Adão yoaro sehe bajuja mari. Baharo mu̶ano macariro Cristo yoaro sehe bajunahca mari. 50 Yu̶ coyea, mu̶sare ahrire yahu duaja: Ahri yahpa macari pjacu̶ di mehne, dihi mehne jiri pjacu̶ pu̶htoro Cohamacu̶ to su̶ho jiropu̶re mu̶anopu̶re ne wahasi. Mari pjacu̶ri baahti pjacu̶ri jira. Ã jia mu̶anopu̶ jipihtia dachoripe mari jihtopu̶re ahri pjacu̶ri wahasi. 51 Panopu̶re masa ti masierari cjirire mipu̶re mu̶sare yahu duaja: Mari mehne macaina cãina yariasi. Ã jina dóicãta, mari pjacu̶rire cohtotaina jinahca. 52 Corneta to puti batoari dachoi ãta waharohca marine. Dóicãta, mari capari wihmitjiã mari ñu̶ pjõorocaro sehe õ sehe waharohca. Corneta to bisiri baharo yariarina cjirire Cohamacu̶ masonohca jipihtia dachoripe mari jihtina cjihtire. Tuhsu̶, mari pjacu̶rire cohtotaina jinahca mari cũ̶hu̶. 53 Mari pjacu̶rire to cohtotachu̶ tó pano mari baahti pjacu̶ri ti jipachu̶ta mari cohtotari baharo ne baasi. Ã yoa mari pjacu̶ri ti cohtotachu̶ tó pano mari yariahti pjacu̶ri ti jipachu̶ta ne yariasi. 54 Mari bahti pjacu̶ri ne baerahti pjacu̶rire cohtotarohca. Ã yoa mari yariahti pjacu̶ri ã jirucuhti pjacu̶rire cohtotarohca. Marine to ã cohtotachu̶ panopu̶ to joariro seheta ã waharohca: “Ñaina mari jiri buhiri tiare Cristo to cohã pahñori baharo, Cohamacu̶ yariarore cohãnocari jire. 55 Ne pari turi mari yariasi. Ã jina yariaro mehne pari turi ñano yu̶hdu̶si mari”, ni joaa tiri jire panopu̶re. 56 Mari ñaa buhiri jichu̶ pinihta yariaropu̶ ñano yu̶hdu̶nahca. Ã yoa Cohamacu̶ dutia Moise cjirore to cũri cjirire mari masiri baharo, buhiri tija mari. Ã jiro marine pichacapu̶ waha dutira Cohamacu̶ dutia. 57 To ã dutipachu̶ta mari pu̶htoro Jesucristo sehe marine pichacapu̶ wahaerachu̶ yoara. To ã yoariro jichu̶ masina Cohamacu̶ mehne wahche “Noana”, nija mari. 58 Ã jina yu̶ coyea, yu̶ cahĩina, Cristore wacũ tua duhuena tjiga. Ã yoana paina mu̶sare noaa buheare ti cohã dutichu̶, ne cohãena tjiga tíre. Ã yoa dachoripe mari pu̶htoro Jesucristo to yoa dutirire noano yoarucuga mu̶sa. Mari pu̶htoro Jesucristo yare mari yoachu̶, ahri wiho waro jierara. Ahrire masina to yoa dutirire noano yoarucuga mu̶sa.

1 Corintios 16

1 Mipu̶re painare Jesu yainare mu̶sa niñeru wahtire yahu duaja mu̶sare. Galacia yahpa macainare Jesu yainare yu̶ dutiriro seheta mu̶sa cũ̶hu̶ yoaga. 2 Somanaripe domingo jichu̶ jipihtina mu̶sa Jesu yainare wahti cjihti niñerure mahanocã waga. Mahanocã cju̶ana mahanocã waga. Ã yoa pji curero cju̶ana pji curero waga. Somanaripe mu̶sa ã yoachu̶ mu̶sa cahapu̶ yu̶ su̶chu̶ mu̶sa warocahti cjihti niñeru ji tuhsu̶rohca. 3 Mu̶sa wahtire, mu̶sa warocahtina cũ̶hu̶re yahuri pũre joaihtja. Ã jicu̶ mu̶sa cahapu̶ su̶cu̶ tí pũre Jerusalẽpu̶ wahahtinare mu̶sa beserinare waihtja. Ã wa tuhsu̶cu̶ Jesu yainare mu̶sa warocari niñerure nahtina cjihtire tinare warocaihtja Jerusalẽpu̶. 4 Tí macapu̶re yu̶ yoahti jichu̶ yu̶hu̶ cũ̶hu̶ wahaihca. Yu̶ ã wahachu̶ yu̶hu̶ mehneta tina wahaahca. 5 Macedonia yahpa macainare masa boca yu̶hdu̶ihca yu̶hu̶ tinare. Yu̶hdu̶ wahcã, mu̶sa cahai Corintopu̶ su̶ihca. 6 Tópu̶ su̶cu̶ mu̶sa mehne mahaa dachoricã jiboca yu̶hu̶ pa tehe nicu̶. Yoa cureri pja puhiro puro mu̶sa mehne jiboca yu̶hu̶. Ã jina pa sehepu̶ yu̶ wahachu̶ mu̶sa cũ̶hu̶ yu̶hu̶re yoadohoroca masina. 7 Mahaa nu̶mu̶ricã ji duaeraja yu̶hu̶ mu̶sa mehne. Ã jicu̶ Cohamacu̶ cahmachu̶ yoa cureri pja mu̶sa mehne jiihtja yu̶hu̶. 8 Ã ji duapaihta Pentecoste bose nu̶mu̶ri jichu̶pu̶ Efesoi jisiniihca yu̶hu̶. 9 Õi Efesoi mipu̶re mari pu̶htoro Jesu yare tu̶ho duaina payu̶ jira. Ti ã tu̶ho duachu̶ tinare yahuja. Yu̶ ã yahuchu̶ yu̶hu̶re ñu̶ yabiina payu̶ jira. 10 Timoteo yu̶ yoaro seheta mari pu̶htoro yare yoara. To ã yoariro jichu̶ mu̶sa cahapu̶ to su̶chu̶ noano mehne tirore piti boca, tiro mehne noano wahchea mehne jiga mu̶sa. 11 Ã yoana tirore ñu̶ yabiro marieno noano mehne piti bocaga mu̶sa. Tuhsu̶, to coha sitichu̶ noano mehne tirore yoadohorocaga yu̶ cahapu̶ to tjua tachu̶. Tiro paina Jesu yaina mehne ti tahtore cohtana nija sã. Ã jina noano mehne yoadohorocaga tinare. 12 Apolo mari coyeiro Jesu yairo mu̶sare to ñu̶no wahachu̶ tuaro cahmamahi. Ã jicu̶ tirore waha dutimahi paina Jesu yaina mehne to wahahto cjihtore. Yu̶ ã waha dutipachu̶ta mipu̶re tiro waha duaerare. Ã jiro baharo tirore yoaa mariachu̶ mu̶sa cahapu̶ waharohca tiro. 13 Noano wacũ masiga mu̶sa. Cristore wacũ tua duhuena tjiga mu̶sa. Ne cuieraina jirucuga mu̶sa. Ã yoa Cohamacu̶ tuaa mehne wacũ tuaina jirucuga mu̶sa. 14 Dohse jiare mu̶sa yoana, painare cahĩa mehne tíre yoaga mu̶sa. 15 Mipu̶re yu̶ coyea mu̶sare ahrire yahu duaja: Estéfana ya wu̶hu̶ macaina Acaya yahpa macaina noaa buheare tu̶ho mu̶htaina, ti ya yahpai Cristore wacũ tua mu̶htaina jire tina sehe. Tuhsu̶, painare mari coyeare Jesu yainare noano yoadohorucure tina. Tíre mu̶sa masina. 16 Tina yoaro sehe jiinare, paina Cristo yare yoadohoinare mu̶sa noano yu̶htichu̶ cahmaja yu̶hu̶. 17 Estéfana, Fortunato, Acaico cũ̶hu̶ yu̶ cahapu̶ wihi tuhsu̶hre. Õi ti jichu̶ pjíro mehne wahcheja yu̶hu̶. Mu̶sa mariachu̶ mu̶sare tuaro wacũi nimahi yu̶hu̶. Ã jicu̶ tina ti wihichu̶ wahcheja yu̶hu̶. 18 Tina mehne jicu̶ noano yajeripohna tiriro wahahi yu̶hu̶ mu̶sa cũ̶hu̶ tina mehne mu̶sa wahcheriro seheta. Tinare noano ño payoa mehne tu̶hoga mu̶sa. Ã yoa paina tina yoaro sehe jiina cũ̶hu̶re ño payoa mehne tu̶hoga. 19 Asia yahpa macaina Jesu yaina mu̶sare noa dutira. Ã yoa Aquila, Priscila, ti ya wu̶hu̶i cahmachuina mehne Cristo to cahĩa mehne mu̶sare pjíro noa dutira. 20 Õ macaina Jesu yaina jipihtina mu̶sare noa dutira. Mu̶sa mehne macainare noano mehne piti bocasinia. 21 Yu̶hu̶, Paulo yu̶ basi ahri dihtare joaja. Mu̶sare noa dutija. 22 Mari pu̶htoro Jesucristore pairo to cahĩerachu̶, Cohamacu̶ tirore buhiri dahrejaro. Mari pu̶htoro cjero tjua tajaro. 23 Yu̶ coyea mari pu̶htoro Jesucristo mu̶sare jipihtinare to cahĩa mehne noano yoajaro. 24 Yu̶hu̶ Jesucristo yairo jicu̶, to yaina mu̶sa cũ̶hu̶ mu̶sa jichu̶ mu̶sare tuaro cahĩja.

2 Corintios 1

1 Yu̶hu̶ Paulo Jesucristo buhe dutiro to cũriro jija. Cohamacu̶ to cahmariro seheta cũre yu̶hu̶re Jesu. Yu̶hu̶, mari coyeiro Jesu yairo Timoteo mehne mu̶sare Cohamacu̶ yainare, Corinto macainare joarocaja tjoa. Jipihtina Cohamacu̶ yainare Acaya macainare mu̶sa cũ̶hu̶re joarocaja. 2 Ã jina Cohamacu̶ mari Pu̶cu̶, mari pu̶htoro Jesucristo mehne mu̶sare noa dutija. Cohamacu̶ to cahĩa mehne to yoadohoa mehne noano jiga mu̶sa. 3 Mari pu̶htoro Jesucristo Pu̶cu̶ro Cohamacu̶ marine pja ñu̶na. Ã jiro tiro marine ã yoadohorucura. “Noa yu̶hdu̶ariro jira tiro”, nijihna mari. 4 Mari ñano yu̶hdu̶chu̶ ñu̶no jipihtinare marine to yainare yoadohora tiro painare mari yoadohohto sehe. Cohamacu̶ marine to yoadohoa mehne mari cũ̶hu̶ paina cũ̶hu̶re yoadohonahca. 5 Cristo yaina mari jiri buhiri mari ñano yu̶hdu̶chu̶ tiro tuaro yoadohorohca marine. 6 Sã sehe mu̶sare yoadohona ñano yu̶hdu̶ja. Cristo mehne mu̶sa yu̶hdu̶hto sehe mu̶sare sã yahuri buhiri ñano yu̶hdu̶ja. Ã yoa Cristo sãre to yoadohochu̶ sã sehe mu̶sa cũ̶hu̶re yoadoho masija. Ã jina sã ñano yu̶hdu̶riro seheta mu̶sa cũ̶hu̶ ñano yu̶hdu̶na, noano mehne cũ̶no pjanahca mu̶sa. 7 Noano mehne mu̶sa cũ̶no pjahtore sã masija. Sã ñano yu̶hdu̶riro seheta ñano yu̶hdu̶re mu̶sa cũ̶hu̶. Ã jina Cohamacu̶ to yoadohoa mehne wahche, sã cũ̶no pjariro seheta mu̶sa cũ̶hu̶ wahchena, cũ̶no pjanahca. 8 Sã coyea, mipu̶re ahri yu̶ yahuhtire mu̶sa noano masichu̶ sã cahmaja. Asia yahpai ñabiaro yu̶hdu̶i sã. Õ sehe ni tu̶hotumai sã: “Ne bihosi mari. Ne cũ̶no pjasi. Ã jina mari yarianahca”, ni tu̶hotumai sã. 9 “Marine wajãnocaahca”, ni tu̶hotumai sã. Ã ñano yu̶hdu̶na Cohamacu̶ dihtare tuaro sã wacũ tua namoi. Sãre ti ñano yoachu̶ cahmaha Cohamacu̶ tirore sã wacũ tua namohto sehe. Tiro sehe yariainare masoriro jira. Ã tirore wacũ tuana sã mu̶ su̶ro sã cũ̶no pjaerarire masija. Cohamacu̶ sehe marine yoadohora. 10 Sãre cuabiaro jipachu̶ta to yoadohoro mehne sã yu̶hdu̶i. Baharopu̶ cũ̶hu̶re pari turi sãre yu̶hdorohca. Sãre Cohamacu̶re mu̶sa sini payochu̶ tiro sãre yoadohorohca. Sãre to yoadohohtore masija sã. Ã jina sãre to yoadohochu̶ ñu̶na, tirore “Noana”, ninahca mu̶sa. Payu̶ mu̶sa sini payorire to yu̶htichu̶ ñu̶na wahche, “Noana”, ninahca mu̶sa Cohamacu̶re. Payu̶ paina cũ̶hu̶ ãta niahca. 12 Mu̶sa mehne sã jirire wacũna wahchea mehne õ sehe tu̶hotuja sã: Ahri yahpai Cohamacu̶ to yoadohoa mehne mahñono marieno noano mehne masare piti ti buhehi. Mu̶sa pinihtare noano piti ti buhei. Õ sehe yoana sã mu̶ su̶ro sã masia mehne yoaerahi. Cohamacu̶ cahĩa mehne to tuaa mehne ã yoahi. 13 Ã yoana noano yahu joarocahi mu̶sare, noano mu̶sa masihto sehe. Mipu̶ sãre mu̶sa masi pahñohto du̶hsasinina mini. Sã jia tiare mu̶sa noano masichu̶ tuaro cahmaja sã. Ã sãre noano masina, mari pu̶htoro Jesu to tjua tachu̶ sã mehne wahchenahca mu̶sa. Mu̶sa mehne sã wahcheriro seheta mu̶sa cũ̶hu̶ sã mehne wahchenahca. 15 Õ sehe nicu̶ Macedonia yahpapu̶ waha duamaja yu̶hu̶. Ã wahacu̶ mu̶sare ñu̶ yu̶hdu̶ wahcã duamaja yu̶hu̶. Ã jicu̶ tópu̶re su̶ricu̶ tjua tacu̶ pari turi mu̶sa mehne mahaa nu̶mu̶ricã jiboca yu̶hu̶. Ã jina pu̶a taha mu̶sa mehne yu̶ jichu̶ ñu̶na pjíro yu̶hu̶ mehne mu̶sa wahcheboca. Baharo mu̶sa cahapu̶ jiricu̶ Judea yahpapu̶ yu̶ wahachu̶ ñu̶na yu̶hu̶re yoadohoboca mu̶sa. 17 “Wahaihtja”, yu̶ nichu̶ tu̶horina jina mu̶sa cahapu̶ yu̶ su̶erachu̶ ñu̶na “Paulo mahñono niri jira”, ¿ni tu̶hotujari mu̶sa? “Wahaihtja”, nicu̶ yu̶ mu̶ su̶ro ã nicu̶ nieraja yu̶hu̶. “To niriro seheta yoaerara”, ¿yu̶hu̶re ni tu̶hotujari mu̶sa? 18 Õ sehe ni mahñoriro jieramaja yu̶hu̶. Ã jicu̶ “Yoaihtja”, nicu̶ yu̶ niriro seheta yoaja yu̶hu̶. Tíre masina Cohamacu̶. 19 Yu̶hu̶, Sila, Timoteo mehne Jesucristo Cohamacu̶ macu̶no yare mu̶sare yahui sã. Cristo sehe “Yoaihtja” nino, quihõno yoariro jiro nina. Cohamacu̶ to niriro seheta Cristo yoara. 20 Jipihtiare Cohamacu̶ to yahurire Cristo yoa pahñoha. To ã yoariro jichu̶ ñu̶na Jesu yoadohoro mehne to yare sã painare “Ã tjira”, ni yahuja Cohamacu̶re ti ño payohto sehe. 21 Cristo yaina marine jirucuchu̶ yoariro Cohamacu̶ta jira. Ã jiro to yare yahuhtinare sãre besere tiro. 22 Ã yoa to yaina mari jiare ñu̶no tíre marine masichu̶ yoara tiro. Ã yoaro, Espíritu Santore mari mehne ji dutire tiro. Mari mehne jiro tirota marine Cohamacu̶ to yu̶hdohtore masichu̶ yoara. 23 Mipu̶re poto yahuihtja mu̶sare. Poto yu̶ yahuerachu̶ Cohamacu̶ sehe mu̶sare poto yahujaro. Tirota yu̶ tu̶hotuare masina. Mu̶sare tuhti duaeracu̶ mu̶sa cahapu̶ wahaerahi. “Mu̶sare cahyachu̶ yoari”, nicu̶ mu̶sa cahapu̶re Corintopu̶ wahaerahi. 24 Ã jina “Mu̶sare wacũ tua dutiina jija sã”, nina nieraja. Cristore noano wacũ tua tuhsu̶re mu̶sa. Ã jina “Õ sehe Cristore wacũ tuaro cahmana mu̶sare”, nina nieraja sã. Mu̶sare yoadoho duaja sã mu̶sa noano wahchehto sehe.

2 Corintios 2

1 Ã jicu̶ õ sehe ni tu̶hotuhi: “Pari turi tinare cahyachu̶ yoa duaeraja. Ã jicu̶ mipu̶re wahaeraja”, ni tu̶hotuhi. 2 Mu̶sare cahyachu̶ yoa duaeraja. Mu̶sa cahyachu̶ ñu̶cu̶ yu̶hu̶ sehe mu̶sare wahcheraboa. Ã jina yu̶hu̶re wahchechu̶ yoahtina jieraboa mu̶sa sehe. 3 Ã jicu̶ mu̶sa cahapu̶ wahaerahi. Wiho mejeta mu̶sare wiho joaroca bahrañohi. Mu̶sa yu̶hu̶re wahchechu̶ yoahtina jipanahta yu̶hu̶re cahyachu̶ yoaboa mu̶sa, mu̶sa cahapu̶ yu̶ su̶chu̶. Mu̶sa mehne yu̶ wahchechu̶, mu̶sa cũ̶hu̶ wahchenahca. Tíre masija yu̶hu̶. Ã jicu̶ mipu̶re mu̶sa mehne cahya duaeracu̶ wahaerahi mu̶sa cahapu̶. 4 Pjíro tu̶hotucu̶, ñano yajeripohna ticu̶, tuaro yahco mehne mu̶sare joarocapacu̶ta mu̶sare cahyachu̶ yoa duaerahi. Mu̶sare tuaro yu̶ cahĩrire mu̶sare masichu̶ yoa duacu̶ mu̶sare joarocahi. 5 Cũ̶iro mu̶sa mehne macariro yu̶hu̶re cahyachu̶ yoariro jire. Wiho mejeta mu̶sare to tuaro cahyachu̶ yoariro seheta yu̶hu̶ sehere pjíro cahyachu̶ yoaerare tiro. Ã ñano yoariro cãina mu̶sa sehere tua curero cahyachu̶ yoayuhti. “Tua curero”, nija yu̶hdo curero yahu duaeracu̶. 6 Payu̶ mu̶sa mehne macaina tirore buhiri dahre tuhsu̶yuhti. Tó purota buhiri dahre duhuro cahmana tirore. 7 Tirore mu̶sa buhiri dahrerucuchu̶ tuaro cahyaboca tiro. Ã jiro Cristo yare duhuboca. Ã jina to ñaa yoarire boga mu̶sa. Tirore yoadohoga to wahchehto sehe. 8 Tuhsu̶, tirore noano yoaga mu̶sa tirore mu̶sa cahĩrire to masihto sehe. Mu̶sa ã yoachu̶ tuaro cahmaja yu̶hu̶. 9 Tó pano mu̶sare joarocacu̶ “¿Potocãta yu̶hu̶re yu̶htiahcari?” nicu̶ ã ni yahu joarocahi mu̶sare. Yu̶hu̶re mu̶sa yu̶htichu̶ ñu̶ duacu̶ mu̶sare ã ni joarocahi. 10 Mipu̶re to ñaa yoarire mu̶sa bochu̶ ñu̶cu̶ yu̶hu̶ cũ̶hu̶ tíre boihtja. Yu̶hu̶re ñano yoaerari jire tiro. Mu̶sa sehere ñano yoayuhti. To ã jiriro jipachu̶ta to ñaa yoarire boja yu̶hu̶ cũ̶hu̶. Mu̶sare noano yoadoho duacu̶ Cristo to ñu̶rocaroi to ñaa yoarire boja. 11 Tíre boja Satana marine to yu̶hdu̶ru̶caerahto sehe. Tiro marine ñaare yoachu̶ cahmana. Tíre noano masija mari. Ã jina Jesu yaina ti ñaa yoarire wacũrucueraja mari, “Tinapu̶ Satana yare cahmari”, nina. 12 Ã yoa Tróade wama tiri macapu̶ su̶i Cristo yare buhe duacu̶. Tópu̶ yu̶ jichu̶ payu̶ masa noaa buheare tu̶ho duaina jire. Mari pu̶htoro to yoadohoa mehne to yare yu̶ buhehtina payu̶ masa jire. 13 Ã jipachu̶ta mari coyeirore Titore bocaeracu̶ pjíro cahya tu̶hotui. Ã jicu̶ tó macainare coha siti tuhsu̶cu̶ Macedonia yahpapu̶ wahai. 14 Ã yoa Cohamacu̶ Satanare to yu̶hdu̶ru̶cari baharo mari cũ̶hu̶re tirore yu̶hdu̶ru̶cachu̶ yoara, Cristo mehne ñaa yoaare marine duhuchu̶ yoaro. Surara mahapu̶ pari pohna wahaga ti yu̶hdu̶ru̶carire ti yoa ñono seheta mari cũ̶hu̶ Cohamacu̶ mehne Satanare mari yu̶hdu̶ru̶carire yoa ñona nija Cohamacu̶ mehne. Ã jina “Noana”, nija tirore. Ã jina Cohamacu̶ marine to dutichu̶ masina jipihtiropu̶ Cristore masare masichu̶ yoaja mari. Ã tirore masia tina noano wahchera me sitiare ti wahcheriro seheta. 15 Cristo yaina jina, Cohamacu̶ sehere wahchechu̶ yoaja mari, me sitiare mari wahcheriro seheta. Ã jia Cristo yaina mari jia tiare ñu̶ masina paina Cohamacu̶ to yu̶hdohtina. Paina ti ñaa buhiri pichacapu̶ wahahtina cũ̶hu̶ Cristo yaina mari jia tiare ñu̶ masina. 16 Cristo yaina mari jichu̶ ñu̶a, ti ñaa buhiri pichacapu̶ wahahtina sehe pichacapu̶ ti wahahtore masina. Cohamacu̶ to yu̶hdohtina sehe marine Jesu yainare ñu̶a jipihtia dachoripe tiro mehne ti jihtore masina. Ã jia Cristo ya wiho jia buhea jierara. Ã jiro ahrire Cristo yare to mu̶ su̶ro buhe sohtori tiriro ne mariahna. 17 Payu̶ paina Cohamacu̶ yare buhemana niñerure wapata duaa. Sã sehe tina yoaro sehe yoaeraja. Mahñono marieno Cristo to tuaa mehne to yare buheja sã. Cohamacu̶ sãre to cũchu̶ to ñu̶rocaroi noano buheja sã.

2 Corintios 3

1 ¿Pari turi sã jia tiare mu̶sare yahuna nijari sã, mu̶sa tu̶hotuchu̶? Paina mu̶sare ti buhehto pano ti jia tiare masi duana ti joari pũre cahma mu̶htare mu̶sa. Sãre masi tuhsu̶ra mu̶sa. ¿Sãre masipanahta tí pũ barore cahmajari mu̶sa? ¿O paina cahapu̶ sã buhena wahana tí pũ barore sãre nano cahmajari, mu̶sa tu̶hotuchu̶? 2 Tí pũ barore cahmaeraja sã. Mu̶sa sehere jipihtina paina ñu̶a mu̶sare sã noano buherire masiahca. Mu̶sare sã buhechu̶ Cristo yaina ji du̶care mu̶sa. 3 Ã jina tí pũ baro yoaro sehe jira mu̶sa sehe. Cristo painare to joarocari pũ yoaro sehe jira mu̶sa. Tí pũre tiro to joarocaboro seheta, Espíritu Santo tuaa mehne mu̶sa jia tiare noano cohtotachu̶ yoari jire Cristo, painare to tuaare ñono taro. Potota tinta mehne to joarocari pũ yoaro sehe jierara mu̶sa. Cohamacu̶ catiriro waro to Espíritu Santo mehne mu̶sare cohtotachu̶ yoaro, joarocari pũ painare to joaroca ñono seheta, mu̶sa sehe Cristo yaina wahana, to yare mu̶sare sã quihõno buherire noano ñona painare. 4 Ahrire jipihtiare michapucacã yu̶ ni joarire tu̶hotuja sã Cohamacu̶re noano wacũ tuana. Cristo to yoadohoa mehne ã wacũ tuarucuja sã. 5 “Sã mu̶ su̶ro ahri dahraare yoaja sã”, ni masieraja sã. Cohamacu̶ to yoadohoa mehne bihoja sã. 6 Mipu̶re to yahuare noaa buheare Cohamacu̶ sehe noano sãre buhe masichu̶ yoara. Ahri buhea panopu̶ to dutia to joari cjiri yoaro sehe jierara. Noaa buhea sehere buheja sã. Panopu̶ to dutirire mari mu̶ su̶ro ne bihoeraja. Ã mari bihoerari buhiri pichacapu̶ wahaboa mari. Noaa buhea sehere tu̶hona Espíritu Santo to yoadohoa mehne Cristore wacũ tuaja. Ã wacũ tuana jipihtia dachoripe Cohamacu̶ mehne jirucunahca mari. 7 Cohamacu̶ to dutiare cũno tãa pjĩnipu̶ joa õ tuhsu̶, Moise cjirore cũri jire. To ã cũri baharo to si sitea bajuari jire. Moise cjiro wu̶hdu̶a si siteri jire. Minoa yu̶hdu̶ari jire. Baharo tí si sitea pihtia wahari jire. Baharo to si sitea to pihtia wahahto to jipachu̶ta wahmanore to wu̶hdu̶are masa ne ñu̶roca õa bihoerari jire. Tí dutiare masa ti yoa pahñoerari buhiri pichacapu̶ wahahtina jia tiri jire. Ã jia tí dutia masare pichacapu̶ waha dutipahta, tuaro si sitea mehne ji du̶cari jire tí dutia. 8 Tí dutia yu̶hdoro noaa buhea sehe noa yu̶hdu̶ara. Ahri buheare painare mari buhechu̶ ti noano tu̶hochu̶ Espíritu Santo tina mehne jirohca. Ã jia panopu̶ macaa dutia yu̶hdoro Cristo ya sehe noa yu̶hdu̶ara. 9 Cohamacu̶ dutia panopu̶ macaa masare pichacapu̶ waha dutiri jire. Ã dutipahta Cohamacu̶ tuaa mehne to si sitea mehne ji du̶cari jire. Tí yu̶hdoro noaa buhea sehe Cohamacu̶ to tuaa mehne jira. Tí buhea mehne noaina wahara masa Cohamacu̶ to ñu̶chu̶. 10 Panopu̶ Cohamacu̶ to dutiri cjiri sehe wiho jia dutia yoaro sehe tjuanocahna mipu̶re noaa buhea mehne mari ñu̶ piti bocachu̶. Noaa buhea sehe noa yu̶hdu̶ara. 11 Panopu̶re to dutia yoa cureri pja si sitea jirucuma, pihtia wahaha. Tí dutia yu̶hdoro noaa buhea sehe noa yu̶hdu̶ara. Tí buheare noano tu̶hona, Cohamacu̶ mehne ã jirucunahca. 12 Mari ã jirucuhtore masina, cuiro marieno noaa buheare noano yahu pahñonocaja sã. Moise cjiro sehe sã yoaro sehe yoaerari jire. “ ‘Cohamacu̶ to si sitea pihtiro nina’, Israe masa ni ñu̶ri”, nino to wu̶hdu̶are du̶catari jire Moise cjiro. Sã sehe tiro yoaro sehe yoaeraja. Cuiro marieno, du̶cataro marieno to yare noaa buheare buheja sã. 14 Tí pjapu̶ macaina Israe masa sehe ne masiera tiri jire. Mipu̶ cũ̶hu̶re Cohamacu̶ yare panopu̶ to joaa pũrine tina buhea, ne masierara. Moise cjiro to wu̶hdu̶are to du̶catachu̶ Cohamacu̶ to si siteare ti ñu̶roca õerariro seheta tina noaa buheare noano masierara. Cristore cahmaeraa, masisi tina. Tirore noano wacũ tuaa, tí pja pinihta to yare masiahca. 15 Mipu̶ cũ̶hu̶re Israe masa Cohamacu̶ dutia Moise cjirore to cũrire buhea, tinare du̶cataro seheta noaa buheare ti tu̶hoborore du̶catara. 16 Mari sehe mari pu̶htorore mari cahmachu̶ tirota marine masichu̶ yoara. Moise cjiro to wu̶hdu̶a du̶catarore to nanocaboriro seheta mari pu̶htoro marine to yare noano masichu̶ yoara. 17 “Mari pu̶htoro” nicu̶, Espíritu Santore nii nija. Cohamacu̶ to Espíritu Santo mari mehne to jichu̶ pichacapu̶ wahaborinare to yu̶hdoina jija. Ã jina “Panopu̶ macaa dutia mehne mari yu̶hdu̶nahca”, nieraja mari. Ã jina tí dutiare duhuna, Espíritu Santo to cahmano seheta yoaja mari. 18 Ã jina Jesu yaina jina, Cohamacu̶ yahuare masija mari. Ti wu̶hdu̶a pocare du̶cataro marieina yoaro seheta Cristo to tuaare ñona nija mari. Ã jiro mari pu̶htoro Espíritu Santo marine noaa sehere cohtotachu̶ yoaro nina. To ã yoachu̶ Cristo noa yu̶hdu̶ariro to jiro seheta wahana nija mari.

2 Corintios 4

1 Ã yoa Cohamacu̶ sãre pja ñu̶no, noaa buheare yahuhtinare cũre sãre. To ã cũrina sã jiare masina, to yare buhena pomerana, bu̶ju̶a witi tu̶hotueraja. 2 To yare buhena mahño cure buheraja. Tuhsu̶, sã tíre cohtotaeraja. Soro curero buhena bu̶oro yu̶hdu̶boa. Ã jina tó sehe yoaare cahmaeraja sã. Cohamacu̶ to ñu̶rocaroi jija sã. Ã jina noaa buheare noano quihõno buheja sã. Sã ã buhechu̶ ñu̶a tíre noano masina sãre tu̶hoina. 3 Sã ya buheare noaa buheare buheja sã. Sã tíre buhepachu̶ta paina ne noano tu̶hoerara tíre tinare du̶cataro seheta. Ã tu̶hoeraina pichacapu̶ wahahtina jira. 4 Satana ñariro ahri yahpa macaina bui pu̶htoro tinare masierachu̶ yoara. Capari ñu̶eraina ti ñu̶ masieraro seheta masierachu̶ yoara tinare. Noaa buheare Cristo tua yu̶hdu̶ru̶cu̶ su̶riro ya buheare ti masierachu̶ yoara tiro. Cristo sehe Cohamacu̶ to jia tiare marine masichu̶ yoara. Tiro Cristo Cohamacu̶ waro jira. 5 Sã buhena “Sã sehere ño payoga”, ni buheraja. Õ sehe ni buheja sã: “Jesucristo sehe jira mari pu̶htoro”, ni buheja sã. Sã sehe Jesure yu̶htiina jina, mu̶sare dahra cohtaina yoaro sehe jina, to yare mu̶sare buheja sã. 6 Panopu̶ õ sehe niha Cohamacu̶: “Nahitianopu̶re buhriaro jiga”, ni dutiha tiro. Mipu̶re tirota jira marine to tuaare masichu̶ yoariro. Buhriarocaro marine to noano bajuchu̶ yoaro seheta, tiro to tuaare marine masichu̶ yoara. Cristo Cohamacu̶ tuaare, to jia tia cũ̶hu̶re marine masichu̶ yoara. 7 Ã masiina jina, to tuaare, noa buhea cũ̶hu̶re painare masichu̶ yoaja. Ã yoaina jipanahta wiho jiina jija sã. Dihi biato dóihta to wahtiro yoaro seheta sã cũ̶hu̶ wiho jiina jija. Ã jipanahta Cohamacu̶ to tuaare, noa buhea cũ̶hu̶re painare buheja sã. Sã ã buhechu̶ ñu̶a, wiho jiina sã jichu̶ ñu̶a, sãre tu̶hoina õ sehe ni, masiahca. “Ti mu̶ su̶ro ahri buheare masierara. Cohamacu̶ sehe tua yu̶hdu̶ariro tinare masichu̶ yoara”, ni masiahca paina sãre. 8 Jipihtina paina sãre ñano yoapahta Cohamacu̶ sãre to yoadohochu̶ tina sãre yu̶hdu̶ru̶caerara. Ã jina “Ñano yu̶hdu̶na nija”, ni tu̶hotupanahta, Cohamacu̶ yare ne duhueraja. 9 Sãre ti ñano yoarucupachu̶ta Cohamacu̶ sãre ã yoadohorucura. Sãre ti cjãroca cũ mu̶japachu̶ta to yoadohoa mehne yarieraja sã. 10 Ti wajãhtina jinocanata nija sã, Cristo ahri yahpai to ñano yu̶hdu̶riro seheta. Ã ti wajãhtina jinata nija sã Cristo catiare wariro to jiare masa ti masihto sehe. Sã ã ñano yu̶hdu̶chu̶ ñu̶a tíre masiahca masa. 11 Ã yoa dachoripe sãre paina nu wajãhto cuara Cristo yaina sã jiri buhiri. Õ seheta ñano yu̶hdu̶ja sã Cristo to catiare wariro to jiare paina ti masihto sehe. Sã pjacu̶ri baharo yariaa wahaahca. Sã ã wahahtina jipanahta Cristore catiare warirore masichu̶ yoaja sã painare. 12 Ã jia mu̶sare sã buheri buhiri sã sehere paina nu wajãhto cuara. Sã buheare mu̶sa tu̶hori baharo jipihtia dachoripe Cohamacu̶ mehne jirucuhtina jira mu̶sa. 13 Cohamacu̶ yare ti joari pũi õ sehe nina: “Cohamacu̶re wacũ tuacu̶, to yare yahuhi”, ni joaa tiha panopu̶ macariro. Sã cũ̶hu̶ tó seheta yoaja. Cohamacu̶re wacũ tuana, to yare yahuja. 14 Ã buheja sã ahri yu̶ nihtire noano masina: Cristo to yariari baharo Cohamacu̶ tirore masori jire. Ã jiro Cristo yaina mari jichu̶ ñu̶no tiro mari cũ̶hu̶re masonohca. To ã masori baharo to cahapu̶ naanohca marine. 15 Ã jina mu̶sare yoadohona, ñano yu̶hdu̶ja sã. Ã jina Cristo yaina mu̶sa payu̶ wahana, payu̶ mu̶sa Cohamacu̶re wahchea mehne ño payonahca. Tirore “Noana”, ninahca. 16 Mu̶sa ã wahachu̶ ñu̶na, sã ñano yu̶hdu̶panahta cahyaeraja. Ã jina Cristo yare buhe duhueraja. Dachoripe wahyarucuna nija sã. Sã ã wahyarucupanahta dachoripe wahcheina jirucuja sã. 17 Mipu̶re ñano yu̶hdu̶panahta ñano yu̶hdu̶ dojoaeraja. Tí mari ñano yu̶hdu̶a pihtia wahaahca. Ã jina marine mahanocã ñano yu̶hdu̶ro cahmana. Ã mari ñano yu̶hdu̶rina cjiri jina, baharopu̶re pjíro wahchea mehne jirucunahca Cohamacu̶ mehne. Ã jina mari ñano yu̶hdu̶ri yu̶hdoro pjíro wahchea mehne jirucunahca. 18 Mari ñu̶ri cjiri baa pihtia wahaahca. Mari ñu̶erari sehe ã jirucuahca. Ã jina mari ñu̶eraare Cohamacu̶ yare ã wacũrucuja mari. Ã wacũrucuna baharopu̶ mari noano jihtore wahcheja.

2 Corintios 5

1 Wu̶hu̶re to cohãboriro seheta baharo mari pjacu̶ri sehe butia wahaahca. Ã jiro wahma wu̶hu̶re to yoaboro seheta Cohamacu̶ wahmaa pjacu̶rire yoarohca. Ã yoaro tí pjacu̶rire marine warohca. Tí pjacu̶ri masa ti yoaa pjacu̶ri jierara. Ã jina mu̶anopu̶ ã jirucunahca tí pjacu̶ri mehne. Tíre mari masija. 2 Ã jina tí pjacu̶rire mu̶ano macaa pjacu̶rire tuaro cahmana, mari ã cohtarucuna nija. 3 Tí pjacu̶rire tuaro cahmaja, mari yariari baharo suhti marieina mari jiboro seheta pjacu̶ri marieina ji duaerana. 4 Mipu̶re ahri pjacu̶rire cohã duaerapanahta wahmaa pjacu̶ri sehere tuaro cohtaja mari. Mipu̶re mari pjacu̶rire cohã duaerapanahta jipihtia dachoripe Cohamacu̶ mehne mari jihtore tuaro cahmaja mari. Ã jina ahri mari pjacu̶ri yariahti pjacu̶ri ti jichu̶ masina, wahmaa pjacu̶ri mehne Cohamacu̶ mehne ã jirucu duaja mari. 5 Mari ã jirucuhtore cahnore Cohamacu̶ sehe. Ã cahnono Espíritu Santore ware marine. Ã jiro Espíritu Santo mari mehne jiro, marine Cohamacu̶ to yoahtore “Potocã tjira” nino, marine masichu̶ yoara tiro. 6 Ã jina Cohamacu̶re wacũ tuarucuja mari. Cuiro marieno jija mari. Ahri mari ji mu̶htari pjacu̶i jina, mari pu̶htoro mehne jierasinija. 7 Mu̶ano macaare Cohamacu̶ cũ̶hu̶re mari ñu̶erapanahta “Tí potocãta jira”, ni tu̶hotuja mari. Ã jina tirore wacũ tuaja mari. 8 Ã jina mari cuieraja. Mari pjacu̶rire ahri yahpai cohãna mari pu̶htoro mehne mu̶anopu̶ jirucunahca mari. Ã yoa mari yariachu̶ noa nina marine. 9 Ã jina Cristore wahchechu̶ yoa duaja mari. Ahri yahpa macari pjacu̶ mehne jisinina tirore wahchechu̶ yoa duaja. Mu̶anopu̶ cũ̶hu̶re tirore wahchechu̶ yoa duaja. Jipihtina Cristo cahapu̶ mari wahachu̶ ñu̶no tiro mari yoarire ñu̶no marine beserohca. Ñano mari yoarire masinohca tiro. Ã masino wapa marieno to waborire marine wasi tiro. Noaare mari yoari cũ̶hu̶re masinohca. Ã masino wahchero marine noano yoarohca. To ã masiriro jichu̶ ñu̶na tirore wahchechu̶ yoa duaja mari. 11 Ã jina cua pisaro mehne Cristore ño payoro cahmana marine. Ahrire masina, Cristo yare masichu̶ yoaja sã masare. Tinare cuisãana, tirore wacũ tuachu̶ yoa duaja sã tinare. Noano mehne sã tíre sã buherire Cohamacu̶ noano masina. Sã ã buherire mu̶sa cũ̶hu̶re noano mu̶sa masichu̶ cahmaja yu̶hu̶. 12 Pari turi noaina sã jia tiare mu̶sare yahuna nieraja. “Painare yu̶hdu̶ru̶caja”, niinare mu̶sa yahuhto sehe noano mehne sã buherire yahuna nija sã mu̶sare. Tina sehe ti tu̶hotuapu̶ ñaina jipahta masa ti ñu̶rocaro dihta noaina yoaro sehe yoa ñomana. Ã jina sã mehne mu̶sa wahchehto sehe ahri jipihtiare mu̶sare yahu joana nija. “Paulo cũ̶hu̶ sãre noano mehne buhere”, sãre painare mu̶sa ni du̶catahto sehe ahri jipihtiare mu̶sare yahu joana nija. 13 ¿Sã õ sehe ni yahuna tu̶ho masieraina jijari sã, mu̶sa tu̶hotuchu̶? Masa sãre ñu̶a, tu̶ho masieraina yoaro sehe ñu̶na sãre. Cohamacu̶ yare sã yoachu̶ ñu̶a ã ni ñu̶boca sãre. Ti ã ñu̶borina jipanahta ã jiina jieraja sã mu̶sare yoadoho namona tana. 14 Cristo marine to cahĩchu̶ ñu̶na mu̶sare ã yoadohoja. To ã cahĩchu̶ ñu̶na to yare ã yahurucuja sã. Cũ̶irota Cristo jipihtina mari ñaa buhirire yariari jire. To ã yariari baharo mari sehe jipihtina mari ñaa buhirire yariarina yoaro sehe jina, ñaare yoa namo duaeraja. 15 Jipihtina mari ñaa buhiri yariari jire tiro Cohamacu̶ ya dihtare mari yoahto sehe. Mari mu̶ su̶ro yoa dutieraro, to cahmaa sehere marine yoa dutiro yariari jire tiro. Tiro sehe mari yaro jiborirore yariaro, masa mu̶jari jire. 16 Ã jina mipu̶re sã mu̶ su̶ro masare “Noaina jira. Ñaina jira”, ni ñu̶eraja sã. Panopu̶ sã mu̶ su̶ro yoaa timai. Ã jina Cristore masierahi. 17 Ã jina Cristo yaina wahana wahma masa bajuaina yoaro sehe wahaja mari. Panopu̶re mari mu̶ su̶ro mari tu̶hotumarire, mari yoamarire duhunocaja mari. Mipu̶re wahma masa bajuaina yoaro sehe jina, noaa sehere cohtotana, Cohamacu̶ ya dihtare yoa duaja mari. 18 Cohamacu̶ sehe marine noaa sehere cohtotachu̶ yoare. Cohamacu̶re ñu̶ tuhtiina mari jichu̶ ñu̶no Cristo sehe mari ñaa buhiri tiare cohãre. Ã cohãno mari ñu̶ tuhtirire duhuchu̶ yoare tiro. Ã yoachu̶ yoare Cohamacu̶ Cristore. Ã yoaro sãre to yare buhe dutiro cũre. Ã buhena, painare Cohamacu̶ mehne ti ñu̶ tuhtirire duhuchu̶ yoaja sã cũ̶hu̶. 19 Õ sehe masare yahu dutire Cohamacu̶ sãre: “Cristore mari wacũ tuachu̶ ñu̶no mari ñaa buhirire buhiri dahrerara Cohamacu̶ marine. Ã yoaro marine ñu̶ tuhtiriro cjiro jiparota tiro marine to yaina jichu̶ yoara”, ni yahu dutire Cohamacu̶ sãre. 20 Ã jina Cristo yare buhehtina to cũrina jija sã. Cohamacu̶ mu̶sare to yahuboriro seheta sã sehe õ sehe ni mu̶sare yahuja: Cristore yahubasana nija. Ã jina mu̶sare bosaja. Cohamacu̶re mu̶sa ñu̶ tuhtiare tó purota duhuga. 21 Cristo ñaare to yoaerapachu̶ta Cohamacu̶ sehe tirore mari ñaa buhirire yaria dutiri jire. Ã yoaro mari ñaa buhirire buhiri dahreri jire Cohamacu̶ tirore. Ã jiro Cristo yaina mari wahachu̶ Cohamacu̶ yoaro sehe noaina jichu̶ yoare tiro marine.

2 Corintios 6

1 Cohamacu̶ yare buhedohoina jija sã. Ã jina ahrire tuaro mu̶sare yoa dutija sã. Cohamacu̶ yare noaa buheare mu̶sa tu̶horiro seheta yoaga mu̶sa. Mu̶sa tu̶horiro sehe mu̶sa yoaerachu̶ tí mu̶sa tu̶hori yaba cjihti jierara. 2 Õ sehe nina Cohamacu̶: “Yu̶ quihõri pjare, mu̶sare yu̶ noano yoahti pjare mu̶sa siniare tu̶ho, yu̶htihi. Ã yoacu̶ mu̶sare yu̶ yu̶hdohti dachore mu̶sare yoadohohi”, nina tiro. Tu̶hoga mu̶sa. Mipu̶re Cohamacu̶ mu̶sare to noano yoahti pja jira. Mipu̶re Cohamacu̶ mu̶sare to yu̶hdohti dacho jira. 3 Ne mahanocã painare ñano yoaeraja sã. Painare ne ñano ni durucueraja, “Noaa buheare mu̶sare sã buheare cahmaerari”, nina. 4 Ã jina Cohamacu̶re dahra cohtaina sã jiare mu̶sare masichu̶ yoa duaja. Õ sehe jija sã: Ñano yu̶hdu̶na, paina ti ñano yoarina jina cũ̶hu̶ ã tu̶hotunocaja. Sãre ti ñano yoapachu̶ta suaro marieno jija. 5 Õ seheta ñano yu̶hdu̶i sã: Masa sãre cjãchu̶, peresu ti yoachu̶, payu̶ masa sãre wajã dua ti sañurucuchu̶, ñano yu̶hdu̶i sã. Sã tuaro dahra wahyana, wu̶jo purĩpachu̶ta carĩerana, ju̶ca baana ñano yu̶hdu̶i. 6 Numiare ã ñu̶nocai. Ã jina ne ñano yoaerahi. Ã yoa Cohamacu̶ yare noano masi buhei mu̶sare. Tuhsu̶, ne suaerahi sã. Ã yoa noano niji siaro mehne yoai sã mu̶sare. Ã yoana Cohamacu̶re dahra cohtaina sã jiare masichu̶ yoana nii sã mu̶sare. Espíritu Santo to yoadohoa mehne Cohamacu̶re dahra cohtaina sã jiare masichu̶ yoana nii mu̶sare. Potocã mu̶sare sã cahĩchu̶ ñu̶na, tirore dahra cohtaina sã jiare masina mu̶sa. 7 Ã jina noaa buheare mu̶sare quihõno sã buhechu̶ ñu̶na, Cohamacu̶ tuaa mehne sã yoachu̶ ñu̶na tirore dahra cohtaina sã jiare masina mu̶sa. Noaa sehe jipihtia sã yoari cjiri sã wamoa yoaro sehe jira noano sã du̶catahto sehe. Tí noaare yoana watĩnore sã du̶catana nija. Ã yoana tí noaare sã yoari mehne tirore sã yu̶hdu̶ru̶caja. 8 Paina sãre ño payora. Paina sehe sãre ño payoerara. Paina noano ni durucura sãre. Quihõno sã buhepachu̶ta “Mahñoina jira”, ni yahusãna paina sehe sãre. 9 Paina sãre ñu̶ masiina jipahta sãre ñu̶ masieraina yoaro sehe yoara. Sãre ti wajã duapachu̶ta catisinija sã. Ñu̶ga sãre. Potocã tjira. Sãre buhiri dahre ti cjãchu̶, yarierasinija sã. 10 Sã cãa tahari cahyaina jipanahta, ã wahcherucuja. Pjacu̶oina jipanahta painare noaa buheare buhena tinare pjíro pachere sã waboro seheta yoana nija tinare. Paye baro cju̶aeraina jipanahta, potocãta Cohamacu̶ yare cju̶a pahñonocaja sã. 11 Ne Corinto macaina yu̶ coyea mu̶sare noano mehne yahu pahño joahi sã mu̶sare. Mu̶sare tuaro cahĩna, ã yahuhi mu̶sare. 12 Sã sehe mu̶sare cahĩ duhueraja. Mu̶sa sehe sãre cahĩera curera. 13 Ã yoa pohna ticu̶ yu̶ pohnare yu̶ yahuboro seheta mu̶sare yahuihtja: Mu̶sare sã tu̶hoturiro seheta mu̶sa cũ̶hu̶ ãta noano tu̶hotuga sãre. Ã jina sãre cahĩga mu̶sa cũ̶hu̶. 14 Ã yoana Cristore cahmaeraina mehne ã piti tirucuena tjiga. Tina mehne macaina jiena tjiga. Cũ̶no potori jierara mu̶sa. Noaare yoariro ñaare yoariro mehne noano ji masierara. Cohamacu̶re cahmaina Cohamacu̶re cahmaeraina mehne noano cahma piti ti masierara, buhriaro nahitiano mehne to ji masieraro seheta. 15 Ã jia Cristo watĩno mehne cũ̶no potori tu̶hotuerara. Ã yoa Cristo yairo, Cristore cahmaerariro mehne noano cahma piti ti masierara. 16 Cohamacu̶ wu̶hu̶i “Cohamacu̶ jira”, ti nia masu̶rine mari cju̶achu̶ ñaa nina. To ya wu̶hu̶i tí masu̶rine mari cũchu̶ tó wahaerara. Tó seheta Cristo yaina Cristore cahmaeraina mehne mari piti tirucuchu̶ cũ̶hu̶re ñaa nina. Tina pu̶a curua cũ̶no mehne ji masierara. Cohamacu̶ catiriro to wu̶hu̶ yoaro seheta jija mari. To wu̶hu̶i to jiro seheta mari mehne jira tiro. Õ seheta nina Cohamacu̶: “Tina mehne jiihtja yu̶hu̶. Ti watoi ã jirucuihtja. Yu̶hu̶ Cohamacu̶ ti pu̶htoro jiihtja. Ã jia tina sehe yu̶ yaina masa jiahca”, nina tiro. 17 Ã yoa õ sehe ni namona tiro mari pu̶htoro: “Ñaina mehne tjuaena tjiga. Tinare piti tiena tjiga. Cristore cahmaeraina ti ñaa yoaare ñu̶ cũena tjiga. Mu̶sa ã yu̶hu̶re yu̶htichu̶ ñu̶cu̶, yu̶hu̶ sehe mu̶sare piti tiihtja. 18 Ã jicu̶ mu̶sa Pu̶cu̶ jiihtja. Mu̶sa sehe yu̶ pohna jinahca”, nina Cohamacu̶ mari pu̶htoro tua yu̶hdu̶ariro.

2 Corintios 7

1 Yu̶ coyea, yu̶ cahĩina, ahri jipihtiare Cohamacu̶ to ã ni yahuchu̶ tu̶hona jipihtiare ñaa yoaare duhujihna mari. Ñaa wacũa cũ̶hu̶re duhujihna mari. Cohamacu̶re noano ño payoa mehne ñaa buhiri tia marieno jijihna mari. 2 Noano mehne jiga mu̶sa sã mehne. Ne mahanocã mehne ñano yoaerahi sã mu̶sare. Ã yoa tuhsu̶, mu̶sare buhena, ne mu̶sare dojomehnerahi. Ne cũ̶iro mu̶sa mehne macarirore mahñoa mehne wapa cahmaerahi. 3 Ã nicu̶ mu̶sare tuhtii nieraja. Mu̶sare yahu tuhsu̶hi. Sã yajeripohnari mehne tuaro cahĩja sã mu̶sare. Catisinina mu̶sare ã cahĩrucunahca. Mari yariari baharopu̶ cũ̶hu̶re mu̶sare ã cahĩrucunahca. 4 Yu̶ niriro seheta mu̶sa yoarire, mu̶sa yoahti cũ̶hu̶re masija yu̶hu̶. Ã jicu̶ mu̶sare wacũrocacu̶ wahcheja. Sã ñano yu̶hdu̶ro watoi mu̶sa sehe yu̶hu̶re pjíro wahchechu̶ yoara. 5 Ã yoa Macedonia yahpapu̶ sã su̶ri baharo tópu̶ jina, ne soerahi sã. Tópu̶re ñano yu̶hdu̶hi sã. Paina sã mehne cahma sayo yu̶hdu̶ru̶cahre. Ã jina “Cristo yare duhuri”, nina Cristo yaina sehere cuisãahi sã. 6 Sã ã ñano yu̶hdu̶pachu̶ta Cohamacu̶ sãre wahchechu̶ yoahre. Tiro cahyainare wahchechu̶ yoariro jira. Ã jiro Tito sã cahapu̶ to wihiro mehne sãre wahchechu̶ yoahre Cohamacu̶. 7 Tito to wihichu̶ ñu̶na wahchehi. Tirore mu̶sa wahchechu̶ yoarire sãre to yahuchu̶ wahchehi. Ahri cũ̶hu̶re wahchehi. Mu̶sare to quiti yahuchu̶ cũ̶hu̶re tuaro wahchehi sã. Yu̶hu̶re mu̶sa ñu̶ duarire yahuhre sãre. Yu̶hu̶re mu̶sa cahya mu̶sa pjíro tu̶hoturi cũ̶hu̶re yahuhre tiro. To ã ni yahuchu̶ tu̶hocu̶ pjíro wahchehi yu̶hu̶. 8 Tó pano yu̶ joarocari pũ mehne mu̶sare cahyachu̶ yoamahi. Ã yoaricu̶ jipaihta cahyaeraja yu̶hu̶ sehe. Tí pũre mu̶sa buheri baharo cahyayuhti mu̶sa. Tuhsu̶, mahanocãta cahya duhuyuhti mu̶sa. Ã jicu̶ wahma joaroca mu̶htacu̶ cahyapaihta mipu̶re cahyaeraja. 9 Mipu̶ pinihtare wahcheja yu̶hu̶. Mu̶sa cahyachu̶ tu̶hocu̶ wahcheraja. Wiho mejeta ã cahyana, mu̶sa ñaare tu̶hotumarire cohtotayuhti mu̶sa. Ã mu̶sa cahyachu̶ ñu̶no, Cohamacu̶ sehe to cahmano seheta mu̶sa ñaare tu̶hotumarire cohtotachu̶ yoari jira. Ã jina mu̶sare cahyachu̶ yoana, ñano yoa dojomehnena nierahi sã mu̶sare. 10 Ã jina Cohamacu̶ to cahmano seheta cahyana, mari ñaare tu̶hotumarire cahyanahca. Cohamacu̶ to cahmano seheta cohtotanahca. Tó sehe mari cahyachu̶ ñu̶no marine pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdora Cohamacu̶. Mari ã cahyachu̶ noa nina marine. Cristore cahmaeraina sehe ti ñaare tu̶hotumarire cahyaerapahta, ã cahyamacanocaa, pichacapu̶ wahahtina jisinina. 11 Mu̶sa sehe Cohamacu̶ to cahmano seheta cahyayuhti. Mu̶sa ã cahyana õ sehe yoayuhti mu̶sa: Mipu̶re ñaare yoainare ã ñu̶nocaerayuhti mu̶sa. Tinare duhu dutiyuhti mu̶sa. Ã jina ti ñaa yoaare cuiyuhti mu̶sa “Tina yoaro sehe sã yoari”, nina. Ã yoana yu̶hu̶re ñu̶ duayuhti mu̶sa. Tuhsu̶, ñaare yoarirore buhiri dahre duayuhti mu̶sa. Tí jipihtiare mu̶sa yoana mipu̶re quihõno yoaina mu̶sa jirire masichu̶ yoahre mu̶sa sãre. 12 Panopu̶ ñano yoarirore mu̶sare yahu joarocapaihta tirore yoadohocu̶ tacu̶ ã ni yahu joarocaerahi. To ñano yoa payoriro cũ̶hu̶re yoadohocu̶ tacu̶ ã ni joarocaerahi. Mu̶sa sehere yoadohocu̶ tacu̶ tí pũre joarocahi. Sãre noano ño payora mu̶sa Cohamacu̶ to ñu̶rocaroi. Tíre mu̶sa ño payorire noano mu̶sa masihto sehe tí pũre joarocahi mu̶sare. Cohamacu̶ tíre mu̶sare masichu̶ cahmare. 13 Ã jina Tito mu̶sa yoarire to quiti yahuchu̶ tu̶hona tuaro wahchehi sã. Tito cũ̶hu̶ tuaro wahchere. Tirore mu̶sa noano mehne mu̶sa piti bocachu̶ tu̶hona, mu̶sa mehne to wahcherire tu̶hona sã cũ̶hu̶ noano wahchehi. 14 Wahmanopu̶ mu̶sa cahapu̶ to wahahto pano mu̶sa mehne yu̶ wahcherire, noaina mu̶sa jirire yahuhi tirore. Yu̶ ã yahuchu̶ yu̶ niriro seheta noano yoayuhti mu̶sa tirore. Ã jicu̶ tirore yu̶ nirire bu̶o tieraja. Mu̶sare quihõno ã yahurucuja sã. Tó seheta Tito cũ̶hu̶re quihõno sã yahuhi mu̶sare to ñu̶riro seheta. 15 Mu̶sa cahapu̶ to su̶chu̶ ño payoa mehne tirore piti bocayuhti mu̶sa. Mu̶sa ã piti bocachu̶, noano yu̶htiina, yu̶hdu̶ru̶caro marieina mu̶sa jichu̶ ñu̶yuhti tiro. Ã jiro mu̶sare cahĩ namono nina tiro. 16 Mipu̶re noano yu̶htiina, Cohamacu̶ to cahmano seheta mu̶sa noano yoa pahñoina mu̶sa jichu̶ noano masija yu̶hu̶. Ã masicu̶ tuaro wahcheja.

2 Corintios 8

1 Sã coyea, ahri yu̶ yahuhtire mu̶sare masichu̶ cahmaja sã. Cristo yaina Macedonia yahpa macaina Cohamacu̶ cahĩa mehne to pja ñu̶a mehne ti yoarire mu̶sare yahuihtja. 2 Tina ñano yu̶hdu̶pahta, niñeru maeraina jipahta niñerure cahĩno marieno ã wanocahre pjacu̶oinare Jesu yainare. Cristo mehne tuaro wahcheina jia, tina Judea yahpa macainare noano mehne ti cju̶aare ã wanocahre. 3 Mu̶sare niita nija. Tina ti cju̶aro puro wahre. Jierara. Bui curero wahre. Sã sinibasaerapachu̶ta pjacu̶oinare wahre tina. 4 Cohamacu̶ yainare pjacu̶oinare tuaro yoadoho dua, “Macedonia macainare tuaro wa duaja sã”, nire tina sãre. 5 “Õ puro waahca”, tinare sã ni tu̶hoturiro bui curero wahre tina. Õ sehe yoahre tina: Wahmanore niñerure ti wahto pano mari pu̶htoro Cristo to cahmano seheta yoa pahñori jihre tina. Ã yoa tuhsu̶, Cohamacu̶ to cahmano seheta sã cũ̶hu̶re ño payoa mehne yu̶htiri jihre. Ã yoaina jia tina niñerure wahre. 6 Ti ã wa tuhsu̶chu̶ ñu̶na Titore sã sehe õ sehe nihi: “Corinto macainare mu̶ buhe du̶cariro seheta noano mehne pjacu̶oinare ti wahtore buhe pahñoga”, nihi sã tirore. Mu̶sa cũ̶hu̶ painare pja ñu̶na, mu̶sa yoadohohto sehe ã nihi tirore. 7 Mu̶sa sehe jipihtiare noano yoaina ji tuhsu̶ra: Cristore potocãta noano wacũ tuara mu̶sa. Ã jina to yare noano yahura mu̶sa. Ã yoa Cohamacu̶ yare noano masina mu̶sa. Ã masina, Cohamacu̶ to cahmano seheta tuaro yoa duara mu̶sa. Ã yoa sãre cahĩna mu̶sa. Õ seheta noano yoaina ji tuhsu̶ra mu̶sa. Mu̶sa ã noaina jipachu̶ta mahanocã du̶hsasinina mini mu̶sare. Pjacu̶oina pinihtare mu̶sa pja ñu̶chu̶ cahmaja sã. Ã jina jiape nino marieno tinare noano mehne mu̶sa pjíro wachu̶ cahmaja sã. 8 Ã nicu̶ mu̶sare dutii waro nieraja. Ã ni yahuita nija mu̶sare. Paina pjacu̶oinare ti tuaro yoadohorire mu̶sare yahui nija. “¿Potocãta pja ñu̶ina jijari mu̶sa?” ni masi duai nija. 9 Mari pu̶htoro Jesucristo sehe marine to pja ñu̶rire masina mu̶sa. Tí to pja ñu̶ri potocã tjira. Tiro mu̶anopu̶ pjíro cju̶ariro jiparota ahri yahpapu̶ taro pjacu̶oriro wahari jire. Ã yoaro mari yaro jiborirore yariaro pjacu̶oriro wahari jire. Õ sehe wahari jire tiro mari sehe to yare pjíro mari cju̶ahto sehe, tiro mehne mari ã jirucuhto sehe. 10 Mu̶sare ã yahuita nija noaare mu̶sa masihto sehe. Õ sehe ni tu̶hotuja yu̶hu̶ sehe pja cu̶oinare mu̶sa wahtire: Cũ̶ cu̶hma wahara pja cu̶oinare mu̶sa wahtire mu̶sa wihbori baharo. Tí yu̶hdoro noano yoayuhti mu̶sa. Paina ti wa duahto pano mu̶sa sehe pjacu̶oinare wa dua mu̶htayuhti. 11 Ã jina mu̶sa wa dua mu̶htariro seheta mipu̶re noano waga tinare. Ã yoana pjíro cju̶aina jina, pjíro waga. Mahanocã cju̶aina jina, mahanocã waga. 12 Tuaro mu̶sa wa duachu̶ tíre mu̶sa warire Cohamacu̶ wahcherohca. Ã jina noho mu̶sa wa duaro puro waga. Mu̶sa wariro purota mu̶sa wachu̶ wahcherohca Cohamacu̶. “Pjacu̶oinare wa yu̶hdoga”, mu̶sare nino nierara tiro. 13 “Pjacu̶oinare waga”, nicu̶ tinare pjíro cju̶a duticu̶ nieraja. Ã jicu̶ mu̶sa sehere pjacu̶oina jichu̶ yoa duaeraja. Mu̶sare cũ̶no potori cju̶a duticu̶ ã nii nija. 14 Mipu̶re mu̶sa sehe pjíro cju̶ara. Ã cju̶ana paye baro maerainare wa masina mu̶sa. Baharo mu̶sare paye baro maerachu̶ tina cũ̶hu̶ wa masina mu̶sare. Mu̶sa ã cahma wana cũ̶no potori cju̶anahca jipihtina Cristo yaina. 15 Õ sehe nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi: “Pjíro nariro cũ̶hu̶ paina bui curero cju̶aerare. Mahanocã nariro cũ̶hu̶re ne mahanocã du̶hsaerare”, nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi. 16 Ã yoa mu̶sare yu̶ yoadohoriro seheta Tito cũ̶hu̶ mu̶sare yoadoho duara. Cohamacu̶ sehe mu̶sare to yoadoho duachu̶ yoahre tirore. To ã yoachu̶ ñu̶cu̶ “Noana”, nija Cohamacu̶re. 17 Titore mu̶sa cahapu̶ sã waha dutichu̶ tiro noano mehne yu̶htihre. Tirore sã waha dutihto panopu̶ta to basita mu̶sa cahapu̶ tuaro waha dua tuhsu̶riro jire. 18 Tirore pairo Jesu yairo mehne piti dahrerocahi sã tirore. Tito pitire jipihtina paina Jesu yaina noano ño payora. Noaa buheare to noano yahuriro jichu̶ ñu̶a tirore noano ño payora. 19 Ã jia Jesu yaina tirore cahmahre sã mehne to tinino wahahto sehe. Tí niñerure pjacu̶oina cahapu̶ sã naachu̶ sã mehne wahahtirore cahmahre tirore. Ã jia tí niñerure sã wabasachu̶ ñu̶a “Marire yoadohoriro jira”, niahca masa Cohamacu̶re. Sã ã wabasana tinare tuaro mari yoadoho duarire masichu̶ yoanahca tinare. 20 Ã jina ahri niñerure, pjíro Jesu yaina ti warire naabasana, noano ñu̶ wihbonahca ti warocarire, “Sãre yahusãri”, nina. 21 Mari pu̶htoro to ñu̶rocaroi quihõno, noano yoa duaja sã. Masa ti ñu̶rocaro cũ̶hu̶re quihõno yoa duaja. 22 Ã yoana tana pairore mari coyeirore warocanahca Tito cũ̶hu̶ mehne. Sã piti dahrerocarirore payu̶ tahari painare to noano yoadohochu̶ ñu̶hi sã. Ã jiro mipu̶re mu̶sa sehe painare mu̶sa yoadoho duachu̶ ñu̶no tiro tó pano to yoariro yu̶hdoro noano mu̶sare yoadoho duara. 23 Tito sehere mu̶sare yahuihtja. Tiro yu̶ piti jira. Mu̶sare yu̶ yoadohochu̶ tiro yu̶hu̶ mehne dahrariro jira. Paina tiro mehne wahahtina Jesu yaina ti beserina ti warocarina jira. Tina Cristo yare yoara paina tirore ti ño payohto sehe. 24 Ã jina cahĩa mehne noano mehne tinare piti bocaga mu̶sa. Mu̶sa ã yoachu̶ ñu̶a paina Jesu yaina sehe mu̶sa cahĩare masiahca. “Noano piti bocaahca Corinto macaina”, ni yahu tuhsu̶hi painare. Mu̶sa ã noano piti bocachu̶ ñu̶a tí sã yahuri cjiri quihõno ti jichu̶ masiahca paina Jesu yaina.

2 Corintios 9

1 Ã yoana Cohamacu̶ yainare mu̶sa yoadohohtore mu̶sa wahtore masi tuhsu̶ra mu̶sa. 2 Painare mu̶sa yoadoho duaare masija yu̶hu̶. Ã masicu̶ Macedonia yahpa macainare õ sehe ni yahuhi: “Corinto macaina, ti ya yahpa Acaya yahpa macaina cũ̶hu̶ Jesu yaina sehe painare yoadoho dua tuhsu̶hre. Cũ̶ cu̶hma yu̶hdu̶ra ti yoadoho duariro”, ni yahu tuhsu̶hi tinare mu̶sare. Mu̶sa ã yoadoho duachu̶ tu̶hoa payu̶ tina cũ̶hu̶ pjacu̶oinare yoadoho duahre. 3 Mu̶sare ã ni yahuriro jicu̶ mipu̶re ahrinare mari coyeare mu̶sa cahapu̶ warocai tai nija, Macedonia yahpa macainare yu̶ yahuriro seheta mu̶sa yoahto sehe. Ã jicu̶ pjacu̶oinare mu̶sa wahtore mu̶sa cahmachu mu̶sa cju̶ayuhto sehe ahrinare warocai nija. 4 Tinare warocaeracu̶ Macedonia yahpa macaina mehne mu̶sa cahapu̶ su̶cu̶, mu̶sa wahtire mu̶sa cju̶aerachu̶ ñu̶cu̶ bu̶o tisãboa yu̶hu̶ mu̶sare. “Pjacu̶oinare waahca”, mu̶sare yu̶ ni tu̶hoturi baharo mu̶sa waerachu̶ ñu̶cu̶ bu̶o tisãboa yu̶hu̶. Mu̶sa cũ̶hu̶ bu̶oro yu̶hdu̶boa. 5 Ã jicu̶ mu̶sa cahapu̶re yu̶ su̶hto pano tinare mari coyeare waroca mu̶htai nija. “Pjacu̶oinare wanahca”, pano mu̶sa nirire mu̶sa cju̶ayuhto sehe tinare waroca mu̶htai nija. Mu̶sa wahtire mu̶sa cahmachuchu̶ tina sehe mu̶sare yahu quihõahca. Mu̶sa wahtire mu̶sa cju̶ayu tuhsu̶chu̶ wahchea mehne mu̶sa wa duarire masiahca jipihtina. Mu̶sare sã wa dutiri jisi tí. Mu̶sa mu̶ su̶ro mu̶sa wari jiahca. 6 Ã jina ahrire wacũga mu̶sa: Mahaa yaparicã toariro mahaa pocacã nanohca. Payu̶ yapari toariro payu̶ poca nanohca. (Tó sehe jira pjacu̶oinare mari wachu̶. Mahanocã mari wachu̶, Cohamacu̶ mahanocã warohca marine. Pjíro mari wachu̶, pjíro marine warohca.) 7 Ã jina cãina mu̶sa “Õ puro wanahtja”, ni waga. Niñerure cahĩno marieno waga. “Marine wa dutire”, nino marieno waga. Wahchea mehne wainare cahĩna Cohamacu̶. 8 Tiro sehe mu̶sa cahmano yu̶hdoro mu̶sare warohca. Ã jina jipihtia mu̶sa cahmarire du̶hsaro marieno cju̶a pahñonahca. Ã jia painare mu̶sa wachu̶ cũ̶hu̶re noano mu̶ su̶ahca mu̶sa cju̶aa. 9 Õ sehe nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi: “Pjacu̶oinare pjíro wara Cohamacu̶. Noano mehne masare ã yoarucura tiro”, nina to yare ti joari pũi. 10 Ã jiro toaa dicha tiri baharo toariro to toahti capare wara Cohamacu̶. Baharo to toarire dicha tichu̶ yoara to chu̶htire. Pjacu̶oinare mu̶sa pjíro wachu̶ toarirore to wariro seheta mu̶sa cũ̶hu̶re pjíro warohca Cohamacu̶. Tó sehe dihta mu̶sare warohca pjacu̶oinare mu̶sa wa namohto sehe. 11 Ã tjira. Pjíro warohca mu̶sare painare pjíro mu̶sa ã warucuhto sehe. Ã jia mu̶sa warocari niñerure pjacu̶oinare sã wachu̶ payu̶ tina sehe Cohamacu̶re wahchea mehne “Noana”, niahca. 12 Ã yoana pjacu̶oinare Cohamacu̶ yainare wana, tinare yoadohora mu̶sa. Ã yoadohona wahchea mehne Cohamacu̶re “Noana”, ti nichu̶ yoanahca mu̶sa. 13 Ã painare mu̶sa yoadohochu̶ ñu̶a, Cohamacu̶re ño payoa mehne durucuahca masa. Tinare paina cũ̶hu̶re pjíro mu̶sa wachu̶ ñu̶a Cohamacu̶re “Noa yu̶hdu̶ariro jira”, niahca masa. Õ seheta niahca Cristo ya buhea noaa buhea ti niriro seheta mu̶sa yoachu̶ ñu̶a tinare mu̶sa wachu̶ ñu̶a. 14 Ã jia Cohamacu̶ mu̶sare tinare to wa dutichu̶ mu̶sa sehe tinare mu̶sa pja ñu̶chu̶ tina sehe mu̶sare cahĩa mehne sini payoahca Cohamacu̶re. 15 Cohamacu̶ marine noa yu̶hdu̶aro yoara. To ã yoarire masina “Noa yu̶hdu̶aro yoara”, nijihna mari tirore.

2 Corintios 10

1 Mipu̶re yu̶hu̶ Paulo, mu̶sare yahuihtja. Cãina mu̶sa mehne macaina õ sehe nina yu̶hu̶re: “Mari mehne jiro painare yu̶hdu̶ru̶ca duaerariro, wiho jiriro yoaro sehe jira. Ã jiparota pa sehepu̶ jiro marine cuiro marieno tuhtirocara”, nina mu̶sa cãina yu̶hu̶re. Cristo sehe ne suaerariro, masare noano yoariro jira. Tiro yoaro seheta yu̶hu̶ cũ̶hu̶ ji duaja. 2 Ã jicu̶ mu̶sare ahrire tuaro mehne yahuihtja: Mu̶sa cahapu̶ yu̶ su̶chu̶ noano yoaga mu̶sa “Paulo sãre tuhtiri”, nina. Cãina yu̶hu̶re õ sehe nina: “Tiro to mu̶ su̶ro, Cohamacu̶ to dutiro marieno yoara”, nina yu̶hu̶re cãina. Tó sehe niina pinihtare tuhtiboca yu̶hu̶. 3 Sã cũ̶hu̶ ahri yahpa macainata jina nija. Ã jipanahta ahri yahpa macaina ti mu̶ su̶ro ti yoaro sehe yoaeraja sã, Cohamacu̶ dutiare yoana. 4 Surara cahma wajã ti yu̶hdu̶ru̶cariro seheta sã sehe ñaare yu̶hdu̶ru̶ca duaja. Tí ñaare yoa duaeraja. Sã ã yoachu̶ sã wamoa ahri yahpa macaina ti wamoa yoaro sehe jierara. Surara ti wamoa ti cju̶aro seheta sã sehe Cohamacu̶ to tuaare cju̶aja. Tí tuaa mehne Cohamacu̶re cahma dutierainare cohãja sã. Masa ti mu̶ su̶ro ti masiare ti yaba cjihti jierachu̶ masichu̶ yoaja sã tí tuaa mehne. 5 Tuhsu̶, jipihtina yu̶hdu̶ru̶ca duainare, ti mu̶ su̶ro tu̶hotuinare, Cohamacu̶re masi dutieraina sehere duhuchu̶ yoaja sã. Ã yoa tí tuaa mehne Cohamacu̶re cahmaerainare Cristore noano yu̶htiina ti jichu̶ yoaja sã. Cristo to cahmano seheta tinare tu̶hotuchu̶ yoaja sã. 6 Ã yoa, paina mu̶sa mehne macaina Cristore ti yu̶hdu̶ru̶cachu̶ ñu̶na tinare buhiri dahrenahca sã. Mu̶sa sehe mu̶sa noano yu̶htiri baharo Cristore yu̶hdu̶ru̶cainare ã buhiri dahrehtinata jinahca sã. 7 Yu̶ pjacu̶ dihtare masina mu̶sa. Yu̶ jia tia sehere ne masierara mu̶sa. “Cristo yaina jija”, niina jina, õ sehe masiga mu̶sa: Sã cũ̶hu̶ mu̶sa yoaro sehe Cristo yaina tjija. 8 “Mari pu̶htoro ya buheare noaa buheare buhe dutiro, cũre sãre”, nicu̶ payu̶ tahari mu̶sare ã ni yahupaihta bu̶o tieraja yu̶hu̶. Sãre ã buhe dutiro mu̶sare yoadohohtinare cũre sãre. Mu̶sare dojomehnehtinare cũno nierare sãre. 9 Õ seheta poto ni yahuja mu̶sare “Cuiri”, nicu̶. Ahri yu̶ joarocari pũre ñu̶na mu̶sa ñu̶ cu̶achu̶ cahmaeraja. 10 Cãina mu̶sa mehne macaina õ sehe nina: “Paulo joarocaro tuhtiriro yoaro seheta joaroca mu̶jana marine. Ã jiriro jiparota mari mehne jiro ne ã jica nierariro jira. Pjacu̶oriro yoaro sehe jira. Ã jia, marine to durucua yaba cjihti jierara”, nina cãina. 11 Tó sehe niinare õ sehe ni yahuihtja: “Õ seheta yoanahca”, sã ni joarocariro seheta tó seheta yoanahca sã, mu̶sa cahai jina. 12 Cãina mu̶sa mehne macaina “Noano masi pahñoina jija”, ni durucura ti basi. Cuenah, noacaro masiina jijari tina ã ni durucua. Sã sehe ti yoaro sehe ne ã ni durucusi. Ti basi cahma ñu̶ piti boca “Mari sehe noa yu̶hdu̶ru̶caina jija”, nina tina ti basi. Tu̶ho masieraina jira tina. 13 Sã sehe tina yoaro sehe yoasi. Cohamacu̶ sãre buhe dutiro to cũri dihtare yahuja sã sehe mu̶sare. Paina ya dahraare “Yoahi”, nina nieraja. Tiro mu̶sare buhe dutiro sãre cũre. 14 Õ sehe nina, mahñona nieraja sã. Noaa buheare Cristo yare mu̶sare buhe mu̶htana su̶hi sã. Ã jina Cohamacu̶ sãre buhe dutiro to cũri dihtare buhena nija mu̶sare. 15 Ã jina paina ya dahraare “Sã sehe tíre yoahi”, ne nieraja sã. Wiho mejeta Cristore mu̶sa wacũ tua namochu̶ cahmaja sã. Ã cahmana mu̶sare buhe namo duaja sã. Ã buhena Cohamacu̶ to dutiriro purota buhe duaja mu̶sare. 16 Ã yoa mu̶sa ya yahpa yu̶hdu̶ropu̶ noaa buheare yahuna wahanahca. Ã wahana paina ti buheri baharo su̶na, “Sã buhehi”, nisi sã. 17 Mari yoaare “Sãta yoaja”, nieraro cahmana. Mari pu̶htoro Jesu to yoaa sehere ñu̶na wahchero cahmana. Tí sehere painare yahuro cahmana. 18 Masa ti basi “Sã sehe yoahi”, ti nichu̶ ji coaerara Cohamacu̶. Mari pu̶htoro Cristo “Ahrina noano yoare”, to niina sehere ji coara Cohamacu̶.

2 Corintios 11

1 Yu̶ jia tiare yahucu̶ tu̶ho masierariro yoaro sehe yahui nija. Ã yahuriro yu̶ jipachu̶ta yu̶hu̶re tu̶hosiniga mu̶sa mipu̶re. 2 Cohamacu̶ mu̶sare to cahĩno seheta tuaro cahĩja yu̶hu̶ cũ̶hu̶ mu̶sare. Cristo yare mu̶sare yu̶ buhechu̶ tu̶hona tirore wacũ tua du̶care mu̶sa. Ã jicu̶ ahrire nija mu̶sare: Manu̶ tihticoro to manu̶no cjihto dihtare to cahĩno seheta, Cristo sehere tuaro cahĩga painare mu̶sa cahĩriro yu̶hdoro. Tó sehe yoaina ñaa buhiri tia marieina mu̶sa jichu̶ mu̶sare Cristore wa duaja to yaina cjihtire. Tó sehe jiinare, “Tinare mu̶hu̶re waihtja”, nihi Cristore. 3 Paina ñaina mu̶sare mahñoa, soro jia buheare cahmachu̶ yoaboca mu̶sare. Agã Evare mahñono to masia mehne ticorore Cohamacu̶re to yu̶hdu̶ru̶cachu̶ yoari jire panopu̶re. To ã yoariro seheta mipu̶re ñaina mu̶sare mahñoa, Cristore mu̶sare noano ño payoerachu̶ yoaboca. Ã jicu̶ mu̶sare cuisãja. 4 Tina “Õ sehe jiriro jira Jesu”, ti mu̶ su̶ro soro ni ti mahño buhepachu̶ta tu̶hoyuhca mu̶sa. Mu̶sare sã buheriro sehe jierapachu̶ta mu̶sare mahño buheinare tu̶hoyuhca mu̶sa. Tuhsu̶, “Õ sehe jiriro jira Espíritu Santo”, ti mu̶ su̶ro soro ni ti mahño buhepachu̶ta tu̶hoyuhca mu̶sa. Mu̶sare sã buheriro Espíritu Santo waro jira. Tiro sehere quihõno ti yahuerapachu̶ta mu̶sare mahño buheinare tu̶hoyuhca mu̶sa. Tina soro jia buheare ti mahño buhechu̶ noaa buheare ti buherapachu̶ta tíre tu̶hoyuhca mu̶sa. 5 Mu̶sa mehne macaina “Jesu to cũrina jija”, nimarina yu̶hu̶re masi yu̶hdu̶ru̶caerara. Tinare docaru̶caeraja yu̶hu̶. 6 Noano yahu mihniriro jieraboca yu̶hu̶. Noano yahu mihnierapaihta Cohamacu̶ yare noano masija. Yu̶ ã masiare payu̶ tahari mu̶sare noano masichu̶ yoahi. 7 Noaa buheare Cohamacu̶ yare mu̶sare buhecu̶ ne wapa cahmaerahi. Mu̶sare yoadoho duacu̶ wapa cahmaerahi. Wiho jiriro yoaro sehe jii yu̶hu̶. ¿Yu̶ ã wapa cahmaerachu̶ noaerajari, mu̶sa tu̶hotuchu̶? 8 Mu̶sare yu̶ buhechu̶ paye macari macaina Jesu yaina yu̶hu̶re niñerure ware. Ti ã wachu̶ tí niñerure ñahai sinino marieno mu̶sare buhei tai. Mu̶sa sehe yu̶hu̶re mu̶sa waborirore tina sehe yu̶hu̶re ware. 9 Mu̶sa mehne jicu̶ paye baro yu̶hu̶re du̶hsapachu̶ta mu̶sare niñerure ne sinierahi. Mari coyea Macedonia yahpa macaina Jesu yaina jipihtia yu̶ cahmarire na wihire yu̶hu̶re. Panopu̶re mu̶sare ne cariboerahi yu̶hu̶. Baharopu̶ cũ̶hu̶re mu̶sare ne caribosi. 10 Cristo potocãta to yahuriro seheta yu̶hu̶ cũ̶hu̶ mipu̶re mu̶sare potocãta yahui nija. Jipihtiro Acaya yahpai jiinare ahri mu̶sare yu̶ sinierari cjirire ã yahurucuihtja. 11 ¿Mu̶sare yu̶ sinierari cjirire painare yu̶ ã yahurucuchu̶ tu̶hona, dohse ni tu̶hotujari mu̶sa? “Paulo ã ni yahuro sãre cahĩeraro nina”, ¿ni tu̶hotujari mu̶sa? Jierara. Mu̶sare cahĩja. Mu̶sare yu̶ cahĩare Cohamacu̶ masina. 12 Wapa cahmano marieno mu̶sare yu̶ buhe du̶cariro seheta sohtori tiihtja. Yu̶ buheri wapa yu̶ wapa nachu̶ ñu̶a tina “Jesu to cũrina jija”, ni mahñoina õ sehe niboca: “Paulo noaa buheare buhero, wapa nana. Ã jina sã cũ̶hu̶ to yoaro seheta yoaja”, niboca tina “Paulo yoaro sehe yoaja sã”, ni duaa. “Ã niri” nicu̶, wapa cahmano marieno buheihtja mu̶sare. 13 Tina potocãta Jesu to cũrina waro jierara. Tinare ne cũerare tiro. “Jesu to cũrina jija”, ni mahñoa, sã yoaro seheta jimana. 14 Ti ã mahñoina jichu̶ masi tuhsu̶ja yu̶hu̶. Satana cũ̶hu̶ noariro yoaro sehe cohtota mu̶jana. Tiro anjo si siteriro yoaro sehe ji duaro cohtotamana. 15 To ã yoariro jichu̶ masicu̶ Satana yaina “Jesu to cũrina jija”, ni mahñoina Cohamacu̶re yoadohoina yoaro sehe ti mahñoina jichu̶ ñu̶cu̶, mahñoina ti jiare masi tuhsu̶ja yu̶hu̶. Ã mahñoina ti jichu̶ ñu̶no, pihtiri dacho jichu̶ jipihtia ti ñano yoari buhirire buhiri dahrerohca Cohamacu̶ tinare. 16 Pari turi ahrire mu̶sare yahuihtja. Ne “Tu̶ho masierariro jira”, yu̶hu̶re niena tjiga. Yu̶ ã ni dutierapachu̶ta yu̶hu̶re mu̶sa ã ni tu̶hotuchu̶ noanohca yu̶hu̶re. “Tu̶ho masierariro jira”, yu̶hu̶re ni tu̶hotupanahta tu̶hosiniga mu̶sa yu̶hu̶re. Mahanocã yu̶ jia tiare yu̶ yahuchu̶ tu̶hoga mu̶sa. 17 Mu̶sare ã yahucu̶ tu̶ho masierariro yoaro sehe yoai nija. Mari pu̶htoro Jesu yu̶hu̶re “Mu̶ basi mu̶ jia tiare yahuga”, nierare yu̶hu̶re. 18 To ã nierapachu̶ta ahrire yahuihtja mu̶sare. Ti mu̶ su̶ro “Noaina jija”, niina payu̶ paina ti jichu̶ ñu̶cu̶ yu̶hu̶ cũ̶hu̶ yu̶ jia tiare mu̶sare yahuihtja. 19 Mu̶sa sehe tu̶ho masierainare tu̶hona wahchea mehne ñu̶yuhca mu̶sa tinare. Noacaro masiina jijari mu̶sa sehe ã tu̶hona. 20 Mu̶sare cahamaca ti dahrechu̶, mu̶sare ti wapa cahmachu̶, mu̶sa yare ti machu̶, ã ñu̶nocahna mu̶sa. Ã yoa mu̶sare ti doca dahrechu̶, mu̶sa wahsupurire ti cjãchu̶, ã tu̶hotunocahna mu̶sa. 21 Noacaro yoajari mu̶sare tina. Cue, masare yu̶hdu̶ru̶caina jijari tina. Sã sehe tina yoaro sehe yu̶hdu̶ru̶caina jieraja. Ã jina tina yoaro sehe yoaeraja. Tina yoaro sehe jierapaihta tina “Õ sehe jiina jija”, ti nichu̶ tu̶hocu̶ yu̶hu̶ cũ̶hu̶ ãta ni yahuboca. Pari turi tu̶ho masierariro yoaro sehe yoacu̶, õ sehe ni yahuihtja mu̶sare tjoa. 22 Tina “Hebreo masa jija”, nina painare yu̶hdu̶ru̶ca duaa. Hebreo masu̶nota jimaja yu̶hu̶ cũ̶hu̶. “Israe masa Cohamacu̶ to beserina jija”, nina tina tjoa. Ti yoaro seheta to beserirota jimaja yu̶hu̶ cũ̶hu̶. “Abrahã cjiro panamana ji turiaina jija”, nina tina tjoa painare yu̶hdu̶ru̶ca duaa. Ti yoaro seheta Abrahã panaminota jimaja yu̶hu̶ cũ̶hu̶. 23 “Cristo cahamaca jija”, nina tina tjoa. Yu̶hu̶ cũ̶hu̶ Cristo cahamacu̶nota jija. Tina yu̶hdoro Cristo yare noano yoaja yu̶hu̶. Cuenah, ã nicu̶ tu̶ho masierariro yoaro sehe durucui nija. Tina yu̶hdoro tuaro mehne dahrai yu̶hu̶ Cristo yare yoacu̶. Payu̶ tahari tina yu̶hdoro Cristo yairo yu̶ jiri buhiri peresu yoare paina yu̶hu̶re. Tina yu̶hdoro payu̶ tahari tjanare yu̶hu̶re masa. Tina yu̶hdoro Cristo yairo yu̶ jiri buhiri payu̶ tahari masa yu̶hu̶re wajã duamare. Ti ã wajã duachu̶ mahanocã yu̶hdu̶i yu̶hu̶ ti wajãboriro. 24 Cinco tahari judio masa yu̶hu̶re ñahare. Yu̶hu̶re ti ñahape tahari treinta y nueve tahari yu̶hu̶re tjanare. 25 Tia taha paina yu̶hu̶re ñahare. Ã ñahaa tina pinihta yu̶hu̶re ñano yucu̶ri mehne cjãre. Pa tehe yu̶hu̶re paina tãa mehne docare. Tia taha dohoria mehne tãcapu̶ doca wahã su̶, minii. Ã jicu̶ cũ̶ dacho, cũ̶ ñami pjiri ma dacho macapu̶re ba pahsai. 26 Payu̶ tahari macaripu̶re buhe tinii su̶i. Yu̶ ã buhe tinichu̶ cua yu̶hdu̶are yu̶hu̶re. Yu̶hu̶re nu minihto cua nire. Yu̶hu̶re yacahto cua nire. Yu̶ ya dihta macaina judio masa, judio masa jieraina cũ̶hu̶ yu̶hu̶re ñano yoahto cua nire. Macaripu̶, masa marienopu̶, pjiri mapu̶ cũ̶hu̶re yu̶hu̶re nu yariahto cua nire. “Mu̶hu̶ mehne macaina jija”, ni mahñoina cũ̶hu̶ yu̶hu̶re ñano yoahto cua nire. 27 Cristo yare yoacu̶ tuaro dahraa tii. Ã dahracu̶ ñano wahyaa tii. Payu̶ tahari yu̶hu̶re wu̶jo ñano purĩpachu̶ta ã dahrarucua tii. Ñano ju̶ca baa tii. Ã yoa ñahma yapioro jia tire yu̶hu̶re. Payu̶ tahari chu̶a bocaeraa tii. Yu̶ suhti sãaboa cũ̶hu̶ ne mariea tire yu̶hu̶re. Ã yoa yu̶hu̶re yu̶su̶a yu̶hdu̶a tire. 28 Õ sehe ñano yu̶hdu̶paihta dachoripe jipihtina paina Cristo yainare, mu̶sa cũ̶hu̶re pjíro wacũ tu̶hotuja. 29 Ã jicu̶ cũ̶iro Cristo yairo to ã jinocariro to jichu̶ ñu̶cu̶ cahyaja. Paina Cristo yairore ñano yoa dutiboca. Ti ã yoachu̶ ñu̶cu̶ Cristo yairore cuisãacu̶, tina ñaina mehne suaja. 30 Yahu duaerapaihta yu̶ jia tiare yahui tacu̶, yu̶ mu̶ su̶ro wiho jiriro yu̶ jia tiare mu̶sare wahchea mehne yahuja. 31 Cohamacu̶ mari pu̶htoro Jesu pu̶cu̶ro dachoripe mari ño payohtiro tirota mu̶sare yu̶ mahñoerachu̶ masina. Ahrire mu̶sare quihõno yahuihtja. 32 Damasco wama tiri macapu̶ yu̶ jichu̶ ñu̶no, cũ̶iro pu̶htoro yu̶hu̶re ñaha duamare. Jipihtina masa bui pu̶htoro Areta wama tiriro to docai jiriro pu̶htoro pinihta yu̶hu̶re ñaha duamare. Ã ñaha duaro tí maca macari sahrĩno, tãa mehne ti yoari sahrĩno macaa sopacaripe surarare cohta dutiri jire. 33 Ti ã cohtaro watoihta yu̶hu̶ mehne macaina pjiri pu̶hu̶ropu̶ yu̶hu̶re duhu sãa, tí sahrĩno macari sopacacãpu̶ yu̶hu̶re duhu borore. Tí sahrĩno baharo bu̶hu̶sehepu̶ yu̶hu̶re duhu borore. Ti ã duhu borori baharo duhti wahcãa wahai.

2 Corintios 12

1 Yu̶ jia tiare wahchea mehne yu̶ yahuchu̶ yaba cjihti jierara. To ã jipachu̶ta yu̶ jia tiare yahu namoihtja mu̶sare. Mari pu̶htoro Jesu yu̶hu̶re to ñorire to masichu̶ yoarire yahuihtja mu̶sare. 2 Õ sehe ño du̶care tiro yu̶hu̶re: Catorce cu̶hmari waro wahara yu̶hu̶re Cristo yairore mu̶anopu̶ to naa mu̶jari baharo. Mu̶anopu̶ ñahpichoha buipu̶ yu̶hu̶re naa mu̶jare. Yu̶ tu̶hotua dihtare to naachu̶ masieraja yu̶hu̶. O yu̶ pjacu̶ cũ̶hu̶re to naachu̶ ne masieraja. Cohamacu̶ dihta tíre masina. 3 Ã jiro paraíso wama tiropu̶ naa mu̶jare yu̶hu̶re. Yu̶ tu̶hotua dihtare to naachu̶ masieraja yu̶hu̶. O yu̶ pjacu̶ cũ̶hu̶re to naachu̶ masieraja. Cohamacu̶ dihta tíre masina. To ã naa mu̶jachu̶ su̶cu̶ tópu̶re to yahuare tu̶hoi. Tí yu̶ tu̶horire masa ne masierara. Tí to yahurire marine yahu dutierara. 5 Tó sehe yu̶hu̶re to ñorine mu̶sare yahucu̶, “Yu̶hu̶ cũ̶irota painare yu̶hdu̶ru̶cariro jija”, niboa yu̶hu̶. Ã nieraja yu̶hu̶. Yu̶ mu̶ su̶ro masierariro yu̶ jiare ñano yu̶hdu̶riro, wiho jiriro yu̶ jiare wahchecu̶ mu̶sare yahuihtja. Tí dihtare wahchecu̶ mu̶sare yahuihtja. 6 “Painare yu̶hdu̶ru̶caja”, mu̶sare ni yu̶ yahu duachu̶ yu̶ niri cjiri potocã tjiboa. Tó sehe ni yahucu̶ tu̶ho masierariro jieraboa yu̶hu̶. Wiho mejeta “Õ sehe painare yu̶hdu̶ru̶caja”, ni yahusi yu̶hu̶ mu̶sare, “Cua pisaro choro yu̶hu̶re ñu̶ri”, nicu̶. Yu̶hu̶re ñu̶ masina ño payora mu̶sa. Mu̶sa ã ño payopachu̶ta tí yu̶hdoro yu̶hu̶re mu̶sa ño payochu̶ cahmaeraja. Yu̶ yoarire ñu̶na, yu̶ nirire tu̶hona quihõno mu̶sa ño payoriro yu̶hdoro yu̶hu̶re mu̶sa ño payochu̶ cahmasãaeraja mu̶sare. 7 Cristo noa yu̶hdu̶are mu̶anore yu̶hu̶re to ñochu̶ ñu̶riro jicu̶, “Painare yu̶hdu̶ru̶caja”, niboca yu̶hu̶ sehe. Ã yu̶ nierahto sehe Satana yu̶ pjacu̶re to duti dahrechu̶ ñu̶no “Noanohca”, niri jire Cohamacu̶. Yu̶hu̶re duti dahreri jire Satana yu̶hu̶re ñano wahachu̶ yoaro. Ahri dohatiro potaca sãano to purĩno seheta yu̶hu̶re purĩna. 8 Õ yu̶ dohatirore yu̶hu̶re yu̶hdo duticu̶ sinia timai Cristore mari pu̶htorore. Tia taha sinia timai. 9 Õ sehe ni yu̶htia tire yu̶hu̶re tiro: “Õ mu̶ dohatiro pinihtare mu̶hu̶re yu̶hdu̶chu̶ yoasi yu̶hu̶. Ã mu̶hu̶re yu̶hdoerapaihta mu̶hu̶re cahĩja. Yu̶ cahĩa mehne noano jiihca mu̶hu̶. Dohaticu̶ ñano yu̶hdu̶riro, wiho jiriro jicu̶ yu̶ tuaare noano masichu̶ yoaihca mu̶hu̶. Tuaina yu̶hdoro mu̶hu̶ sehe yu̶ tuaare masare masichu̶ yoaihca”, ni yu̶htia tire tiro yu̶hu̶re. To ã nichu̶ tu̶hocu̶ ñano yu̶hdu̶riro, wiho jiriro yu̶ jiri cjirire masicu̶ wahcheja. Ã jicu̶ ñano yu̶hdu̶riro, wiho jiriro yu̶ jiare mu̶sare wahchea mehne yahuihca. Õ seheta ni yahuihca Cristo to tuaa mehne yu̶ noano jiare mu̶sa noano ñu̶ masihto sehe. 10 Ã jicu̶ Cristo yairo yu̶ jiri buhiri yu̶hu̶re purĩchu̶ wahcheja. Paina ñano yu̶hu̶re ti ni durucuchu̶, ñabiaro yu̶hdu̶cu̶ wahcheja. Yu̶hu̶re ti ñano yoarucuchu̶, ñano yu̶hdu̶cu̶ Cristo tuaa mehne cũ̶no pjaja tirore wacũ tuacu̶. Ã jicu̶ wahcheja. 11 Yu̶ jia tiare yahucu̶ tu̶ho masierariro yoaro sehe yoahi yu̶hu̶. Yu̶ ã yahupachu̶ta tí mu̶sa ya buhiri jira. Mu̶sa sehe yu̶ jia tiare painare noano yahuboa. Yu̶hu̶ yu̶ mu̶ su̶ro jicu̶ yaba cjihti jieraboa yu̶hu̶. Ã jiboriro jipaihta “Jesu to cũrina, masi pahñoina jija”, ni mahñoinare docaru̶caeraja yu̶hu̶. 12 Potocãta ñano yu̶hdu̶riro jipaihta Cohamacu̶ tuaa mehne yoa ñomai mu̶sare. Ã ñocu̶ Jesu to cũriro yu̶ jiare ñoi nimai mu̶sare. 13 Õ seheta yoamai. Paye macari macainare Jesu yainare mu̶sa cũ̶hu̶re cũ̶no potori yoaa timai yu̶hu̶. Wiho mejeta mu̶sa dihtare cariboerahi. Mu̶sa dihtare paye barore sinierahi. ¿Yu̶ ã sinierachu̶ ñaa nijari, mu̶sa tu̶hotuchu̶? Tí ñaa jichu̶ tí ñaare boga mu̶sa yu̶hu̶re. 14 Pu̶a taha mu̶sa cahapu̶ yu̶ su̶ri baharo pari turi waha duaja tjoa. Tópu̶ su̶cu̶ mu̶sare caribosi yu̶hu̶. Paye barore sinisi yu̶hu̶ mu̶sare. Mu̶sa yare cahmaeraja. Cristo ya sehere mu̶sa yu̶htiina jichu̶ cahmasãja yu̶hu̶. Masa pohna sehe ti pu̶cu̶su̶mare ti cahmaare waerara. Ti pu̶cu̶su̶ma sehe ti pohna cahmaa sehere wara. (Tó seheta mu̶sa yu̶ pohna yoaro sehe jiina yu̶ cahmaa sehere wasi mu̶sa.) 15 Ã jicu̶ yu̶hu̶ pinihta yu̶ cju̶aa sehere wa duaja mu̶sare yoadohocu̶ tacu̶. Mu̶sa cahamacu̶no yoaro sehe ji duaja mu̶sare yoadohocu̶ tacu̶. Mu̶sa sehere yu̶ ã tuaro cahĩpachu̶ta yu̶hu̶re mu̶sa sehe pjiroca cahĩna, yu̶ tu̶hotuchu̶. 16 Ã jicu̶ mu̶sa mehne jicu̶ mu̶sare cariboerahi. ¿Potocã tjijarita, mu̶sa tu̶hotuchu̶? Wiho mejeta cãina mu̶sa mehne macaina õ sehe niboca: “Paulo paye baro marine na duaro mahñore marine”, niboca. 17 ¿Mu̶sa ã niriro seheta yoariro jicu̶, dohse tíre yoari yu̶hu̶, mu̶sa ñu̶chu̶? ¿Mu̶sa cahapu̶ yu̶ warocarina yaba barore yu̶hu̶re mahño mabasari tina mu̶sare, mu̶sa ñu̶chu̶? Mahño maerari jire tina. 18 Sohõ jiri pjapu̶ mu̶sa cahapu̶ Titore waha duti tuhsu̶hi tirore. Ã jicu̶ pairore Cristo yairore tiro mehne piti dahre warocahi. ¿Tito paye barore mu̶sare mahño mari, mu̶sa ñu̶chu̶? Mahño maerari jire. Tiro yu̶ yoaro seheta Cohamacu̶ to cahmano seheta yoariro jira. ¿Ã jiro yu̶ yoaro sehe yoaerari tiro, mu̶sa ñu̶chu̶? Yu̶ yoaro seheta yoari jire. 19 “Ñano yoaeraja sã”, ni du̶catana nieraja sã. Cristo yaina jija. Ã jina Cohamacu̶ to ñu̶rocaroi mu̶sare yahuna nija. Yu̶ coyea, yu̶ cahĩina, mu̶sare yahuhi mu̶sa sehere yoadoho duana. Mu̶sare yahuna, sã sehere mu̶sare cahmachu̶ yoana nierahi. 20 Tópu̶ yu̶ su̶chu̶ yu̶ cahmano sehe yoaina jieraboca mu̶sa. Ã jicu̶ mu̶sare tuaro cuisãaja. Ã yoa mu̶sa cahmano sehe yoariro jieraboca yu̶hu̶ cũ̶hu̶, tópu̶ su̶cu̶. Soro mu̶sa yoachu̶ ñu̶cu̶ yahuihca mu̶sare. Tópu̶ yu̶ su̶chu̶ mu̶sa sehe cahma sayoina, painare pahsu tiina, ñaco suaeraina, mu̶sa mu̶ su̶ro painare yu̶hdu̶ru̶ca duaina, painare ñano durucuina, ñaa quiti dahreina, “Painare yu̶hdu̶ru̶caja” niina, mu̶sa cahmachunore dojomehneina jiboca mu̶sa. Ã jina mu̶sa jirore dojomehnena niboca mu̶sa. “Tíre yoari” nicu̶, cuisãaja yu̶hu̶ mu̶sare. 21 Tópu̶ yu̶ su̶chu̶ mu̶sare yu̶hu̶re bu̶o tisãachu̶ yoaboca Cohamacu̶. Jipihtinare panopu̶ ñano yoainare, ti ñaare cahyaerainare ñu̶cu̶ tuaro cahyaihca yu̶hu̶. Numia mehne ñano yoainare, mu̶a mehne ñano yoaa numiare, wu̶ana tiinare, ñaare goa pjainare ñu̶cu̶ cahyaihca yu̶hu̶.

2 Corintios 13

1 Mipu̶re mu̶sa cahapu̶ wahacu̶ tia taha su̶ihca tópu̶re. Pu̶a taha tópu̶re su̶ tuhsu̶i. Õ sehe nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi: “Cũ̶irore mari buhiri dahrehto pano tiaro tirore yahusãno cahmana. Tiaro mariachu̶ pu̶aro tirore yahusãno cahmana. Ti ã yahusãri baharo buhiri dahre masija mari”, nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi. 2 Panopu̶re ñano yoaina cjiri mu̶sa jichu̶ mu̶sare, jipihtina paina cũ̶hu̶re ahrire cuaro mehne yahui. Cũ̶ taha mu̶sa cahai pari turi su̶cu̶ mu̶sare ahrire yahui. Mipu̶re mu̶sa mehne jieracu̶ pari turi mu̶sare ahrire yahurocaihtja tjoa: Mipu̶re mu̶sa cahapu̶re su̶cu̶, panopu̶ ñano yoainare paina cũ̶hu̶re potocãta buhiri dahreihtja yu̶hu̶. 3 Yu̶ ã yoachu̶ ñu̶na, Cristo to cũriro yu̶ jia tiare to tuaa mehne yu̶ buherire masinahca mu̶sa, mu̶sa masi duariro seheta. Cristo sehe mu̶sare dutiriro tua yu̶hdu̶ru̶cu̶ su̶riro jira. Ã jiro to tuaare ñona mu̶sare. 4 Mari yoaro sehe pjacu̶ tiro, to tuaare ñoaeraro tiro wiho jiriro yoaro sehe crusapu̶ yariari jire. Ã yariaparota Cohamacu̶ to tuaa mehne catiriro jira tiro mipu̶re. Tiro crusapu̶ jiro wiho jiriro to jiriro seheta sã cũ̶hu̶ wiho jiina jija. Ã jipanahta Cohamacu̶ tuaa mehne jinahca mu̶sare yoadohona tana. 5 Ã yoa mu̶sa sehe cãina mu̶sa basi õ sehe ni tu̶hotuga: “¿Potocãta Cristore wacũ tuajari yu̶hu̶?” ni tu̶hotuga mu̶sa cãina. “¿Potocãta Cristo to cahmano seheta jijari yu̶hu̶?” ni tu̶hotuga mu̶sa cãina. Mu̶sa ã jierana to yaina waro jierara mu̶sa. To yaina waro mu̶sa jichu̶ Cristo mu̶sa mehne jiro nina. ¿Tíre masierajari mu̶sa? 6 Sã sehe “Jesu yaina, to yare yahu duti to cũrina jija”, ni mahñoina jieraja. To yaina, to cũrina waro jija sã. Tíre mu̶sa masichu̶ cahmaja yu̶hu̶. 7 Ã jicu̶ mu̶sa ñano yoaerahto sehe Cohamacu̶re sini payoja mu̶sare. Ãta sini payoja sã noaare, Cristo yare mu̶sa yoahto sehe. Mu̶sa ã yoachu̶ ñu̶na sã õ sehe niboca: “Corinto macainare buhena, quihõno buhei sã”, niboca sã painare sãre ño payo dutina. Ã ño payo dutieraja sã. Tí yaba cjihti jierara. Ã jina Cohamacu̶re sini payona, mu̶sa ya cjihtire sini payona nija. Paina sãre “Mahñoina jira”, ti nipachu̶ta noaare, Cristo yare quihõno mu̶sa yoachu̶ pinihtare cahma yu̶hdu̶aja sã. 8 Õ sehe dihta mu̶sa noaare yoachu̶ cahmasãja sã. Cristo yare, potocã jiare soro ni yahu masieraja sã. 9 “Cristo cahmaare yoaerara mu̶sa”, ni mu̶sare yahusã masierana, wiho jiina yoaro sehe jiboca sã, mu̶sa ñu̶chu̶. Noanohca. Noaare, Cristo yare yoana mu̶sa sehe wiho jiina jierara. Mu̶sa ã jichu̶ ñu̶na wiho jiina yoaro sehe sã jipanahta wahcheja. Ã jina Cristore wacũ tuaina, noano yu̶htiina mu̶sa wahahtore Cohamacu̶re sini payona nija sã mu̶sare. 10 Ã jicu̶ mu̶sa mehne jieracu̶ mu̶sare ahri tjure joarocayui nija. Mu̶sa cahapu̶ su̶cu̶, ñano yoaina mu̶sa jichu̶ ñu̶cu̶ mu̶sare buhiri dahreihtja. Cristo yu̶hu̶re to dutiriro seheta mu̶sare buhiri dahreihtja. Yu̶ ã buhiri dahrerahto sehe ahri tjure mu̶sare joarocayui nija. Cristo yu̶hu̶re to dutiriro seheta mu̶sare yoadohohtirota jija. Mu̶sare dojomehnehtiro jieraja. 11 Mipu̶re yu̶ coyea, ahrire yahu batoihtja mu̶sare. Noano wahcheina jirucuga mu̶sa. Cristore wacũ tua namoga. Ã yoana noaina, tirore yu̶htiina jiga. Mu̶sa mehne macaina mehne cũ̶no mehne jiga. Mu̶sa basi noano mehne jiga. Mu̶sa ã jichu̶ ñu̶no mu̶sa mehne Cohamacu̶ jirohca. Tiro marine cahma cahĩchu̶ yoariro, marine noano mehne jichu̶ yoariro jira. 12 Ã yoana mu̶sa mehne macainare noano mehne piti bocasiniga. 13 Jipihtina õ macaina Cohamacu̶ yaina mu̶sare noa dutira. 14 Mari pu̶htoro Jesucristo mu̶sare to cahĩa mehne, Cohamacu̶ cũ̶hu̶ mu̶sare to cahĩa mehne Espíritu Santo mu̶sa mehne jirucuriro to yoadohoa mehne noano jiga mu̶sa.

Gálatas 1

1 Yu̶hu̶ Paulo, Cristo yare buhe dutiro to cũriro jija. Masa ti cũriro jieraja yu̶hu̶. Ã yoa masa sehe yu̶hu̶re Cristo buhe dutiro to cũhtore yu̶hu̶re yahuerare. Cohamacu̶ Jesu Pu̶cu̶ro sehe Jesure yariarirore masoriro yu̶hu̶re cũre to yare buhehtirore. Jesucristo cũ̶hu̶ yu̶hu̶re cũre. Ti ã cũriro jicu̶ ahrire joarocaja mu̶sare. 2 Yu̶hu̶ mu̶sare Jesu yainare Galacia yahpa macainare noa dutija. Yu̶hu̶ mehne macaina Jesu yaina cũ̶hu̶ mu̶sare noa dutira. 3 Cohamacu̶ mari Pu̶cu̶, mari pu̶htoro Jesucristo mehne mu̶sare noa dutija. Cohamacu̶ to yoadohoa mehne noano jiga mu̶sa. 4 Tiro Jesucristo sehe mari ñaare yoari buhirire yariari jire. Mipu̶re masa ti ñaare yoari dacho jira. Ã jiro ahri dacho baroihta tiro yariari jire Cohamacu̶ mari Pu̶cu̶ to cahmariro seheta marine yu̶hdu̶chu̶ yoaro taro. Ã to yu̶hdu̶chu̶ yoachu̶ ñaare mipu̶re ti yoariro seheta yoa duasi mari. 5 Ã yoa jipihtia dachoripe tirore mari Pu̶cu̶re ño payojihna. Ãta yoajihna. 6 Cristo mu̶sare cahĩno to yaina cjihtire mu̶sare cũre. Ã jicu̶ mu̶sare cũriro yare cohãna, soro jia buhea sehere dói mu̶sa cahmachu̶ ñu̶ cu̶aa wahaja yu̶hu̶. 7 Paye buhea noaa buhea yoaro sehe jia buhea waro jierara. Ti ã jierapachu̶ta cãina mu̶sa cahai jiina mu̶sare cariboa, soro jia buheare buhea, noaa buheare ni dojomehne duara. 8 Ã yoa mu̶sare sã buhe mu̶htari cjirire mari cohãchu̶ soro jia buhea sehere mari buhechu̶ Cohamacu̶ marine buhiri dahrejaro. Tuhsu̶, anjo mu̶ano macariro ã to buhechu̶ tiro cũ̶hu̶re buhiri dahrejaro Cohamacu̶. 9 Pano sã niriro seheta mipu̶re pari turi niihtja tjoa: Cũ̶iro mu̶sare sã buherire cohãno, soro jia buheare to buhechu̶ Cohamacu̶ tirore buhiri dahrejaro. 10 Ã nicu̶ “Tiro dihta noano buheriro jira”, yu̶hu̶re ni dutii nieraja. Cohamacu̶ sehe yu̶hu̶re “Noano buhere mu̶hu̶”, to nichu̶ cahmaja. Masare wahchechu̶ yoacu̶ tacu̶ soro jia buheare buheboa yu̶hu̶. Ã buhecu̶ ne Cristo cahamacu̶no jieraboa yu̶hu̶. 11 Yu̶ coyea, ahrire mu̶sa masichu̶ cahmaja yu̶hu̶: Noaa buheare yu̶ buheri cjiri masa ya buhea jierara. 12 Tí buhea masu̶nore yu̶ tu̶hori jierara. Ã jia paina masa yu̶hu̶re tí buheare yahuerare. Jesucristo sehe yu̶hu̶re tí buheare masichu̶ yoare. 13 Panopu̶re yu̶ coyea judio masa ti yoaa tiriro sehe yu̶ yoariro jichu̶ masina mu̶sa. Õ sehe yoaa tii yu̶hu̶: Jesu yainare tuaro ñano yoacu̶ tinare noano wajã pahñonoca duamai. 14 Sã ñu̶chu̶su̶ma ti buherire tuabiaro yoa duacu̶ yu̶ coyea yu̶ cũ̶no potori bu̶cu̶arina yu̶hdoro yoa mu̶htariro jia timai yu̶hu̶. 15 Yu̶ ã jiriro jipachu̶ta yu̶ masa bajuahto pano Cohamacu̶ yu̶hu̶re bese tuhsu̶ri jire. Ã jiro yu̶hu̶re cahĩno tiro to yairo cjihto, to cahamacu̶no cjihto cũre yu̶hu̶re. 16 Ã yoa to cahmano seheta to macu̶nore yu̶hu̶re masichu̶ yoare to yare noaa buheare judio masa jierainare yu̶ buhehti cjihtire. To ã yoachu̶ “¿Dohse ni buhero cahmacari yu̶hu̶re?” ni masare sinitu ñu̶erahi yu̶hu̶. 17 Ã yoa Cristo to cũrina yu̶ pano jirina cahapu̶re Jerusalẽpu̶re sinitu ñu̶i wahaerahi. Arabia yahpapu̶ wahai yu̶hu̶. Ã jicu̶ Damascopu̶ majare wihii tjoa. 18 Tia cu̶hma baharo Pedrore ñu̶cu̶ wahai yu̶hu̶ Jerusalẽpu̶. Tópu̶re pu̶a somana waro jii. 19 Ã yoacu̶ painare Cristo to cũrinare ñu̶erahi. Santiago dihtare mari pu̶htoro bahu̶rore ñu̶i. 20 Õ sehe ni joarocacu̶ Cohamacu̶ mehne ne mahñope joaeraja. 21 Baharo Siria yahpapu̶, Cilicia yahpapu̶ cũ̶hu̶re wahai. 22 Tópu̶re yu̶ su̶chu̶ tí pjare Judea yahpapu̶ jiina Jesu yaina yu̶hu̶re ne ñu̶ masierasinire. 23 Ã jia ahri dihtare yu̶hu̶re masi du̶care tina: “Panopu̶re marine ñano yoariro mipu̶re noaa buheare to cohã duari buheare buhero nina”, ni masi du̶care tina. 24 Yu̶hu̶re ã masia Cohamacu̶re “Noa yu̶hdu̶ariro jira”, nire tina.

Gálatas 2

1 Catorce cu̶hmari baharo pari turi Jerusalẽpu̶ wahacu̶ Bernabé mehne wahai. Tito cũ̶hu̶ wahare yu̶hu̶ mehne. 2 Cohamacu̶ yu̶hu̶re to waha dutichu̶ tópu̶re wahai. Jerusalẽi jicu̶ Jesu yaina pu̶htoa ti sahsero ti cahmachuchu̶ ñu̶cu̶ noaa buheare judio masa jierainare yu̶ buherire yahui tinare. “¿Judio masa jierainare noaa buheare yu̶ buhechu̶ noajari, mu̶sa tu̶hotuchu̶?” nicu̶, ã ni yahui tinare. Ã ni yahui tinare panopu̶ yu̶ buherire mipu̶re yu̶ buheri cũ̶hu̶re ti noano masihto cjihtore, tíre “Noana”, ti nihto cjihtore. Ti ã nierachu̶ yu̶ buheri cjiri yaba cjihti jieraboa. 3 Yu̶hu̶ mehne macariro Tito judio masu̶no jierariro jiro, circuncisiõre yoaerariro jira. To ã yoamahnoerariro to jipachu̶ta Jesu yaina pu̶htoa “Mu̶hu̶ cũ̶hu̶ circuncisiõre yoaga”, nierare tirore. 4 Ti ã nierapachu̶ta cãina “Jesu yaina jija”, ni mahñoina wacũenoca sã mehne sãa, tirore circuncisiõre ti yoachu̶ cahmamare tina. Jesu yaina mari jina “Panopu̶ macaare ti dutiriro sehe yoana tí mehne yu̶hdu̶si”, ni tu̶hotuja mari. Mari ã ni tu̶hotuina jichu̶ mari yoaare ñu̶ duaa tina sehe sã mehne mahño sãare. Ã yoaa sã ñu̶chu̶su̶ma ya dutiare yoa duti duaa, tí dutiare ño payorucuina jichu̶ yoa duamare sãre tina. 5 Ti ã yoa duapachu̶ta noaa buheare quihõno mu̶sa noano masihto cjihtore ne mahanocã mehne tu̶ho duaerahi sã tinare. 6 Ã yoa Jesu yaina pu̶htoa noaa buheare yu̶ buherire ti tu̶hori baharo “Õ sehe ni yahu namoga judio masa jierainare”, ni yahu quihõerare tina yu̶hu̶re. Jesu yaina pu̶htoare wiho jiina yoaro seheta tu̶hotuja tinare. Cohamacu̶ sehe jipihtinare cũ̶no potori tu̶hotura. Ã jicu̶ ãta tu̶hotuja yu̶hu̶ cũ̶hu̶. Tina sehe yu̶ buheriro sohtoare buhedoho masierare. 7 Ã jia judio masa jierainare yu̶ buhehtire Cohamacu̶ yu̶hu̶re to cũrire tu̶hoa, “Tóihta jira”, nire tina. Judio masare buheare Cohamacu̶ Pedrore to cũriro seheta tó seheta yu̶hu̶ cũ̶hu̶re cũre judio masa jierainare yu̶ buhehtiro cjihtore. 8 Judio masare Pedrore buhe dutirirota yu̶hu̶ cũ̶hu̶re tirota buhe dutire judio masa jierainare. 9 Ã jia Santiago, Pedro, João mehne “Jesu yaina pu̶htoa”, ti niina noaa buheare buherire Cohamacu̶ yu̶hu̶re to cũrire tu̶hoa “Tóihta jira”, nire tina. Ã niata yu̶hu̶re Bernabé mehne noano wahchea mehne wamomaca ñahare sãre piti tia. Ã jina judio masa jierainare buheina jija sã. Santiago cũ̶hu̶ sehe judio masare buheina jira. “Ãta wahajaro”, nii sã sã basi. 10 Ã nipahta tina judio masare pjacu̶oinare yoadoho dutire sãre. Pjacu̶oinare yoadohohtiro jiita nija yu̶hu̶. 11 Ã yoa Pedrore Antioquíapu̶ to su̶ri baharo quihõno to yoaerari buhiri tuhtii tirore. 12 Õ sehe yoare tiro: Santiago to warocaina Antioquíapu̶ ti su̶hto panocã, Pedro sehe judio masa jieraina mehne chu̶ro nire. Santiago warocaina judio masa jierainare “Circuncisiõre yoaga” niina, judio masa panopu̶ macaina ya dutiare yoa dutiina jire. To ã chu̶ro watoi tina su̶re. Ã chu̶riro jiparota tina to cahapu̶ ti su̶chu̶ ñu̶no, tinare cuiro, Pedro judio masa jierainare duhunoca, pari turi tina mehne chu̶ro wahaerare. “Mipu̶re wihiina yu̶hu̶re tuhtiri” nino, judio masa jieraina mehne chu̶ namoerare. 13 To ã mahño cureriro seheta to yoachu̶ ñu̶a, paina judio masa cũ̶hu̶ tirore ñu̶ cũ, tina cũ̶hu̶ tó seheta yoare. Ã jiro Bernabé masa noariro jiparota tina yoaro seheta yoare tiro cũ̶hu̶. 14 Ã jicu̶ judio masa jierainare ti duhuri buhiri noaa buhea ti niriro seheta tina ti yoaerachu̶ ñu̶cu̶, jipihtina Jesu yaina panoi Pedrore yahui: “Judio masa ya dutiare yoa dutiina ti ñu̶rocaroi judio masa jieraina mehne mu̶ chu̶ duaerachu̶ ñu̶a õ sehe ni tu̶hotuboca tina judio masa jieraina: “Jesu yaina dihta jina judio masa yoaro sehe yoajihna mari cũ̶hu̶”, ni tu̶hotuboca. Ã ni tu̶hotuchu̶ yoara mu̶hu̶ tinare. ¿Dohseacu̶ tinare judio masare ñu̶ cũchu̶ yoa duajari mu̶hu̶ ã piti ti duhucu̶? Judio masu̶no jipaihta judio masa jieraina yoaro sehe yoamare mu̶hu̶. Ã yoacu̶ judio masa yoaro sehe yoaerare mu̶hu̶. ¿Ã yoariro cjiro jipaihta dohseacu̶ judio masa jierainare judio masare ñu̶ cũchu̶ yoa duajari mu̶hu̶?” nii tirore. 15 Sã sehe judio masa masa bajuana, paina ñano yoaina judio masa jieraina yoaro sehe jieraja sã. 16 Ã jiina sã jipachu̶ta Cohamacu̶ dutiare Moise cjirore to cũrire yoarina sã jichu̶ “Noaina jira”, ni ñu̶eraboa Cohamacu̶ sãre. Tíre mari masija. Ã yoa Jesucristore mari wacũ tuachu̶ Cohamacu̶ marine “Noaina jira”, ni ñu̶nohca. Tíre masina, sã cũ̶hu̶ Jesucristore wacũ tuaja tirore sã wacũ tuari mehne sãre “Noaina jira”, Cohamacu̶ to ni ñu̶hto cjihtore. To dutia cjirire sã yoarina jichu̶ “Noaina jira”, ni ñu̶eraboa Cohamacu̶ sãre. Ne tí dutia yoaa mehne noaina jierara masa, Cohamacu̶ to ñu̶chu̶. 17 Wiho mejeta Cristore mari wacũ tuaa mehne noaina Cohamacu̶ yaina mari waha duachu̶, ñaina mari jiare masichu̶ yoarohca Cristo. ¿Cristo mari ñaare marine masichu̶ yoaro ñaina marine jichu̶ yoajari tiro, mu̶sa tu̶hotuchu̶? Ne mahanocã mehne yoaerara. 18 Sã dutia yoaa mehne yu̶hdu̶ duamarina cjiri jipanahta tí buheare cohãi. Ã cohãpanahta pari turi tí buheare yoana tí dutiare sã yoa pahñoerari buhiri potocãta buhiri tinahca sã. 19 Cohamacu̶ dutiare Moise cjirore to cũrire cũ̶no pjaeraja mari. Ã jia, tí dutia marine duti namoerara. Cohamacu̶ to tuaa mehne to yaina jija mari. Cristo mehne crusai yariaina yoaro sehe jija mari. 20 Ã jina yariariro to mu̶ su̶ro to yoaerariro seheta mari mu̶ su̶ro yoaeraja mari. Cristo ya tuaa mehne yoaja. Ã yoa mipu̶re Cohamacu̶ macu̶nore wacũ tuaa mehne jirucuja mari. Tiro Cohamacu̶ macu̶no marine cahĩre. Ã jiro mari ya buhirire yariare. 21 To dutia yoaa mehne noaina Cohamacu̶ yaina mari wahachu̶ Cristo to yariari sehe ne yaba cjihti jieraboa. Cohamacu̶ marine to cahĩrire, Cristo to yariarire wiho jia yoaro sehe jichu̶ yoa duaeraja yu̶hu̶ sehe. Ã jicu̶ “Dutia mehne yu̶hdu̶ihca”, ne nieraja yu̶hu̶.

Gálatas 3

1 Yu̶ coyea, mu̶sa Galacia macaina tu̶ho masieraina ji wama tira mu̶sa. Jesucristo crusai to yariari buheare jipihtina ti ñu̶rocaroi mu̶sare yahui. ¿Ã jina mipu̶re to yare mu̶sa yu̶hdu̶ru̶cahtore paina mu̶sare ti dojomehnechu̶ dohse yoana tinare yu̶htiri mu̶sa? 2 Ahrireta yahu duaja mu̶sare: Dutiare mu̶sa yoaa mehne Espíritu Santore cju̶aerara mu̶sa. Noaa buhea sehere tu̶hona Cristore mu̶sa wacũ tuaa mehne Espíritu Santore cju̶ara mu̶sa. 3 Espíritu Santo mehne mu̶sa Cristo yaina ji du̶cana mipu̶re mu̶sa mu̶ su̶ro mu̶sa yoaa mehne Cohamacu̶ cahapu̶ mu̶sa waha duachu̶ ña nina. Tu̶ho masieraina jira mu̶sa, ã yoana. 4 ¿Noaa buheare mu̶sa yoari buhiri payu̶ tahari mu̶sa ñano yu̶hdu̶na wiho warota ñano yu̶hdu̶nocana niri mu̶sa, ã wahana? Wiho waro jierara mu̶sa ã wahari. 5 ¿Dohse mu̶sa yoari wapa Espíritu Santore mu̶sare wari Cohamacu̶, mu̶sa tu̶hotuchu̶? To dutiare mu̶sa yoari wapa waerare tiro. To buheare noano mu̶sa tu̶hochu̶ ñu̶no tirore mu̶sa wacũ tuari baharopu̶ Espíritu Santore ware tiro. ¿Cohamacu̶ mu̶sa watoi to tuaa mehne yoa ñono dohse jiro baro ã yoa ñojari tiro, mu̶sa tu̶hotuchu̶? To dutiare mu̶sa yoari wapa ã yoa ñoerare tiro. To buheare noano mu̶sa tu̶hochu̶ ñu̶no tirore mu̶sa wacũ tuari baharopu̶ ã yoa ñore tiro. 6 Abrahã cjiro Cohamacu̶re wacũ tuaa tiri jire. To ã yoachu̶ tirore Cohamacu̶ “Noariro jira”, ni ñu̶a tiha. 7 Ã jina ahri yu̶ nihtire masiga mu̶sa: Cohamacu̶re wacũ tuainata potocãta Abrahã cjiro panamana ji turiaina waro pa turu macaina yoaro sehe jira. 8 Panopu̶ Cohamacu̶ yare ti joari pũi õ sehe ni yahua tiha: Judio masa jieraina Cohamacu̶re ti wacũ tuachu̶ ñu̶no “Noaina jira”, ni ñu̶na Cohamacu̶. To ã ni ñu̶htore Cohamacu̶ pano masiyuro, tiro noaa buheare Abrahãre pano yahu mu̶hta tuhsu̶a tiha. “Mu̶hu̶ mehne ahri yahpa macainare jipihtinare noano yoaihtja”, nia tiha Cohamacu̶ Abrahãre. 9 Ã jiro Abrahã cjiro Cohamacu̶re noano tu̶ho wacũ tuaa tiha. To ã wacũ tuachu̶ ñu̶no Cohamacu̶ tirore noano yoaa tiha. Ã yoa paina masa Cohamacu̶re ti wacũ tuachu̶, tina cũ̶hu̶re noano yoarohca Cohamacu̶, Abrahã cjirore to yoariro seheta. 10 “Moise cjirore to cũri dutia mehne Cohamacu̶ yaina wahanahca”, ni tu̶hotuina buhiri tiina jira. To joari pũi ãta nina: “Cohamacu̶ dutiare to ya tjui ti joarire yoa pahñoeraina buhiri tiina jira tina jipihtina”, ni joaa tiha. 11 Cohamacu̶ yare ti joari pũi õ sehe nina: “Cohamacu̶re wacũ tuainare ‘Noaina jira’, ni ñu̶na Cohamacu̶. Ã wacũ tuaa jipihtia dachoripe Cohamacu̶ mehne ã jirucuahca”, nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi. To ã nichu̶ ahri yu̶ nihtire mari noano masija: To dutiare ti yoaa mehne masa noaina wahaerara, Cohamacu̶ to ñu̶chu̶. 12 Dutia yoaa mehne Cohamacu̶ cahapu̶ waha duaina Cohamacu̶re wacũ tuaerara. Õ sehe nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi: “Dutiare yoaa mehne noaina waha duainare tí dutiare yoa pahñono cahmana tinare, du̶hsaro marieno”, nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi. Wiho mejeta to dutiare yoa pahñoeraina jira masa. Ã jia Cohamacu̶ ñu̶rocaroi noaina waha masierara. 13 Ã jia tí dutia marine buhiri tichu̶ yoara. Mari ã buhiri tichu̶ ñu̶no Cristo sehe to basi mari yaro jiborirore buhiri tiriro waharo, mari buhiri tiborirore tiro sehe cohãbasare marine. Cristo to buhiri tihtore yahuro õ seheta ni joaa tiha panopu̶re: “Jipihtina yucu̶cu̶pu̶ ti duhu õina buhiri tiina jira”, ni joaa tiha panopu̶re. 14 To ã ni yahu joariro seheta ã yoari jire Cristore. Cohamacu̶ Abrahã cjirore “Ahri yahpa macainare noano yoaihtja”, to niriro seheta yoaro niri jire masare. Ã yoari jire Cristo mehne. Tiro yariari jire Cohamacu̶ judio masa jierainare noano to yoahto cjihtore. Ã yoaro Jesucristo mehne Cohamacu̶ Abrahãre to niriro seheta tuhsu̶ri jire. Ã yoari jire tiro tirore mari wacũ tuari baharo Espíritu Santore mari cju̶ahto cjihtore. 15 Yu̶ coyea, masa ya quiti mehne tí yu̶ nirire yahuihtja mu̶sare: Cũ̶iro pairo mehne “Õ sehe yoajihna mari”, ni cũ̶no mehne ti joa cũpachu̶ta pairo tí pũre soro ni dojomehne joa namo masierara. Ã yoa tuhsu̶, tí pũre “Quihõno jierara”, ni masierara tiro. 16 Tí pũre cũ̶no potori ti joa cũriro seheta “Mu̶sare noano yoaihtja”, Cohamacu̶ nino, Abrahãre to panamino ji turiariro cũ̶hu̶re ni yahu cũno nia tiha. Ã ni yahu cũno paina to panamana ji turiainapu̶re ni yahu cũno niera tiha. Cũ̶iroreta to panamino ji turiariro dihtare ni yahu cũno nia tiha Cohamacu̶. Tiro Abrahã panamino Cristo jira. 17 Mipu̶re noano yahuihtja mu̶sare: Abrahã cũ̶hu̶re Cohamacu̶ “Mu̶sare noano yoaihtja”, to ni cũri baharo cuatrocientos treinta cu̶hmari yu̶hdu̶ri baharo to dutiare Moise cjirore cũa tiha. Ã cũno Abrahã cũ̶hu̶re Cohamacu̶ “Mu̶sare noano yoaihtja”, to yahu cũri cjirire boro taro niera tiha. 18 Cohamacu̶ marine yu̶hdu̶chu̶ yoaro, dutiare mari yoaa mehne marine yu̶hdu̶chu̶ yoaerara. Dutiare yoaa mehne mari yu̶hdu̶chu̶ Cohamacu̶ “Mu̶sare noano yoaihtja”, to ni yahu cũri sehe yaba cjihti jieraboa. Wiho mejeta to dutia mariasinichu̶pu̶ Abrahãre ã ni cũ mu̶htaa tiha. 19 ¿Ã jiro dohse jiro baro to dutiare cũri Cohamacu̶? To dutiare cũha tí dutiare mari yu̶hdu̶ru̶carire mari noano masihto sehe. Ã jiro panopu̶re Cohamacu̶ “Mu̶ panami mehne masare noano yoaihtja”, Abrahãre to niriro to wihihto pano Cohamacu̶ to dutiare cju̶aa timaha masa. Cohamacu̶ to dutiare to cũchu̶ to anjoa sehe tíre duti turiaa tiha. Ã yoa Moise cjirore ti cũchu̶, tiro sehe masare cũ turiaa tiha tjoa. 20 To dutiare Moise cjiro to cũ turiachu̶ Cohamacu̶ to basita masare cũera tiha. Ã cũeraparota Cohamacu̶ “Mu̶hu̶re noano yoaihtja”, Abrahã sehere ni yahu cũno, to basita ã ni yahu cũa tiha. 21 Cohamacu̶ Moise cjirore to dutiare cũno, tó pano Abrahãre to ni yahu cũrire “Yu̶ niriro sehe yoasi yu̶hu̶”, nino niera tiha tiro. Abrahãre to niriro seheta yoaro taro nia tiha. To dutia yoaa mehne Cohamacu̶ yaina wahana tí pja pinihta dutiare mari yoaa mehne noaina wahaboa mari. 22 Wiho mejeta Cohamacu̶ to yare ti joari pũ sehe jipihtina ñaa buhiri tiina, ñaare duhu masieraina ti jirire yahua tiha. Ã ni yahua tiha Cohamacu̶ “Mu̶sare noano yoaihtja”, pano to niriro seheta to yoahto cjihtore. Ã yoaro Jesucristore wacũ tuainare noano yoara tiro pano to niriro seheta. 23 Jesucristo ya buheare mari tu̶hohto pano, tirore mari wacũ tuahto pano Cohamacu̶ Moise cjirore to cũri dutia dihtare masimahi mari. Ã masimarina jina ñaa buhiri tiina, peresupu̶ jiina yoaro sehe tí ñaare duhu masieraina jina, dutia dihtare masiina jimahi mari. 24 Ã jia Cristo to wihihto pano Cohamacu̶ dutia sehe marine yahure dahra cohtariro to pu̶htoro pohnare to yahuriro seheta. Ã yahure marine baharo Cristore mari wacũ tuaa mehne Cohamacu̶ “Noaina jira”, marine to ni ñu̶hto cjihtore. 25 Mipu̶ pinihtare Cristore mari wacũ tuari pja jira. To ã jichu̶ dahra cohtariro yoaro sehe to dutia sehe marine yahu namoerara. Marine dutirucu namoerara. 26 Ã jina Cristo Jesure wacũ tuaina jina Cohamacu̶ pohna jira mu̶sa. 27 Jipihtina mu̶sa co mehne bautisarina jira Cristo yaina mu̶sa jiare ñona tana. Ã yoana to yaina jina, Cristo yoaro sehe jiina wahana nina mu̶sa. 28 Mipu̶re pu̶a curua jierara mu̶sa. Judio masa jieraina, judio masa mehne pu̶a curua jierara mu̶sa. Dahra cohtaina, dahra cohtaina jieraina mehne pu̶a curua jierara mu̶sa. Mu̶a, numia mehne pu̶a curua jierara mu̶sa. Jipihtina mu̶sa Cristo yaina jina, cũ̶ curuata jira mu̶sa. 29 Cristo yaina jina, Abrahã Cohamacu̶re to wacũ tuariro seheta yoaina jina, Abrahã panamana waro jira mu̶sa. Mu̶sa ã jiina jichu̶ Cohamacu̶ Abrahãre “Mu̶sare noano yoaihtja”, to ni yahu cũriro seheta mu̶sa cũ̶hu̶re noano yoarohca tiro. Cristo yaina mu̶sa jichu̶ ñu̶no mu̶sare noano yoarohca.

Gálatas 4

1 Õ sehe jira ahri quiti mehne yu̶ yahu namochu̶: To pu̶cu̶ro baharo to yare nahtiro wahma bu̶cu̶ariro jiropu̶ jipihtia to ya jipachu̶ta dahra cohtariro yoaro seheta ne paye baro maerariro yoaro seheta jira tiro. 2 Ã jia tiro wahma bu̶cu̶ariro to jichu̶ tirore ñu̶ wihboina to yare ñu̶ wihbora. Ã yoa to pu̶cu̶ro to quihõri pja mu̶ su̶chu̶pu̶ to pu̶cu̶ro yare cju̶arohca to macu̶no. 3 Õ seheta wahma bu̶cu̶ariro yoaro seheta jimai mari cũ̶hu̶. Ã jiina mari jisinichu̶ dahra cohtainare ti dutiriro seheta Moise cjirore to cũri dutia, mari ñu̶chu̶su̶ma panopu̶ macaina ti cũri dutia cũ̶hu̶ marine dutisinimare. 4 Mari ã jiina jipachu̶ta to quihõri pja mu̶ su̶chu̶ Cohamacu̶ to macu̶nore warocari jire. Ã to warocachu̶ to macu̶no cũ̶coro numino mehne masa bajuari jire. Ã jiro tiro judio masu̶no masa bajuaro Cohamacu̶ dutia Moise cjirore to cũri cjirire yoarucuriro jiri jimare. 5 Mari cũ̶hu̶re tí dutiata dutisiniri jimare. Ã jiro marine yu̶hdu̶chu̶ yoahtiro cjihtore warocari jire Cohamacu̶ to macu̶nore, to pohna waro mari wahahto cjihtore. 6 Ã jiro to pohna mu̶sa jichu̶ ñu̶no, Cohamacu̶ macu̶no to yairo Espíritu Santore mu̶sa mehne jihtirore warocari jire Cohamacu̶. To yairo Espíritu sehe Cohamacu̶re “Mai”, niriro jira. 7 Ã jina mu̶sa Cohamacu̶ to yoadohoa mehne dahra cohtaina jierara mu̶sa mipu̶re. To pohna jira mu̶sa. Ã jina to pohna jina, Cohamacu̶ to wahtire cju̶anahca mu̶sa. 8 Panopu̶ Cohamacu̶re mu̶sa masierasiniina jina “Cohamacu̶ jira”, mu̶sa nia masu̶rine ño payona tí masu̶rine dahra cohtaina jiri jimare mu̶sa. Mu̶sa ã ño payoina potocãta cohamana waro jierari jire. 9 Ã jirina cjiri jipanahta mipu̶re Cohamacu̶ warore masina mu̶sa. Jierara. Tiro pinihta mu̶sa sehere masina. ¿To ã masipachu̶ta dohse yoana ahri yahpa macaina ya buhea sehere cahmajari mu̶sa tjoa? Ti ya buhea mehne noano yu̶hdu̶ duapanahta ne yu̶hdu̶si mu̶sa. Ã yoa baharo Cohamacu̶ jipihtia dachoripe mu̶sare to wahtire cju̶asi mu̶sa. Ã yoana tí buhea mehne yu̶hdu̶ duana, pari turi ti ya dutiare dahra cohtaina yoaro sehe wahana nica mu̶sa. 10 Cãa dachorire, cãa sũ̶rine, cãa puhibu̶cu̶re, cãa cu̶hmarine bose nu̶mu̶rine dahre dutira mu̶sa. “Mari ã yoaa mehne dutia mehne yu̶hdu̶nahca”, ni tu̶hotumana mu̶sa. 11 Mu̶sa ã ni tu̶hotuchu̶ mu̶sare tuaro yu̶ buheri cjiri yaba cjihti jieraboca, yu̶ tu̶hotuchu̶. 12 Yu̶ coyea ahrire tuaro dutiihtja mu̶sare: Cristore yu̶ tu̶hoturiro seheta mu̶sa cũ̶hu̶ tirore tu̶hotuga. Panopu̶ dutia yoaa mehne yu̶hdu̶ duaina jierari jimare mu̶sa judio masa jieraina jina. Mipu̶ sehere yu̶hu̶ cũ̶hu̶ mu̶sa yoaro seheta wahai dutia yoaa mehne yu̶hdu̶ duaeracu̶. Ã jina Cristore yu̶ tu̶hoturiro seheta mu̶sa cũ̶hu̶ ãta tirore tu̶hotuga. Mu̶sa mehne yu̶ jichu̶ ne ñano yoaerare mu̶sa yu̶hu̶re. 13 Ahrire masina mu̶sa. Tópu̶ dohatiriro jicu̶, pa sehepu̶ waha masieracu̶ noaa buheare mu̶sare buhe du̶cai. 14 Yu̶ ã dohatiriro jipachu̶ta, yu̶hu̶re pumeborina mu̶sa jipanahta, yu̶hu̶re yabierare mu̶sa. Ã jina yu̶hu̶re “Waharisa”, nierare mu̶sa. Ã jina Cohamacu̶ yairo anjore, Jesucristo cũ̶hu̶re mu̶sa piti bocaboriro seheta yu̶hu̶re noano piti bocare mu̶sa. 15 ¿Mipu̶re dohse wahari yu̶hu̶ mehne mu̶sa wahchea? Mu̶sare ahrire niihtja: Cũ̶no pjana mu̶sa caparire orewe na yu̶hu̶re waboa mu̶sa. 16 ¿Yu̶hu̶ mehne macaina jipanahta mipu̶re quihõno mu̶sare yu̶ yahuchu̶ ñu̶ tuhtijari mu̶sa yu̶hu̶re? 17 Sohõ jiina soro ni buheina mu̶sare tuaro cahmasãana. Ti tu̶hotua soro jira. Noaa jierara. Tina mu̶sare yu̶hu̶re yu̶hdu̶ru̶cachu̶ cahmana, tina sehere mu̶sa cahmahto sehe. 18 Noano mehne mu̶sa noano wahahto sehe mu̶sare ti cahmasãachu̶ noa niboa. Ã yoa tópu̶re yu̶ mariachu̶ cũ̶hu̶re ti ã cahmasãachu̶ noa niboa. 19 Yu̶ pohna, niji wahcõricoro to ñano yu̶hdu̶ro seheta mu̶sare ñano wacũ tu̶hotuja yu̶hu̶. Pu̶ Cristo yoaro sehe mu̶sa jichu̶pu̶ mu̶sare wacũ duhuihca. 20 Michapucacã mu̶sa mehne jicu̶ tuhtiro marieno wahchea mehne mu̶sa mehne yu̶ su̶hu̶duchu̶ noaboa yu̶hu̶re. Mu̶sare pjíro tu̶hotui nija yu̶hu̶. 21 Tu̶hoga mu̶sa yu̶hu̶re. Cohamacu̶ to dutiare yoaa mehne yu̶hdu̶ duaina jipanahta to dutia sehere noano masierara mu̶sa. 22 Õ sehe nia tiha Cohamacu̶ yare ti joari pũi: Abrahã pu̶aro pu̶cu̶ro jia tiha. Tirore dahra cohtaricoro Agar wama tiricoro mehne cũ̶iro pohna tia tiha. Ã yoa to namono poto Sara wama tiricoro mehne cũ̶iro pohna tia tiha. 23 Wiho mejeta tirore dahra cohtaricoro macu̶no masa mari yoaro seheta masa bajuaa tiha tiro. To namono poto macu̶no sehe Cohamacu̶ “Cũ̶irocã pohna tinahca mu̶sa”, to niriro seheta masa bajuaa tiha tiro sehe. 24 Ahri quiti marine noano piti dahre yahura: Cohamacu̶ pu̶a taha masare “Mu̶sare yoadohoihtja”, to nia yoaro seheta jira ahri numia pu̶aro numia. Cũ̶coro Sinaí wama tidu̶pu̶ to dutiare wari yoaro sehe jira. Ticoro Agar jira. Ticoro mehne mari piti dahre buhechu̶ judio masa cũ̶hu̶ dutiare yoarucua mehneta yu̶hdu̶ duaina ticoro yoaro sehe jira. Tina dahra cohtaina yoaro sehe jira. 25 Ticoro Sinaí wama tidu̶ Arabiapu̶ jidu̶ yoaro sehe jiricoro jira. Mipu̶re Jerusalẽ macaina judio masa dutia yoaa mehne yu̶hdu̶ duaina dutiare dahra cohtaina yoaro sehe jira. Ã jia mari piti dahre buhechu̶ tina ticoro yoaro sehe jira dahra cohtaricoro to jia tiriro sehe. Tina Cohamacu̶ pohna jierara. 26 Pacoro sehe Abrahã namono poto mu̶anopu̶ jiri maca Jerusalẽ wama tiri maca yoaro sehe jira, mari piti dahre buhechu̶. Ticoro dahra cohtaricoro jieraro, to macu̶no cũ̶hu̶ dahra cohtariro jierari jire. (Ã yoa Jesucristore wacũ tuaina mari jina, Sara macu̶no yoaro sehe jija. Mari cũ̶hu̶ Cohamacu̶ Moise cjirore to cũri dutia mehne yu̶hdu̶ duaina jieraina jina, dahra cohtaina yoaro sehe jieraja.) 27 Cohamacu̶ yare ti joari pũi õ sehe ni joaa tiha Cohamacu̶ pohna warore, Sara yoaro sehe jiricorore yahuro: “Pohna marienicoro, wahchega. Ã yoa wahchea mehne sañurucuga, niji wahcõno purĩnore masieraricoro jico. Mu̶hu̶ sehe manu̶ tiricoro yu̶hdoro payu̶ pohna ticohca. Ã jico wahchega”, ni joaa tiha panopu̶re to pohna tihto pano Sara yoaro sehe jiricorore yahuro. 28 Yu̶ coyea, Cohamacu̶ to niriro seheta Isaa masa bajuaa tiha. Mari cũ̶hu̶ tiro yoaro sehe Cohamacu̶ to niriro seheta to pohna jija mari. 29 Wiho mejeta tí pjapu̶re masa yoaro sehe masa bajuariro ñano yoaa tiha pairore Espíritu Santo to niriro seheta masa bajuarirore. Mipu̶ cũ̶hu̶re ãta jira to jiriro seheta. 30 Wiho mejeta õ sehe nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi: “Dahra cohtaricoro macu̶no to pu̶cu̶ro yare cju̶a masierara. To namono poto macu̶no sehe to pu̶cu̶ro yare cju̶a masina. Ã yoa ticorore dahra cohtaricoro cjirore to macu̶no mehneta cohãnocahga”, ni joaa tiha. 31 Yu̶ coyea, ne dahra cohtaricoro pohna yoaro sehe jieraja mari. Wiho mejeta to namono poto pohna yoaro sehe jija mari.

Gálatas 5

1 Dutia yoaa mehne yu̶hdu̶ duaina tí dutiare dahra cohtaina ti dutipeina yoaro sehe jira. Cristo yaina wahana ti dutipeina mari jiare wijaana, Cristo mehne yu̶hdu̶ja mari. Ã to yu̶hdu̶chu̶ yoarina jina, to yare ã yoarucuga, “Tí dutia yoaa mehne yu̶hdu̶nahca”, ni tu̶hoturo marieno. 2 Mipu̶re yu̶hu̶ Paulo ahrire yahuihtja mu̶sare: “Circuncisiõre mari yoari mehne yu̶hdu̶nahca”, mu̶sa ni tu̶hotuna, Cristo mu̶sare to yoadohorire yaba cjihti jierachu̶ yoana nina mu̶sa. 3 Jipihtina circuncisiõre mu̶sa yoari mehne yu̶hdu̶ duainare pari turi õ sehe ni yahuihtja yu̶hu̶: Circuncisiõre mu̶sa yoari mehne yu̶hdu̶ duana, paye Cohamacu̶ dutiare yoa pahñoerana, yu̶hdu̶si mu̶sa. 4 Dutia yoaa mehne yu̶hdu̶ duaina jina Cristo sehere cohãre mu̶sa. Ã yoaina jina, Cohamacu̶ mu̶sare to cahĩrire, mu̶sare to yu̶hdu̶chu̶ yoa duarire cahmaerara mu̶sa. 5 Wiho mejeta mari sehe Espíritu Santo to tuaa mehne Cohamacu̶re wacũ tuaja. Mari ã wacũ tuachu̶ “Noaina, ñaa buhiri marieina jira”, ni ñu̶na Cohamacu̶ marine. To ã ni ñu̶chu̶ marine to yu̶hdu̶chu̶ yoahtore masija mari. 6 Cristo Jesu yaina jina circuncisiõre mari yoachu̶ ne yaba cjihti jierara. Circuncisiõre mari yoaerachu̶ cũ̶hu̶re ne yaba cjihti jierara. Wiho mejeta Cristo pinire wacũ tuana painare cahĩnahca mari. Tí wacũ tuaa sehe wiho waro jia nierara. Tí waro jia nina. 7 Mu̶sa Cristore noano wacũ tuasinimare. ¿Diina baro noaa buheare yu̶hdu̶ru̶ca dutiari mu̶sare? 8 Ti ya buhea Cohamacu̶ mu̶sare to pohnare cũriro to ya buhea jierara. 9 Ahri yu̶ nihtire wacũga mu̶sa: Mahanocã pão bu̶cu̶aro trigo yu̶bu̶re noano sahseru̶cu̶ su̶ra. (To ã sahseru̶cu̶ su̶riro seheta yu̶ coyea judio masa ya buhea sehere mu̶sa cahmarucuchu̶ ñu̶a payu̶ masa mu̶sa mehne macaina cũ̶hu̶ tí buheare cahmaboca tina cũ̶hu̶.) 10 Mari pu̶htoro Cristore wacũ tuaja mari. Ã jicu̶ ahri yu̶ nihtire masija yu̶hu̶. Cristo to yoadohoa mehne paye buheare baharopu̶re cahmasi mu̶sa. Tíre masija yu̶hu̶. Mu̶sare dojomehne cohtaina dohse jiina jica. Tinare Cohamacu̶pu̶ buhiri dahrerohca. 11 Yu̶ coyea, “Dutia yoaa mehne yu̶hdu̶nahca”, ti nia buheare yu̶ buheriro jichu̶ judio masa yu̶hu̶re ñano yoaeraboa. Cristo crusai to yariari buheare yu̶ buheri buhiri tina ñano yoara yu̶hu̶re. Cristo ya buhea mehne judio masa ya buheare yu̶ buhe morechu̶ yu̶hu̶re ñano yoaeraboa tina. 12 Mu̶sare dojomehne cohtaina mu̶sare mahanocã mu̶sa pjacu̶ macari cahsarocãre yihso dutiina ti basi dihta yihsojaro. 13 Yu̶ coyea, “Dutia mehne yu̶hdu̶nahca”, ni tu̶hotu dutierara Cohamacu̶ mu̶sare. Wiho mejeta “Dutia mehne yu̶hdu̶nahca”, ni tu̶hotuina jierapanahta “To dutiare yu̶hdu̶ru̶cajihna”, ni wacũena tjiga. Ã yoa mu̶sa mehne macainare cahma cahĩna, tinare dahra cohtaina yoaro seheta yoadohoga tinare. 14 Cũ̶nota dutiare noano yoana, Cohamacu̶ dutiare yoa pahñona nija mari. Õ sehe jira tí dutia: “Mu̶ basi mu̶ cahĩno seheta mu̶ cahai jiina cũ̶hu̶re cahĩga”, ni dutia tiha. 15 Ã jina wahiquina suaina yoaro sehe mu̶sa basi cahma sayoena tjiga. Tuhsu̶, cahmachena tjiga. Mu̶sa mehne macaina jipihtinare “Dojomehneri”, nina noano yoaga mu̶sa. 16 Espíritu Santo to cahmariro seheta jirucuga mu̶sa. Ã jina mu̶sa ñaare mu̶sa goa pjaare yoaena tjiga. 17 Ñaare mu̶sa goa pjachu̶ tíre mu̶sa yoachu̶, Espíritu Santo ñu̶ yabira. To ã ñu̶ yabichu̶ tí ñaare duhunahca mu̶sa. Ã jina ñaare mu̶sa goa pjana, tíre yoana, Espíritu Santore ñu̶ tuhtira mu̶sa. Ã ñu̶ tuhtina to cahmano sehe yoaerara mu̶sa. Ã jina mu̶sa goa pjaare mu̶sa yoa duaro seheta yoa masierara mu̶sa. 18 Ã yoa Espíritu Santo to cahmaare yoaina jina “Dutia mehne mari yu̶hdu̶nahca”, ni tu̶hotuerara mu̶sa. 19 Masa ñaare ti yoaare mari noano masi tuhsu̶ja. Õ sehe jira tí: Numino mehne ñano yoaa, mu̶no mehne ñano yoaa, wu̶ana tia, tó sehe jia ñaare bu̶o tiro marieno yoaa, 20 “Cohamacu̶ jira” ti nia masu̶rine ño payoa, puti sitea, paye yaya ti yoaa, ñu̶ tuhtia, cahma sayoa, doaa, suaa, to basi dihta cju̶a duaa, ñu̶ tuhti cahma tju waa, cũ̶ curua macaina pa curuare ñu̶ tuhtia, paina yare tuaro cahmaa, cahaa, cahaa bose nu̶mu̶rine dahrea, tó sehe jia jira ñaare yoaa. Panopu̶ mu̶sare cuaro mehne yu̶ niriro seheta mipu̶ cũ̶hu̶re niihtja: Tí barore yoaina pu̶htoro Cohamacu̶ to su̶ho jiropu̶re mu̶anopu̶re ne su̶si. 22 Espíritu Santo sehe marine õ sehe yoaina jichu̶ yoara: Masare cahĩina, wahcheina, cuiro marieina, so suaeraina, painare noano yoaina, noaina, duhuro marieno Cohamacu̶ cahmaare yoaina, painare yu̶hdu̶ru̶ca duaeraina, noano mehne yoaina, ti ñaa goa pjaare yoaeraina jichu̶ yoara marine tiro. Tó sehe yoainare “Ã yoaena tjiga”, ne cũ̶iro nierara. 24 Cristo Jesu yaina jina mari ñaa goa pjaare yoa namoeraja. 25 Espíritu Santo marine Cohamacu̶ mehne ã jirucuchu̶ yoarohca. Ã jina to cahmano seheta yoarucuina jijihna mari. 26 “Painare masi yu̶hdu̶ru̶caja sã”, ni tu̶hotuina jiena tjijihna mari. Ã jina mari mehne suachu̶ yoaena tjijihna painare. Ã yoana mari mehne macaina noano ti wahachu̶ ñu̶na tinare sua tu̶hotuena tjijihna.

Gálatas 6

1 Yu̶ coyea, cũ̶iro mu̶sa mehne macariro to ñaare yoachu̶ ñu̶na, Cristore noano wacũ tuaina jina niji siaroca dero tirore yoadohoga noaare pari turi to yoahto cjihto sehe. Ã yoana mu̶sa cũ̶hu̶ “Ñaare goa pjari”, nina noano yoaga. 2 Mu̶sa mehne macaina ti ñano yu̶hdu̶chu̶ cũ̶hu̶re yoadohoga tinare. Mu̶sa ã yoana Cristo to dutiro seheta yoana nina mu̶sa. 3 Cũ̶iro wiho jiriro jiparota “Painare yu̶hdu̶ru̶caja”, ni tu̶hoturo, to basi mahñoa dihtare tu̶hoturiro jira. 4 Cãina mu̶sa sahsero mu̶sa yoarire “Ahri noaa jira. Ahri ñaa jira”, ni masiga. Ã masina mu̶sa yoari noaa jichu̶ mu̶sa basi wahchenahca. Ã jina “Painare yu̶hdu̶ru̶caja”, nisi mu̶sa. Ã nierana painare mu̶sa yu̶hdu̶ru̶cari mehne wahchesi mu̶sa. 5 Ã jiro Jesu yairo to mu̶ su̶ro Cohamacu̶ yare yoara. Pairo masu̶no tirore tíre yoadoho masierara. 6 Ã jina noaa buheare buherirore paye baro mu̶sa cju̶aare tirore waga mu̶sa to yahuare tu̶hoina. 7 Toari masu̶no ñaa yaparire toaro ñaa dichare cju̶arohca. Noaa yaparire toaro noaa dichare cju̶arohca. (Tó seheta mari cũ̶hu̶ ñaare yoana ñaare cju̶anahca. Ã jiro mari ñari buhiri buhiri dahrerohca. Noaare yoana noaare cju̶anahca. Ã jina noano jinahca.) Ã jina “Sã ñaare yoachu̶ Cohamacu̶ sãre buhiri dahresi”, ni tu̶hotuena tjiga. Ñaare yoaina Cohamacu̶re bu̶ju̶peina jira. Cohamacu̶re bu̶ju̶peinare buhiri dahrerohca tiro. 8 Mari ñaare goa pjana, tíre yoana, tí mehneta yarianahca. Ã jina pichacapu̶ wahanahca. Espíritu Santo sehe to cahmaare mari yoachu̶ tiro marine jipihtia dachoripe mu̶anopu̶ jirucuchu̶ yoarohca. 9 Ã jina noaare yoana tíre pumena tjijihna mari. Cohamacu̶ to quihõri pja jichu̶ noaare cju̶anahca mari pumerana. 10 Ã jina jipihtinare mari ñu̶inape noano yoajihna mari. Mari coyea Jesu yaina pinihtare paina yu̶hdoro noano yoajihna. 11 Bu̶ju̶a letrari mehne yu̶ wamomaca waro mehne mu̶sare yu̶ joarocarire ñu̶ga mu̶sa. 12 Mu̶sare circuncisiõre yoa dutiina masa tinare ño payochu̶ cahmana. Cristo crusai to yariari buheare mari buheri buhiri masa ñano yoara marine. Ti ã yoachu̶ ñu̶a ahrina mu̶sare circuncisiõre yoa dutira “Judio masa ya buhea sehere yoaja”, nia. Ã ti yoa dutichu̶ judio masa tinare ñano yoaeraboca. Ã jia circuncisiõre yoa dutira. 13 Mu̶sare circuncisiõre yoa dutiina sehe Cohamacu̶ to dutiri cjirire yoa pahñoerara. Ã jia circuncisiõre mu̶sare ti yoa dutiri baharo mu̶sa yu̶htichu̶ ñu̶a, judio masa tinare mu̶sare dutiinare ño payoboca. Ti ã ño payohti cjihtire mu̶sare circuncisiõre yoa dutira tina. 14 Mari pu̶htoro Jesucristo crusai yariariro ya buhea dihtare jipihtinare wahchea mehne yahu duaja. Ne paye buheare ã ni yahu duaeraja. Ã crusai to yariachu̶ ahri yahpa macaa ñaare watĩno yu̶hu̶re yoa dutiro bihoerara. Ã yariaro tí ñaare yu̶hu̶re cahmaerachu̶ yoare tiro. 15 To ã yoachu̶ Cristo Jesu yaina mari jichu̶ circuncisiõre mari yoachu̶ ne yaba cjihti jierara. Circuncisiõre mari yoaerachu̶ cũ̶hu̶re ne yaba cjihti jierara marine. Wiho mejeta pari turi masa bajuaina yoaro sehe, Cohamacu̶ cahmano seheta yoaina, marine to cohtotachu̶ pinihta wiho waro jierara. 16 Jipihtina ahri yu̶ buherire yoaina, Cohamacu̶ yaina waro jina, cuiro marieno noano jiga mu̶sa. Ã jina Cohamacu̶ to pja ñu̶a mehne jiga mu̶sa. 17 Mari pu̶htoro Jesure dahra cohtariro yu̶ jiri buhiri yu̶ pjacu̶re cami tija yu̶hu̶. Yu̶ ã jiriro jichu̶ mipu̶re paina yu̶hu̶re cariboea tjijaro. 18 Yu̶ coyea mari pu̶htoro Jesucristo mu̶sare jipihtinare to cahĩa mehne noano yoajaro. Ãta yoajaro.

Efesios 1

1 Yu̶hu̶ Paulo mu̶sare Efeso macainare joarocaja. Yu̶hu̶ Jesucristo yare buhe dutiro to cũriro jija. Cohamacu̶ to cahmano seheta Jesu yu̶hu̶re to yare buhehtirore cũre. Ã jicu̶ mu̶sare Cohamacu̶ yainare Jesucristore ã wacũ tuarucuinare joarocaja yu̶hu̶. 2 Ã joarocacu̶ yu̶hu̶ mu̶sare noa dutija. Cohamacu̶ mari Pu̶cu̶, ã yoa mari pu̶htoro Jesucristo cũ̶hu̶ mu̶sare noano yoa, noano jichu̶ yoajaro. 3 Cohamacu̶, mari pu̶htoro Jesucristo Pu̶cu̶ro marine noano yoarucura Cristo yaina mari jichu̶ ñu̶no. Jipihtia to ya mu̶ano macaa noaa mehne tiro marine noano yoarucura. Espíritu Santo mehne marine ã noano yoarucura. To ã yoariro jichu̶ ñu̶na noano ño payoa mehne tirore noano wahche payojihna. 4 Õ sehe yoaa tiri jire tiro marine to yainare: Ahri yahpare to bajuamehnehto pano mipu̶re to yaina jihtinare beseyu tuhsu̶a tiri jire tiro marine. Ã besea tiri jire marine ñaa buhiri marieina mari jihto sehe. Ã yoana ñaa buhiri marieina jija mari, Cohamacu̶ to ñu̶chu̶. Ã jiro marine “Ñaa buhiri tiina jira”, nisi tiro. 5 Panopu̶ õ sehe nia tiri jire tiro marine: “Yu̶ macu̶ Cristo tinare to yoabasari mehne tina yu̶ pohna jiahca”, ni cũa tiri jire marine panopu̶. To ji coariro seheta to cahmariro seheta ã wahachu̶ yoaa tiri jire tiro marine. 6 Wiho jiina mari jipachu̶ta marine to ã noano yoachu̶ ñu̶na ño payoa mehne tirore noano durucujihna. To macu̶no to cahĩriro yaina mari jichu̶ ñu̶no noano marine yoara tiro. Ã jina tirore noano durucujihna. 7 Cristota jira marine pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdu̶chu̶ yoariro. Cristo mari ñaa buhirire yariabasaro, to dire cohã, mari ñaa yoari buhirire cohãri jire. Mari ñaa yoari buhirire to cohãchu̶ ñu̶no, Cohamacu̶ sehe mari ñaa buhirire bonocahna. Marine ñaa dihtare yoaborinare ã cahmano marine noaputiaro yoari jire Cohamacu̶. Ã yoa marine to ã yoainare noano waro tu̶ho masiina wahachu̶ yoari jire. 9 Tu̶ho masiina wahachu̶ yoa, baharopu̶ to yoahtore marine masichu̶ yoare. Panopu̶ painare tíre masichu̶ yoaerari jire tiro. Õ sehe jira baharopu̶ to yoahto: Tiro to cahmariro seheta to tu̶hoturiro seheta jipihtinare cũ̶ curuata Cristo yaina jichu̶ yoarohca. Ã jiro jipihtiare to ya jichu̶ yoarohca. To quihõri pja mu̶ su̶chu̶ mu̶ano macainare, ahri yahpa macaina cũ̶hu̶re, cũ̶ curuata to yaina jichu̶ yoarohca tiro. Ã yoa mu̶ano macaare, ahri yahpa macaa cũ̶hu̶re to ya jichu̶ yoarohca. Ã jiro Cristo sehe jipihtina bui pu̶htoro jirohca. Ã yoa jipihtia pu̶ro jirohca. Ã jihtiro ji dutia tiha Cohamacu̶ tirore. 11 Ã yoaro Cristo yaina mari jihtore masino panopu̶ Cohamacu̶ marine bese tuhsu̶a tiha to yaina mari jihtinare. Ahri jipihtiare to yoarire, baharopu̶ to yoahto cũ̶hu̶re, “Ã waharohca”, ni cũyua tiha tiro to tu̶hoturiro seheta, to cahmariro seheta yoaro taro. Ã yoaa tiha tiro to yare sã yoahto cjihtore. 12 Sã sehe judio masa Cristore cahma mu̶htaina jina sãre to yu̶hdu̶chu̶ yoahtore cohta mu̶htaina jija. Cohamacu̶ sãre besea tiha to yare sã yoahto cjihtore. Cohamacu̶ yare sã ã yoachu̶ ñu̶a, paina tirore ño payo, “Tuariro jira”, ti nihto sehe Cohamacu̶ sãre besea tiha. 13 Mu̶sa cũ̶hu̶ quihõno durucuareta noaa buheare tu̶hore. Tí buhea “Cohamacu̶ cahapu̶ mu̶sa waha duachu̶, õ sehe jira”, ni yahura marine. Tíre tu̶hona tirore wacũ tua, noano tu̶hona to yaina wahare mu̶sa. To yainare õ sehe niri jire Cristo: “Mu̶sare Espíritu Santore warocaihtja”, ni yahu cũri jire. 14 Ã jiro tirore mu̶sa wacũ tua, noano tu̶hochu̶ ñu̶no to yairo Espíritu Santore ware mu̶sare. Ã jiro Espíritu Santo mari mehne jiro Cohamacu̶ yaina mari jia tiare masichu̶ yoara tiro sehe. Ã yoa Espíritu Santo parore masichu̶ yoara. Cohamacu̶ mari ñaa buhirire bore marine yu̶hdu̶chu̶ yoaro. Ã jiro baharo to cahapu̶ naanohca marine to yainare. Marine to naahto pano Espíritu Santo sehe Cohamacu̶ cahapu̶ mari su̶ri baharo to yare mari cju̶ahtore masichu̶ yoara marine. Cohamacu̶ marine ã yoara tirore ño payoa mehne “Noariro jira”, mari nihto cjihtore. 15 Cristore wacũ tuaina mu̶sa jichu̶ tu̶horocacu̶ Cohamacu̶re ã sini payorucuja mu̶sare. Mari pu̶htoro Jesucristore mu̶sa wacũ tuarire, jipihtina to yainare mu̶sa cahĩrire tu̶horocacu̶ Cohamacu̶re “Noana”, nija. 17 Õ seheta tirore sini payoja mu̶sare: Cohamacu̶ mu̶ano macariro mari pu̶htoro Jesucristo Pu̶cu̶ro, noa yu̶hdu̶ariro to yare mu̶sa noano masihto sehe sini payoja. Ã yoaro tirore mu̶sa noano masihto sehe sini payoja mu̶sare. 18 Ã jicu̶ paye yu̶ nihti cũ̶hu̶re mu̶sa noano masihto sehe mu̶sare sini payoja Cohamacu̶re. Tiro mu̶sare yu̶hdu̶chu̶ yoaro, to yaina cjihtire yoare. To ã yoachu̶ noa yu̶hdu̶ara marine. Tíre mu̶sa masihto sehe sini payoja mu̶sare Cohamacu̶re. Ã yoa marine to wahtire noa yu̶hdu̶a tí waro ti jichu̶ cũ̶hu̶re mu̶sa masiyuhto sehe sini payoja mu̶sare Cohamacu̶re. 19 Õ sehe cũ̶hu̶re mu̶sa masihto sehe sini payoja mu̶sare Cohamacu̶re. Cohamacu̶re wacũ tuaina mari jichu̶ ñu̶no to tuaa mehne marine yoadohora tiro. Tiro sehe paina bui tua yu̶hdu̶ariro jira. Tí cũ̶hu̶re mu̶sa masihto sehe sini payoja Cohamacu̶re. 20 Tí to masia mehne, to tuaa mehne tiro Cristo yariarirore masori jire. Ã maso tuhsu̶ro, mu̶anopu̶ to poto bu̶hu̶sehei Cristore dujichu̶ yoari jire Cohamacu̶, jipihtinare dutihtiro to jihto sehe. 21 Tói dujiro jipihtina mu̶ano macaina pu̶htoa bui, ã yoa jipihtina ahri yahpa macaina dutiina bui jiriro jira Cristo. Mipu̶re jipihtina ahri dacho macaina bui pu̶htoro jira. Baharopu̶ jipihtina pa tjuru macaina cũ̶hu̶re ti bui pu̶htoro jihtiro cjihtota jira tiro. 22 Ã yoa jipihtina bui cũri jire Cohamacu̶ Cristore. Ã yoaro jipihtiare pu̶ tichu̶ yoari jire tirore. Ã jiro Cristo yaina cũ̶ curua jiina bui pu̶htoro sõri jire tirore. Ti dapu jira tiro sehe. 23 Cristo yaina cũ̶ curuata jina, to pjacu̶ yoaro sehe jija mari. Cristo jipihtiropu̶ ã jirucura. Ã jina mari to yaina mehne to jirucuchu̶, to jiro seheta wahana nija. Ã wahana to jia tiare ñona nija.

Efesios 2

1 Cohamacu̶ yu̶hdu̶ru̶caina, ñaa buhiri tiina yariaina cjiri yoaro sehe jiri jimare mu̶sa, Cohamacu̶ to ñu̶chu̶. 2 Panopu̶re ahri yahpa macaina Cohamacu̶re yu̶hdu̶ru̶caina yoaro sehe yoarucuri jimare mu̶sa cũ̶hu̶. Ã yoana watĩno to dutiro seheta yoarucuri jimare mu̶sa. Tiro watĩno ahri yahpai dutiriro Cohamacu̶re yu̶hdu̶ru̶caina pu̶htoro jira. Watĩa pu̶htoro cũ̶hu̶ jira tiro. 3 Panopu̶re jipihtina mari ã dihta yoarina jimai. Mari ñaa dihtare goa pjamai. Mari mu̶ su̶ro, mari tu̶hotu, mari cahmano seheta yoamai. Ã yoaina jina jipihtina paina yoaro seheta, mari cũ̶hu̶ ñaa buhiri tiina jirucumai. Mari ã jiina jiri buhiri, Cohamacu̶ to buhiri dahreborina jimai. 4 Mari ã jiina jipachu̶ta, Cohamacu̶ marine tuaro pja ñu̶no, noano cahĩri jire marine. 5 Ã cahĩ yu̶hdu̶ro, Cohamacu̶re yu̶hdu̶ru̶caina, yariaina yoaro seheta mari jipachu̶ta Cristo mehne marine catichu̶ yoari jire. 6 Ã jiro Cristo yaina mari wahachu̶, Cohamacu̶ Cristo mehne marine maso, ã yoa mu̶anopu̶ Cristo mehne dujihtinare marine sõ dapori jire, tiro mehne dutihtina cjihti mari jihto sehe. Cristo yaina jina, ãta wahaina baro jija mari, Cohamacu̶ to ñu̶chu̶. 7 Õ seheta noano yoara tiro marine to pja ñu̶rire, to tuaro cahĩrire baharopu̶ jihtinare masichu̶ yoaro taro. Cristo yaina mari jichu̶ ñu̶no ã yu̶hdu̶chu̶ yoara tiro marine. 8 Cristore wacũ tua, mari noano tu̶hochu̶ ñu̶no Cohamacu̶ marine pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdu̶chu̶ yoara. Marine pja ñu̶no, marine cahĩno marine yu̶hdu̶chu̶ yoara. Mari mu̶ su̶ro mari noano yoaa mehne Cohamacu̶ cahapu̶ waha masieraja mari. Cohamacu̶ sehe marine yu̶hdu̶chu̶ yoara. Ã jiro tiro mehne mari ã jirucuhtore cũna marine. 9 To ã cũchu̶ mari mu̶ su̶ro noaare mari yoari wapa jierara tí. “ ‘Sã mu̶ su̶ro yu̶hdu̶hi’, niboca”, nino õ sehe dutiri jire tiro: Mari mu̶ su̶ro yu̶hdu̶ dutierara marine. 10 Cristo yaina jichu̶ yoare marine Cohamacu̶ sehe noaa dihtare yoahtina mari jihto sehe. Panopu̶ noaare mari yoahtire cũ tuhsu̶a tiri jire tiro marine. 11 Ã jina panopu̶ mu̶sa jia tirire mipu̶ cũ̶hu̶re wacũga mu̶sa. Cristo yaina jierasinina judio masa jieraina jina mu̶sa coyea yoaro sehe yoarina jiri jimare mu̶sa. Circuncisiõre yoaeraina jire mu̶sa mipu̶ mu̶sa jiro seheta. Mu̶sa ã yoaeraina jichu̶ ñu̶na sã judio masa sehe circuncisiõ yoaina sehe mu̶sare õ sehe nia tii. “Circuncisiõre yoaeraina jia, Cohamacu̶ yaina jierara”, nia tii mu̶sare. Circuncisiõre yoaina mu̶a pjacu̶rire mahanocã cahsarocãre yihso narina jira. 12 Panopu̶ Cristo yaina jierari jimare mu̶sa. Sã judio masa sehe Cohamacu̶ to beseina jia tii. Sã ã jichu̶ “Mu̶sare yu̶hdu̶chu̶ yoaihtja”, ni cũa tiha Cohamacu̶ sãre. Mu̶sa sehe to ã ni cũrina jierari jimare. Ã yoa Cohamacu̶ to beserinare ñu̶ tuhtiina jisiniri jimare mu̶sa. Mu̶sa ñaa buhirire pichacapu̶ wahahtina jiri jimare mu̶sa. Cohamacu̶ maeraina jina pichacapu̶ butiborina jia tiri jimare mu̶sa. 13 Mipu̶ sehere Cristo Jesu yaina jira mu̶sa. Panopu̶ Cohamacu̶re ñu̶ tuhtiina jipanahta, mipu̶re to yaina jira mu̶sa. Cristo mu̶sa ñaa buhiri crusapu̶ to di cohãri mehne Cohamacu̶ yaina jichu̶ yoare mu̶sare. 14 Sã judio masare cahma ñu̶ tuhtiina mu̶sa jichu̶ ñu̶no Cristo marine “Mu̶sa basi cahma ñu̶ tuhtiena tjiga”, ni yahure. Masare noano yahuriro jira tiro. Sã judio masa, judio masa jieraina mehne pu̶a curua mari jichu̶ ñu̶no, tiro cũ̶ curuata yoare marine. Du̶catari sahrĩnore ti tju site cohãno yoaro sehe mari cahma ñu̶ tuhtirire duhuchu̶ yoare tiro. 15 Õ sehe tíre yoare tiro: Mari ñaa buhirire crusapu̶ yariaro marine pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdu̶chu̶ yoare. Ã yu̶hdu̶chu̶ yoaro to yaina jichu̶ yoare marine. Ã yoaro pu̶a curua mari jimarirore cũ̶ curuata wahma curua jichu̶ yoare marine. Ã yoaro panopu̶ mari cahma ñu̶ tuhtiina mari jimarirore marine cũ̶noi noano jichu̶ yoare. Ã yoaro judio masa sã dutia cjirire cohãre tiro. Tí dutia marine pu̶a curua ji dutiri jimare. Mipu̶re cũ̶ curuata jija mari. Cristo Cohamacu̶ yaina jichu̶ yoare marine. 17 Ã yoa Cristo noaa buheare marine yahuro tari jire. Mu̶sa judio masa jieraina Cohamacu̶ yare cju̶aeraina jiri jimare. Mu̶sa ã jichu̶ ñu̶no mu̶sare yahuro tari jire tiro. Sã judio masa sehe Cohamacu̶ yare cju̶ai. Sã cũ̶hu̶re yahuro tari jire. Ã yahuro taro jipihtina marine cũ̶ curuata noano mehne ji dutiro tari jire tiro. 18 Mipu̶re jipihtina mari judio masa, judio masa jieraina cũ̶hu̶ Cohamacu̶ mari Pu̶cu̶ mehne noano ji masija mari. Espíritu Santo to yoadohoa mehne mari Pu̶cu̶ mehne noano ji masija mari. Cristo sehe marine ã noano jichu̶ yoari jire. 19 Ã jina mipu̶re pa dihta macaina yoaro sehe jierara mu̶sa. Mipu̶re Cohamacu̶ yainare ñu̶ tuhtiina jierara mu̶sa. Cohamacu̶ yaina mehne macaina jira mu̶sa. To ya curua macaina jira mu̶sa. 20 Cohamacu̶ ya durucuare yahu turiaina, sã cũ̶hu̶ to yare buhe dutiro to cũrina jina to ya durucuare mu̶sare yahu du̶cai sã, wahma wu̶hu̶re Cohamacu̶ ya wu̶hu̶re ti dahre du̶cariro seheta. Tí wu̶hu̶i ti cũ mu̶htari tãca yoaro sehe jiriro Cristo sehe marine yu̶hdu̶chu̶ yoariro mariachu̶ mari ne yu̶hdu̶eraboa. 21 Ã jiro to tuaa mehne marine to yainare cũ̶ curuata jichu̶ yoare tiro, Cohamacu̶ wu̶hu̶re ñaa marieni wu̶hu̶re ti dahreboriro seheta. To ã yoachu̶ to tuaa mehne noaina wahaja mari, Cohamacu̶ to ñu̶chu̶. Mari ã jichu̶ ñu̶no, tirota mari mehne jirucura. 22 Ã jina Cristo yaina jina jipihtina paina to yaina mehne cũ̶ curua wahare mu̶sa cũ̶hu̶. Mu̶sa ã wahachu̶ Cohamacu̶ to Espíritu Santo mu̶sa mehne jiro nina, Cohamacu̶ ya wu̶hu̶i to jiboro seheta.

Efesios 3

1 Ã to ya curua macaina mu̶sa jichu̶ ñu̶cu̶ yu̶hu̶ Paulo mu̶sare sini payoja Cohamacu̶re. Cristo Jesu yare mu̶sare jipihtina judio masa jierainare yu̶ yahuri buhiri peresupu̶ jija yu̶hu̶. 2 Cohamacu̶ wiho jiina mari jipachu̶ta, marine cahĩno, noaa buheare mu̶sare judio masa jierainare yu̶hu̶re yahu dutiro cũre. Tíre masi tuhsu̶re mu̶sa. 3 Panopu̶ masare to yahuerari cjirire Cohamacu̶ baharopu̶re yu̶hu̶re masichu̶ yoare. Ahrire mahanocã yahu mu̶sare joaroca tuhsu̶hi. 4 Yu̶ ã joarocarire buhena Cristo to yare yu̶hu̶re to masichu̶ yoarire masinahca mu̶sa. 5 Tí to yahuri cjirire panopu̶ macainare tiro yahuera tiha. Mipu̶ sehere sãre Jesu to cũrinare Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cũ̶hu̶re sã jipihtina tirore dahra cohtainare to yahuri cjirire masichu̶ yoare Cohamacu̶. To yairo Espíritu Santo sehe sãre masichu̶ yoabasare Cohamacu̶re. 6 Õ sehe jira to yahuri cjiri: Sã judio masa dihtare Cohamacu̶ yu̶hdu̶chu̶ yoaerara. Judio masa jieraina cũ̶hu̶re yu̶hdu̶chu̶ yoarohca tiro. Ã jina sã judio masa, mu̶sa judio masa jieraina mehne Cristo yaina jina, cũ̶ pjacu̶ yoaro sehe cũ̶ curuata jija mari. Ã jina mari jipihtina Cristo Jesu yaina jina cũ̶no potori Cohamacu̶ “Mu̶sare yu̶hdu̶chu̶ yoaihtja”, ni to yu̶hdu̶chu̶ yoaina jija mari. 7 Cohamacu̶ yu̶hu̶re pja ñu̶no, yu̶hu̶re cahĩno ahri noaa buheare yahuhtirore yu̶hu̶re cũre. To tuaa mehne ã cũre yu̶hu̶re tiro. 8 Jipihtina Jesu yaina ti doca macariro waro jija yu̶hu̶. Yu̶ ã jipachu̶ta judio masa jierainare noaa buheare yahuhtirore cũre Cohamacu̶ yu̶hu̶re. Tí buhea Cristo noa yu̶hdu̶ariro to jiare, noa yu̶hdu̶a to cju̶aare to wahtire yahura marine. 9 Yu̶hu̶re ã cũno Cohamacu̶ “Õ sehe yu̶hdu̶chu̶ yoaihtja masare”, nino to yu̶hdu̶chu̶ yoahtore noano yahu pahñohtirore cũre yu̶hu̶re tiro. Ã jiro panopu̶ macainare tí buheare ne yahu pahñoerasinia tiha Cohamacu̶. Jipihtiare bajuamehneriro jira tiro. 10 Mipu̶re noaa buheare yahu dutiro cũre marine to yainare tiro to noano masi pahñoare masichu̶ yoaro taro. Masi pahñoriro to jia tiare mu̶ano macaina pu̶htoare masichu̶ yoa duari jire. Ã yoaro taro noaa buheare buhe dutire marine Jesu yainare. 11 Ahri yahpa to jihto panopu̶ta “Masare pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdu̶chu̶ yoaihtja”, nia tiha Cohamacu̶. Ã niriro jiro mipu̶re mari pu̶htoro Cristo Jesu yaria to masa mu̶jano mehne to niriro seheta marine yu̶hdu̶chu̶ yoara Cohamacu̶. 12 To ã yu̶hdu̶chu̶ yoachu̶ mipu̶re Cristore wacũ tuana to yaina wahaja mari. To yaina jina wacũ tuaa mehne, cuiro marieno Cohamacu̶ mehne durucu masija mari. 13 Noaa buheare mu̶sare yu̶ buheri buhiri mipu̶re peresupu̶ jicu̶ yu̶ ñano yu̶hdu̶chu̶ ñu̶na cahyaena tjiga. Noaa buheare yu̶ yahuchu̶ tu̶hona Cohamacu̶ yaina wahare mu̶sa. Yu̶ ã yoari buhiri peresui jija. Ã jicu̶ mu̶sare yu̶ yoadohori buhiri ñano yu̶hdu̶i nija. Mu̶sa noano yu̶hdu̶hto sehe ã wahaja yu̶hu̶. Tíre masina wahchega mu̶sa. Tíre tuaro wahche dutija mu̶sare. 14 Ã jicu̶ ahri jipihtia Cohamacu̶ mari Pu̶cu̶ to yoarire wacũcu̶ tiro pano na tuhcua caha su̶cu̶ sini payoja mu̶sare. 15 Tiro jipihtia curuari macaina mu̶anopu̶ jiina, ahri yahpai jiina cũ̶hu̶ ti Pu̶cu̶ro jira. Jipihtinare bajuamehneriro jira tiro. 16 Tirore õ sehe ni sini payoja mu̶sare: Tiro masi pahñoriro jira. Tua yu̶hdu̶ariro jira. Ã jicu̶ to tuaa mehne mu̶sare noano to wacũ tuachu̶ yoahto sehe sini payoja. Espíritu Santo to yoadohoa mehne ã yoarohca. 17 Ã sini payocu̶ Cristore mu̶sa wacũ tua namohto sehe tiro mu̶sa mehne to noano jihto sehe sini payoja mu̶sare. Ã jicu̶ painare noano cahĩina mu̶sa jihto sehe sini payoja mu̶sare. 18 Jipihtina paina Cohamacu̶ yaina cũ̶hu̶ mu̶sa mehne Cristo masare to tuaro cahĩare mu̶sa masihto sehe sini payoja. Tiro jipihtina masare cahĩ yu̶hdu̶ariro jira. To ã cahĩ yu̶hdu̶arire noano masi pahñohto basioerara. Ã jipachu̶ta to ã cahĩriro to jia tiare mu̶sa noano masihto sehe sini payoja mu̶sare. Ã yoa to cahĩare mu̶sa masichu̶ cahmaja Cohamacu̶ mu̶sa mehne to noano jihto sehe. Noa yu̶hdu̶ariro, ñaa marieriro to jiro seheta mu̶sa wahahto sehe to cahĩare mu̶sa masichu̶ cahmaja. Ã jicu̶ to cahĩare mu̶sa masihto sehe sini payoja mu̶sare Cohamacu̶re. 20 Ã yoa Cohamacu̶re pjíro ño payoa mehne “Tiro tuariro jira”, nijihna. To tuaa mehne noaa sehere cohtota masina marine tiro. Marine noaina jichu̶ yoa masina. Mari siniri yu̶hdoro yoa masina tiro. Mari cahmaare mari tu̶hoturi yu̶hdoro yoa masina tiro. Cristo Jesu yaina to ya curua macaina jina jipihtia dachoripe jipihtina Cohamacu̶re ño payojihna. Ãta yoajihna.

Efesios 4

1 Ã jicu̶ yu̶hu̶, mari pu̶htoro Cristo to cahmaare yu̶ yoari buhiri peresupu̶ jiriro jicu̶, mu̶sare õ sehe ni tuaro dutija: Cohamacu̶ to yaina cjihtire mu̶sare besea tiri jire. Ã to beserina jina to cahmano seheta yoaina jiga mu̶sa. 2 “Sã pinihta masi yu̶hdu̶ru̶caina jija”, ni tu̶hotuina jiena tjiga. Painare noano mehne yoaga suaro marieno. Mu̶sa mehne macaina mu̶sare ti ñano yoapachu̶ta tinare cahĩa mehne noano yoaga. 3 Ã jina Espíritu Santo to yoadohoa mehne noano mehne cũ̶no mehne jirucuga mu̶sa. Ã yoana cahmachea marieno jinahca mu̶sa. 4 Cũ̶ pjacu̶ yoaro seheta cũ̶ curuaihta jija mari. Ã yoa Espíritu Santo cũ̶irota jira. Cohamacu̶ to yaina cjihti mu̶sare besea tiha mu̶sare yu̶hdu̶chu̶ yoaro taro. Ã jina to yu̶hdu̶chu̶ yoahtore cohtasinina mu̶sa. Cũ̶nota jira mu̶sa cohtaro. 5 Mari pu̶htoro Cristo cũ̶irota jira. To yahua, mari wacũ tuaa cũ̶hu̶ cũ̶nota jira. To yainare bautisarire yahua cũ̶hu̶ cũ̶nota jira. 6 Ã jiro Cohamacu̶ cũ̶irota jira. Tiro jipihtina Pu̶cu̶ro jira. Ã jiro jipihtina mari pu̶htoro jira. Jipihtinare marine to cahmano seheta yoachu̶ yoa masina tiro. Jipihtina mari mehne jira. Ã yoa jipihtiropu̶ jira tiro. 7 Cũ̶ curua mari jipachu̶ta jipihtina marine cãinare mari yoa masihtire cũre marine Cristo. Tiro to cũriro seheta yoa masija mari. Tiro marine ã cũno paye barore to ã wanocaboriro seheta yoaro nire tiro. 8 Ãta nina Cohamacu̶ yare ti joari pũpu̶: “Cohamacu̶re ñu̶ tuhtiinare to yu̶hdu̶ru̶cari baharo tiro tinare naa mu̶jaa wahare. Ã naa mu̶jano tiro payu̶ ã wanocare ahri yahpa macaina sehere”, ni joaa tiha panopu̶re. 9 “Tiro mu̶jaa wahare”, to nichu̶ wahmanore mu̶anopu̶ jiriro ahri yahpapu̶re to tari cũ̶hu̶re mari masija. Ahri yahpapu̶re to duji tarire mari masija. 10 Ã jiro õpu̶re duji tariro tirota jira mu̶jaa wahariro. Jipihtiro bui mu̶jaa wahari jire tiro, jipihtiropu̶ jiro taro. 11 Tiro jira “Ahri yahpa macainare payu̶ ã wanocariro”, ti niriro. Masare to ã wanocano seheta tiro payu̶ ti yoa masihtire cũri jire masare. Õ sehe cũri jire tiro: Cãinare Cristo to yare yahu duti to warocahtinare cũri jire. Painare Cohamacu̶ ya durucuare yahu turiahtinare cũri jire. Noaa buheare buhe tinihtinare painare cũri jire. Cristo yaina cahmachuinare ñu̶ wihboina cjihtire, noano buhehtina cjihtire cũri jire painare. 12 Tó sehe yoa, dahrahtina cjihtire cũri jire marine painare to yainare mari yoadohohto sehe Cohamacu̶re mari masi noano namohto sehe. Ã cũri jire marine to yainare tirore mari wacũ tua namohto sehe. 13 Ã jina mari jipihtina noano mehne cũ̶no mehne jinahca. Ãta jiro cahmana marine Cristore wacũ tuaina jina. Ã jina mari jipihtina Cohamacu̶ macu̶nore noano masinahca. Ã yoana Cristo tuariro, noano masiriro to jiriro seheta mari cũ̶hu̶ noano masiina, Cohamacu̶re noano wacũ tuaina wahanahca. 14 Mari ã wahana macanacã yoaro sehe jisi mari. Macanacã noano tu̶ho masierasinica. Paina ti buhechu̶ “Ahri potocã jira”, ni ti mahño mihnia mehne ti mahñochu̶ tinacã yoaro sehe jiina soro jia buheare cahmana. Ã yoa paina ti soro buhechu̶ tí buhea sehere cahmana tjoa. Pjiri ma macaa pahcõri ti ã cohtotarucuro seheta tó sehe ã cohtotarucuina jira tinacã yoaro sehe jiina. Tina yoaro sehe jisi mari. 15 Õ seheta yoanahca mari: Mari mehne macainare cahma cahĩna, potocã noaa buheare cahma yahunahca mari basi. Ã yoana macanacã bu̶cu̶a tu̶ho masiina ti wahariro seheta mari cũ̶hu̶ tuaina, Cohamacu̶ yare noano masiina wahanahca. Cristo to jiro sehe wahanahca. Tiro jira mari dapu. 16 To yaina jina to pjacu̶ yoaro sehe cũ̶ curuaihta jija mari. Ã jina mari capari, mari cahmori, mari dahpori cũ̶ pjacu̶i ti noano jiro seheta mari cũ̶hu̶ payu̶ jipanahta cũ̶no potori noano jija. Mari ã cũ̶no potori mari jihto sehe Cristo yoadohora. Ã jina mari wamomaca mari pjacu̶re to noano yoadohoriro seheta mari noano yoadohoja paina Cristo yainare. Mari mehne macainare Cristo yainare noano cahĩna, tinare noano yoadohona, tuaina Cristore wacũ tua namoina wahanahca mari. 17 Ã yoa mari pu̶htoro Cristo to dutiro mehne õ sehe niihtja mu̶sare: Cohamacu̶re cahmaeraina waro yoaro sehe yoaena tjiga mu̶sa. Tina ti tu̶hotua sehe ñaa dihta jira. Ã jia ti tu̶hotua yaba cjihti jierara. 18 Ã jia nahitianoi ti ñu̶ masieraro seheta tina Cohamacu̶ yare ne masieraputiara. To yare ne tu̶hoeraputiara. Tu̶ho duaerara tina. Ã jia Cohamacu̶ to noano ji dutiriro seheta jierara tina. 19 Ã jia tina ñaare yoaa ne bu̶o tieraputiara. Ã yoa ne cahyaerara. Ñaare ti goa pjaa dihtare yoarucura. Jipihtia ti ñaare yoaare duhu duaerara. 20 Mu̶sa sehe ã yoaerare, Jesure masi du̶cana. 21 Potocã to yare tu̶hoina mu̶sa jichu̶, Jesu yare noano masiina mu̶sa jichu̶ mu̶sa sehere tina yoaro sehe yoa dutierara tiro. 22 Ã jina ñano wete tia suhtire mu̶sa tjuwe cohãno seheta panopu̶ mu̶sa yoari cjirire duhunocahga. Tí pjare ñaare yoarucuina mu̶sa jichu̶ tí ñaa sehe mu̶sare dojomehneno niri jimare. “Ñaare yoana, noano wahchenahca”, ni tu̶hotuina jipanahta ne potocã wahcherare mu̶sa. 23 Ã yoa mu̶sa tu̶hotuare noaa sehere Cohamacu̶ to cahmano seheta cohtotaro cahmana mu̶sare. 24 Ã jina noaa sehere cohtotaina jiga mu̶sa. Tó sehe jiina Cohamacu̶ yoaro seheta jira. Mu̶sa ã jiina jina, noaare yoarucunahca. Ã yoana ñaare ñu̶ yabinahca. 25 Ã jina mahño namoena tjiga mu̶sa. Mu̶sa mehne macainare quihõno yahuga, mahñono marieno. Mari cũ̶ pjacu̶ yoaro sehe cũ̶ curua macainata jina nija. Ã jina mu̶sa mehne macainare mahñoena tjiga. 26 Paina mehne suana, ñaano yoaena tjiga. Ã jina suana, cũ̶ dacho waro noano suarucuena tjiga. 27 Yoari pja suana, watĩno to cahmano sehe yoana nica. Ã yoaena tjiga watĩno mu̶sare “Dojomehneri”, nina. 28 Mu̶sa mehne macaina Jesu yaina mu̶sa jihto pano yacaina jirina cjiri pari turi yacaena tjiga. Ã yoana mipu̶ sehere noano dahraga mu̶sa wapataa mehne pjacu̶oinare mu̶sa yoadohohto sehe. 29 Ne ñano durucuena tjiga “Painare dojomehneri”, nina. Noaare durucuna painare yoadohora Cohamacu̶ cahmaare mu̶sa masi namohto sehe. Ã jina noaa dihtare durucuga. 30 Ñaare yoana Espíritu Santore cahyachu̶ yoana nica mu̶sa. Ã yoaena tjiga. Mipu̶re pihtiri dacho pano Cristo marine to naahto pano Cohamacu̶ to Espíritu Santo marine ñu̶ wihbora ñaare mari yoaerahto sehe. Ã jiro Cohamacu̶ yaina mari jiare masichu̶ yoara tiro marine. Ã jina tirore cahyachu̶ yoaena tjiga. 31 Ã jina ne painare ñano yoa namoena tjiga. Cahma sayo namoena tjiga. Painare sua, ñano ni sañurucu namoena tjiga. Painare ñano quiti dahre namoena tjiga. Ne painare ñano ni tu̶hotu namoena tjiga. 32 Ã yoa mu̶sa mehne macainare noano mehne noano yoaga. Cristo yaina mu̶sa jichu̶ ñu̶no mu̶sa ñaa buhirire bonocahre Cohamacu̶. Tó seheta mu̶sa cũ̶hu̶ paina mu̶sare ti ñano yoachu̶ ñu̶na ti ñaa yoarire bonocahga.

Efesios 5

1 Ã yoa Cohamacu̶ pohna to cahĩina jina Cohamacu̶ to jiro sehe jiga mu̶sa. 2 Ã jina painare ã cahĩrucuga. Cristo marine cahĩno, mari ñaa buhiri yariari jire. Ã yariaro Cohamacu̶re ji coachu̶ yoari jire tiro. Ã jina marine to cahĩriro seheta mu̶sa cũ̶hu̶ painare cahĩga. 3 Ã jina Cohamacu̶ yaina jina ne numia mehne ñano yoaena tjiga. Numia cũ̶hu̶ mu̶a mehne ñano yoaena tjiga. Paye ñaare tó sehe jia ñaare yoaena tjiga. Paye barore cahma yu̶hdu̶ru̶caena tjiga. Ne ã yoaeraro cahmana mu̶sare, Cohamacu̶ yaina jina. 4 Ã yoana bu̶oro durucueraro cahmana mu̶sare. Tu̶ho masieraina yoaro sehe durucueraro cahmana mu̶sare. Ã jina ñano ni bu̶ju̶peraro cahmana mu̶sare. Ahri sehere yoaro cahmana mu̶sare. Cohamacu̶ mehne durucuga mu̶sa. Ã durucuna tirore “Noano yoahre mu̶hu̶ sãre”, nino cahmana. 5 Paye barore goa pjana, tíre tuaro cahmana, “Cohamacu̶ jira”, ti nia masu̶rine ti ño payoro seheta yoana nija mari tíre. Ã yoa numia mehne ñano yoaina, ñaa dihtare tu̶hotuina, paye barore goa pjaina Cohamacu̶ Cristo mehne pu̶htoro ti su̶ho jiropu̶ ne wahasi tina. Tíre noano masija mari. 6 Õ sehe yoaina ti yoari buhiri buhiri dahrerohca Cohamacu̶ tirore yu̶hdu̶ru̶cainare. Ã jina paina mu̶sare “Ahri ñaa jierara”, ti ni mahñochu̶ tu̶hoena tjiga. 7 Ã jina tó sehe yoa yu̶hdu̶ru̶cainare ne piti tiena tjiga. 8 Cristo yaina mu̶sa jihto pano ã jirina cjirita jire mu̶sa cũ̶hu̶ nahitianoi jiina yoaro seheta. Mipu̶ sehere to yaina jina buhriaroi jiina ti ñu̶ masino seheta, Cohamacu̶re noano masina mu̶sa. Cohamacu̶ yaina noaare yoara. Ã jina tó seheta yoaga mu̶sa cũ̶hu̶. 9 Ã jina Cristo yaina jina buhriaroi jiina yoaro seheta noaare, Cohamacu̶ cahmaare, mahñono marieno yoarucunahca mu̶sa. 10 Noaare mari yoachu̶ ñu̶no mari pu̶htoro Cristo wahchera. Tó sehe jiare, mari pu̶htorore wahchechu̶ yoaa sehere masi wahcãga mu̶sa. Ã masina tíre yoaga. 11 Cristore cahmaeraina nahitianoi jiina yoaro seheta ñaa ti yoaa, ñaa waro jira. Ã jina tina yoaro seheta mu̶sa sehe yoaena tjiga. Noaa buheare Cristo yare yahuga tinare. Ã yoa ti ñaa yoaare tinare masichu̶ yoaga buhriaroi mari ñu̶ masino seheta. 12 Masa ti ñu̶enoi tina ñano yoa cohtara. Ti ã yoarire durucuna mari bu̶o tiboa. Ã yoaa ñaputiaro yoara tina. 13 Ã jina tinare noaa buheare mari yahuna ñaputiina ti jia tiare masichu̶ yoana nija mari tinare buhriaroi mari ñu̶ masino seheta. 14 Tó seheta noaa buheare tinare yahuna, ñaina ti jia tiare masi pahñochu̶ yoana nija tinare. Ã jia õ sehe ni yahura paina: “Ne, carĩina ti tu̶hoeraro seheta yu̶hu̶re tu̶ho duaeraina, tu̶hoga mu̶sa carĩina ti wahcãno seheta. Ã yoana yariaina tu̶hoeraina ti jiro seheta Cohamacu̶ yare tu̶hoeraina ji namoena tjiga. Mu̶sa ã yoachu̶ ñu̶no, Cristo buhriaro yoaro sehe jiriro mu̶sare noano masichu̶ yoarohca”, ni yahura. 15 Ã jina dachoripe noano yoaga mu̶sa. Tu̶ho masieraina yoaro sehe jiena tjiga. Tu̶ho masiina jiga. 16 Mipu̶ macaina masa ñabiaro yoarucura. Ã jina mu̶sa sehe noaare, Cristo yare mu̶sa yoa masino seheta ã yoarucuga mu̶sa. 17 Ã yoana tu̶ho masieraina jiena tjiga. Cohamacu̶ to cahmaa sehere noano masiga. Ã masina tíre yoaga. 18 Ã yoa cahaena tjiga. Cahainare ñano wahahto cua yu̶hdu̶ara. Ã jina pahmoa core pjíro cahmaena tjiga. Espíritu Santo sehere pjíro cahmaga mu̶sa mehne to noano jihto sehe. Tirore noano yu̶htiina jiga. 19 Mu̶sa basi Cohamacu̶re ño payoa basaare cahma durucuga. Ã yoa Salmore Cohamacu̶ yare basaare, paye tirore ño payoa basaa cũ̶hu̶re tirore basa payoga mu̶sa. Noano wacũ ño payoa mehne basa payoga. Ã yoana mari pu̶htoro Cristore wahche payoga. 20 Cohamacu̶ mari Pu̶cu̶ jipihtiare mu̶sare to warire, to yoari cũ̶hu̶re wahchena, “Noana”, ã nirucuga mu̶sa tirore. Mari pu̶htoro Jesucristo yaina jina mari Pu̶cu̶re “Noana”, ã nirucuga mu̶sa. 21 Ã yoa mu̶sa mehne macainare noano ño payoa mehne cahma yu̶htiina jiga Cristore noano ño payoina jina. 22 Mu̶sa namosãnumiare yahuihtja mipu̶re. Mari pu̶htoro Cristore mari yu̶htiriro seheta mu̶sa manu̶su̶mare noano mehne yu̶htia numia jiga. 23 Jesucristo marine yu̶hdu̶chu̶ yoare to pjacu̶ yoaro sehe jiina to ya curua macaina mari jihto sehe. Ã yoa mari to ya curua macaina mari pu̶htoro to jiro seheta mu̶sa manu̶su̶ma mu̶sa namosãnumia bui pu̶htoa jira. 24 Cristo yaina jina tirore ã yu̶htirucuja mari. Tó seheta mu̶sa manu̶ tia numia mu̶sa manu̶su̶mare noano yu̶htirucua numia jiga. 25 Mu̶sa manu̶su̶mare yahuihtja tjoa mipu̶re. Cristo marine to yaina jichu̶ yoaro taro, marine cahĩno, mari yaro jiborirore yariari jire. Ã jina marine to cahĩriro seheta mu̶sa cũ̶hu̶ mu̶sa namosãnumiare noano cahĩrucuga. 26 Cristo ya buheare tu̶hona Cohamacu̶ yaina wahahi mari. Ã jina to ya buheare “Quihõno jira”, ni mari tu̶hoturi baharo, mari ñaa buhirire cosawere tí buhea mehne. Co mehne marine ti bautisachu̶ cũ̶hu̶re mari ñaa buhirire Cristo to cosawerire ñona nija mari. 27 Ã cosawere tiro marine to yaina cjihti yoaro taro. To ã cosawechu̶ ne ñaa buhiri marieina jinahca, Cohamacu̶ to ñu̶chu̶. 28 Mu̶sa namosãnumiare cahĩna, mu̶sa basi mu̶sa pjacu̶rire mu̶sa cahĩno seheta tí numiare cahĩga. Mari namore cahĩina jina mari pjacu̶re cahĩina jija. 29 Ne mari pjacu̶rire ñano wahachu̶ cahmaeraja. Mari chu̶are chu̶na noano yoana nija mari pjacu̶rire. Cristo yaina jina to pjacu̶ yoaro sehe to ya curua macaina jija mari. Ã jiro marine noano yoara tiro. Cristo marine to noano yoariro seheta mari cũ̶hu̶ mari pjacu̶re noano yoaja. (Ã jina mari namosãnumia cũ̶hu̶re ãta noano yoaro cahmana marine.) 31 Ãta nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi: “Ã yoa mu̶no to pu̶cu̶su̶mare wijaaro to namono mehne jirohca. Ã jia tina pu̶aro jipahta cũ̶iro yoaro sehe jiahca”, ni joaa tiri jire panopu̶re. 32 Ahri to joari cjirire paina noano tu̶hoerari jire. Tíre õ sehe ni yahuihtja mu̶sare. Õ sehe ni yahuro nica: “Cristo to yaina mehne cũ̶ pjacu̶ yoaro seheta cũ̶ curuata jira”, ni yahuro nica. 33 Ã jicu̶ mu̶sare õ sehe ni yahu namoihtja tjoa: Mu̶sa pjacu̶rire mu̶sa cahĩno seheta mu̶sa namosãnumiare cahĩga. Ã yoa mu̶sa manu̶su̶mare noano ño payoga mu̶sa.

Efesios 6

1 Mipu̶re mu̶sa pohnare yahuihtja. Mari pu̶htoro Cristo yaina jina mu̶sa pu̶cu̶su̶mare noano yu̶htiina jiga. Mu̶sa ã yoana, quihõno yoana nina. 2 Õ sehe nia tiri jire Cohamacu̶ dutia: “Mu̶sa pu̶cu̶su̶mare noano ño payoga”, ni dutia tiri jire tiro. Ahri dutia mehne Cohamacu̶ yahu namoa tiri jire. Õ sehe nia tiri jire: “Mu̶sa pu̶cu̶su̶mare ño payona, ahri yahpapu̶ yoari pja wahchea mehne jinahca mu̶sa”, ni yahua tiri jire. Ã ni yahuro ahri dutiare mari yu̶htichu̶ mari noano wahahtore coã cũno nia tiri jire. Ã jina to niriro seheta mu̶sa pu̶cu̶su̶mare ño payoga. 4 Mipu̶re ti pu̶cu̶su̶mare yahuihtja: Mu̶sa pohnare ã tuhtirucuena tjiga, “Suachu̶ yoari”, nina. Mari pu̶htoro Cristo to cahĩa mehne to yoadohoa mehne tinare noano bu̶cu̶oga. Ã yoa quihõno ti yoaerachu̶ ñu̶na tinare noano yahuga. 5 Mipu̶re dahra cohtainare yahuihtja: Cua pisaro mehne, ño payoa mehne ahri yahpa macainare mu̶sa pu̶htoare, mu̶sare dahra dutiinare noano yu̶htiina jiga. Mahñono marieno noano yu̶htiina jiga. Cristore mu̶sa yu̶htiro seheta tinare yu̶htiga mu̶sa. 6 Ti ñu̶rocaro dihtare yu̶htiina jiena tjiga. Tó sehe yoaina masa dihtare tinare ñu̶ jicoachu̶ cahmana. Mu̶sa sehe Cristore dahra cohtaina mu̶sa jiro seheta mu̶sa pu̶htoa cũ̶hu̶re ã yu̶htirucuga. Cohamacu̶ to cahmano seheta noano wahchea mehne yu̶htiina jiga. 7 Ã jina Cristore yu̶htiina mu̶sa jiro seheta wahchea mehne yu̶htiga mu̶sa pu̶htoa cũ̶hu̶re. Masa dihtare yu̶htiina jierara mu̶sa. 8 Ã yoana ahrire wacũga mu̶sa: Mari jipihtina noaare mari yoachu̶ ñu̶no mari pu̶htoro Cristo noano yoarohca marine. Dahra cohtainare, dahra cohtaina jieraina cũ̶hu̶re noano yoarohca. 9 Mipu̶re pu̶htoare dahra dutiinare yahuihtja: Mu̶sare dahra cohtainare noano yoaga. Tinare noano yu̶ yoa dutiriro seheta yoaga mu̶sa cũ̶hu̶ tinare. Tinare noano mehne dutiga, tuhtiro marieno. Mu̶ano macariro Cohamacu̶ potocãta ti pu̶htoro jira. Mu̶sa yairo pu̶htoro jira tiro cũ̶hu̶. Ã jina jipihtina mu̶sa tirore dahra cohtaina dihta jira. Ã jiro tiro cũ̶no potori ñu̶na mu̶sare jipihtinare. Ã jina mu̶sare dahra cohtainare noano mehne dutiga, tuhtiro marieno. 10 Ahrire yahu batoihtja mu̶sare: Cristore noano wacũ tuaina jiga mu̶sa. Mari pu̶htoro Cristo mu̶sa mehne jira. Ã jina tua yu̶hdu̶riro to jia mehne wacũ tuaina jiga. 11 Watĩno marine mahñono, ñano yoa dutira marine. Cohamacu̶ marine du̶catara ñaare mari yoaerahto sehe. Marine to du̶cataa surara to du̶catari suhtiro, comaa suhtiro yoaro sehe jira. Ã jina tí suhtirore mu̶sa sãano seheta Cohamacu̶ to du̶cataare noano cju̶a pahñoga. 12 Jesu yaina mari jichu̶, marine ñu̶ tuhtiina masa waro jierara. Mu̶ano macaina ñaina, tuaina, tina sehe jira marine ñu̶ tuhtiina. Watĩa ahri yahpa macaina pu̶htoa jira. Ã jia tina cũ̶hu̶ jira marine Jesu yainare ñu̶ tuhtiina. 13 Ã jina mipu̶re du̶catari suhtirore mu̶sa sãano seheta Cohamacu̶ mu̶sare to du̶catahto sehe to yare noano cju̶a pahñoga. Ã yoana watĩno mu̶sare to ñano yoa dutichu̶, mu̶sare to ñano yoa duachu̶, tirore du̶catanahca. Ã yoa tirore yu̶hdu̶ru̶canahca. 14 Ã yoana tuaina jiga. Cohamacu̶ mu̶sare to du̶catahto cjihtore õ sehe yoaga mu̶sa: Surara to comaa suhtirore to tu̶ã dihori dare sari dare noano tu̶ã diho to du̶catariro seheta, Cohamacu̶ yare potoca yahuare noano wacũga mu̶sa, watĩnore mu̶sa du̶catahto sehe. Ã yoa, surara to comaa suhtiro mehne to yajeripohnare to du̶catariro seheta Cristo to yoadohoa mehne quihõno yoaina jiga mu̶sa, watĩnore mu̶sa noano du̶catahto sehe. 15 Surara to dahpo suhti mehne to dahporire to noano du̶catariro seheta noaa buheare noano masiga mu̶sa, watĩnore mu̶sa du̶catahto sehe. Tí buhea marine noano jichu̶ yoara. 16 Surara to du̶catari tu̶ mehne to du̶catariro seheta Cristore noano wacũ tuarucuga mu̶sa, watĩnore mu̶sa du̶catahto sehe. Bu̶ea yucu̶ mehne mu̶sare to bu̶eboro seheta watĩno mu̶sare ñano yoachu̶ yoa duara. Ã jina Cristore noano wacũ tuana, watĩnore du̶catanahca mu̶sa. 17 Surara to comaa chapea mehne to dapure to du̶catariro seheta mu̶sare pichacapu̶ wahaborinare Cristo to yu̶hdu̶chu̶ yoarina jiga mu̶sa, watĩnore mu̶sa du̶catahto sehe. Surara to ñosari pjĩ mehne to du̶catariro seheta Cohamacu̶ ya buheare noano masiga mu̶sa, noano mu̶sa du̶catahto sehe. Ã jina painare noano yahuga to yare. Tí Cohamacu̶ ya buheare Espíritu Santo marine yahura. 18 Ã watĩnore mu̶sa du̶catana Cohamacu̶re dachoripe ã sinirucuga. Espíritu Santo to yoadohoa mehne ã sinirucuga. Ã yoana noano wacũ masiga. Ã sinina, pumena tjiga. Jipihtina Cohamacu̶ yainare ã sini payorucuga. 19 Ã yoana yu̶hu̶ cũ̶hu̶re sini payoga Cohamacu̶re. Õ sehe ni sini payoga: Noaa buheare, panopu̶ ti masierari cjirire noano yu̶ yahuhto sehe sini payoga yu̶hu̶re. Ã jina cuiro marieno yu̶ yahuhto sehe sini payoga yu̶hu̶re. 20 Cristo to yare yahu dutiro yu̶hu̶re warocare. Yu̶ ã yahuri buhiri peresupu̶ jija mipu̶re. Õi jipacu̶ta cuiro marieno to yare yu̶ yahuhto sehe sini payoga yu̶hu̶re. To yare yahuhtiro jiita nija yu̶hu̶. 21 Mipu̶re Tíquico mu̶sa cahapu̶ su̶ro yu̶ jia tiare mu̶sare yahu pahñonohca. Tiro mari coyeiro mari cahĩriro jira. Ã jiro mari pu̶htoro Cristore dahra cohtariro ã jirucura. 22 Sã jia tiare mu̶sare yahu duticu̶ tirore warocai nija mu̶sa noano wahchehto sehe. 23 Cohamacu̶ mari Pu̶cu̶ mari pu̶htoro Jesucristo cũ̶hu̶ mu̶sare Jesu yainare tirore wacũ tuainare noano jichu̶ yoajaro. Ã jiro mu̶sare noano cahma cahĩchu̶ yoajaro. 24 Jipihtina mari pu̶htoro Jesucristore cohtotaro marieno cahrucuinare mu̶sare noano jichu̶ yoajaro.

Filipenses 1

1 Yu̶hu̶ Paulo, Timoteo mehne Jesucristore dahra cohtaina jija sã. Ã jina jipihtinare mu̶sare Jesucristo to noaina wahachu̶ yoainare Filipo macainare joarocaja sã. Mu̶sa pu̶htoa cũ̶hu̶re, mu̶sare yoadohoina cũ̶hu̶re joarocaja. 2 Cohamacu̶ mari Pu̶cu̶, mari pu̶htoro Jesucristo mehne mu̶sare noa dutija. Cohamacu̶ to yoadohoa mehne noano jiga mu̶sa. 3 Cohamacu̶ mu̶sare noaa sehere cohtotachu̶ yoaro nina. Ã jiro mu̶sare to ã yoa du̶cariro seheta sohtori dahrerohca tiro. Ã jina Jesucristo ahri yahpapu̶re to wihichu̶pu̶re ñaa marieina jinahca mu̶sa. Wahmanopu̶re Jesu yaina mu̶sa jiri baharo, mipu̶ cũ̶hu̶re yoadohora mu̶sa yu̶hu̶re noaa buheare yu̶ buhechu̶. Mu̶sa ã yoaina jichu̶ta Cohamacu̶re “Noana”, nija yu̶hu̶. Mu̶sare wacũcu̶ õ sehe dihta nija yu̶hu̶. Mu̶sare Cohamacu̶re sini payocu̶, wahchea mehne sini payoja. 7 Mu̶sare yu̶ ã tu̶hotuchu̶ noa nina. Noaa buheare “Potocã tjira”, pu̶htoare yu̶ ni tua yu̶hdu̶ru̶cachu̶ mu̶sa yu̶hu̶re yoadohore. Tí buheare potocã ti jiare tinare yu̶ yahuchu̶ yoadohore mu̶sa. Peresui yu̶ jichu̶ cũ̶hu̶re mu̶sa yu̶hu̶re yoadohore. Cohamacu̶ marine noano yoaro, to yare cũre marine. Mu̶sa yu̶hu̶re yoadohore. Ã jina to cũrire mari cũ̶no potori yoana nija. Ã jicu̶ yu̶ yajeripohna mehne tuaro wacũja yu̶hu̶ mu̶sare. 8 Jesucristo to cahĩa mehne tuaro mu̶sare wacũja yu̶hu̶. Yu̶ ã wacũchu̶ Cohamacu̶ tíre masina. 9 Mu̶sare õ sehe ni sini payoja yu̶hu̶ Cohamacu̶re: Cohamacu̶ yare noano masia mehne, tu̶ho masi pahñoa mehne painare mu̶sa cahĩ namohto cjihtore sini payoja yu̶hu̶ mu̶sare Cohamacu̶re. 10 Noa yu̶hdu̶are mu̶sa masichu̶ cũ̶hu̶re sini payoja mu̶sare. Mu̶sa ã masina Cristo ahri yahpapu̶ to tjua tachu̶ noaare yoaina, ñaa buhiri marieina jinahca mu̶sa. 11 Ã jiina jina noaare, Cohamacu̶ cahmaare yoanahca mu̶sa. Mu̶sare ã yoachu̶ yoarohca Jesucristo sehe. Cohamacu̶ noabiariro tuariro to jiare ñono taro, jipihtina tirore ti ño payohto cjihtore to cahmaare mu̶sare yoachu̶ yoarohca. 12 Yu̶ coyea, ahrire mu̶sa noano masichu̶ cahmaja yu̶hu̶. Mipu̶re peresui jiriro yu̶ jiro watoi noaa buhea sehe ã mu̶ tãrucuro nina. Paina masa tí buheare cahmaina waha namoa nina. 13 Ã yoa Cristo yairo yu̶ jiri buhiri peresui yu̶ jirire masi pihtira pu̶htoro ya wu̶hu̶ macaina surara. Jipihtina paina cũ̶hu̶ õi jiina tíre masina. 14 Ã jia peresui yu̶ jichu̶ ñu̶a, payu̶ mari coyea Jesu yaina mari pu̶htoro Jesure wacũ tua namoa nina. Ã wacũ tuaa, cuiro marieno noaa buheare painare buhera tina. 15 Cãina Cristo yare buheraborina jipahta yu̶hu̶re ñu̶ tuhtia, Cristo yare buhera paina tina sehere ñu̶ wahãchu̶ cahmaa. Paina sehe noano mehne Cristo yare buhera. 16 Noaa buheare yu̶ ni tua du̶catahti cjihtire Cohamacu̶ yu̶hu̶re to cũrire noano masina ahrina sehe. Ã masia tina cahĩa mehne Cristo yare buhera. 17 Paina sehe yu̶hu̶re ñu̶ tuhtia, masa tina sehere ti ñu̶ wahãchu̶ cahmaa, Cristo yare buhera. Ã yoaa peresui yu̶ jichu̶ tina yu̶hu̶re ñano yu̶hdu̶chu̶ yoa duara. 18 Noanohca. Cristo yareta buhea nina. Tina Cristore potocã cahĩerapahta Cristo yareta buhera. Paina sehe noano mehne buhera. Jipihtina tina to yare ti buhechu̶ wahcheja. Ã jicu̶ wahche namoihca yu̶hu̶. 19 Cohamacu̶re mu̶sa sini payori mehne Jesucristo Espíritu to yoadohoa mehne Cohamacu̶ to wioriro jiihca yu̶hu̶ peresupu̶ jiriro. Tíre masija. Ã jicu̶ ã wahcherucuihca yu̶hu̶. 20 Õ seheta yoaihca yu̶hu̶. Dachoripe yu̶ yoariro seheta mipu̶ cũ̶hu̶re cuiro marieno Cristo yare buheja masa tirore noano ti ño payohto sehe. Õ seheta yoa duaja yu̶ yoarire yu̶ buheri cũ̶hu̶re yu̶ bu̶oro yu̶hdu̶erahto sehe. Catisinicu̶ waro õ seheta yoa duaja. Tina yu̶hu̶re ti wajã duapachu̶ta õ seheta yoa duaja. 21 Catisinicu̶ Cristo yare yoasiniihca. Yariacu̶pu̶ pinihta tí yu̶hdoro noano tjuaihca yu̶hu̶. 22 Ã nipacu̶ta catisinicu̶ Cristo yare yu̶ yoa namohto sehe cati namosini duaja. Ã nipaihta yariaa cũ̶hu̶re cahmaja. ¿Di baro sehere yu̶hu̶ cahmabocari? Masieraja yu̶hu̶. 23 Yu̶ õ sehe ni durucuchu̶ mijo nina yu̶hu̶re. Cristo mehne tuaro ji duaja. Ã jicu̶ mipu̶re tiro cahapu̶ waha duaja. Catia yu̶hdoro ahri sehe noa yu̶hdu̶ru̶cara. 24 To ã jipachu̶ta mu̶sare yu̶ yoadohohto cjihto sehe catisinino cahmana yu̶hu̶re. 25 Tíre masicu̶ õi mu̶sa mehne yu̶ jisinihtore masija yu̶hu̶. Ã jisiniihca mu̶sa Cristore wacũ tua namohto cjihtore tí wacũ tuaa mehne mu̶sa wahchehto cjihtore. 26 Ahri yahpai jisinicu̶ mu̶sa cahapu̶ pari turi yu̶ wahachu̶ mu̶sa wahchenahca. Cristo Jesu yu̶hu̶re to yoadohochu̶ masina, “Tuariro jira tiro”, ni ño payonahca mu̶sa tirore. 27 Mipu̶re ahri dihtare yahuihtja mu̶sare. Cristo ya buhea ti niriro seheta jirucuga mu̶sa. Wacũ tuaina jiga. Ã yoa cahma tju waro marieno noaa buheare ni tuaga. Õ seheta yu̶ mariachu̶ cũ̶hu̶re yu̶ jichu̶ cũ̶hu̶re mu̶sa yoachu̶ cahmaja. Ã jiina mu̶sa jichu̶ tu̶horoca duaja yu̶hu̶. 28 Mu̶sare ñu̶ tuhtiinare cuiena tjiga. Mu̶sa ã cuierachu̶ ñu̶a Cohamacu̶ yaina mu̶sa jichu̶ masiahca tina. Ã masia tina pichacapu̶ ti wahahto cũ̶hu̶re masiahca. Cohamacu̶ mu̶sare to yu̶hdu̶chu̶ yoahto cũ̶hu̶re masiahca. Õ seheta masichu̶ yoara Cohamacu̶ masare. 29 Cristore mu̶sa wacũ tuahtore Cohamacu̶ cũha mu̶sare. Ahri cũ̶hu̶re cũha tiro. Cristo yare mu̶sa yoari buhiri mu̶sa ñano yu̶hdu̶hto cjihto cũ̶hu̶re cũha Cohamacu̶. 30 Õ sehe jira tí. Cristo yaina mu̶sa jiri buhiri paina mu̶sare ñano yoara. Mu̶sare ti yoariro seheta yu̶hu̶ cũ̶hu̶re ñano yoara tina. Mu̶sa mehne yu̶ jichu̶ yu̶hu̶re ti ã yoachu̶ ñu̶re mu̶sa. Mipu̶ cũ̶hu̶re yu̶hu̶re ti ã yoachu̶ tu̶horocayuhti mu̶sa. Ã jina mari cũ̶no potori ñano yu̶hdu̶ja.

Filipenses 2

1 Cristo mu̶sare noano yajeripohna tichu̶ to yoachu̶ Cristo to cahĩa mehne mu̶sa wahchena, yu̶hu̶re noano wahchechu̶ yoaga mu̶sa. Ã yoa Espíritu Santo jipihtina mu̶sa mehne to jichu̶ painare cahĩina, pja ñu̶ina jina, yu̶hu̶re noano wahchechu̶ yoaga mu̶sa. Ahri yu̶ nihtire mu̶sa yoachu̶ wahcheihca: Cũ̶no potori noano yajeripohna tiga mu̶sa. Tuhsu̶, cũ̶no potori tu̶hotuina ji, mu̶sa basi cahma cahĩga. Ã yoa cũ̶no mehne noano jiga. 3 Mu̶sa ya dihtare tu̶hotuina, painare yu̶hdu̶ru̶ca duaina jiena tjiga. Ã tu̶hotunocaina jiga mu̶sa. Ã jina painare noano ño payo, õ sehe ni tu̶hotuga: “Tina sehe yu̶ yu̶hdoro noaina jira”, ni tu̶hotuga. 4 Cũ̶iro painare yoadoho duaeraboca. To ya cjihti dihtare tu̶hoturiro jiboca. Tiro yoaro sehe yoaena tjiga. Paina cũ̶hu̶re yoadohoga. 5 Cristo Jesu painare yu̶hdu̶ru̶ca duaerariro to jiriro seheta mu̶sa cũ̶hu̶ painare yu̶hdu̶ru̶ca duaeraina jiga. 6 Tiro sehe Cohamacu̶ waro jiparota “Cohamacu̶ mehne cũ̶no potori yu̶ jiare ne wijaasi yu̶hu̶”, ni tu̶hotuerari jire tiro. 7 Ã ni tu̶hotueraro tiro Cohamacu̶ mehne cũ̶no potori to jiare wijaa, õpu̶ taro, masu̶nota masa bajuaro, tiro dahra cohtariro yoaro sehe ji du̶cari jire. 8 Ã jiro tiro masu̶no cũ̶no potori pjacu̶ tiriro jiro, wiho jiriro waro sãari jire. Ã sãano “Crusapu̶ wajãga tirore”, ti nichu̶ tiro yu̶hdu̶ru̶caerari jire. Crusapu̶ta yariahtiro jiparota tiro yu̶hdu̶ru̶caerari jire. 9 Ã jiro Cohamacu̶ jipihtina ti ño payohtirore cũri jire Jesure. Ã jiro jipihtina bui pu̶htoro sõri jire Cohamacu̶ tirore, 10 jipihtina mu̶ano macaina, ahri yahpa macaina, yariaina cjiri yahpa puhichapu̶ jiina cũ̶hu̶ Jesu wamare tu̶hoina ti na tuhcua caha su̶ ti ño payohto sehe. 11 Ã pu̶htoro sõri jire tirore Cohamacu̶ jipihtina “Jesucristo mari pu̶htoro jira”, ti nihtiro cjihtore. Ã nia Cohamacu̶re mari Pu̶cu̶re ño payoa nina. 12 Ã jina yu̶ cahĩina yu̶ coyea Jesu yaina mu̶sa mehne yu̶ jichu̶ mu̶sa yu̶htirucuriro seheta, mipu̶ yu̶ yoaropu̶ jichu̶ cũ̶hu̶re pano mu̶sa yu̶htiriro yu̶hdoro yu̶htiga yu̶hu̶re. Ã jina pichacapu̶ wahaborina to yu̶hdu̶chu̶ yoarina jina, Cristo yoaro sehe wahana tana, Cristo to yoadohoro mehne ñaa marieina jiga. Ã jina ño payoa mehne papero marieno Cohamacu̶ yare yoaga. 13 Cohamacu̶ noaa sehere mu̶sare cahmachu̶ yoaro nina to cahmano seheta mu̶sa yoahto sehe. Ã jiro tíre mu̶sa yoahtore yoadohoro nina Cohamacu̶. (To ã yoachu̶ tí yu̶ niriro seheta Cohamacu̶ yare yoaga mu̶sa.) 14 Jipihtiare yoana nureno marieno, mu̶sa basi jiape ni durucuro marieno yoaga. 15 Cohamacu̶ pohna jira mu̶sa. Ã jina nureno marieno jipihtiare yoaga mu̶sa ñaa buhiri marieina, ñaare yoaeraina mu̶sa jihto cjihto sehe. Ã yoaga mu̶sa masa mahñoina, ñaina watoi dojomehneno marieno mu̶sa jihto cjihto sehe. Tina ñaina watoi jina buhriaro to ñu̶ masichu̶ yoaro seheta noaa buheare buhena masichu̶ yoara mu̶sa ahri yahpa macainare. 16 Tí buheare mu̶sa tu̶ho ñahari baharo Cohamacu̶ mehne ã jirucuhtina wahare mu̶sa. Tí buheare ahri yahpa macainare mu̶sa ã buhechu̶ ñu̶cu̶ mu̶sa mehne wahcheihca. Ã jicu̶ mu̶sare yu̶ buherire “Wiho waro buherari jica yu̶hu̶”, niihca yu̶hu̶. Ã jicu̶ Cristo ahri yahpapu̶ to tjua tachu̶ mu̶sa mehne wahcheihca. Ã jicu̶ bu̶oro yu̶hdu̶si yu̶hu̶. 17 Cristore mu̶sa wacũ tuachu̶ Cohamacu̶ mu̶sare ñu̶ jicoarohca. To ã ñu̶ jicoachu̶ masicu̶ mu̶sare Cristo yare yu̶ buheri buhiri yu̶hu̶re ti wajã duapachu̶ta wahcheihtja. Ã jina mari jipihtina cũ̶no potori wahchenahca. Tó seheta mu̶sa cũ̶hu̶re cahyaro marieno wahchero cahmana yu̶hu̶ mehne, yu̶ yariari baharo. 19 Mari pu̶htoro Jesu to cahmachu̶ soaro mehne Timoteore mu̶sa cahapu̶ waroca duaja yu̶hu̶ mu̶sa jia tiare masicu̶ tacu̶. Ã masiipu̶ta wahcheihca. 20 Tiro Timoteo yu̶ yoaro seheta mu̶sa noano jihto cjihtore potocãta pjíro tu̶hotura mu̶sare. Pairo to yoaro sehe jiriro mariahna yu̶hu̶ mehne. 21 Paina sehe jipihtina ti cahmaa dihtare yoa duaa, Cristo Jesu to cahmaa sehere yoa duaerara. 22 Timoteo sehe noano yoariro to jiare masina mu̶sa. Yu̶ macu̶ yoaro seheta tiro yu̶hu̶ mehne noaa buheare yahua tihre. 23 Ã jicu̶ pu̶htoa yu̶hu̶re ti dohse yoahtore masicu̶ta, Timoteore mu̶sa cahapu̶ waroca duaja. 24 Ã yoacu̶ mari pu̶htoro Jesu to yoadohoa mehne soaro mehne yu̶hu̶ cũ̶hu̶ mu̶sa cahapu̶ wahaihtja. 25 Yu̶hu̶re yoadoho dutina mu̶sa Epafroditore warocari jire yu̶ cahapu̶. Tiro yu̶ coyeiro Jesu yairo yu̶hu̶ mehne dahrariro, yu̶ piti, Cohamacu̶ yare buhe tuariro jira. Tiro mu̶sare tuaro wacũrocara. Ã jiro to dohatirire mu̶sa tu̶hochu̶ masino tiro sehe pjíro cahya tu̶hotuhre. Ã pjíro to tu̶hotuchu̶ ñu̶cu̶ “Tirore mu̶sa cahapu̶ waroca tjuro cahmana yu̶hu̶re”, ni tu̶hotuja yu̶hu̶ mipu̶re. 27 Potocãta tiro tuaro dohatihre. Mahano yariabiho yu̶hdu̶hre. To ã tuaro dohatipachu̶ta Cohamacu̶ tirore pja ñu̶no, yu̶hdu̶chu̶ yoahre. Tiro to yariachu̶ yu̶hu̶ sehe pano yu̶ cahyariro yu̶hdoro tuaro cahyaboa. Ã jiro Cohamacu̶ yu̶hu̶ cũ̶hu̶re pja ñu̶hre tirore yu̶hdu̶chu̶ yoaro. 28 Ã jicu̶ mipu̶ pinihtare soaro mehne tirore mu̶sa cahapu̶ waroca duaja pari turi mu̶sa tirore ñu̶, mu̶sa yajeri sãahto sehe. Mu̶sa ã wahchechu̶ ñu̶cu̶ yu̶hu̶ cũ̶hu̶ wahcheihtja. 29 Ã jina tirore Epafroditore mari pu̶htoro yairore mari coyeirore noano wahchea mehne piti bocaga. Ã yoana painare tiro yoaro sehe jiinare ño payoa mehne ñu̶ga. 30 Tiro Cristo yare yoadohomahno mahano yariabiho yu̶hdu̶re. Mu̶sa sehe yu̶hu̶re yoadoho masierachu̶ tiro sehe yu̶hu̶re yoadohomahre. Ã yoaro yariamahre tiro.

Filipenses 3

1 Mipu̶ pinihtare ahrire yahu batoihtja. Mari pu̶htoro yaina mu̶sa jina wahchega. Ahri buheare pano yu̶ yahurire pari turi mu̶sare yahu joarocacu̶ ji coaja yu̶hu̶. Ã jicu̶ mu̶sare ahrire yahucu̶ yoadohoi nija mu̶sare. 2 Noano yoaga mu̶sa. Ñaare yoarucuina, dieya yoaro sehe jiina ñaina circuncisiõre yoa dutia, mu̶sa pjacu̶rire yihso duara. Noano yoaga mu̶sa ã yoa dutiina sehe “Soro ni buheri”, nina. 3 Tina circuncisiõre yoapahta Cohamacu̶ dutiare noano yoaerara. Mari sehe potocãta Cohamacu̶ dutiare noano yoaina jija mari. Espíritu Santo to yoadohoa mehne Cohamacu̶re ño payoja mari. Ã jina Jesu yaina mari jiare wahchea mehne painare mari yahuja. “Sã mu̶ su̶ro Cohamacu̶ dutiare bihoja”, ne ni tu̶hotueraja. 4 Ã ni tu̶hotuerariro jipaihta “Tinare doca dahrenocaja”, ti yoaro sehe niriro jicu̶ ã tjiboa yu̶hu̶ cũ̶hu̶. Pairo “Tinare doca dahrenocaja”, ni yu̶hdu̶ru̶ca duara. Yu̶hu̶ sehe tiro yu̶hdoro ã niboa yu̶hu̶. 5 Õ sehe yoariro jimai yu̶hu̶: Ocho dachori yu̶ masa bajuari baharo circuncisiõre yoari jire yu̶hu̶re. Israe masu̶no jicu̶ Benjami ya curua macariro jija yu̶hu̶. Yu̶ pu̶cu̶su̶ma hebreo masa ti jichu̶ potocãta hebreo masu̶no warota masa bajuai. Cohamacu̶ dutiare quihõno pahño duacu̶ fariseo curua mehne sãamai yu̶hu̶. 6 “Cohamacu̶ ya jipu̶cu̶”, nicu̶ noano yoamai. Ã yoacu̶ Jesu yaina sehere ñano yoaa timai yu̶hu̶. Potocãta Cohamacu̶ dutiare yoacu̶ tíre yu̶hdu̶ru̶caro marieno yoa pahñoi. 7 Panopu̶re “Tí noaa jipu̶cu̶”, ni tu̶hotumai. “Tí yu̶ ã ni tu̶hoturi cjiri panopu̶ yu̶ jia tiri yaba cjihti jierari jira”, ni tu̶hotuja mipu̶re. Õ seheta ni tu̶hotu du̶cai yu̶hu̶ Cristore wacũ tuacu̶ tacu̶. 8 Cristo Jesu yu̶ pu̶htorore yu̶ masichu̶ pinihta noa yu̶hdu̶ara. Ã jicu̶ paye sehere masa “Noaa jira”, ti nirire “Tí jipihtia yaba cjihti jierari jira”, ni tu̶hotuja yu̶hu̶. Tí jipihtiare duhunocai Cristo ya sehere yoai tai. Ã jicu̶ tíre yu̶ duhurire “Wiho jia waro jiri jira”, ni tu̶hotui Cristore noano masicu̶ tacu̶ tiro mehne macariro jicu̶ tacu̶. 9 Ã jiro yu̶ mu̶ su̶ro noano yu̶ yoari wapa “Noariro jira”, ni ñu̶erara Cohamacu̶ yu̶hu̶re. Ã jiro Cohamacu̶ dutia Moise cjirore to cũrire yu̶ yoari wapa cũ̶hu̶re “Noariro jira”, ni ñu̶erara. Cristore yu̶ wacũ tuari baharo “Noariro jira”, ni ñu̶na tiro yu̶hu̶re. Cohamacu̶ sehe marine buhiri marieina jichu̶ yoara, tirore mari wacũ tuachu̶. 10 Ã jicu̶ pano yu̶ ni tu̶hotu mu̶htamari cjirire duhunocaja Cristore noano masicu̶ tacu̶. Cohamacu̶ tuaa mehne Cristo masa mu̶jari jire. Tí tuaa mehne ji duaja. Ã yoa tí tuaa mehne noaare yoa duaja. Cristo crusapu̶ yariari jire mari ñaa yoari buhirire cohãno taro. Ã jicu̶ to yare yu̶ yoari buhiri tiro yoaro seheta ñano yu̶hdu̶ duaja yu̶hu̶ cũ̶hu̶. 11 Ã jicu̶ Cristo to masa mu̶jariro seheta masa mu̶jahtiro jiihca yu̶hu̶ cũ̶hu̶. Cristo yu̶hu̶re to ã masa mu̶jachu̶ yoahtore wacũ cohtaja yu̶hu̶. 12 Ahri jipihtiare ã nicu̶, “Cristo yare yoa pahñonocaja yu̶hu̶”, ni tu̶hotueraja. Yu̶ ã ni tu̶hotuerapachu̶ta Cristo sehe to yairo yoa tuhsu̶re yu̶hu̶re. Ã jicu̶ to yare tiro cũ̶hu̶re noano masi namo duacu̶ tuaro mehne to yare yoaja yu̶hu̶. Ã yoahtiro cjihtore besere tiro yu̶hu̶re. 13 Yu̶ coyea, “Cristo yare noano yoa pahñonocaja”, ni tu̶hotueraja. Ã tu̶hotuerapaihta ahri pinihtare yoaja: Pano yu̶ yoari cjirire ã ñu̶nocaja. Tíre pjíro tu̶hotueraja. Ã yoacu̶ Cristo yare noano yoa pahñonoca duacu̶, tíre tuaro yoaja mipu̶re. 14 Mu̶rocaperiro to wapata duariro seheta Cristo yare tuaro yoaja yu̶hu̶ yu̶ wapatahtore yu̶ ñahahto sehe. Cristo yairo yu̶ jichu̶ ñu̶no Cohamacu̶ tí yu̶ wapatahtore yu̶hu̶re waro taro mu̶anopu̶ pjirocara yu̶hu̶re to catia mehne yu̶ catirucuhto sehe. 15 Õ sehe yu̶ tu̶hoturiro seheta tu̶hotuga mu̶sa cũ̶hu̶ Cristore noano masiina jina. Wiho mejeta, ahri mu̶sare yu̶ yahurire mu̶sa tu̶ho duaerachu̶, soro mu̶sa tu̶hotuchu̶ Cohamacu̶ mu̶sare noano masichu̶ yoarohca. 16 Ã jina to yare mari masirire noano yoa sohtori tijihna. 17 Yu̶ coyea, mu̶sa jipihtina yu̶hu̶re ñu̶ cũga. Ã jina paina sã yoaro sehe yoainare noano ñu̶ga mu̶sa tinare mu̶sa ñu̶ cũhto sehe. 18 Payu̶ tahari painare yahui yu̶hu̶ mu̶sare. Mipu̶ cũ̶hu̶re tuaro cahyacu̶ tinareta yahuja mu̶sare. Payu̶ tina Cristo crusai to yariari buheare ñu̶ yabiina jira. 19 Tina pichacapu̶ wahahtina jira. Ti ñaa goa pjaa sehere tuaro cahmana tina. Tuhsu̶, ti bu̶o tiboare yoaa, tíre “Noaa jira”, nina tina. Ahri yahpa macaa dihtare noano tu̶hotura tina. 20 Mari sehere mari ya maca mu̶anopu̶ jira. Ã jiro tópu̶ta marine yu̶hdu̶chu̶ yoahtiro, mari pu̶htoro Jesucristo tarohca. Ã jina to tahtore cohtana nija mari. 21 Tiro taro mari pjacu̶rire wiho jia pjacu̶rire soro sehe jia pjacu̶ri dihta cohtotarohca tiro. Ã yoaro to ya pjacu̶ yoaro sehe noa yu̶hdu̶ari pjacu̶re si siteri pjacu̶re warohca marine to tuaa mehne. Jipihtina bui pu̶htoro sãari jire tiro tí to tuaa mehne. Ã jiro jipihtia pu̶ro jira tiro tí tuaa mehne.

Filipenses 4

1 Ã jina yu̶ coyea, yu̶ cahĩina, tuaro yu̶ wacũina, yu̶hu̶re wahchechu̶ yoaina, pano mu̶sa wacũ tuariro seheta mipu̶re mu̶sare yu̶ yahu joariro seheta mari pu̶htoro Jesure tuaro wacũ tuana, to yare ne duhuena tjiga mu̶sa. 2 Ahrire yahuihtja mu̶sare Evodiare, Síntique cũ̶hu̶re: Jesu yaina numia jira mu̶sa. Ã jina cahma sayoro marieno noano mehne jirucuga mu̶sa. 3 Mu̶hu̶ sehe potocãta yu̶ piti warota jira. Mu̶hu̶ cũ̶hu̶re yahuihtja: Tí numia yu̶hu̶ mehne, Clemente mehne, paina yu̶ piti tiina mehne dahrare noaa buheare sã buhechu̶. Cohamacu̶ tina jipihtina wamare joa õha to ya tjui. Jipihtia dachoripe catiare to warina wamare to joa õri tjui joa õha. Ã jicu̶ tí numiare “Cũ̶no mehne noano jiga”, ni yahuga mu̶hu̶. 4 Dachoripe mari pu̶htoro mehne wahchega. Pari turita yahuihtja tjoa: Wahchega. 5 Noano yoaga jipihtinare masa yoaro seheta. Mari pu̶htoro Cristo to tahto mahanocã du̶hsara. 6 Ne cahya pjíro tu̶hotuena tjiga. Cohamacu̶re noano yahu pahñoga. Ã yoana tirore siniga. Ã sinina, “Noana”, niga tirore. 7 Mu̶sa ã yoachu̶ noano jichu̶ yoarohca mu̶sare Cohamacu̶. To ã yoachu̶ noa yu̶hdu̶ara. Ahri mari noano jia noa yu̶hdu̶ara. Masa jina, marine to ã noano jichu̶ yoarire noano tu̶ho ñaha masieraja mari. Cristo Jesu yaina mari jichu̶ marine noano jichu̶ yoaro, Cohamacu̶ marine noano yajeripohna tichu̶ yoarohca. Ã yoaro cahya tu̶hotuerachu̶ yoarohca marine. 8 Ahrire yahu batoi tai nija mu̶sare, yu̶ coyea. Quihõno jiare, masa ti ño payoare, noano yoaare, ñaa mariare, ji coaare, masa “Noaa jira”, ti niare tu̶hotuga mu̶sa. Noa yu̶hdu̶a ti jichu̶ tíreta tu̶hotuga. Masa noaare ñu̶a ti wahchea sehere mu̶sa cũ̶hu̶ wahche tu̶hotuga. 9 Mu̶sare yu̶ buheriro seheta ã yoarucuga mu̶sa. Ã yoana, yu̶hu̶re ñu̶ cũga mu̶sa. Mu̶sa ã yoachu̶ Cohamacu̶ mu̶sare noano jichu̶ yoariro mu̶sa mehne jirohca. 10 Mipu̶ pinihta yoari pja baharo mu̶sa pari turi yu̶hu̶re wacũna mu̶sa yoadohoare wahcheja. Ã wahchecu̶ mari pu̶htoro Cristore “Noana”, nija. “Yu̶hu̶re boaa wahare mu̶sa”, nieraja yu̶hu̶. Panopu̶re yu̶hu̶re yoadoho duapanahta yoadoho masierare mu̶sa. 11 Yu̶hu̶re mu̶sa yoadohorire yahucu̶ yu̶hu̶re du̶hsarire mu̶sare yahui tai nieraja. Mu̶sare paye barore cahmacu̶ ã nii nieraja. Yu̶ cju̶aa mehne ji masija yu̶hu̶. 12 Paye baro cju̶aeracu̶ cũ̶hu̶ noano ji masija yu̶hu̶. Ã yoa pjíro cju̶acu̶ cũ̶hu̶ noano ji masija. Dachoripe ju̶ca baacu̶ cũ̶hu̶ jipoaja. Yapiriro jicu̶ cũ̶hu̶ jipoaja. Pjíro cju̶acu̶ cũ̶hu̶ jipoaja. Yu̶hu̶re paye baro mariachu̶ cũ̶hu̶re jipoaja. 13 Cristo yu̶hu̶re tuachu̶ yoariro mehne jipihtiare Cohamacu̶ to cahmaare yoa masi pahñoja yu̶hu̶. 14 Yu̶ ã jipoariro yu̶ jipachu̶ta yu̶ ñano yu̶hdu̶chu̶ mu̶sa yoadohona yu̶hu̶re noano yoare mu̶sa. 15 Noaa buheare yu̶ buhe du̶cachu̶ Macedonia yahpai jiriro cjiro yu̶ wahachu̶ mu̶sa dihta yu̶hu̶re yoadohore. Tíre masina mu̶sa. 16 Ã yoa Tesalónicai yu̶ jisinichu̶ ñu̶na yu̶hu̶re yoadohona cãa tahari warocari jire mu̶sa. 17 Paye barore sinicu̶ ã nicu̶ nieraja. Painare mu̶sa yoadohochu̶ Cohamacu̶ mu̶sare noano yoarohca. Mu̶sa ã yoadohori wapa Cohamacu̶ mu̶sare to noano yoachu̶ cahmaja yu̶hu̶. 18 Mipu̶re yu̶hu̶re noano wa pahñohre mu̶sa. Yu̶ cahmari yu̶hdoro wahre mu̶sa yu̶hu̶re. Yu̶hu̶re Epafrodito mehne mu̶sa warocari baharo paye baro ne du̶hsaerara yu̶hu̶re. Cohamacu̶ wu̶hu̶pu̶ inciensore jũ̶ mu̶o Cohamacu̶re ti noano ji coachu̶ yoariro seheta yu̶hu̶re mu̶sa wari cũ̶hu̶ Cohamacu̶re noano ji coachu̶ yoara. 19 Cristo yaina jira mu̶sa. Ã jiro jipihtiare mu̶sare du̶hsarire warohca Cohamacu̶ mu̶sare, noa yu̶hdu̶a to cju̶aare. 20 Jipihtia dachoripe mari Pu̶cu̶re Cohamacu̶re ño payojihna. Ãta yoajihna. 21 Jipihtina Cohamacu̶ yaina, tópu̶ jiina, Jesucristo yaina noajaro. Mari coyea cũ̶hu̶ Jesu yaina yu̶hu̶ mehne macaina mu̶sare noa dutira. 22 Jipihtina Cohamacu̶ yaina, õ macaina, Jesu yaina noa dutira. Roma macaina bui pu̶htoro ya wu̶hu̶ macaina pinihta tuaro noa dutira. 23 Mari pu̶htoro Jesucristo mu̶sare to cahĩa mehne noano yoajaro.

Colosenses 1

1 Yu̶hu̶ Paulo mari coyeiro Timoteo mehne mu̶sare Colosa macainare joarocaja sã. Yu̶hu̶ Jesucristo to yare buhe dutiro to cũriro jija. Cohamacu̶ to cahmano seheta Jesu yu̶hu̶re to yare buhehtirore cũre. Ã jina mu̶sare sã coyea Cristore wacũ tuarucuinare joarocaja. Ã jina Cohamacu̶ mari Pu̶cu̶ mehne mu̶sare noa dutija. Ã jina tiro mehne noano jiga mu̶sa. 3 Mu̶sa ya cjihtire Cohamacu̶re sini payona “Noana”, ã nirucuja sã. Tiro sehe mari pu̶htoro Jesucristo Pu̶cu̶ro jira. 4 Tirore “Noana”, nirucuja sã mu̶sa jia tiare tu̶horocana. To ya buhea potocã jia buheare mu̶sa tu̶horiro seheta jipihtia dachoripe mu̶anopu̶ mu̶sare jichu̶ yoarohca Cristo sehe. To ã yoahtiro jichu̶ tíre mu̶sa ã cohtarucu wama tira. Ã jina Cristo Jesure wacũ tua wama tira mu̶sa. Tuhsu̶, to yainare cahĩ wama tira mu̶sa. Mu̶sa ã jiina jichu̶ Cohamacu̶ mehne wahche tirore “Noana”, nija sã. 6 Jipihtiropu̶re Jesu yaina potocã jia buheare noaa buheare ti yahuchu̶ tu̶hoa masa Cohamacu̶ yare cahmaa, noaa sehere cohtota namoa nina. Mu̶sa cũ̶hu̶ noaa buheare Cohamacu̶ mu̶sare to cahĩare quihõno mu̶sa tu̶ho du̶cari baharo tina yoaro sehe Cohamacu̶ yare cahmana, noaa sehere cohtota wama tira mu̶sa. 7 Ahrireta mu̶sa cũ̶hu̶re Epafra noaa buheare yahuri jire. Tiro sã tuaro cahĩriro sã mehne Cristore dahra cohtariro, Cristo yare ne duhuerariro jira. Mu̶sare sã buhe masierachu̶ tiro sehe sãre cohtotariro jiro, mu̶sare buheri jire. 8 Tiro jira mu̶sa jia tiare sãre yahuriro. Espíritu Santo to yoadohoa mehne Jesu yainare mu̶sa cahĩrire yahure sãre. 9 Ã jina mu̶sare tu̶horocana mu̶sare sã tu̶horocari dachoihta dóihta ã sini payorucuja sã Cohamacu̶re. Cohamacu̶ to cahmaare mu̶sa masi pahñohto sehe tirore sini payoja sã. Espíritu Santo yoadohoro mehne Cohamacu̶ yare noano masiina mu̶sa jihto sehe sini payoja sã. 10 Õ seheta sini payoja sã mari pu̶htoro Cristo to cahmano seheta noano mu̶sa yoahti cjihtire. Mu̶sa ã yoachu̶ ñu̶no tiro wahcherohca. Ã jina jipihtia noaare mu̶sa yoahto sehe sini payoja. Cohamacu̶re mu̶sa masi namohto sehe sini payoja. 11 Ahri yu̶ yahuhti cũ̶hu̶re sini payoja sã. Cohamacu̶ ya tuaa noa yu̶hdu̶ara. Cohamacu̶ tí tuaa mehne mu̶sa tuahtore mu̶sare sini payoja. Õ seheta sini payoja mu̶sa ñano yu̶hdu̶panahta wahchea mehne mu̶sa cũ̶no pjahto sehe. 12 Cohamacu̶ to yaina cjihtire marine jichu̶ yoari jire. Ã yoaro to waare cju̶ahtina cũ̶hu̶re yoari jire marine tiro. To jiropu̶ buhriaropu̶ mari cju̶ahtire warohca tiro. To ã yoachu̶ ñu̶na tirore mu̶sa “Noana”, nihto cjihtore sini payoja sã mu̶sare. 13 Tirota marine pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdu̶chu̶ yoari jire. Tó panore ñaare yoa duhu masieramai mari. Ñariro sehe nahitianoi jiriro marine dutiriro jisiniri jimare. Cohamacu̶ sehe to macu̶nore to cahĩrirore pu̶htoro sõno mu̶anopu̶ marine jichu̶ yoari jire. Ã jina to macu̶no mehne jinahca. 14 To macu̶no mehne marine yu̶hdora Cohamacu̶. To macu̶no to yariaro mehne mari ñaa yoari buhirire bori jire Cohamacu̶. 15 Jesu Pu̶cu̶rore ñu̶mahnoerara. To macu̶no sehe to Pu̶cu̶ro to dohse jia tiare ñona masare. Tiro to macu̶no jipihtina pano jipihtia pano ji tuhsu̶ri jire. Ã jiro jipihtia pu̶ro, jipihtina bui pu̶htoro jira tiro. 16 Cohamacu̶ to dutichu̶ to macu̶no sehe to Pu̶cu̶ro mehne jipihtinare, jipihtiare bajuamehneri jire. Mu̶anopu̶ jiare ahri yahpapu̶ jia cũ̶hu̶re bajuamehneri jire. Mari ñu̶rire mari ñu̶erari cũ̶hu̶re bajuamehneri jire. Mu̶ano macaina ñu̶mahnoerainare pu̶htoare, dutiinare, jipihtinare bajuamehneri jire. Ã jia jipihtina to yaina cjihti jimari jire. Jipihtia cũ̶hu̶ to ya cjihti jimari jire. 17 Jipihtina pano jipihtia pano Cristo ji tuhsu̶ri jire. Ã yoa to tuaa mehne jipihtia cũ̶hu̶ jipihtina cũ̶hu̶ mipu̶re jia nina. 18 Mari to yaina jipihtina to pjacu̶ yoaro seheta to ya curua macaina jija. Ã jiro tiro mari dapu mari pu̶htoro jira. Tiro yariaro masa mu̶ja mu̶htariro jira jipihtina bui pu̶htoro, jipihtia pu̶ro jiro taro. 19 Cristo to Pu̶cu̶ro mehne cũ̶no potori to jiro seheta jira. To ã jichu̶ta cahmana Cohamacu̶ sehe. 20 Jipihtina to Pu̶cu̶rore cahma ñu̶ tuhtia tiri jire. Ã ti cahma ñu̶ tuhtichu̶ ñu̶no Cristo tinare “Ñu̶ tuhtiena tjiga”, ni yahuri jire. Mu̶ano macainare ahri yahpa macaina cũ̶hu̶re to Pu̶cu̶rore “Ñu̶ tuhtiena tjiga”, ni yahuri jire Cristo. Ã yoa mu̶ano macaa ahri yahpa macaa cũ̶hu̶ noano ti jichu̶ cahmari jire tiro. Ã mari ñu̶ tuhtirire duhuchu̶ yoa duari jire tiro crusapu̶ yariaro to di cohãno. To Pu̶cu̶ro to cahmariro seheta ã yoari jire Cristo. 21 Mu̶sa cũ̶hu̶re ãta yoari jire tiro. To Pu̶cu̶rore ñu̶ tuhtiina tiro mehne jieraina jimari jire mu̶sa cũ̶hu̶. Ñaare yoari jimare mu̶sa. 22 Ã jimarina mu̶sa jipachu̶ta tiro to yariaro mehne to Pu̶cu̶rore mu̶sare ñu̶ tuhtierachu̶ yoari jire tiro. Ã yoari jire tiro noaina ñaa buhiri marieina mu̶sare to yoahto cjihtore. Mu̶sa ã jichu̶ tiro mu̶sare tó sehe jiinapu̶re to Pu̶cu̶rore warohca. 23 Ãta warohca tiro mu̶sa tirore wacũ tuarucuchu̶. Ãta yoarohca tiro noaa buheare mu̶sa tu̶horire mu̶sa boerachu̶ tí buheare mu̶sa ã yu̶htirucuchu̶. Tí buheare noaa buheare jipihtina ahri yahpapu̶re jiina tu̶hori jire. Ã jicu̶ yu̶hu̶ cũ̶hu̶ Paulo Cristore dahra cohtariro jicu̶, tí buheareta yahuriro jija. 24 Cristo mari ñano yoari buhirire ñano yu̶hdu̶ri jire. Ã jicu̶ yu̶hu̶ cũ̶hu̶ mu̶sare yu̶ buheri buhiri ñano yu̶hdu̶cu̶ wahcheja. Ã ñano yu̶hdu̶cu̶ Cristo marine to cũrire yoa sohtori tii nija. Ã jicu̶ wahcheja. Cristo yare mari yoari buhiri mari ñano yu̶hdu̶ namohto du̶hsasinina mini. Ã jicu̶ tirore mu̶sa wacũ tuahtore ñano yu̶hdu̶cu̶, wahcheja yu̶hu̶. To pjacu̶ yoaro sehe jiina to ya curua macaina jira mu̶sa. 25 Jesu yainare yoadohohtirore cũre Cohamacu̶ yu̶hu̶re. Mu̶sa ya cjihtire yoahtirore yu̶hu̶re cũre tiro. To yare jipihtiropu̶re yahu pahñohtirore cũre yu̶hu̶re. 26 Tí to yare panopu̶re payu̶ tjururi macainare yahu pahñoera tiri jire Cohamacu̶. Mipu̶re ahri tjuru macainare to yainare tíre noano yahu pahñonocare ju̶na. 27 “Judio masa jieraina ya cjihtire yu̶ ya buhea noa yu̶hdu̶ara”, ni to yainare tíre yahuri jire. Pano to yahuerari cjirire yahuri jire. Õ sehe jira to ya: Cristo to yaina mehne jira. To ã jichu̶ to yaina mu̶anopu̶ Cohamacu̶ cahapu̶ noa yu̶hdu̶aropu̶ jiahca. Tí jira panopu̶ ti masierari cjiri Cohamacu̶ ya. 28 Cristoreta yahuja. Jipihtinare cuisãana tinare buheja sã. Noano masia mehne buheja sã noano Cristore masare masichu̶ yoana tana. Ã buheja sã to yare noano yoaina ñaa buhiri marieina tinare jichu̶ yoana tana. 29 Ahri jira yu̶ dahraa. Cohamacu̶ to ya tuaa mehne yu̶hu̶re to wari tuaa mehne tuaro dahraja yu̶hu̶, to yare buhecu̶.

Colosenses 2

1 Ahrire mu̶sa masichu̶ cahmaja yu̶hu̶. Mu̶sa ya cjihtire, Laodicea macaina ya cjihtire, jipihtina paina ya cjihti cũ̶hu̶re tuaro dahraja yu̶hu̶. Jipihtina mu̶sa yu̶hu̶re ñu̶eraina ya cjihti cũ̶hu̶re tuaro dahracu̶ mu̶sare tuaro yoadohoja yu̶hu̶. 2 Õ seheta mu̶sare yoadohoja yu̶hu̶ mu̶sa noano yajeripohna tihto cjihtore. Mu̶sa mehne macainare mu̶sa cahma cahĩhto cjihto cũ̶hu̶re ã mu̶sare yoadohoja yu̶hu̶. Cohamacu̶ ya panopu̶ to yahuerari cjiri Cristore masichu̶ yoaa jira. To yare mu̶sa masichu̶ noa yu̶hdu̶ara. Cristore mu̶sa noano masihto cjihtore, tiro mehne mu̶sa noano jihto cjihto cũ̶hu̶re tuaro yoadohoja mu̶sare. 3 Paina ti masierari cjirire, noa yu̶hdu̶are Cohamacu̶ to masiare Cristo dihta noano masichu̶ yoara marine. 4 Ahrire nija mu̶sare “Paina mu̶sare tu̶ho wisiachu̶ yoaa durucua mehne mahñori”, nicu̶. 5 Yu̶hu̶ mu̶sa watoi jierapacu̶ta yu̶ wacũno mehne mu̶sa watoi jiriro yoaro seheta tu̶hotuja. Ã jicu̶ Cristore mu̶sa noano wacũ tuarucurire, quihõno mu̶sa yoari cũ̶hu̶re masicu̶ wahcheja yu̶hu̶. 6 Ã jina Cristore mu̶sa wacũ tua du̶cariro seheta ãta tirore wacũ tuaa mehne dachoripe noano jirucuga. 7 Tirore noano masiina jiga mu̶sa. Ã yoa dachoripe tirore masi namoga pano mu̶sare paina ti buheriro seheta. Ã yoa Cristore wahche, “Noana”, nirucuina jiga mu̶sa. 8 Noano yoaga mu̶sa. Masa ti mu̶ su̶ro ti mahño buheare tu̶hoena tjiga mu̶sa. Tina panopu̶ macaina ti mu̶ su̶ro ti niare buhera. Ti ã nia yaba cjihti jierara. Ahri yahpa macaina ti mu̶ su̶ro ti tu̶hotuare buhe, Cristo ya sehere buherara. Cristo Cohamacu̶ to jiro seheta jiriro jiro, ahri yahpapu̶ pjacu̶ tiro, Cohamacu̶ warota jirota nina. To yaina jina Cohamacu̶ mehne noano jija mari. Tirota jira jipihtina anjoa pu̶htoa bui paina bajueraina bui pu̶htoro jiriro. Tíre masina mahñoare buheinare tu̶hoena tjiga. 11 Circuncisiõre ti yoariro seheta mahanocã pjacu̶ cahsarocãre ti yihso cohãriro seheta Cristo ñaa buhiri tiina mu̶sa jia tiare cohã, duhuchu̶ yoari jire. Ahri circuncisiõ masa ti pjacu̶rire mahanocã cahsarocãre ti cohãri jierara. Ahri circuncisiõ yoaro sehe yoaro, Cohamacu̶ sehe ñaa buhiri tiina mari jia tiare cohãna Cristore mari wacũ tuachu̶ ñu̶no. 12 To yaina jina bautisarina wahari jire mu̶sa. To bautisarina wahana õ sehe ñona niri jire mu̶sa: Panopu̶ macaa mu̶sa ñaa yoarire mu̶sa duhurire ñona niri jire mu̶sa. Tí mu̶sa ñaa yoari buhirire mu̶sa ya cũboro seheta tíre duhuri jire mu̶sa. Cristo masa mu̶jano noanopu̶ wahari jire. To ã waharo seheta Cohamacu̶re wacũ tuana “Tiro tuariro jira”, niina jina noaa sehere cohtotari jire mu̶sa. Tiro Cohamacu̶ sehe Cristore masoriro jira. To bautisarina wahana noaa sehere mu̶sa cohtotarire ñona nina mu̶sa. 13 Panopu̶re ñaa buhiri cju̶arina mu̶sa jiri buhiri pichacapu̶ wahaborina jimari jire mu̶sa. Ã wahaborina jimari jire mu̶sa Cohamacu̶ yaina jierasinina. To dutiare cju̶aeraina jimari jire mu̶sa. Mipu̶re Cohamacu̶ marine tiro mehne ã jirucuhtinare yoari jire. Cristo to yariaro mehne ã yoari jire tiro marine. Ã yoaro jipihtina mari ñaa yoari buhirire bonocari jire tiro. 14 Cohamacu̶ to dutiare ti joari cjirire yu̶hdu̶ru̶caina mari jipachu̶ta Cristore mari wacũ tuachu̶ ñu̶no tiro marine buhiri ti dutierare. Cristo crusapu̶ to yariaro mehne Cohamacu̶ sehe mari ñaa buhirire cohãnocahna panopu̶ to dutiare, marine buhiri ti dutiare to cohãnocaboriro seheta. Crusapu̶ yariaro tí tañopu̶ panopu̶ macaa dutiare ti joari pũre to cjã puha õboro seheta tí dutiare cohãnocahna. 15 Masa ti ñu̶rocaroi watĩa pu̶htoare Cohamacu̶ yu̶hdu̶ru̶cari jire. Wiho jiina, tuaeraina tjuanocari jire tina sehe. Ã yoaro tinare bu̶oro wahachu̶ yoari jire, surara ti yu̶hdu̶ru̶cainare masare ti naa ño ti bu̶oro wahachu̶ yoaro seheta. Crusapu̶ yariaro Cristo watĩare yu̶hdu̶ru̶cari jire. 16 Ã yoa paina mu̶sa chu̶are mu̶sa sihnia cũ̶hu̶re ñu̶a mu̶sare “Buhiri tiina jira”, ni ñu̶boca. Ti ã ni ñu̶chu̶ ã ñu̶nocahga tinare. Sũ̶ripe jia dachorire, somanaripe jia dachorire, bose nu̶mu̶ri mu̶sa yu̶hdoerachu̶ ñu̶a mu̶sare “Buhiri tiina jira”, ni ñu̶boca tina. Ti ã ni ñu̶chu̶ ã ñu̶nocahga tinare. 17 Panopu̶ tí chu̶a dutiare, bose nu̶mu̶rine yu̶hdo dutiare, paye dutia cũ̶hu̶re cũri jire Cohamacu̶ marine buhero taro. Tí dutia mehne baharopu̶ to dohse yoahtore Cohamacu̶ yoa ñono niri jire. Cristo to jia tia cjihtire yoa ño curero niri jire masare. “Tiro õ sehe waharohca”, nino ã yoa ñono niri jire. Ã yoa ñohti cjiti jiri jimare tí dutia. 18 Õ sehe nimana tí dutiare yoa dutiina. “Soro jiare bajuachu̶ ñu̶hi sã” nia, tina Cohamacu̶re ti ño payoboro sehe anjoare ño payomana. Ã jiina jia “Masi pahñonocaja sã”, ni tu̶hotumana tina masa ti mu̶ su̶ro ti tu̶hoturiro seheta. Ã jia tina painare yu̶hdu̶ru̶caeraina, noaina yoaro sehe yoa ñomana mu̶sare. Ã yoa “Quihõno yoaerara mu̶sa”, ni yahusãna mu̶sare. Ti ã ni yahusãchu̶, tinare ã ñu̶nocahga. 19 Tó sehe yoapahta mu̶sare yahusãina Cristo to dutiro sehe yoaa nierara. Cristo sehe to yaina dapu ti pu̶htoro jira. To yaina sehe to pjacu̶ yoaro sehe jiina to ya curua macaina jira. Mari cohãri dohsaa mari wa dari cũ̶hu̶ mari pjacu̶re cũ̶ pjacu̶ jichu̶ yoara. Tó seheta Cristo sehe to yainare cũ̶noi noano mehne jichu̶ yoara. Ã yoa marine yoadohora Cohamacu̶ cahmaare mari noano yoahto sehe. 20 Ã yoa Cristo yaina jina tiro mehne yariarina yoaro sehe jira mu̶sa, Cohamacu̶ to ñu̶chu̶. Ã jina ñaare mu̶sa yoarire duhurina jira mu̶sa. Ã jina ahri yahpa macaa ñaa buheare, masa ti mu̶ su̶ro ti buheare cahmaeraborina jira mu̶sa. ¿Ã jiborina jipanahta dohse yoana masa ti mu̶ su̶ro ti dutiare yu̶htijari mu̶sa? 21 Õ sehe ni dutira ti mu̶ su̶ro dutiina: Ahri barore chu̶ena tjiga. Ahri barore ne chu̶ ñu̶ena tjiga. Ahri barore pihaena tjiga. Tó sehe ni dutira tina. 22 Mari paye barore chu̶chu̶ dói pihtia wahara. Tó sehe jia barore pihtia barore tu̶hotua nina ã dutiina. Ti ã dutichu̶ ahri yahpa macaa dutia dihta jira tí dutia. Masa ti mu̶ su̶ro ti buhea dihta jira ahri buhea. Ã jia yaba cjihti jierara. 23 Tí dutiare yoaina Cohamacu̶re ño payoina yoaro sehe jimana. Ã yoa painare yu̶hdu̶ru̶caeraina yoaro sehe yoa ñomana. Ti pjacu̶rire ñano yoaa Cohamacu̶re ño payoina seheta yoa ñomana tina. Ti ã yoachu̶ ti ya dutia sehe masi pahñoina ya dutia yoaro sehe jimana. Ã jierara. Tí dutiare yoapahta ti ñaare goa pjaare duhuerara. Ã jia tí dutia sehe yaba cjihti jierara.

Colosenses 3

1 Ã yoa Cristo yaina jira mu̶sa. Ã jina Cohamacu̶ tuaa mehne Cristo to masa mu̶jariro seheta tí tuaa mehne pano mu̶sa ñaa yoarire duhu, noaa sehere cohtotare mu̶sa. Ã cohtotaina jina mu̶ano macaare Cristo yare cahmaga mu̶sa. Tópu̶re mu̶anopu̶ Cohamacu̶ poto bu̶hu̶sehei dujira tiro. 2 Mu̶ano macaa Cohamacu̶ yare noano tu̶hotuga mu̶sa. Ahri yahpa macaare ne wacũ nu̶nu̶ena tjiga mu̶sa. 3 Cristo yaina jina tiro mehne yariaborina seheta mu̶sa wahana ahri yahpa macaare pjíro tu̶hotuena tjiga. Ã jiro Cristo mehne mu̶sa jirucuhtore cahno tuhsu̶ri jire Cohamacu̶. 4 Ã yoa Cristo mu̶anopu̶ marine ã jirucuhtinare yoariro si sitea mehne to tachu̶ tiro mehne wahanahca mari. Ã wahana tiro mehne mu̶anopu̶ Cohamacu̶ yare cju̶anahca. 5 Ã yoa ahri yahpa macaa ñaa mu̶sa yoaare duhunocahga mu̶sa: Numino mehne ñano yoaare, mu̶no mehne ñano yoaare, ñaa yu̶hdu̶aro yoaare, pairo namonore goa pjaare, pacoro manu̶nore goa pjaare, ñaa goa pjaare duhunocahga mu̶sa. Paye barore tuaro cahmaina jiena tjiga. Paye barore cjona, tíre tuaro cahmana “Cohamacu̶ jira”, ti nia masu̶rine ti ño payoro seheta yoana nija mari tíre. 6 Tí ñaare yoaina Cohamacu̶re yu̶hdu̶ru̶caina jira. Ti ã yoa yu̶hdu̶ru̶cachu̶ ñu̶no tinare buhiri dahrerohca. 7 Panopu̶re mu̶sa sehe tí ñaare yoarina jina tina mehne macaina jiri jimare mu̶sa. 8 Wiho mejeta mipu̶re ahri ñaare duhu pihtinocahga mu̶sa: Suaare, sua yu̶hdu̶are, painare ñano ni tu̶hotuare, painare ñano quiti dahreare, ñano durucuare tí jipihtiare duhunocahga. 9 Mu̶sa sehe Jesu yaina wahana tí ñaa yoaare duhu tuhsu̶ri jire. Ã jina mu̶sa tu̶hotuare cohtotaina jira mu̶sa. Mu̶sare noaa sehere cahmachu̶ yoaro nina Cohamacu̶ to yoaro sehe mu̶sa jihto sehe. Õ seheta yoara tiro noano tirore mu̶sa masi namohto sehe. Ã jiina jina mu̶sa mehne macainare mahñoena tjiga. 11 Cristo yaina jina judio masa, judio masa jieraina cũ̶hu̶ cũ̶no potorita jira mu̶sa, Cohamacu̶ to ñu̶chu̶. Circuncisiõre yoaina, yoaeraina cũ̶hu̶ Cristo yaina jia cũ̶no potorita jira, Cohamacu̶ to ñu̶chu̶. Pa yahpa macaina, masieraina, mu̶sa ya yahpa macaina cũ̶hu̶ Cristo yaina jia cũ̶no potorita jira, Cohamacu̶ to ñu̶chu̶. Dahra cohtaina, dahra cohtaina jieraina cũ̶hu̶ Cristo yaina jia cũ̶no potorita jira, Cohamacu̶ to ñu̶chu̶. Jesu jipihtina to yaina mehne jira. Wiho jiriro jierara tiro, to yaina ti ñu̶chu̶. 12 Ã yoa Cohamacu̶ to beserina, noaina, to cahĩina jina õ sehe jiga mu̶sa: Painare pja ñu̶ina, painare noano yoaina, painare yu̶hdu̶ru̶ca duaeraina, painare niji siaro dero yoaina, mu̶sare ti ñano yoapachu̶ta ã tu̶hotunocaina jiga mu̶sa. 13 Mu̶sa mehne macaina mehne suana, dóihta mu̶sa basi mu̶sa suarire pjãga. Mari pu̶htoro mu̶sa ñaa yoari buhirire bohre. Ã to boriro seheta mu̶sa cũ̶hu̶ mu̶sa mehne macaina mu̶sare ti ñaa yoarire boga. 14 Ahri dutia mehne õ sehe ni dutija mu̶sare: Painare cahĩga. Mu̶sa ã yoana noano jipihtina mehne cũ̶no mehne jinahca. 15 Cristo marine noano jichu̶ yoara jiape ni durucueraina mari jihto sehe. To ã yoachu̶ noano jiga mu̶sa, mu̶sa basi. Õ seheta jihtina cjihtire to yaina cjihtire bese cũri jire Cohamacu̶ mu̶sare. Ã jina to pjacu̶ yoaro seheta cũ̶ curuata jira mu̶sa. Ã yoa Cohamacu̶re “Noana”, ni wahcheina jiga mu̶sa Cohamacu̶ mehne. 16 Cristo ya buheare noano wacũrucuga mu̶sa. Noano masi buhega to yare. Cua pisaro mehne tíre yahuga. Ã yoa tuhsu̶, Salmore, Cohamacu̶ yare basaare, paye tirore ño payoa basaare tirore basa payoga. Noano wacũ ño payoa mehne basa payoga. Ã basana to yare noano wacũga mu̶sa. Ã yoana Cohamacu̶re “Noana”, ni wahcheina jiga mu̶sa Cohamacu̶ mehne. 17 Jipihtia dohse jia mu̶sa yoaare noano yajeripohna ti yoaga mari pu̶htoro Jesu to wahchehto sehe. Cristore ño payora mu̶sa. Ã yoa tirore ño payoa mehne noaa dihtare durucuga. Ã yoana Cristo to yoadohoa mehne Cohamacu̶ mari Pu̶cu̶re “Noana”, ni wahche payo siniga tirore. 18 Mu̶sa manu̶ tia numia, mu̶sa manu̶su̶mare noano yu̶htiga mu̶sa. Ãta yoaro cahmana mari pu̶htoro Cristo ya numia jina. 19 Mu̶sa namo tiina sehe, mu̶sa namosãnumiare cahĩga. Ã yoa tí numiare ne tuhtiena tjiga. 20 Mu̶sa ti pohna cũ̶hu̶, mu̶sa pu̶cu̶su̶mare yu̶hdu̶ru̶caeraina jiga. Mu̶sa ã yoachu̶ ñu̶no mari pu̶htoro noano ji coara. 21 Mu̶sa ti pu̶cu̶su̶ma cũ̶hu̶ mu̶sa pohnare suachu̶ yoaena tjiga “Cahyachu̶ yoari”, nina. 22 Mu̶sa tinare dahra cohtaina, mu̶sa pu̶htoare ahri yahpa macainare noano yu̶htirucuga. Ti ñu̶rocaro dihtare yu̶htiina jiena tjiga. Ti mariachu̶ cũ̶hu̶re yu̶htiina jiga. Mari pu̶htoro Cristore cua pisaro mu̶sa ñu̶riro seheta noano mehne yu̶htiga mu̶sa pu̶htoa cũ̶hu̶re. 23 Potocãta Cristo yaina jina noano yu̶htira mu̶sa tirore. Ã jina mu̶sa pu̶htoare ahri yahpa macainare yu̶htina, tina dihtare yu̶htina nierara. Cristo cũ̶hu̶re mu̶sa yu̶htiboro sehe yu̶htinata nina mu̶sa. Ã yoana mu̶sa pu̶htoa ti dutiro seheta tuaro mehne dahraga, Cristo ya dutia ti jiboriro seheta. 24 Mu̶sa ã yoachu̶ Cristo mu̶sare noano yoarohca. “Mu̶sare waihtja”, to niare mu̶sare warohca mari pu̶htoro. Tíre masina mu̶sa. Mari pu̶htoro Cristore dahra cohtaina jira mu̶sa. Ã jiro tiro sehe mu̶sa pu̶htoro waro jira. 25 Ñaare yoainare buhiri dahrerohca mari pu̶htoro. Ã yoainare cũ̶iro du̶hsaro marieno cũ̶no potori buhiri dahrerohca tiro.

Colosenses 4

1 Mu̶sa pu̶htoa sehe, mu̶sare dahra cohtainare potocãta noano yoaga tinare. Mu̶sa cũ̶hu̶ pu̶htoro cju̶ara. Mu̶sa pu̶htoro mu̶sa cju̶ariro sehe mu̶ano macariro jira. 2 Dachoripe Cohamacu̶re siniga mu̶sa. Noano wacũ tu̶hotu siniga. Ã yoana “Noana”, niga Cohamacu̶re. 3 Sã ya cjihti cũ̶hu̶re sini payoga tjoa. Cristo yare paina pano ti masierari cjirire buhena nija sã. Tinare sã noano masichu̶ yoahto sehe sini payoga Cohamacu̶re. Cristo yare yu̶ buheri buhiri yu̶hu̶ mipu̶re peresupu̶ jija. 4 Ã jicu̶ mu̶sa ã sini payochu̶ cahmaja to yare yu̶ noano yahuhto cjihto sehe. Cristo to dutiriro seheta yu̶ yahuhto cjihto sehe sini payoga. 5 Jesu yaina jieraina mehne jina noano yoaga mu̶sa. Cristo yare yahuga tinare. Tina mehne mu̶sa jiro puro ãta noano yoaga. 6 Paina mehne su̶hu̶duna noano ji coaro mehne su̶hu̶duga. Noaa dihtare durucuga. Paina mu̶sare ti sinituchu̶ noano masi yu̶htiga tinare. 7 Tíquico mari coyeiro Jesu yairo jira. Tiro mari cahĩriro, Cristo yare buhero, sã mehne dahrariro jira. Ã jiro Cristo yare ne duhuerara tiro. Tiro yu̶ jia tiare mu̶sare yahurohca. 8 Mu̶sa cahapu̶ tirore warocai nija yu̶hu̶ sã jia tiare mu̶sa masihto sehe, mu̶sare wahchechu̶ yoahtiro cjihtore. 9 Onésimo mari coyeiro mari cahĩriro mehne piti dahre warocai nija. Tiro cũ̶hu̶ Cristo yare ne duhuerara. Mu̶sa mehne macariro jira. Tina pu̶aro sã õre dohse sã yu̶hdu̶rire yahuahca mu̶sare. 10 Aristarco peresupu̶ jiriro yu̶hu̶ mehne macariro mu̶sare noa dutira. Marco cũ̶hu̶ noa dutira. Tiro Bernabé tañu̶no jira. Tirore yahuroca tuhsu̶i mu̶sare. Mu̶sa cahapu̶ to su̶chu̶ ñu̶na noano mehne tirore piti bocaga. 11 Jesu “Justo” ti ni pisuriro cũ̶hu̶ noa dutira mu̶sare. Ahrina tiarota yu̶hu̶ mehne dahraina judio masa waro jira. Judio masa waro tina dihta Cohamacu̶ yare yu̶hu̶ mehne buhera. Õ sehe buheja sã Cohamacu̶ yaina masa ti wahahto sehe, Cohamacu̶ ti pu̶htoro to jihto sehe. Tina yu̶hu̶re noano yoadohoina jira. 12 Epafra mu̶sa mehne jiriro cjiro mu̶sare noa dutira. Tiro Cristore dahra cohtariro jira. Cohamacu̶re sinino, mu̶sa ya cjihtire tuaro sini payorucura tiro. Cohamacu̶re noano wacũ tuarucuhtina, to cahmano sehe yoahtina mu̶sa jihto sehe ã sini payorucura tiro Cohamacu̶re. 13 Tiro mu̶sa ya cjihtire tuaro sini payore mu̶sare pjíro tu̶hoturo. Laodicea macaina ya cjihtire, Hierapoli macaina ya cjihti cũ̶hu̶re tiro tuaro sini payore. To ã yoariro jichu̶ ñu̶cu̶ mu̶sare yahurocai nija. 14 Duhturu Luca mari cahĩriro mu̶sare noa dutira. Dema cũ̶hu̶ noa dutira. 15 Noajaro mari coyea Jesu yaina Laodicea macaina. Ninfa cũ̶hu̶ noajaro. Jesu yaina ticoro ya wu̶hu̶i cahmachuina cũ̶hu̶ noajaro. 16 Ahri pũre yu̶ joarocari pũre mu̶sa mehne macainare mu̶sa buhe tuhsu̶ri baharo Laodicea macaina cũ̶hu̶re warocaga. Ã yoa tinare Laodicea macainare yu̶ joarocari pũre mu̶sa cũ̶hu̶ buhega. 17 Ã yoa õ sehe niga Arquipore: “Mari pu̶htoro Jesu yairo mu̶ jichu̶ to yare buhehtiro cũre mu̶hu̶re. To ã cũchu̶ noano buhe sohtori tiga mu̶hu̶”, niga tirore. 18 Yu̶hu̶ Paulo, yu̶ wamomaca mehne ahrire joaja. Mu̶sare noa dutija yu̶hu̶. Peresui yu̶ jiare wacũ, sini payoga mu̶sa Cohamacu̶re. Noano jiga mu̶sa. Cohamacu̶ to cahĩa mehne mu̶sare noano yoajaro. Ãta yoajaro.

1 Tesalonicenses 1

1 Yu̶hu̶ Paulo, Silvano, Timoteo sã tiaro ahri pũ mehne mu̶sare noa dutija. Mu̶sa sehe Tesalónica macaina mari Pu̶cu̶ Cohamacu̶ yaina jira. Mari pu̶htoro Jesucristo yaina cũ̶hu̶ jira mu̶sa. Ã jina Cohamacu̶ mari Pu̶cu̶, mari pu̶htoro Jesucristo ti cahĩa mehne mu̶sare noa dutija. Cohamacu̶ yoadohoa mehne noano jiga mu̶sa. 2 Cohamacu̶re sinina, jipihtina Jesure mu̶sa wacũ tuaare wacũna “Noabiara sãre”, nirucuja sã mu̶sare. Cohamacu̶re sinina, mu̶sa ya cjihtire ã sini payorucuna nija sã. 3 Mu̶sa sehe Jesucristore noano wacũ tuayuhca. Ã wacũ tuana, Jesu yare yoayuhca mu̶sa. Jesucristore, paina cũ̶hu̶re cahĩyuhca mu̶sa. Ã cahĩna, Jesu yare tuaro yoana niyuhca mu̶sa. Jesucristore mari pu̶htorore wacũ tuarucuyuhca mu̶sa. Ã wacũ tuarucuna mu̶sare to yu̶hdohtore masina, tíre cohtana niyuhca mu̶sa. Ã yoa tirore wacũ tua duhuerayuhca mu̶sa ñano yu̶hdu̶panahta. Cohamacu̶ mari Pu̶cu̶re sinina, tíre mu̶sa ã yoarire wacũja sã. 4 Sã coyea, Cohamacu̶ to cahĩina jira mu̶sa. Mu̶sare to beserire masija sã. Sohõ jiri pja mu̶sare noaa buheare buhena ã yahunocana nierahi mu̶sare. Espíritu Santo to tuaa mehne noaa buheare buhena nii mu̶sare. Ã buhena tí buhea quihõno jichu̶ noano masii sã. Ã jina mu̶sa watoi sã jina, sã yoarire masina mu̶sa. Mu̶sare yoadohona ã yoai sã. Mu̶sare buheina jina Cohamacu̶ to beserina mu̶sa jichu̶ masija sã. 6 Sohõ jiri pjapu̶re mu̶sa ñano yu̶hdu̶ina jina, noaa buheare cahmare mu̶sa. Mu̶sa ã cahmachu̶, Espíritu Santo sehe mu̶sare noano wahchechu̶ yoare. To ã yoachu̶ mu̶sa sehe sãre ñu̶ cũ, sã yoariro seheta yoare. Ã yoana Jesu cũ̶hu̶re ñu̶ cũre mu̶sa. 7 Ã jia Jesu yaina Macedonia yahpa macaina, Acaya yahpa macaina cũ̶hu̶ Jesu yare mu̶sa yoarire masire. Ã masia tina cũ̶hu̶ mu̶sare ñu̶ cũ, mu̶sa yoariro seheta yoara. 8 Macedonia yahpa macaina Acaya yahpa macaina cũ̶hu̶ mari pu̶htoro yare mu̶sa buhechu̶ tu̶horocare. Cohamacu̶re mu̶sa wacũ tuarire tu̶horina sehe tina dihta jierare. Jipihtiro macaina mu̶sa wacũ tuarire tu̶hoyuhti. Ã jia sã tinare yahuerapachu̶ta tíre masi tuhsu̶re tina. 9 Ã jia mu̶sa cahai sã tinirire, sãre mu̶sa noano piti bocarire yahure tina jipihtiro macainare. Ã yoa Cohamacu̶ sehere wacũ tuana, “Cohamacu̶ jira”, mu̶sa nia masu̶rine mu̶sa cohãnocarire, Cohamacu̶ ya sehere mu̶sa yoarire yahure tina jipihtiro macainare. Tiro Cohamacu̶ sehe catiriro, Cohamacu̶ waro jira. 10 Ã yoaa “Cohamacu̶ macu̶nore mu̶anopu̶ tahtirore Tesalónica macaina cohtaa nina”, ni yahura masa mu̶sare. To macu̶nore yariariro cjirore Cohamacu̶ masori jire. To ã masochu̶ to macu̶no Jesu sehe marine ñabiaro to buhiri dahreborinare yu̶hdori jire.

1 Tesalonicenses 2

1 Mu̶sa cahai jina sã ã jinocana niera tii. Mu̶sare noano yoadohoina jia tii sã. Tíre noano masina mu̶sa, sã coyea. 2 Ã yoa Filipoi jina ñano sã yu̶hdu̶rire, sãre ñano ti yoarire potocãta masina mu̶sa. Sãre ti ã yoapachu̶ta Cohamacu̶ to yoadohoa mehne cuiro marieno Cohamacu̶ yare noaa buheare buhei sã mu̶sa cũ̶hu̶re. Sãre masa payu̶ ti ñu̶ tuhtipachu̶ta noaa buheare buhei sã mu̶sare. 3 Mu̶sare buhena noano sã masirire buhei sã mu̶sare. Ã buhena mu̶sare dojomehne duana nierahi. Ã yoa mahñoerahi. 4 Cohamacu̶ to cahmano seheta buheja sã. Noa buheare buhehtina cjihtire Cohamacu̶ besere sãre. To ã beserina sã jichu̶ to ya buheare sã buhechu̶ noa nina, Cohamacu̶ to ñu̶chu̶. Ã jina õ seheta buheja sã. Masa ti tu̶ho ji coahtire buhena nieraja sã. Cohamacu̶ sehe sãre to ñu̶ ji coahto cjihtore to yare buheja sã. Tiro sehe mari tu̶hotuare, dohse mari yoa duaare noano masina. 5 Noa buheare buhena tu̶ho ji coaa du̶seri mehne buhena nierahi. Ahrire masina mu̶sa. Ã yoa sã buhena, mu̶sare paye barore wapa cahmana nierahi sã. Ahrire Cohamacu̶ masina. Potocã nii nija. 6 Ã buhena masa sãre ti ñu̶ wahãhti cjihtire yoana nierahi sã. Mu̶sare paina cũ̶hu̶re sãre ñu̶ wahã dutina tana nierahi. 7 Ã ñu̶ wahã dutierapanahta Cristo to cũrina jija. Ã jina mu̶sare wapa cahmaboa sã. Ã yoa pu̶htoa yoaro sehe mu̶sare dutiina jiboa sã. Wiho mejeta numino wihãrirocãre to noano bu̶cu̶oriro seheta noano niji siaroca dero yoai sã mu̶sare. 8 Ã jina mu̶sare noano cahmana, Cohamacu̶ yare noaa buheare buhei sã mu̶sare. Ã yoana tí dihtare yoaerai mu̶sare. Mu̶sare noano yoadohoi sã catisinina waro. Sã cahĩina mu̶sa jichu̶ mu̶sare ã yoadohoi sã. 9 Ã mu̶sare cahĩna tuaro yoadohoi sã mu̶sare. Tíre wacũna mu̶sa, sã coyea. Cohamacu̶ yare noaa buheare buhena mu̶sa cju̶aare sini cariboerai mu̶sare. Ã jina dachopu̶, ñamipu̶ cũ̶hu̶re dahrai sã. 10 Noano, mu̶sare ñano papero marieno, mahñono marieno mu̶sare Jesu yainare sã yoarire masina mu̶sa. Cohamacu̶ cũ̶hu̶ tíre masina. 11 Ã jina ti pu̶cu̶ro to pohnare to noano yahu to wahchechu̶ yoariro seheta mu̶sa cũ̶hu̶re yahuna wahchechu̶ yoai mu̶sare. Tíre masina mu̶sa. 12 Pu̶htoro Cohamacu̶ to su̶ho jiropu̶, noa yu̶hdu̶aropu̶ mu̶sare pjirocare. Ã jina to yaina mu̶sa jichu̶ Cohamacu̶ to cahmariro seheta mu̶sare ji dutii sã. 13 Cohamacu̶ yare mu̶sare sã yahuri cjirire mu̶sa tu̶hona, õ sehe ni tu̶hoture mu̶sa: “Masa ti mu̶ su̶ro ti buhea jierara. Cohamacu̶ ya buheata jira”, ni tu̶hoture mu̶sa. Tíre mu̶sa tu̶hotuchu̶ masina wahcheja sã. Ã jina Cohamacu̶re sinina “Noana”, nirucuja sã tirore. Tóihta jira. Mu̶sare sã buhea Cohamacu̶ durucua potocã jiata nina. Ã jiro Cohamacu̶ mu̶sa Jesure wacũ tuaina jichu̶ to ya buhea mehne mu̶sare noaa sehere cohtotachu̶ yoaro nina. 14 Jesucristore wacũ tuainare Judea yahpa macainare ti yoariro seheta mu̶sa cũ̶hu̶re yoare paina. Judea yahpa macainare Jesu yaina sehere judio masa ñano yu̶hdu̶chu̶ yoare. Mu̶sa cũ̶hu̶re mu̶sa ya dihta macaina ãta ñano yu̶hdu̶chu̶ yoare. 15 Judio masa sehe Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjirire panopu̶ macainare wajãa tiri jire. Ã jia mari pu̶htoro Jesu cũ̶hu̶re wajãri jire tina. Tuhsu̶, tina sãre cohãre. Cohamacu̶re tina cahyachu̶ yoahre. Ã yoaina jia, payu̶ masare ñu̶ tuhtira tina. Judio masa jierainare Cohamacu̶ yare sã yahu duamai tina cũ̶hu̶re pichacapu̶ wahaborinare “Cohamacu̶ yu̶hdojaro”, nina. Sã ã yahu duapachu̶ta judio masa sehe sãre ne Cohamacu̶ yare painare yahu dutierare. Ã yahu dutieraa pjíro buhiri ti namoa nina tina. Mipu̶re tinare tuaro Cohamacu̶ buhiri dahrerohca ju̶na. 17 Sã coyea, mipu̶re mahanocã mu̶sa mehne jierana mu̶sare wacũna nija. Ã jina mu̶sare tuaro ñu̶ duana, mu̶sa cahai waha duamai. 18 Cãa tahari yu̶hu̶ Paulo mu̶sare ñu̶i waha duamai. Yu̶ ã waha duapachu̶ta Satana sehe sã wahaborirore du̶catare. Ã jina wahaerahi sã. Sãre wahchechu̶ yoaina mu̶sa jichu̶ mu̶sare ñu̶ duamai. Mari pu̶htoro Jesu ahri yahpapu̶ to tjua tachu̶ mu̶sa sehe sãre wahchechu̶ yoanahca. Ã jina wahchea mehne mu̶sa mehne Jesu panoi ducunahca. 20 Ãta jira. Mu̶sare ñu̶no Jesu sehe “Noano buheri jira mu̶sa”, ninohca sãre. Ã jina noano wahcheja sã.

1 Tesalonicenses 3

1 Ã yoa mu̶sare yoari pja ñu̶erana mu̶sare tuaro tu̶ho duana tíre wacũna, Timoteore mu̶sa cahapu̶ warocai. Tiro mari coyeiro Jesu yairo Cohamacu̶re dahra cohtariro jiro, sã mehne noaa buheare buheriro jira. Ã jina tirore warocai Jesucristore noano mu̶sa wacũ tuahti cjihtire, mu̶sa wahchehti cjihti cũ̶hu̶re. Tirore warocana sã sahsero Atena wama tiri macai tjuai. 3 Mu̶sa ñano yu̶hdu̶panahta Jesu yare mu̶sa cohãerahto cjihtore warocai sã Timoteore. Jesu yaina jina ñano yu̶hdu̶nahca mari. Tíre masina mu̶sa. 4 Mu̶sa mehne tó panopu̶re jisinina mari ñano yu̶hdu̶htoreta yahu tuhsu̶i mu̶sare. Ã jina sã niriro seheta mari ñano yu̶hdu̶i. Tíre mu̶sa noano masina. 5 Ã jicu̶ mu̶sare yoari pja ñu̶eracu̶ mu̶sare tuaro tu̶ho duai. Ã jicu̶ Jesure mu̶sa wacũ tuarire masii tai Timoteore warocai yu̶hu̶. “Watĩno mu̶sare ñano yoa dutiri” nicu̶, “Mu̶sare sã buheri cjirire mu̶sapu̶ duhuri” nicu̶, tirore warocai yu̶hu̶. 6 Ã yoa mipu̶re Timoteo mu̶sa cahapu̶ jiriro sã cahapu̶ tju wihihre. Ã tju wihiro noaa quitire sãre yahure tiro. Jesure mu̶sa noano wacũ tuaare, painare mu̶sa cahĩa cũ̶hu̶re tiro yahure sãre. Ã ni tuhsu̶ sãre mu̶sa noano wacũrire, mu̶sare sã ñu̶ duariro seheta mu̶sa cũ̶hu̶ tuaro sãre mu̶sa ñu̶ duarire yahure sãre tiro. 7 Ã jina sã coyea, mipu̶re sã ñano yu̶hdu̶panahta mu̶sa Jesure noano wacũ tuachu̶ tu̶hona sã wahcheja. 8 Jesure mu̶sa noano wacũ tuarire to yare mu̶sa cohãerarire tu̶hona noano yajeri sãaja sã. 9 Mu̶sare ã ni tu̶hotuna, Cohamacu̶ to ñu̶rocaroi sã tuaro wahcheja. Ã wahchena Cohamacu̶re “Noana”, nija sã. 10 Dacho cũ̶hu̶re, ñamipu̶ cũ̶hu̶re Cohamacu̶re sinija sã mu̶sare sã ñu̶hti cjihtire. Jesu yare mu̶sa noano masi pahñochu̶ yoa duaja sã noano mu̶sa tirore wacũ tua namohto sehe. 11 Cohamacu̶ mari Pu̶cu̶ to basi, mari pu̶htoro Jesu cũ̶hu̶ sãre ti yoadohochu̶ cahmaja sã mu̶sa cahapu̶ sã wahahto sehe. 12 Ã yoa mari pu̶htoro Jesu jipihtina mu̶sa mehne macainare, jipihtina paina cũ̶hu̶re cahĩ namochu̶ yoajaro mu̶sare. Mu̶sare sã cahĩriro seheta tuaro cahĩ namochu̶ yoajaro mu̶sare. 13 Mu̶sare noano to yoadohochu̶, buhiri marieina, ñaa marieina jinahca mu̶sa, Cohamacu̶ mari Pu̶cu̶ to ñu̶chu̶. Mari pu̶htoro Jesu jipihtina to yaina buhiri marieina mehne ahri yahpapu̶ tjua taro ã jiina jichu̶ yoajaro mu̶sare.

1 Tesalonicenses 4

1 Mipu̶re Jesu mari pu̶htoro to dutiro mehne mu̶sare õ sehe ni yahu batoaja: “Cohamacu̶re ji coachu̶ yoa duana õ sehe yoaga”, ni buhei sã mu̶sare. Sã ã buheri baharo sã buheriro seheta yoayuhti mu̶sa. Mu̶sa ã yoariro seheta yoa namoga. Tíre tuaro yoa dutija mu̶sare. 2 Jesu mari pu̶htoro to buhe dutiro mehne mu̶sare sã buherire noano masina mu̶sa. 3 Ahrire mu̶sare yahu namoihtja: Mu̶sa õ sehe jichu̶ cahmana Cohamacu̶: Ñaare yoaeraina, Cohamacu̶ yare yoaina jiga. Ã jina numia mehne ñano yoaena tjiga. Mu̶sa cũ̶hu̶ numia mu̶a mehne ñano yoaena tjiga. 4 Ñano yoapero marieno, ño payoro mehne mu̶sa namosãnumiare cju̶aga. Cohamacu̶ mu̶sa tíre masichu̶ cahmana. 5 Cohamacu̶re cahmaeraina Cohamacu̶re masieraina ñaare goa pjaa, numia mehne ñano ti yoariro seheta yoaena tjiga mu̶sa cũ̶hu̶. 6 Mu̶sa ã yoachu̶ cahmaerara Cohamacu̶ to yairore mu̶sa coyeirore mu̶sa ñano yoaerahto sehe. Mu̶sa ã ñano yoana mu̶sa coyeirore yu̶hdu̶ru̶cana nica. Mari pu̶htoro Cohamacu̶ tí ñaare ti yoachu̶ ñu̶no buhiri dahrehtiro jinocanota nina. Ã jina tíre yahu tuhsu̶i mu̶sare “Tí buhirire buhiri tiri”, nina. 7 Ñaare yoahtina cjihtire beserari jire marine Cohamacu̶. Ñaare yoaeraina cjihtire beseri jire marine. 8 Ã jina jipihtina mu̶sa ahri sã buherire yu̶hdu̶ru̶cana, masa ya buhea sehere yu̶hdu̶ru̶cana nierara mu̶sa. Cohamacu̶ ya sehere yu̶hdu̶ru̶cana nina. Tiro mu̶sare Espíritu Santore wariro jira. 9 Mu̶sa coyeare Jesu yainare mu̶sa cahĩhtire Cohamacu̶ mu̶sare buhe tuhsu̶ri jire. To ã buhechu̶ potocãta Jesu yainare Macedonia macainare jipihtinare noano cahĩna mu̶sa. Mu̶sa ã cahĩchu̶ ñu̶na “Mu̶sa coyeare cahĩga”, ni buheraja mu̶sare. Tinare cahĩ tuhsu̶ra mu̶sa. Ã ni buhe namoerapanahta ahri sehere mu̶sare dutija. Mipu̶re painare mu̶sa cahĩno seheta cahĩ namoga mu̶sa. 11 Ã yoa mu̶sa basi cahma ñu̶ tuhtiro marieno jiga mu̶sa. Painare soro ni durucuena tjiga. Ã ñu̶nocahga tinare. Ã jina mu̶sa ya dahraa sehere noano dahraga. Panopu̶ta mu̶sare ã yoa dutii. 12 Ãta yoaga mu̶sa, paina mu̶sare ti ño payohto sehe, paina yare mu̶sa cariboerahto sehe. 13 Coyea, mipu̶re yariarina cjirire yahuihtja mu̶sare: Jesure cahmaeraina Cohamacu̶ cahapu̶ wahasi. Ã jia tina mehne macaina ti yariachu̶ ñu̶a tuaro cahyara. Yariarina cjiri ti wahahtore quihõno noano mu̶sa masichu̶ cahmaja sã, paina ti cahyariro seheta mu̶sa cahyaerahto sehe. 14 Jesu to yariari baharo masa mu̶jari jire. “Ti potocãta jira”, nija mari. Ã niina jina ahri cũ̶hu̶re “Potocãta jira”, nija mari. Cohamacu̶ sehe to yaina cjirire yariarina cjirire masa mu̶jachu̶ yoaro, baharopu̶ Jesu mehne na tarohca. Tí cũ̶hu̶re “Potocãta jira”, nija mari. 15 Jesu to tjua tachu̶ to yaina yariarina cjiri catiina pano masa mu̶ja mu̶htaahca. Mari pu̶htoro Cohamacu̶ ya yahua tjira ahri. 16 Õ sehe jirohca Jesu to tjua tachu̶: Mari pu̶htoro to basi tuaro sañurucu mu̶htanohca. Ã jiro to anjoa pu̶htoro tuaro pisurohca. Ã to pisuchu̶ Cohamacu̶ to corneta bisiro coa tarohca. Ti ã yoachu̶ Jesu yaina yariarina cjiri masa mu̶ja mu̶htaahca. 17 Baharo catiinare, yariarina cjiri mehne Cohamacu̶ mu̶anopu̶ me yehsea cururipu̶ mu̶jachu̶ yoarohca. To ã yoachu̶ mari pu̶htoro Jesure piti bocanahca mari. Ã piti bocana jipihtia dachoripe mari pu̶htoro Jesu mehne jirucunahca mari. 18 Ahri yu̶ yahurire mu̶sa mehne macainare yahuga. Ã ni yahuna wahchenahca mu̶sa jipihtina.

1 Tesalonicenses 5

1 Yu̶ coyea, Jesu to tjua tahti dachore “Ahri dachoi tjua tarohca” ni, mu̶sare yahu joarocaro cahmaerara. 2 Mipu̶ mu̶sa masino seheta to tjua tahti dachore marine masihto basioerara. Yacariro ñamipu̶ wacũenoca to yacaro taro seheta ahri yahpapu̶re mari pu̶htoro wacũenoca tjua tarohca. Ahrire mu̶sa basita noano masina. 3 “Mipu̶re mari noano jinocaja. Cuaro mariahna marine”, masa ti ni wacũchu̶ dóicãta ñano waharohca tinare. To ã wahachu̶ tina duhti masisi. Niji wahcõricoro wacũenoca to purĩno tu̶hoturo seheta wacũenoca ã waharohca masare. 4 Yu̶ coyea, mu̶sa sehere ã wahasi. Yacariro wu̶hu̶ pu̶rore to cu̶oriro seheta mu̶sa sehere ã wahasi. Jesu taro mu̶sare cu̶osi. Nahitianoi jiina ti ñu̶ masieraro seheta paina Jesure ne masierara. Mu̶sa sehe tina yoaro sehe jierara. 5 Mu̶sa jipihtina Jesu yaina jira. Ã jina buhriaroi ti ñu̶ masino seheta Jesu to tahtore masina mu̶sa. Paina nahitianoi jiina seheta tirore masieraina yoaro sehe jieraja mari. 6 Ã jina carĩina yoaro sehe Cohamacu̶re tu̶ho nu̶nu̶eraina jiena tjijihna mari. Paina ãta yoara. Tina yoaro sehe yoaena tjijihna mari. Carĩeraina yoaro sehe quihõno yoaina, noano wacũ masiina jijihna mari. 7 Carĩina ñamipu̶ carĩna. Ã jia cahaina ñamipu̶ cahara. 8 Mari sehe buhriaroi jiina yoaro sehe Jesure masiina jina, noano wacũ masiina jijihna. Ã yoa surara comaa suhtiro mehne to cutirore to sãa du̶catariro seheta Cohamacu̶re wacũ tuaga mu̶sa, watĩnore to du̶catahto sehe. Ã yoana Cohamacu̶re, paina cũ̶hu̶re cahĩga. Mu̶sa ã yoachu̶ta Cohamacu̶ mu̶sare ñu̶ wihborohca. Ã jina mu̶sare pichacapu̶ wahaborinare Jesu to yu̶hdohtore “Potocã tjira”, niga mu̶sa. Mu̶sa ã niina jichu̶ surara to dapure comaa chapea mehne to pisa du̶catariro seheta watĩno mu̶sare to ñano yoa duachu̶ Cohamacu̶ tirore du̶catarohca. 9 To buhiri dahrehtinare marine beserari jire Cohamacu̶. Jesucristo mari pu̶htoro pichacapu̶ wahaborinare to yu̶hdohtina cjihtire marine beseri jire tiro. 10 Jesu mari ya cjihtireta yariari jire tiro mehne mari jihto sehe. Catiina, yariaina cũ̶hu̶ tiro mehneta jiahca. Ã jina jipihtina tiro mehne jinahca mari to yaina jina. 11 Ã jina mu̶sa mehne macainare mipu̶ mu̶sa wahchechu̶ yoariro seheta mu̶sa basita wahchechu̶ yoaga tjoa. Ã yoana mu̶sa basita Cohamacu̶re wacũ tua namochu̶ yoaga mu̶sa mehne macainare. 12 Mu̶sare buheinare, Cohamacu̶ dutiare mu̶sare yahuhtinare mari pu̶htoro buhe dutiro taro beseri jire. To ã ni beserinare noano ño payoga mu̶sa. Mu̶sa ã ño payochu̶ cahmacu̶ tuaro dutija mu̶sare. 13 Ti dahraare ti yoachu̶ tinare cahĩa mehne noano ño payoga. Ã yoa mu̶sa mehne macaina mehne cahmacheno marieno jiga. 14 Mu̶sare sã coyeare, ahrire tuaro dutija: Dahra duaerainare dahra dutiga mu̶sa. Cahyainare wahchechu̶ yoaga mu̶sa. Jesure wacũ tuaera cureinare yoadohoga. Tina jipihtina mehne noano suaro marieno ji coaro jiga mu̶sa. 15 Cũ̶iro mu̶sare to ñano yoachu̶ ñu̶na tirore ñano yoa cahmaena tjiga. Ã jina mu̶sa mehne macainare, jipihtina paina cũ̶hu̶re noano yoaga. 16 Ã yoana dachoripe ã wahcherucuga mu̶sa. 17 Ã jina Cohamacu̶re ã sinirucuga dachoripe. 18 Mu̶sa ñano yu̶hdu̶panahta Cohamacu̶re wahche, “Noana”, niga. Mu̶sa noano yu̶hdu̶ri pja cũ̶hu̶re “Noana”, niga tirore. Ã nina Cohamacu̶ to cahmano seheta yoana nica mu̶sa. Cristo Jesu yaina mu̶sa jichu̶ ñu̶no mu̶sa ã nichu̶ cahmana tiro. 19 Espíritu Santore yu̶hti duaeraina jiena tjiga. 20 Espíritu Santo to masia mehne paina sehe mu̶sare buhera. Ti ã buhechu̶ tí buheare cahmaeraina jiena tjiga. 21 Paina mu̶sare soro ti ni buhechu̶ tí Cohamacu̶ ya jierachu̶ masiga mu̶sa. Ã jina Cohamacu̶ ya buhea ti jichu̶ cũ̶hu̶re masiga mu̶sa. Ã masina noaa buhea dihtare cahmaga. 22 Ã yoana jipihtia ñaare cahmaena tjiga mu̶sa. 23 Cohamacu̶ marine noano jichu̶ yoariro jira. Tiro to basi mu̶sare to yainare noaina ñaa marieina jichu̶ yoa namojaro mu̶sare. Mu̶sa pjacu̶ri cũ̶hu̶re mu̶sa catia cũ̶hu̶re noano ñu̶ wihbojaro. Mari pu̶htoro Jesucristo ahri yahpapu̶re to tjua tahto pano mu̶sare Cohamacu̶ noano ñu̶ wihbojaro ñaare mu̶sa yoaerahto sehe. To ã yoachu̶ Cristo to tachu̶ ñaa marieina jinahca mu̶sa. 24 Ãta jichu̶ yoarohca Cohamacu̶. Tiro mu̶sare beseriro to niriro seheta yoara. 25 Sã ya cjihtire Cohamacu̶re sini payoga mu̶sa, sã coyea. 26 Mu̶sa mehne macainare noano mehne piti bocasiniga. 27 Jipihtina Jesu yainare ahri tjure buhega mu̶sa. Jesu mari pu̶htoro to dutia mehne ahrire mu̶sare dutija yu̶hu̶. 28 Jesucristo mari pu̶htoro to cahĩa mehne mu̶sare noano yoajaro.

2 Tesalonicenses 1

1 Yu̶hu̶ Paulo, Silvano, Timoteo cũ̶hu̶ ahrire mu̶sare joarocaja tjoa. Mu̶sa sehe Tesalónica macaina mari Pu̶cu̶ Cohamacu̶ yaina jira. Mari pu̶htoro Jesucristo yaina cũ̶hu̶ jira mu̶sa. 2 Ã jina Cohamacu̶ mari Pu̶cu̶, mari pu̶htoro Jesucristo mehne mu̶sare noa dutija. Cohamacu̶ yoadohoa mehne noano jiga mu̶sa. 3 Cohamacu̶re sinina Jesure mu̶sa wacũ tuaare wacũna “Noabiara sãre”, nirucuja sã Cohamacu̶re. Sã ã nichu̶ noa nina. Dachoripe Cohamacu̶re mu̶sa noano wacũ tua namona niyuhca. Ã yoana dachoripe mu̶sa mehne macainare cahĩ namona niyuhca mu̶sa. Ã jichu̶ Cohamacu̶re “Noabiara sãre”, sã nichu̶ noa nina. 4 Paina mu̶sare ñano ti yoapachu̶ta Jesure wacũ tuarucuyuhca mu̶sa mipu̶ cũ̶hu̶re. Ã yoa tirore wacũ duhuerayuhca. Mu̶sa ã yoachu̶ ñu̶na tíre mu̶sa yoarire paina Cohamacu̶ yainare wahchea mehne yahuja sã. 5 Ã wacũ tuarucuna Cohamacu̶ mari pu̶htoro yaina mu̶sa jiri buhiri ñano yu̶hdu̶na niyuhca mu̶sa. Ã jiro pu̶htoro Cohamacu̶ to su̶ho jiropu̶re waha dutira mu̶sare. To ã dutichu̶ to quihõno yoariro jichu̶ masija mari. 6 Ã yoa Cohamacu̶ quihõno yoariro jira. Ã jiro mu̶sare ñano yu̶hdu̶chu̶ yoaina sehere ñano yu̶hdu̶chu̶ yoarohca tiro. 7 Ã yoaro mu̶sa ñano yu̶hdu̶rina cjiri jichu̶ tiro mu̶sare noano jichu̶ yoarohca. Sã cũ̶hu̶re noano jichu̶ yoarohca. Mari pu̶htoro Jesu to yaina anjoa tuaina mehne, picha pohna mehne mu̶anopu̶ bajuaro noano jichu̶ yoarohca marine, ñano yu̶hdu̶rina cjirire. 8 Ã yoa Cohamacu̶re masierainare, mari pu̶htoro Jesu to buheare noaa buheare yu̶hdu̶ru̶carinare Cohamacu̶ buhiri dahrerohca. 9 Cohamacu̶ tinare õ sehe buhiri dahrerohca: Pichacapu̶ tina ñano yu̶hdu̶rucuahca. Ã jia tina tuariro mari pu̶htoro Jesu cahai ne ji masierara. Ã jia tua yu̶hdu̶ariro to jiare ñu̶si tina. 10 Ãta waharohca tí dachoi Jesu to tjua tahti dachoi. Tí dachoihta tiro tarohca noaina tirore wacũ tuaina “Noariro, tuariro jira Jesu”, ni wahchea mehne ti ño payohto cjihtore. Mu̶sare sã buherire mu̶sa noano tu̶hore. (Ã jina mu̶sa cũ̶hu̶ tiro mehne jinahca.) 11 Ã jina Cohamacu̶re ã sini payorucuja sã mu̶sa ya cjihtire. Õ sehe ni Cohamacu̶re sini payoja sã: To cahmano seheta yoahtinare mu̶sare to cũriro seheta mu̶sa jihtina cjihtire sini payorucuja sã mu̶sare. Mu̶sa noaina ji duanata niyuhca. Ã jina Cohamacu̶ to tuaa mehne noaina mu̶sa ji duariro seheta mu̶sa jihti cjihtire sini payorucuja sã. Mu̶sa Cohamacu̶re wacũ tuayuhca. Ã wacũ tuana to yare yoayuhca mu̶sa. Tíre mu̶sa noano yoa namohti cjihtire Cohamacu̶re sini payorucuja sã mu̶sare. 12 Ã yoana mari pu̶htoro Jesucristore painare ño payochu̶ yoanahca mu̶sa. Mu̶sa ã yoachu̶ Jesucristo yaina mu̶sa jichu̶ ñu̶a paina ño payoahca mu̶sare. Cohamacu̶ to cahĩa mehne, mari pu̶htoro Jesucristo cũ̶hu̶ to cahĩa mehne ã waharohca.

2 Tesalonicenses 2

1 Mipu̶re mari pu̶htoro Jesucristo ahri yahpapu̶re to tjua tahtore, tirore mari cahmachu mari piti bocahtore yahu namo duaja yu̶hu̶. Õ seheta tuaro yahu duaja mu̶sare, sã coyea: 2 Paina mu̶sare õ sehe niboca: “Mari pu̶htoro to tjua tahti dacho, pihtiri dacho jiropu̶ nina”, niboca mu̶sare. Ti ã nichu̶ tu̶hona, tu̶ho cu̶aena tjiga. Ã yoa tu̶ho wisiena tjiga. “Cohamacu̶ yu̶hu̶re ãta niri jire”, niboca mu̶sare pairo. Pairo cũ̶hu̶ mu̶sare buhero ãta niboca. Pairo cũ̶hu̶ ãta ni joarocaboca, “Yu̶hu̶ Paulo tjija”, ni mahño joarocaro. 3 Paina mu̶sare ti ã mahñochu̶ tu̶hoena tjiga mu̶sa. Tí dachoi ahri yahpa to pihtihto panocã payu̶ masa Cohamacu̶re duhuahca. Ã jiro tí dachoi ñano yoarucuriro pichacapu̶ wahahtiro bajuarohca jipihtina ti ñu̶htiro cjihtore. 4 Tiro Cohamacu̶ warore, paina bajueraina masa ti ño payoina cũ̶hu̶re jipihtina masare ño payo dutisi ñano yoarucuriro. Tiro õ sehe ni tu̶hoturohca. “Ahrina jipihtina bui pu̶htoro jija yu̶hu̶”, ni tu̶hoturohca. Ã jiro Cohamacu̶ wu̶hu̶i dujiro “Yu̶hu̶ sehe Cohamacu̶ jija”, ninohca. 5 Mu̶sa mehne jisinicu̶ tíreta yahui. ¿Tíre wacũerajari mu̶sa? 6 Mipu̶re pairo sehe ñano yoarucurirore ne ji dutierasinina. Ã yoa tirore ji dutierarirore masina mu̶sa. Tiro sehe to dutichu̶ to quihõri dacho jichu̶ ñano yoarucuriro bajuarohca. 7 Mipu̶re masa ti ñu̶enoi tiro yoaro seheta paina ñaare yoa tuhsu̶ra. Ti ã yoapachu̶ta ñaare yoa dutierariro to wahahto pano tiro ñano yoarucuriro sehe jisi. 8 To wahari baharo pinihtare ñano yoarucurirota bajuarohca. Baharo mari pu̶htoro Jesucristo tirore yu̶hdu̶ru̶carohca. Ahri yahpapu̶ to si sitea mehne tjua taro, to du̶sero mehne putirocaro, tirore wajã boarohca. 9 Ñano yoarucuriro sehe watĩno tuaa mehne taro, payu̶ bajuamehnerire, mahñoa bajuamehnerire yoa ñonohca. 10 Payu̶ ñaa to yoa ñoa mehne to ã mahñochu̶ pichacapu̶ wahahtina sehe tirore tu̶hoahca. Tina sehe noaa buheare cahmaerare. Ti ã cahmaerachu̶ Cohamacu̶ tinare pichacapu̶ wahahtinare yu̶hdosi. Tina pinihta ñano yoarucuriro mahñoriro to yoarire “Potocã tjira”, niahca. 11 Ã jiro noaa buheare ti cahmaerari buhiri Cohamacu̶ tinare wisiomehnenohca. Ã wisiaa mahñoare cahmaahca tina. 12 Ã jiro jipihtina noaa buheare tu̶ho duaerainare, ñaa dihtare yoa ji coainare tirota buhiri dahrerohca. 13 Mu̶sa sã coyea, mari pu̶htoro Jesu to cahĩina jira mu̶sa. Dóipu̶ta wahmanopu̶reta mu̶sare pichacapu̶ wahaborinare to yu̶hdohtina cjihtire Cohamacu̶ beseri jire mu̶sare. Mu̶sare beseri jire Espíritu Santo to tuaa mehne to yaina ñaa marieina mu̶sare jichu̶ yoaro taro. Ã jiro noaa buheare “Potocã tjira”, nihtina mu̶sa jichu̶ ñu̶no mu̶sare beseri jire. To ã beserina mu̶sa jichu̶ ñu̶na Cohamacu̶re wahche, “Noana”, nirucuja sã. 14 Noa buheare mu̶sare sã buhechu̶ Cohamacu̶ mu̶sare beseri jire mari pu̶htoro Jesucristo to masa mu̶jariro seheta mu̶sa cũ̶hu̶ mu̶sa masa mu̶jahto cjihtore. 15 Ã jina yu̶ coyea, noano wacũ tuaina jiga mu̶sa. Ã jina sã durucua mehne sã joarocaa pũri mehne mu̶sare sã buherire noano wacũga mu̶sa. Ã yoa tí buheare yu̶hdu̶ru̶caena tjiga. 16 Mari pu̶htoro Jesucristo to basi, Cohamacu̶ mari Pu̶cu̶ cũ̶hu̶ marine cahĩa, jipihtia dachoripe marine wahchechu̶ yoare. Marine cahĩa marine pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdoahca. Ã jina Cohamacu̶ to yu̶hdohtore noano masina wahcheja mari. 17 Jesucristo, mari Pu̶cu̶ mehne mu̶sare noano yoajaro pjíro mu̶sa wahchehto sehe. Ã yoa jipihtia noaare mu̶sa yoahto sehe, mu̶sa noano durucuhto sehe Cohamacu̶re mu̶sare sini payoja.

2 Tesalonicenses 3

1 Mipu̶ sã coyea, sã ya cjihtire Cohamacu̶re sini payoga mari pu̶htoro Jesu to buhea payu̶ masare sã buhehto sehe. To buheare mu̶sa noano cahmariro seheta paina cũ̶hu̶ tí buheare ño payoa mehne ti cahmahto sehe sini payoga mu̶sa Cohamacu̶re. 2 Cãinata Jesure wacũ tuara. Paina sehe to yare tu̶ho duaeraa, Jesure wacũ tuaerara. Ã jina ñaina masa sãre ti ñano yoa duachu̶ Cohamacu̶re sini payoga mu̶sa sãre to yoadohohto sehe. 3 Mari pu̶htoro Jesu to niriro seheta yoariro jira. Ã jiro mu̶sare tirore wacũ tuachu̶ yoarohca. Ã yoa tuhsu̶, watĩno mu̶sare to ñano yoa dutichu̶ tiro mu̶sare yoadohorohca. 4 Cohamacu̶ mu̶sare to yoadohorire masija sã. Ã jina mu̶sare sã dutiriro seheta mu̶sa yoachu̶ cũ̶hu̶re masija sã. Ã yoa ãta yoarucunahca mu̶sa. Tí cũ̶hu̶re masija sã. 5 Cohamacu̶ mu̶sare to cahĩare mu̶sare masichu̶ yoajaro. Ã jina Cristo yoaro sehe ñano yu̶hdu̶panahta cũ̶no pjaina jichu̶ yoajaro mu̶sare mari pu̶htoro. 6 Jesucristo mari pu̶htoro to dutiro mehne õ sehe ni dutija mu̶sare: Jesu yainare dahra duaerainare, mu̶sare sã buheriro seheta yoaerainare, tinare piti tiena tjiga. Ã ñu̶nocahga tinare. 7 Sohõ jiri pja mu̶sa mehne sã jichu̶ tuaro sã dahrachu̶ ñu̶re mu̶sa. Ã jina sã yoariro seheta mu̶sa cũ̶hu̶re dahraro cahmana. Tíre noano masina mu̶sa. 8 Ã jina mu̶sa chu̶are wapa marieno chu̶erahi sã. Ã yoa dachopu̶re, ñamipu̶ cũ̶hu̶re tuaro dahrai sã “Mu̶sa chu̶are sã siniri”, nina. 9 Sã buheri wapa mu̶sare wapa cahmaboa sã. Ã wapa cahmaborina jipanahta wapa cahmaerana tuaro dahrai sã, mu̶sa sehe sãre mu̶sa ñu̶ cũhto sehe. 10 Mu̶sa mehne jina, õ sehe ni buhei mu̶sare: “Dahraeraina chu̶ea tjijaro”, ni buhei sã mu̶sare. 11 Cãina mu̶sa mehne macaina ne dahra duaerayuhca. Ã dahra duaeraa, painare ã yahu wajamacanoca, caribobiaro yoayuhca tina. 12 Mari pu̶htoro Jesucristo to dutiro mehne ã dahra duaerainare õ sehe nija: Noano wahchea mehne dahrajaro tina ti noano jihto sehe, ti ya chu̶are ti chu̶hto sehe. 13 Sã coyea, mu̶sa sehe noaare yoarucuna pumena tjiga. 14 Cãina tó macaina ahrire sã joarocarire yu̶hdu̶ru̶caboca. Ti ã yoachu̶ ti yoarire noano ñu̶ga. Ã ñu̶na tinare piti tiena tjiga ti bu̶oro wahahto sehe. 15 Ã piti ti duhupanahta tinare ñu̶ tuhtiena tjiga. Tina mu̶sa coyea, Jesu yaina tjira. Ti ã jichu̶ ti yu̶hdu̶ru̶carire yahuga tinare tíre ti yoaerahto sehe. 16 Mari pu̶htoro Jesu marine noano jichu̶ yoariro mehne dachoripe noano jirucuga mu̶sa. Ã jicu̶ “Mari pu̶htoro mu̶sa jipihtina mehne jirucujaro”, nicu̶ mu̶sare noa dutija. 17 Yu̶hu̶ Paulo, yu̶ wamomaca mehneta mipu̶re yu̶ basita joa batoai nija: Ã joacu̶ mu̶sare noa dutija. Jipihtia yu̶ joarocaa pũrine õ sehe dihta yu̶ wamomaca mehne joa batoaja yu̶hu̶. Yu̶ õ sehe dihta yu̶ joa batoachu̶ ñu̶na yu̶ joarocari pũ to jichu̶ masinahca mu̶sa. 18 Mari pu̶htoro Jesucristo to cahĩa mehne noano yoajaro mu̶sare jipihtinare.

1 Timoteo 1

1 Yu̶hu̶ Paulo ahrire mu̶hu̶re Timoteore joarocaja. Cohamacu̶ marine pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdoriro jira. Jesucristo yare buhe dutiro to cũriro jija yu̶hu̶. To Pu̶cu̶ro, to Macu̶no Jesu mehne ti dutiriro seheta ti cũriro jija yu̶hu̶. Jesuta marine yu̶hdora. Ã jina marine to yu̶hdohtore masina, tíre cohtaja mari. Mu̶hu̶re Timoteore Jesu yare buhei. Yu̶ ã ni buhechu̶ tu̶hocu̶ Jesure wacũ tua du̶care mu̶hu̶. Ã jicu̶ mu̶hu̶ potocãta yu̶ macu̶ yoaro sehe jicu̶ta nina. Cohamacu̶ mari Pu̶cu̶ mehne, mari pu̶htoro Jesucristo mehne mu̶hu̶re noa dutija. Ã yoa mu̶hu̶re cahĩa, pja ñu̶a ti yoadohoa mehne noano jiga mu̶hu̶. 3 Sohõ jiri pjare Macedonia yahpapu̶ wahacu̶ mu̶hu̶re Efesoi cũ yu̶hdu̶ wahcãi. Tói cãina ti ya buheare mahñoa buheare buheina jire. Tí buheare mu̶ buhe dutierahtiro cjihtore cũi yu̶hu̶ mu̶hu̶re. 4 Tina ti mu̶ su̶ro ã buhemacanocahna. Ã yoa ti coyea panopu̶ macaina cjiri ti mu̶ su̶ro ti buherire ã buherucura. Tí buhea mehne paina mehne cahma sayorucura. Cohamacu̶ marine to dutirire noano yoachu̶ yoaerara tina ã buhea. Cohamacu̶ ya sehere yoana tirore wacũ tuaja. Ã jicu̶ ti mu̶ su̶ro ti buherire buhe dutierahtiro cjihtore cũi mu̶hu̶re. 5 Ã cũi mu̶hu̶re Jesu yaina painare ti cahĩhti cjihtire. Ñaa buhiri mariea mehne, noaa wacũa mehne, potocã Cohamacu̶re wacũ tuaa mehne painare ti cahĩhti cjihtire ã cũi mu̶hu̶re. 6 Cãina ahri noaa buheare cohã tuhsu̶ paye buhea sehere cahmana tjoa. Ã ti cahmachu̶, tí buhea sehere ti cahma sayochu̶ tó wahaerara. Tí buheare ti cahma sayoa yaba cjihti jierara. 7 Tina Cohamacu̶ dutiare buheina ji duamana. Ã buhe duapahta tí buheare tina ti basi noano masierara. Tí buheare masiina yoaro sehe buhepahta tí buheare ne masierara tina. 8 Cohamacu̶ dutiare Moise cjiro marine to cũri cjirire quihõno mari buhechu̶ noaa dutia jira. Tíre mari noano masija. 9 Tí dutiare buhena ahrire masino cahmana: Tí dutia noaare yoainare ti buhehti cjihti jierara. Ahrina sehere ti buhehti cjihti jira. Pu̶htoare cohã duainare, dutiare yu̶hdu̶ru̶cainare, ñaa dihtare yoainare, ñano buhiri tiinare, Cohamacu̶re ño payoerainare, Cohamacu̶ yare cahmaerainare, ti pu̶cu̶su̶mare wajãinare, ti pocosãnumia cũ̶hu̶re wajãinare, paina masare wajãinare, numia mehne ñano yoainare, mu̶a mehne ñano yoaa numiare, cahma numia mehne ti ñano yoariro seheta mu̶a sahsero o numia sahsero jipahta ti pjacu̶ri mehne ñano yoainare, masa pohnare paina cũ̶hu̶re duhti yacainare, mahñoinare, painare mahñoa mehne yahusãinare Cohamacu̶ dutia Moise cjiro marine to cũri cjiri sehe tinare buhehti cjihti jira. Ã yoa paina jipihtinare noaa buheare yu̶hdu̶ru̶cainare buhehti cjihti jira Cohamacu̶ to dutia. 11 Tí buhea noaa buhea sehe noariro Cohamacu̶ to ya buheata jira. Tí buhea sehere yu̶hu̶re Cohamacu̶ buhe dutire. 12 Ã yu̶ buhechu̶ Jesucristo mari pu̶htoro yu̶hu̶re tuaare waro yu̶hu̶re yoadohora. “Paulo noano buherohca yu̶ yare”, ni tu̶hoture Jesu yu̶hu̶re. Ã jiro yu̶hu̶re besero tirore yoadohohtiro cjihtore cũre yu̶hu̶re. To ã yoachu̶ “Noana”, nija yu̶hu̶ tirore. 13 Tó panopu̶re Cristore yu̶ ñano durucupachu̶ta, to yainare ñano yu̶ yoapachu̶ta, tiro yu̶hu̶re beseri jire. Tirore masierasinicu̶ tirore ñano yoacu̶ “Ñano yoai nica yu̶hu̶”, ni tu̶hotueracu̶ru̶. Yu̶ ã masierasinichu̶ ñu̶no tiro pja ñu̶re yu̶hu̶re. 14 Ã pja ñu̶no, Cohamacu̶ mari pu̶htoro yu̶hu̶re tuaro cahĩno, noano yoare yu̶hu̶re. Ã yoa Cristo Jesure wacũ tuachu̶ yoare yu̶hu̶re tiro. Ã yoaro painare cahĩchu̶ yoare yu̶hu̶re Cohamacu̶. 15 Yu̶hu̶ sehe paina yu̶hdoro ñaa yu̶hdu̶ariro jimai. Ñaina mari jipachu̶ta Jesucristo ahri yahpapu̶ tari jire ñainare pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdohtiro cjihto. Tí potocã tjira. To ã jiriro jichu̶ jipihtina tíre masijaro. 16 Ñaa yu̶hdu̶ariro yu̶ jipachu̶ta tiro yu̶hu̶re pja ñu̶re. Ã pja ñu̶no Jesucristo suaro marieno yu̶hu̶re to noano yoarire masichu̶ yoaro nire painare baharo tirore wacũ tuahtinare masichu̶ yoaro taro. Ã wacũ tuahtina mu̶anopu̶ ã jirucuahca. 17 Cohamacu̶ jipihtia dachoripe masa bui pu̶htoro jira. Tiro ne yariaerara. Mari mehne to jipachu̶ta tirore ñu̶eraja mari. Tiro dihta Cohamacu̶ waro jira. “Potocãta noariro, tuariro jira tiro”, nijihna tirore. Jipihtia dachoripe tirore ño payojihna. Ãta yoajihna. 18 Timoteo, yu̶ macu̶ yoaro sehe jira mu̶hu̶. Ã jicu̶ mipu̶re ahrire mu̶hu̶re dutija: Mari coyea Jesu yaina Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina baharo mu̶ yoahtire ti ni mu̶htariro seheta mu̶hu̶re dutija. Cristo yare noano yahurucuga. Ã yoa ñano yu̶hdu̶paihta tirore wacũ tua duhui tjiga mu̶hu̶. Tuhsu̶, to yare quihõno buherainare poto yahuga duhuro marieno. 19 Jesure ã wacũ tuarucuga. Ñaa buhiri marieriro jiga. Noaa dihtare yoaga. Cãina tíre yoaeraa Jesu yare cohãna. Ã cohãa tirore wacũ tua duhure. 20 Ãta yoare Himeneo, Alejandro mehne. “Watĩno to cahmano seheta yoawahnojaro mu̶sare”, ni cũi tinare, ñano Cohamacu̶re ti durucu namoerahto sehe.

1 Timoteo 2

1 Mipu̶re õ sehe ni dutija mu̶sare. Ahri wiho waro jierara: Jipihtina ya cjihtire Cohamacu̶re sini payoga. Ã sini payona “Noana. Wahcheja”, niga Cohamacu̶re. 2 Pu̶htoa, paina masa bui dutiina cũ̶hu̶ ti ya cjihti cũ̶hu̶re Cohamacu̶re sini payoga, cahmacheno marieno Cohamacu̶re ño payoina mari noano jihto cjihtore. Ã sini payona mari Cohamacu̶ cahmaare, quihõno yoaina noano ji masija. 3 Tó sehe paina ya cjihtire mari sini payochu̶ noa nina. Tíre mari yoachu̶ ñu̶no Cohamacu̶ marine yu̶hdohtiro sehe marine noano ñu̶ jicoara. Jipihtina pichacapu̶ wahaborinare to yu̶hdoina jichu̶ cahmana Cohamacu̶. Ã yoa noaa buheare ti masichu̶ cahmana tiro. Ã jiro paina ya cjihtire mari sini payochu̶ wahchera tiro. 5 Cũ̶irota jira Cohamacu̶. Ã yoa Cohamacu̶re mari ñu̶ tuhtichu̶ Cohamacu̶ cũ̶hu̶ marine to ñu̶ tuhtichu̶ bosariro cũ̶irota jira. Tiro masu̶nota jiriro, Jesucristota jira. 6 Wapamonore waparo seheta jipihtina ti ñaa yoari buhirire yariari jire tiro. Cohamacu̶ to quihõri pjai tíre masare masichu̶ yoari jire. 7 Tíre yahuhtiro cjihtore, Jesu to cũhtiro cjihtore tiro yu̶hu̶re beseri jire. Judio masa jierainare Jesure wacũ tuaare, noaa buheare buhehtiro cjihtore beseri jire yu̶hu̶re. Potocãta mu̶sare yahui nija yu̶hu̶. Mahñoeraja. 8 Cohamacu̶ yare noano yoaina jipihtiro macaina sehe Cohamacu̶re ti sinichu̶ cahmaja. Ã yoa tina suaro marieno, cahma sayoro marieno tiro mehne ti durucuchu̶ cahmaja. 9 Ã yoa, numia sehere carera numia yoaro seheta ti suhti tiina jichu̶ cahmaja. Ã jia soro bajua pjoari ti pjoarire yoaea tjijaro. Uru dari bu̶saa darire perla yapari dari cũ̶hu̶re bu̶saea tjijaro tí numia painare “Goa pjachu̶ yoari”, nia. Ã yoa wapa bu̶ju̶a suhtire sãaea tjijaro tina Jesu ya numia. Painare goa pjachu̶ yoaa numia jiea tjijaro. 10 Ã yoa tí numia noaa sehere yoajaro. Ãta yoaro cahmana “Cohamacu̶ ya numia jija”, nia numiare. 11 Dihta marieno ño payoa mehne buheare tu̶hojaro tí numia. 12 Ã jia numia mu̶are buhea tjijaro. Ã yoa mu̶are dutiea tjijaro. Tí numia sehe dihta mariea numia jijaro. Adãore Cohamacu̶ bajuamehne mu̶htari jire. To baharo Evare bajuamehneri jire. Ã yoa watĩno to mahñochu̶ tu̶horiro Adão jierari jire. To mahñochu̶ tu̶horicoro sehe Eva jiri jire. Ã to mahñochu̶ tu̶horo, Cohamacu̶re yu̶hdu̶ru̶caricoro wahari jire ticoro. Ã jia numia sehe mu̶are dutiea tjijaro. 15 Numino ji mu̶htaricoro to yu̶hdu̶ru̶capachu̶ta numia ti pohna tichu̶ ñu̶no tinare Cohamacu̶ yoadohorohca. Tí numia pohna tia numia sehe Cohamacu̶re ti wacũ tuarucuchu̶ tiro yoadohorohca tinare. Ã yoa masare, Cohamacu̶ cũ̶hu̶re ti cahĩrucuchu̶, noaa numia ti jirucuchu̶, quihõno yoaa numia ti jichu̶ Cohamacu̶ tinare yoadohorohca.

1 Timoteo 3

1 Masa Jesu yaina pu̶htoa ji duaa, noaare yoa duaa nica tina. Tí potocãta jira. 2 Jesu yaina pu̶htoare besecu̶ õ sehe jiinare besega: Buhiri marieinare besega “Paina tinare ñano ni yahusãri”, nicu̶. Ã yoa cãa numiata namo tiinare, noano tu̶ho masiinare, quihõno yoainare, paina ti ño payoina, masare wahchea mehne ti wu̶hu̶re sãa ta dutiinare, painare noano buhe mihniinare besega mu̶hu̶. 3 Ã besecu̶ cahaerainare, cahmacherainare, masare noano yoainare, cahma sayoerainare, niñerure cahĩerainare besega mu̶hu̶. 4 Ã yoa mu̶ beseina ti ya wu̶hu̶ macainare noano yahuina, ti pohnare noano ño payoa mehne yu̶htichu̶ yoaina, noano yahuina jijaro. 5 Tinare yu̶htichu̶ yoa masieraa, noano yahu masieraa, Jesu yaina cũ̶hu̶re noano yahu, yu̶htichu̶ yoa masieraboca tina. 6 Jesu yaina pu̶htoa ji duaina Jesu yaina wahma sãaina jia, tina pu̶htoa ji masierara. Wahma sãainare Jesu yaina pu̶htoa mu̶sa cũchu̶ tina “Noa yu̶hdu̶aina jija”, ni tu̶hotuboca. Ti ã ni tu̶hotuchu̶ Cohamacu̶ tinare buhiri dahre dutirohca watĩnore to yoariro seheta. Watĩno cũ̶hu̶ ãta ni tu̶hotua timaha Cohamacu̶re yu̶hdu̶ru̶ca duaro. 7 Ã yoa pu̶htoa ji duaina Jesu yaina jieraina ti ño payoina jiro cahmana tinare. Noano yoaina ti jichu̶ ñu̶a paina ño payoahca tinare. Ã jia masa tinare ñano quiti dahresi. Ã jiro watĩno tinare dojomehne masisi. 8 Ã yoa Jesu yainare yoadohohtina sehere besecu̶ õ sehe jiinare besega: Tina masa ti ño payoinare, noano potocãta durucuinare, cahaerainare, niñerure cahĩerainare, mahñoa mehne wapata duaerainare, 9 Cohamacu̶ to yahuri buhea to nino seheta yoainare, ñaa buhiri marieinare besega mu̶hu̶. 10 Tinare mu̶ besehto pano Jesu yainare yoadohoina ji duainare ti yoarire ñu̶ga mu̶hu̶. Tinare mu̶ ã ñu̶ri baharo tina sehe ñaa buhiri marieina, ñaare yoaeraina jia, Jesu yainare yoadohoina sãajaro tina. 11 Ã yoa ti namosãnumia õ sehe ti jichu̶ cahmaja mari. Masa ti ño payoa numia, masa noaa numia, ñano quiti dahrera numia, tu̶ho masia numia, jipihtiare noaare yoarucua numia ti jichu̶ cahmaja mari. 12 Jesu yainare yoadohohtinare besecu̶ cãa numiata namo tiinare, ti pohnare paina ti wu̶hu̶ macaina cũ̶hu̶re noano yu̶htichu̶ yoainare besega. 13 Ã jia mu̶ beseina Jesu yainare ti yoadohochu̶ paina tinare noano ñu̶ ji coaahca. Ã jia tina yoadohoina sehe noaa buheare, Jesucristore ti wacũ tuaa cũ̶hu̶re cuiro marieno buheahca tina. 14 Mipu̶re mu̶ cahapu̶ waha duai nimaja. Ã waha duapaihta mipu̶re wahaerasinicu̶ ahri pũi yahu, mu̶hu̶re joarocai nija. Jesu yaina cahmachuina watoi mu̶sa dohse yoahtore mu̶hu̶re yahu joarocai nija, “Michapucaca yu̶hu̶ wahaerasiniboca”, nicu̶. Jesu yaina Cohamacu̶ catiriro yaina jira. To yaina potocã jia buheare Cohamacu̶ ya buheare cju̶ara. Ã cju̶aa, tíre buherucura. 16 Ahri potocã tjira. Marine Cohamacu̶ to buheri cjiri, panopu̶ mari noano masierari cjiri noa yu̶hdu̶a buhea jira. Ahri buhea õ sehe jira: Tiro Cristo mari pjacu̶ seheta pjacu̶ tiriro masa bajuari jire. Noariro, ñaa marieriro to jichu̶ ñore Espíritu Santo sehe. Anjoa cũ̶hu̶ tirore ñu̶ri jire. Ã yoa buhe duti to cũrina paye yahpari macainare to yare buhei sã. Ã jia ahri yahpai masa payu̶ tirore wacũ tuare. Baharo mu̶anopu̶ Cohamacu̶ naahre tirore. Tí jira noaa buhea.

1 Timoteo 4

1 Espíritu Santo ahrire noano yahura: Pihtiri dacho panocã cãina masa Jesu ya buheare cohãahca. Ã cohãa mahñoa buheare watĩa ya buhea sehere tu̶ho nu̶nu̶ahca tina. 2 Tí buheare mahñorucuina yahuahca masare. Tina mahñorucuina sehe “Ñaa buhiri mariahna sãre”, ni tu̶hotuina jira. Ã jia tina ti ñaa yoaare ne tu̶hotuerara. 3 Õ sehe ni buheahca tina: “Namo tiena tjiga. Ahri chu̶are chu̶ena tjiga”, ni buheahca tina. Ti ã chu̶ dutierapachu̶ta Cohamacu̶ chu̶are bajuamehneno mari chu̶hti cjihtire noaare cũri jire tiro. Mari Cristore wacũ tuaina jichu̶ noaa buheare mari masiina jichu̶, mari ya cjihtire tí chu̶are bajuamehnea tiri jire tiro. Tí chu̶are cju̶ana tirore “Noana”, mari nichu̶ cahmana tiro. 4 Jipihtia Cohamacu̶ to bajuamehneri cjiri noaa jira. Ã jina to bajuamehneri chu̶are nana, Cohamacu̶re “Noana” nina, tíre marine cohãeraro cahmana. Tíre marine chu̶ ji coaro cahmana. Ã jicu̶ paina ti chu̶ dutierachu̶ tu̶hoecu̶ tjiga tinare. 5 To bajuamehnea noaa ti jichu̶ yahu tuhsu̶a tiri jire Cohamacu̶. Ã jia tirore “Noana”, mari ni wahcheri baharo tí chu̶a to yoari chu̶a noaa waro jia nina. 6 Ahri yu̶ yahurire Jesu yainare mari coyeare buhecu̶ Jesucristore dahra cohtariro noariro jira mu̶hu̶. Ã buhecu̶ noaa buheare, quihõno mu̶ tu̶hori cjirire mu̶hu̶re ti yahuriro seheta noano mu̶ masirire yahuriro jiihca mu̶hu̶. 7 Ã jicu̶ ti mu̶ su̶ro ti buherire, Cohamacu̶ ya jieraare tu̶hoi tjiga. Cohamacu̶ cahmaa sehere yoaporiro jiga mu̶hu̶. 8 Mu̶ mu̶rocapochu̶ noa curera. Mu̶ mu̶rocaporiro yu̶hdoro Cohamacu̶ cahmaare mu̶ yoapochu̶ noa yu̶hdu̶ara mu̶hu̶re. Cohamacu̶ cahmaare yoapocu̶ mipu̶re noano jiihca mu̶hu̶. Mu̶ yariari baharopu̶ cũ̶hu̶re masa mu̶jacu̶ noano jiihca mu̶hu̶. 9 Tí potocãta jira. Jipihtina tíre yu̶ nirire masiinare “Potocãta jira”, nino cahmana tinare. 10 Jipihtina tíre ti nihti cjihtire Cohamacu̶ cahmaare ti yoahti cjihtire mari tuaro dahraja. Ã jina ñano yu̶hdu̶ja mari, paina marine ñano ti yoachu̶. Cohamacu̶ catiriro, jipihtinare pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdoriro jira. Tirore wacũ tuaina pinihtare tiro yu̶hdorohca. Ã jina to yu̶hdohto cjihtore masina, cohtaja mari. 11 Ahri jipihtia yu̶ nirire dutiga Jesu yainare. Ã yoa tíre buhega mu̶hu̶. 12 Wahmu̶no mu̶ jichu̶ ñu̶a paina Jesu yaina mu̶hu̶re yu̶hdu̶ru̶ca duaboca. Ti ã yoaerahto sehe õ sehe yoa ñoga tinare. Masare cahĩga. Ã yoa Jesure wacũ tuarucu, buhiri marieriro jiga. Wahmu̶no jipaihta mu̶ ã yoachu̶ ñu̶a mu̶hu̶re yu̶hdu̶ru̶casi tina. Ã jia mu̶ durucurire tu̶hoa, mu̶ yoarire ñu̶a mu̶hu̶re ñu̶ cũahca. 13 Ã jicu̶ mu̶ cahapu̶ yu̶ su̶hto pano Jesu yainare Cohamacu̶ yare ti joari pũre buhe tuhsu̶, mu̶sa cahmachupe tahari tinare ã yahurucuga. 14 Jesu yaina mehne macaina pu̶htoa Cohamacu̶ yare yahu tuhsu̶ mu̶ bui ti wamomacarine duhu payore. Ti ã duhu payochu̶ Cohamacu̶ ya cjihtire mu̶ yoa masihto sehe cũre mu̶hu̶re Cohamacu̶. To ã cũrire boecu̶ tjiga. Ã yoa tíre ã yoarucuga. 15 Ahri dutiare tuaro cahmaga. Ã cahmacu̶ ahri dutiare ã yoarucuga mu̶hu̶. Mu̶ ã yoari baharo noaare mu̶ yoa namochu̶ jipihtina ñu̶ahca. 16 Mu̶hu̶ sehe noano yoaga, “Soro yoari”, nicu̶. Ã yoa noano buhega mu̶hu̶, “Soro buheri”, nicu̶. Ã jicu̶ mu̶ basita pichacapu̶ wahaboriro yu̶hdoriro jiihca. Ã jia mu̶hu̶re tu̶horina cũ̶hu̶ pichacapu̶ wahaborina yu̶hdu̶rina jiahca.

1 Timoteo 5

1 Ne bu̶cu̶rore tuhtiecu̶ tjiga. Mu̶ pu̶cu̶re mu̶ noano yoariro seheta bu̶cu̶ro cũ̶hu̶re noano mehne yahuga. Ã yoa mu̶ bahanare mu̶ noano yoariro seheta wahma yapia cũ̶hu̶re noano ño payoro mehne tinare yahuga. 2 Ã yoacu̶ mu̶ pocore mu̶ noano yoariro seheta bu̶cu̶ numia cũ̶hu̶re noano ño payoa mehne yahuga. Mu̶ bahana numiare mu̶ noano ño payoriro seheta nuhmia cũ̶hu̶re ñano goa pjaro marieno, noano ño payoa mehne yahuga tina numiare. 3 Ã jicu̶ wapewahyaa numiare potocãta pjacu̶oa numiare ño payoa mehne yoadohoga tí numiare. 4 Wapewahyoro pohna tiricoro to jichu̶, o panamana tiricoro to jichu̶ cũ̶hu̶re tina sehe ticorore yoadohojaro. Ã yoadohoa Cohamacu̶ masare ti coyeare to yoa dutirire yoaa nina tina. Ã yoaa tina ticorore ti wapamonore wapaa nica ticoro to bu̶cu̶ori wapa. Ti ã yoachu̶ ñu̶no Cohamacu̶ noano wahchera. 5 Pjacu̶oricoro, wapewahyoro coyea marienicoro jiro, Cohamacu̶ ticorore to yoadohohto cjihtore cohtara ticoro. Ã jiro ñaminipe, dachoripe ticoro Cohamacu̶ mehne ã durucurucura. 6 Pacoro sehe wapewahyoro ã yoamacanocaricoro carericoro jiro, ticoro catiricoro jiparota pichacapu̶ butihticoro ji tuhsu̶ra. 7 Ahri jipihtia yu̶ yahurire Jesu yaina cũ̶hu̶re yoa dutiga mu̶hu̶, noaa dihtare ti yoahti cjihtire. Ti ã yoachu̶ ñu̶a paina tinare “Ñano yoaa nina”, ni masierara. 8 Cũ̶iro to coyeare ñu̶ wihboeraro, to pohna, ti pocoro cũ̶hu̶re noano ñu̶ wihboeraro “Jesu yairo jija”, ni masierara. Ã jiro Jesure cahmaeraina yu̶hdoro ña yu̶hdu̶ariro jira tiro. 9 Wapewahyaa numiare yoadohonahca mu̶sa. Õ sehe besega mu̶sa yoadohohti numiare. Ti wamare joa õhti pũi joai tai õ sehe besega tí numiare: Sesenta cu̶hmari su̶eraricorore to wamare joa õi tjiga. Tuhsu̶, tó pano pu̶aro cjirore manu̶ tiricoro wape wahyoro to wamare joa õi tjiga. Cũ̶irota manu̶ tiricoro wapewahyoro wamare joa õga. 10 Tí numiare, “Noaare yoaa numia jira”, masa ti nia numiare, ti pohnare noano bu̶cu̶oa numiare besega. Ã yoa tuhsu̶, ti wu̶hu̶sei painare noano sãa ta dutia numiare, dahra cohtaina yoaro sehe Jesu yainare yoadohoa numiare, ñano yu̶hdu̶inare yoadohoa numiare, noaa dihtare yoaa numiare besega. Tí numiare mu̶sa yoadohohti numiare bese tuhsu̶cu̶, ti wamare joa õga mu̶hu̶. 11 Wiho mejeta wapewahya numia nuhmia curero ti jichu̶ tí numia sehere besei tjiga. Ã jicu̶ tí pũi ti wamare joa õi tjiga. Baharo tina mu̶are goa pja, Cristore cohã, pari turi manu̶ tiboca. 12 Tina Cristore “Pari turi manu̶ tisi sã. Mu̶ yainare yoadohonahtja”, niri numia jipahta baharopu̶re ti niriro seheta yoaeraboca tí numia. Ti ã yoaerari buhiri buhiri tiahca. 13 Tí numia õ sehe yoaa numia jira: Dahraera numia jipora. Ã jia paina ya wu̶hu̶sepu̶ waharucu, ñaa quiti dahre, tí numiare mari sinituerapachu̶ta ti mu̶ su̶ro mari jia tiare ã yahurucura. Tuhsu̶, ti yahu dutierari cjirire yahura tí numia. 14 Ã jicu̶ ti õ sehe yoachu̶ cahmaja yu̶hu̶: Wapewahya numia nuhmia curero jia numia manu̶ tijaro. Ã manu̶ tia, pohna tijaro. Ti ya wu̶hu̶ macainare noano ñu̶ wihbojaro. Mari ya numia wapewahyaa numia ti ã yoachu̶ marine ñu̶ tuhtiina marine “Ñaare yoaa nina”, ni tuhti masierara. 15 Mipu̶ pinihtare cãa numia wapewahya numia Cristo yare duhu, watĩno cahmaa sehere yoa tuhsu̶ra. Ã jicu̶ ã ni yahuja mu̶hu̶re. 16 Jesu yaina ti coyeacoro wapewahyoro to jichu̶ tina to coyea ticorore yoadohojaro. Paina Jesu yaina sehe ticorore yoadohoea tjijaro. Ã jia tina paina Jesu yaina ticorore coyea cju̶aricorore yoadohoeraa, paye numia wapewahya numia coyea mariea numia sehere yoadoho masina. 17 Jesu yaina pu̶htoa mu̶sare ti noano buhechu̶ ti dahraare ti noano yoachu̶ ñu̶na ji coaro mehne ñu̶ga tinare. Ã yoa noano wapaga tinare. Cãina tina mehne macaina Cohamacu̶ yare yahuina, mu̶sare buheina cũ̶hu̶ jira. Tina pinihtare paina yu̶hdoro ji coaro mehne ñu̶ga. 18 Cohamacu̶ yare ti joari pũi õ sehe nina, dahrarirore ti wapahtore yahuro: “Wachu̶ trigo yaparire to dahpori mehne suhti werirore to chu̶ duachu̶ to du̶serore du̶cataena tjiga”, ni joaa tiri jire. Ã yoa pa pũi õ sehe nina: “Dahrarirore to dahrari wapare waro cahmana”, nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi. (To ã nichu̶ tu̶hona Jesu yaina pu̶htoare ji coaro mehne ñu̶, noano wapaga tinare.) 19 Jesu yaina pu̶htorore to ñano yoachu̶ ñu̶no cũ̶irota paina Jesu yaina cahmachuinare yahusã masierara. Pu̶htoro to ñaare yahusãhtina tiaro jia, tirore yahusã masina. Tiaro mariachu̶ pu̶aro yahusã masina. 20 Ã yoa ñaare yoarucurirore jipihtina mu̶sa watoi to jichu̶ tirore tuhtiga, cuia, paina ñaare ti yoaerahto cjihtore. 21 Ã jicu̶ Cohamacu̶, Jesucristo, to beserina anjoa cũ̶hu̶ ti ñu̶rocaroi ahrire dutija mu̶hu̶re: Mipu̶ mu̶hu̶re yu̶ dutiri cjirire yoa pahñoga. Ã yoariro jicu̶ jipihtinare Jesu yainare cũ̶no potori yoaga. Pairore soro, pairore soro yoai tjiga. 22 Painare Cohamacu̶ dahraare mu̶ cũhti cjihtire ti bui mu̶ wamomacarine mu̶ duhu payohto pano soaro marieno noano tu̶hotu pahño, tinare besega. Tina ñaina jiboca. Ã jiinare Cohamacu̶ dahraare cũi tjiga. Ã cũcu̶ mu̶hu̶ cũ̶hu̶ mu̶ beseina ti ñaare yoaro seheta yoai nica. Tó sehe yoai tjiga. Ã yoa ñaa marieriro jiga mu̶hu̶. 23 Su̶roca pjaro cariro jira mu̶hu̶. Mipu̶re co dihtare sihnimana mu̶hu̶. Ã jicu̶ mahanocã vino cũ̶hu̶re sihniga mu̶hu̶. Co jira tí. 24 Cãina ti ñaare yoachu̶ mari ñu̶ja. Ã jina Cohamacu̶ tinare to buhiri dahrehtore masija mari. Paina sehere ti ñaa yoarire mari masieraja. Ti ñaa yoarire baharo masinahca. 25 Tó seheta cãina noaare ti yoachu̶ tíre mari masija. Paye ti noaa ti yoaerarire mari masierapanahta baharo masinahca mari. Tíre nu̶ohto basierara.

1 Timoteo 6

1 Dahra cohtaina Jesu yaina sehe ti pu̶htoare noano ño payojaro. Ti ã ño payochu̶ ñu̶a paina Cohamacu̶re, mari buhea cũ̶hu̶re ne ni dojomehne masierara. 2 Ti pu̶htoa Jesu yaina ti jichu̶ ñu̶a tinare dahra cohtaina sehe Jesu yaina jia, tinare ñu̶poa ño payoeraboca. Ã yoaeraro cahmana. Ti pu̶htoa Jesu yaina ti jichu̶ pinihtare tinare dahra cohtaina noano ño payojaro tinare. Ã ño payoa dahra cohtaina sehe Jesu yainare, ti cahĩinare ti coyeare yoadohoa nina. Ti pu̶htoare Jesu yainare dahra cohtaina jia, Jesure cahmaerainare ti ño payoriro yu̶hdoro Jesu yaina sehere ño payojaro pu̶htoa ti cahĩina ti jichu̶. Ahri yu̶ yahurire buhega. Ã jicu̶ ahrire dutiga. 3 Soro jia buheare buheriro mari pu̶htoro Jesucristo ya buheare noaa buheare “Potocã tjira”, ni tu̶ho duaerara. Ã tu̶ho duaeraro, mari ya buheare Cohamacu̶re ño payoa buheare cahmaerara. 4 Ã jiro tiro “Masi pahñoriro jija”, niparota tíre ne masierara. Ã masieraro, tu̶ho masierariro yoaro seheta tuaro cahma sayo duara tiro. Ã yoa Cohamacu̶ yare ã nimacanoca sayorucuriro tjira. Masa tiro yoaro sehe jiina cahma sayoa, paina ti noano wahachu̶ ñu̶ tuhtia, cahma ñu̶ duaeraa, noano mehne jierara. Tuhsu̶, painare ñano quiti dahre, masierapahta masare ñano ni tu̶hotura tina. 5 Tina ñaa dihtare tu̶hotuina, potocã jiare ne masieraina ã cahma sayorucuina jira. Ã yoa “Cohamacu̶ yare buhena niñerure wapatanahca mari”, ni tu̶hotura tina. 6 Mari ya mahanocã mari cju̶aa mehne wahchena, Cohamacu̶re ño payona, to cahmano seheta yoana, potocãta noano jina nija. 7 Ahri yahpapu̶re masa bajuana ne paye barore na taerahi mari. Ã yoa mari yariari baharo wahana ne paye barore naa masieraja mari. 8 Ã jina mari chu̶are mari suhti cũ̶hu̶re cju̶ana payere cahma namoena tjijihna. Mari cju̶aro purota wahchejihna mari. 9 Pache pu̶a ji duainare watĩno ñaare to yoa dutichu̶ tina sehe jiape ñaare yoarucuina jiboca. Ã yoaa tina payu̶ tahari tu̶ho masieraina seheta paye barore tuaro cahmaa, ñaa yoaare duhueraa, ti basita ñano yu̶hdu̶ra. Ã duhueraa pichacapu̶ wahaahca tina. 10 Niñerure tuaro cahmaa, jiape ñaare yoa du̶cara masa. Cãina niñerure cahĩa, tuaro cahmaa, Jesure wacũ tua duhua, payu̶ tahari ñano yu̶hdu̶ra tina. 11 Mu̶hu̶ pini Cohamacu̶ yairota jira. Ã jicu̶ ahri ñaare yoai tjiga. Noaa sehere cahmaga. Cohamacu̶ yare yoaga. Ã yoacu̶ Jesure wacũ tuaga. Painare cahĩga. Ñano yu̶hdu̶paihta cũ̶no pjaga. Ã yoa painare noano dero yoaga. 12 Surara cahmachero tuaro to yoariro seheta, mu̶hu̶ cũ̶hu̶ Cohamacu̶re wacũ tuacu̶ to yare tuaro yoaga. Mu̶anopu̶ ã jirucuhtiro cjihtore Cohamacu̶ beseri jire mu̶hu̶re. Ã jicu̶ Cohamacu̶re mu̶ wacũ tuaare payu̶ masare noano yahuhre mu̶hu̶. Ã jicu̶ ñano yu̶hdu̶paihta tirore wacũ tua duhui tjiga. Mu̶anopu̶ ã jirucuhtiro jiga. 13 Cohamacu̶ jipihtinare, jipihtiare jichu̶ yoariro jira. Jesucristo sehe Poncio Pilatore Cohamacu̶ yare noano yahuriro jira. Ã jicu̶ tina Cohamacu̶, Jesucristo cũ̶hu̶ ti ñu̶rocaroi ahrire mu̶hu̶re yoa dutiihtja: 14 Mu̶hu̶re Cohamacu̶ to dutirire yoa pahñonocahga. Jesucristo to tjua tahto pano masa mu̶hu̶re ñaare ti ne yahusãerahto cjihtore to dutirireta yoarucuga. 15 To quihõriroihta Cohamacu̶ Cristore tjua tachu̶ yoarohca. Cohamacu̶ noariro, tiro dihta masare dutiriro jira. Ã jiro jipihtina paina pu̶htoa ti bui pu̶htoro jiriro jira tiro. 16 Tiro dihta ne yariaerariro jira. To si sitea mehne jiriro jira. To si sitea cahapu̶ waha masierara masa. Ã yoa tirore masa ne ñu̶erare. Mipu̶ cũ̶hu̶re tirore ñu̶erara. Tiro sehere ño payojihna. Ã jina “Jipihtia dachoripe tuariro jira tiro”, nijihna tirore. Ãta yoajihna. 17 Ahri yahpa macaina pache pu̶are õ sehe ni dutiga mu̶hu̶: “Painare yu̶hdu̶ru̶caja”, ni ti basi tu̶hotuea tjijaro tina. Ti pache ti cju̶aa pihtia wahaahca. Ã jia ti cju̶aa dihtare wahchea tjijaro. Cohamacu̶ sehere tuaro wahchejaro. Jipihtia pototi mari cahmaare wariro jira tiro. Tiro sehere wacũ tuajaro tina pache pu̶a. 18 Ã jia tina noaa sehere yoajaro pjíro noaare yoaina ti jihto sehe. Ã yoa ti cju̶aare waina jijaro. 19 Ti ã yoachu̶ mu̶anopu̶ Cohamacu̶ cahai ti ya jiahca. Ti ya tópu̶ jia, ne butisi. Ã jia tópu̶ ã jirucuahca tina. 20 Timoteo, mu̶hu̶re Cohamacu̶ to cũrire to buhe dutirire noano yoanohbu̶. Boi ninohbu̶ mu̶hu̶. Cãina masa Cohamacu̶re cahmaeraina yoaro seheta mahñoare, tu̶ho masieraina ya buheare durucurucura. Ã durucua “Noano masiina ya buhea jira”, nimana tina. Ã ti ni durucuare tu̶ho nu̶nu̶i tjiga. 21 Cãina tí durucuare tu̶ho nu̶nu̶ina Cristo yare cohãnocare. Cohamacu̶ to cahĩa mehne mu̶sare noano yoajaro.

2 Timoteo 1

1 Yu̶hu̶ Paulo, ahrire mu̶hu̶re Timoteore joarocaja tjoa. “Jipihtina Jesucristore wacũ tuaina mu̶anopu̶ ã jirucuahca” ni, cũre marine Cohamacu̶ marine yu̶hdu̶chu̶ yoariro. To ã ni cũrire yahuhtiro cjihtore yu̶hu̶re bese cũre Jesu. Ã cũno Cohamacu̶ to cahmano seheta yoaro nire yu̶hu̶re. 2 Mu̶hu̶ Timoteo yu̶ cahĩriro jira. Mu̶hu̶re Jesu yare yu̶ buhechu̶ tu̶hocu̶ tirore noano wacũ tua du̶care mu̶hu̶. Ã jicu̶ yu̶ macu̶ yoaro sehe jira mu̶hu̶. Ã jicu̶ Cohamacu̶ mari Pu̶cu̶, mari pu̶htoro Jesucristo mehne mu̶hu̶re noa dutija. Ã yoa mu̶hu̶re pja ñu̶a, cahĩa tina ti yoadohoa mehne noano jiga mu̶hu̶. 3 Ñamipu̶ dachopu̶ cũ̶hu̶re Cohamacu̶ mehne durucucu̶ mu̶ ya cjihtire sini payocu̶ mu̶hu̶ mehne wahcheja. Ã wahchecu̶ Cohamacu̶re “Noana”, nija yu̶hu̶. Panopu̶ macaina yu̶ coyea Cohamacu̶ yare ti yoariro seheta yu̶hu̶ cũ̶hu̶ “Buhiri tija”, ni tu̶hoturo marieno mipu̶re to yare yoaja. 4 Sohõ jiri pjare yu̶ wahachu̶ mu̶ tii nu̶nu̶ tirire wacũcu̶ mu̶hu̶re tuaro ñu̶ duaja mu̶hu̶ mehne noano wahche duacu̶. 5 Ã jicu̶ Jesure potocãta mu̶ wacũ tuarire wacũja yu̶hu̶. Mu̶ ñu̶chocoro Loida, mu̶ poco Eunice cũ̶hu̶ Jesure wacũ tua mu̶htare mu̶ pano. Ã yoa mipu̶re mu̶hu̶ cũ̶hu̶ tirore mu̶ wacũ tuachu̶ noano masija yu̶hu̶. 6 Ã jicu̶ ahrire mu̶hu̶re wacũchu̶ yoa duaja. Mu̶ bui yu̶ wamomacarine yu̶ duhu payochu̶ Cohamacu̶ yare mu̶ yoahti cjihtire tuaare ware mu̶hu̶re. Tí tuaa mehne yoa namoga mu̶hu̶. 7 Cohamacu̶ marine Espíritu Santore wari jire. Ã jiro masare marine cuierachu̶ yoara Espíritu Santo. Ã yoaro tuaina, masare cahĩina, tu̶ho masiina marine jichu̶ yoara tiro. 8 Ã jicu̶ mari pu̶htoro ya cjihtire painare yahucu̶, bu̶o tiecu̶ tjiga mu̶hu̶. Yu̶hu̶ to yare yu̶ yoari buhiri peresui jiriro jija. Peresui yu̶ jichu̶ yu̶hu̶re bu̶o tisãai tjiga mu̶hu̶. Wiho mejeta noaa buheare mu̶ buheri buhiri ñano yu̶hdu̶cu̶ “Noanohca”, niga mu̶hu̶ cũ̶hu̶. Mu̶ ã ñano yu̶hdu̶chu̶ Cohamacu̶ mu̶hu̶re yoadohorohca. 9 Cohamacu̶ sehe marine pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdu̶chu̶ yoare. Ã yoa noaina to yaina jihtina cjihtire tiro besea tiri jire marine. Mari noano yoari mehne besera tiri jire marine Cohamacu̶. To mu̶ su̶ro to cahmariro seheta yoaro ahri yahpare to bajuamehnehto pano marine cahĩno, tiro marine besea tiri jire. Marine ã cahĩno marine yu̶hdu̶chu̶ yoahtirore Jesucristore warocari jire Cohamacu̶. 10 Mipu̶re Jesucristore marine yu̶hdu̶chu̶ yoahtirore warocaro, marine potocãta to cahĩare noano masichu̶ yoaro niri jire Cohamacu̶. Jesu marine to yainare pichacapu̶ wahaerachu̶ yoare. Ã yoaro “Yu̶hu̶re wacũ tuana Cohamacu̶ mehne ã jirucunahca” nino, buhriaro marine to ñu̶ masichu̶ yoaro seheta noaa buheare marine masichu̶ yoaro tari jire tiro. 11 Tí buhea noaa buheare yahuhtiro cjihtore to cũhtiro cjihtore besea tiri jire yu̶hu̶re. 12 Ã to beseriro jicu̶ mipu̶re ñano yu̶hdu̶ja yu̶hu̶. Õ sehe ñano yu̶hdu̶pacu̶ta yu̶hu̶ bu̶o tieraja. Yu̶ wacũ tuarirore Jesure masija yu̶hu̶. Tuariro jira tiro. Ã jiro yu̶hu̶re to yare buhe duti cũno noano yoadohorohca yu̶hu̶re. Ã yoa ahri yahpapu̶ to tjua tahto pano, “Mu̶hu̶re yu̶hdu̶chu̶ yoaihtja”, to niriro seheta sohtori tiarohca yu̶hu̶re. Yu̶hu̶re yu̶hdu̶chu̶ yoarohca tiro. Tíre noano masija. 13 Mu̶hu̶re noano yu̶ yahurire yoa pahñoga. Cristo Jesu yaina jina tirore noano wacũ tuaja mari. Ã yoa painare noano cahĩja. Ã jicu̶ tirore ã wacũ tuarucuga mu̶hu̶. Tuhsu̶, painare noano cahĩrucuga. 14 Espíritu Santo mari mehne jiriro to yoadohoro mehne noaa buheare noano yoaga. Quihõno buhega. Soro ni buhecu̶ tjiga. 15 Jipihtina Asia yahpa macaina Jesu yaina yu̶hu̶re yoadoho duaeraa cohã wahcãa wahare. Tina mehne macaina pu̶aro Figelo, Hermógenes ãta yoare tina cũ̶hu̶. Ti ã cohã wahcãrire masi tuhsu̶ra mu̶hu̶. 16 Ti ã cohãpachu̶ta Onesíforo sehe payu̶ tahari yu̶hu̶re yoadohoro noano yajeri sãachu̶ yoare. Ã yoaro peresui yu̶ jichu̶ tiro yu̶hu̶re bu̶o tisãaerare. Ã jiro Romai yu̶ jichu̶ ã macarucuri jire yu̶hu̶re. Ã macarucuro yu̶hu̶re bocare. Ã jiro tirore, jipihtina to ya wu̶hu̶ macaina cũ̶hu̶re pja ñu̶nohca Jesu mari pu̶htoro. To ã yoahto sehe tirore sini payoja. 18 Ã yoa ahri yahpapu̶ Jesu mari pu̶htoro to tjua tahti dachoi tirore pja ñu̶nohca. To ã yoahto sehe tirore sini payoja. Efesoi payu̶ tahari yu̶hu̶re to yoadohorire noano masina mu̶hu̶.

2 Timoteo 2

1 Mu̶hu̶ sehe yu̶ macu̶ yoaro sehe jiriro, Jesucristo marine noano yoariro to yoadohoro mehne tirore wacũ tuarucuga. 2 Ã yoacu̶ payu̶ masare yu̶ buherire mu̶ tu̶horire paina cũ̶hu̶re buhega mu̶hu̶. Tina mu̶ buheina Cohamacu̶ yare yoarucuina jijaro. Ã jia painare buhe turiaina jijaro. 3 Surara ñano yu̶hdu̶parota to cũ̶no pjariro seheta mu̶hu̶ cũ̶hu̶ Jesu yairo jicu̶ ñano yu̶hdu̶cu̶ cũ̶no pjaga mu̶hu̶. 4 Surara to pu̶htoro dutia sehere yoara tirore wahchechu̶ yoaro taro. Ã yoaro tiro surara jieraina yoaro sehe wiho jiare yoaerara tiro. (Mu̶hu̶ cũ̶hu̶ tó seheta Cohamacu̶ dutia dihtare yoaga.) 5 Mu̶rocaperiro mu̶roca dutiina ti dutiare quihõno yoaeraro to mu̶roca yu̶hdu̶ri wapare na masierara. (Ã jicu̶ mu̶rocaperiro ti dutiare quihõno to yoariro seheta Cohamacu̶ dutiare quihõno yoa pahñoga mu̶hu̶.) 6 Ã yoa wese dahrariro wapu̶ tiro mehne noano dahrariro sehe tí wese maca dichare noano na mu̶hta, noano wapatara. (Ã jicu̶ mu̶hu̶ cũ̶hu̶ tiro yoaro sehe Cohamacu̶ yare mu̶ noano yoachu̶ tiro mu̶hu̶re noano yoarohca.) 7 Jipihtiare noano masichu̶ yoarohca Jesu mari pu̶htoro mu̶hu̶re. Ã jicu̶ mipu̶re mu̶hu̶re yu̶ nirire noano wacũ tu̶hotuga. 8 Ã jicu̶ Jesucristore wacũga. Tiro pu̶htoro Davi cjiro panopu̶ macariro to panamino ji turiariro jia tiri jire. Ã jiro yariaro masa mu̶jari jire tiro. Noaa buheare buhecu̶ to ã waharireta buhei nija. 9 To yare buhecu̶ ñano yu̶hdu̶ja yu̶hu̶. Ã jicu̶ tíre yu̶ buheri buhiri ñaare yoariro yoaro sehe peresupu̶ jija yu̶hu̶. Yu̶ ã jipachu̶ta Cohamacu̶ ya durucuare buhe duhuchu̶ yoa masierara masa. 10 Ã yoa Cohamacu̶ to beserinare buhecu̶ payu̶ tahari ñano yu̶hdu̶ja yu̶hu̶, tina cũ̶hu̶ Jesucristo yaina ti jihti cjihtire. To yaina jia tina pichacapu̶ wahaborina sehe to yu̶hdu̶chu̶ yoahtina jiahca. Ã jia tina Cohamacu̶ mehne ã jirucuahca. 11 Ahri yu̶ yahuhti potocã tjira: Cristo crusapu̶ to yariariro seheta wahana, yariaina ti yoaare ti duhuriro seheta mari ñaa yoarire mari duhuna, Cristo mari mehne macariro ã jirucurohca. 12 Ã yoa to yare mari yoari buhiri ñano yu̶hdu̶panahta cũ̶no pjana pu̶htoro to su̶ho jiropu̶re tiro mehne pu̶htoata jinahca mari cũ̶hu̶. “Cristore sã masieraja”, mari nichu̶, tiro cũ̶hu̶ marine ãta ninohca. 13 Tirore mari yu̶hdu̶ru̶cachu̶ ñu̶no to niriro seheta marine yoarohca. To niriro seheta yoariro jira tiro. Ne mahñoerara tiro. 14 Ahrire mu̶hu̶ mehne macainare wacũchu̶ yoaga. Ti mu̶ su̶ro durucu ti yu̶hdu̶ru̶caa yaba cjihti jierara. Ã jia tinare tu̶hoinare ñano yoachu̶ yoaa, tinare dojomehnena. Ã jicu̶ mari pu̶htoro to ñu̶rocaroi õ sehe ni yahuga tinare. “Ã ni durucuena tjiga mu̶sa”, niga tinare. 15 Mu̶hu̶ sehe Cohamacu̶ yare noano buhega. Ã yoa Cohamacu̶ yare tuaro yoaga. Mu̶ ã yoachu̶ ñu̶no “Noano yoare mu̶hu̶”, ninohca Cohamacu̶ mu̶hu̶re. Ã jicu̶ mu̶ buherire to ñu̶chu̶ bu̶o tisi mu̶hu̶. Ã jicu̶ to buheare noano masiga mu̶hu̶. Tíre quihõno buhega. 16 Ti mu̶ su̶ro durucu yu̶hdu̶ru̶caina ñaare ã yoarucu, Cohamacu̶ yare yoaerara. Ã jicu̶ ti ã ni durucuare ã ñu̶nocahga. Tinare tu̶hoi tjiga mu̶hu̶. 17 Tina ti durucua sehe camino to ñano baa mu̶jano yoaro sehe jira. Camino to ñano baa mu̶jano seheta ti durucua cũ̶hu̶ paina Jesu yainare ñaina wahachu̶ yoaahca. Ã durucuina mehne macaina Himeneo, Fileto cũ̶hu̶ jira. 18 Tina “Jesu yaina masa mu̶ja tuhsu̶hre”, ni buhea, noaa buheare duhunocahre tina. Ã soro buhea cãina Jesu yainare tirore wacũ tua duhuchu̶ yoahre tina. 19 Ti ã ñano buhepachu̶ta Cohamacu̶ ya buhea sehe ne cohtotaerara. Õ sehe nina to buhea: “Mari pu̶htoro Jesu to yainare masina”, nina. Ã yoa õ cũ̶hu̶re nina: “Jipihtina, ‘Jesu yaina jija’, niina ñaare duhunocajaro”, ni yahura Cohamacu̶ ya buhea. 20 Mari piti dahre buhechu̶ masa pja wahwari yoaro sehe jira. Pjiri wu̶hu̶i uru, plata mehne ti yoaa wahwari jira. Tuhsu̶, tí wu̶hu̶i paye wahwari yucu̶cu̶ mehne, dihi mehne ti yoaa wahwari jira. Uru, plata mehne ti yoaa wahwari noaare ti posahti jira. Paye wahwari wiho jiare ti posahti jira. 21 Ã yoa ñaare yoaerariro uru wahwa noari wahwa yoaro sehe jirohca. Ã jiro tiro sehe Jesu ya dihtare yoarucuriro jirohca. Wu̶hu̶ pu̶ro noari wahwa mehne noaare to yoariro seheta, ñaare yoaerariro Jesu ya cjihtire noaare yoarohca. 22 Wahmu̶no jira mu̶hu̶. Ã jicu̶ wahma yapia ñaare goa pja ti yoariro seheta yoai tjiga mu̶hu̶. Ã jicu̶ noaare yoaga. Jesure wacũ tuarucuga. Tuhsu̶, tirore, masa cũ̶hu̶re cahĩga. Ã yoa mu̶hu̶ mehne macaina Jesu yaina mehne jicu̶ cahmacheno marieno noano jiga mu̶hu̶. Tina Cohamacu̶re yu̶htiina tirore sinirucuina cũ̶hu̶ ãta yoajaro. 23 Ã jicu̶ tu̶hoturo marieno ti durucu yu̶hdu̶ru̶caare mu̶hu̶ cũ̶hu̶ tu̶ho nu̶nu̶i tjiga. Tuhsu̶, mu̶hu̶ cũ̶hu̶ durucu yu̶hdu̶ru̶cai tjiga. Ã durucu yu̶hdu̶ru̶caa masa ti basi cahma suara. 24 Cohamacu̶re dahra cohtarirore durucu yu̶hdu̶ru̶caeraro cahmana. Ã yoa jipihtinare noano yoariro, buhe mihniriro, dóicãta suaerariro tirore jiro cahmana. 25 Ã jiro paina tiro mehne ti durucu yu̶hdu̶ru̶cachu̶ tiro tinare yahuro noano mehne suaro marieno yu̶htiro cahmana tirore. To ã yu̶htichu̶ ñu̶a Cohamacu̶ to yoadohoa mehne tina sehe ti ñaa yoaare cahyaboca. Ã jia noaa buheare masi du̶caboca. 26 Tinare watĩno sehe peresu yoaro sehe jiinare cju̶amare to cahmaare yoahtina cjihtire. Ã jia quihõno ti tu̶hoturi baharo noaa buheare masia, watĩnore cohãnocaahca.

2 Timoteo 3

1 Pihtiri dacho panocãre ñano yu̶hdu̶ahca masa. Tíre noano masiga mu̶hu̶. 2 Tí pjare masa painare wacũ payoeraina, niñerure cahma yu̶hdu̶ru̶caina, “Painare yu̶hdu̶ru̶caja”, ni ti basi tu̶hotuina, tíre painare ã ni yahurucuina, Cohamacu̶re ñano durucuina, ti pu̶cu̶su̶mare yu̶hdu̶ru̶caina, ti wapachu̶ta “Noana”, nieraina, Cohamacu̶re ño payoeraina jiahca. 3 Ã jia masare cahĩeraina, paina mehne sua, tíre bo duaeraina, ñaa quiti dahreina, ti mu̶ su̶ro ñano yoarucuina, masare ã cjãrucuina, noaare ñu̶ yabiina, tina mehne macainare ñano yoaina, tu̶hotua marieina, “Masi pahñoina jija”, ni tu̶hotuina jiahca masa. Tina ñaare ti goa pjaare yoa ji coaina jia Cohamacu̶ sehere cahmaeraina jiahca. 5 Ã jia tina masa ti ñu̶rocaroi Cohamacu̶re ño payopahta “Cohamacu̶ wiho jiriro jira”, ni tu̶hotumana tina. Ã niinare piti tii tjiga mu̶hu̶. 6 Tina mehne macaina tu̶ho masieraa numia ya wu̶hu̶sei sãa, tí numiare mahñoare buhera. Tí numia sehe ã ñaare yoarucua numia, tuaro ñaare yoa duara. 7 Tí numia wiho jia buheare ã buherucua numia jia, soro jia buheare tu̶hoa numia jia, Cohamacu̶ ya buhea sehere ne masierara. 8 Panopu̶ Jane, Jambre yaya jirina Moise cjirore ti ñu̶ tuhtiriro seheta pihtiri dacho panocã jiina masa noaa buhea sehere ñu̶ yabiahca. Tina ñaa dihtare tu̶hotuina jiahca. Ã jia Jesure wacũ tuaina waro jierara. 9 Tó sehe yoaina mahñoa bihosi. Baharo ti mahñoare tu̶ho masieraina ti jia cũ̶hu̶re jipihtina masiahca. Jane, Jambre mehne ti mahñoare panopu̶ masa ti masiriro seheta ãta masiahca pihtiri dacho panocãi jiina ti mahñoare. 10 Yu̶ buheare, yu̶ yoaa tiare, yu̶ jia tiare, Jesure yu̶ wacũ tuaare masina mu̶hu̶. Yu̶ ã jiriro jichu̶, suaro marieno yoariro yu̶ jichu̶, masare cahĩriro yu̶ jichu̶, ñano yu̶hdu̶paihta yu̶ cũ̶no pjachu̶ masina mu̶hu̶. 11 Ã yoa yu̶hu̶re ti ñano yoaare, yu̶ ñano yu̶hdu̶are masina mu̶hu̶. Antioquíai, Iconioi, Listrai yu̶hu̶re ñabiaro ti yoari cũ̶hu̶re masina mu̶hu̶. Yu̶ ã wahachu̶ ñu̶no mari pu̶htoro Jesu sehe yu̶hu̶re yoadohore. 12 Jipihtina Jesucristo yaina ti ji duachu̶ Cohamacu̶ to dutiriro seheta ti yoarucu duachu̶ paina tinare ñano yoaahca. Tí potocã tjira. 13 Ñaina sehe mahño buheina cũ̶hu̶ ñabiaina wahaahca. Painare mahñoa, ti basi cũ̶hu̶ mahñoare tu̶hoa, ãta ñabiaina wahaahca. 14 Mu̶hu̶ sehe mu̶hu̶re yu̶ buherire, noano mu̶ tu̶horire ã wacũrucuga. Ã jicu̶ yu̶ buheriro seheta yoaga. Mu̶hu̶re buherinare masina mu̶hu̶. 15 Mu̶hu̶ wihãriro jicu̶pu̶ta Cohamacu̶ yare ti joari pũre masi du̶cari jire. To yare ti joari pũi õ sehe ni yahura mu̶hu̶re: “Jesucristore wacũ tuaina dihtare pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdu̶chu̶ yoara Cohamacu̶”, ni yahura mu̶hu̶re. 16 Cohamacu̶ yare ti joari pũi jipihtiare Cohamacu̶ sehe joa dutia tiri jire. Ã jina tí pũre buhena mari masi namoja. Tí pũre buhena Cohamacu̶ dutiare mari yoahtire masija. Ã buhena mari ñaa yoarire “Ahri ñaa jica”, ni tu̶hotuja mari. Ã jiro tí pũ marine noaa sehere cohtota dutira. Ã jiro dachoripe mari noaare yoarucuhti cjihtire yahura tí pũ. 17 Cohamacu̶ yairo to ya pũre buhero, masi pahñonohca. Ã masino jipihtia noaare yoa masinohca tiro.

2 Timoteo 4

1 Jesucristo jipihtina bui pu̶htoro, tjua tahtiro, catiinare, yariaina cũ̶hu̶re buhiri dahre dutihtiro to ñu̶rocaroi mu̶hu̶re õ sehe ni yahuihtja. Cohamacu̶ cũ̶hu̶ to ñu̶rocaroi õ sehe ni yahuihtja mu̶hu̶re. 2 Dachoripe masa ti tu̶ho duachu̶ ti tu̶ho duaerachu̶ cũ̶hu̶re Cohamacu̶ yare yahuga. Ã yahucu̶ masa ti ñaa yoari buhirire masichu̶ yoaga tinare. Ã yoa ti ñaa yoarire “Yoa namoena tjiga”, ni yahuga tinare. Noaa sehere yoa dutiga. Ã buhecu̶ ne suaerariro, pumerariro jiga mu̶hu̶. Ã jicu̶ ne painare buhe duhui tjiga. 3 Baharo, pa tehepu̶re masa noaa buheare tu̶ho duasi. Ã tu̶ho duaeraa ti cahmano seheta yoaa, ti tu̶ho ji coaa dihtare buheinare cahmaahca tina. Ã jia mahñoa buheare payu̶ buheinare cju̶aahca. Tina ã yoaa noaa buhea sehere cohã, ã ti buhemacanocarire tu̶ho nu̶nu̶ahca. Ã jicu̶ noaa buheare buhe duhui tjiga mu̶hu̶. 5 Mu̶hu̶ cũ̶hu̶ ã jicu̶ dachoripe tu̶ho masiriro jiga. Ñano yu̶hdu̶paihta cũ̶no pjaga. Ã yoacu̶ noaa buheare ã buherucuga. Cohamacu̶ mu̶hu̶re to yoa dutirire yoa pahñonocahga mu̶hu̶. 6 Yu̶hu̶ Cohamacu̶ yare yu̶ yoari buhiri yu̶ yariahto mahanocã du̶hsara. Ã jicu̶ mahaa dachoricã catisiniihca. Ã jicu̶ mipu̶re mu̶hu̶re dutija. 7 Yu̶ yariahto panocã ahrire yahuihtja: Jesu noaa buheare yu̶hu̶re buhe dutiro to cũrire noano buhe sohtori tihi. To dutiare noano yoa pahñonocahi. Ã jicu̶ ñano yu̶hdu̶paihta tirore ne wacũ tua duhuerahi. 8 Mipu̶re Cohamacu̶ yare yu̶ yoari wapare mu̶anopu̶ wihboro nica. Ã jiro mari pu̶htoro buhiri dahre dutiro quihõno yahuriro to tjua tahti dachoi to yare yu̶ yoari wapare warohca yu̶hu̶re pu̶htoro to pisari soro uru mehne ti yoari sorore yu̶hu̶re to waboriro seheta. Paina cũ̶hu̶re to tjua tahtore cohtainare tirore cahĩinare to yare ti yoari wapare warohca Jesu. 9 Yu̶ cahapu̶ cjero ñu̶i taga mu̶hu̶. 10 Dema ahri yahpa macaa jipihtiare tuaro cahmano yu̶hu̶re yoadoho duaeraro yu̶hu̶re cohã wahcãa wahahre Tesalónicapu̶. Crescente cũ̶hu̶ Galacia yahpapu̶ wahahre. Ã yoa Tito Dalmaciapu̶ wahahre. 11 Luca dihta yu̶hu̶ mehne jira. Marco yu̶hu̶re noano yoadohohtiro jira Cristo yare yu̶ buhechu̶. Ã jicu̶ tirore na tahga mu̶hu̶. 12 Ã yoa Tíquicore Efesopu̶ warocahi. 13 Õpu̶ tacu̶, yu̶ bui sãari suhtirore, Troai Carpo ya wu̶hu̶i yu̶ cũri suhtirore na tahga. Ã yoa sohõ jia tjuri joaa tjuri cũ̶hu̶re na tahga. Sohõ jia cahsari joaa cahsari pinihtare tuaro cahmaja yu̶hu̶. Ã jicu̶ tí cahsari cũ̶hu̶re na tahga. 14 Alejandro comaare dahrariro yu̶hu̶re ñabiaro yoare. Ã jiro to ã yoari buhiri Cohamacu̶ tirore buhiri dahrerohca. 15 Tiro Alejandro mari buheare tuaro ñu̶ yabire. Ã jicu̶ tiro mu̶hu̶re “Ñano yoari” nicu̶, tirore ñu̶cu̶ noano wacũ masiga. 16 Masare beserirore peresu yoa dutirirore yu̶ yoarire, yu̶ buheri cũ̶hu̶re tirore yu̶ coã yahuchu̶ ne cũ̶iro baro Jesu yairo yu̶hu̶re yoadohoerare. Jipihtina yu̶hu̶re yoadohoeraa cohã wahcãa wahahre. Ti ã cohãpachu̶ta yu̶hu̶re ti cohãri buhiri Cohamacu̶ buhiri dahrero tjijaro. 17 Yu̶ ã wahapachu̶ta Cohamacu̶ yu̶hu̶re yoadohohre. Ã jiro to buheare yu̶ noano yahuhti cjihtire to tuaare wahre yu̶hu̶re, jipihtina judio masa jieraina tí buheare ti tu̶hohti cjihtire. Ã jiro yu̶hu̶re ñano ti yoa duapachu̶ta yu̶hu̶re ti wajãborirore yu̶hdu̶chu̶ yoare mari pu̶htoro suaina yayare yu̶hu̶re to yu̶hdu̶chu̶ yoaboriro seheta. 18 Jipihtina yu̶hu̶re ñano yoainare yu̶hdu̶ru̶caro, yu̶hu̶re yoadohorohca mari pu̶htoro. Ã jiro mu̶anopu̶ pu̶htoro to su̶ho jiropu̶ yu̶hu̶re ji dutiro yu̶hu̶re yu̶hdu̶chu̶ yoarohca tiro. Ã jina “Tiro noa yu̶hdu̶ariro, tua yu̶hdu̶ariro jira”, nijihna mari jipihtia dachoripe. Ãta nijihna. 19 Prisca, Aquila, Onesíforo ya wu̶hu̶ macaina cũ̶hu̶ noajaro. 20 Erasto Corintoi tjuahre. Trófimo Miletoi dohatia wahahre. Ã jicu̶ tirore tói cũhi yu̶hu̶. 21 Puhiro pano cjero taga mu̶hu̶. Eubulo, Pudente, Lino, Claudia cũ̶hu̶, jipihtina paina Jesu yaina mehne mu̶hu̶re noa dutira. 22 Mari pu̶htoro Jesucristo mu̶hu̶ mehne jirohca. Ã jiro Cohamacu̶ to cahĩa mehne mu̶sare jipihtinare noano yoajaro.

Tito 1

1 Yu̶hu̶ Paulo Cohamacu̶re dahra cohtariro, Jesucristo yare buhe dutiro to cũriro jija. Cohamacu̶ to beserina Jesure ti wacũ tuahti cjihtire noaa buheare ti masihti cjihtire Jesu buhe dutiro yu̶hu̶re cũre. Tí buhea Cohamacu̶ to dutiro seheta mari yoahtire yahura. 2 Ã jicu̶ jipihtia dachoripe Cohamacu̶ yaina mu̶anopu̶ ti jirucuhto cũ̶hu̶re buheja tinare. Cohamacu̶ ne mahñoa marieriro ahri yahpare to bajuamehnehto pano õ sehe ni cũa tiri jire marine: “Mu̶anopu̶ ã jirucunahca”, ni cũa tiri jire marine. 3 Ã jiro to quihõri pjai Cohamacu̶ to ni cũrire yahu dutire masare. Tó seheta yu̶hu̶re ni yahu dutire tiro. Marine pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdoriro jira tiro. 4 Mu̶hu̶re Titore Jesu yare buhei. Yu̶ ã buhechu̶ tu̶hocu̶ Jesure wacũ tua du̶care mu̶hu̶. Ã jicu̶ mu̶hu̶ potocãta yu̶ macu̶ yoaro sehe jicu̶ta nina. Mu̶hu̶re ahrire joarocai nija. Cohamacu̶ mari Pu̶cu̶ mehne, Jesucristo marine yu̶hdoriro mehne mu̶hu̶re noa dutija. Mu̶hu̶re pja ñu̶a, cahĩa ti yoadohoa mehne noano jiga mu̶hu̶. 5 Creta wama tiri nu̶coi mu̶hu̶re yu̶ cũchu̶ Jesu yaina ti buhehto cjihto du̶hsasinire tí pjare. Ã jicu̶ ti yoahtire yahuhtiro cjihtore cũi yu̶hu̶ mu̶hu̶re. Ã yoa macaripe macaina Jesu yaina pu̶htoa cjihtire bese duticu̶ cũi mu̶hu̶re. 6 Tina pu̶htoa Cohamacu̶re dahra cohtaina jira. Ã jicu̶ tinare besecu̶ noainare besega soro yoaerainare. Ã besecu̶, cãa numiata namo tiinare, “Painare yu̶hdu̶ru̶caja”, ni tu̶hotuerainare, suaerainare, cahaerainare, cahmacherainare, paina yare mahñoa mehne tuaro na duaerainare besega. Ã besecu̶ ti wu̶hu̶sere sãa su̶inare noano ñu̶ wihboinare, noaa sehere noano ji coainare, tu̶ho masiinare, noaare yoarucuinare, ñaa marieinare, ñaare yoaerainare, caparo marieno dahrainare besega. Ã yoa mu̶ besehtina pohnare õ sehe jiina jiro cahmana: Jesure wacũ tuaina, noano yoarucuina, jipihtinare noano yu̶htiina jiro cahmana pu̶htoa pohnare. 9 Ã yoa noaa buheare quihõno mari buherucuriro seheta ne duhueraina jijaro pu̶htoa mu̶ besehtina. Ã jia tina noaa buheare yahuina jiahca paina tí buhea mehne ti wahchehto sehe. Ã yoaa noaa buheare ñu̶ yabiinare buhea, ti ya mahñoa ti jichu̶ masichu̶ yoaahca tina. Ã jicu̶ noano besega Jesu yaina bui pu̶htoa jihtinare. Payu̶ ti pu̶htoare yu̶hdu̶ru̶caina, noano tu̶hotu durucueraina, mahñoina jira mipu̶re. Ã yoaina judio masa pinihta ñabiaro yoaa nina. Ti ya buhea ti potocã jierachu̶ tinare masichu̶ yoaro cahmana. 11 Tina judio masa sehe niñerure wapata duaa mahño buhera. Ã yoaeraro cahmana tinare. Ã buhea cãa wu̶hu̶se macainare jipihtinare Cohamacu̶ ya sehere cohãchu̶ yoaa nica tinare. Ti ã yoachu̶ tinare ã yoa dutieraro cahmana. 12 Ti yare panopu̶ yahuriro tina mehne macariro jiparota õ sehe ni yahuri jire: “Creta nu̶co macaina ã mahñorucuina jira. Tina nu̶cu̶ macaina wahiquina yoaro sehe suaina jira. Ã yoa ã chu̶rucuina jia ne dahra duaeraa, capa bu̶ju̶ina jira”, niri jire tiro to ya nu̶co macainare. 13 To ã nia potocã tjira. Ti ã jichu̶ ñu̶cu̶ tinare tuaro tuhtiga Jesu ya buhea sehere noano ti masihto cjihtore. 14 Ã jicu̶ judio masa panopu̶ macaina ti mu̶ su̶ro ti nimacanocari cjirire, Jesu yare potocã jiare cahmaeraina ti dutia cũ̶hu̶re Creto macaina ti tu̶ho nu̶nu̶erahto cjihtore tuhtiga tinare. 15 Buhiri marieina noa dihtare tu̶hotura. Ñaare yoarucuina, Jesure wacũ tuaeraina sehe ñaa dihtare tu̶hotura. Tina ti tu̶hotua sehe ñaa yu̶hdu̶ara. Ã jia noa sehere bese masierara. 16 Tina “Cohamacu̶re masija sã” nipahta, ñaare yoara. Ã yoaina ti jichu̶ ñu̶na Cohamacu̶re masieraina ti jichu̶ masija mari. Ã jia tina ñaa yu̶hdu̶aina, Cohamacu̶ yare yu̶hdu̶ru̶caina jira. Ne noaare yoa masierara.

Tito 2

1 Mu̶hu̶ sehe buhecu̶ noaa buhea ti nino seheta noano buhega. 2 Bu̶cu̶nare õ sehe ni yahuga: Cua pisaina, masa ti ño payoina, tu̶ho masiina, Jesure noano wacũ tuaina, Jesure, masa cũ̶hu̶re cahĩina, ñano yu̶hdu̶pahta cũ̶no pjaina jijaro tina. 3 Bu̶cu̶ numia cũ̶hu̶re ãta ni yahuga: Cua pisaa numia, Cohamacu̶re ño payoa numia, ñaa quiti dahrera numia, cahaera numia jijaro tí numia cũ̶hu̶. Ã jia numia jia, noaare buhejaro paye numiare. 4 Paye numiare õ sehe ni buhejaro bu̶cu̶ numia: Ti manu̶su̶mare, ti pohna cũ̶hu̶re ti cahĩhtore, tu̶ho masia numia, paina mu̶a mehne ñano yoaeraa numia, cũ̶ wu̶hu̶ macaina jiina noano ñu̶ wihboa numia, masa noaa numia, ti manu̶su̶mare noano yu̶htia numia ti jihtore buhejaro tí numia Cohamacu̶ ya buheare paina ti dojomehnerahto sehe. 6 Ã yoa wahma yapia cũ̶hu̶re õ sehe ni yahuga: Tu̶ho masiina jijaro tina. 7 Mu̶hu̶ sehe noaa dihtare yoarucuga mu̶hu̶re ti ñu̶ cũhto sehe. Buhecu̶ ne mahñono marieno buhega. Ã buhecu̶ cua pisaro mehne buhega mu̶hu̶. 8 Ã buhecu̶ noano tu̶ho masino mehne noano buhega ne paina “Ahriro ñano yoaro nina” ni, mu̶hu̶re ti yahusãerahto sehe. Mu̶ ã buhechu̶ ñu̶a marine ñu̶ tuhtiina jipahta marine wiho warota yahusã masierara. Marine wiho waro ã yahusãmacanoca bu̶oro wahaahca tina. 9 Ã yoa dahra cohtainare õ sehe ni yahuga: Ti pu̶htoare noano yu̶htiina jijaro. Ã jia ti pu̶htoare noano wahchechu̶ yoajaro. Ã dihta yoajaro. Ã jia ti pu̶htoare purĩno yu̶htiea tjijaro. 10 Ã yoa ti pu̶htoa yare yacaea tjijaro. Tuhsu̶, noaina, ti pu̶htoa dutiare quihõno yoarucuina jijaro. Ã noano yu̶htiina ti jichu̶ ñu̶a Cohamacu̶ marine yu̶hdoriro to buheare tu̶ho ji coaahca paina. 11 Masare to cahĩare Cohamacu̶ masare ño tuhsu̶re. Ã cahĩno jipihtina pichacapu̶ wahaborinare Cohamacu̶ tuaro yu̶hdo duara. 12 Masare ã cahĩno Cohamacu̶ marine õ sehe ni buhera: Cohamacu̶re ñu̶ yabiare, ñaa goa pjaare duhunoca dutira marine. Cohamacu̶ tuariro, Jesucristo marine yu̶hdoriro to si siteare mari ñu̶hti dachore, noari dachore mari cohtana nija. Ã jiro mari cohtari dacho panoi tu̶ho masiina, noaare yoarucuina, Cohamacu̶ cahmaare yoarucuina, marine ji dutira Cohamacu̶. 14 Tiro Jesucristo mari ya cjihtireta yariari jire jipihtia mari ñaa yoaare duhuchu̶ yoaro taro marine to yaina wahachu̶ yoaro taro. Mari ñaa yoari cjirire to ã cohãchu̶ mari ñaa yoari buhiri marieina jinahca. Ã jina tuaro noaare yoa duaina jinahca. 15 Ahri jipihtiare tí nu̶co macainare Jesu yainare buhega mu̶hu̶. Ti pu̶htoro jinocaita nina mu̶hu̶. Ã jicu̶ tinare yahuga. Ti ñaare yoachu̶ ñu̶cu̶ yahuga tinare. Jipihtina paina mu̶hu̶re ño payoa mehne yu̶htijaro.

Tito 3

1 Õ sehe ni yahuga tó macaina Jesu yainare: Ti pu̶htoare paina tinare dutiina cũ̶hu̶re noano yu̶htiina jijaro. Jipihtia noaare yoahtina jijaro. 2 Ã yoa painare ne ñano quiti dahrea tjijaro. Ã jia masa noaina, jipihtinare ño payoina jijaro. 3 Panopu̶re mari cũ̶hu̶ tu̶ho masieraina, yu̶hdu̶ru̶caina, mahñoare tu̶ho nu̶nu̶ina, ñaare yoa ji coaina, tíre goa pja duhu masieraina, dachoripe ñaare yoarucuina, paina ti cju̶aare cjoina jia timai mari cũ̶hu̶. Ã yoa marine paina ñu̶ tuhtire. Mari cũ̶hu̶ tinare ñu̶ tuhtimai. 4 Ã jirina cjiri mari jipachu̶ta Cohamacu̶ marine pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdu̶chu̶ yoare. Ã yu̶hdu̶chu̶ yoaro to noariro jiare, masare to cahĩa cũ̶hu̶re marine ñono nire tiro. Noano mari yoari mehne yu̶hdu̶chu̶ yoaerare marine. Marine pja ñu̶no mari ñaa yoari buhirire cosaro, Espíritu Santo mehne marine yu̶hdu̶chu̶ yoare. Ã yoaro marine to pohna wahachu̶ yoare. Ã to yoachu̶ Espíritu Santo sehe noaina mari jihtina cjihtire cohtotachu̶ yoare marine. 6 Jesucristo marine yu̶hdu̶chu̶ yoariro to yaria masa mu̶jaa mehne Cohamacu̶ to yairo Espíritu Santore ware marine pjíro to tuaa mehne marine yu̶hdu̶chu̶ yoahtiro cjihto. 7 Marine cahĩno, marine noano yoa duare. Ã yoa duaro tiro to yairo Espíritu Santore marine ware ñaa buhiri marieina mari jihto cjihtore, mu̶anopu̶ mari ã jirucuhto cjihtore. Mari ã jirucuhtore masina, tíre cohtana nija. 8 Tí yu̶ niri potocãta jira. Ã jicu̶ tíre yu̶ ni joariro seheta masare buhecu̶ tí dutiare yoa pahño dutiga mu̶hu̶. Ã jicu̶ Cohamacu̶re wacũ tuainare tíre buhega noaare ti noano yoahto cjihtore. Ahri yu̶ ni buheri noaa buhea jira. Ã jia jipihtina masa ahri buheare ti tu̶ho nu̶nu̶chu̶ wiho waro jierara. 9 Paina ti durucua sehe yaba cjihti jierara. Ã jia masierapahta ti ni yu̶hdu̶ru̶caare mu̶ tu̶ho nu̶nu̶chu̶ yaba cjihti jierara. Ã jia ti coyea panopu̶ macaina ti jia tiare ti ni yu̶hdu̶ru̶caare, Cohamacu̶ Moise cjirore to dutirire ti ni yu̶hdu̶ru̶caare tí jipihtiare noano mu̶ tu̶ho nu̶nu̶chu̶ yaba cjihti jierara. Ã jicu̶ tíre tu̶ho nu̶nu̶i tjiga. 10 Mu̶sa mehne macariro ã ni yu̶hdu̶ru̶cariro mu̶sare cahma tju wachu̶ to yoachu̶ ñu̶cu̶ “Yoai tjiga”, niga tirore. Pu̶a taha tíre tirore mu̶ yoa dutierari baharo to yu̶htierachu̶ ñu̶cu̶ tirore piti tiecu̶ tjiga. 11 Tó sehe yoariro ñaa dihtare goa pjarucuriro jira. To ã jichu̶ ñu̶na to ñariro to jichu̶ masija mari. 12 Nicopolipu̶ puhiro puro jii tai nija. Ã jicu̶ Artemare o Tíquicore mu̶ cahapu̶ yu̶ waroca mu̶htachu̶ yu̶ warocahtiro tópu̶re to su̶chu̶, Nicopolipu̶ yu̶hu̶re piti bocaga mu̶hu̶ tiro mehne. 13 Ã yoa dutiare noano mihnirirore Zena wama tirirore, Apolo cũ̶hu̶re noano yoadohoga ti wahahto cjihtore. Ã yoacu̶ ti cahmaare jipihtiro tinare waga “Paye baro du̶hsari”, nicu̶. 14 Ã jia Jesu yaina mari mehne macaina noaare yoapojaro paye barore du̶hsainare ti yoadohohto sehe noaare yoarucuina ti jihto sehe. 15 Jipihtina yu̶hu̶ mehne macaina mu̶hu̶re noa dutira. Tói jiina Jesu yaina sãre cahĩina noajaro. Cohamacu̶ to cahĩa mehne mu̶sare jipihtinare noano yoajaro.

Filemón 1

1 Yu̶hu̶ Paulo, Jesucristo yairo yu̶ jiri buhiri peresupu̶ jija. Yu̶hu̶, mari coyeiro Jesu yairo Timoteo mehne mu̶hu̶re Filemore joarocaja sã. Mu̶hu̶ sã cahĩriro Cristo yare sã mehne dahradohoriro jira mu̶hu̶. 2 Ã jina Jesu yaina mu̶ ya wu̶hu̶i cahmachuina cũ̶hu̶re joarocaja sã. Mari coyeacoro Jesu yacoro Apia cũ̶hu̶re joarocaja sã. Arquipo cũ̶hu̶re joarocaja sã. Arquipo sehe sã yoaro sehe Cristo yare yahuriro jira. 3 Ã jina Cohamacu̶ mari Pu̶cu̶, mari pu̶htoro Jesucristo mehne mu̶sare noa dutija. Cohamacu̶ to macu̶no mehne ti cahĩa mehne, ti yoadohoa mehne noano jiga mu̶sa. 4 Yu̶ coyeiro Jesu yairo Filemo, Cohamacu̶re mu̶hu̶re sini payocu̶ mu̶hu̶re wacũcu̶ “Noana”, nija tirore. Cristore mu̶ cahĩchu̶, tirore mu̶ wacũ tuachu̶, paina Cohamacu̶ yainare mu̶ cahĩchu̶ tu̶horocahi yu̶hu̶. Ã jicu̶ Cohamacu̶re “Noana”, ni wahcheja. 6 Cristore mari wacũ tuana cũ̶no potori to yaina jina nija mari. Ã wacũ tuaina jina, Cristore mari noano cahĩna, pjíro noaare cju̶anahca mari. Tíre mu̶sa noano masihto sehe sini payoja Cohamacu̶re. 7 Coyeiro, mipu̶re painare mu̶ cahĩchu̶ tu̶hocu̶ wahcheja yu̶hu̶. Jipihtina Cohamacu̶ yainare noano wahchechu̶ yoayuhti mu̶hu̶. Mu̶ ã yoachu̶ tu̶hocu̶ wahcheja yu̶hu̶. 8 Ã jicu̶ mipu̶re Onésimore mu̶hu̶re dahra cohtarirore mu̶ yoahtire mu̶hu̶re sini payo duaja. Peresupu̶ yu̶hu̶ mehne to jichu̶ Cristo yare yahuhi yu̶hu̶ tirore. Tíre tu̶horo Cristore cahmahre tiro. Ã yoaro tiro Cohamacu̶ yairo wahahre. Ã waharo yu̶ macu̶ yoaro sehe jiriro jira. Ã jicu̶ yu̶hu̶ Paulo bu̶cu̶ro jicu̶ Cristo yare yu̶ buheri buhiri peresui jicu̶ mu̶hu̶re yahurocaihtja Onesimore mu̶ yoahtire. Cristo buhe dutiro to cũriro jija yu̶hu̶. Ã jiriro jicu̶ tirore mu̶ yoahtire dutiboa yu̶hu̶. Ã jiriro jipaihta mu̶hu̶re dutisi yu̶hu̶. Cahĩa mehne mu̶hu̶re yahurocaihtja tó purota. 11 Cristo yairo to jihto pano Onésimo mu̶hu̶re dahra cohtariro jiro yaba cjihti jierasiniri jire. Mu̶hu̶re noano yoadoho masierasiniri jire. Mipu̶ pinihtare tiro mu̶hu̶re, yu̶hu̶ cũ̶hu̶re noano yoadoho masiriro jirohca. Mipu̶re Cristo yairo jiro wiho jiriro waro jierara. 12 Ã jicu̶ mipu̶re tirore mu̶hu̶re waroca tjui nija. Ã jicu̶ tirore noano piti bocaga mu̶hu̶. Tirore tuaro cahĩja. 13 Noaa buheare yu̶ buheri buhiri peresupu̶ yu̶ jiro watoi tirore yu̶hu̶re yoadoho dutiboa yu̶hu̶ tirore warocaeracu̶. Yu̶hu̶ mehne tjua dutiboa yu̶hu̶. Mu̶hu̶ sehe yu̶hu̶re mu̶ yoadoho masierachu̶ tiro sehe yu̶hu̶re yoadohoriro tjuaboa, tirore warocaeracu̶. 14 Yu̶hu̶re yoadohoboriro to jipachu̶ta tirore mu̶hu̶re waroca tjuja. Mu̶hu̶ sehe tirore “Paulo mehne tjuasiniga”, mu̶ nichu̶ masicu̶ yu̶hu̶ mehne tirore tjua dutiboa yu̶hu̶. Yu̶hu̶ sehe “Yu̶hu̶ mehne cũga tirore”, ni duaeraja mu̶hu̶re. Ã jicu̶ tirore waroca tjui nija. 15 Tiro Onésimo mahaa nu̶mu̶ricã mu̶hu̶re to duhti wahcãri baharo pari turi mu̶hu̶ mehne jira. Cohamacu̶ to cahmariro seheta mu̶hu̶re duhti wahcãri jire tiro Cohamacu̶ yairo to wahahto sehe, yu̶ tu̶hotuchu̶. Ã jiro pari turi mu̶hu̶ mehne jiro ã jirucurohca mu̶hu̶ mehne. 16 Ã jiro tiro mipu̶re dahra cohtariro jierara. Dahra cohtariro bui curero jiriro jira tiro, yu̶ ñu̶chu̶. Mipu̶re tiro mu̶ coyeiro Jesu yairo jira. Ã jicu̶ tirore tuaro cahĩja. Mu̶hu̶ sehe yu̶ yu̶hdoro tirore cahĩihca. Mu̶ ã cahĩriro jiro dahra cohtariro jisiniparota mipu̶re dahra cohtariro to jiriro sehe jierara tiro. Tiro mu̶ coyeiro Jesucristo yairo jira. 17 Ã jicu̶ yu̶hu̶re mu̶ piti bocaboriro seheta Onésimo cũ̶hu̶re noano piti bocaga. Mu̶hu̶ mehne macariro yu̶ jichu̶ tu̶hotucu̶ tiro cũ̶hu̶re noano piti bocaga mu̶hu̶. 18 Ã jicu̶ mu̶hu̶re soro to yoariro jichu̶ mu̶hu̶re to wapamoriro jichu̶ yu̶hu̶ sehe tíre wapaihtja. 19 Yu̶hu̶ Paulo yu̶ basi ahrire mu̶hu̶re yahu joaihtja: Yu̶hu̶ sehe wapaihtja mu̶hu̶re. Mu̶hu̶re yu̶ buheri baharo Cristo yairo wahacu̶ jipihtia dachoripe Cohamacu̶ mehne jirucuhtiro jira mu̶hu̶. Mu̶hu̶re yu̶ ã buheri baharo mu̶hu̶ cũ̶hu̶ yu̶hu̶re pjíro wapamoriro jiboca. Mu̶ ã jipachu̶ta mu̶hu̶re wapaihtja to wapamonore. 20 Yu̶ coyeiro yu̶ cahĩriro mari pu̶htoro Cristo yairo jira mu̶hu̶. Cristo yairo jicu̶ yu̶ coyeiro jira mu̶hu̶. Ã jiriro jicu̶ yu̶hu̶re noano wahchechu̶ yoaga. (Ã jiriro jicu̶ Onesimore noano piti bocaga.) 21 Ahri yu̶ yahurire noano yoaihca mu̶hu̶. Yu̶ yahuri yu̶hdoro yoaihca mu̶hu̶. Tíre masicu̶ mu̶hu̶re joarocai nija. 22 Ahri cũ̶hu̶re yahuihtja mu̶hu̶re. Mu̶sa cahapu̶ yu̶ wahahto sehe Cohamacu̶re sini payoyuhti mu̶sa yu̶hu̶re. Mu̶sa ã sini payorire tiro yu̶htiboca. “Jai” to nichu̶ cahmaja yu̶hu̶. Ã jicu̶ mu̶sa cahapu̶ yu̶ su̶hti tahtiare cahnoyuga mu̶hu̶. 23 Epafra mu̶hu̶re noa dutira. Tiro sehe Cristo yare to yoari buhiri yu̶hu̶ mehne peresupu̶ jiriro jira. 24 Ã jia Marco, Aristarco, Dema, Luca mehne mu̶hu̶re noa dutira. Cristo yare yu̶ buhechu̶ tina sehe yu̶hu̶ mehne buheina jira. 25 Mari pu̶htoro Jesucristo to cahĩa mehne mu̶sare noano yoajaro.

Hebreos 1

1 Panopu̶ Cohamacu̶ payu̶ tahari mari coyeare panopu̶ macaina cjirire to yare yahua tiri jire. Payu̶ to beserina to yare yahu turiaa tiri jire. To yare yahu mu̶htaina cjirire yahu dutiro, ã yahua tiri jire tiro mari coyeare. 2 Mipu̶re pihtiri dacho panocãi jia dachorire to macu̶nore to yare to yahu dutichu̶ tiro sehe marine yahua tire. Tiro to Pu̶cu̶ro to yoa dutiro mehne ahri yahpare, mu̶ano cũ̶hu̶re yoariro jira. To Pu̶cu̶ro sehe pihtiri dacho panocã jipihtiare cju̶ahtirore cũa tiri jire tirore. 3 Ã jiro to macu̶no sehe to Pu̶cu̶ro si siteare cju̶ariro jiro, cũ̶no potori to Pu̶cu̶ro yoaro seheta jiro, to Pu̶cu̶ro to jia tiare marine ñona. Ã yoa to macu̶no to tuaa mehne to dutichu̶ ahri yahpa, mu̶ano cũ̶hu̶ ã jirucura. Ã yoa mari ñano yoari buhirire to cosari baharo mu̶anopu̶ to Pu̶cu̶ro tua yu̶hdu̶ariro poto bu̶hu̶sehei dujiri jire tiro, to pu̶htoro jiare ñono. 4 Tiro Cohamacu̶ macu̶no wama tira. Tí wamare cũri jire Cohamacu̶ tirore. Ã wama tiro paina bui pu̶htoro jira. Ã jiro tiro anjoa yu̶hdoro tua yu̶hdu̶ru̶cariro jira. 5 To yaina anjoa sehere Cohamacu̶ ne õ sehe ni yahuerari jire: “Yu̶ macu̶ jira mu̶hu̶. Michare yu̶ macu̶ mu̶ jiare masichu̶ yoaihca”, niri jire Cohamacu̶ to macu̶nore. Anjoa sehere ne õ sehe ni yahuerari jire. Tinare ahri cũ̶hu̶re ne yahuerari jire: “To pu̶cu̶ro jija yu̶hu̶. Ã yoa tiro yu̶ macu̶ jira”, niri jire Cohamacu̶ to macu̶nore. Anjoa sehere ne õ sehe ni yahuerari jire. (Ã jiro to macu̶no tina yu̶hdoro tua yu̶hdu̶ru̶cariro jira.) 6 Pa tehe to macu̶nore wahma masa bajuarirore ahri yahpai cũno õ sehe niri jire Cohamacu̶ tirore: “Jipihtina yu̶ yaina anjoa na tuhcua caha su̶, ño payoahca tina yu̶ macu̶re”, niri jire tiro. 7 Ã yoa to yaina anjoa sehere yahuro taro õ sehe niri jire tiro: “Yu̶ yaina anjoare wihnono yoaro sehe pjacu̶ tichu̶ yoaja yu̶hu̶. Tina yu̶hu̶re dahra cohtaina jira. Tinare pichaca yoaro sehe pjacu̶ tichu̶ yoaja yu̶hu̶”, ni yahuri jire Cohamacu̶. 8 Tinare ã niparota to macu̶no sehere õ sehe niri jire: “Mu̶hu̶ Cohamacu̶ jipihtina bui pu̶htoro ã jirucuihca. Quihõno dutiihca mu̶hu̶ mu̶ yainare. 9 Mahñono marieno yoaare, noano yoaare tuaro cahmana mu̶hu̶. Ã jicu̶ ñaa yoaare ñu̶ yabira mu̶hu̶. Mu̶ ã jiriro jichu̶ ñu̶cu̶ yu̶hu̶ mu̶ Pu̶cu̶ jipihtina paina yu̶hdoro mu̶hu̶re wahchechu̶ yoahi”, niri jire Cohamacu̶ to macu̶nore. 10 Ahri cũ̶hu̶re niri jire tiro to macu̶nore “Pu̶htoro”, ni pisuro: “Pu̶htoro, wahmanopu̶re ahri yahpare, mu̶ano cũ̶hu̶re bajuamehnere mu̶hu̶ mu̶ basi. 11 Tí jipihtia cohtota pihtia wahaahca. Mu̶hu̶ sehe ne cohtotasi. Ã jirucuihca mu̶hu̶. Tí jipihtia suhtiro to baa boraro seheta pihtia wahaahca. 12 Tí jipihtia mu̶anore ahri yahpa cũ̶hu̶re cohtotachu̶ yoaihca mu̶hu̶. Mu̶nano suhtirore mu̶ cohãboro seheta tí jipihtiare cohtotachu̶ yoaihca mu̶hu̶. Suhtirore tjuwe na mu̶ cohtotaro seheta tí jipihtia cohtotaahca. Mu̶hu̶ sehe ne cohtotasi. Ã jirucuihca mu̶hu̶”, niri jire Cohamacu̶ to macu̶nore. 13 Ne anjoa sehere ahrire yahuerari jire Cohamacu̶: “Yu̶ poto bu̶hu̶sehei dujiga mu̶hu̶. Pu̶htoro jira mu̶hu̶. Ã jicu̶ mu̶hu̶re ñu̶ tuhtiinare doca dahre, yu̶hdu̶ru̶cabasaihtja. Tina bui pu̶htoro jiihca mu̶hu̶”, niri jire Cohamacu̶ to macu̶nore. 14 Jipihtina anjoa sehe Cohamacu̶re dahra cohtaina jira. Ã jiro Cohamacu̶ warocara tinare to yaina anjoare Cristo to yu̶hdu̶chu̶ yoahtinare yoadoho dutiro.

Hebreos 2

1 Ã yoa Cohamacu̶ macu̶no waro marine yahuriro to jichu̶ masina to yahuare mari tu̶horire noano wacũno cahmana marine, “Tíre bori”, nina. 2 Anjoa masare Cohamacu̶ dutia cjirire ti yahu cũ turiariro seheta tí dutiare yu̶hdu̶ru̶ca dutierari jire. Ã jia masa sehe anjoa ti yahurire ti yu̶hdu̶ru̶cachu̶ ñu̶no Cohamacu̶ tinare quihõno buhiri dahreri jire. 3 Anjoa ti yahurire mari yu̶htiri yu̶hdoro Cristo sehere yu̶htiro cahmana. Tiro mari pu̶htoro marine to yu̶hdu̶chu̶ yoahtore yahu mu̶htari jire. Ã jia tirore tu̶horina sehe to yahurire marine yahu turiare marine noano masichu̶ yoaa taa. Ã jiro tí buheare marine to yu̶hdu̶chu̶ yoahti buheare mari ã tu̶hotunocachu̶ Cohamacu̶ tuaro marine buhiri dahrerohca. Tíre duhti masieraja mari. 4 Tí buheare tu̶ho mu̶htaina painare ti buhero watoi Cohamacu̶ sehe tí buhea quihõnota ti jichu̶ ñono nire. To tuaa mehne ñono nire. Ã yoa payu̶ tahari to tuaa mehne yoa ñono, tí buheare quihõno ti jichu̶ ñono nire. Ã yoaro to yainare ti yoahtire to cahmano seheta cũri jire to buhea quihõno ti jiare ti masihti. Espíritu Santo sehe jira marine ã yoa masichu̶ yoariro. 5 Pihtiri dacho baharoi jiina Cohamacu̶ cahai jiina michapucacã yu̶ yahurina cjiri bui pu̶htoa jisi anjoa sehe. Tina anjoare pu̶htoa sõsi Cohamacu̶. 6 Wiho mejeta cũ̶iro Cohamacu̶re to durucurire õ sehe ni joari jire panopu̶: “Masa wiho jiina ti jipachu̶ta tinare wacũna mu̶hu̶. Masare noano yoara mu̶hu̶. 7 Mahaa nu̶mu̶ricã anjoa docai masare cũri jire mu̶hu̶. Ã cũpacu̶ta mipu̶re tinare tuaare wacu̶ pu̶htoa sõri jire mu̶hu̶. 8 Mu̶ ã sõchu̶ ahri yahpa macaa bui jipihtia bui jira masa”, niri jire panopu̶ macariro Cohamacu̶re. Ã cũno ahri yahpa macaina wahiquina jipihtina bui, jipihtia bui cũri jire Cohamacu̶. Masare to ã pu̶htoa sõpachu̶ta jipihtina ahri yahpa macaina, ahri yahpa macaa bui jierasinica masa. 9 Ã tina bui jierasinipanahta, Jesu sehere masija mari. Mahaa nu̶mu̶ricã anjoa docai Cohamacu̶ to macu̶no cũ̶hu̶re cũri jire, mari yaro jiborirore yariahtirore. Cohamacu̶ marine cahĩno Jesure mari yariaborirore to yariachu̶ cahmari jire. Ã jiro to ã yariachu̶ ñu̶no tirore tuaare waro, pu̶htoro sõri jire tirore. 10 Cohamacu̶ jipihtiare bajuamehneriro jira. Ã yoa jipihtia to ya dihta jira. Ã jiro Jesure to yaria dutichu̶, tiro sehe mari ñaa yoari buhirire cohãri jire. Ã cohãri jire tiro masa payu̶ to yaina jihtinare mu̶anopu̶ naano taro. Jesu to ñano yu̶hdu̶chu̶ masare yu̶hdu̶chu̶ yoahtiro Cohamacu̶ to waha dutiro seheta yoaro niri jire tirore. To ã yoachu̶ pinihta noa nina. Ã jiro Jesu sehe marine yu̶hdu̶chu̶ yoariro waro, mari pu̶htorota jira. 11 Jipihtina masare ti ñaa yoari buhirire Jesu, to cosawerina mehne pu̶cu̶ tira Cohamacu̶re. Ã jiro mari Pu̶cu̶ cũ̶irota jira. Mari Pu̶cu̶ to jichu̶ Jesu marine to yainare to cosawerinare “Yu̶ coyea jira”, ni pisuro ne bu̶o tierara. To ã ni pisurire mu̶sare yahuihtja. 12 Õ sehe nino niri jire tiro: “Cohamacu̶, mu̶ jia tiare yahuihtja yu̶ coyeapu̶re. Jipihtina yu̶ yaina panoi mu̶hu̶re ño payocu̶ ‘Tuariro jira’, ni yahuihtja yu̶hu̶ tinare”, niri jire tiro to Pu̶cu̶rore. 13 Ahri cũ̶hu̶re niri jire tiro: “Cohamacu̶re wacũ tuaihca yu̶hu̶”, niri jire tiro. Ahri cũ̶hu̶re niri jire tiro: “ ‘Õi jija yu̶hu̶. Cohamacu̶ pohna mehne õi jija. Yu̶hu̶re to cũrina yu̶ coyea mehne õi jija’, niri jire tiro to yainare ‘Yu̶ coyea’ ”, ni pisuro. 14 “Cohamacu̶ pohna”, to niina pjacu̶ tiina mari jichu̶ ñu̶no, Jesu sehe mari ya pjacu̶ yoaro sehe jiriro tari jire. Ã jiriro tari jire tiro crusapu̶ yariaro taro, watĩnore butichu̶ yoaro taro. Tiro watĩno sehe yariachu̶ yoariro jira. 15 Ã yoa watĩnore butichu̶ yoaro, marine yu̶hdu̶chu̶ yoare. Mari sehe dachoripe mari yariahtore cuimai. Ã cuiina jina pichacapu̶ wahaborina jimai mari. Ã jiina mari jichu̶ ñu̶no tiro marine yu̶hdu̶chu̶ yoare. 16 Ã yu̶hdu̶chu̶ yoaro anjoa sehere yoadohoro taerari jire tiro. Abrahã panamanare Cohamacu̶ yainare mari sehere yoadohoro tari jire. 17 Ã taro tiro mari coyeiro warota tari jire. Cũ̶no potori mari yoaro sehe pjacu̶ tiriro tari jire. Ã taro mari yu̶hdu̶htire mari ñaa yoari buhirire Cohamacu̶re cohã dutiro taro niri jire. Ã yoaro mari sacerdotea pu̶htoa bui pu̶htoro to yoariro sehe yoaro taro niri jire. Mari yoaro sehe jiro marine noano pja ñu̶na. Ã yoa marine noano yoadohora. Ã jiro tiro mari sacerdotea pu̶htoa ti bui pu̶htoro jiro nina Cohamacu̶re dahra cohtariro jiro. 18 Tiro ñano yu̶hdu̶ri jire. Ã jiro watĩno tirore ñano yoa dutimari jire. Yoaerari jire tiro. Ã ñaare yoaerariro jiro, tiro sehe mari cũ̶hu̶re ñaare yoaerachu̶ yoa masina. Watĩno to ñaare to yoa dutichu̶ ñu̶no marine ñaare yoaerachu̶ yoa masina Jesu.

Hebreos 3

1 Jesu to ã jiriro jichu̶ ñu̶na tirore noano wacũga mu̶sa. Yu̶ coyea Jesu yaina, Cohamacu̶ to beseina jira mu̶sa. Tiro Jesu sehe Cohamacu̶ to warocariro jiro mari sacerdotea pu̶htoa ti bui pu̶htoro jira. To buheare noaa buheare mari quihõno tu̶ho, buheja. Tiro sehe Cohamacu̶ warocariro, mari sacerdotea bui pu̶htoro to jia tiare noano wacũga mu̶sa. 2 Cohamacu̶ tirore marine to yu̶hdu̶chu̶ yoahtore to cũchu̶ tiro sehe to cũriro seheta yoari jire. Ne yu̶hdu̶ru̶caerari jire. Moise cjiro cũ̶hu̶ Cohamacu̶ yaina Israe masare yoadohoro ne yu̶hdu̶ru̶caerari jire. Ãta yoari jire Jesu cũ̶hu̶. 3 Moise cjirore ti ño payoriro yu̶hdoro Jesu sehere ño payoro cahmana marine. Õ sehe jira tí mari piti dahre buhechu̶: Wu̶hu̶re mari ño payoriro yu̶hdoro wu̶hu̶ dahreriro sehere ño payoro cahmana marine. Ã jiro Jesu sehe wu̶hu̶ dahreriro yoaro sehe jiriro to jichu̶ Moise cjirore mari ño payoriro yu̶hdoro tiro sehere ño payoro cahmana marine. 4 Õ sehe jira ti: Mari Cristo yaina Cohamacu̶ ya curua macaina jija. Cristo sehe wu̶hu̶re to cũboriro seheta marine to ya curua macaina cjihtire cũno nina. Masa sehe wu̶hu̶se yoaina jira. Cohamacu̶ sehe jipihtiare yoariro jira. Moise cjiro sehe Cohamacu̶ ya curua macainare yoadohorucuriro jiro, baharopu̶ Cohamacu̶ to yahuhtore yahua tiri jire masare. Cristo sehe Cohamacu̶ macu̶no jiro, Cohamacu̶ yare yoarucuriro jiro, Cohamacu̶ ya curua macaina bui pu̶htoro jira. To ã jiriro jichu̶ ñu̶na Moise cjirore mari ño payoriro yu̶hdoro Cristo sehere ño payoro cahmana marine. Ã jina mari sehe Cristore wacũ tua duhuerana, marine to yu̶hdu̶chu̶ yoahtore ã wahcherucuna to ya curua macaina jija mari. 7 Ã jina Cristore mari wacũ tua duhuerahtore õ sehe yoaro cahmana marine. Õ sehe nina Espíritu Santo: “Michare yu̶hu̶ Cohamacu̶ mu̶sare yu̶ yahuchu̶, yu̶hti duaeraina jiena tjiga. 8 Noano yu̶htiga mu̶sa yu̶hu̶re. Panopu̶ Israe masa masa marienopu̶ jia, ãta yu̶hdu̶ru̶carucure yu̶hu̶re. Ã jina tina yoaro sehe yoaena tjiga mu̶sa yu̶hu̶re. 9 Tópu̶re cuarenta cu̶hmari waro tinare yu̶ tuaa mehne yoa ñomai. Yu̶ ã yoa ñopachu̶ta tina sehe õ sehe ni tu̶hotua timare: ‘¿Ñaare mari yoachu̶ ñu̶no Cohamacu̶ marine buhiri dahrebocari?’ ni tu̶hotua timare. Ã ni tu̶hotua ñano yoa ñu̶a tire. 10 Ti ã yoachu̶ ñu̶cu̶ tina mehne suai. Ã suacu̶ õ sehe nii: ‘Tina yu̶ durucuare tu̶ho duaeraa, soro jia buheare ã wacũmacarucua nina. Ya sehere ne yu̶hti duaerara’, nii tinare. 11 Ã jicu̶ tina mehne suacu̶ õ sehe ni yahui: ‘Tina yu̶hu̶ mehne macaina ne jisi. Ã jia wapu̶ tiro marieno jisi tina’, ni yahuri jire Cohamacu̶”, niri jire Espíritu Santo sehe. 12 Ã jina yu̶ coyea, noano yoaga mu̶sa, “Cohamacu̶re cohãri”, nina. Mu̶sa ñaare tu̶hotuna, Cohamacu̶re catirirore wacũ tuaerana, tirore cohãboca mu̶sa. Ne cũ̶iro mu̶sa mehne macariro ã yoaero tjijaro. 13 Ã jina ahri sehere yoaro cahmana mu̶sare: Mu̶sa mehne macainare dachoripe Cohamacu̶ yare mu̶sa basi cahma durucuga “Ñaare yoari”, nina. Ñaare yoana, “Tí mehne wahcheja” nina, mahñoare tu̶hotuna nija mari. Ã ni tu̶hotuena tjiga. Ñaare yoarucuna Cohamacu̶ ya sehere ji coaeraja mari. Ã yoana ñaare duhu duaeraja. “Ã yoari” nina, mu̶sa mehne macainare Cohamacu̶ yare mu̶sa basi cahma durucuga. Cristo to tahto pano dachoripe tíre ã cahma durucurucuga. 14 Wahmanore Cristore mari wacũ tua du̶cariro seheta tó seheta mari wacũ tuarucuna, mari catiro puro to yare duhuerana, tiro mehne macaina jija. 15 Õ sehe nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi: “Michare yu̶hu̶ Cohamacu̶ mu̶sare yu̶ dutichu̶ noano yu̶htiga mu̶sa yu̶hu̶re. Panopu̶ macaina Israe masa yu̶ yahupachu̶ta ño payo duaeraa, yu̶hu̶re yu̶hti duaerare. Ã jina tina yoaro sehe yoaena tjiga mu̶sa, niri jire Cohamacu̶”, ni joaa tiri jire panopu̶re. 16 Ã yoa Cohamacu̶ to yahurire tu̶homarina jipahta tina tirore yu̶htierari jire. Tina jipihtina Egiptopu̶ jiina Moise to na wiorina jipahta tirore ne yu̶htierari jire. 17 Ã jia ã ñano yoarucua, cuarenta cu̶hmari waro Cohamacu̶re suachu̶ yoa mu̶jaa tiri jire. Ti ã yoari buhiri masa marienopu̶ yariari jire tina. 18 Tirore ti ã yu̶hti duaerachu̶ ñu̶no õ sehe cua pisaro mehne niri jire tiro: “Tina yu̶hu̶ mehne macaina ne jisi. Ã jia wapu̶ tiro marieno ne jisi tina”, niri jire tiro. 19 To ã nichu̶ tu̶hona ahri sehere masinahca mari: Tina Cohamacu̶re ti wacũ tuaerari buhiri tiro mehne macaina ji masierari jire. Ã jia tiro mehne noano so masierari jire.

Hebreos 4

1 Ã jiro panopu̶ macainare tiro mehne ti noano sohtore cahmano, tinare “Yu̶hu̶ mehne wapu̶ tiro marieno sonahca”, ni cũri jire Cohamacu̶. Mari cũ̶hu̶re ãta ni cũri jire tiro. Ã jina cuaro mehne Cohamacu̶re yu̶hdu̶ru̶caena tjijihna mari, “Cohamacu̶ yare yoa moñori”, nina. Ã yoa moñona tiro mehne noano sosi mari. 2 Panopu̶ macaina cjiri Cohamacu̶ yare ti tu̶horiro seheta mari cũ̶hu̶ noaa buheare tu̶hohi. Tina tu̶ho mu̶htaina cjiri sehe tu̶hoa, “Cohamacu̶ ya waro jira”, ni tu̶hotuerari jire. Ã jia ti tu̶hori cjiri yaba cjihti jierari jire. 3 Mari sehe tirore wacũ tuana Cohamacu̶ mehne macaina jija. Ã jina tiro mehne noano jinocahna, tiro mehne sonahca. Wapu̶ tiro marieno jinahca. Cohamacu̶ to niriro seheta jira tí. Õ sehe niri jire tiro tirore yu̶htieraina cjirire: “Tina mehne suacu̶ cuaro mehne õ sehe ni yahui: ‘Tina yu̶hu̶ mehne macaina ne jisi. Ã jia wapu̶ tiro marieno ne jisi’, ni yahui”, niri jire Cohamacu̶ yare ti joari pũi. Ahri yahpare to yoari baharo dahra duhusiniri jire tiro. Yoari pja dahra duhuparota tina sehere tiro mehne so dutierari jire tiro. 4 Ahrire mari masija. Seis dachori ahri yahpare to yoari baharo to dahra duhurire yahuro õ sehe niri jire Cohamacu̶ ya durucuare ti joari pũi: “Seis dachori baharo jipihtiare to dahraare pahñono, Cohamacu̶ dahra duhuri jire”, niri jire to yare ti joari pũi. 5 Ã yoa pari turi Cohamacu̶ yare ti joari pũi õ sehe ni yahura tiro mehne noano jierainare: “Tina yu̶hu̶ mehne macaina ne jisi. Ã jia wapu̶ tiro marieno ne jisi, niri jire Cohamacu̶”, nina to yare ti joari pũi. 6 Noaa buheare tu̶ho mu̶htaina tirore ti yu̶hdu̶ru̶cari buhiri tiro mehne macaina jisi tina. Ã jia tiro mehne wapu̶ tiro marieno jisi tina. Paina sehe tiro mehne macaina jiahca. Ã jia tiro mehne wapu̶ tiro marieno soina jiahca. 7 Ã jiro masare to yu̶hdu̶chu̶ yoahti dachori paye dachorire cũri jire pari turi Cohamacu̶. Tí dachorita mipu̶re jira. Payu̶ cu̶hmari baharo Israe masa cjiri Cohamacu̶re ti tu̶ho mu̶htari baharo tí dachorire yahuri jire Davi cjiro sehe. Cohamacu̶ tirore to yahu dutichu̶ yahuri jire tiro. Cohamacu̶ ya durucua ti joarire mu̶sare yu̶ yahua dachorire õ sehe ni joari jire Davi cjiro: “Ahri dachorire yu̶hu̶ Cohamacu̶ mu̶sare yu̶ yahuchu̶ yu̶hdu̶ru̶caro marieno noano yu̶htiga mu̶sa yu̶hu̶re”, ni joari jire panopu̶re. 8 Tí pjapu̶re Josué cjiro Israe masare Cohamacu̶ to wari yahpai na su̶ri jire. “Yu̶hu̶ mehne wapu̶ tiro marieno soina jiahca” nino, tí yahpai ti sohtore nino nierari jire Cohamacu̶. Tí yahpai so dutiro, paye dachori to yu̶hdu̶chu̶ yoahti dachorire cũeraboa tiro. 9 Wiho mejeta seis dachori baharo ahri yahpare to yoari baharo Cohamacu̶ to dahra duhuriro seheta mari to yaina cũ̶hu̶ tiro mehne wapu̶ tiro marieno mari sohto jirohca. Tiro mehne mari noano jihto jirohca. 10 Cohamacu̶ sehe to dahrarire duhunocasiniri jire. Tó seheta tiro mehne soina cũ̶hu̶ mari wapu̶ tirire duhunocanahca. 11 Ã jina mari to yaina noano yoajihna. Cohamacu̶ yare noano yu̶htijihna tiro mehne mari noano sohto sehe. Panopu̶ macaina mari coyea cjiri ti yu̶hdu̶ru̶cari baharo Cohamacu̶ mehne macaina ji masierari jire tina. Tina yoaro sehe yoaena tjijihna mari. 12 Cohamacu̶ ya durucua marine catichu̶ yoara. Noaa sehere marine cohtotachu̶ yoara. Ã jia to ya durucua wiho jia jierara. Ã yoa ñosari pjĩ pu̶ bu̶hu̶seheri siori pjĩ mehne dihirore ti yihso ñu̶ ti masiriro seheta to ya durucua cũ̶hu̶ mari jia tiare noano masichu̶ yoara. To durucuare mari tu̶hochu̶, tíre mari buhechu̶ mari jia tiare, mari tu̶hotua cũ̶hu̶re noano masi pahñochu̶ yoara marine. 13 Ne Cohamacu̶re mari jia tiare mari dohse yoarire nu̶o masieraja mari. Jipihtiare to bajuamehnerire, to bajuamehnerina cũ̶hu̶re ñu̶na tiro. Ã jina mari yoarire tirore yahu yu̶hdu̶ro cahmana marine. 14 Jesu Cohamacu̶ macu̶no to Pu̶cu̶ro cahapu̶ tjuariro jira. Tiro tuariro mari sacerdotea pu̶htoa bui pu̶htoro jira. Ã jiro marine Cohamacu̶re sini payora. To ã jiriro jichu̶ ñu̶na mari sehe to yare noano yu̶htijihna. Tirore noano wacũ tuarucujihna. 15 Tiro mari sacerdotea pu̶htoa bui pu̶htoro mari ñano yu̶hdu̶chu̶ ñu̶no noano pja ñu̶riro jira. Mari ñaa goa pjaare masina tiro. Watĩno jipihtiare ñaare marine to yoa dutiriro seheta tiro cũ̶hu̶re ñaare yoa dutimari jire. To ã yoa dutipachu̶ta tiro ñaare yoaerari jire. Ã ñaare to yoa dutimariro jiro, marine pja ñu̶no tiro yoadoho masina marine. 16 Ã jina cuiro marieno Cohamacu̶re sinijihna. Tiro marine cahĩna. Ã jiro tirore mari sinichu̶ tiro sehe pja ñu̶no, marine yoadohorohca. Watĩno marine to ñaare yoa dutichu̶, mari ñano yu̶hdu̶chu̶ cũ̶hu̶re tiro marine yoadohorohca.

Hebreos 5

1 Sacerdotea pu̶htoa bui pu̶htorore besero, masu̶nore besera Cohamacu̶. Ã to beseriro jiro sacerdotea pu̶htoa bui pu̶htoro sehe tiro mehne macainare yoadohoro taro, Cohamacu̶re dahra cohtariro jira. Ã jiro ti ñaare ti yoari buhiri Cohamacu̶re sinibasara tiro mehne macainare. Wahiquirore wajã jũ̶ mu̶ono, Cohamacu̶re sinibasara. 2 Sacerdotea pu̶htoa bui pu̶htoro paina masa yoaro sehe noano masi pahñoerariro jira. Ã masi pahñoerariro jiro paina masierainare yoadoho masina. Ã jiro noano yoaeraina cũ̶hu̶re noano yoadoho masina. 3 Ã jia sacerdotea noano yoa pahñoeraina jia ñaa buhiri tiina jira tina cũ̶hu̶. Ã jia ti basi ti ñaare ti yoari buhiri wahiquirore wajã jũ̶ mu̶o, Cohamacu̶re sinina. Paina masare yoadohoa taa, ti ñaa buhiri ti sinibasariro seheta ti basi ti ñaa buhiri cũ̶hu̶re sinina Cohamacu̶re. 4 To basi to mu̶ su̶ro sacerdotea pu̶htoa bui pu̶htoro sãaerara. Cohamacu̶ sehe tirore besero, sacerdotea pu̶htoa bui pu̶htoro sõna. Panopu̶ macariro Aarõ cjirore to cũriro seheta paina sacerdotea pu̶htoa bui pu̶htoro cũ̶hu̶re cũna tiro. 5 Tó seheta Cristo cũ̶hu̶ to basi to mu̶ su̶ro sacerdotea pu̶htoa bui pu̶htoro sãaerari jire. Cohamacu̶ sehe tirore pu̶hto sõno, õ sehe niri jire: “Yu̶ macu̶ jira mu̶hu̶. Michare yu̶ macu̶ mu̶ jiare masichu̶ yoaihca”, niri jire Cohamacu̶. 6 Pa tehe õ sehe niri jire Cohamacu̶ Cristore: “Jipihtia dachoripe sacerdote jirucuihca mu̶hu̶. Melquisede to jiriro seheta sacerdote jirucuihca mu̶hu̶”, niri jire to macu̶nore. 7 Cristo ahri yahpai jiro sañurucua mehne, yahco mehne Cohamacu̶re tuaro siniri jire tiro “Yu̶hu̶re masoga”, nino. Cohamacu̶ sehe tirore yariarore maso masiriro jira. To ã sinichu̶ Cohamacu̶ tu̶hori jire tirore. Cohamacu̶ cahmaa dihtare to yoachu̶ ñu̶no Cohamacu̶ sehe to sinirire tu̶horo, tirore yu̶htiri jire. 8 Cristo Cohamacu̶ macu̶no jiparota ñano yu̶hdu̶ri jire tiro. Ã ñano yu̶hdu̶ro yu̶htiri jire Cohamacu̶re. Ã yu̶htiro noano yu̶htiare masiri jire. 9 Ã ñano yu̶hdu̶ro, crusapu̶ yariaro jipihtina tirore yu̶htihtinare yu̶hdu̶chu̶ yoahtiro wahari jire. 10 Ã jiro Cohamacu̶ sehe tirore sacerdotea pu̶htoa bui pu̶htoro cũri jire. Ã jiro Melquisede sacerdotea pu̶htoro to jiriro seheta jira Cristo. 11 Payu̶ õ sehe jiare mu̶sare yahu namo duaja sã. Sã ã yahu namo duapachu̶ta mu̶sa sehe dapu bu̶tiina jira. Ã jina mu̶sare sã yahuchu̶ mijo nina sãre. 12 Yoari pja Cristo yaina jimana mu̶sa. Ã jina mipu̶re painare buheinapu̶ ji tuhsu̶boa mu̶sa. Mu̶sa ã jiinapu̶ jiborina jipachu̶ta paina mu̶sa sehere buheahca tjoa. Cohamacu̶ yare mijoera curea buhea dihtare tu̶hora mu̶sa. Wihãinacã pẽcho dihtare ti sihni masino seheta mu̶sa cũ̶hu̶ mijoera curea dihtare noano tu̶hora. Wahma buhe du̶caina yoaro sehe jira mu̶sa. 13 Pẽcho sihniina wihãinacã jisinina. Tina yoaro seheta mu̶sa cũ̶hu̶ jira mijo cureare tu̶hoerana. “Ahri ñaa jira. Ahri noaa jira”, ni bese masierara mu̶sa. 14 Chu̶are chu̶ina sehe bu̶cu̶na jira. Tina yoaro sehe jiina noano tu̶ho masiina noano buheina jira. “Ahri ñaa jira. Ahri noaa jira”, ni bese masina tina sehe.

Hebreos 6

1 Ã jina Cohamacu̶ yare noano masiina, noano yu̶htiina jijihna. Cristo yare wahmanore mari buhe du̶cana õ sehe masi du̶cai: Mari mu̶ su̶ro mari yoaa yaba cjihti jierara. Mari noano yoaa mehne yu̶hdu̶si mari. Cohamacu̶re wacũ tuaro cahmana marine. Ahrire wahmanopu̶re buhe du̶care marine. Ã jia bautisaare, wamomacarire marine ti duhu payoare, yariaina ti masa mu̶jaare, ahri dacho to pihtiri baharo Cohamacu̶ to buhiri dahrehtore, to buhiri dahrehtina ti ñano yu̶hdu̶rucuhto cũ̶hu̶re ahri cũ̶hu̶re wahmanopu̶re marine buhe du̶care. Õ sehe jia buheare masi tuhsu̶, paye sehere noano buhe namojihna tjoa. 3 Ã jina Cohamacu̶ to cahmachu̶ ãta yoanahca mari. 4 Mari ã yoaerana Cohamacu̶ yare duhuboca mari. Cohamacu̶ yare masiina jipahta tíre duhuinare ne pari turi pano ti ñaa tu̶hotumarire cohtotachu̶ yoa masierara. Tó sehe jiina Cohamacu̶ tinare to noano yoahtore masia, Espíritu Santo to yoaa tiare mahanocã masimare. 5 Ã yoa Cohamacu̶ ya durucuare tu̶hoa noaa durucua ti jichu̶ masimare. Tuhsu̶, pihtiri dacho baharopu̶ Cohamacu̶ to tuaa mehne mari ã jirucuhtore, masare to buhiri dahrehto cũ̶hu̶re tina masimare. 6 Ã jiinapu̶re Cristo yare duhurinare pari turi ti ñaa tu̶hotumarire tinare cohtotachu̶ yoa masierara. Tó sehe yoaina Cohamacu̶ macu̶nore pari turi crusapu̶ ti cjã puharo seheta tirore yoaa nina. Ti ã yoachu̶ ñu̶a paina masa Cristore bu̶ju̶pera. Ti ã yoachu̶ tinare ti ñaa tu̶hotumarire tinare cohtotachu̶ yoa masierara. 7 Õ sehe jira tí mari piti dahre buhechu̶: Noari yahpare pjíro coro tachu̶ tí toaa noano du, dicha tira. Ã jiro tí wese pu̶ro dichare cju̶ara to chu̶htire. Tí yahpa Cohamacu̶ noano to yoari yahpa jira. (Tó seheta noano yoara tiro to yaina cũ̶hu̶re.) 8 Wiho mejeta agã pota mehne, tja mehne tí yahpa diaro yaba cjihti jierara. Ã jiri yahpa Cohamacu̶ to jũ̶ cohãhti yahpa jira. Ã jiro tí yahpare jũ̶nocanohca. (Tó seheta yoara tiro tirore duhuinare.) 9 Yu̶ cahĩina, mu̶sare ã ni yahupaihta mu̶sa sehere “Cristore duhuina jira”, nii nieraja. Mu̶sa sehe Cristo to yu̶hdu̶chu̶ yoaina jira. Ã jina noaare yoana nica mu̶sa. Tíre masija yu̶hu̶. 10 Noano mari yoari wapa quihõno marine noano yoariro jira Cohamacu̶. Ã jiro to yare mu̶sa tuaro dahrari wapare bosi tiro. Tirore cahĩna noano yoadohore mu̶sa tirore. Paina Cristo yaina cũ̶hu̶re yoadohore mu̶sa. Ã yoa tinare yoadohosinina nica mu̶sa. Ã yoaina mu̶sa jichu̶ ñu̶no bosi tiro. 11 Mu̶sa catisinino puro painare mu̶sa cahĩrucuchu̶, mu̶sa yoadohorucuchu̶ cũ̶hu̶re cahmaja sã, baharopu̶ Cohamacu̶ yare mu̶sa duhuri nina. Mu̶sa ã noano yoachu̶ ñu̶no noano yoarohca Cohamacu̶ mu̶sare. 12 Ã jina mu̶sa capa bu̶ju̶ina mu̶sa jichu̶ cahmaeraja sã. Paina Cristo yaina ñano yu̶hdu̶pahta to yare ne duhuerara. Ti ã yoachu̶ ñu̶no Cohamacu̶ “Mu̶sare waihtja”, to nirire tinare wa pahñonohca. Ã jina mu̶sa cũ̶hu̶ tina yoaro seheta yoarucuga. 13 Panopu̶ Cohamacu̶ Abrahã cjirore õ sehe ni cũa tiri jire: “Yu̶ wama mehne ahrire potocã nii nija mu̶hu̶re. Mu̶hu̶re noano yoaihtja. Ã yoacu̶ mu̶ panamana ji turiainapu̶re payu̶ masa jichu̶ yoaihtja”, ni yahu cũa tiri jire Cohamacu̶ Abrahã cjirore. Ã ni yahu cũno to ya wama mehne ã ni yahuro niri jire. Pairo tiro bui jiriro ne mariachu̶ to ya wama mehne to basita ã ni yahua tiri jire. 15 “Mu̶hu̶re noano yoaihtja”, Cohamacu̶ to ni cũrire Abrahã cjiro sehere noano to cohtachu̶ ñu̶no to niriro seheta tirore noano yoaa tiri jire. 16 “Cohamacu̶ mehne potocã nina nija”, masa sehe nia, tina ti bui jiriro wama mehne ã ni yahua nina. “Cohamacu̶ mehne potocã nii nija”, cũ̶iro to nichu̶ tu̶horo tiro pairo mehne cahma sayoriro “Potocã tjira”, ninohca. Ã jia cahma sayo duhuahca tina. 17 Cohamacu̶ Abrahãre “Mu̶hu̶re noano yoaihtja”, ni cũno to ya wama mehne ã ni yahua tiri jire. To ã ni yahurire tu̶hona “Potocã tjira tí. Ã yoa to niri ne cohtotasi” ni, masija mari. Tíre mari masihto sehe to ni cũri mehne “Yu̶ wama mehne potocã nii nija”, ni yahua tiri jire Cohamacu̶. 18 Ã jiro pu̶aro to ni durucuri mehne potocãta to nirire masichu̶ yoari jire Cohamacu̶ marine: To ni cũri cũ̶hu̶ “Yu̶ wama mehne potocã nii nija”, to ni yahuri cũ̶hu̶ tí pu̶aro mehne to ni durucurire yahua tiri jire tiro. To ni cũri cũ̶hu̶, “Yu̶ wama mehne potocã nii nija”, to ni yahuri cũ̶hu̶ ne cohtotaerara. Cohamacu̶ ne mahñoerara. To ã jiriro jichu̶ masina, marine to yoadohohtore macana, tirore noano wacũ tuana, wahchea mehne marine to yu̶hdu̶chu̶ yoahtore cohtanahca mari. 19 Ã to yu̶hdu̶chu̶ yoahtore cohtana, wacũ tuaina jija mari. Ã jina cuieraja. Sacerdotea pu̶htoa bui pu̶htoro Cohamacu̶ to jiri tahtia waropu̶ sãano, du̶catari suhtirore yu̶hdu̶ sãahna. Ã sãano masa ya cjihtire sini payobasara Cohamacu̶re. To ã yoariro seheta Jesu cũ̶hu̶ baharo mari wahahto seheta mu̶anopu̶ Cohamacu̶ cahapu̶ waharo, mari ya cjihtire sini payobasara Cohamacu̶re. Tópu̶ mari wahahto pano tiro sehe wahari jire. Ã jiro jipihtia dachoripe sacerdotea pu̶htoa bui pu̶htoro jira tiro. Melquisede sacerdote to jiriro seheta sacerdotea pu̶htoro jirucura tiro cũ̶hu̶.

Hebreos 7

1 Melquisede cjiro sehe Salẽ wama tiri maca macaina bui pu̶htoro jia tiri jire. Sacerdote jiro Cohamacu̶ tuarirore, mu̶ano macarirore sini payobasariro jia tiri jire. Ã jiro paina pu̶htoare Abrahã cjiro cahma wajã yu̶hdu̶ru̶ca tuhsu̶, to tjua tachu̶ waro Melquisede cjiro to ya macai jiriro Abrahã cjirore piti bocaro su̶a tiri jire. Ã piti bocaro tirore sini payobasaa tiri jire Cohamacu̶re: “Noano yoaga ahrirore”, ni sini payobasaa tiri jire Cohamacu̶re Abrahã cjirore. 2 To ã piti bocahto pano Abrahã cjiro sehe tirore ñu̶ tuhtiinare wajã tuhsu̶ to wajãrina cjiri pu̶htoa yare naa tiri jire. To ã nari cjirire mahanocã waa tiri jire Melquisede cjirore. Cohamacu̶ to dutiriro purocãta mahanocã waa tiri jire Melquisede cjirore. Melquisede cjiro to wama sehe “Bui pu̶htoro noano yoariro jira”, nino nina. Tiro cjiro Salẽ wama tiri maca macaina pu̶htoro to jichu̶ to wama õ sehe nino nina: “Bui pu̶htoro noano jichu̶ yoariro”, nino nina. “Salẽ” nino, “Noano jia”, nino nina. 3 Ne Melquisede cjiro pu̶cu̶su̶mare, to pano ji mu̶htainare to coyeare ti yahu joa õri mariahna. To masa bajuarire, to yariari cũ̶hu̶re yahu joa õri mariahna. Ã jiro ã jirucuriro yoaro sehe jira tiro cjiro. To ã jiriro jichu̶ Cohamacu̶ tiro mehne marine piti dahre buhera. Cohamacu̶ to macu̶no to sacerdote to jirire marine buhera. Melquisede cjiro sacerdote ã jirucuriro yoaro sehe jira. Tiro yoaro seheta Cristo cũ̶hu̶ sacerdote ã jirucuriro jira. 4 Ã jiro Melquisede ne wiho jiriro jiera tiri jire. Abrahã mari ñu̶chu̶ cjiro pu̶htoro waro jiparota mahanocã to tjua narire tiro sehere waa tiri jire. Mahanocã waa tiri jire Melquisedere. 5 Ã jia Cohamacu̶ dutia Moise cjirore to cũri dutia jipihtina paina Israe masare tó purota wapa dutira. Ã dutiro Leví panamana ji turiainare ti coyea waparire ñaha dutiro, cũa tiri jire. Leví panamana sacerdotea wahaa tiri jire. Ã jia Israe masa Abrahã panamana ji turiaina jipahta ti sacerdoteare wapaa tiri jire. 6 Melquisede sehe Leví panamino ji turiariro jieraparota wapa naa tiri jire Abrahãre. Cohamacu̶ “Mu̶hu̶re noano yoaihtja”, to ni cũriro jiparota Abrahã sehe Melquisedere wapaa tiri jire. Ã jiro Melquisede sehe Cohamacu̶re Abrahãre sini payobasaro noano yoa dutia tiri jire. 7 Noano yoa dutiriro Melquisede cjiro sehe to noano yoa dutiriro bui Abrahã bui jira. Tíre mari noano masija. 8 Mari mehne macaina sacerdotea marine mahanocã wapa naina mari yoaro seheta masa jira. Ã jia yariahtinata jira tina cũ̶hu̶. Ahriro Melquisede sehe Abrahãre mahanocã wapa nariro cjiro ã catirucuriro yoaro sehe jira, mari piti dahre buhechu̶. To yariarore yahueraro, ãta nino nia tiri jire Cohamacu̶ yare ti joari pũi. 9 Mipu̶ macaina Leví panamana ji turiaina sacerdotea jia, mahanocã wapa nana. Ã jiina ti jipachu̶ta Abrahã Melquisedere mahanocã waparo jipihtina Leví panamana ji turiaina ya cjihti cũ̶hu̶re wabasaro sehe yoaro nia tiri jire. Ã jia tina cũ̶hu̶ Melquisedere mahanocã wapaina yoaro sehe jira. 10 Melquisedere Abrahã to wapari pjare Leví sehe masa bajuerasinia tiri jire. Ã masa bajuerasiniparota to ñu̶chu̶no cjiro Abrahã pjacu̶pu̶ to jiboriro seheta Leví sehe ji tuhsu̶ro nia tiri jire. Ã jiro Melquisede Abrahãre to piti bocachu̶ Leví cũ̶hu̶ to ñu̶chu̶no cjiro mehne jiro sehe jiro nia tiri jire. Ã jia Leví, to panamana ji turiaina mehne Melquisedere mahanocã wapaina yoaro sehe jia, tina to docai jia nia tiri jire. 11 To dutiare cũno Cohamacu̶ Levíre to coyea cũ̶hu̶re sacerdotea ji dutia tiri jire. Ã jia to dutia ti niriro seheta tina sacerdotea wahiquinare wajã jũ̶ mu̶o, sinibasaa tiri jire Cohamacu̶re masa ya cjihtire. Ti ã yoari mehne mari yu̶hdu̶na, pairo sacerdotere soro sehe jiriro sacerdotere cahma namoeraboa mari. Ã jina pairo sacerdotere cahmaja mari mipu̶re, Melquisede yoaro sehe jirirore. Leví ya curua macariro Aarõ cjiro yoaro sehe jiina sacerdoteare mipu̶re mari cahmaeraja. 12 Ã jina sacerdotere mari cohtotana, marine dutia cũ̶hu̶re cohtotaro cahmana marine. (Sacerdotea ti yoadohoa mehne mari yu̶hdu̶eraro seheta tí dutia mehne mari yu̶hdu̶eraja. Ã yoana tí dutiare cohtota pahñono cahmana marine.) 13 Aarõ, Leví cũ̶hu̶ ti ya curua macaina dihtare sacerdotea sãa duti mu̶htaa tiri jimare Cohamacu̶ to dutiare cũno. To ã dutipachu̶ta mipu̶re mari pu̶htoro sacerdote to sõriro pa curua macariro jira. Tí curua macariro ne sacerdote jierasinire. 14 Tiro Cristo Juda ya curua macariro masa bajuari jire. Tíre mari noano masija. Moise cjiro sehe sacerdotea sõno, Juda ya curua macainare ne cũ̶iro sacerdote sõera tiri jire. 15 Ahrire masina, õ sehe mari noano masija: Mipu̶re wahma to sõriro sacerdote Cristo Melquisede yoaro sehe jiriro jira. 16 Panopu̶ macaa dutia ti niriro seheta Leví ya curua macaina dihta sacerdotea sãari jire. Mipu̶re to sõriro sacerdote ti yoaro sehe jiriro sacerdote sãaerari jire. Tiro Cohamacu̶ tuaa mehne jipihtia dachoripe jiriro jira. Ã jiro tí tuaa mehne sacerdote sãari jire tiro. 17 Õ sehe nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi: “Jipihtia dachoripe sacerdote jirucuihca mu̶hu̶. Melquisede sacerdote to jiriro seheta sacerdote jirucuihca mu̶hu̶, nia tiri jire Cohamacu̶ to macu̶nore”, ni joaa tiri jire panopu̶. 18 To dutia to cũ mu̶htari dutiare masa ti bihoerachu̶ yaba cjihti jierari jire. Ã jiro tí dutiare duti namoerari jire Cohamacu̶. 19 Moise cjirore to cũri dutia mehne ne yu̶hdu̶erara masa. Ã jiro mipu̶ sehere Cohamacu̶ marine to yu̶hdu̶chu̶ yoahtore marine cũre. To ã yoachu̶ mipu̶re tiro cahapu̶ waha masija mari. Ã yoa tiro mehne durucu masija. 20 Ã yoa Cristore sacerdote sõno, “Yu̶ wama mehne potocã nii nija”, nino tirore sõri jire to Pu̶cu̶ro. Paina sacerdoteare tirore to yoariro sehe wama payo sõerari jire. 21 Cristo sehe Cohamacu̶ tuaro to yahuri mehne sacerdote sãari jire. Õ sehe nia tiri jire to Pu̶cu̶ro Cristore: “Yu̶hu̶ mu̶ pu̶htoro yu̶ wama mehne mu̶hu̶re potocã yahuihtja. Ahrire ne duhu cũno marieno yahuja mu̶hu̶re. Jipihtia dachoripe sacerdote jirucuihca mu̶hu̶”, ni cũa tiri jire Cohamacu̶ to macu̶nore. 22 Ã “Yu̶ wama mehne potocã nii nija”, to nino mehne cũno, wahma buheare noaa buheare marine cũno, marine to yu̶hdu̶chu̶ yoahtire cũno nia tiri jire. Panopu̶ macaa dutia yu̶hdoro mari noano jihtore cũno nia tiri jire. Ã cũno Cohamacu̶ “Mu̶sare yu̶hdu̶chu̶ yoaihtja”, to niriro seheta yoaro taro, Jesure warocari jire marine yu̶hdu̶chu̶ yoahtiro cjihtore. 23 Ji mu̶htaina sacerdotea ti yariachu̶ ñu̶a paina cohtota sãana tjoa. Ã jia tina payu̶ sacerdotea wahara. 24 Jesu sehe ã jirucura. Ã jia tirore cohtotaina mariahna sacerdotea. 25 Ã jiro tiro ã jirucuro, Cohamacu̶re ã sini payobasarucura to yaina ya cjihtire. Ã yoa Cohamacu̶ mehne ti ã jirucuhto sehe masare yu̶hdu̶chu̶ yoa masina tiro. Jipihtina tirore wacũ tuaina Cohamacu̶ cahapu̶ wahaahca. Ã jiro Jesu jira pototi tinare yu̶hdu̶chu̶ yoariro. 26 Ã jiro Jesu jira mari sacerdotea pu̶htoa bui pu̶htoro. Tiro pinihtare tuaro cahmaja mari. Ne ñaa buhiri marieriro jira tiro. Masa yoaro sehe ne ñaare yoaerare. Ã jiro Cohamacu̶ tirore ñaina cahai jirirore naahno, mu̶anopu̶ cũ, jipihtina paina bui pu̶htoro sõri jire. 27 Paina sacerdotea yoaro sehe jierara tiro. Tina sehe dachoripe wahiquinare wajã, jũ̶ mu̶oa, Cohamacu̶re sinia tihre. Ti basi ti ñaa yoari buhirire sini mu̶htaa tihre. Baharo paina masa ti ñaa buhiri cũ̶hu̶re sinibasaa tihre tina. Ã jia payu̶ tahari tina Cohamacu̶re sinia tihre. Jesu sehe sacerdote jiro, cũ̶ tahata to yariaa mehne siniri jire Cohamacu̶re masa ti ñaa buhirire cohãno taro. Ã yariaro to basi to pjacu̶re to catia cũ̶hu̶re Cohamacu̶re to waboriro seheta yoaro niri jire. 28 Cohamacu̶ dutia Moise cjirore to cũri cjiri sacerdotea pu̶htoare sãa dutira. Ã sãapahta ñaa marieina jierara ã sacerdotea sãa. Tí dutia baharo jia buhea mehne Cohamacu̶ “Yu̶ wama mehne potocã nii nija”, to nino mehne to yahuri buhea mehne to macu̶no sacerdotea pu̶htoro sãari jire. Tiro sehe ñaa marieriro ã jirucura.

Hebreos 8

1 Tí jipihtiare yahuna, ahri pinihtare mu̶sare yahuna nija: Mu̶sare sã yahuriro sacerdotea pu̶htoa bui pu̶htoro tiro pini mari yairo waro jira. Mu̶anopu̶ Cohamacu̶ tua yu̶hdu̶ariro to pu̶htoro dujiro cahai to poto bu̶hu̶sehei dujira Cristo mari sacerdotea pu̶htoro. 2 Ã jiro ahri yahpa macari wu̶hu̶i, masa ti yoari wu̶hu̶i sacerdotea dahraare yoaerara tiro. Mu̶anopu̶ jiri wu̶hu̶pu̶re mari pu̶htoro to yoari wu̶hu̶pu̶re sacerdotea dahraare yoara tiro. Tí wu̶hu̶ pinihta Cohamacu̶ waro ya wu̶hu̶ jira. 3 Jipihtina ahri yahpa macaina sacerdotea pu̶htoa wahiquinare wajã jũ̶ mu̶oa, wara, Cohamacu̶re ño payoa. Ãta yoa dutia tiri jire tinare. Mari yairo sacerdote cũ̶hu̶re wa dutia tiri jire Cohamacu̶re mari ño payohto sehe. Mari ñaa buhirire tirore wa dutia tiri jire. Ã jiro Cristo mari ñaa buhiri yariaro wahchechu̶ yoari jire Cohamacu̶re sacerdotea pu̶htoa Cohamacu̶re waa ti wahcheriro seheta. 4 Mari judio masa mari dutia ti niriro seheta ahri yahpapu̶ sacerdotea masa ti ñaa buhirire wara Cohamacu̶re sinia. Ahri yahpapu̶ sacerdotea ji tuhsu̶ra. Ã jiro Jesu sehe mari yairo sacerdote ahri yahpapu̶ jisinino, sacerdote jieraboa tiro sehe. 5 Ahri yahpa macaina sacerdotea ti dahraare ahri yahpa macari wu̶hu̶ihta dahrara. Tí wu̶hu̶i Cohamacu̶re ti ño payorire ñu̶na mu̶ano macari wu̶hu̶pu̶re tirore mari ño payohtore masi cureja. “Tí wu̶hu̶ yoaro sehe jira”, nino nia tiri jire Cohamacu̶ tũ̶cu̶i Moise cjirore to wu̶hu̶re dahre dutiro. To ã dahrehto panocã Cohamacu̶ õ sehe nia tiri jire tirore: “Tũ̶cu̶i mu̶hu̶re yu̶ ñoriro seheta tí wu̶hu̶ to jiriro seheta yu̶ ya wu̶hu̶re quihõno dahrega”, nia tiri jire Cohamacu̶ tirore. 6 Mipu̶ sehere Jesu sacerdote jiro to dahraa paina sacerdotea ya dahraa yu̶hdoro jira. Wiho waro jierara. Cohamacu̶ marine “Mu̶sare yu̶hdu̶chu̶ yoaihtja”, to ni yahuri cjiri panopu̶ macaa dutia Moise cjirore to cũri dutia yu̶hdoro jira. Marine to yahuri cjiri tí dutia yu̶hdoro marine noano jichu̶ yoaahca. Ã jiro marine Cohamacu̶re yu̶hdu̶chu̶ yoabasariro jiro, Cristo sehe paina sacerdotea yu̶hdoro jira. 7 Wahmanopu̶re to dutiri cjiri mehne mari yu̶hdu̶eraja. Tí dutia mehne mari yu̶hdu̶chu̶, paye buheare cũeraboa Cohamacu̶. 8 Wiho mejeta tí dutiare ti yoa pahño masierarire yahuro õ sehe nia tiri jire to yainare Israe masare: “Õ sehe nina mari pu̶htoro: ‘Noano tu̶hoga. Baharopu̶ paye buheare “Õ sehe yoadohoihtja mu̶sare”, ni yahuihtja yu̶ yainare Israe masare, Juda ya curua macaina cũ̶hu̶re. 9 Tí buhea ti ñu̶chu̶su̶ma cjirire yu̶ yahu cũri cjiri yoaro sehe ne jisi. Yu̶ basi tinare Egipto yahpai jiinare na wiocu̶ tinare yahumai. Yu̶ ã ni yahurire yu̶hdu̶ru̶care tina. Ti ã yoachu̶ ñu̶cu̶ tinare ã ñu̶nocahi. 10 Ã jicu̶ baharopu̶ Israe masare õ sehe ni yahuihtja: Yu̶ dutiare tinare wacũchu̶ yoaihtja. Ã jia yu̶ dutiare yu̶htiahca. Ã jicu̶ yu̶hu̶ Cohamacu̶ ti pu̶htoro, tinare ñu̶ wihboriro jiihtja. Tina sehe yu̶ yaina masa jiahca. 11 Ã jia tí pjare tina mehne macainare ne tina õ sehe cahma nisi: “Mari pu̶htorore Cohamacu̶re masiga mu̶sa”, ne ni cahma buhesi. Tina jipihtina yu̶hu̶re masi tuhsu̶ahca. Wihãinacã, bu̶cu̶na cũ̶hu̶ yu̶hu̶re masiina dihta jiahca. 12 Ã jicu̶ ti ñaa yoari buhirire boihca yu̶hu̶. Tinare buhiri dahresi yu̶hu̶. Ti ñaa yoari buhirire pari turi wacũsi yu̶hu̶’, nia tiri jire mari pu̶htoro”, nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi. 13 Mipu̶re marine wahma buheare cũno, panopu̶ macaa dutiare duhuro nire. Ã yoa mu̶na dutia cjirire mahanocã to duhuri baharo tí dutia cjiri cohtotaa wahara.

Hebreos 9

1 Wahmanore Cohamacu̶ to dutiare Moise cjirore cũno masa tirore dohse ti ño payohto cũ̶hu̶re cũa tiri jire. Ã yoa Cohamacu̶re ti ño payohti wu̶hu̶ cũ̶hu̶re yoa dutiro cũa tiri jire. 2 Tí wu̶hu̶ wahiquina cahsari wu̶hu̶ jia tiri jire. Pu̶a tahtia cju̶aa tiri jire. Pjiwacũri tahtia ti sãa su̶ mu̶htari tahtia Cohamacu̶ ya tahtia wama tia tiri jire. Tí tahtiai ti sihã buhriadu̶ jia tiri jire. Ã jiro mesa cũ̶hu̶ jia tiri jire. Tí mesa bui Cohamacu̶re ti wari pão pisaa tiri jire. 3 Pa tahtia suhti cahsari mehne ti du̶catari tahtia jia tiri jire. Tí tahtia Cohamacu̶ to jiri tahtia waro wama tia tiri jire. 4 Tí tahtiai uru mehne ti yoari altar, inciensore ti jũ̶ mu̶ori altar jia tiri jire. Ã yoa uru noaa mehne ti duhu õri caro tói coãa tiri jire. Tí caro puhichapu̶ uru wahwa maná wama tia chu̶a posa tiri wahwa jia tiri jire. Ã jiro tí caro puhichapu̶ Aarõ to tjuadu̶ cjiro pũri tidu̶ jia tiri jire. Ã yoa pu̶a pjĩ tãa pjĩni Cohamacu̶ to dutiare to joa õa pjĩni cũ̶hu̶ tí caro puhichapu̶ sãa tiri jire. 5 Tí caro bui pu̶aro anjoa masu̶ jia tiri jire. Tí masu̶ Cohamacu̶ to si siteare, tí tahtiai to jiare ñoa nia tiri jire. Tí caro mohano bui ti wu̶a du̶pu̶ri mehne mohaa tiri jire. Tí caro mohano bui masa ñaa buhirire ti warire wajã site payoa tia tiri jire sacerdotea pu̶htoro. Tó purota yahuihtja ahri wu̶hu̶ macaare mipu̶re. 6 Ã yoa tí wu̶hu̶re ti noano cahnori baharo sacerdotea dachoripe ti sãa su̶ mu̶htari tahtiai sãa su̶, ti dahraare yoaa tia tiri jire. 7 Sacerdotea pu̶htoa bui pu̶htoro dihta pa tahtiapu̶ sãa tiri jire. Cu̶hmaripe cũ̶ tahata to sãari dacho baroihta sãa tiri jire tiro. Ã sãano ti wajãriro wahiquiro ti wariro dire na sãano, Cohamacu̶re ño payoa tiri jire. Di marieno ne sãaera tiri jire. To basi wacũenoca to yoari buhirire, to ñaa buhirire, jipihtina paina Israe masa wacũenoca ti yoari buhirire, ti ñaa buhirire dire na sãa tiri jire tiro Cohamacu̶re sini payoro taro. 8 Jipihtia ahri mehne Espíritu Santo õ sehe ni marine buhero nina: Tí wu̶hu̶i Moise cjirore to cũri wu̶hu̶i mari ño payosinina, to cũri dutiare yoahtina jisinina, wiho jiina Cohamacu̶re ño payona wahaeraboa mari. Sacerdotea pu̶htoa bui pu̶htoro dihta Cohamacu̶ to jiri tahtia waropu̶ sãa masina. Ã jina wiho jiina ti ño payoa wahaeraro seheta ãta jiboa mari cũ̶hu̶ Moise cjirore to cũri dutiare cju̶asinina. 9 Ahri jipihtiare Cohamacu̶re ño payori wu̶hu̶pu̶ jiare marine cũno, marine mipu̶ macainare buhero niri jire Cohamacu̶. Wahiquinare wajã jũ̶ mu̶oa, masa Cohamacu̶re ti ño payori mehne ne Cohamacu̶ cahapu̶ wahasi. Ti ã yoari mehne ti ñaa yoari buhirire cosawerara. 10 Ã wahiquinare waa, ti chu̶a, ti sihnia, ti pjacu̶ cosaa, ti õ sehe yoaa mehne Cohamacu̶re ño payoa timari jire. Ahri ti ã yoari wiho warota jira mipu̶re. Ã yoa tí dutia Moise cjirore to cũri dutia marine noaina wahachu̶ yoaerari jire. Tí dutiare yoapanahta mu̶nanota jirucunocaja mari. Mari tu̶hotuare cohtotaeraja mari. Ã jia wahma buheare Cohamacu̶ to cũri baharo mu̶na dutia sehe yaba cjihti jierara. 11 Cristo sehe mari sacerdotea pu̶htoro jiro ta tuhsu̶ri jire. Ã jiro marine noaare cũ tuhsu̶ri jire. Cohamacu̶re ño payori wu̶hu̶ mu̶anopu̶ sacerdotea pu̶htoro to dahrari wu̶hu̶ paina sacerdotea ti dahraa wu̶hu̶se yu̶hdoro noari wu̶hu̶ jira. Mu̶ano macari wu̶hu̶ jira. Tí wu̶hu̶ ahri yahpa macari wu̶hu̶ jierara. Ã yoa masa ti yoari wu̶hu̶ jierara. 12 Cristo mu̶anopu̶ Cohamacu̶ to jiro waropu̶ cũ̶ tahata sãari jire mari ñaare yoari buhirire Cohamacu̶re waro sehe yoaro taro. Tópu̶ mu̶anopu̶ õpu̶ to jiri tahtia waro yoaro sehe jira mari piti dahre buhechu̶. Ã yoaro cabritoa dire, wachu̶acã dire na sãa, waerari jire tiro. Tiro sehe to ya di warore Cohamacu̶re to waro sehe yoaro niri jire yariaro. Jipihtia dachoripe Cohamacu̶ mehne mari jirucuhto sehe to dire cohãri jire. Mari ñaa buhirire yariari jire. 13 “Yariainare pihana mu̶sa pjacu̶ wete tiina jira”, ni cũa tiri jire Cohamacu̶ Moise cjirore. Tó sehe jia ñaare wete tiare cosawea tiri jire cabritoa dire ti wari mehne. Wachu̶a dire ti wari mehne, wachu̶acãre ti jũ̶ri nitine ti wari mehne tó sehe jia ñaare cosawea tiri jire. 14 Tó sehe jia ñaare wahiquina dire ti wari mehne, nitine ti wari mehne ti cosaweriro seheta tí yu̶hdoro Cristo sehe to dire to cohãno mehne mari ñaare yoarire noano cosawe pahñonocahna. Tiro ñaa marieriro jiro, crusapu̶ yariaro to basita to pjacu̶ to catia mehne Cohamacu̶re waro sehe yoari jire. Espíritu Santo ã jirucuriro to yoadohoa mehne ã yoari jire tiro. Ã yoa mari ñaa yoari buhirire Cristo to cosawechu̶ ñu̶no mari ñaa buhirire Cohamacu̶ bonocahno, mari ñaa yoarire duhuchu̶ yoara. Tí ñaa buhirire cju̶asinina pichacapu̶ wahahtina jimai mari. To cosawerina jina, Cohamacu̶ catiriro yare yoaina jija mari. 15 Ã jiro “Õ sehe mu̶sare yu̶hdu̶chu̶ yoaihtja”, masare Cohamacu̶ to ni yahu cũchu̶ Cristo sehe to yahuare yahubasariro jira. Ã yahubasara tiro Cohamacu̶ to beserinare yu̶hdu̶chu̶ yoaro taro. To ã yu̶hdu̶chu̶ yoachu̶ jipihtia dachoripe tiro mehne jirucunahca mari to yaina. Ã jina mari to yainare Cohamacu̶ to wahtire cju̶anahca mari. Moise cjirore to cũri dutia dihta jichu̶ masa ti ñaa buhiri jisinia tiri jire. Ã yoa crusapu̶ yariaro tí pjata ti ñaa yoari buhirire yu̶hdu̶chu̶ yoari jire tiro to yainare. 16 Masu̶no baharo to coyeare to wahtire joa õyura papera pũi. To wahtire yahuro taro joa õyura. Tí pũre joa õyuriro to yariaerasinichu̶ tí pũ yaba cjihti jierara. To coyea to cju̶arire na masierasinina. Wiho mejeta, to yariachu̶ ñu̶a tí pũi to ni joariro seheta to yare naahca tina. 18 To yariahto pano tí pũ to yaba cjihti jieraro seheta yariaro marieno di wijaro marieno Cohamacu̶ Moise cjirore to cũri dutia cũ̶hu̶ ne yaba cjihti jieraboa. Ã jiro wahiquiro dire sacerdote to wajã siteri baharo to dutiare quihõnota yoaro nia tiri jire. 19 Ã yoaro õ sehe yoa mu̶htaa tiri jire Moise cjiro: Cohamacu̶ to cũri dutiare masare yahu pahñoa tiri jire. Baharo wachu̶acã dire, cabritoa dire co mehne morea tiri jire. Tuhsu̶, hisopo wama tidu̶ du̶pu̶ mehne oveja pjoari sohãa mehne ti ñimiori pjoarire torẽa tiri jire. Tí du̶pu̶ mehne dire soharo, Cohamacu̶ dutiare to joari tju bui wajã site payoa tiri jire. Jipihtina masa bui cũ̶hu̶re wajã site payoa tiri jire. 20 Ã yoaro õ sehe nia tiri jire tiro: “Cohamacu̶ marine to yahuri cjiri to dutiri cjiri ahri di mehne ti potocã jichu̶ masija mari. Ahri dire ñu̶na to niriro seheta marine to yoahtire masija mari. Tí dutiri cjirire yu̶hti dutiri jire tiro marine”, nia tiri jire Moise cjiro. 21 Ã yoaro masare to yoariro seheta Cohamacu̶re ti ño payori wu̶hu̶ wahiquina cahsari wu̶hu̶re, jipihtia tí wu̶hu̶i jia cũ̶hu̶re wajã sitea tiri jire. 22 Ã tjira. To dutia ti niriro seheta payu̶ ñaare di cohãno mehne cosawero cahmana. Mahanocã du̶hsaa ñaare paye baro mehne ti cosawechu̶ noana. Ã jiro Cohamacu̶ mari ñaa yoari buhirire ne bosi to di cohãerachu̶. 23 Tí jipihtia Cohamacu̶re ti ño payori wu̶hu̶, tí wu̶hu̶i jia cũ̶hu̶ mu̶ano macari wu̶hu̶i jia yoaro seheta jiri jire mari piti dahre buhechu̶. Mu̶ano macari wu̶hu̶ sehe potocãta Cohamacu̶ ya wu̶hu̶ waro jira. Ã jia ahri yahpa macari wu̶hu̶re, tí wu̶hu̶i jia cũ̶hu̶re wahiquina dire to wajã siteri mehne cosawero cahmari jire. Tí yu̶hdoro mu̶anopu̶ wahahtinare ti ñaa buhiri cju̶ainare cosawero cahmana. Ã jiro wahiquina yu̶hdoro jiriro ya di to cohãno mehne tinare ti ñaa yoari buhirire cosawero cahmana. 24 Ã yoa Cohamacu̶re ti ño payori wu̶hu̶ masa ti yoari wu̶hu̶ jira. Mu̶ano macari wu̶hu̶ yoaro seheta jira tí wu̶hu̶ cũ̶hu̶, mari piti dahre buhechu̶. Ã jiro Cristo sacerdote jiro marine sini payobasaro taro ahri yahpa macari wu̶hu̶re sãaerari jire. Potota mu̶anopu̶ wahari jire tiro Cohamacu̶ panoi marine sini payobasaro taro. 25 Mari judio masa mari sacerdotea pu̶htoa bui pu̶htoro cu̶hmaripe Cohamacu̶ to jiri tahtia waropu̶ sãa tiri jire wahiquina dire waro taro. Cristo sehe to dire Cohamacu̶re waro sehe yoaro taro, yariaro payu̶ tahari sãaerari jire. 26 Payu̶ tahari yariariro jiro, ahri yahpa to jiro puro payu̶ tahari yariaboa tiro. Payu̶ tahari tiro mari ñaa buhirire yariarucuriro jiboa. Wiho mejeta pihtiri dacho panocã mipu̶re marine jipihtinare yu̶hdu̶chu̶ yoaro taro cũ̶ tahata bajuari jire tiro ahri yahpai. Ã bajuari jire to yariaa mehne mari ñaa buhirire cohãno taro. 27 Jipihtina masa cũ̶ tahata yariaahca. Ti ã yariari baharo masa noainare, ñaina cũ̶hu̶re beserohca Cohamacu̶. 28 Cũ̶ tahata mari yariaro seheta Cristo cũ̶hu̶ cũ̶ tahata yariari jire payu̶ masa ti ñaa yoari buhirire cohãno taro. Baharo pari turi tarohca. Mari ñaa yoari buhirire cohã tuhsu̶riropu̶ jirohca. Ã jiro pari turi mari ñaa yoari buhirire cohãno taro nisi. Ã taro tirore cohtainare wahchea mehne tirore ñu̶ duainare yu̶hdu̶chu̶ yoaro tarohca.

Hebreos 10

1 Cohamacu̶ to dutia Moise cjirore to cũri cjiri noaa buhea yoaro seheta jipahta, cũ̶no potori jierara. Tí dutia ti yoa dutiriro seheta cu̶hmaripe wahiquinare wajã, jũ̶ mu̶o, Cohamacu̶re ño payorucura. Ti ã yoaa mehne masa ti ñaa yoari buhirire cohãerara. 2 Tí mehne ti ñaa yoari buhirire cohãa, cũ̶ tahata Cohamacu̶re ti ño payori baharo “Mipu̶re ñaa buhiri mariahna sãre”, ni tu̶hotuboa masa. Ã jia pari turi wahiquinare wajã jũ̶ mu̶o Cohamacu̶re ño payoeraboa. Ti ã yoarire duhunocaboa. 3 Cu̶hmaripe wahiquinare wajã jũ̶ mu̶o, Cohamacu̶re ti ño payochu̶ tí tinare ti ñaa yoari buhirire wacũchu̶ yoara. Tó purocãta yoadoho duara tí tinare. 4 Wachu̶a di mehne mari ño payori mehne, cabritoa di mehne mari ño payori mehne ne mari ñaa yoari buhirire cohãerara. 5 Tí potocãta jira. Ti ã jichu̶ ñu̶no Cristo ahri yahpapu̶re to tahto pano õ sehe nia tiri jire Cohamacu̶re: “Wahiquinare jũ̶ mu̶o ti wachu̶, trigo pohcare ti wachu̶ cũ̶hu̶re mu̶hu̶ ñu̶cu̶ ñu̶ ji coaerara mu̶hu̶. Ã jicu̶ yu̶ pjacu̶re yoare mu̶hu̶ yu̶ ya pjacu̶ cjihtore. 6 Ñaa yoari buhirire ti cohãhtore wahiquinare wajã ti jũ̶ mu̶ochu̶ ñu̶cu̶ ñu̶ ji coaerara mu̶hu̶. 7 Mu̶ ã ñu̶ ji coaerachu̶ ñu̶cu̶ õ sehe nihi mu̶hu̶re: ‘Õi jija. Mu̶ cahmano seheta yahpapu̶ yoai wahaihtja. Ãta yu̶hu̶re ni yahura mu̶ ya tjupu̶’, nihi yu̶hu̶”, nia tiri jire Cristo to Pu̶cu̶rore. 8 “Wahiquinare jũ̶ mu̶o ti wachu̶ ñu̶cu̶, trigo pohcare ti wachu̶ cũ̶hu̶re ñu̶cu̶ ñu̶ ji coaerara mu̶hu̶”, ni yahu mu̶htaa tiri jire tiro. Wahmanopu̶re to dutia wahiquinare, trigo pohca cũ̶hu̶re ti waa mehne ti ño payo dutipachu̶ta ã nia tiri jire tiro. 9 Ã ni tuhsu̶ õ sehe ni namoa tiri jire: “Õi jija. Mu̶ cahmano seheta yahpapu̶ yoai wahaihtja”, nia tiri jire. To ã nichu̶ õ sehe masija mari. Panopu̶ wahiquinare wajã jũ̶ mu̶oa mehne ti ño payori cjirire duhuchu̶ yoaro paye buhea sehere cũno niri jire Cohamacu̶. Ã cũno mipu̶re Cristo to yariaro mehne masare yu̶hdu̶chu̶ yoarohca Cohamacu̶. 10 Jesucristo to pjacu̶re waro, yariaro, jipihtina mari to yainare mari ñaa buhirire cohãri jire. Cũ̶ tahata to pjacu̶re wari jire mari ñaa yoari buhirire cohãno taro. Ã yoaro Cohamacu̶ to cahmano seheta yoaro niri jire. 11 Jipihtina mari judio masa mari yaina sacerdotea dachoripe Cohamacu̶re ño payori wu̶hu̶i dahrarucura. Ã dahrarucua dachoripe mu̶nanota wahiquinare wajã, jũ̶ mu̶o, Cohamacu̶re sinirucura. Ti ã wajã jũ̶ mu̶opachu̶ta tí mari ñano yoari buhirire ne cohãerara. 12 Cristo sehe cũ̶ tahata mari ñaa yoari buhirire yariaro, mari ñaa yoari buhirire noano cohã pahñonocari jire. Tíre cohã tuhsu̶ wahaa wahari jire to Pu̶cu̶ro cahapu̶ to poto bu̶hu̶sehei dujiro waharo. Pu̶htoro jiro tópu̶ dujira. 13 Tópu̶ dujiro cohtaro nina. Tirore ñu̶ tuhtiinare Cohamacu̶ sehe to yu̶hdu̶ru̶cabasahtore cohtaro nina Cristo. 14 Ã jiro cũ̶ tahata to yariaro mehne ti ñaa yoari buhirire to cohãbasarinare ñaa buhiri marieina ti ã jirucuchu̶ yoara tiro. 15 Tí potocã tjira. Ãta ni yahura Espíritu Santo marine. Õ sehe ni yahura tiro: 16 “Õ sehe nina Cohamacu̶: ‘Baharopu̶re õ sehe ni yahuihtja Israe masare, “Yu̶ dutiare ti wacũapu̶ cũihtja” ’, ni yahuihtja”, nina tiro. 17 Õ sehe ni namona Cohamacu̶: “ ‘Ti ñaa yoari buhirire yu̶ dutiare ti yu̶hdu̶ru̶cari cũ̶hu̶re pari turi wacũ namosi yu̶hu̶’, nina tiro”, ni yahura Espíritu Santo. 18 Mari ñaa yoari buhirire to ã bochu̶ pari turi mari ñaa yoari buhiri yariahtirore cahmaeraja mari. 19 Ã jina yu̶ coyea Cristo to yariaro mehne to di cohãno mehne mipu̶re mari cũ̶hu̶ cuiro marieno Cohamacu̶ to jiri tahtia waropu̶ sãana, tiro mehne durucu masija. Ã yoana tirore sini masija. 20 Mari catirucuhto cjihtore Cohamacu̶ marine ã coã yoaro niri jire. Cristo sehe mari ñaare yoari buhirire yariaro to di cohãri mehne Cohamacu̶ mehne durucu masija mari. Sacerdotea pu̶htoa bui pu̶htoro tí tahtiapu̶ to sãariro seheta Cristo sehe Cohamacu̶ cahapu̶ su̶ri jire mari ñaa yoari buhirire bo dutiro waharo. Tí tahtia macari suhtirore du̶catari suhtirore to tu̶hrẽ cohãboro seheta Cristo to pjacu̶re cohãri jire Cohamacu̶ mehne mari jirucuhto sehe. 21 Ã jiro Cohamacu̶ ya wu̶hu̶i dahrariro mari Yairo Sacerdote tua yu̶hdu̶ariro jira tiro. 22 Ã jina Cohamacu̶re sinijihna mahñono marieno. Tirore noano wacũ tuaa mehne, cuiro marieno tirore sinijihna. Cristo mari ñaa yoari buhirire to cosaweinapu̶ jija. Ã jina “Buhiri tiina jija mari”, ni tu̶hotuina jieraja mari. Ã yoa wete mariea co mehne mari cosawero seheta Cristo to cosaweinapu̶ jija. Ã jiina jina Cohamacu̶re sinijihna. 23 “Mu̶sare yu̶hdu̶chu̶ yoaihtja”, to niriro seheta yoarohca. Ã jina tiro marine to yu̶hdu̶chu̶ yoahtore noano masija mari. Tíre masina, ne boena tjijihna. Cohamacu̶re ã wacũ tuarucujihna. 24 Mari mehne macainare cahĩna, tinare yoadohojihna mari jipihtina mari cahma cahĩ yoadohohto sehe. 25 Ã jina noano cahmachurucujihna Cohamacu̶ yare yoana tana. Paina sehe ti cahmachumarirore duhua nina. Tina yoaro sehe yoaena tjijihna. Mari mehne macainare wahchechu̶ yoajihna. Ahri yahpapu̶re mari pu̶htoro to tahto mahanocã du̶hsara. Tíre masina tuaro wahchechu̶ yoajihna mari mehne macainare Jesu yainare. 26 Potocã jia buheare noaa buheare mari masipanahta ñaare mari pari turi ã yoarucuchu̶ mari ñaa yoari buhirire cosawe namohto basioerara. 27 Ã jiro tó sehe yoainare cua nina. Jipihtina tirore ñu̶ tuhtiinare buhiri dahrero, tuaro jũ̶noi cohãnohca Cohamacu̶ tinare. Ã jia to buhiri dahrehtore cuiina dihta jimana tirore duhuina. 28 Cohamacu̶ dutia Moise cjirore to cũri cjirire yu̶hdu̶ru̶cainare buhiri dahrea, mari coyea judio masa wajãna tinare. Ne pja ñu̶no marieno wajãna tinare. Tiaro ti yahusãchu̶ tu̶horo beseriro ti yu̶hdu̶ru̶carire masino tinare buhiri dahre dutira. Tiaro mariachu̶ pu̶aro ti yahusãchu̶ tinare buhiri dahre dutira. To ã dutichu̶ tinare wajãna. 29 Tí yu̶hdoro Cohamacu̶ macu̶nore ñu̶ yabiina to buhiri dahrehtina jiahca. Cohamacu̶ Cristo to di cohãno mehne mari ñaa yoari buhirire cohãna. To ã cohãhtore yahuri jire tiro marine. Ã jia tina ti ñaa yoari buhirire cohãrina jipahta baharo pari turi ñaare yoarucua ti ñaa yoari buhirire to cohãrire to di cũ̶hu̶re “Wiho waro jira”, nia nina. Ã niina, to buhiri dahrehtina waro jia niahca. Ã niina Espíritu Santore ñano ni durucuina jira. Tiro tinare cahĩriro jira. Ti ã ñano durucuchu̶ ñu̶no tuaro buhiri dahrerohca Cohamacu̶ tinare. 30 Ahrire mari noano masija. Cohamacu̶ to basita õ sehe nia tiri jire: “Yu̶hu̶ jija buhiri dahrehtiro. Ti ñaare yoari buhiri buhiri dahreihtja yu̶hu̶”, nia tiri jire tiro. Õ sehe ni namoa tiri jire: “Yu̶hu̶ ñano yoainare yu̶ yainare buhiri dahreihtja”, nia tiri jire tiro. 31 Cohamacu̶ catiriro marine to buhiri dahrechu̶ cua yu̶hdu̶ara. 32 Panopu̶ mu̶sa jirire wacũga mu̶sa. Tí pjare Cohamacu̶ yare wahma masi du̶cana payu̶ tahari ñano yu̶hdu̶panahta to yare duhuerare mu̶sa. 33 Cãa tahari masa ti ñu̶rocaroi paina mu̶sare ñano ni, ñano yoapere mu̶sare. Paina Jesu yainare ti ñano yoachu̶ ñu̶na, tinare pja ñu̶, tinare piti tire. 34 Ti peresu yoainare pja ñu̶re mu̶sa. Tuhsu̶, mu̶sa yare ti mapachu̶ta wahchea mehne, “Noanohca”, nire mu̶sa. Ahri yahpa macaa yu̶hdoro noaare cju̶ara mu̶sa mu̶anopu̶. Tí noaa ã jirucuahca. Tíre masina, mu̶sa cju̶aare ti machu̶ cahyaerare mu̶sa. 35 Ã jina cuiena tjiga. Cohamacu̶re ã wacũ tuarucuga. Mu̶sa ã yoachu̶ ñu̶no tiro noano yoarohca mu̶sare. 36 Cohamacu̶ “Mu̶sare õ sehe yoadohoihtja”, to ni cũrire noano cohtaga mu̶sa ñano yu̶hdu̶panahta. Ã cohtaina jina to cahmaare yoanahca mu̶sa. Ã yoana to ni cũrire cju̶anahca. 37 Õ sehe nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi: “Mahanocã du̶hsara Cristo to wihihto. Ã taro dói wihi bahrañonohca. 38 Yu̶ yaina noaina sehe yu̶hu̶re wacũ tuarucuahca. Ã yoaa yaina jirucuahca. Yu̶hu̶ mehne ã jirucuahca. Yu̶ yare cohãina sehere ñu̶ yabija yu̶hu̶”, nia tiri jire to ya durucua ti joari pũi. 39 Mari sehe Cohamacu̶ yare cohãina jieraja mari. Ã jina pichacapu̶ wahahtina jieraja mari. Cohamacu̶re wacũ tuaja mari. Ã jina to yu̶hdu̶chu̶ yoaina jija.

Hebreos 11

1 Õ sehe jira wacũ tuaa: Cohamacu̶re wacũ tuana, marine to noano yoahtore noano masija mari. Cohamacu̶ to niriro seheta to yoaerasinipachu̶ta to yahuare “Potocã tjira”, ni tu̶hotuja mari tirore wacũ tuana. Tirore ñu̶erapanahta, tirore wacũ tuana, “Potocã tjira”, ni tu̶hotuja mari to yahuare tu̶hona. 2 Panopu̶ macaina Cohamacu̶re ti wacũ tuachu̶ ñu̶no ñu̶ ji coaa tiri jire tiro sehe. 3 Cohamacu̶ to durucua mehne jipihtiare bajuamehnea tiri jire. Ã jiro tiro mari ñu̶erari mehne jipihtia mari mipu̶ ñu̶are bajuamehnea tiri jire. Tíre mari noano masija Cohamacu̶re wacũ tuana pinihta. 4 Cohamacu̶re wacũ tuaro Abe sehe corderore wajã, jũ̶ mu̶o, Cohamacu̶re ño payoro “Noana”, nia tiri jire. To wahmino Caĩ yu̶hdoro noanore waro, ño payoa tiri jire tiro Cohamacu̶re. Ã jiro Cohamacu̶ to warire wahchea tiri jire. Ã wahchero “Noariro jira”, ni ñu̶a tiri jire tiro Abere. Ã Cohamacu̶re to wacũ tuachu̶ ñu̶na mari tirore ñu̶ cũja. To yariari baharo jipachu̶ta to wacũ tuarire ñu̶ cũja mari. 5 Enoco Cohamacu̶re to wacũ tuachu̶ ñu̶no wahchea tiri jire Cohamacu̶. Ã wahchero tirore to cahapu̶ na mu̶oa tiri jire. Ãta nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi. To na mu̶ori baharo ne masa tirore bocaera tiri jire. To na mu̶oriro jiro ne yariaera tiri jire. 6 Cohamacu̶re wacũ tuaerana, tirore wahchechu̶ yoa masieraja mari. Cohamacu̶re wacũ tuaerana, tirore ño payo masieraja mari. “Potocãta tiro Cohamacu̶ warota jira. Ã jiro tirore mari ño payochu̶ marine noano yoara tiro”, mari ni tu̶hotuerana tirore sini masieraja mari. 7 Noé Cohamacu̶re wacũ tuaro, tirore to yahurire noano yu̶htia tiri jire. Baharopu̶ ti ñano wahahtore to yahuchu̶ tu̶horo noano yu̶htia tiri jire tiro. Ã yu̶htiro, pjiria dohoriare yoaa tiri jire. Ã yoa tia dohoria mehne tiro to coyea mehne dia mininore yu̶hdu̶a tiri jire. Ã wacũ tuariro jiro ahri yahpa macaina ñaina ti wacũ tuaerarire ti pichacapu̶ ti wahahto cũ̶hu̶re ñono nia tiri jire. Ã jiro to wacũ tuachu̶ ñu̶no “Noariro jira”, ni ñu̶a tiri jire Cohamacu̶ tirore. 8 Abrahã cjiro cũ̶hu̶ Cohamacu̶re wacũ tuaro tirore yu̶htia tiri jire. Pa dihtapu̶re tirore to wahti dihtapu̶re Cohamacu̶ to waha dutichu̶ tu̶horo Abrahã yu̶htia tiri jire. To ya dihtai jiriro wijaa waharo, to masierari dihtapu̶ su̶a tiri jire. 9 “Ahri dihtare mu̶hu̶re waihtja”, Cohamacu̶ to nichu̶ tu̶horo tirore wacũ tuaro tí dihtaihta tjuaa tiri jire tiro. Tói jiro pa dihta macariro jiparota tóihta tjuanocaa tiri jire. Tirore, to macu̶no Isaa cũ̶hu̶re to panamino Jacobo cũ̶hu̶re tina caĩnare “Ahri dihtare mu̶sare waihtja”, ni yahua tiri jire Cohamacu̶ sehe. Ã jia tina tí dihtai jia, wahiquina cahsari wu̶hu̶sei jia tiri jire mu̶nano jieraina jia. 10 Tói jisinia tiri jire Abrahã Cohamacu̶ mehne to jihtore cohtaro. Pa macapu̶ Cohamacu̶ to jiri macapu̶ mu̶anopu̶ to wahahtore cohtaro nia tiri jire tiro. Tí macare dahrea tiri jire Cohamacu̶. Ã jiro tí maca ne pihtisi. 11 Cohamacu̶re wacũ tuaro Abrahã cjiro bu̶cu̶ro waro jiparota, to namono Sara mehne pohna tia tiri jire. To namono pohna marienicoro to jipachu̶ta, “To niriro seheta yoarohca”, Cohamacu̶re nino, tirore wacũ tuaro pohna tia tiri jire Abrahã. 12 Ã jiro Abrahã bu̶cu̶ro waro jiparota pohna tia tiri jire. Ã jia to panamana ji turiainapu̶ payu̶ wahanocari jire. Ñahpichoha perire, padu̶ pohcaricã cũ̶hu̶re mari quihõna bihoeraro seheta to panamana ji turiaina cũ̶hu̶re quihõna bihoeraja mari. 13 Jipihtina ahrina yu̶ yahuina cjiripu̶ Cohamacu̶re wacũ tua tuhsu̶inapu̶ yariaa tiri jire. Cohamacu̶ tinare “Mu̶sare waihtja”, to ni quihõ cũrirore su̶erapahta yariaa tiri jire. Tíre ñahaerapahta Cohamacu̶ to niriro seheta yoari pja baharopu̶ ti cju̶ahtire masia tiri jire. Ã masia wahchea tiri jire. Ã jia õ sehe nia tiri jire tina: “Ahri yahpai tiniina jija. Pa yahpa macaina jija”, nia tiri jire tina. 14 Tó sehe niina pa yahpare ti ya yahpa cjihtore cohtaa nina. Tíre mari noano masija. 15 “Pa yahpa macaina jira”, nicu̶ panopu̶ ti cohãri yahpare nicu̶ nieraja. Pa yahpapu̶ ti ji mu̶htari yahpapu̶ waha duaa, wahaboa. 16 Noa yu̶hdu̶ari yahpa sehere cahmaa nia tiri jire. Tí yahpa mu̶anopu̶ jira. Ti ã cahmachu̶ ñu̶no “Cohamacu̶ sã pu̶htoro jira”, ti nichu̶ tu̶horo bu̶o tierara Cohamacu̶. Ti ya maca cjihtore dahrebasa tuhsu̶a tiri jire tiro. 17 Cohamacu̶ Abrahãre to macu̶nore Isaare wajã jũ̶ mu̶o dutia tiri jire. Tirore ñu̶ duaro ã dutia tiri jire, “¿Potocãta yu̶hu̶re wacũ tuajari?” nino. Cohamacu̶re wacũ tuaro to niriro seheta yoaa tiri jimare Abrahã. “Mu̶ macu̶ Isaa mehne mu̶ panamana ji turiainare payu̶ cju̶aihca mu̶hu̶”, Cohamacu̶ to niriro jipachu̶ta to macu̶nore wajãno taro nia tiri jimare Cohamacu̶re ño payoro taro. 19 “Yu̶ macu̶ Isaare yu̶ wajãchu̶ Cohamacu̶ tirore masonohca”, ni tu̶hoturo tirore wajãno taro nia tiri jimare. Ã niriro jiparota Cohamacu̶ tirore du̶cata, wajã dutiera tiri jire. To pu̶cu̶ro to ã wajãboriro jiro, masariro yoaro sehe jia tiri jire Isaa, Abrahã to ñu̶chu̶. Ã jiro Abrahã tirore catirirore pari turi cju̶aa tiri jire. 20 Isaa Cohamacu̶re wacũ tuaro, to pohnare Jacobore, Esaú cũ̶hu̶re “Baharopu̶ Cohamacu̶ mu̶sare pjíro noano yoarohca”, nia tiri jire. 21 Cohamacu̶re wacũ tuaro Jacobo to yariahto panocã José pohnare, mu̶are “Cohamacu̶ mu̶sare pjíro noano yoarohca”, nia tiri jire Jacobo. Na tuhcua caha su̶, to tjuadu̶ mehne tjua ñaha caha su̶, Cohamacu̶re ño payoro, “Cohamacu̶ mu̶sare noano yoarohca”, ni cũa tiri jire. 22 Cohamacu̶re wacũ tuaro José to yariahto panocã Israe masa Egiptoi jiina ti wijaahtore yahuyua tiri jire. Ã ti wijaahtore masiyuro to yariari baharo to pjacu̶ cjirore naa dutia tiri jire to pohnare. 23 Cohamacu̶re wacũ tuaa, Moisecãre tia sũ̶ waro nu̶o cju̶aa tiri jire to pu̶cu̶su̶ma, to masa bajuari baharo. Noarirocã to jichu̶ ñu̶a tirocãre nu̶oa tiri jire. Tí yahpa macaina bui pu̶htoro ti pohnare to wajã dutirore yu̶hdu̶ru̶canocaa tiri jire tina. Tirore cuiera tiri jire. 24 Moise cjirore bu̶cu̶oricoro Egipto yahpa macaina bui pu̶htoro macono jia tiri jire. Ã to bu̶cu̶oriro jiro Cohamacu̶re wacũ tuaro “Ticoro macu̶no”, tirore ti ni pisuchu̶ cahmaera tiri jire Moise. 25 Cohamacu̶re yu̶hdu̶ru̶cariro jiro tirore bu̶cu̶oricoro cahapu̶ mahaa nu̶mu̶ricã noano jiboa. Ã jiboriro jiparota tí yu̶hdoro tiro Cohamacu̶ yaina mehne ñano yu̶hdu̶ duaa tiri jire. 26 Ã ñano yu̶hdu̶ro Cristore ti bu̶ju̶pehto seheta ti bu̶ju̶periro jia tiri jire. Baharopu̶ to noano yoari wapa Cohamacu̶ tirore to noano yoahtore masino ñano yu̶hdu̶ duaa tiri jire Cristo to ñano yu̶hdu̶hto seheta. Jipihtina Egipto macaina ti noaare ti cju̶aro yu̶hdoro tiro Cohamacu̶ sehere tuaro cahmaa tiri jire. Ñano yu̶hdu̶parota, Cohamacu̶re cahmaa tiri jire. 27 Cohamacu̶re wacũ tuaro, Egipto macaina bui pu̶htoro tiro mehne to suachu̶ cuieraa tiri jire Moise. Ã cuieraro tí yahpai jiriro tí yahpare cohã wahcãa wahaa tiri jire. Ã waharo Cohamacu̶re bajuerarirore to ñu̶boriro seheta cuierariro jia tiri jire. Cohamacu̶ tirore to yoa dutirire ne duhuera tiri jire Moise cjiro. 28 Cohamacu̶re wacũ tuaro Moise cjiro Israe masare Cohamacu̶ to yu̶hdu̶chu̶ yoahtore masia tiri jire. Ã masino Cohamacu̶ to dutiriro seheta Israe masa ti sopacarire õa pjĩnine di mehne wajã site dutia tiri jire tiro. Ti ã yoachu̶ ñu̶no anjo masare wajãriro ti masa wahmisu̶mare wajãboriro Israe masa ti wahmisu̶mare wajãera tiri jire. 29 Cohamacu̶re wacũ tuaa, Israe masa “Sohãri ma”, ti niri mapu̶ co watoi jiri wahsai co marieni wahsai wahaa wahaa tiri jire. Ti ã wahachu̶ ñu̶a Egipto macaina cũ̶hu̶ tinare ñu̶ cũ, nu̶nu̶ ti wahcãmaa, mini yariaa wahaa tiri jire. 30 Cohamacu̶re wacũ tuaa Israe masa Jericó wama tiri maca macari sahrĩno tãa mehne ti yoari sahrĩno sẽ bu̶tiri sahrĩno baharo bu̶hu̶sehei soroa majarea tiri jire. Siete dachori waro tí macare soroa tinia tiri jire. Tópe dachori ti soroa tiniri baharo tí sahrĩno sehte bora pihtia wahaa tiri jire. 31 Cohamacu̶re wacũ tuaro tó pano mu̶a mehne ñano yoarucuricoro cjiro Rahab wama tiricoro, tí maca macaricoro Israe masare yoadohoa tiri jire. Tí macare ti cohãhto pano mahainacã Israe masa tópu̶ sãa ti duhti ñu̶chu̶ ticoro tinare yoadohoa tiri jire. To ã yoadohochu̶ ñu̶a Israe masa wajãera tiri jire ticorore. Tí maca macainare Cohamacu̶re yu̶hdu̶ru̶cainare wajãpahta ticoro sehere wajãera tiri jire. 32 Painare Cohamacu̶re wacũ tuainare yahu namoboa yu̶hu̶. Ã yahu duapaihta payu̶re ã Cohamacu̶re wacũ tuainare yahu joa pahño masieraca yu̶hu̶. Payu̶ jira tina. Gedeõ, Baraca, Sansõ, Jefté, Davi, Samue, Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cũ̶hu̶ ahrina jipihtina yu̶ yahuborina jira. 33 Cohamacu̶re wacũ tuaina cãina paye yahparipu̶ jia, tí yahpari macainare cahma wajã yu̶hdu̶ru̶caa tiri jire. Ã yoa paina noano dutiina jia tiri jire. Cohamacu̶ tinare “Mu̶sare yoadohoihtja”, to niriro seheta tinare yoadohoa tiri jire. Tirore ti wacũ tuachu̶ ñu̶no ã tinare yoadohoa tiri jire. Ã wacũ tuaa, yaya tinare ti chu̶ duachu̶ ti du̶serire bihachu̶ yoaa tiri jire tina. 34 Tuaro jũ̶ri pichacapu̶ jipahta jũ̶era tiri jire tina Cohamacu̶re wacũ tuaa. Paina tinare ti ñosa wajã duachu̶ duhti wahcãa wahaa tiri jire Cohamacu̶re wacũ tuaa. Tuaeraina jipahta Cohamacu̶re wacũ tuaa, tuaina wahaa tiri jire. Cohamacu̶re wacũ tuaina jia, cahma wajã tuaina jia tiri jire. Ã jia paye yahpari macaina surara tinare wajãa taina ne cũ̶no pjaera tiri jire tinare. 35 Cãa numia Cohamacu̶re ti wacũ tuachu̶ ñu̶no ti coyea ti yariachu̶ ñu̶no Cohamacu̶ sehe tinare masobasaa tiri jire. Paina “Cohamacu̶re cahmaena tjiga”, ti ni peresu yoaina ti ñabiaro yoapeina Cohamacu̶re wacũ duhuera tiri jire. “Cohamacu̶re mu̶sa wacũ duhuchu̶ mu̶sare wionahca”, nia tiri jimare tinare peresu yoaina Cohamacu̶ yainare. Ti ã nipachu̶ta tinare yu̶htiera tiri jire Cohamacu̶ cahapu̶ tuaro waha duaa. Ã jia tinare ñabiaro ti yoapechu̶ yariaa wahaa tiri jire. 36 Painare Cohamacu̶re wacũ tuainare ñano ni bu̶ju̶pe tinare tjana mu̶jaa tiri jire. Ã yoa painare dahporire, yachu̶rire du̶htenoca peresu yoaa tiri jire. 37 Cohamacu̶re wacũ tuainare ñaina tãa mehne doca wajãa tiri jire. Painare ti pjacu̶rire seroti mehne yihso ta mu̶jaa tiri jire. Painare ñosaa pjĩni mehne ñosa wajãa tiri jire tina. Ti ã ñano yoapeina oveja cahsari mehne, cabra cahsari mehne suhti tiina pjacu̶oina jia tiri jire. Ã jia paina tinare ñano yoapea tiri jire. 38 Tina Cohamacu̶re wacũ tuaina peri yu̶ yahuina noa yu̶hdu̶aina ti jichu̶ ahri yahpa macaina ñaina tina mehne jiborina jierara. Ahrina Cohamacu̶re wacũ tuaina wu̶hu̶se marieina jia, masa marienopu̶, tũ̶yucu̶pu̶ ji sitotaa tiri jire. Ã ji sitotaa, tũ̶yucu̶pu̶ jia coparipu̶, yahpai jia coparipu̶ cũ̶hu̶re carĩ sitotaa tiri jire. 39 Ahrina jipihtina Cohamacu̶re ti wacũ tuachu̶ ñu̶no wahchea tiri jire tiro. Ti ã wacũ tuapachu̶ta Cohamacu̶ tinare “Mu̶sare yu̶hdu̶chu̶ yoaihtja”, to niriro mu̶ su̶erasinia tiri jire. 40 To yu̶hdu̶chu̶ yoaerasinirire yahuro õ sehe ni tu̶hotua tiri jire Cohamacu̶. “Ahrina yu̶ yainare baharopu̶ jiina yu̶ yaina mehne cũ̶no potori yu̶hdu̶chu̶ yoaihtja”, ni tu̶hotua tiri jire. Ã ni tu̶hoturo to niriro seheta yoarohca. To ã yoachu̶ noa yu̶hdu̶ara to pano yoariro yu̶hdoro.

Hebreos 12

1 Ã jina ahrina yu̶ yahurinare payu̶ Cohamacu̶re wacũ tuainare masina, jipihtia ñaa yoaare duhunocajihna mari cũ̶hu̶. Õ sehe jira mari piti dahre buhechu̶: Mu̶rocaperirore tirore mu̶roca tuachu̶ dojomehnea jira paye. To dahpo suhti nu̶cu̶a suhti tirore mu̶roca tuaerachu̶ yoaboca. Tí yoaro seheta Cohamacu̶ cahmaare mari yoa duachu̶ dojomehnea cũ̶hu̶ jira. Ahri cũ̶hu̶re duhujihna mari. Ã yoana mu̶rocapeina soro marieno ti mu̶rocaro seheta mari cũ̶hu̶ Cohamacu̶ to cahmano seheta soro marieno yoajihna. 2 Ã jina Jesure ã wacũrucujihna mari. Tirota jira marine wacũ tua du̶cachu̶ yoariro. Ã yoa marine wacũ tua namochu̶ cũ̶hu̶re yoara tiro. Crusapu̶ yariaro cũ̶no pjari jire. Baharo to wahchehtore masino crusapu̶ yariari jire. Ã yariaro bu̶o tiboriro jiparota bu̶o tierari jire tiro. Ã yoaro mipu̶re Cohamacu̶ to pu̶htoro dujiro poto bu̶hu̶sehei dujitjiãhno tiro dutiriro jira. 3 Ñaina masa tirore ti ñabiaro yoapachu̶ta cũ̶no pjari jire tiro. Tíre wacũga mu̶sa, mu̶sa cũ̶hu̶ ñano yu̶hdu̶na, “Cũ̶no pjaerari”, nina. Tíre wacũga mu̶sa “Tirore wacũ tua duhuri”, nina. 4 Jesu to ñano yu̶hdu̶riro sehe ñaare yoaerapanahta ñabiaro waro yu̶hdu̶erasinica mu̶sa. Ñaina mu̶sare wajãerasinica. 5 ¿Cohamacu̶ mu̶sare to pohnare to yahurire bonocajari mu̶sa? Mu̶sa ñano yu̶hdu̶htire to yahurire wacũga mu̶sa. Õ sehe nia tiri jire tiro: “Yu̶ macu̶, mu̶hu̶re yu̶ yahuchu̶ yu̶hu̶re ã ñu̶nocai tjiga ñano yu̶hdu̶paihta. Mu̶hu̶re yu̶ tuhtichu̶ tu̶hocu̶ cahyai tjiga. 6 Jipihtina yu̶ cahĩinare yahuja. Ã yoa jipihtina ‘Yu̶ pohna jira mu̶sa’, yu̶ ni ñu̶inare yu̶hdu̶ru̶ca dutieraja. Ã jicu̶ ti yu̶hdu̶ru̶cachu̶ ñu̶cu̶ tinare buhiri dahreja”, nia tiri jire Cohamacu̶. 7 Ñano yu̶hdu̶na Cohamacu̶ yare duhuena tjiga. Cohamacu̶ mu̶sare to pohnare buhero nina. Ti pu̶cu̶su̶ma ti pohnare ã yahurucura. Ã yoa tinare buherucura. Tó seheta yoara Cohamacu̶ cũ̶hu̶ marine to pohnare. 8 Cohamacu̶ jipihtina to pohnare ã yahurucura. Ã jina mu̶sare to yahuerachu̶ to pohna waro jierara mu̶sa. Pu̶cu̶su̶ma marieina yoaro sehe jira mu̶sa to yahueraina. Ã jina “Sã Pu̶cu̶ waro jira”, ni masierara mu̶sa Cohamacu̶re, mu̶sare to yahuerachu̶. 9 Mari pu̶cu̶su̶ma marine ti yahuchu̶ tu̶hona tinare ño payoja mari. Mari pu̶cu̶su̶mare mari ño payoriro yu̶hdoro ño payoro cahmana mari Pu̶cu̶re Cohamacu̶re to yahuchu̶. Ã jina tirore yu̶htiro cahmana marine. Ã yu̶htiina jina jipihtia dachoripe tiro mehne jinahca. 10 Mahaa nu̶mu̶ricã ahri yahpai mari jisinichu̶ mari pu̶cu̶su̶ma marine yahua, buhiri dahrera. Ti mu̶ su̶ro ti masino purocãta marine yahua, buhiri dahrera. Cohamacu̶ sehe marine noano yahura. Ã jiro to masia mehne marine buhiri dahrera marine noaina bu̶cu̶a dutiro. Ãta yoara tiro marine tiro yoaro sehe noaina mari jihto sehe. 11 Marine to buhiri dahrechu̶ wahcheraja mari. Wiho mari cahyaja. Ã cahyapanahta to ã buhiri dahreri baharo noaina bu̶cu̶anahca mari. Ã jina soro yoaro marieno noano jinahca. 12 Ã jina wacũ tuaera cureina jipanahta Cohamacu̶re wacũ tuaina jiga. Tirore duhuena tjiga. 13 Noano potori mahare mu̶sa wahaboro seheta noano potocã yoaga mu̶sa. Mu̶sa ã yoachu̶ ñu̶ cũa, paina Jesu yaina soro jiare yoasi. Mu̶sa noano yoachu̶ ñu̶ cũa, noano wacũ tuaera cureina cũ̶hu̶ wacũ tuaina wahaahca. 14 Jipihtina masa mehne noano jiga, cahmacheno marieno. Ã yoa ñano yoarucuena tjiga. Ñaa buhiri marieina dihta mari pu̶htoro Cristore ñu̶ahca. 15 Noano yoaga mu̶sa. Cohamacu̶ mu̶sare to yoadohochu̶ tirore noano yu̶htiga. Ñaa diaa ti toaare ti dojomehneno seheta mu̶sa cũ̶hu̶ Cristo yare duhuena tjiga, “Painare dojomehneri”, nina. 16 Ne numia mehne ñano yoaina jiena tjiga. Ã yoa Cohamacu̶ yare cahmaeraina jiena tjiga. Cohamacu̶re cahmaerariro jia tiri jire Esaú cjiro. Tiro masa wahmino jia tiri jimare. Ã jiro to pu̶cu̶ro to yariari baharo to pu̶cu̶ro yare cju̶ahtiro jisinia tiri jimare. Cohamacu̶ to pu̶cu̶rore to ni cũri cũ̶hu̶re cju̶ahtiro jisinia tiri jimare. Ã jiriro jiro cũ̶ dacho cũ̶ wapaihta chu̶are cahmano, tí wapa mehne to bahu̶ro sehere to wahmino yoaro taro cohtotaa tiri jire. 17 To ã yoari baharo to dohse waharire masina mu̶sa. To pu̶cu̶ro tirore to wahtire tuaro cahmaa tiri jimare Esaú. To ã cahmapachu̶ta to bahu̶rore to wahmino to yoari buhiri, baharo to cju̶aborire waera tiri jire to pu̶cu̶ro Esaúre. Tíre yahco mehne to sinipachu̶ta tirore waera tiri jire to pu̶cu̶ro. 18 Cohamacu̶ to dutiare Moise cjirore to cũchu̶ mari coyea Israe masa cjiri Cohamacu̶ mehne jia tiri jire. Tina tiro mehne ti jiriro seheta mu̶sa sehe jierare. Õ sehe yoaa tiri jire tina sehe. Tũ̶cu̶pu̶ Cohamacu̶ mehne jia taa, su̶a tiri jire. Tu̶ sehe Sinaí wama tidu̶ jira. Tu̶pu̶ ti su̶chu̶ tuaro pichaca jũ̶a tiri jire. Ã jiro nahitiano, buiri, tuaro wihnono cũ̶hu̶ jia tiri jire tu̶ tũ̶cu̶i. 19 Tópu̶ ti su̶chu̶ corneta bisiro coa taa tiri jire. Ã yoa durucua bisiro coa taa tiri jire. To ã durucua bisiro coa tachu̶ tu̶hoa, masa cũ̶no pjaeraa, “Ã durucu namoeno tjijaro”, tuaro ni sinia tiri jire. 20 Cohamacu̶ cuaro mehne õ sehe ni, dutia tiri jire tinare: “Jipihtina ahdu̶ tũ̶cu̶re pihainare tãa mehne doca wajãga tinare. Ahdu̶re pihariro wahiquiro waro to jipachu̶ta tiro cũ̶hu̶re tãa mehne doca wajãga tirore. O ñosadu̶ mehne ñosa wajãga tirore”, nia tiri jire Cohamacu̶. To ã nichu̶ tu̶hoa to ã ni dutiare cũ̶no pjaera tiri jire tina. 21 Jipihtia tu̶ tũ̶cu̶i jiro to ñu̶rire ñu̶ cuiro, õ sehe nia tiri jire Moise cjiro: “Cuicu̶ teterei nija”, nia tiri jire tiro. 22 Tó seheta Cohamacu̶ mehne ti ji du̶cariro seheta jierara mu̶sa sehe. Cohamacu̶ mehne jina wahana, Siõ wama tidu̶pu̶ mu̶ano macadu̶pu̶ mu̶sa su̶boro seheta potota Cohamacu̶ mehne durucure mu̶sa. Cohamacu̶ catiriro to ya macapu̶ mu̶sa su̶boro seheta potota tiro mehne durucure mu̶sa. Tí maca pa maca wahma maca Jerusalẽ mu̶ano macari maca jira. Tópu̶re payu̶ anjoa peri jira. 23 Tina Cohamacu̶ mehne wahchea taa cahmachuina jira. Ã jina mu̶sa sehe to ya maca macaina jina, tópu̶ Cohamacu̶ pohna ji mu̶htaina mehne mu̶sa cahmachuboriro seheta jira. Tina to pohna wamare to joa õri pũi mu̶anopu̶ ti wamare to joa õina jira. Tiro Cohamacu̶ sehe jipihtinare besehtiro jira. Tiro mehne macaina jira mu̶sa sehe. Ã jina paina noaina Cohamacu̶ yaina mehne cahmachuina seheta jira mu̶sa cũ̶hu̶. Tinareta ñaa marieina jichu̶ yoa tuhsu̶ri jire Cohamacu̶. 24 Ã jina Jesu mehne macaina jira mu̶sa sehe. Wahmanopu̶ Moise cjirore to duti cũri cjirire cohtotaro “Mu̶sare yu̶hdu̶chu̶ yoaihtja yu̶hu̶”, ni cũa tiri jire Cohamacu̶ marine. To ã ni cũriro seheta yoariro jira Jesu. To dire cohã to yariaro mehne ã marine yu̶hdu̶chu̶ yoara. Abe cjiro to di cohãchu̶ ñu̶no Cohamacu̶ Abere wajãrirore buhiri dahrea tiri jire. Jesu sehe to dire cohã to yariariro mehne noano yu̶hdu̶ja mari. Ã jiro Abe to di cohãri wiho warota jia tiri jire. Cristo sehe to di cohãri baharo noa yu̶hdu̶aro yoari jire Cohamacu̶ marine. Ã jia to di cohãri wiho warota jierara. 25 Ã jina noano yoaga mu̶sa. Cohamacu̶ yare mu̶sare yahurirore noano yu̶htiina jiga. Panopu̶ ahri yahpai jiriro Moise cjiro Cohamacu̶ yare to yahuchu̶ tu̶hoa, payu̶ tíre tu̶ho duaera tiri jire. Ã ti tu̶hoerari buhirire buhiri dahrea tiri jire Cohamacu̶ tinare. Cristo sehe mu̶anopu̶ jiriro Cohamacu̶ yare yahuriro jira. Ã jiro panopu̶ macainare to buhiri dahreriro yu̶hdoro buhiri dahrerohca Cohamacu̶ Cristore cahmaerainare. Cristo sehe mu̶anopu̶ jiriro Cohamacu̶ yare yahuriro jira. 26 Tí pjare Moise cjirore to dutiare to cũri pjare Cohamacu̶ to durucuro mehne yahpa ñuhmichu̶ yoaa tiri jire. Mipu̶ sehere õ sehe ni yahuri jire tiro: “Ahri yahpa to ñuhmichu̶ cũ̶ taha yoa namoihtja. Ahri yahpa dihtare ñuhmichu̶ yoasi yu̶hu̶. Mu̶anopu̶ cũ̶hu̶re ñuhmichu̶ yoaihtja”, ni yahuri jire tiro. 27 “Ahri yahpa to ñuhmichu̶ cũ̶ taha yoa namoihtja”, nino jipihtiare to bajuamehnerire to cohãhtore masichu̶ yoaro niri jire. Pu̶htoro Cohamacu̶ to su̶ho jiropu̶re cohãhto basioerara. Ã jiro to bajuamehneri cjirire to cohãchu̶ pu̶htoro to su̶ho jiro dihta tjuarohca. 28 Pu̶htoro to su̶ho jiropu̶ wahanahca mari. Ã jina pu̶htoro to su̶ho jiropu̶re to cohãerachu̶ ñu̶na, Cohamacu̶re “Noana”, nijihna mari. Ã jina tirore ño payoa mehne, cua pisaro mehne to yare yoajihna mari tirore wahchechu̶ yoana tana. 29 Pichaca jũ̶no to cuaro to jiro seheta Cohamacu̶ cuaro choro buhiri dahreriro jira.

Hebreos 13

1 Mu̶sa mehne macainare cahĩ duhuena tjiga. 2 Masa mu̶sa masieraina ti jipachu̶ta tinare mu̶sa wu̶hu̶sepu̶ noano mehne sãa ta dutiga. Paina ã yoaa, masierapahta anjoare ti wu̶hu̶sepu̶ sãa ta dutiri jire. Ã jina ti yoaro seheta yoaga mu̶sa cũ̶hu̶. 3 Peresui jiinare pja ñu̶ga. Mu̶sa sehe tina mehne peresui jiina mu̶sa jiboro seheta tinare pja ñu̶ga. Paina ti ñano yoaina cũ̶hu̶re pja ñu̶ga. Tina yoaro sehe mu̶sa cũ̶hu̶ mu̶sa ñano yu̶hdu̶boro seheta tinare pja ñu̶ga. 4 Wamomaca du̶hteina jipihtina mu̶sa basi noano cahma ño payoga. Ã yoa paina mehne ñano yoaena tjiga. Jipihtina numia mehne ñano yoainare, mu̶a mehne ñano yoaa numia cũ̶hu̶re buhiri dahrerohca Cohamacu̶. 5 Niñerure cahĩina ne jiena tjiga. Õ sehe nia tiri jire Cohamacu̶: “Mu̶sare ne cohãsi. Ã yoadohorucuihtja mu̶sare”, nia tiri jire tiro. Noho puro mu̶sa cju̶aa mehne tó purota wahchega. Pjíro cahma namoena tjiga. 6 Ã jina cuiro marieno õ sehe ni tu̶hotunahca mari: “Mari pu̶htoro Cohamacu̶ marine yoadohoriro jira. Ne cuisi mari. Masa marine ti ñano yoahtore cuisi mari”, ni tu̶hotunahca mari. 7 Cohamacu̶ yare mu̶sare yahurinare mu̶sare dutirinare wacũga mu̶sa. Ã yoa noano ti jia tirire noano ti yoaa tirire wacũga. Ã wacũna, Cristore ti wacũ tuariro seheta yoaga mu̶sa cũ̶hu̶. 8 Jesucristo ne cohtotaerara. Panopu̶, mipu̶ cũ̶hu̶re, baharopu̶ cũ̶hu̶re to jiriro seheta jirucurohca tiro. 9 Payu̶ buheare soro jia buheare tu̶hoena tjiga mu̶sa “Noa buheare sãpu̶ cohãri”, nina. “Ahrire chu̶ga. Ahrire chu̶ena tjiga”, ni buhera cãina. Ã ni ti nia buheare mari yu̶htichu̶ tí marine yoadohoerara. Ã jiro tó sehe jia buheare mari yoachu̶ wiho warota jira. Tí marine wacũ tuaina jichu̶ yoaerara. Cohamacu̶ sehe marine pja ñu̶no wacũ tuaina jichu̶ yoara. Ã jina to ya tuaa mehne tirore wacũ tuaina jiga mu̶sa cũ̶hu̶. 10 Cristo mari ñaa buhirire yariari jire mari ñaare cohãno taro. Sacerdotea sehe õ sehe niina jira: “Wahiquina mari wajã jũ̶ mu̶oina, mari waina mehne yu̶hdu̶nahca”, niina jira sacerdotea. Ã niina ti ñaa yoari buhirire cohãina ne ji masierara. Cristo to crusai to yariaro mehne yu̶hdu̶ina ji masierara tina ã ni tu̶hotuina. 11 Mari judio masa mari sacerdotea pu̶htoro Cohamacu̶ to jiri tahtia waropu̶ dire na sãano wajã sitea tiri jire, masa ti ñaa yoari buhirire cosawero taro. Ã yoa to wajãriro wahiquiro to pjacu̶re tí maca du̶htu̶ cahapu̶ jũ̶ cohãnocahna. 12 To yoariro seheta Jesu cũ̶hu̶ maca du̶htu̶ cahapu̶ yariari jire, masa ti ñaa buhirire to di cohãno mehne cosawero taro. 13 Maca du̶htu̶ cahapu̶ to yariachu̶ ñu̶a, ti ya buheare to cohãchu̶ ñu̶a judio masa pu̶htoa tirore ñu̶ tuhtiri jire. Ã jina mari cũ̶hu̶ tiro mehne macaina jijihna. Mari ã jichu̶ ñu̶a, masa mari cũ̶hu̶re ñu̶ tuhtiahca. 14 Ahri yahpapu̶ mari ji dojoahti maca ne mariahna. Ã jina mipu̶re mari baharopu̶ jihti macare cohtana nija mari. 15 Ã jina Jesu to yoadohoro mehne Cohamacu̶ mehne durucuja mari. Ã jina tirore noano sinijihna. Sacerdote wahiquirore jũ̶ mu̶o, Cohamacu̶re to ño payoriro seheta Cohamacu̶re mari du̶seri mehne noano durucu ño payojihna mari. “Cohamacu̶ tuariro jira”, ni ño payorucujihna. Mari ã nichu̶ tiro wahcherohca. 16 Mu̶sa mehne macainare noano yoaga. Ã yoa tinare yoadohoga. Tíre boena tjiga. Mu̶sa ã noano yoana Cohamacu̶re ño payona nica mu̶sa. Ã yoana tirore wahchechu̶ yoana nica. 17 Mu̶sa pu̶htoare noano yu̶htiga. Ti dutiro seheta yoaga. Cohamacu̶ mu̶sare ñu̶ wihbo, buhe dutiro cũre tinare. To ã cũrina jia mu̶sare ã ñu̶ wihborucua nina “Cohamacu̶re yu̶hdu̶ru̶cari”, nia. Ã jina tinare noano yu̶htiga mu̶sa. Mu̶sa ã yu̶htichu̶ ñu̶a wahchea mehne mu̶sare yoadohoahca tina. Mu̶sa yu̶htierachu̶ ñu̶a tina cahyaahca. Ã yu̶htierana noano jisi mu̶sa. 18 Sãre sini payorucuga Cohamacu̶re. Dachoripe noaa dihtare yoa duaja sã. Ã jina “Ñaare yoana nija”, ni tu̶hotueraja sã. 19 Ahri pinihtare tuaro sini payoga Cohamacu̶re yu̶hu̶re: Soaro mehne mu̶sa cahapu̶ yu̶ wahahtore tirore sini payoga. 20 Cohamacu̶ mari pu̶htoro Jesure yariarirore masori jire. Marine noano jichu̶ yoariro jira. Tiro “Mu̶sare yu̶hdu̶chu̶ yoaihtja”, ni cũa tiri jire Cohamacu̶ marine. To ã ni cũrire yoariro marine yu̶hdu̶chu̶ yoariro Jesu sehe jira. Mari ñaa buhirire yariari jire tiro. Ã jiro tiro tuariro ovejare ñu̶ wihboriro yoaro sehe jiro, marine to yainare noano ñu̶ wihbora. 21 Ã jiro Cohamacu̶ tirore masoriro mu̶sa cũ̶hu̶re yoadohojaro jipihtia noaare to cahmaare mu̶sa yoahto sehe. Ã jiro Jesucristo to yoadohoro mehne Cohamacu̶ to cahmano seheta jipihtinare marine noaa sehere cohtotachu̶ yoajaro. Jipihtia dachoripe Cristore ño payojihna. Ãta yoajihna. 22 Yu̶ coyea, ahrire tuaro mu̶sare dutiihtja: Ahri pũi yu̶ yahurire noano mehne tu̶hoga mu̶sa. Ahri mu̶sare yu̶ joarocari pũ pjíri tju jierara. Ã jina ahrire noano tu̶hoga. 23 Ahri cũ̶hu̶re mu̶sare yahuihtja: Mari coyeirore Timoteore peresu jirirore wioyuhti. Soaro mehne to wihichu̶ mu̶sare ñu̶i wahacu̶ tirore naaihtja. Yu̶hu̶ mehne waharohca. 24 Mu̶sa pu̶htoare, jipihtina painare Cohamacu̶ yainare tói jiinare noa dutija. Italia macaina Jesu yaina cũ̶hu̶ mu̶sare noa dutira. 25 Cohamacu̶ to cahĩa mehne mu̶sare jipihtinare noano yoajaro.

Santiago 1

1 Yu̶hu̶, Santiago ahri pũi mu̶sare noa duti joarocai nija. Cohamacu̶re, mari pu̶htoro Jesucristo cũ̶hu̶re dahra cohtariro tjija yu̶hu̶. Ã jicu̶ Israe masa ya curuari macainare doce curuari macainare Jesu yainare macari waharinare yu̶ coyea mu̶sare joarocai nija. 2 Yu̶ coyea, payu̶ jiahca mu̶sa ñano yu̶hdu̶hti. Ã ñano yu̶hdu̶na noano wahchea mehne tu̶hotuga. 3 Ã ñano yu̶hdu̶na, potocãta Jesure mu̶sa wacũ tuaare ñona ninahca mu̶sa. Ã jina ñano yu̶hdu̶panahta Jesure mu̶sa noano wacũ tuaina jina, tirore wacũ tua namoina wahanahca. Ã wahana mu̶sa ñano yu̶hdu̶are cũ̶no pjanahca. 4 Ã yoana duhuro marieno ã cũ̶no pjarucuina jiga mu̶sa, tu̶ho masiina, Cohamacu̶ cahmaare noano masiina mu̶sa jihto sehe. Ã jina du̶hsaro marieno to yare yoarucuina jinahca mu̶sa. 5 Cohamacu̶ du̶hsaro marieno jipihtinare wara. Ã waro tirore siniinare soro nino marieno wara tiro. To ã jiriro jichu̶ masina, mu̶sa masihti du̶hsachu̶ tu̶hotuna, tirore siniga. Mu̶sa ã sinichu̶ mu̶sare masi namochu̶ yoarohca tiro. 6 Ã sinina Cohamacu̶re noano wacũ tuatjiãhna siniga mu̶sa. “Sã sinichu̶ Cohamacu̶ waeraboca sãre”, ni tu̶hotuena tjiga. Tó sehe ni tu̶hotuina pjiri ma macaa pahcõri yoaro sehe jira. Pahcõri ti su̶roca cohtotaro seheta tina cũ̶hu̶ ti wacũapu̶re su̶roca cohtotara. Cũ̶no potori yoaerara tina. Ã jia Cohamacu̶re wacũ tuaerara. 7 Tó sehe ni tu̶hotuinare ti sinipachu̶ta ne mahanocã ti siniare tinare wasi mari pu̶htoro Cohamacu̶. 8 Michare ahrire cahmariro jiparota ñamichacapu̶re soro tu̶hotura tjoa. Ã yoarirore tó wahaerara. 9 Jesu yainare wiho jiinare Cohamacu̶ sehe pu̶htoa sõnohca. To ã yoahtina jia wahchejaro tina. 10 Ã jia Jesu yaina pache pu̶a jia ti ya pache pihtihtore masia wahchejaro. Tí pache wiho warota jira, Cohamacu̶ to ñu̶chu̶. Cohori ti dói baa boraa waharo seheta tí pache pihtia wahaahca. Ã jia tina cũ̶hu̶ wahchejaro. 11 Sũ̶ mu̶ja taro to tuaro sichu̶ tja sehe ñaia wahara. Ã yoa cohori cũ̶hu̶ ñai boraa waha, noaa cohori ti jia cjiri pihtia wahara. Ãta waharohca pache pu̶are ti pachere ti na cahmachuno watoi. Tina ti pache mehneta butia wahaahca. 12 Ñano yu̶hdu̶riro cũ̶no pjaro, ñano yoa dutiare yoaeraro wahcheriro jirohca. To ã cũ̶no pjachu̶, to ñaare yoaerachu̶ jipihtia dachoripe mu̶ano macaa catiare tirore warohca Cohamacu̶. “Tí catiare waihca”, ni cũa tiri jire Cohamacu̶ jipihtina tirore cahĩinare. 13 Mu̶sare ti ñano yoa dutichu̶ “Cohamacu̶ yu̶hu̶re ñano yoa dutiro nina”, ni tu̶hotuena tjiga. Ñano yoaare tu̶hotuerariro jira Cohamacu̶. Ã jiro tiro sehe masare ñano yoa dutiriro jierara. 14 Masa tuaro ñaare ti goa pjaata títa tinare ñano yoachu̶ yoara. 15 Ã jia ñaare goa pjara masa. Ã goa pjaa, tí sehere tu̶hotura. Ã tu̶hotua, tí ñaare yoarucura tina. Ti ã yoarucuri buhiri Cohamacu̶ tinare pichacapu̶ cohãnohca. 16 Ã jina yu̶ coyea yu̶ cahĩina, “Cohamacu̶ yu̶hu̶re to dutichu̶ ñano yoahi”, ni tu̶hotuena tjiga. Potocã jierara tí. 17 Cohamacu̶ mu̶ano macariro marine noaa dihtare wara. Tiro pinihta sũ̶ dacho macarirore, ñami macarirore, ñahpichoha poca cũ̶hu̶re bajuamehneriro jiro, tiro sehe to jiriro seheta ã jirucunocahna. Ne cohtotaerara. 18 To cahmariro seheta tiro noaa buhea mehne marine to pohna wahachu̶ yoare. Ã yoare tiro to pohna ji mu̶htaina mari jihto sehe. 19 Yu̶ cahĩina, yu̶ coyea ahrire noano tu̶hoga mu̶sa. Cohamacu̶ yare noano tu̶hoga mu̶sa. Ã tu̶hona, noano tu̶hoturo marieno durucuena tjiga. Ã yoa suaena tjiga. 20 Cũ̶iro suariro jiro, Cohamacu̶ to cahmano seheta quihõno yoariro jierara. 21 Ã jina jipihtia mu̶sa ñaa yoarire, mu̶sa ñaare goa pjarire duhuga mu̶sa. Ã jina Cohamacu̶re noano yu̶htiina jina to buheare tuaro cahmaga mu̶sa. To ya buheare mu̶sa tuaro cahmachu̶ Cohamacu̶ sehe mu̶sare pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdu̶chu̶ yoarohca. 22 To yare tu̶hopanahta to nino sehe yoaerana mahñoare tu̶hotuna nica mu̶sa. “To nino sehe yu̶ yoaerachu̶ noanohca”, ni tu̶hotuna mahñoare tu̶hotuna nica mu̶sa. Ã jina to yare tu̶hona tí sehere yoaga. 23 Cohamacu̶ yare tu̶hopanahta, to nino sehe yoaerana, to wu̶hdu̶are ñóno mehne ñu̶riro yoaro seheta jira mu̶sa. 24 Tiro to wu̶hdu̶are to ñu̶ri baharo waha, to ñu̶rire boa wahara. 25 Pairo sehe to ñu̶rire to boerariro seheta Cristo to dutirire tu̶horo tíre yoaro, wahcheriro jirohca. Tí dutia Cristo to cahĩa mehne masare to yu̶hdu̶chu̶ yoahti buhea jira. Tí buheare ne cohãerariro wahcheriro jirohca. Tiro pinihta to tu̶horire yoariro jira. Ã yoarirore noano yoarohca Cohamacu̶. 26 Cũ̶iro to ã durucumacanocarire duhu masieraro, potocãta Cohamacu̶re ño payoerara. “Cohamacu̶re noano ño payoja”, ni tu̶hoturiro jiparota mahñoare tu̶hotura tiro. “Cohamacu̶re ño payoja”, niriro to jipachu̶ta to ño payoa ne yaba cjihti jierara. 27 Potocãta Cohamacu̶re mari Pu̶cu̶re mari ño payona, to cahmano seheta ño payona, õ sehe yoaja mari: Pu̶cu̶su̶ma marieinare, wapewahya numia cũ̶hu̶re ñano ti yu̶hdu̶chu̶ ñu̶na, tinare yoadohoja mari. Ã jina ahri yahpa macaina ñaare ti yoaa barore ne yoa duaeraja mari. Ã yoana potocãta Cohamacu̶re ño payoina jija mari.

Santiago 2

1 Yu̶ coyea, noa yu̶hdu̶arirore Jesucristore mari pu̶htorore tu̶hona, tirore wacũ tuaina jira mu̶sa. Ã wacũ tuaina jina masare cũ̶no potori noano yoaro cahmana mu̶sare. 2 Ã yoa uru sororire, wamomaca sãa sororire cju̶ariro, wapa tia suhtire sãariro mu̶sa Jesu yaina cahmachuno cahapu̶ to tachu̶ ñu̶na tirore noano mehne piti bocaboca. “Õi dujiro jira”, niboca mu̶sa tirore. Ã nipanahta tí pjata pjacu̶oriro cũ̶hu̶ ñano suhti tiriro mu̶sa cahai to tachu̶ ñu̶na tiro sehere noano piti bocaeraboca. “Õi ducuga. O yahpai dujiga”, niboca mu̶sa tirore. 4 Mu̶sa ã yoana masare cũ̶no potori yoaerana nica mu̶sa. Ã yoana ñaare tu̶hotuina masare beseina yoaro sehe jina nica mu̶sa. “Ahriro sehe noariro jira. Ahriro ñariro jira”, ni besemana mu̶sa. 5 Yu̶ coyea, yu̶ cahĩina, yu̶hu̶re tu̶hoga. Payu̶ pjacu̶oina sehere Cohamacu̶re noano wacũ tuahtina cjihtire, pu̶htoro to su̶ho jiropu̶re jihtina cjihtire besea tiri jire Cohamacu̶. “Tópu̶re wahanahca mu̶sa”, ni cũa tiri jire Cohamacu̶ tirore cahĩinare. 6 Tinare to ã besepachu̶ta mu̶sa sehe pjacu̶oinare noano yoaerare. Pache pu̶a sehe mu̶sare ñano yoara. Ã yoaa tina masare beseriro cahapu̶ mu̶sare naahna mu̶sare yahusãa taa. 7 Mu̶sa sehe “Cristo yaina”, masa ti niina jira. Payu̶ pache pu̶a sehe Cristore ñano ni durucuina jira. (Ã jiro pjacu̶oinare mu̶sa ño payoriro yu̶hdoro pache pu̶are mu̶sa ño payochu̶ sehere ñaa nina.) 8 Cohamacu̶ dutia mehne macaa dutiare paye dutia bui curero jia dutiare õ sehe ni joaa tiri jire: “Mu̶ basi mu̶ cahĩno seheta mu̶ cahai jiina cũ̶hu̶re cahĩga”, nina Cohamacu̶ dutia. Ahri dutiare yoana, noaare yoara mu̶sa. 9 Wiho mejeta masare cũ̶no potori yoaerana ñano yoana nina mu̶sa. Ã jina Cohamacu̶ dutiare yu̶hdu̶ru̶caina jira mu̶sa. Ãta nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi. 10 Cohamacu̶ dutiare yoaina jipanahta cũ̶notare mu̶sa yoaerachu̶ paye dutiare mu̶sa yoa pahñopachu̶ta yaba cjihti jierara. Ñaa buhiri tiina jisinina mu̶sa. 11 “Pairo namono mehne ñano yoaena tjiga” ni, mu̶sare dutiriro Cohamacu̶ta jira. “Masare wajãena tjiga”, niriro tirota jira Cohamacu̶. Pairo namono mehne ñano yoaerapanahta masu̶nore wajãna Cohamacu̶ to dutiare yu̶hdu̶ru̶caina jira mu̶sa. 12 Cristo marine tuaro cahĩno, marine dutira marine yu̶hdu̶chu̶ yoaro taro. To dutiare mari yoarire, mari yoaerari cũ̶hu̶re ñu̶no marine besero tarohca. To ã besehtina jina to dutiare noano yoajihna. Ã yoa to cahmano seheta durucujihna mari. 13 Mipu̶re painare mari pja ñu̶erachu̶ Cohamacu̶ sehe masare to beseri pja jichu̶ marine pja ñu̶si. Wiho mejeta painare mari pja ñu̶chu̶ Cohamacu̶ sehe pja ñu̶no, marine buhiri dahresi. 14 Yu̶ coyea tu̶hoga mu̶sa. “Cristore wacũ tuaja yu̶hu̶”, cũ̶iro to nipachu̶ta painare to noano yoadohoerachu̶ to ã nimari cjiri sehe ne yaba cjihti jierara. Tó sehe ni wacũ tuamacanocarirore Cohamacu̶ yu̶hdu̶chu̶ yoasi. 15 ¿Jesu yairo, Jesu yacoro ñaa suhti dihta ti cju̶achu̶ ñu̶na ti chu̶hti mariachu̶ ñu̶na dohse yoajari mu̶sa tinare paye baro cju̶aina jina? “Noano jiga mu̶sa. Ã yoana noano suhti tiga. Ã jina noano chu̶a mehne yapi wahcãga”, nipanahta ti cahmaare mu̶sa waerachu̶ mu̶sa ã nimari cjiri ne yaba cjihti jierara. 17 Ã yoa “Cristore wacũ tuaja”, mu̶sa nipachu̶ta noaare mu̶sa yoaerachu̶ Cristore mu̶sa wacũ tuaa ne yaba cjihti jierara. 18 Mu̶sa mehne macariro ahri yu̶ buherire tu̶ho duaeraro õ sehe masijaro. Noaare yoaeraparota “Cristore wacũ tuaja”, niboca tiro. Noaare yoaeraro Cristore to wacũ tuaare painare masichu̶ yoa masierara. Noaare yoariro pinihta noaare to yoaa mehne Cristore to wacũ tuaare masichu̶ yoa masina. 19 “Cohamacu̶ cũ̶irota jira”, ni tu̶hotura mu̶sa. Mu̶sa ã ni tu̶hotuchu̶ noa nina. Ã jipachu̶ta tó purota Cohamacu̶re yu̶htiro marieno tirore mu̶sa masichu̶ tí yaba cjihti jierara. Watĩa cũ̶hu̶ mu̶sa tu̶hoturo seheta tu̶hotura. Ã yoa Cohamacu̶ to jia tiare masina tina. Ã masia, cuia, teterera. 20 Cũ̶iro noano yoaeraparota “Cristore wacũ tuaja”, ni tu̶hoturiro jiro tu̶ho masierariro jira. Cristore wacũ tuamariro painare noano yoaeraro potocãta Cristore wacũ tuaerara. Õ sehe ni yahuihtja mu̶sare ahrire: 21 Abrahã mari ñu̶chu̶ cjiro to macu̶no Isaa wama tiriro cjirore wajãbasaa tiri jimare Cohamacu̶re. Ã yoaro tirore tãa mehne ti yoari tuhu bui duhu payoa tiri jimare. Ã duhu payoro Cohamacu̶ to dutiriro seheta to macu̶nore wajãno taro nia tiri jimare Cohamacu̶re ño payoro taro. To ã yoachu̶ ñu̶no potocãta Cohamacu̶re to wacũ tuarire masia tiri jire Cohamacu̶. To ã wacũ tuariro to jichu̶ masino, “Potocãta noariro jira”, ni ñu̶a tiri jire Cohamacu̶ tirore. 22 To ã ni ñu̶chu̶ ahrire masina mu̶sa: Abrahã Cohamacu̶re wacũ tuaro tirore yu̶htia tiri jire. Ã yu̶htiro Cohamacu̶re to wacũ tuarire masichu̶ yoaro nia tiri jire. 23 Ã jiro Cohamacu̶ yare ti joari pũi to niriro seheta ã wahaa tiri jire: “Abrahã Cohamacu̶re wacũ tuaa tiri jire. To ã yoachu̶ ñu̶no ‘Noariro jira tiro’, ni ñu̶a tiri jire Cohamacu̶ tirore”, ni joaa tiri jire Cohamacu̶ yare ti joari pũi. To ã ni ñu̶chu̶ masia “Abrahã Cohamacu̶ mehne macariro jira”, nina masa tirore. 24 Ã jina ahri yu̶ yahuhtire masina mu̶sa: “Cohamacu̶re wacũ tuaja” niriro, to noano yoaerachu̶ ñu̶no Cohamacu̶ sehe tirore “Noariro jira”, ni ñu̶erara. Cohamacu̶re wacũ tuariro sehere potocãta to noano yoachu̶ ñu̶no “Noariro jira”, ni ñu̶na Cohamacu̶ tiro sehere. 25 Ãta ni ñu̶a tiri jire Cohamacu̶ Rahab wama tiricorore mu̶a mehne ñano yoarucuricoro cjirore. Josué cjiro to warocarinare noano piti boca “Noano sãa tahga”, nia tiri jire ticoro. Ã yoaro tina ti tjuaa duachu̶ ticoro sehe pa maha sehere ñoa tiri jire tinare “Tinare ñu̶ tuhtiina wajãri”, nino. To ã yoachu̶ ñu̶no “Noaricoro jira”, ni ñu̶a tiri jire Cohamacu̶ ticorore. 26 Ã tjira. Mari pjacu̶pu̶re catia mariachu̶ ji masieraja mari. Ã jiro catia marieno mari pjacu̶ yaba cjihti jierara. Tó seheta “Cohamacu̶re wacũ tuaja”, nipanahta painare mari noano yoaerachu̶ potocã jierara mari wacũ tuaa. Ã jiro mari noano yoaa mariachu̶ mari wacũ tuaa yaba cjihti jierara, catia marieni pjacu̶ to yaba cjihti jieraro seheta.

Santiago 3

1 Cohamacu̶ yare masare buheina to yare ti noano yoaerachu̶ ñu̶no tina pinihtare masare buheraina yu̶hdoro Cohamacu̶ buhiri dahrerohca. Tíre masina mu̶sa, yu̶ coyea. Ã jina mu̶sa mehne macaina masare buheina payu̶ jiena tjiga. 2 Jipihtina payu̶ tahari mari ñaare yoaja. Cũ̶iro ñaare durucuerariro Cohamacu̶ cahmaare noano yoariro jira tiro. Ã jiro paye ñaa cũ̶hu̶re yoaerara. 3 Õ sehe jira ahri mari piti dahre buhechu̶: Cawalo to du̶seroi comaa pjĩ to ñahmanore ña dihohti pjĩne mari cũja, tirore mari majareru̶cachu̶ yoana tana. Ã yoana tí pjĩ comaa pjĩ mehne tirore to wahahtoi mari waja majareru̶ca dapoja. Tí pjĩca mahari pjĩca to jipachu̶ta tí pjĩ mehne tirore wahachu̶ yoaja mari. (Õ seheta mari du̶sero mahanocã to jipachu̶ta tí du̶sero mehne pjíro ñano yoaja mari.) 4 Dohoria quiti mehne piti dahre yahu namoihtja mu̶sare: Bu̶soca pjiria to jipachu̶ta tiare wihnono to tuaro wãrocapachu̶ta oturiro sehe mahari pjĩca mehne tia nohoi to waha duaroi oturocara. 5 Tó seheta jira mari du̶seroi wijaa. Mari du̶sero mahanocã to jipachu̶ta tí du̶sero mehne pjíro yoaja mari. Mahari pichacacã pjíro to jũ̶ wahcãno seheta mari du̶sero mehne pjíro ñaare yoa masija. 6 Ã jiro mari du̶sero pichaca yoaro sehe jira. Mari du̶seroi wijaa jipihtia ñaare yoachu̶ yoara marine. Pichaca to jũ̶ du̶caro seheta mari du̶seroi wijaa mehne mari noano jiborirore ñabiaro yoaja mari. Ñaare durucuna watĩno to dutiro seheta mari yoana nija. 7 Jipihtinare nu̶cu̶ macainare wahiquinare, minichahcare, chihchõ wahcãinare, wahire mari masa sitichu̶ yoa masija. Mari payu̶ tina barore masa sitichu̶ yoa tuhsu̶ja. Ã jia tina noano tu̶ho masina. 8 Tinare mari yu̶htichu̶ yoapachu̶ta mari du̶sero sehe ñaare durucuro ne tjuaeraputiara. Ã jiro nuina ti niji siariro seheta mari du̶sero sehe ne niji siaeraputiara. Mari du̶seroi wijaa ñabiaa jira. Ã jiro ñima painare to wajãno seheta marine paina cũ̶hu̶re ñabiaro wahachu̶ yoara mari du̶seroi wijaa. 9 Mari du̶sero mehne Cohamacu̶ mari pu̶htoro mehne mari noano durucuja. Ã durucupanahta masa Cohamacu̶ yoaro sehe jiinare to bajuamehnerina ti jipachu̶ta tinare ñabiaro ni durucuja mari. 10 Cũ̶ du̶seroihta noaa durucua cũ̶hu̶, ñaa durucua cũ̶hu̶ wijara. Yu̶ coyea, ã ni durucueraro cahmana. 11 Máca pohtai mu̶ wiori copai noaa co, ñaa co cũ̶hu̶ ne wijaerara. 12 Yu̶ coyea, higueracu̶ olivo pocare dicha tierara. Tuhsu̶, secu̶ higuera pocare dicha tierara. Ã yoa máca pohtai mu̶ wiori copai moa tia co to wijaachu̶ moa mariea co wijaaerara. (Tó seheta mari du̶seroi noaa durucua, ñaa durucua mehne wijaachu̶ yoaeraro cahmana. Ã ni durucuaeraro cahmana.) 13 Cãina mu̶sa mehne macaina noano masiina jira. Noano masiina mu̶sa jia tiare õ sehe yoa ñonahca mu̶sa. “Paina yu̶hdoro noano masija sã”, niena tjiga. Ã nienata noaare yoaga mu̶sa. Ã noaare yoana potocãta noano masiina jira mu̶sa. 14 Wiho mejeta pairo paye barore to cju̶achu̶ ñu̶na tíre tuaro cahmaina jina, paina mehne suarucuina jina, painare yu̶hdu̶ru̶ca duaina jina, “Noano masiina jija sã”, niena tjiga mu̶sa. Mu̶sa ã niina jina mahñoina jira mu̶sa. 15 Ã yoaina ti tu̶hotua ne Cohamacu̶ ya tu̶hotua jierara. Ti tu̶hotua Cohamacu̶re yu̶hdu̶ru̶caina ti ñano tu̶hotua jira. Tí tu̶hotua sehe watĩno ya jira. 16 Masa ti cju̶aare tuaro cahmaina, painare yu̶hdu̶ru̶ca duaina ã cahma sayorucura. Ã yoaina jia jipihtia ñaare yoarucura. 17 Paina sehe Cohamacu̶ yare noano masiina sehe tina pinihta ã yoamacanocaa nierara. Ã yoa tina ne cahma sayoerara. Ã jia masa noaina, painare noano yu̶htiina, pja ñu̶ina, masare yoadohoina, masare cũ̶no potori yoaina jira tina. Tíre yoaa, mahñono marieno yoara tina. 18 Ã yoana cahmachea marieno jina, painare “Cahmachena tjiga”, mari ni yahuna, noaina wahachu̶ yoana nija mari masare.

Santiago 4

1 ¿Dohse jiro baro mu̶sa cahma sayojari? ¿Ã jina dohse jiro baro cahmachejari mu̶sa? Ñaare goa pjana, cahmache duara mu̶sa. Noaare yoa duapanahta ñaare yoara mu̶sa. 2 Paye barore mu̶sa cahmana. Ã cahmana masare wajãna mu̶sa ti yare nana tana. Pairo paye barore to cju̶achu̶ ñu̶na tíre mu̶sa tuaro cahmana. Ã cahmapanahta tíre na masierara mu̶sa. Ã yoa tíre cahma sayorucura mu̶sa. Cohamacu̶re sinierana, mu̶sa cahmaare ne bocaerara. 3 Ã yoa sinina, mu̶sa ya cjihti dihtare sinimana mu̶sa, mu̶sa cahmano seheta yoarucuna tana. Paina ya cjihti sehere sini payoerara mu̶sa. Ã jiro mu̶sa sinichu̶ Cohamacu̶ mu̶sa siniare waerara. 4 Cohamacu̶re cohãina jira mu̶sa. Ahri yahpa macaa ñaare cahmana, Cohamacu̶re cahmaeraina jira mu̶sa. Ahri yahpa macaa ñaare cahmaina Cohamacu̶re cahmaeraina ji tuhsu̶ra. ¿Tíre masierajari mu̶sa? 5 Õ sehe nia tiri jire Cohamacu̶ yare ti joari pũi: “Cohamacu̶ Espíritu Santore mari mehne jihtirore cũhre. Ã jiro Espíritu Santo sehe marine cahĩno, ñaare mari tuaro cahmapachu̶ta cahmasãaerara tiro. To manu̶no to namonore to cahĩ doaro seheta marine tuaro cahĩna Espíritu Santo”, ni joaa tiri jire panopu̶re. To ã ni joari wiho warota jierara. Potocãta jirota nina. 6 Ã yoa Cohamacu̶ marine noano yoadohora tirore mari noano yu̶htihto cjihtore. Õ sehe nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi: “ ‘Yu̶hu̶ pinihta painare masi yu̶hdu̶ru̶caja’ nirirore, Cohamacu̶ ñu̶ tuhtira. Pairo sehere ‘Ñariro, wiho jiriro jija’, niriro sehere Cohamacu̶ yoadohora”, nina to yare ti joari pũi. 7 Ã jina Cohamacu̶re noano yu̶htiina jiga mu̶sa. Ã yoa watĩnore yu̶htiena tjiga. Mu̶sa ã yu̶htierachu̶ ñu̶no tiro sehe mu̶sare duhti wahcã mu̶rocaa waharohca. 8 Cohamacu̶re noano yu̶htiga mu̶sa. Mu̶sa ã yoachu̶ tiro sehe mu̶sare yoadohorohca. Ñaina jira mu̶sa. Ã jina ñaare yoa namoena tjiga. Ñaa cũ̶hu̶re cahmana, noaa cũ̶hu̶re cahmaina jira mu̶sa. Ã jina mu̶sa ñaa tu̶hotumarire cohtotaga. Mu̶sa ã yoachu̶ ñu̶no Cohamacu̶ mu̶sa ñaa yoari buhirire cohãnohca. 9 Mu̶sa ñaa yoarire tuaro cahyana, bu̶ju̶a witiga. Ã yoana mu̶sa ñaare yoari buhirire tiiga. Tíre wahcheina jiena tjiga. Ã jina mu̶sa ñaa yoarire ñano yajeripohna tiga. 10 “Ñariro, wiho jiriro jija yu̶hu̶”, nina Cohamacu̶re ño payoga. Mu̶sa ã yoachu̶ ñu̶no tiro sehe ño payoa mehne noano yoarohca mu̶sare. 11 Yu̶ coyea Jesu yaina jina, mu̶sa basi ñano quiti dahrena tjiga. Mu̶sa coyeirore ñano quiti dahrena, tirore buhiri dahre duti duaina jina nica mu̶sa. Cristo ya dutia sehe masare buhiri dahrehti dutia ji tuhsu̶ra. Ã jina masare ñano quiti dahrena Cristo ya dutiare õ sehe nina nica mu̶sa: “Marine noano dutierara Cristo ya. Ã jina mari mu̶ su̶ro buhiri dahre dutijihna”, nina nica mu̶sa masare ñano quiti dahrena. Ã nina Cristo ya dutiare ñano ni durucuina tjuara mu̶sa. Ã jina tí dutiare yoaeraina tjuara. 12 Masare dutiare wariro, masare beseriro Cohamacu̶ta jira. Masare pichacapu̶ wahaborinare tirota yu̶hdu̶chu̶ yoa masina. Ã yoa tirota masare pichacapu̶ cohã masina. Ã jina mari sehe masare “Ñaina jira”, ni masieraja. Cohamacu̶ dihta mari coyeare besehtiro jira. 13 Mipu̶re yu̶hu̶re tu̶hoga mu̶sa. Õ sehe niina tu̶hoga yu̶hu̶re: “Michare, ñamichacare pa macapu̶ jina wahanahca. Tópu̶re cũ̶ cu̶hma jina, paye baro dua, nuchu̶nahca. Ã yoana wapatanahca mari”, nina cãina mu̶sa mehne macaina Cohamacu̶re wacũno marieno. Ã niina jina, yu̶hu̶ sehere tu̶hoga mu̶sa. Tó sehe niinare ahrire yahui tai nija: 14 Ñamichacapu̶ dohse mu̶sa jihtore masierara mu̶sa. Me ti ji, dói pihti mu̶ano seheta jira mari jia tia. Me mahanocã jiro, pihtia wahara. Tó seheta mari cũ̶hu̶ mahanocã jina, yarianahca. 15 Ã jina õ seheta ni tu̶hoturo cahmana mu̶sare: “Cohamacu̶ to cahmachu̶ jinahca mari. Ã jina õ sehe yoanahca mari”, ni tu̶hoturo cahmana mu̶sare. 16 Ã jipanahta mipu̶re “Mari mu̶ su̶ro õ sehe yoanahca”, nirucumana mu̶sa Cohamacu̶re wacũno marieno. Tó sehe nirucuna painare yu̶hdu̶ru̶caina jina, ñaare yoara mu̶sa. 17 Ã jina noaare mari yoahtire masipanahta tíre yoaerana ñaare yoana nija mari.

Santiago 5

1 Pache pu̶a mu̶sa mipu̶re tu̶hoga yu̶hu̶re. Baharopu̶re mu̶sa ñano yu̶hdu̶nahca. Ã jina tii sañurucuga mu̶sa. 2 Mu̶sa pache ba pihtia wahaahca. Ã yoa mu̶sa suhtire casĩpoca cũ̶hu̶ chu̶ pahñoahca. 3 Ahri dachorire, pihtiri dacho pano niñerure mu̶sa pjíro wihbochu̶ ne tí yaba cjihti jierara. Mu̶sa ã wihbochu̶ ñu̶no niñerure mu̶sa cahĩchu̶ masina Cohamacu̶. Tí niñeru to wapo wijiboriro seheta tí niñeru pihtia waharohca. Ã jina niñerure mu̶sa cahĩri buhiri ñano yu̶hdu̶nahca pichacapu̶ mu̶sa jũ̶chu̶ mu̶sa pjacu̶re jũ̶ pjaro seheta. 4 Mu̶sa weserire dahra cohtainare wapaerare mu̶sa. Tinare mahñore mu̶sa. Ã jiro tinare mu̶sa wapaerari niñerure ñu̶no, mu̶sa mahñorire masina Cohamacu̶. Mu̶sare dahra cohtaina wapa na duaa, sañurucura tina. Ti ã ni sañurucuchu̶ mari pu̶htoro Cohamacu̶ tinare tu̶hora. 5 Ahri yahpapu̶re payu̶ pache mehne jia tira mu̶sa. Ã jina mu̶sa ji coa dihtare yoaa tira mu̶sa. Ã jina pjiriro wachu̶ ti noano nuriro yoaro sehe jira mu̶sa. Pjiriro wachu̶ pjíro to chu̶ri baharo tirore ti wajãhti cuhtupu̶ na wahcãna. Tó seheta mu̶sa cũ̶hu̶re pjíro mu̶sa cju̶ari baharo mu̶sare to buhiri dahrehtopu̶ na wahcãnohca Cohamacu̶. 6 Noainare ñano ti yoaerapachu̶ta peresu yoa wajã dutire mu̶sa tinare. Mu̶sa ã yoachu̶ tina sehe mu̶sare yu̶hdu̶ru̶ca masierare. 7 Ã jina yu̶ coyea, mari pu̶htoro Cristo ahri yahpapu̶re to tjua tahtore noano cohtaga. Wese pu̶ro to toaa dicha tihti pjare noano to cohtaro seheta noano cohtaga. Puhiro to du̶cachu̶. baharopu̶ coro to ta namochu̶ cũ̶hu̶re to toaapu̶re “Coro ta sãajaro” nino, to wesere to noano duhtore noano cohtara tiro. 8 To ã cohtariro seheta mu̶sa cũ̶hu̶ noano cohtaga. Mari pu̶htoro to tjua tahto mahanocã du̶hsara. Ã jina Cohamacu̶re ã wacũ tuarucuna to tahtore ã cohtarucuga mu̶sa. 9 Yu̶ coyea mu̶sa basi nurena tjiga Cohamacu̶ mu̶sare to buhiri dahrerahto sehe. Ã yoa ahrire wacũga mu̶sa. Buhiri dahrehtiro to tahto mahanocã du̶hsara. 10 Yu̶ coyea, ñano yu̶hdu̶panahta mari pu̶htorore noano cohtaga Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri ti yoariro seheta. Tina ti cũ̶no pjariro seheta cũ̶no pjaga mu̶sa cũ̶hu̶ tinare ñu̶ cũna. 11 Ã yoa ahri yu̶ yahuhtire wacũga mu̶sa. Ñano yu̶hdu̶pahta Cohamacu̶re duhueraina wahcheina jira. Panopu̶ macarirore Job wama tiriro cjirore tu̶hore mu̶sa. Tiro ñano yu̶hdu̶parota Cohamacu̶re duhuerari jire. Ã jiro to ñano yu̶hdu̶ri baharo Cohamacu̶ tirore noano yoari jire. Cohamacu̶ mari pu̶htoro noano pja ñu̶riro jiro ãta yoari jire tiro. Tí jipihtiare masina mu̶sa. 12 Yu̶ coyea ahrire noano tu̶hoga tjoa. Õ sehe ni wama payora masa: “Mu̶ano macariro mehne potocã nina nija”, nina masare tu̶ho dutia. Tuhsu̶, “Ahri yahpa mehne potocã nina nija”, nina masa. Paye mehne cũ̶hu̶re wama payora tina. Tina yoaro sehe ã ni wama payoena tjiga. Ahrire mu̶sare tuaro dutija. Mu̶sa painare yahuna, noano potota yahuga tinare. Wama payoro marieno ni yahuga tinare. Ã mu̶sa potocã yahuchu̶ ñu̶no Cohamacu̶ soro mu̶sa niri buhirire buhiri dahresi. 13 Mu̶sa mehne macariro ñano yu̶hdu̶riro jiro, Cohamacu̶re sinijaro tiro. Pairo wahcheriro jiro Cohamacu̶re wahchea mehne basajaro. 14 Mu̶sa dohatina, Jesu yaina pu̶htoare pjirocaga mu̶sa. Mu̶sa ã pjirocachu̶ tina sehe mu̶sare se mehne wisõahca mari pu̶htoro Jesu wama mehne to tuaa mehne. Ã wisõ tuhsu̶, mari pu̶htorore Cohamacu̶re mu̶sare sini payoahca tina. 15 Ã ti sini payochu̶ “Mari sinino seheta tiro yoarohca”, ti ni tu̶hotuchu̶ Cohamacu̶ mu̶sare dohatiinare mu̶sa dohatiare yu̶hdu̶chu̶ yoarohca. Ã yoa mu̶sa ñaa yoari buhiri mu̶sa dohatiina jichu̶ ñu̶a mu̶sare sini payoahca. Ti ã sini payochu̶ ñu̶no mu̶sa ñaa yoari buhirire borohca Cohamacu̶. 16 Ã yoa mu̶sa mehne macaina mehne mu̶sa ñaa yoarire cahma pu̶ bu̶hu̶seheri yahuga. Ã ni tuhsu̶, mu̶sa basi Cohamacu̶re cahma sini payoga. Mu̶sa ã sini payochu̶ mu̶sa sini payoinare Cohamacu̶ yu̶hdu̶chu̶ yoarohca. Noaare yoaina mu̶sa jichu̶ Cohamacu̶re tuaro mu̶sa sini payoriro seheta yoarohca tiro. Ã jia mu̶sa sini payoa tua nica. Wiho jia jierara. 17 Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro cjiro Elia wama tiriro mari yoaro seheta masu̶no jia tiri jimare. Ã jiro “Coro taero tjijaro” ni, tuaro sinia tiri jire Cohamacu̶re. To ã ni sinichu̶ tia cu̶hma noano pa cu̶hma dacho macai ahri yahpapu̶re ne coro taera tiri jire. 18 Pari turi tjoa Cohamacu̶re corore to sinichu̶ coro taa tiri jire. Ã jiro pari turi ahri yahpai yucu̶ri bu̶cu̶a, dicha tia tiri jire. (Ã jia Cohamacu̶re mari sinia wiho jia jierara.) 19 Yu̶ coyea, mu̶sa mehne macariro Cohamacu̶ yare duhuriro cjiro Cohamacu̶ yare pari turi to cahmahto cjihtore tirore yahuna, noano yoana nina mu̶sa. 20 Ã yoa ahrire masiga mu̶sa: Cohamacu̶re duhuriro cjirore Cohamacu̶re pari turi cahmachu̶ yoana, pichacapu̶ wahaborirore yu̶hdu̶chu̶ yoana nica mu̶sa. Ã jiro payu̶ to ñaa yoari buhirire Cohamacu̶ bo pahñonohca.

1 Pedro 1

1 Yu̶hu̶, Pedro, Jesucristo buhe dutiro to cũrirota jija. Ã jicu̶ mu̶sare yoaro macaa macaripu̶ waha siterinare Ponto yahpapu̶, Galacia yahpapu̶, Capadocia yahpapu̶, Asia yahpapu̶, Bitinia yahpapu̶ tí yahparipu̶ waharinare mu̶sare jipihtinare joarocaja yu̶hu̶. Mu̶sare noa duti joarocaja yu̶hu̶. 2 Wahmanopu̶re Cohamacu̶ mari Pu̶cu̶ “Õ sehe yoaihtja”, to ni wacũyuriro seheta mu̶sare besea tiri jire. To ã beseri baharo to yairo Espíritu Santo sehe mu̶sare Cohamacu̶ yaina cjihtire sõri jire. Õ seheta sõri jire tiro Jesucristore noano yu̶htihtina mu̶sa jihto sehe, to di cohãri mehne mu̶sa ñaa buhirire cosarina mu̶sa jihto sehe. Cohamacu̶ to cahĩa mehne mu̶sare noano jichu̶ yoajaro. 3 Cohamacu̶ marine tuaro pja ñu̶no, Jesucristo yariaro to masa mu̶jari mehne marine pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdu̶chu̶ yoare tiro. Ã marine yu̶hdu̶chu̶ to yoachu̶ pari turi mari masa bajuariro seheta Cohamacu̶ to pohnata wahaja mari. Ã wahana tiro mehne mari ã jirucuhtore noano masija mari. Ã jiro mu̶sare noano yoaro taro mu̶sare cohtaro nina. Tiro mehne mu̶sa ã jirucuhtire cũnohca tiro. Ã jina ã jirucunahca mu̶sa. Tópu̶ Cohamacu̶ mu̶sare to wahto ne baasi. Ahri yahpapu̶ mari ya ti wete wahãno seheta, ti ñaia waharo seheta Cohamacu̶ mu̶sare to wahto ne ã wahasi. Ã jia ne pihtisi. Ã jiro tirore mu̶sa wacũ tuachu̶, Cohamacu̶ to tuaa mehne mu̶sare ñu̶ wihboro, yu̶hdu̶chu̶ yoarohca. Pihtiri dacho jichu̶ mu̶sare to yu̶hdu̶chu̶ yoarire masichu̶ yoarohca tiro. Marine to ã pja ñu̶chu̶ ñu̶na, Cohamacu̶re mari pu̶htoro Jesucristo pu̶cu̶rore ño payo, “Noana”, nijihna tirore. 6 Ã to yu̶hdu̶chu̶ yoahtina jina, mahano ahri yahpai mu̶sa jiro puro payu̶ tahari mu̶sa ñano yu̶hdu̶panahta wahchera mu̶sa. 7 Ã ñano yu̶hdu̶panahta Cohamacu̶re duhuerana mu̶sa tirore noano wacũ tuarire masichu̶ yoana nica mu̶sa. Uru ahri yahpa macaa pini pihtia wahaahca. Uru yu̶hdoro mu̶sa wacũ tuaa sehe wiho waro jierara. Ã jia masa uru to jiare masi duaa doha ñu̶na. Urure ti doha ñu̶no seheta mu̶sa wacũ tuaare Cohamacu̶ ñu̶ duaro “Ñano yu̶hdu̶jaro”, niboca mu̶sare. Mu̶sa ã ñano yu̶hdu̶ri baharo potocãta tirore mu̶sa noano wacũ tuarucuchu̶, Cristo ño payoa mehne mu̶sare “Noano yoahre mu̶sa”, ninohca. Ahri yahpapu̶ tjua taro ã ninohca. 8 Tirore Jesucristore mu̶sa ñu̶erapanahta cahĩna mu̶sa. Ã yoa mipu̶re tirore ñu̶erapanahta tirore wacũ tuara. Ã wacũ tuana, tuaro wahchera mu̶sa. Cohamacu̶ ã mu̶sare to wahchechu̶ yoachu̶ pjíro wahchera mu̶sa. Tí wahchea noa yu̶hdu̶ara. Cohamacu̶ mu̶sare pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdu̶chu̶ yoarohca mu̶sa tirore noano wacũ tuachu̶. Ã jina pjíro wahchera mu̶sa. 10 Cohamacu̶ mu̶sare to ã yu̶hdu̶chu̶ yoahtore, mu̶sare to tuaro cahĩare panopu̶ macaina Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri tíre masi duaa, buhe, sinitu ñu̶a tiri jire. Ã jia tíre yahuyu joaa tiri jire. 11 Cristo to ñano yu̶hdu̶htore, to masa mu̶jahtore, jipihtina bui pu̶htoro to su̶ho jihtore tina to masa bajuahto panopu̶ta yahuyu tuhsu̶a tiri jire. Jesucristo to yairo Espíritu Santo to yoadohoa mehne ã yahuyua tiri jire tina. Ã yahuyua tina Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri ti yahurire noano masi duaa sinitu ñu̶a tiri jire tina Cohamacu̶re. Espíritu Santo “Cristo wihirohca”, to nirirore “¿Dohse jichu̶ wihirohcari?” ni sinitu ñu̶a tiri jire tina. “¿To wihichu̶ dohse waharohcari?” nia, tó cũ̶hu̶re sinitu ñu̶a tiri jire. 12 Tí ti yahuyuri cjiri ti basi ti masihti cjihti jiera tiri jire. Tíre tinare masichu̶ yoaa tiri jire Cohamacu̶. Mari sehe mari masihti cjihti jiri jire Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri ti joari cjiri. Mu̶anopu̶ tariro Espíritu Santo to yoadohoa mehne mipu̶re noaa buheare mu̶sare sã yahuja. Panopu̶ mu̶sa masihti cjihtire ti yahuyuri cjiri títa jinocaata nina mipu̶re mu̶sare sã yahua. Tí buheare anjoa cũ̶hu̶ tuaro masi duaa tiri jire. 13 Ã jina noano wacũ masitjiãhna jiyuga mu̶sa. Ã yoana noano tu̶ho masiina jiga. Cristo to tjua tachu̶ Cohamacu̶ mu̶sare noano to yoahtore wacũga. Ã yoa tíre noano cohtaga. 14 Panopu̶ Cohamacu̶re masierasinina ñaare goa pjaina jimare mu̶sa. Mipu̶re tíre yoaena tjiga. Ã yoaerana ti pohna ti pu̶cu̶su̶mare noano ti yu̶htiriro seheta Cohamacu̶re yu̶htiga mu̶sa. 15 Ã yoana to yaina cjihtire mu̶sare beseriro ñaa marieriro to jiro seheta mu̶sa cũ̶hu̶ ñaa marieinata jiga. Ã jina noaa dihtare yoaina jiga. 16 Ãta ni joaa tiri jire Cohamacu̶ yare ti joari pũi: “Ñaa marieriro jija yu̶hu̶. Yu̶ ã jichu̶ mu̶sa cũ̶hu̶ ñaa marieina jiga”, ni joaa tiri jire. 17 Tiro Cohamacu̶ jipihtina cãinare ti yoarire ñu̶no cũ̶no potori besera tinare. Ñainare, noainare besera. To ã beseriro jichu̶ tirore “Yu̶ Pu̶cu̶” ni duana noano yoaga. Ahri yahpai mu̶sa jiro puro cua pisaro mehne Cohamacu̶re ño payoro mehne noano jirucuga mu̶sa jiape nino marieno. 18 Mu̶sa ñu̶chu̶su̶ma cjiri ti yoari cjiri ne yaba cjihti jierari jire. Mu̶sa cũ̶hu̶ ti yoariro sehe yoaina mu̶sa jipachu̶ta Cristo mu̶sare to yaina cjihti yoare. Wapamoinare ti wapamorire ti boriro seheta tiro sehe mu̶sa ñaa yoari buhirire potota bonocare. Tíre noano masina mu̶sa. Mu̶sare ã yoaro plata mehne, uru mehne wapa wioerare tiro mu̶sare ã yoaro. Plata, uru butia wahaahca. 19 Tiro sehe oveja noariro, wete marieriro yoaro seheta jiriro Cristo to di mehne to yariari mehne mu̶sa ñaa yoari buhirire cohã, mu̶sare yu̶hdu̶chu̶ yoare. To di mehne marine ã yoaro wiho waro ã yoaro nierare. 20 Panopu̶re ahri yahpare to bajuamehnehto pano Cristo to ã wahahto cjihtore masi tuhsu̶a tiri jire Cohamacu̶. Mipu̶ sehere pihtiri dacho panocã to jichu̶, Cristore noano masichu̶ yoare Cohamacu̶ mu̶sare. 21 Cristo to yoadohoro mehne Cohamacu̶re wacũ tuara mu̶sa. Cohamacu̶ sehe Cristore yariarirore masori jire. Ã yoaro tirore mu̶anopu̶ cũno jipihtinare tirore ño payochu̶ yoari jire Cohamacu̶. To ã yoachu̶ tirore Cohamacu̶re wacũ tuara mu̶sa. Mu̶sa ã wacũ tuachu̶ tiro noano yoara mu̶sare. Ã jina mu̶sare to yu̶hdu̶chu̶ yoahtore noano masi, cohtara mu̶sa. 22 Noaa buhea ti niriro seheta yoaina jina, mu̶sa ñaa yoari buhirire cohãrina jira mu̶sa. Ã jiina jina potocãta mari coyeare Jesu yainare cahĩ masina mu̶sa. Ã jina mu̶sa mehne macainare mu̶sa yajeripohnari mehne tuaro cahĩga. 23 Ã yoa pari turi wahma masa bajuaina yoaro sehe jiina Cohamacu̶ pohna wahare mu̶sa. Mari pu̶cu̶su̶ma ti pohna tirina jina baharo yarianahca. Tí yoaro sehe jierara Cohamacu̶ pohna mu̶sa wahachu̶. Cohamacu̶ to buhea mehne to catichu̶ yoaa buhea mehne to pohna wahare mu̶sa. Tí buhea mehne Cohamacu̶ mehne ã jirucunahca mari. 24 Õ sehe nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi: “Jipihtina masa tja yoaro sehe jira. Ã yoa noaa ti cju̶aa, tja cohori yoaro sehe jira. Tja ñaia wahara. Cohori cũ̶hu̶ buru bora, baa wahara. Tí yoaro seheta yariara masa cũ̶hu̶. 25 Mari pu̶htoro ya buhea sehe ne pihtisi. To niriro seheta ã waharohca”, ni joaa tiri jire. Tí buhea mu̶sare ti yahuri cjiri noa buheata jira.

1 Pedro 2

1 Ã Cohamacu̶ pohna jina jipihtia ñaa yoaare, mahñoare, ti baharo bu̶hu̶sehei ñano yoa cohtaare, paina ti cju̶aare cjoare, painare ñaa quiti dahreare tíre duhuga mu̶sa. 2 Ã yoa wahma masa bajuaina pẽchore ti tuaro cahmano seheta mu̶sa cũ̶hu̶ noa buheare Cohamacu̶ yare tuaro cahma namoga. Ã cahma namoga mu̶sa tirore mu̶sa wacũ tua namohto sehe, to yu̶hdu̶chu̶ yoaina mu̶sa wahahto sehe. 3 Ã yoaga mu̶sa mari pu̶htoro mu̶sare to noano yoaare masiina jina. 4 Cristo catichu̶ yoariro tãca yoaro sehe jiriro jira. Wu̶hu̶ dahreina cũ̶ria tãcare ti cahmaeraro seheta masa tirore cahmaerare. Cohamacu̶ sehe tirore to ñu̶chu̶ to beseriro noa yu̶hdu̶ariro jira. To ã jiriro jichu̶ tirore wacũ tuaga. 5 Mu̶sa cũ̶hu̶ wu̶hu̶ macaa tãa yoaro sehe jira. Mu̶sa ã jina Cohamacu̶ ya wu̶hu̶ macaa tãare noano ti cũriro seheta mu̶sa to yaina cũ̶hu̶ noano mehne jinahca mu̶sa. Ã yoana Cohamacu̶ ya wu̶hu̶ macaina noaina sacerdotea jinahca mu̶sa. Ã jina sacerdotea wahiquinare wajã jũ̶ mu̶oa Cohamacu̶re ti wariro seheta Jesucristo to yoadohoa mehne Cohamacu̶ yare noano yoanahca mu̶sa. Mu̶sa ã yoachu̶ ñu̶ ji coarohca Cohamacu̶. 6 Õ sehe nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi: “Tãca wu̶hu̶i ti cũ mu̶htari tãca marieno wu̶hu̶re yoa du̶ca masierara. Tó seheta Cristo marieno yu̶ yaina waha masierara masa. Ã jiro tiro wiho jiriro jierara. Ã jicu̶ tirore Jerusalẽpu̶ mipu̶re cũi nija. Tiro yu̶ beseriro noa yu̶hdu̶ariro jira. Ã jia tirore wacũ tuaina wahche, ne bu̶o tisi”, ni joaa tiri jire Cohamacu̶ yare ti joari pũi. 7 Tirore wacũ tuaina sehe noa yu̶hdu̶aro wahaahca. Ã jiro wiho jiriro jierara tiro. Tirore wacũ tuaeraina sehe soro wahaahca. Tinare õ sehe nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi: “Ahriro Cristo tãca yoaro seheta jira. Tãcare wu̶hu̶ dahreina ti cohãno seheta masa tirore cohãahca. Ti ã yoapachu̶ta mipu̶re wu̶hu̶ dahreina wu̶hu̶re yoaa ti cũ mu̶htari tãcare ti cũno seheta Cohamacu̶ tirore pu̶htoro sõre”, ni joaa tiri jire. 8 Õ cũ̶hu̶re nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi: “Mu̶rocariro tãcare doca wahã su̶ro to wacũ wahcãnore ne su̶erara. Tó seheta tãca yoaro sehe jirirore Cristore cahmaerana, tirore yu̶hdu̶ru̶cana, Cohamacu̶ cahapu̶ su̶si mari”, ni joaa tiri jire panopu̶. Tina Cohamacu̶ ya buheare yu̶htierare. Cohamacu̶ panopu̶ “Ã waharohca”, to niriro seheta Cristore cahmaerare tina. Ã yoahtinare cũa tiri jire Cohamacu̶ tinare. 9 Mu̶sa sehe Cohamacu̶ to beserina jira. Tiro mari pu̶htoro to yaina sacerdotea tirore dahra cohtaina jira mu̶sa. Ã jina to ya curua macaina ñaa marieina Cohamacu̶ yainata jira mu̶sa. Ãta jira mu̶sa. Cohamacu̶ noa yu̶hdu̶are to yoarire painare yahuhtina cjihti jira mu̶sa. Mu̶sare besea tiri jire nahitianoi jiina mu̶sa jiboro seheta ñaare yoarucu dutieraro. Ã besero noano buhriaroi jiina ti noano ñu̶ masino seheta, Cohamacu̶re noano masiina, to yare yoarucuina ji dutira mu̶sare. 10 Panopu̶re Cohamacu̶ yaina jierari jire mu̶sa. Mipu̶ pinihtare to yaina jira mu̶sa. Panopu̶re mu̶sare pja ñu̶riro mu̶sare mariasiniri jire. Mipu̶ sehere mu̶sare Cohamacu̶ pja ñu̶re. 11 Yu̶ cahĩina, ahri yahpai ji dojoahtina jierara mu̶sa. Cohamacu̶ yaina jira mu̶sa. Mu̶sa ã jiina jichu̶ ahrire tuaro yahuja mu̶sare: Mu̶sa ñaare goa pjaare ne yoaena tjiga. Tí ñaare yoana, Cohamacu̶re ñu̶ tuhtiina, ñaina wahana nica mu̶sa. 12 Cohamacu̶re cahmaeraina watoi jina noano yoaina jiga mu̶sa, mu̶sare “Yahusãari”, nina. Mu̶sa ã yoaina jichu̶ tina mipu̶re mu̶sare ñano yahusã duapahta, mu̶sa noano yoaare masiahca tina. Ã masia, tina Cohamacu̶re “Noariro, tuariro jira”, niahca. Õ seheta niahca Cristo ahri yahpapu̶ to tjua tachu̶. 13 Mari pu̶htorore yu̶hti duana ahri yahpa macaina pu̶htoa cũ̶hu̶re yu̶hdu̶ru̶caina jiena tjiga mu̶sa. Ahri yahpa macarirore mu̶sa jipihtina bui pu̶htoro jirirore tiro cũ̶hu̶re yu̶htiga. 14 Pu̶htoare yu̶hdu̶ru̶cainare buhiri dahre dutiro, warocara tiro tirore yoadohoinare. Ã yoa noano yoainare “Noano yoare mu̶sa”, ni dutiro warocara tiro. To ã warocachu̶, tina cũ̶hu̶re yu̶htiga mu̶sa. 15 Mu̶sa noano yoachu̶ ñu̶a tu̶ho masieraina ti mu̶ su̶ro mu̶sare quiti dahre duapahta quiti dahre masierara. Mu̶sa ãta yoachu̶ cahmana Cohamacu̶. Ã jina mu̶sa pu̶htoare yu̶htiga. 16 Cohamacu̶ mu̶sa pu̶htoro jira. Painare dahra cohtaina jierara mu̶sa. Ã jipanahta “Sãre dutiriro mariahna. Ã jina ñaare yoanahca”, ni tu̶hotuena tjiga “Ñaare yoari”, nina. Cohamacu̶re dahra cohtaina jira mu̶sa. Ã jina tirore noano yu̶htiina jiga mu̶sa. 17 Jipihtina masare ño payoga. Mari coyea Jesu yainare cahĩga. Cohamacu̶re cua pisaro mehne ñu̶ga. Ahri yahpa macaina jipihtina ti bui pu̶htoro jiriro cũ̶hu̶re ño payoga. 18 Dahra cohtaina, cua pisaro mehne mu̶sa pu̶htoare yu̶htiina jiga. Noaina, mu̶sare noano yoaina dihtare yu̶htiina jiena tjiga. Mu̶sa mehne suaina cũ̶hu̶re yu̶htiga mu̶sa. 19 Mu̶sa ñano yoaerapachu̶ta mu̶sare ti buhiri dahrechu̶ Cohamacu̶ to cahmano seheta tíre mu̶sa cũ̶no pjachu̶ “Noano yoare mu̶sa”, ninohca Cohamacu̶ mu̶sare. 20 Mu̶sa ñano yoari buhiri tina mu̶sare ti buhiri dahrechu̶ tíre mu̶sa cũ̶no pjachu̶ tí yaba cjihti jierara. Tí yaba cjihti jierapachu̶ta noano mu̶sa yoapachu̶ ti buhiri dahrechu̶ tíre noano mehne mu̶sa cũ̶no pjachu̶ Cohamacu̶ “Noano yoare mu̶sa”, ninohca mu̶sare. 21 Ã ñano yu̶hdu̶htinare ji dutire Cohamacu̶ mu̶sare to yainare. Cristo mu̶sa ya cjihtire ñano yu̶hdu̶re tirore mu̶sa ñu̶ cũhto sehe. 22 Tiro ne ñano yoaerare. Ã yoa ne mahñoerare. 23 Tirore ti tuhtichu̶, tiro sehe tinare tuhti cahmaerare. Tirore ti ñano yoapachu̶ta “Cjãihtja mu̶sare”, ne nierare tiro. Ti ã yoapachu̶ta tinare Cohamacu̶ to buhiri dahrehtore quihõno to yoahtore masino, “Yu̶ Pu̶cu̶pu̶ tinare buhiri dahrerohca”, ni tu̶hoture tiro. 24 Tiro to basi crusapu̶ mari ñaa buhirire yariare. Ã waha yariare pari turi mari ñaare yoaerahto sehe, Cohamacu̶ cahmaa sehere mari yoahto sehe. Tiro ñano cami tíre marine pichacapu̶ wahaborinare yu̶hdu̶chu̶ yoaro taro. 25 Oveja wisia ti butiro seheta mari cũ̶hu̶ pichacapu̶ butihtina jimai. Mipu̶ sehere Cristore ovejare ñu̶ wihboriro yoaro sehe jirirore, marine ñu̶ wihborirore wacũ tuaja mari. Ã wacũ tuana, to yaina wahai mari.

1 Pedro 3

1 Ã yoa dahra cohtainare yu̶ dutiriro seheta mu̶sa namosãnumiare dutiihtja. Mu̶sa manu̶su̶mare yu̶hdu̶ru̶caena tjiga tina Cohamacu̶ ya buheare ti cahmahto sehe. Cãina tina to ya buheare cahmaeraina jia, tinare mu̶sa yu̶hdu̶ru̶caerachu̶ ñu̶a Cohamacu̶ ya buheare cahmaboca tina. Tí buheare mu̶sa yahuerapachu̶ta to yare cahmaboca tina. 2 Ãta cahmaboca tina mu̶sa noano yoaare, mu̶sa ño payoa cũ̶hu̶re ñu̶a. 3 Mu̶sa numia, carea numia yoaro sehe yoaena tjiga. Ã yoa mu̶sa pjoarire wu̶hawe sapahtaa numia, uru darire bu̶saa numia, wapa ti yu̶hdu̶a suhtire sãa numia jiena tjiga mu̶sa, mu̶sare “Goa pjachu̶ yoari”, nina. 4 Ã yoa mu̶sa cua pisaro mehne painare niji siaroca mehne yoaa numia jina, noano su̶hu̶dua numia jina, ahrireta ñu̶ ji coachu̶ yoaga. Ahrire mu̶sa yoachu̶ wiho waro jierara, Cohamacu̶ to ñu̶chu̶. 5 Õ seheta yoaa tiri jire panopu̶ macaa numia Cohamacu̶ ya numia cjiri. Tí numia Cohamacu̶re wacũ tuaa numia jia, ti manu̶su̶mare yu̶hdu̶ru̶caera tiri jire. 6 Tó seheta Sara cjiro to manu̶no Abrahã cjirore noano mehne yu̶htia tiri jire. Ã jiro tirore “Pu̶htoro”, ni pisua tiri jire. Ã jina mu̶sa noano yoaa numia jina, cuiro mariea numia jina, Sara cjiro pohna numia yoaro sehe jira mu̶sa cũ̶hu̶. 7 To noano yoariro seheta mu̶sa cũ̶hu̶ mu̶a mu̶sa namosãnumiare noano yoaga. Tí numia mari mu̶a yoaro sehe tua numia jierara. Ã jina ño payoa mehne noano yoaga tí numiare. Cohamacu̶ jipihtia dachoripe tiro mehne mari jihtore marine to wariro seheta tí numia cũ̶hu̶re warohca tiro. Ti ã jiina jichu̶ tí numiare noano yoaga. Cohamacu̶re mu̶sa siniare mu̶sa dojomehnerahto sehe tí numiare noano yoaga. 8 Ahri mehne yahu batoihtja: Mu̶sa jipihtina cũ̶no mehne noano mehne jiga. Ã jina mu̶sa mehne macainare noano pja ñu̶ina jiga. Mu̶sa coyea Jesu yainare pu̶ bu̶hu̶seheri cahma cahĩga. Ã jina noano yoaga tinare. Ã yoa “Wiho jiina jija”, ni tu̶hotuga. 9 Paina mu̶sare ñano ti yoachu̶ tinare ñano yoa cahmaena tjiga. Mu̶sare ti tuhtichu̶ tinare tuhti cahmaena tjiga. Mu̶sare ti ã yoapachu̶ta noano yoaga tinare. Ã yoana “Noano jiga”, niga tinare. Tíre yoahtina cjihtireta to yaina cũre mu̶sare Cohamacu̶ sehe mu̶sare noano yoaro taro. 10 Ãta nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi: “Mu̶sa noano wahchea mehne ji duana ne ñano ni durucuena tjiga. Painare mahñoena tjiga. 11 Ñaa yoaare duhunocahga. Noaa sehere yoaga. Cahma mu̶sa basi ñu̶ tuhtiro marieno jiga. Mu̶sa noano jihtore tuaro cahmaga. 12 Cohamacu̶ cahmaare yoaina mari pu̶htoro ã ñu̶ wihborucuro nina. Tirore ti siniare ã tu̶horucuro nina. Ñano yoaina sehere tiro ñu̶ tuhtira”, ni joaa tiri jire. 13 Noare mu̶sa tuaro yoachu̶ paina sehe mu̶sare ñano yu̶hdu̶chu̶ yoa dua bihosi tina. 14 Noano mu̶sa yoapachu̶ta mu̶sare ñano yu̶hdu̶chu̶ ti yoachu̶ ñu̶no Cohamacu̶ mu̶sare noano yoarohca. Ã jina painare cuiena tjiga. Ã yoa pjíro tu̶hotuena tjiga. 15 Cristore “Sã pu̶htoro jira” ni, mu̶sa tu̶hotuna, ño payoga tirore. Ã yoana Cristore mu̶sa wacũ tuaare, Cohamacu̶ mehne mu̶sa jihtore paina ti sinituhto pano tinare mu̶sa yu̶htihtore noano masiyuga. Ã yu̶htina niji siaro mehne, noano ño payoa mehne yahuga tinare. 16 Noaina jiga. Ã jina “Ñaare yoaja”, ni tu̶hotusi mu̶sa. Ã jia Cristo yare noano yoaina mu̶sa jichu̶ paina mu̶sare ñaa quiti dahrea, bu̶oro wahaahca tina. 17 Ñaare mu̶sa yoari buhiri mu̶sa ñano yu̶hdu̶chu̶ noaerara. Ã yoa Cohamacu̶ cahmachu̶ noaare mu̶sa yoapachu̶ta mu̶sa ñano yu̶hdu̶chu̶ noa nina tí pinihta. 18 Õ seheta yu̶hdu̶re Cristo. Cũ̶ tahata jipihtina ti ñaa buhirire yariare tiro. Noariro jire. Ã jiro ñaina mari jichu̶ mari yaro jiborirore ñano yu̶hdu̶re tiro. Ñano yu̶hdu̶re tiro marine Cohamacu̶ yaina wahachu̶ yoaro taro. To pjacu̶ yariaa wahare. Ã yariaparota to catia mehne masari jire. 19 Ã masariro jiro tiro ti buhiri dahrehtore cohtaina cjiri presu jiina cjiri yariarina cjirire buheri jire. 20 Tina cohtaina panopu̶ Cohamacu̶re yu̶htieraina cjiri jia tiri jire. Tí pjapu̶re Noé cjiro to jiri pjapu̶re, pjiria dohoriare dohoro nia tiri jire. Tiare to dohoro watoi Cohamacu̶re yu̶htieraina cjirire ti yu̶htichu̶ cahmano yoari pja cohtaa tiri jimare Cohamacu̶. Ã yoa mahainacã ochota dia mininore yu̶hdu̶a tiri jire. 21 Minia ti yu̶hdu̶riro seheta bautisaa mehne yu̶hdu̶ra masa. Mari pjacu̶re mari wete tju cosaro sehe jierara bautisaa. Soro sehe jira bautisaa. “Ñaa buhiri marieina jija”, mari ni masihto cjihtore Cohamacu̶re “Mu̶hu̶re wacũ tuaja”, mari ni yahua jira ahri bautisaa. Ã yoa Jesucristo to masa mu̶jari mehne yu̶hdu̶ja mari. 22 Tiro Jesucristo mu̶anopu̶ wahari jire Cohamacu̶ poto bu̶hu̶sehei jiro, tiro mehne dutiro taro. Ã jiro tiro anjoa bui, mu̶ano macaina pu̶htoa bui, dutiina bui ti pu̶htoro jira.

1 Pedro 4

1 Mari ñano yu̶hdu̶na ñano yoaare duhunocaja mari. Cristo ñano yu̶hdu̶ri jire. Ã jina tiro ñano yu̶hdu̶ro to cuierariro seheta to suaerariro seheta mu̶sa cũ̶hu̶ to yoariro seheta yoaga. 2 Õ seheta yoaga mu̶sa ñaare mu̶sa goa pjaare pari turi mu̶sa yoaerahto sehe, Cohamacu̶ cahmaa sehere mu̶sa yoarucuhto sehe. 3 Panopu̶ Cohamacu̶re cahmaeraina ñaare goa pjaare ti yoariro seheta yoarucuri jimare mu̶sa cũ̶hu̶. Bu̶o tiro marieno ñano yoana, ñaare goa pjaare yoana, cahana, cahaa bose nu̶mu̶rine yoana, “Cohamacu̶ jira”, mu̶sa nia masu̶rine, Cohamacu̶ to ñu̶ yabia masu̶rine ño payona ahri sehereta yoari jimare mu̶sa. Ã jina tó purota yoa batoaga. 4 Ã jia tí ñaputiare yoaina mehne mu̶sa jisinichu̶ mipu̶re mu̶sa tíre yoaerachu̶ ñu̶a tina sehe ñu̶ cu̶aa wahara. Ã yoa mu̶sare ñano quiti dojomehnena. 5 Ti ã yoachu̶ ñu̶no ti ñaa yoarire Cohamacu̶ sehe sinitu ñu̶no, yahu yu̶hdu̶ dutirohca tinare. Tiro catiinare, yariaina cũ̶hu̶re besehtiro buhiri dahrehtiro jira. 6 To ã besehtiro jichu̶ jipihtina masa sehe mipu̶ yariarina cjirire noa buheare yahure Cristo ti yariahto pano. Õ seheta ni yahure ti pjacu̶rire Cohamacu̶ to yaria dutipachu̶ta. Ã yahure tiro Cohamacu̶ jipihtia dachoripe to jiro seheta tiro mehne ti jirucuhto cjihtore. 7 Pihtiri dacho cjihto mahanocã du̶hsara. Ã jina noano tu̶ho masiina jiga, mipu̶re Cohamacu̶ mehne mu̶sa durucuhto noano. 8 Painare cahĩna payu̶ tahari ñaare ti yoapachu̶ta ã ñu̶nocaja mari. Ã jina mu̶sa mehne macainare ã cahĩrucuga. Paye dutia yu̶hdoro tíreta yoaga. 9 Mu̶sa mehne macainare ne nureno marieno mu̶sa wu̶hu̶sepu̶ sãa ta dutiga tinare. 10 Cohamacu̶ mu̶sare cãinare mu̶sa yoa masihtipe cũri jire. To ã cũchu̶, mu̶sa yoa masiriro seheta mu̶sa mehne macainare tíre noano yoaga. To cũriro seheta painare noano yoadohona, Cohamacu̶ to cũriro seheta noano yoana nica mu̶sa. 11 Mu̶sa Cohamacu̶ yare noano yahuina jina, Cohamacu̶ to yahuboriro seheta noano yahuga mu̶sa cũ̶hu̶. Masare yoadohoina jina Cohamacu̶ to cũri tuaa mehne painare yoadohoga. Tí jipihtiare yoana Cohamacu̶re masa ti ño payohto sehe ã yoarucuga. Jesucristo sehe tíre mu̶sa yoachu̶ yoadohorohca. Tirore jipihtia dachoripe ño payoa, “Tuariro jira”, nino cahmana jipihtinare. Ãta nijaro. 12 Yu̶ cahĩina, mipu̶re ñaputiaro yu̶hdu̶na, “Cue, soro jiro wahaca yu̶hu̶re” ni, wacũ cu̶aena tjiga. Mu̶sa ñano yu̶hdu̶chu̶ Cohamacu̶ mu̶sa tirore wacũ tua namochu̶ yoa duaro, “Ñano yu̶hdu̶jaro”, nino nica tiro. 13 Cristo to ñano yu̶hdu̶riro seheta mu̶sa cũ̶hu̶ ã wahana, wahchega mu̶sa. Ã wahchena Cristo to si sitea mehne to tjua tachu̶ mu̶sa noano wahchenahca. 14 Cristo yaina mu̶sa jiri buhiri paina mu̶sare ti tuhtichu̶ Cohamacu̶ to yairo Espíritu Santo to si siteriro mu̶sa mehne jiro nina. Ã jina wahchega mu̶sa. 15 Ã yoa masare mu̶sa wajãri buhiri, mu̶sa yacari buhiri, paina ti yoarire ñu̶na tinare mu̶sa soro ni dojomehneri buhiri mu̶sa ñano yu̶hdu̶chu̶ ñaa nina. 16 Ã jipachu̶ta Cristo yaina mu̶sa jiri buhiri ñano yu̶hdu̶na, bu̶o tiena tjiga. Ñano yu̶hdu̶panahta Cristo yaina mu̶sa jiare wahchena, Cohamacu̶re “Noana” ni, ño payoga mu̶sa. 17 Cohamacu̶ to yaina ti yoarire ñu̶no to besehti pja jiro nina mipu̶re. Jipihtina mari to yaina mari yoarire ñu̶no bese mu̶htanohca “Ahri ñaa jira. Ahri noaa jira”, nino. ¿Ã bese mu̶htano dohse yoarohcari to yaina jieraina sehere? Tirore yu̶htieraina sehere tuaro buhiri dahrerohca. 18 Õ sehe nina Cohamacu̶ yare ti joari pũ: “Noaina yu̶hdu̶ahca. Ti ã yu̶hdu̶hto mijo curera. To ã mijo curechu̶ Cohamacu̶re cahmaeraina sehe ne yu̶hdu̶si. Basioerara tinare”, nina Cohamacu̶ yare ti joari pũ. 19 Ã jina Cohamacu̶ to cahmachu̶ mu̶sa ñano yu̶hdu̶ina jina, noaare mu̶sa yoarire ne duhuena tjiga. Ã yoa mu̶sare bajuamehnerirore mu̶sare ne duhuerarirore tirore wacũ tuarucuga mu̶sa.

1 Pedro 5

1 Mipu̶re Jesu yaina cahmachuina pu̶htoare yahuihtja. Yu̶hu̶ Jesu yaina pu̶htoro jija. Mu̶sa cũ̶hu̶ ti pu̶htoa tjira. Mu̶sare yu̶ yoaro sehe pu̶htoa jiinare ahrire yahui tai nija yu̶hu̶. Cristo to ñano yu̶hdu̶rire ñu̶riro cjiro jicu̶, mu̶anopu̶ Cristo mehne yu̶hdu̶htiro jicu̶ ahrire mu̶sare yahuihtja: 2 Cohamacu̶ yaina oveja yoaro sehe jira. Mu̶sa sehe ovejare ñu̶ wihboina yoaro sehe jira. Tinare Cohamacu̶ mu̶sare to cũrinare mu̶sa yaina masare noano ñu̶ wihboga. Ã yoana Cohamacu̶ to cahmariro seheta noano yajeripohna tia mehne tinare ñu̶ wihboga. Ã tinare ñu̶ wihbona, “Sã ñu̶ wihbori wapa niñerure wapatanahca”, niena tjiga mu̶sa. Wahchea mehne tinare ñu̶ wihboga. Wahchea mehne tinare ñu̶ wihboga. 3 Ã ñu̶ wihbona tinare ñano dutipena tjiga. Ã jina noano yoaga mu̶sa Jesu yaina mu̶sare ti ñu̶ cũhto sehe. 4 Mu̶sa ã yoana Cristo jipihtinare marine ñu̶ wihboriro to tjua tachu̶ pu̶htoro to pisari soro noano si siteri sorore mu̶sare to waboriro seheta tiro mu̶sare noaare to wahtore cju̶anahca. Tí mu̶sa cju̶ahti ne pihtisi. Ã jina tiro mehne yu̶hdu̶nahca mu̶sa. 5 Tinare yu̶ dutiriro seheta mu̶sa wahma yapia cũ̶hu̶ tinare mu̶sa pu̶htoare yu̶htiina jiga. Ã yoa mu̶sa mehne macainare jipihtinare ño payoa mehne yoadohoga. Õ sehe nina Cohamacu̶ yare ti joari pũi: “Masare yu̶hdu̶ru̶ca duainare Cohamacu̶ ñu̶ tuhtira. Painare ño payoina sehere ‘Wiho jiina jija’, ni tu̶hotuina sehere noano yoara tiro”, nina to yare ti joari pũi. 6 Ã jina Cohamacu̶ tuariro mu̶sare to dutichu̶ “Wiho jiina jija” ni, tirore ño payoga. Mu̶sa ã yoachu̶ to quihõri pja jichu̶ mu̶sare paina ño payoahca to dutiro mehne. 7 Tiro mu̶sare pjíro tu̶hotu ñu̶ wihbora. Ã jina ne pjíro tu̶hotuena tjiga mu̶sa sehe. 8 Ã yoa wacũ masi jinohbu̶. Mu̶sare ñu̶ tuhtiriro watĩno yairo suariro to maca chu̶ro seheta mu̶sare ñano yu̶hdu̶chu̶ yoa duara. Ã yoa mu̶sare ñano yoa dutira. 9 Jipihtiropu̶ ahri yahpapu̶re paina Jesu yainare ñano yu̶hdu̶chu̶ yoa, ñano yoa dutira watĩno. Tíre masina, tirore yu̶htiena tjiga. Ã jina Cristore tuaro wacũ tuaga mu̶sa. 10 Ã yoa mahanocã mu̶sa ñano yu̶hdu̶ri baharo Cohamacu̶ mu̶sare yoadohorohca. Mu̶sare noaina jichu̶ yoarohca. Tirore mu̶sa wacũ tua namochu̶, tirore mu̶sa ne duhuerachu̶ yoarohca mu̶sare. Tiro jipihtia dachoripe mu̶anopu̶ Cristo mehne mu̶sa jihtore mu̶sare cũriro jira. Tiro Cohamacu̶ jira jipihtinare pja ñu̶riro. 11 “Jipihtia dachoripe tiro tuariro jira”, ni ño payojihna tirore. Ãta yoarucujihna. 12 Ahri pũcãre mahari pũcãre mu̶sare yu̶ waroca duachu̶ Silvano sehe yu̶hu̶re joabasahre. Tiro Jesu yairo yu̶ coyeiro, Jesu yare ã yoarucuriro jira, yu̶ tu̶hotuchu̶. Mu̶sare noano yahu duaja. Ã jicu̶ “Ahri buhea potocãta Cohamacu̶ mu̶sare to cahĩa buhea jira”, ni yahucu̶ mu̶sare ahri pũre joarocaja. Ã jina ahri buheare ne duhuena tjiga mu̶sa. 13 Mu̶sare to yaina cjihtire to beseriro seheta Jesu yaina Babilonia macaina cũ̶hu̶re besea tiri jire Cohamacu̶. Tina sehe mu̶sare noa dutira. Marco yu̶ macu̶ yoaro sehe jiriro cũ̶hu̶ mu̶sare noa dutira. 14 Mu̶sa mehne macainare noano mehne piti bocasiniga. Jipihtina Jesucristo yaina noano jiga mu̶sa.

2 Pedro 1

1 Yu̶hu̶ Simo Pedro Jesucristo buhe dutiro to cũrirota jija. Tirore dahra cohtariro jija. Jesucristo, Cohamacu̶ waro jiro, ñaa buhiri marieriro jiro marine cũ̶no potorita yu̶hdu̶chu̶ yoariro jira. Ã jiro tirore mu̶sa wacũ tuachu̶, to yaina wahachu̶ yoare mu̶sare. Mu̶sa ã wacũ tuachu̶ wiho waro jierara, Cohamacu̶ to ñu̶chu̶. Ã to yaina mu̶sa wahachu̶ mari cũ̶no potorita to yaina jija. Ã jicu̶ mu̶sare joarocaja. 2 Ã yoa Cohamacu̶ cũ̶hu̶re mari pu̶htoro Jesu cũ̶hu̶re masi namona ti cahĩa mehne noano jirucunahca mu̶sa. Ã noano mu̶sa jihto sehe mu̶sare sini payoja. Ã nicu̶ mu̶sare noa dutija. Cohamacu̶ mu̶sare pjíro noano yoa namojaro. 3 Cohamacu̶ ñaa marieriro jiro, to tuaa mehne marine to yaina jihtinare bese cũ tuhsu̶a tiri jire. To ã bese cũchu̶ tu̶hona, tirore masina to yaina wahaja mari. Ã wahana Cohamacu̶re masi namona, to tuaa mehne to cahmano seheta noaina jinahca mari. 4 Tí to tuaa mehne marine noa yu̶hdu̶aro yoare. “Õ seheta mu̶sare noano yoaihtja”, to niriro seheta marine noa yu̶hdu̶aro yoara. Marine to ã yoachu̶ ñu̶na Cohamacu̶ to jiro seheta waha namonahca mari. Ã jina ahri yahpa macaa ñaare, mari ñaare goa pjaare mari duhunocaja. Tí ñaa sehe marine dojomehne yu̶hdu̶amahre. 5 Cristore noano wacũ tuaina ji tuhsu̶ra mu̶sa. Ã jina õ sehe yoa namoga tjoa: Noaare yoaina jiga mu̶sa. Ã jina Cohamacu̶ cahmaare noano masiina jiga mu̶sa. 6 Ñano yoa duapanahta Cohamacu̶ cahmaa sehere yoarucuina jiga mu̶sa. Ã yoa Cristo yaina mu̶sa jiri buhiri ñano yu̶hdu̶panahta ã cũ̶no pjarucuga mu̶sa. Ã jina Cohamacu̶re ño payoina, to cahmaare yoaina jiga mu̶sa. 7 Ã yoa mu̶sa mehne macainare cahma ño payoina, tinare noano yoadohoina jiga mu̶sa. Ã yoa jipihtina paina cũ̶hu̶re cahĩina jiga. 8 Mu̶sa õ sehe yoa namochu̶ta noa yu̶hdu̶ara. Mu̶sa ã yoa namona, noano yoaina jirucunahca. Ã jina Cristo to cahmaare noano yoarucuina jinahca mu̶sa. Wiho waro jiina jisi mu̶sa. Ã yoa Cristore mu̶sa wacũ tuari wiho waro jisi. Yu̶ niriro seheta mu̶sa yoa namochu̶ pinihtare noa yu̶hdu̶ara. 9 Mu̶sa ã yoa namoerana Cohamacu̶ yare ne masieraputiara mu̶sa. Ã yoa namoeraina jina capari ñu̶eraina o capari noano ñu̶ bocaeraina yoaro sehe jina, Cohamacu̶ cahmaare ne masierara mu̶sa. Ã yoa namoerana Cristo mu̶sa ñaa yoari buhirire to cohãri cjirire ne wacũ payoerara mu̶sa. Ãta bonoca duara mu̶sa. 10 Ã jina, yu̶ coyea, Cohamacu̶ to yaina cjihtire mu̶sare to ji dutichu̶ yu̶htire mu̶sa. Ã yu̶htiina jina, to yare ne wacũ duhuerana to cahmaare tuaro yoarucuga. Mu̶sa ã yoarucuna potocãta Cohamacu̶ mehne jinahca mu̶sa. Ã yoa potocãta to beserina jinahca mu̶sa. Ã yoana to yare duhuina jisi mu̶sa. 11 Mu̶sa ã to cahmano sehe yoaina jina mari pu̶htoro marine yu̶hdu̶chu̶ yoariro Jesucristo to su̶ho jiropu̶ noano wahanahca mu̶sa. Tópu̶ tiro mari pu̶htoro ã jirucurohca. Potocã to yaina waro mu̶sa jichu̶ ñu̶no “Noano mehne yu̶hu̶ mehne jiga mu̶sa”, ninohca Jesu mu̶sare. 12 Ã yoa ahrire mu̶sare ã wacũchu̶ yoarucuihtja. Ahri mu̶sare yu̶ yahurire masi tuhsu̶hre mu̶sa. Ã masina Cohamacu̶ yare mu̶sa tu̶horiro seheta noano yoana nina mu̶sa. Ã yoaina mu̶sa jipachu̶ta ahri mu̶sare yu̶ yahurire ã wacũchu̶ yoarucuihtja mu̶sare. 13 Mahanocã du̶hsara yu̶ yariahto. Tíre noano yahure mari pu̶htoro Jesucristo yu̶hu̶re. Ã jicu̶ catisinicu̶ waro ahri yu̶ yahurire mu̶sare ã wacũchu̶ yoarucuihtja. Yu̶ ã yoachu̶ noa nina. 15 Ã jicu̶ ahri yu̶ yahu joari cjirire mu̶sare joa cũ pahñoihca yu̶ yariari baharo mu̶sa noano masihto sehe. Ã jina ahri yu̶ yahurire ã wacũrucunahca mu̶sa. 16 Ã yoa Cristo to tuaa cũ̶hu̶re to tahto cũ̶hu̶re mu̶sare yahuna, sã mu̶ su̶ro yahuna nieraja. Masa ti mu̶ su̶ro ti masia mehne ti yahua jierara mu̶sare sã yahua. Tuariro to jiare sã basita ñu̶i. 17 Cristo to tua yu̶hdu̶ariro to jiare sãre ñore Cohamacu̶ mari Pu̶cu̶. To ã ñochu̶ tiro sehe noano si siteriro jire. To ã si sitechu̶ õ sehe nino coa tare to si sitero watoi: “Ahriro yu̶ macu̶, yu̶ cahĩriro jira. Tiro mehne tuaro wahcheja”, nino coa tare Cohamacu̶ tua yu̶hdu̶ariro. 18 Mu̶anopu̶ to ã nino coa tachu̶ tu̶hoi sã. Tũ̶cu̶ buipu̶ Cohamacu̶ to jiri tũ̶cu̶i Cristo mehne jii sã. 19 Tíre ñu̶rina jina, Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri panopu̶ macaina ti joari cjiri potocã ti jichu̶ noano masija sã. Ti joari cjirire noano ñu̶ buherucuna noano yoana nina mu̶sa. Tí ti joari cjiri Cohamacu̶ yare marine noano masichu̶ yoara. Ahri yahpai ñaare ti yoari yahpai nahitianoi mari jiboro seheta buhriaro marine to noano ñu̶ masichu̶ yoaro seheta Cohamacu̶ noano masichu̶ yoara marine. Ã jina Cohamacu̶ yare ti joarire ã buherucuga. Ã buherucuna Cristo to tjua tachu̶pu̶ buhe duhunahca. Ã tjua taro to yare mari masierarire marine noano masi pahñochu̶ yoarohca. 20 Jipihtia ahri yu̶ yahuri yu̶hdoro ahri sehere noano masiga mu̶sa: Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri panopu̶ ti joari cjirire mari mu̶ su̶ro tíre buhena, “Õ sehe nino nica”, ni masieraja. 21 Ne masa ti mu̶ su̶ro Cohamacu̶ yare joaera tiri jire. Panopu̶ macaina cjiri Cohamacu̶ yare ti joachu̶ Espíritu Santo sehe ti joahtore tinare masichu̶ yoaa tiri jire.

2 Pedro 2

1 Panopu̶ mari coyea judio masa mehne macaina “Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina jija”, ni mahñoina jia tiri jire. Ti yoaro seheta mipu̶ cũ̶hu̶re mu̶sa mehne macaina ã ni mahñoina jiahca. Tina potocã ti buheboro seheta mahñoa sehere buheahca. Ã buhea Cristo ya sehere dojomehneahca. Ã yoa Cristo to yu̶hdu̶chu̶ yoaborina jipahta tirore “Sã pu̶htoro jira”, ni tu̶hotuerara. Tí jipihtiare ti ã yoari buhiri dóihta Cohamacu̶ tinare tuaro buhiri dahrerohca. 2 Ã mahño ti buhechu̶ tu̶hoa tina ti ñaare goa pjariro seheta payu̶ masa tinare ñu̶ cũ ñano yoaahca. Ti ã ñano yoachu̶ ñu̶a paina masa cũ̶hu̶ noaa buheare ñano quiti dahreahca. 3 Ã jia tina mahñoina niñerure wapa cahmaa, mahñoa, ti mu̶ su̶ro ti yahua buheare buheahca mu̶sare. Ti ã buheri buhiri Cohamacu̶ tinare tuaro buhiri dahrerohca yu̶hdu̶ro marieno. Panopu̶ta ã yoainare buhiri dahre duti tuhsu̶a tiri jire tiro. 4 Tó seheta panopu̶ta Cohamacu̶ ñaina anjoa cũ̶hu̶re to buhiri dahrehtore cũ tuhsu̶a tiri jire. Tinare pichacapu̶ nahitianopu̶ peresu yoaa tiri jire. Ã yoaro pihtiri dacho baharo tinare buhiri dahrerohca. 5 Tó seheta panopu̶ macainare Cohamacu̶re cahmaerainare tiro buhiri dahrea tiri jire. Ã yoaro jipihtiro ahri yahpare miono, jipihtina masa ñainare mio wajãa tiri jire. To ã miohto pano Noe cjiro sehe tí pja macaina cjirire noaare yoa dutiro yahua tiri jimare. To ã yoaro watoi Cohamacu̶ ahri yahpare miono, Noéne tiro mehne macaina cũ̶hu̶re yu̶hdu̶chu̶ yoaa tiri jire. Tina jipihtina to yu̶hdu̶chu̶ yoarina ocho masa jia tiri jire. 6 Tó seheta Sodoma wama tiri maca macaina cjirire Gomorra wama tiri maca macaina cjiri cũ̶hu̶re Cohamacu̶ buhiri dahrea tiri jire. Tí macarine pichaca mehne noano jũ̶ pahñonocaa tiri jire. Ã yoaro baharopu̶ jihtinare tirore cahmaerainare ñono nia tiri jire. Ñainare to buhiri dahrehtore ñono nia tiri jire tinare. 7 Ã yoaro Lote wama tiriro cjiro sehere yu̶hdu̶chu̶ yoaa tiri jire. Lote sehe noariro jia tiri jire. Ã jiriro jiro Sodoma macaina Cohamacu̶ dutiare yu̶hdu̶ru̶caina ñabiaro ti yoachu̶ ñu̶no pomea waha, ñano tu̶hotua tiri jire. 8 Tiro noariro ñaina watoi jiro, dachoripe ñabiaro ti yoachu̶ ñu̶no, ñano ti durucuchu̶ tu̶horo ñano yajeripohna tia tiri jire. 9 Tirore to yu̶hdu̶chu̶ yoachu̶ ñu̶na ahri yu̶ yahuhtire masija mari. Cohamacu̶ mari pu̶htoro tirore cahmainare ti ñano yu̶hdu̶chu̶ ñu̶no tinare yoadohorohca. Ã jiro ñaina sehere peresu yoaro tinare cju̶ara pihtiri dacho jichu̶ to buhiri dahrehto sehe. 10 Ñaare tuaro goa pjainare Cohamacu̶re yu̶hdu̶ru̶cainare tina pinihtare ñano buhiri dahrerohca tiro. Ahrina mu̶sa mehne macaina mahño buheina ñaare yoaa, ne cuierara. Ã yoa bu̶o tierara tina. “Painare masi yu̶hdu̶ru̶caja”, ni tu̶hotuina jira tina. Ã jiina jia mu̶ano macaina tuainare ne ño payoeraa, cuiro marieno ñano ni bu̶ju̶pera tinare. 11 Anjoa sehe ne ti yoaro sehe yoaerara. Tina sehe mahño buheina yu̶hdoro tuaina jira. Ã jipahta tina ne bu̶ju̶pea mehne mu̶ano macaina tuainare ñano yahusãerara Cohamacu̶re, “Painare yu̶hdu̶ru̶caja”, nieraina jia. 12 Wiho mejeta ahrina mahño buheina sehe nu̶cu̶ macaina wahiquina yoaro sehe tu̶ho masieraina jira. Nu̶cu̶pu̶ boca su̶a ti wajãhtina yoaro sehe jira tina. Ti cahmano seheta yoara tina. Ã jia ti masierainare bu̶ju̶pe, ñano ni durucu cohtara. Ã yoaina jia wahiquina yariahtina ti jiro seheta tina cũ̶hu̶ to buhiri dahrehtina jirucuahca. 13 Tinare ti ñano yoari buhiri buhiri dahrerohca Cohamacu̶. Tina ñaare goa pja yu̶hdu̶ara. Ã yoaa dachopu̶ masa ti ñu̶rocaroi to jipachu̶ta ñano yoarucura. Mu̶sa mehne bose nu̶mu̶ yoaa, tí bose nu̶mu̶i ñaare yoa yu̶hdu̶ara. Ã jia mu̶sa bose nu̶mu̶re ti wete dahrero seheta tinare mu̶sa ñu̶ cũchu̶ tí ñaa pihara mu̶sare. 14 Ã yoaa numiare ñu̶a, ñaha duara tina. Tuhsu̶, ñaare ã yoarucu duara. Cohamacu̶re wacũ tuaera cureinare ñaare yoa dutia, tó sehe jiinare tinare ñu̶ cũchu̶ yoara. Ã yoa ti sahsero paye barore, niñeru cũ̶hu̶re mahño ma mihniina jira. Tina Cohamacu̶ to buhiri dahrehtina jira. 15 Tina Cohamacu̶ yare buheraa, soro jia buhea sehere buhera. Ã yoaa Balãa yoaro sehe yoaa nina. Balãa, Beor macu̶no jia tiri jire. Tiro sehe panopu̶ to ñaa yoari mehne niñerure wapata duaa tiri jimare. 16 To ã yoachu̶ ñu̶no Cohamacu̶ tuhtia tiri jire tirore. To burro durucueraricoro jiparota masu̶no yoaro sehe to pu̶rore durucu tuhtia tiri jire. To ã tuhtichu̶ tu̶horo Balãa tuaro to ñaare yoa duamarire duhunocaa tiri jire. Tu̶ho masierariro to yoa duamarire duhunocaa tiri jire. 17 Ahrina mahñoina mári pohtaripu̶ co marieno yoaro sehe jira. Co mariea mári pohtari ti yaba cjihti jieraro seheta tina mahñoina ne yaba cjihti jierara. Ã yoa me curuari mu̶ano macaa core waboa curuarire wihnono to wãrocachu̶ ti curuari yaba cjihti jierara. Ã ti yaba cjihti jieraro seheta, tina mahñoina cũ̶hu̶ masare yoadohoera, ne yaba cjihti jierara. Ã jiro nahitiano warore yoa tuhsu̶a tiri jire Cohamacu̶ tópu̶ tinare buhiri dahrero taro. 18 Tina mahñoina ti durucua yaba cjihti jierara. Masiina yoaro sehe masare ã buhemacanocahna. Õ sehe ni buhera tina: “Mari cahmano seheta mari yoachu̶ noa nina”, ni buhemana tina. Ti ã ni buhechu̶ masa tu̶hoa ñaare goa pjaa, ti ya buheare cahmana. Paina masa Cohamacu̶re potocãta wahma cahma du̶caina mahanocãta wahara ti ñaare ti duhuri baharo, quihõno yoaeraina mehne macaina ti jiri baharo. Tinare mahñoina ti buhechu̶ tu̶hoa ñaare cahmana tjoa Cohamacu̶ yaina jiborina jipahta. 19 Tinare õ sehe ni buhera mahñoina: “Mari cahmano seheta mari yoachu̶ noa nina”, ni buhemana tina. Ti ã ni buhepachu̶ta ti niriro sehe wahaerara tinare. Ñaare duhu duaeraa, tíre duhu masieraputiara. Ti ã duhu masierachu̶, tí ñaa ti pu̶htoro yoaro sehe jira. 20 Mari pu̶htoro Jesucristore marine yu̶hdu̶chu̶ yoarirore wahma cahma du̶caina sehe ahri yahpa macaa ñaare duhunocamare. Ti ã duhuri baharo pari turi ñaare yoaa tjoa, ñabiaro waro tjuara tina. Cristore ti masihto pano ti ji mu̶htariro yu̶hdoro ñabiaro tjuara ju̶na, pari turi ñaare yoaa tjoa. 21 Ã ñabiaro tjuaa, Cohamacu̶ tinare to dutiare yu̶hdu̶ru̶caa, noaa buhea sehere ti ne masi mu̶htaerachu̶ noabiaboa tinare. 22 Ã jia pari turi ñaare yoaa, masape ti ni durucurucuriro seheta yoaa nina tina. Õ sehe ni durucura masa: “Diero toa tuhsu̶ pari turi to toa cũri cjirire chu̶ra. Ã yoa yesere ti cosari baharo pari turi tiro ñari sahbai cuhsu̶ra tjoa. (Tó seheta yoara noaa buheare cahmamarina cũ̶hu̶ pari turi ñaare cahmaa tjoa)”, ni durucura masa.

2 Pedro 3

1 Yu̶ cahĩina, mu̶sare cũ̶ pũ joaroca tuhsu̶i. Ã jicu̶ ahri pũre mipu̶re mu̶sare joarocai nija tjoa. Tuhsu̶ pu̶a taha joarocacu̶ ahri jipihtiare mu̶sare wacũchu̶ yoa duai nija noaa dihtare mu̶sa tu̶hotuhto sehe. 2 Panopu̶ macaina noaina Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri ti yahu joari cjirire wacũga mu̶sa. Mari pu̶htoro marine yu̶hdu̶chu̶ yoariro Cristo to dutia cũ̶hu̶re wacũga. Tí dutiare sã to cũrina mu̶sare buhei. 3 Ahrire mu̶sa masichu̶ tuaro cahmaja. Ã jina wahmanore ahrire wacũ mu̶htaga: Pihtiri dacho panocã Cohamacu̶ yare bu̶ju̶peina jiahca. Tina ñaare goa pjarucuina jiahca. Õ sehe ni bu̶ju̶peahca: 4 “Cristo ‘Tjua taihtja’, niparota ne tjua tasi. ¿Tjua ta duaparota dohsearo ne bajuerajari tiro? Ahri yahpa to ji du̶cari baharo mari ñu̶chu̶su̶ma mu̶na ti yariari baharo jipihtiro soro sehe waharo marieno ã jirucura. Ã jiro ahri yahpare tahtiro mu̶anopu̶re mariahna”, ni bu̶ju̶peina jiahca. 5 Ã ni bu̶ju̶pea ahri sehere ne wacũerara tina: Panopu̶re Cohamacu̶ to dutiro mehne ahri yahpare, mu̶ano cũ̶hu̶re bajuamehnea tiri jire. Ã yoa tuhsu̶ ahri yahpai co dihta jiriro cjirore yahpa jichu̶ yoaa tiri jire tiro. Ã yoaro co mehne ahri yahpa mipu̶ to jiro seheta ahri yahpare yoaa tiri jire tiro. 6 Ã yoa baharopu̶ ahri yahpare miono, cohã pahñoa tiri jire ahri yahpa macaare ahri yahpa macaina cũ̶hu̶re. (Ã jiro ahri yahpare cũ̶ tahata soro wahachu̶ yoa tuhsu̶a tiri jire Cohamacu̶.) 7 Ã soro wahachu̶ yoaparota mipu̶re mu̶anore, ahri yahpa cũ̶hu̶re pari turi cohtotachu̶ yoaerasinire tiro. Tiro to dutiro mehne ahri yahpare mu̶ano cũ̶hu̶re mipu̶re ti jiro seheta jirucu namochu̶ yoaro nina. Ã jiro cohtaro nina baharo jipihtiropu̶re jũ̶no taro. Ã cohtaro nina Cohamacu̶ tirore cahmaerainare buhiri dahrero taro. Ã buhiri dahrero tinare pichacapu̶ cohãnohca. 8 Yu̶ cahĩina ahrire wacũga mu̶sa: Mil cu̶hmarine “Yoabiari pja jira”, mari ni tu̶hotupachu̶ta cũ̶ dachota jira Cohamacu̶ to ñu̶chu̶ sehere. 9 “Cohamacu̶ to niriro sehe ne so yoaeraputiara”, nina masa. Ã jierara. Masare noano yoa duaro cohtasinino nina. Ne cũ̶iro masu̶nore pichacapu̶ cohã duaerara tiro. Ã jiro jipihtina pano ti ñaare tu̶hotumarire ti duhuchu̶, Cohamacu̶re ti cahmachu̶ cahmasinina tiro. 10 Ñamipu̶re yaca bu̶cu̶ro to wacũenoca yacaro sãariro seheta Cristo ahri yahpapu̶re wacũenoca tarohca. To tachu̶ to tuaro bisichu̶ta mu̶ano macaa pihtia wahaahca. Jũ̶ pihtia wahaahca. Ã yoa ahri yahpa, ahri yahpa macaa cũ̶hu̶ jũ̶ pihtia wahaahca. Cohamacu̶ ahri yahpa macainare buhiri dahrero taro nina. 11 “Ahri jipihtia pihtia wahaahca”, Cohamacu̶ to nichu̶ tu̶hona ñaare duhuina, Cohamacu̶ cahmaare yoaina jiro cahmana marine. 12 Mari pu̶htoro Cristo ahri yahpapu̶ to tahtore cohtaina jina, soaro mehne to tachu̶ yoaga mu̶sa. Tí dachoi mu̶ano macaa jũ̶ pihtia wahaahca. Jipihtia jũ̶ sipĩa wahaahca. 13 To ã cuaro wahahto to jipachu̶ta mari sehe Cohamacu̶ to ni cũriro seheta jipihtiare to cohtotahtire cohtaja mari. Jipihtia ti jũ̶ pihtiari baharo õ sehe jirohca. Mu̶anopu̶ cũ̶hu̶ ahri yahpapu̶ cũ̶hu̶ wahma jiahca. Ã yoa tí pjapu̶re noaa dihtare yoaahca jipihtina. Ahrireta cohtaja mari. 14 Ã yoa yu̶ cahĩina, mari pu̶htoro to tahtore cohtaina jina Cohamacu̶ to ñu̶rocaroi noano yoaina jiga mu̶sa ñaa buhiri marieina mu̶sa jihto sehe. Ã noano yoaina jiga mu̶sa Cohamacu̶ mu̶sa mehne to wahchehto sehe. 15 Yoa cureri pja to bajuerachu̶ ñu̶na ahrire masiga mu̶sa. Masa tirore cahmaina to yu̶hdu̶chu̶ yoahtina du̶hsasinina mini. Ã jiro tinare cohtasinino nina Cohamacu̶. Ãta ni mu̶sare joarocari jire mari coyeiro mari cahĩriro Paulo. Cohamacu̶ to masia mehne tíre joarocari jire tiro. 16 Ã dihta ni joarocara Paulo to joarocaa taharipe. Cristo to tahtore, ñaare yoaeraina mari jihto cũ̶hu̶re yahuro õ sehe dihta ni joarocari jire tiro. Cãa tahari mijo cureare tiro yahu joarocari jire. Paina ne masieraina, tu̶ho masieraina mahñoa mehne to ã nirire cohtota mu̶jana. To ã niri jipachu̶ta soro ni cohtota yahura tina. Paye Cohamacu̶ yare ti joaa pũri cũ̶hu̶re tó seheta yoara tina. Ti ã yoachu̶ ñu̶no Cohamacu̶ tinare tuaro buhiri dahrerohca. 17 Yu̶ coyea, yu̶ cahĩina ahri jipihtiare ti ã wahahto pano yahuyui nija mu̶sare. Ã jina ahrire masina, noano yoaga mu̶sa. Ñaina mu̶sare soro ni ti buhechu̶ ne tu̶hoena tjiga tinare, “Cristore wacũ tua duhuri”, nina. 18 Ã jina mari pu̶htorore marine yu̶hdu̶chu̶ yoarirore Cristore noano wacũ tua namoga mu̶sa. Tirore, marine to cahĩa cũ̶hu̶re noano masi namoga mu̶sa. Mipu̶re, jipihtia dachoripe tirore noano wahche payojihna mari. “Noariro, tuariro jira”, nijihna mari tirore. Ãta nijihna.

1 Juan 1

1 Jesu Cohamacu̶ ya du̶serore yahuriro jira. Dóipu̶ta wahmanopu̶ta jiriro tiro masare Cohamacu̶ mehne ã jirucuchu̶ yoariro jia tiri jire. Mipu̶re sã tirore yahu joana nija. Tirore tu̶hona, catiriro warore tirore ñu̶i sã. Ã tjira. Tirore ñu̶na, sã wamomacari mehne tirore dahra ñu̶i sã. 2 Ahriro Cohamacu̶ mehne ã jirucuchu̶ yoariro ahri yahpapu̶ to masa bajuari baharo tirore sã ñu̶i. Ã jina tirore yahuja sã mu̶sare. Tiro jipihtia dachoripe to Pu̶cu̶ro mehne jirucuriro to jichu̶, mipu̶re Cohamacu̶ tirore ñore sãre. Tíre yahuja sã mu̶sare. 3 Cohamacu̶ mehne macaina jija sã. To macu̶no mehne macaina cũ̶hu̶ jija sã. Ã jina mu̶sa cũ̶hu̶ sã mehne macaina, Cohamacu̶ mehne macaina, to macu̶no mehne macaina mu̶sa jihto cjihtore sã ñu̶rire, sã tu̶horire mu̶sa cũ̶hu̶re sã yahuja. 4 Ahrireta sã joaja noano mari wahchehti cjihtire. 5 Ahri buhea Cohamacu̶ macu̶no sãre to yahuri cjiri jia nina. Mipu̶ta ahrire yahunahca sã mu̶sare: Cohamacu̶ buhriaro yoaro sehe jira. Buhriaro wete marieno to jiro seheta tirore ne ñaa yoaa mariahna. Ñaa sehe nahitiano yoaro sehe jira. Cohamacu̶re ne ñaa yoaa mariahna. To ã jia tiare yahuja mu̶sare. 6 Ã jina nahitianoi jiina yoaro seheta mari ñaare yoaina jipanahta “Cohamacu̶ mehne macaina jija” nina, mari mahñona nija. Ã yoa Cohamacu̶ yare quihõno yoaeraja. 7 Ã yoa buhriaropu̶ jiina yoaro seheta Cohamacu̶ to yoariro seheta mari noaa sehere yoana, paina Jesu yaina mehne noano jina nija. Mari ã yoaina jichu̶ Cohamacu̶ macu̶no Jesu to di cohãno mehne, crusai to yariari mehne jipihtia mari ñaa yoari buhirire cohãna. 8 “Yu̶hu̶ pini ne ñaare yoaeraja”, ni wacũna, mahñoare tu̶hotuna nija mari. Mari ã ni tu̶hotuna Cristo yare potocã jiare ne masieraja. 9 Wiho mejeta Cohamacu̶re mari ñaa yoarire mari yahuchu̶ tiro quihõno yoariro jiro, mari ñaare borohca. Ã boro jipihtia mari ñaa buhirire cosawerohca tiro. To niriro seheta yoariro jira tiro. 10 “Ñaare yoaeraja” nina, “Cohamacu̶ mahñoriro jira”, nina nija mari. Õ seheta niina to buheare cahmaerara.

1 Juan 2

1 Yu̶ pohna, mu̶sa ñaare yoaerahto sehe ahrire joai nija. Yu̶ ã ni joapachu̶ta ñaare yoaboca mu̶sa. Mu̶sa ã yoachu̶ ñu̶no Jesucristo noariro mu̶sa ya cjihtire to Pu̶cu̶rore õ sehe ni sini payorohca: “Ahrina ti ñaare yoari buhirire buhiri dahrei tjiga”, ni sini payorohca to Pu̶cu̶rore. 2 Cristo mari ñaa yoari buhirire cohãriro jira. Mari ñaa yoari buhirire mari dihtare cohãerara. Jipihtiro macainapu̶ cũ̶hu̶re ti ñaa yoari buhirire cohã masina tiro. 3 Cohamacu̶ to dutiare yoana, tirore potocãta noano masija mari. 4 Cũ̶iro Cohamacu̶ dutiare yoaeraparota “Yu̶hu̶ Cohamacu̶re masija” nino, tiro mahñoriro jira. Ã jiro Cristo yare potocã jiare ne masierara. 5 Pairo sehe Cohamacu̶ dutiare yoariro Cohamacu̶re tuaro cahĩriro jira. “¿Cohamacu̶ mehne macaina jijari mari?” ni masi duana, õ sehe mari masinahca: 6 “Cohamacu̶ mehne macariro jija”, niriro Jesucristo yoaro seheta noaare yoariro jiro cahmana tirore. To ã yoariro jichu̶ ñu̶na “Cohamacu̶ mehne macariro jija”, ni masija mari. 7 Yu̶ cahĩina, ahri dutia mipu̶re mu̶sare yu̶ yahuhto wahma dutia jierara. Ahri dutia mu̶sa wahmanopu̶re cju̶ariro cjiro mu̶na dutia tjira. Tí dutiare mu̶sa tu̶ho tuhsu̶re. 8 Mipu̶ sehere mu̶sare yu̶ yahuhto mu̶na dutia jiparota wahma dutia cũ̶hu̶ jira. Cristo, mu̶sa cũ̶hu̶ tí dutiare yoara. Mipu̶ta nahitiano to pihti wahcãchu̶ mari ñu̶ masino seheta mari masierarire masi du̶ca wahcãna nija mari. Ã jiro buhriaro mehne mari ñu̶ masino seheta Cristo mu̶sare potocã jiare masichu̶ yoaro ta tuhsu̶re. 9 “Yu̶hu̶ buhriaropu̶ jiriro yoaro seheta Cohamacu̶ dutiare yoariro jija”, cũ̶iro niparota, painare ñu̶ tuhtiriro jiro, tiro Cohamacu̶ dutiare yoaerara. 10 Ã yoa pairore cahĩriro pinihta buhriaropu̶ jiriro yoaro seheta Cohamacu̶ dutiare yoariro jira tiro. Ã jiro ñaare pari turi yoa duaerara. 11 Pairore ñu̶ tuhtiriro sehe nahitianopu̶ jiriro yoaro seheta jiro nina. Tiro capari ñu̶erariro yoaro seheta jira. To wahahtore ñu̶ masierara tiro. 12 Yu̶ pohna, Cristo to yariaro mehne mu̶sa ñaa yoari buhirire cohãri jire. Ã jicu̶ mu̶sare yahu joai nija. 13 Mu̶sa pu̶cu̶su̶ma cũ̶hu̶, mu̶sa Cristore wahmanopu̶re jirirore masina mu̶sa. Mu̶sa ã masiina jichu̶ mu̶sa cũ̶hu̶re yahu joai nija. Mu̶sa wahma yapia ñariro watĩnore yu̶hdu̶ru̶care mu̶sa. Mu̶sa ã yu̶hdu̶ru̶caina jichu̶ mu̶sa cũ̶hu̶re yahu joai nija. 14 Yu̶ pohna, Cohamacu̶ mari Pu̶cu̶re mu̶sa masina. Mu̶sa ã masiina jichu̶ mu̶sare mipu̶re yahu joai nija. Mu̶sa pu̶cu̶su̶ma, mu̶sa Cristore wahmanopu̶re jirirore masina mu̶sa. Mu̶sa ã masiina jichu̶ mu̶sare yahu joai nija. Mu̶sa wahma yapia potocãta mu̶sa Cohamacu̶re wacũ tuaina jira. Ã jina mu̶sa Cohamacu̶ yare yoara. Ã yoana, mu̶sa ñariro watĩnore yu̶hdu̶ru̶care. Ã jicu̶ mu̶sare yahu joai nija. 15 Ahri yahpare ahri yahpa macaa ñaare cahmaena tjiga. Ahri yahpa macaa ñaare cahmaina jina Cohamacu̶ mari Pu̶cu̶ sehere cahmaerara mu̶sa. 16 Ñaina ti basi ñaare ti goa pjari, ñaare ti ñu̶ duari mari Pu̶cu̶ Cohamacu̶ ya jierara. “Noano cju̶a pahñoriro, masi pahñoriro jija yu̶hu̶. Ne cũ̶iro masu̶no yu̶hu̶re yu̶hdu̶ru̶caerara”, masa ti ni tu̶hotua mari Pu̶cu̶ Cohamacu̶ ya jierara. Tí jipihtia ahri yahpa macaa jira. 17 Ahri yahpa, ahri yahpa macaa cũ̶hu̶ masa ti cahmari cjiri pihtia wahaahca. Cohamacu̶ cahmaare yoariro sehe jipihtia dachoripe Cohamacu̶ mehne jirucurohca. 18 Yu̶ pohna, ahri dacho to pihtihto mahanocã du̶hsara. “Cristore ñu̶ tuhtiriro tarohca” ni, Jesu yaina mu̶sare yahu tuhsu̶re. Mipu̶re Cristore ñu̶ tuhtiina payu̶ ji tuhsu̶re. Ti ã jichu̶ ñu̶na mipu̶re pihtihti dacho cjihto mahanocã to du̶hsachu̶ masija mari. 19 Ahrina Cristore ñu̶ tuhtiina sehe mari mehne jipahta potocã mari mehne macaina jierare. Ã jia tina marine cohãnocare. Tina mari mehne macaina jia, mari mehne jiboa. Marine cohãnocare. Ti ã cohãchu̶ mari mehne macaina ti jierachu̶ masija mari. 20 Cristo Espíritu Santore mu̶sa sehere ware. Ã jiro Espíritu Santo mu̶sa mehne jira. Ã jina mu̶sa jipihtina Cristo yare potocã jiare masi tuhsu̶ra. 21 Mu̶sare yahucu̶ “Cristo yare masierara mu̶sa”, ni tu̶hotueraja yu̶hu̶. Mu̶sa Cristo yare masiina jichu̶ ñu̶cu̶ mu̶sare yahuja. Cristo ya ne mahñoa jierara. Tí cũ̶hu̶re masiina mu̶sa jichu̶ masija yu̶hu̶. 22 Ahriro jira mahñoriro: “Jesu Cohamacu̶ masare yu̶hdu̶chu̶ yoa duti to warocariro Cristo waro jierara”, niriro sehe mahñoriro jira. Potocãta Cristore ñu̶ tuhtiriro jira tiro. Cohamacu̶re, to macu̶no cũ̶hu̶re cahmaerariro jira Cristore ñu̶ tuhtiriro. 23 Õ sehe tjira: Jesure cahmaerariro sehe to Pu̶cu̶ro cũ̶hu̶re cahmaerariro tjira. Jesure cahmariro sehe to Pu̶cu̶ro cũ̶hu̶re cahmariro jira. 24 Wahmanopu̶re Cohamacu̶re mu̶sa tu̶hori cjirire noano wacũga. Tíre wacũna, Jesu mehne macaina jinahca mu̶sa. Ã yoa to Pu̶cu̶ro mehne macaina jinahca. 25 Tíreta Jesu marine yahure. Õ sehe jira to yahuri cjiri: “Mu̶sa jipihtia dachoripe Cohamacu̶ mehne jirucunahca”, ni cũre Jesu marine. 26 Paina mu̶sare mahñoa nina. Ti ã mahñoare masicu̶ mu̶sare yahu joai nija. 27 Ã ti mahñoina mu̶sa jipachu̶ta mu̶sa sehere Cristo Espíritu Santore wa tuhsu̶re. Espíritu Santo mu̶sa mehne jira. Mu̶sa mehne jiro mu̶sare buheriro jira. Ã jiro tiro jipihtiare mu̶sare yahura. To yahua potocãta jira. Mahñoare yahuerara tiro. Ã jina pairo mu̶sare buhehtirore cahmaerara mu̶sa. Espíritu Santo to niriro seheta yoaga mu̶sa mipu̶re. Ã yoana mu̶sa Cristo yare tu̶hona, tiro mehne macaina jiga. 28 Ã tjira. Yu̶ pohna, Cristo mehne macaina jiga mu̶sa. Ã jina Cristo to tahti dachore mu̶sa cuisi. Ã jina tiro to tahti dachore mu̶sa bu̶o ti duhtisi. 29 Cristo noaare yoariro to jichu̶ mu̶sa masina. Tíre masina ahri cũ̶hu̶re masiga mu̶sa. Jipihtina noaare yoaina Cohamacu̶ pohnata jira. Ahri cũ̶hu̶re masiga mu̶sa.

1 Juan 3

1 “Mu̶sa yu̶ pohna jira” nino, tuacaro cahĩ yu̶hdu̶ru̶cajari Cohamacu̶ marine. To ã cahĩina jinata to pohna jija mari. Ahri yahpa macaina ñaina Cohamacu̶re masierara. Ã jia Cohamacu̶ pohna mari jichu̶ ñu̶a tina mari cũ̶hu̶re masierara. 2 Yu̶ cahĩina, mipu̶re Cohamacu̶ pohna jija mari. Ã jipanahta baharo mari jihti cjihtire mari noano masierasinija. Ã masierapanahta ahri sehere masija. Cristore mari ñu̶na, dóihta mari tirore ñu̶ masinahca. Ã jina Cristo marine to bajuachu̶ tiro to jiro seheta mari cohtotanahca. 3 Jipihtina ahrire masiina Cristo to tahtore cohtaina tirore ñu̶ cũa ñaare yoa duaerara. 4 Ñaare yoana to dutiare yu̶hdu̶ru̶cana nija. Ã jia jipihtina ñaare yoaina Cohamacu̶ dutiare yu̶hdu̶ru̶caina jira. 5 Cristo masare ti ñaa buhirire cohãhtiro cjihto bajuari jire. Tiro ne ñaare yoaerara. Tíre masina mu̶sa. 6 Ã jia jipihtina Cristo yaina ñaare yoarucuerara. Pairo sehe ñaare ã yoarucuriro Cristore wacũ tuaeraro, ne tirore masierara. Ã jiro Cristo yairo jierara. 7 Yu̶ pohna, mu̶sare mahñoinare ne tu̶hoena tjiga. Jipihtina noaare yoaina Cristo yoaro sehe noaina jira. 8 Pairo sehe ñaare ã yoarucuriro watĩno yairo jira. Watĩno pinihta dóihta ñaare yoariro jia tiri jire. Ã jiro watĩno to ñaare yoaare, to ñaare yoa dutia cũ̶hu̶re duhuchu̶ yoahtiro cjihto Cohamacu̶ macu̶no bajuari jire. 9 Cohamacu̶ pohna jina Cohamacu̶ yoaro seheta jiina jija. Ã jinata ñaare yoarucueraja. Cohamacu̶ mari Pu̶cu̶ to jichu̶ mari sehe ñaare yoarucu masieraja. 10 Õ sehe jiinare Cohamacu̶ pohnare masinahca: Cohamacu̶ pohna watĩno pohna yoaro sehe jierara. Ñaare yoarucuina, painare cahĩeraina Cohamacu̶ pohna jierara. 11 “Mari mehne macainare cahĩjihna”, ni buheare wahmanopu̶re tu̶ho tuhsu̶re mu̶sa. 12 Mari Caĩ to ñano yoariro seheta yoaena tjijihna. Tiro watĩno yairo jiro, to bahu̶rore wajãa tiri jire. ¿Dohse yoaro tirore wajãri, mu̶sa tu̶hotuchu̶? Tíre yahuihtja mu̶sare: Caĩ to yoari cjiri ñaa jia tiri jire. To bahu̶ro sehe to noaare yoariro jichu̶ ñu̶ tuhtiro to wahmino sehe tirore wajãa tiri jire. 13 Ã jina yu̶ coyea, ahri yahpa macaina mu̶sare ti ñu̶ tuhtichu̶ “¿Dohse jiro baro marine ñu̶ tuhtijari tina?”, ni tu̶hotuena tjiga. 14 Mari pichacapu̶ wahaborina jimai. Mipu̶re mu̶anopu̶ ã jirucuhtina cohtotarinapu̶ jina nija mari. Jesu yainare cahĩna, Cohamacu̶ marine to cohtotachu̶ yoarire masija mari. Masare cahĩerariro pichacapu̶ wahahtiro jira. 15 To coyeirore ñu̶ tuhtiriro masare wajãriro jira, Cohamacu̶ to ñu̶chu̶. Masare wajãina ne mu̶anopu̶ Cohamacu̶ mehne jirucusi. Tíre noano masina mu̶sa. 16 Masare cahĩare õ sehe masinahca. Jipihtia dachoripe Cohamacu̶ mehne mari jihto cjihtore Cristo yariaro marine tuaro cahĩre. Ã yariaro marine to ã cahĩrucurire masichu̶ yoaro nire. Ã jina Cohamacu̶ to cahmachu̶ mari cũ̶hu̶re Jesu yaina yaro jiborirore yariaro cahmaboca. 17 Payu̶ cju̶ariro Jesu yairore pjacu̶orirore ñu̶parota tirore pja ñu̶eraro, Cohamacu̶re cahĩerara tiro. 18 Yu̶ pohna, mari cahĩa sehe mari du̶sero dihta wijaero tjijaro. Masare mari cahĩna, potocãta tinare yoadohoro cahmana marine. 19 Tó seheta cahĩna mari potocã Cohamacu̶ yaina mari jia tia cũ̶hu̶re masinahca. Ã jina Cohamacu̶ cahai ne cuiro marieno mari ji masija. 20 Ã jina “Ñaa buhiri jica yu̶hu̶re”, mari ni tu̶hotupanahta, Cohamacu̶ cahai cuiro marieno ji masija. Tiro sehe mari yu̶hdoro tuariro jiro jipihtiare masi pahñoriro jira. 21 Yu̶ cahĩina, noaare yoana, “Noaa sehere yoana nija”, ni tu̶hotuna, Cohamacu̶ cahai mari cuiro marieno ji masija. 22 Cohamacu̶ to dutiare, to cahmaa cũ̶hu̶re mari yoachu̶, tirore mari sinino purota tiro warohca. 23 Õ sehe dutira tiro marine: “Cohamacu̶ macu̶nore Jesucristore wacũ tuaga. Ã yoa Cristo marine to dutiriro seheta mu̶sa mehne macainare cahĩga mu̶sa”, ninota dutira marine. 24 Cohamacu̶ dutiare yoariro Cohamacu̶ mehne macariro jiro nina. To ã jiriro jichu̶, Cohamacu̶ tiro mehne macariro jira. Cohamacu̶ mari mehne macariro to jiare mari masi duachu̶ marine to wariro Espíritu Santo tíre marine masichu̶ yoarohca.

1 Juan 4

1 Yu̶ cahĩina, paina “Cohamacu̶ yairo Espíriture cju̶aja”, niina ti jipachu̶ta ti buhea mahñoa jira. Paina sehe Espíritu Santo warore cju̶aina ne mahñono marieno buhera tina. Payu̶ “Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina jija”, nipahta mahñoina jira mipu̶re. Jipihtiropu̶ jira tina. Ã jina paina mu̶sare ti buhea sehe mahñoa buhea jichu̶ ñu̶ masiga mu̶sa. Cohamacu̶ ya ti jichu̶ cũ̶hu̶re ñu̶ masiga mu̶sa. 2 Cohamacu̶ yairo Espíritu Santore cju̶ainare mu̶sa ñu̶ masi duana, õ sehe masinahca: “Jesucristo ahri yahpapu̶ mari yoaro sehe pjacu̶ tiriro bajuari jire” ni, buheina Cohamacu̶ yairo Espíritu Santore cju̶aina jira tina. Ã jina ã ni buheinare ñu̶ masinahca mu̶sa. 3 Paina sehe “Jesu ahri yahpapu̶ mari yoaro sehe pjacu̶ tiriro bajuerari jire” ni, buheina Cohamacu̶ yairo Espíritu Santore cju̶aeraina jira. Ti ya tu̶hotua Cristore ñu̶ tuhtiriro to tu̶hoturo seheta jira. “Cristore ñu̶ tuhtiriro tarohca”, ti nirire tu̶ho tuhsu̶re mu̶sa. Ã yoa to ya buhea ahri yahpapu̶re wihi tuhsu̶re. 4 Mu̶sa sehe yu̶ pohna, Cohamacu̶ yaina jira mu̶sa. Ã jina “Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina jija sã” ni, mahñoinare yu̶hdu̶ru̶ca tuhsu̶re mu̶sa. Mu̶sa mehne jiriro Espíritu Santo sehe tua yu̶hdu̶ru̶cara. Ã jiro ahri yahpa macaina yairo watĩno yu̶hdoro tuara. Ã jina mahñoinare yu̶hdu̶ru̶care mu̶sa. Ã jina ti buheare cahmaerare mu̶sa. 5 Mahñoina sehe ahri yahpa macaina ñaina jira. Ã jia tina ahri yahpa macaa ñaare ti buhechu̶ ahri yahpa macaina ñaina sehe tinare noano tu̶hora. 6 Mari sehe Cohamacu̶ yaina jija. Ã jia Cohamacu̶re masiina marine noano tu̶hora. Paina sehe Cohamacu̶ yaina jieraa, marine ne tu̶ho duaerara. Ti ã tu̶ho duaerachu̶ ñu̶na ti ya buhea Cohamacu̶ ya buhea ti jierachu̶ masinahca mari. Paina sehe marine ti tu̶hochu̶ ti ya buhea noaa buhea ti jichu̶ cũ̶hu̶re masija mari. 7 Yu̶ cahĩina, Cohamacu̶ marine painare cahĩchu̶ yoariro jira. To ã yoariro jichu̶ ñu̶na mari mehne macainare cahĩjihna mari. Masare noano cahĩina sehe Cohamacu̶ pohna jira. Ã jia tina Cohamacu̶re noano masina. 8 Cohamacu̶ jipihtinare tuaro cahĩrucuriro jira. To ã cahĩrucuriro to jichu̶ masare cahĩeraina sehe Cohamacu̶re masierara. 9 Cohamacu̶ marine to cahĩare mari masi duana, õ sehe masinahca: Cohamacu̶ sehe to macu̶nore cũ̶irota jirirore marine yu̶hdu̶chu̶ yoahtiro cjihtore ahri yahpapu̶re warocari jire. Ã warocaro marine to cahĩare marine masichu̶ yoaro niri jire. 10 Cahĩa waro õ sehe jira: Cohamacu̶re mari cahĩri cjiri sehe potocã cahĩa waro jierara. Marine Cohamacu̶ to cahĩa sehe potocãta cahĩa waro jira. Ã yoa to macu̶nore mari ñaa buhirire cohãhtiro cjihtore warocaro marine tuaro cahĩna tiro. 11 Yu̶ cahĩina, Cohamacu̶ ã tuaro marine to cahĩchu̶ ñu̶na mari cũ̶hu̶ mari mehne macainare cahĩjihna. 12 Masa sehe ne Cohamacu̶re ñu̶erare. Tirore ñu̶eraina mari jipachu̶ta mari mehne macainare mari cahĩchu̶, Cohamacu̶ sehe mari mehne ã jirucuro nina. Ã jiro potocãta marine cahĩ namorucuchu̶ yoara tiro. 13 Cohamacu̶ sehe marine to yairo Espíritu Santore ware. Ã jina Espíritu Santore cju̶ana, Cohamacu̶ mehne mari noano jia tiare, tiro sehe mari mehne to noano jia tia cũ̶hu̶re masija mari. 14 Ã yoa Cohamacu̶ mari Pu̶cu̶ to macu̶nore ahri yahpa macainare yu̶hdu̶chu̶ yoahtiro cjihtore to warocarire sã ñu̶i. Tíre ñu̶na painapu̶re tíre yahuja sã. 15 Cohamacu̶ mehne macariro õ sehe niriro jira: “Jesu Cohamacu̶ macu̶no jira”, niriro tiro pini Cohamacu̶ mehne macariro jiro nina. Ã yoa Cohamacu̶ cũ̶hu̶ tiro mehne macariro jiro nina. 16 Ã yoa marine Cohamacu̶ to cahĩare masija mari. Cohamacu̶ jipihtinare tuaro cahĩrucuriro jira. Ã jiro cũ̶iro masare cahĩrucuriro jiro, Cohamacu̶ mehne macariro jira. Ã jiro Cohamacu̶ cũ̶hu̶ tiro mehne macariro jira. 17 Ã jina mari noano cahĩ namorucuja Cohamacu̶re, paina cũ̶hu̶re, buhiri dahreri dacho jichu̶ mari cuiro marieno mari jihto cjihtore. Ã jina cuisi mari ahri yahpai Cristo yoaro sehe jina. 18 Painare cahĩa mehne ne cuiro mariahna. Cohamacu̶ marine to cahĩare masina mari ñano wahahtore ne cuieraja. Masa cuia tinare buhiri dahrehtore cuiina jira. Ã jiro cuiriro sehe Cohamacu̶ cahĩare masierariro jira. 19 Marine Cohamacu̶ cahĩ mu̶htari jire. Ã jina mari cũ̶hu̶ tirore cahĩja. 20 Cũ̶iro “Cohamacu̶re cahĩja”, niriro jiparota pairore ñu̶ tuhtiriro jiro, mahñoriro jira tiro. Tiro to ñu̶rirore cahĩeraro, Cohamacu̶re cahĩ masierara tiro, tirore ñu̶eraro. 21 Ã jiro õi jira marine Cristo to dutia: Cohamacu̶re cahĩriro jicu̶ mu̶ cahai jiriro cũ̶hu̶re cahĩga.

1 Juan 5

1 Jipihtina Jesure “Cohamacu̶ masare yu̶hdu̶chu̶ yoa duti to warocariro Cristo jira” niina, Cohamacu̶ pohna jira. Paina pu̶cu̶rore cahĩna, to pohna cũ̶hu̶re cahĩja mari. 2 Tó seheta Cohamacu̶re cahĩna, to dutiare noano yoana to pohna cũ̶hu̶re mari cahĩna nija. 3 To dutiare noano yoana Cohamacu̶re cahĩna nija. Cohamacu̶ to dutiare mari yoachu̶ marine wapu̶oerara. Mari jipihtina Cohamacu̶ pohna jina, ahri yahpa macaa ñaare cahmaeraja mari. Ã jia to dutiare mari yoachu̶ wapu̶oerara. 4 Cohamacu̶re wacũ tuana ne ahri yahpa macaa ñaare cahmaeraja. Ã jina tirore mari wacũ tuari baharo ñano yoa duaeraja. 5 Ñaare cahmaerana õ sehe niina jija mari: “Jesu Cohamacu̶ macu̶no jira”, niina jina ahri yahpa macaa ñaare cahmaeraina jija mari. 6 Jesucristo ahri yahpapu̶ to tachu̶ tirore João co mehne to bautisarire masina, crusapu̶ to di cohãri cũ̶hu̶re masina, Cohamacu̶ macu̶no to jiare masija mari. To bautisari dihta Cohamacu̶ macu̶no to jiare marine masichu̶ yoaerara. To di cohãri cũ̶hu̶ marine tíre masichu̶ yoara. Espíritu Santo “Jesucristo Cohamacu̶ macu̶no jira”, ni yahura marine. Tiro potocã ni yahuriro jira. 7 Ã jia Jesu Cohamacu̶ macu̶no to jiare tiaro marine yahura: 8 To macu̶no to jiare Espíritu Santo sehe marine yahura. Ã yoa Jesure co mehne to bautisari cũ̶hu̶re masina, Cohamacu̶ macu̶no to jiare masija mari. Ã jina mari ya cjihtire to yariarire to di to cohãrire masina, Cohamacu̶ macu̶no to jiare masija mari. Ã jia tí sehe cũ̶no potori marine masichu̶ yoara Jesu Cohamacu̶ macu̶no to jiare. 9 Masa ti yahuare tu̶hona “Potocã tjira”, nija mari. Ã niina jipanahta Cohamacu̶ to macu̶nore to yahuchu̶ masa ti yahua yu̶hdoro tiro sehere noano tu̶horo cahmana marine. Cohamacu̶ waro to jichu̶ to macu̶nore to yahuare tu̶horo cahmana marine. 10 Ã jia jipihtina Cohamacu̶ macu̶nore wacũ tuaina Jesure yahua buheare noano tu̶hora. “Potocã tjira”, ni tu̶hotura tina Jesure yahua buheare. Cohamacu̶ to macu̶nore to yahuare tu̶hoerariro “Cohamacu̶ mahñoriro jira”, niriro jira tiro. 11 Cohamacu̶ marine jipihtia dachoripe to catia mehne ã jirucuchu̶ yoarohca. Cohamacu̶ macu̶no yaina mari jichu̶ ñu̶no ã jirucuchu̶ yoarohca marine. Ahri jira Cohamacu̶ marine to yahua. 12 Cohamacu̶ macu̶no yaina jia to catia mehne ã jirucuahca. Paina tirore cahmaeraina sehe to catia mehne ne ã jirucusi. 13 Mu̶sa Cohamacu̶ macu̶nore wacũ tuaina Cohamacu̶ catia mehne ã jirucunahca. Tíre mu̶sa masihti cjihtire mu̶sare yahu joai nija. 14 Cohamacu̶ to cahmariro seheta mari tirore dohse jiare mari sinichu̶ tiro marine noano tu̶ho nu̶nu̶nohca. Ã mari sinina “Potocãta noano tu̶hora tiro”, ni masija mari. 15 Tirore mari sinichu̶, tiro marine tu̶hora. To ã tu̶horire masina, tirore mari sinino purota to wahtiro jichu̶ cũ̶hu̶re masija mari. 16 Mu̶sa coyeiro to ñaare yoachu̶ ñu̶na, tí ñaa Cohamacu̶ pichacapu̶ to waha dutia ñaa jierachu̶, tirore sini payobasaga Cohamacu̶re. Ã jiro Cohamacu̶ tirore yoadohoro to catia mehne ã jirucuchu̶ yoarohca tirore. Cohamacu̶ pichacapu̶ to waha dutieraina dihtare sini payobasaga mu̶sa. Paye ñaa sehe Cohamacu̶ pichacapu̶ to waha dutia ñaa waro jira. Cũ̶iro tí ñaa warore to yoachu̶ “Tirore sini payobasaga mu̶sa”, nieraja yu̶hu̶. 17 Jipihtia ñaa yoaa ñaa warota jira, Cohamacu̶ to ñu̶chu̶. Ti ã jipachu̶ta paye ñaa Cohamacu̶ pichacapu̶ to waha dutia ñaa jierara. 18 Cohamacu̶ macu̶no Jesu sehe Cohamacu̶ pohnare noano ñu̶ wihbora. To ã ñu̶ wihbochu̶ watĩno sehe Cohamacu̶ pohnare ne ñano yoa masierara. Ã jia Cohamacu̶ pohna sehe ñaare ã yoarucuerara. Ahrire mari masija. 19 Mari sehe Cohamacu̶ yaina jija. Watĩno sehe ahri yahpa macaina pu̶htoro jira. Ahri cũ̶hu̶re mari masija. 20 Cohamacu̶ macu̶no ahri yahpapu̶re taro marine noano masichu̶ yoare tiro. To ã yoachu̶ potocãta Cohamacu̶ waroreta mari noano masija. Ahri cũ̶hu̶re mari masija. Cohamacu̶ macu̶no Jesucristo yaina jija mari. Ã jina potocãta Cohamacu̶ waro mehne macaina jina nija. Ahriro yu̶ niriro potocãta Cohamacu̶ waro jira. Ã yoa ahriro to macu̶no to catia mehne ã jirucuchu̶ yoariro jira. 21 Yu̶ pohna, “Cohamacu̶ jira”, ti nia masu̶rine ño payoena tjiga.

2 Juan 1

1 Yu̶hu̶ bu̶cu̶ro mu̶hu̶re Cohamacu̶ to besericorore mu̶ pohna cũ̶hu̶re ahri pũre joarocaja. Jesucristo yare yu̶htiina jija mari. Tiro to buhea cũ̶hu̶ mari mehne jipihtia dachoripe ã jirucuahca. Ã jicu̶ potocãta mu̶sare cahĩja yu̶hu̶. Yu̶hu̶ dihta cahĩcu̶ nieraja mu̶sare. Paina Jesu yare masiina tina cũ̶hu̶ potocãta cahĩna mu̶sare. 3 Cohamacu̶ mari Pu̶cu̶, Jesucristo to macu̶no cũ̶hu̶ potocãta ti cahĩa mehne marine noano yoaahca. Ã jia pja ñu̶a mehne marine noano jichu̶ yoajaro tina. 4 Cohamacu̶ mari Pu̶cu̶ marine to dutiriro seheta cãina mu̶ pohna to yare yu̶htiina ti jichu̶ masicu̶ wahcheja yu̶hu̶. 5 Yu̶ cahĩricoro, mipu̶re mu̶hu̶re yu̶ dutihto wahma dutia jierara. Wahmanopu̶re ahri dutia marine dóipu̶ta ji tuhsu̶ri jire. Õ sehe dutira marine. Mari mehne macainare cahĩjihna. 6 To dutiare yoa pahñona mari tirore cahĩja. Wahmanopu̶re mu̶sa tu̶horiro seheta mipu̶ cũ̶hu̶re õ sehe dutira mu̶sare. Painare ã cahĩrucuina jiga. 7 Payu̶ mahñoina “Potocã Jesucristo ahri yahpapu̶ mari yoaro sehe pjacu̶ tiriro masa bajuerari jire”, niina cũ̶hu̶ ahri yahpa macainare buhea wahare. Tó sehe niina mahñoriro, Cristore ñu̶ tuhtiriro yoaro sehe jiina jira. 8 Noano yoaga mu̶sa. Cohamacu̶ ya wapare mu̶sa noano yoari wapare boena tjiga. Mu̶sa ã boerachu̶ Cohamacu̶ noa yu̶hdu̶aro yoarohca mu̶sare. 9 Jipihtina Cristo yare yu̶hdu̶ru̶caina, Cristo yare quihõno buheraina Cohamacu̶ yaina jierara. Ã yoa Cristo yare ne cohãeraina Cohamacu̶ mari Pu̶cu̶, to macu̶no mehne macaina jira tina. 10 Cristo ya buheare ne cahmaerariro, paye buheare yahuriro mu̶sa cahai to tachu̶, tirore mu̶sa wu̶hu̶i sãa ta dutiena tjiga. Tirore piti bocaena tjiga. 11 Paye buheare yahuriro Cristo yare cahmaerariro ñano yoara. Ã jiro tirore piti bocariro sehe ñano yoarirore yoadohoro nina. 12 Payu̶ mu̶sare yahu duapaihta tíre joa duaeraja. Mu̶sare ñu̶i waha duaja. Mu̶sare ñu̶cu̶ mu̶sa mehne su̶hu̶duihtja mari noano wahchehti cjihtire. 13 Cohamacu̶ to besericoro mu̶ baho pohna sehe mu̶hu̶re noa dutira.

3 Juan 1

1 Yu̶hu̶ bu̶cu̶ro mu̶hu̶re Gayore potocã yu̶ cahĩrirore ahri pũre joarocaja. 2 Yu̶ cahĩriro, Cohamacu̶ mehne macariro mu̶ jichu̶ masija yu̶hu̶. Tiro mehne mu̶ noano jiriro seheta mu̶ noano yu̶hdu̶hti cjihtire, mu̶ pjacu̶ dohatiro marieno mu̶ jihti cjihtire Cohamacu̶re sini payoja mu̶hu̶re. 3 Mahainacã Jesu yaina yu̶ cahai wihia mu̶ jia tiare yahuhre yu̶hu̶re. “Cristo to cahmano seheta potocãta yoa namono nihre Gayo”, ni yahuhre tina yu̶hu̶re. Ti ã ni yahuchu̶ tu̶hocu̶ tuaro wahchehi yu̶hu̶. 4 Mu̶sa Jesu yare yu̶ buherina cjiri to cahmano seheta mu̶sa yoachu̶ tu̶hocu̶ tuaro wahcheja. 5 Yu̶ cahĩriro, Jesu yainare yoadohocu̶ noano yoara mu̶hu̶. Mu̶ ñu̶ masieraina ti jipachu̶ta, tinare yoadohocu̶ noa yu̶hdu̶aro yoara mu̶hu̶. 6 Tina panopu̶ mu̶ ñu̶ masieraina sehe Jesu yainare õi cahmachuinare sãre õ sehe ni yahuhre: “Gayo Jesu yainare noano cahĩna”, ni yahuhre panopu̶ mu̶ ñu̶ masieraina sehe. Baharo mu̶ ya macare ti yu̶hdu̶ wahcãchu̶ ñu̶cu̶ tinare noano yoadohoga Cohamacu̶ to wahchehto sehe. 7 Tina Jesu yare buhe tinia wahaa, Cohamacu̶re cahmaeraina ti yoadohochu̶ cahmaerara. 8 Ã jina tinare Jesu yare buhe tiniinare yoadohojihna mari. Tinare ã yoadohona nija potocã jiare ti yahuhti cjihtire. 9 Tó macainare Jesu yainare mahanocã joarocamahi. Yu̶ ã joarocapachu̶ta Diotrefe to basi ti pu̶htoro yoaro sehe ji duaro, yu̶hu̶re tu̶ho duaerayuhca. 10 Mu̶sa cahai yu̶ su̶ri baharo to yoarire mu̶sare yahu pahñoihtja. Sãre ñano durucuyuhca tiro. Mahñoa payu̶riro jira tiro. Ã yoa paye ñaa cũ̶hu̶re yoayuhca tiro. Jesu yainare to yare buhe tiniinare ne tiro to wu̶hu̶re sãa ta dutierayuhca. Ã yoa paina tó macaina Jesu yaina sehe buhe tiniinare ti sãa ta dutichu̶ ñu̶no tiro sehe “Buhe tiniinare sãa ta dutiena tjiga mu̶sa ya wu̶hu̶sepu̶re”, ni yahusãyuhca tinare. “Mu̶sa ya wu̶hu̶sepu̶ buhe tiniinare mu̶sa sã ta dutiri buhiri mari Jesu yaina mari cahmachuri wu̶hu̶pu̶re sãaena tjiga mu̶sa sehe”, niyuhca Diotrefe tó macainare Jesu yainare. 11 Yu̶ cahĩriro ñainare ñu̶ cũi tjiga. Noano yoaina sehere ñu̶ cũga. Noaare yoaina Cohamacu̶ yaina jira. Ñaare yoaina Cohamacu̶re masierara. 12 Jipihtina noano durucura Demetrio sehere. Ã yoa to yoarire ñu̶a noano to yoariro jichu̶ masina masa. Sã cũ̶hu̶ tirore ãta ni yahuja. Sã yahua sehere potocã jichu̶ masina mu̶sa. 13 Mu̶hu̶re payu̶ yahu duamahi. Ã yahu duapaihta tíre joaeraja. 14 Mahanocã baharota mu̶hu̶re ñu̶ duaja. Ã jina tópu̶ mari basi su̶hu̶dunahca. 15 Noano jiga mu̶hu̶. Mari mehne macaina õ macaina Jesu yaina cũ̶hu̶ mu̶hu̶re noa dutira. Tó macaina mari mehne macaina jipihtina noajaro.

Judas 1

1 Yu̶hu̶ Juda Santiago bahu̶ro Jesucristore dahra cohtariro mu̶sare Jesu yainare ahri pũre joarocaja. Mu̶sare Cohamacu̶ mari Pu̶cu̶ besea tiri jire. Ã jina to cahĩa mehne noano jira mu̶sa. Ã yoa mu̶sare Jesucristo ñu̶ wihboro nina. 2 Noa dutija mu̶sare. Cohamacu̶ mu̶sare pja ñu̶no to yoadohoro mehne to cahĩa mehne noano jiga mu̶sa. 3 Cohamacu̶ marine pichacapu̶ wahaborinare to yu̶hdu̶chu̶ yoaa sehere tuaro joaroca duamahi mu̶sare, yu̶ cahĩinare. Ã joa duapaihta mu̶sare mipu̶re mahñoa buheare cahma sãaeracu̶ mu̶sare joarocaja. Ã jina Jesucristo ya yahua sehere tuaro yahuga. Ahri yahua sehere tu̶hona, mari Cohamacu̶re noano wacũ tuaja. Ahri yahua sehe Jesu to cũrina to yainare ti yahuri cjiri ãta jirucunocahna cohtotaro marieno. 4 Mahainacã masa ñaina Cohamacu̶re cahmaeraina wacũenoca mu̶sa cahai wihire. Mu̶sa mehne jia tina õ sehe ni yahumana mu̶sare: “Cohamacu̶ yaina mu̶sa jichu̶, tiro cahĩna mu̶sare. Ã jiro numia mehne mu̶sa ñano yoachu̶ tiro mu̶sare ne buhiri dahresi”, ni yahumana tina. Ã jia mari pu̶htorore cũ̶irota jirirore Jesucristore “Cohamacu̶ macu̶no jierara”, ni yahumana tina. Õ sehe ni yahuinare Cohamacu̶ to buhiri dahrehtore yahua tiri jire panopu̶re. To yare ti joari pũi ã ni yahua tiri jire. 5 Mipu̶re mu̶sare payere wacũchu̶ yoa duaja. Ahrire mu̶sa masipachu̶ta pari turi ahrire mu̶sare wacũchu̶ yoa duaja. Cohamacu̶ judio masare Egiptoi jiinare to naa wiori baharo tina mehne macainare tirore wacũ tuaerainare tiro wajãa tiri jire. 6 Ã yoa paina cũ̶hu̶re wacũga mu̶sa. Paina anjoa sehe Cohamacu̶ dutiare yoa duaera tiri jire. Ã jia tinare to ji duti to cũrirore tina ji duaera tiri jire. Ã yoa ti jimarirore cohãnocaa tiri jire tina. Ti ã cohãchu̶ ñu̶no Cohamacu̶ nahitianopu̶ tinare peresu yoaa tiri jire. Ã jia tina pihtiri dacho pano comaa dari mehne du̶hterina yoaro sehe jirucuahca tina to peresu yoarina. Ã jiro pihtiri dacho jichu̶ tinare buhiri dahrerohca Cohamacu̶. 7 Ãta yoaa tiri jire paina cũ̶hu̶. Tina cũ̶hu̶re wacũga mu̶sa. Tina Sodoma wama tiri maca macaina, Gomorra wama tiri maca macaina tí macari cahacãi jia macari macaina cũ̶hu̶ numia mehne ñano yoaa tiri jire. Soro yoaa cũ̶hu̶re yoaa, tina mu̶a sehe ti basita ti pjacu̶ri mehne ñano yoaa tiri jire. Numia cũ̶hu̶ ãta yoaa tiri jire. Ti ã yoari buhiri Cohamacu̶ tinare jũ̶ pahñonocaa tiri jire. Tinare jũ̶no Cohamacu̶ jipihtina tirore yu̶hdu̶ru̶cainare to buhiri dahrehtore masare ñono nia tiri jire. Tinare to buhiri dahreri pichaca ne yatisi. 8 Tina Cohamacu̶ to buhiri dahrerina cjiri yoaro seheta mipu̶ cũ̶hu̶re ãta yoarucura mahñoare buheina. Tina tu̶ho masieraina yoaro seheta ti pjacu̶ri mehne ñano yoara. Ã yoa Cohamacu̶ dutiare ne cahmaerara tina. Ã yoa mu̶ano macaina si siteinare tina sehe ñano durucu cohtara. 9 Noaina anjoa sehe tuaina jipahta ã ni durucuerara. Miguel wama tiriro anjoa pu̶htoro sehe Moise pjacu̶ cjirore cahmano, watĩno mehne cahma sayoa tiri jire. Tua yu̶hdu̶ariro jiparota tiro “Watĩno yu̶hdoro yu̶hu̶ pinihta tuaja”, ni tu̶hotuera tiri jire. Ã jiro to mu̶ su̶ro watĩnore ñano durucuera, tirore tuhtiera tiri jire. Ã jiro õ sehe nia tiri jire watĩnore. “Cohamacu̶pu̶ mu̶hu̶re tuhtijaro”, nia tiri jire Miguel watĩnore. 10 To ã yoariro jipachu̶ta ahrina mahñoina sehe ti masierainare ñano durucu cohtara. Ã yoa wahiquina tu̶ho masieraina ti mu̶ su̶ro ti yoaro seheta tina mahñoina cũ̶hu̶ yoara. Ã yoaina jia, pichacapu̶ wahaahca. 11 Tinata ñano yu̶hdu̶ahca. Caĩ cjiro to yoariro seheta ñano yoara tina cũ̶hu̶. Ã jia Balãa to yoariro seheta tina niñerure na duaa, mahñoare buhera. Ã yoa Coré to pu̶htorore cohã duariro cjiro yoaro seheta tina cũ̶hu̶ tó seheta yoara. Ã jia tiro yoaro seheta tina cũ̶hu̶ pichacapu̶ wahaahca. 12 Tina mahñoina sehe mu̶sa cahma cahĩhti bose nu̶mu̶rine chu̶a, ño payoa marieno mehne tina ti cahmano pape, ti sahserota chu̶are bora painare waro marieno. Wete yoaro sehe tina mu̶sa bose nu̶mu̶rine noaa dachori jiborirore dojomehne cohtara. Me curuari wihnono to wãrocaa curuari, co mariea me curuari ti yaba cjihti jieraro seheta tina mahñoina ne yaba cjihti jierara. Ã yoa dicha tiri pja jichu̶ dicha tieraa yucu̶ri yoaro sehe jira tina. Tí yucu̶ri pu̶a tahapu̶ yariaa wahara. Cũ̶ taha dicha tieraa yucu̶, yariaa yucu̶ri yoaro sehe waha tuhsu̶ra. Tí yucu̶rire ti duhari baharo pari turi yariaa wahara tjoa. Tí yucu̶ri yoaro seheta jia yaba cjihti jierara tina mahñoina. 13 Ã yoa pjiri ma macaa pahcõri bu̶ju̶a pahcõri yoaro sehe jira tina. Tí pahcõri ti cjãru̶ca õchu̶, wete tia sahpo wahara. Dohse jiare tina mahñoina ti yoachu̶ pahcõri macaa sahpo wete tia sahpo ti waharo seheta mahñoina ti ñaa yoaa jira. Ã yoa si mu̶ wahcãa poca ñahpichoha poca yoaro sehe jira tina. Tí ñahpichoha poca ti wahahti mahare duhunoca, ti ã cohtotarucuro seheta tina cũ̶hu̶ quihõno buheraa, ã cohtotarucura. Ti ã yoari buhiri nahitianopu̶, ñanopu̶ ã jirucuahca tina mahñoina. 14 Enoco panopu̶ macariro cjiro Adão panamana seis baharo to panami tiriro õ sehe nia tiri jire tinare mahñoinare: “Tu̶hoga yu̶hu̶re. Cohamacu̶ payu̶ to yaina anjoa noaina mehne jipihtina ñainare ti ñaa buhiri buhiri dahrero tarohca. Ã yoaro jipihtina Cohamacu̶re ñu̶ tuhtiinare ti ñaa yoari buhirire tinare buhiri dahrero tarohca Cohamacu̶. Cohamacu̶re ñano ti durucuri buhiri cũ̶hu̶re tinare buhiri dahrero tarohca”, ni yahuyua tiri jire Enoco. 16 Tina mahñoina painare tuhtiina, nurerucuina ti ñano wacũa dihtare yoara tina. Ã yoa “Painare masi yu̶hdu̶ru̶caja sã”, nirucura tina. Ã jia ti cahmano sehe yoa duaa, paina ti cju̶aare na duaa, mahño cũ durucura tu̶ho ji coaropu̶ta. 17 Mari pu̶htoro Jesucristo buhe duti to cũrina ti buherire wacũga mu̶sa, yu̶ cahĩina. 18 Õ sehe ni buhere tina marine. “Ahri yahpa to pihtihto panocã Cohamacu̶re, mu̶sa to yaina cũ̶hu̶re ñano durucu bu̶ju̶peina jiahca. Tina Cohamacu̶re cahmaeraa, ñaare ti goa pjaare yoaahca”, ni yahure Jesu to cũrina mu̶sare. 19 Jesu yainare ti basi ti cahma ñu̶ tuhtichu̶ yoara tina mahñoina sehe. Ã yoa tina ñaina ti mu̶ su̶ro yoaina jia, Espíritu Santore ne cju̶aerara tina. Ti ñaa goa pjaa dihtare yoara tina. 20 Mu̶sa sehe yu̶ cahĩina, Jesucristo ya buheare noano tu̶ho namoga, noano wacũ tuaina mu̶sa jihto sehe. Tí buhea sehe ñaa mariea buhea noa yu̶hdu̶ara. Espíritu Santo yoadohoa mehne Cohamacu̶ mehne durucuga mu̶sa. 21 Cohamacu̶ mu̶sare tuaro cahĩna. Tíre masina tirore noano yu̶htiina jiga mu̶sa. Ã yu̶htiina jiga, Jesucristo mehne mu̶sa ã jirucuhtire mu̶sa cohtaro watoi. Tiro marine pja ñu̶no mu̶anopu̶ ã jirucuchu̶ yoarohca. 22 Cristo yare “Quihõno jieraboca”, ni tu̶hotuinare pja ñu̶ga. 23 Painare yoadohoga pichacapu̶ ti wahaerahto sehe. Ã jina painare pja ñu̶ga mu̶sa. Tinare yoadohona mu̶sa cũ̶hu̶ ti ñaa yoaare ñu̶ cũena tjiga. Wete tiri suhtirore mu̶sa cahmaeraro seheta, paina ti ñaa yoaare cahmaena tjiga mu̶sa, “Ti ñaa yoaare ñu̶ cũ yoari”, nina. 24 Cohamacu̶ mari pu̶htoro marine ñu̶ wihbo masina ñaare mari yoaerahto sehe. Ã jiro tiro si siteriro marine ñaa buhiri marieinare mu̶anopu̶ to cahapu̶ cũ masina. Ã marine tópu̶ to cũchu̶ mari wahchenahca. 25 Tiro Cohamacu̶ cũ̶irota jira. Pairo mariahna. Pichacapu̶ wahaborinare marine yu̶hdu̶chu̶ yoariro jira. Tiro sehe panopu̶, mipu̶re, jipihtia dachoripe cũ̶hu̶re noa yu̶hdu̶ariro, mari bui pu̶htoro jiriro, tua yu̶hdu̶ariro, jipihtinare dutiriro jira. To ã jiriro jichu̶ mari pu̶htoro Jesucristo to yoadohoa mehne tirore ño payoa mehne wahchejihna. Ãta yoajihna.

Apocalipsis 1

1 Ahri pũi Jesucristo marine to masichu̶ yoarire yahu joarocai nija. Cohamacu̶ sehe tíre yahu dutiro cũri jire tirore, to yainare tirore dahra cohtainare masichu̶ yoa dutiro. Ã jiro michapucacãta to dohse wahahtore masichu̶ yoari jire tiro. Mahanocã du̶hsa mu̶jano nina to ã wahahto. Jesucristore to ã cũchu̶ tiro sehe anjore tíre yu̶hu̶re Joãore yahu dutiro warocari jire. 2 Ã jicu̶ yu̶hu̶ João jipihtiare yu̶ ñu̶rire yahu joarocai nija. Cohamacu̶ ya durucuare Jesucristo ya buheare yahu joarocai nija. 3 Ahri pũi baharopu̶ to dohse wahahtore yahu joai nija. Mahanocã du̶hsa mu̶jano nina ahri jipihtia ti ã wahahto. Ã jia jipihtina ahri pũre buheina, yu̶ yahuare noano tu̶hoina yu̶ yahuriro sehe yoaina wahcheina jiahca. 4 Yu̶hu̶, João mu̶sare siete curuari macainare Jesu yainare Asia yahpa macainare joarocaja: Cohamacu̶ to cahĩa mehne mu̶sare noa dutija. Ã yoa to yoadohoa mehne noano jiga mu̶sa. Tiro panopu̶ta ã jirucuriro jia tiri jire. Mipu̶ cũ̶hu̶re ã jirucura. Baharopu̶ tarohca. To pu̶htoro dujiro panoi jiina siete pjacu̶ bajueraina jira. Tina ti cahĩa mehne noano jiga mu̶sa tjoa. 5 Jesucristo to cahĩa mehne noano jiga mu̶sa tjoa. Cohamacu̶ yare mahñono marieno yahuriro jira tiro. Ã jiro to yariari baharo to masa mu̶jari baharo ne pari turi yariasi tiro. “Õ sehe masa mu̶jaahca yu̶ yaina”, ni ñu̶ quihõ mu̶htariro jira tiro. Ã jiriro jiro jipihtina ahri yahpa macaina pu̶htoa ti bui pu̶htoro jira tiro. Marine cahĩno to di cohãri mehne mari ñaare cosawere tiro. 6 Ã cosawero marine pu̶htoa sõre tiro. Sacerdotea marine wahachu̶ yoare tjoa. Cohamacu̶ Jesu Pu̶cu̶ro to yare yoahtinare marine sacerdotea sõre tiro. Jipihtia dachoripe “Tuariro jira”, ni wahche payorucunahca mari jipihtina tirore. Jipihtina bui pu̶htoro ã jirucura tiro. Ãta jirucujaro. 7 Noano wacũ masi cohtaga mu̶sa. Me curuari watoi duji tarohca Cristo. To ã tachu̶ ñu̶ahca jipihtina. Tirore cjã puha wajãrina cjiri cũ̶hu̶ tirore ñu̶ahca. To ã tachu̶ ñu̶a ahri yahpa macaina tirore cahmaeraina jipihtia curuari macaina tuaro cahya, tiiahca. Ãta yoajaro. 8 Õ sehe nina mari pu̶htoro Cohamacu̶: “Yu̶hu̶ jipihtiare bajuamehneriro jija. Ã yoa jipihtiare pihtichu̶ yoahtiro jija. Tua yu̶hdu̶ru̶cariro jija yu̶hu̶. Panopu̶ ã jirucua tii. Mipu̶ cũ̶hu̶re ã jirucuja. Baharopu̶ taihtja”, nina Cohamacu̶ tua yu̶hdu̶ru̶cariro. 9 Yu̶hu̶ João mu̶sa coyeiro Jesu yairo jija. Ã jicu̶ mu̶sa yoaro seheta yu̶hu̶ cũ̶hu̶ Jesu yare yu̶ yoari buhiri ñano yu̶hdu̶hi. Ã yoa mu̶sa yoaro seheta yu̶hu̶re ti ã ñano yoapachu̶ta Jesu yoadohoa mehne Jesure cohãerahi. Mari cũ̶no potori pu̶htoro to su̶ho jiro macaina cjihti jija. Yu̶ ya dihta macaina ti cohãriro jicu̶ Patmo wama tiri nu̶copu̶ jihi. Cohamacu̶ yare, Jesucristo to buheri cũ̶hu̶re painare yu̶ buheri buhiri tópu̶ ti cohãriro jihi. 10 Tói yu̶ jichu̶ cũ̶ dacho domingo jichu̶ Espíritu Santo yu̶hu̶re cahãnopu̶ ñono nihre. To ã ñochu̶ yu̶ baharo bu̶hu̶sehei tuaro durucua bisiro coa tahre. Corneta to tuaro bisiro seheta tó seheta bisiro coa tahre to durucua. 11 Õ sehe nino coa tahre yu̶ tu̶hochu̶: —Mipu̶ mu̶ ñu̶htire joari pũi joa õga. Mu̶ ã joa õri baharo siete curuari macainare Cohamacu̶ yainare warocaga tí pũre. Tina siete curuari Asia yahpai jia macari macaina jira. Efeso macainare, Esmirna macainare, Pérgamo macainare, Tiatira macainare, Sardis macainare, Filadelfia macainare, Laodicea macainare mu̶ ñu̶htire joarocaga —nino coa tahre yu̶hu̶re. 12 To ã nichu̶ tu̶hocu̶ majareru̶cahi yu̶hu̶re durucurirore ñu̶i tai. Ã majareru̶cacu̶ siete sihãa pocare ti duhu payoa yucu̶re uru mehne ti yoari yucu̶re ñu̶hi. 13 Tí yucu̶ watoi ducurirore masu̶no yoaro sehe bajurirore ñu̶hi. Tiro yoari suhtiro to dahporipu̶ su̶ri suhtirore sãariro jihre. Ã jiro uru mehne ti yoari cahsaro mehne to pẽbuhu bui tu̶ã dihoriro jihre. 14 Ã yoa to pjoa yaja pjoari yoaro sehe noano yehsehre. To capari pichaca pohna yoaro sehe sihre. 15 To dahpori bronce wama tiri comaa siri comaa yoaro sehe si sitehre. Broncere pichaca mehne ti noano jũ̶weri baharo tíre wahtara noano si pa dutia. Ti noano wahtariro yoaro sehe to dahpori noano si sitehre. Ã yoa to durucua payu̶ poayeri yoaro sehe tuaro bisiro coa tahre. 16 To wamomaca poto bu̶hu̶sehei siete ñahpichoha pocare cju̶ahre. Ã yoa to du̶seroi ñosari pjĩ pu̶ bu̶hu̶seheri siori pjĩne cuhcũhre. Ã yoa sũ̶ dacho macariro to tuaro minoano seheta to wu̶hdu̶a tuaro si sitehre. 17 Ã jicu̶ tirore ñu̶cu̶ to dahpori cahai doca caha su̶hi yariariro yoaro sehe. Yu̶ ã doca caha su̶chu̶ ñu̶no tiro to wamomaca poto bu̶hu̶sehe mehne yu̶hu̶re duhu payo õ sehe nihre: —Cuii tjiga. Yu̶hu̶ jipihtiare bajuamehneriro jija. Ã yoa jipihtiare pihtichu̶ yoahtiro jija. 18 Catiriro jija yu̶hu̶. Yariariro jimai. Mipu̶re ñu̶ga. Jipihtia dachoripe ã catirucuriro jija yu̶hu̶. Ã yoa yariaina ti jiroi pu̶htoro jija. Yariaina ti jiro macari sopaca sawire yu̶ cju̶aboriro seheta tópu̶ jiinare na wio, pari turi catichu̶ yoa masija yu̶hu̶. 19 Ã jicu̶ mipu̶ wahahtore ñu̶cu̶, joa õga. Baharopu̶ to dohse wahahto cũ̶hu̶re ñu̶cu̶ joa õga mu̶hu̶. 20 Ahri siete ñahpichoha pocare yu̶ poto bu̶hu̶sehei yu̶ cju̶aa pocare yahuihtja mu̶hu̶re. Siete sihãa pocare ti duhu payoa yucu̶ uru yucu̶ cũ̶hu̶re yahuihtja. Õ sehe jia yahuare panopu̶ masare ne yahuera tii. Õ sehe jira tí: Siete ñahpichoha poca siete curuari macaina yu̶ yaina cahmachuina pu̶htoa jia nina mari piti dahre buhechu̶. Ã jia siete sihãa pocare ti duhu payoa yucu̶ siete curuari macaina yu̶ yaina jia nina mari piti dahre buhechu̶ —nihre yu̶hu̶re.

Apocalipsis 2

1 Ã ni tuhsu̶ õ sehe ni namohre yu̶hu̶re joa dutiriro: —Efeso macaina yu̶ yaina, ti pu̶htoro cũ̶hu̶re õ sehe ni joarocaga mu̶hu̶: “Yu̶ wamomaca poto bu̶hu̶sehei siete ñahpichoha pocare cju̶ariro jija. Ã jicu̶ siete sihãa dapoa yucu̶ uru mehne ti yoaa yucu̶ watoi tiniriro jija. Ã tiniriro jicu̶ mu̶sare õ sehe ni yahuja: 2 Jipihtia mu̶sa yoarire masi pahñoja. Yu̶ ya cjihtire tuaro mu̶sa dahrarire, yu̶hu̶re mu̶sa wacũ tua duhuerari cũ̶hu̶re noano masija. Ñaare yoainare mu̶sa ñu̶ yabichu̶ cũ̶hu̶re masija. Ã yoa ‘Jesu buhe dutiro to cũrina jija’, nimarinare quihõno ti buherachu̶, quihõno ti yoaerachu̶ ñu̶na, mahñoina ti jichu̶ masire mu̶sa. 3 Yu̶ yare mu̶sa yoari buhiri mu̶sa ñano yu̶hdu̶panahta yu̶hu̶re ne duhuerare mu̶sa. 4 Ã noano yoaina jipanahta cũ̶nore tó yoaerare mu̶sa. Ahri jira tí: Yu̶hu̶re mu̶sa noano cahĩ mu̶htariro seheta mipu̶re yoaerara mu̶sa. 5 Yu̶hu̶re mu̶sa cahĩ mu̶htarire wacũga mu̶sa tjoa. Mipu̶re yu̶hu̶re mu̶sa cahĩera curerire wacũga. Ã yoa Cohamacu̶ yare tuaro cahmaga tjoa. Ã cahmana, yu̶ yare mu̶sa yoa mu̶htariro seheta yoaga tjoa. Mu̶sa ã yoaerachu̶ sihãriare yu̶ duhu payodu̶ mu̶sa ya du̶re yu̶ dapodu̶re mu̶sare nanocaihtja. (Ã nicu̶ õ sehe ni yahui nija mu̶sare. Mu̶sa tó macaina yu̶hu̶re cohãboca. Ã cohãna tó purota pihtinahca mu̶sa ñaa yoaare duhuerana.) 6 Yu̶hu̶re cahĩera cureina jipanahta ahrire noano yoare mu̶sa: Nicolaita wama tiina ti ñaa yoarire ñu̶ yabira mu̶sa. Yu̶hu̶ cũ̶hu̶ ti yoarire ñu̶ yabija. 7 Cahmori tiina jira mu̶sa. Ã jina mu̶sa ya curuari macainare yu̶ yainare Espíritu Santo to yahurire tu̶hoga mu̶sa. Õ sehe nina tiro: ‘Jipihtinare Jesure wacũ tua duhuerainare Cohamacu̶ masare to cũno paraíso wama tiro macadu̶ dichare chu̶ dutiihtja. Tu̶ dicha catichu̶ yoaa jira’, nina Espíritu Santo”, ni yahu joarocaga Efeso macaina yu̶ yainare, ti pu̶htoro cũ̶hu̶re. 8 ’Esmirna macaina yu̶ yainare, ti pu̶htoro cũ̶hu̶re õ sehe ni joarocaga mu̶hu̶: “Yu̶hu̶ jipihtiare bajuamehneriro jija. Ã yoa jipihtiare pihtichu̶ yoahtiro jija. Yariaa wahai. Pari turi catija tjoa. Ã jicu̶ õ sehe ni yahuja mu̶sare: 9 Mu̶sa ñano yu̶hdu̶rire masija. Pjacu̶oina mu̶sa jichu̶ cũ̶hu̶re masija. Ã jipanahta Cohamacu̶ yare noaare pjíro cju̶ara mu̶sa. Paina sehe ‘Judio masa jija’, nimarina mahñoina jira. Tina mu̶sare ti ñano quiti dahrerire masija. Tina Satana yaina jira. 10 Mipu̶re mu̶sa ñano yu̶hdu̶htire cuiena tjiga. Tu̶hoga mu̶sa. Watĩno mu̶sare Cohamacu̶re duhu dutiro cãina mu̶sa mehne macainare peresu yoa dutirohca. Diez dachori waro ñano yu̶hdu̶nahca mu̶sa. Ti ã ñano yoachu̶ mu̶sare ti ã wajãmoñopachu̶ta yu̶hu̶re yu̶ ya cũ̶hu̶re cohãena tjiga. Mu̶sa ã yu̶hu̶re cohãerachu̶ ñu̶cu̶ jipihtia dachoripe Cohamacu̶ cahapu̶ mu̶sare ã jirucuchu̶ yoaihtja. 11 Cahmori tiina jira mu̶sa. Ã jina mu̶sa ya curuari macainare yu̶ yainare Espíritu Santo to yahurire tu̶hoga mu̶sa. Õ sehe nina tiro: ‘Jipihtina Jesure wacũ tua duhueraina pichacapu̶ wahasi. Ti yariari baharo pichacapu̶ wahasi’, nina Espíritu Santo”, ni joarocaga Esmirna macaina yu̶ yainare, ti pu̶htoro cũ̶hu̶re. 12 ’Pérgamo macaina yu̶ yainare, ti pu̶htoro cũ̶hu̶re õ sehe ni joarocaga mu̶hu̶: “Yu̶hu̶ ñosari pjĩ pu̶ bu̶hu̶seheri siori pjĩne cju̶ariro jija. Mu̶sare õ sehe ni yahuihtja: 13 Mu̶sa yoarire, mu̶sa ya maca macaina ti yoari cũ̶hu̶re masija. Tó macaina pu̶htoro Satana jira. Tó macaina Satanare ño payoina Antipare yu̶ yare noano yahuriro cjirore wajãre. Tirore ti ã wajãchu̶ ñu̶panahta yu̶ yare yoarucuna yu̶hu̶re ne wacũ tua duhuerare mu̶sa. 14 Mu̶sa ã wacũ tua duhuerapanahta mahanocã yu̶hu̶re yu̶hdu̶ru̶care mu̶sa. Cãina mu̶sa mehne macaina Balãa ya buheare cahmana. Panopu̶ Balãa pu̶htoro Balac wama tirirore õ sehe ni buhea tire: ‘Israe masare yu̶hdu̶ru̶ca duacu̶ “Cohamacu̶ jira”, mu̶sa nia masu̶rine ño payo mu̶sa duhu payoa chu̶are chu̶ dutiga tinare. Ã yoa numia mehne ñano yoachu̶ yoaga tinare’, ni buhea tire Balãa cjiro. Cãina mu̶sa mehne macaina to buheare cahmana. 15 Ã yoa paina mu̶sa mehne macaina Nicolaita wama tiina ya buhea sehere duhu duaerara. 16 Ã jina mu̶sa ñaa tu̶hotumari cjirire tu̶hotu cohtota, Cohamacu̶ yare tuaro cahmaga tjoa. Mu̶sa ã cahmaerachu̶ ñu̶cu̶ soaro mehne mu̶sa cahapu̶ wahacu̶, ã ñano yoaina mehne cahmacheihca yu̶ du̶seropu̶ jiri pjĩ ñosari pjĩ mehne. 17 Cahmori tiina jira mu̶sa. Ã jina mu̶sa ya curuari macainare yu̶ yainare Espíritu Santo to yahurire tu̶hoga mu̶sa. Õ sehe nina tiro: ‘Jipihtinare Jesure wacũ tua duhuerainare maná wama tiri chu̶are to nu̶ori chu̶are waihtja. Yehsea tãa cũ̶hu̶re waihtja tinare. Tí tãare wahma wamare yu̶ joa õa tãa jiahca. Paina tí wamare ne masisi. Tí tãare naina dihta tí wamare masiahca’, nina Espíritu Santo”, ni joarocaga Pérgamo macaina yu̶ yainare, ti pu̶htoro cũ̶hu̶re. 18 ’Tiatira macaina yu̶ yainare, ti pu̶htoro cũ̶hu̶re õ sehe ni joarocaga mu̶hu̶: “Yu̶hu̶ Cohamacu̶ macu̶no yu̶ capari picha pohna yoaro sehe sira. Ã jia yu̶ dahpori bronce wama tiri comaa ti wahtari comaa yoaro sehe si sitera. Mu̶sare õ sehe ni yahuja: 19 Mu̶sa yoarire masija yu̶hu̶. Cohamacu̶re paina cũ̶hu̶re mu̶sa cahĩrire, yu̶hu̶re mu̶sa cohãerarire, painare mu̶sa yoadohorire, ñano yu̶hdu̶panahta yu̶hu̶re mu̶sa duhuerarire masija. Wahmanopu̶ mu̶sa yoariro yu̶hdoro mipu̶ sehere noano yoa namona nina mu̶sa. Tí cũ̶hu̶re masija yu̶hu̶. 20 Mu̶sa ã noano yoaina jipanahta õ sehe yu̶hu̶re yu̶hdu̶ru̶cahre mu̶sa: Jezabe wama tiricoro ‘Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaricoro jija’, ni mahñoricoro mu̶sare to ñano buhechu̶ tu̶hona ticorore tuhtierare mu̶sa. Mahño buhero yu̶ yainare yu̶hu̶re dahra cohtainare numia mehne ñano yoachu̶ yoara. Ã jiro ‘Cohamacu̶ jira’, ti nia masu̶rine paina ño payo ti duhu payoa chu̶are chu̶ dutira ticoro yu̶ yainare. 21 To ñaare to cahyahtore cohtasinimai. Yu̶ ã cohtapachu̶ta mu̶a mehne to ñano yoaare duhu duaerare. 22 Yu̶hu̶re tu̶hoga mu̶sa. Ticorore dohatichu̶ yoaihtja. Ticoro mehne ñano yoaina cũ̶hu̶re dohatichu̶ yoaihtja. Ã jia tina pjíro ñano yu̶hdu̶ahca. Ãta yoaihca tinare ticoro mehne ti ñano yoaare ti cahyaerachu̶, tíre ti duhuerachu̶. 23 Ã yoa ticoro ya buheare cahmainare wajãihtja. Yu̶ ã yoachu̶ ñu̶a jipihtina yu̶ yaina yu̶ noano masiriro jichu̶ masiahca. Masa ti tu̶hotuare ti goa pjaa cũ̶hu̶re masija. Yu̶ ã masiriro jichu̶ masiahca tina ticorore yu̶ buhiri dahrechu̶ ñu̶a. Jipihtina mu̶sa ñaare yoari buhirire buhiri dahreihtja mu̶sare. Ã yoa mu̶sa noaare yoari wapa sehere noano yoaihtja mu̶sare. 24 Paina mu̶sa mehne macaina Tiatira macaina ticoro ya buheare cahmaerare. Mu̶sa sehe Satana ya buheare ‘Pano to yahuerari cjiri’, ti nia buheare cahmaerare mu̶sa. Ã jicu̶ mu̶sa sehere duti namosi yu̶hu̶. 25 Ahri dihtare yoa duti namoihtja mu̶sare: Mu̶sa cahapu̶ yu̶ tahto pano yu̶ buheare mu̶sa masirire ne mahanocã duhuena tjiga. 26 Jipihtina ñaare duhuinare yu̶ yare ã yoarucuinare pu̶htoa sõihtja. Yu̶ Pu̶cu̶ yu̶hu̶re to pu̶hto sõriro seheta mu̶sa cũ̶hu̶re pu̶htoa sõihtja. Jipihtia yahpari macaina bui pu̶htoa sõihtja mu̶sare. Ã pu̶htoa sãana, mu̶sa docai jiinare jipihtia yahpari macainare tuaro dutinahca mu̶sa. Dihi biatore mari yucu̶cu̶ mehne pohachu̶ dói to wahtiaro seheta Cohamacu̶re yu̶hdu̶ru̶cainare ãta yoanahca mu̶sa. 28 Ã jicu̶ mu̶sare yu̶ yare ne duhuerainare bohrea mu̶ja tachu̶ mu̶ja tariare waihtja mu̶sare. 29 Cahmori tiina jira mu̶sa. Ã jina mu̶sa ya curuari macainare yu̶ yainare Espíritu Santo to yahurire tu̶hoga mu̶sa”, ni joarocaga Tiatira macaina yu̶ yainare, ti pu̶htoro cũ̶hu̶re.

Apocalipsis 3

1 ’Sardis macaina yu̶ yainare, ti pu̶htoro cũ̶hu̶re õ sehe ni joarocaga mu̶hu̶: “Yu̶hu̶ siete pjacu̶ bajuerainare Cohamacu̶ yainare dutiriro jija. Ã yoa siete ñahpichoha pocare cju̶ariro jija. Mu̶sare õ sehe ni yahuja: Mu̶sa yoarire masija. Õ sehe ni tu̶hotumana paina mu̶sare: ‘Tina Cohamacu̶ yare noano yoa pahñoina jira’, ni tu̶hotumana mu̶sare paina. Ti ã ni tu̶hotupachu̶ta Cohamacu̶ yare noano yoaerara mu̶sa. 2 Ã jina noano yoaga mu̶sa ‘Ñaare yoari’, nina. Cohamacu̶ yare mu̶sa masirire noano wacũga, ‘To yare duhuri’, nina. Cohamacu̶ to ñu̶chu̶ noano yoa pahñoerasinire mu̶sa. 3 Ã jina yu̶ yare mu̶sa tu̶ho mu̶htarire noano wacũga mu̶sa. Ã wacũna yu̶ yare yoaga tjoa. Cohamacu̶ yare pari turi cahmaga tjoa. Yu̶ nino sehe mu̶sa yoaerachu̶ wacũenoca mu̶sare buhiri dahreihtja. Yacariro wacũenoca to yacaro sãariro seheta mu̶sare wacũenoca buhiri dahreihtja. 4 Cãina mu̶sa mehne macaina Sardis macaina ñaare yoarucuina jierara. Wete marieni suhtirore mu̶sa sãaboriro seheta tí suhtirore mu̶sa wete piho duaeraro seheta ti ñaa yoaare piha duaerare mu̶sa. Ã noaina jina, yehseri suhtiro sãaina yu̶hu̶ mehne tininahca mu̶sa sehe. Ã yoahtina cjihti jira mu̶sa. 5 Jipihtina yu̶ yare duhueraina ãta yehsea suhti sãaina jiahca. Ã yoa yu̶hu̶ mehne ã jirucuhtina ti wamare to joa õri pũi tina cũ̶hu̶ ti wamare joa õina jiahca. Ti wamare to joa õrire pahã cohãsi yu̶hu̶. Yu̶ Pu̶cu̶ to ñu̶rocaroi, anjoa cũ̶hu̶ ti ñu̶rocaroi yu̶ yaina mu̶sa jirire yahuihtja tinare. 6 Cahmori tiina jira mu̶sa. Ã jina mu̶sa ya curuari macainare yu̶ yainare Espíritu Santo to yahurire tu̶hoga mu̶sa”, ni joarocaga Sardis macaina yu̶ yainare, ti pu̶htoro cũ̶hu̶re. 7 ’Filadelfia macaina yu̶ yaina, ti pu̶htoro cũ̶hu̶re õ sehe ni joarocaga mu̶hu̶: “Yu̶hu̶ ñaa marieriro jija. Yu̶ nino seheta yoariro jija. Davi cjiro panopu̶ macariro pu̶htoro dutiriro waro sawire cju̶ariro jiro masare to dutiriro seheta tuaa mehne dutiihtja yu̶hu̶ cũ̶hu̶. Tí tuaa mehne yu̶ yoa dutichu̶ ne paina tíre du̶cata masierara. Yu̶ yoa dutierachu̶ ne paina tíre yoa masierara. 8 Jipihtiare mu̶sa yoaare masija yu̶hu̶. Wacũ tuaera cureina jipanahta yu̶ buheare noano tu̶ho, tíre ne duhuerare mu̶sa. Ã jicu̶ yu̶ yare cũi mu̶sare tíre buhe duticu̶. Ã jia paina ‘Tíre buhena tjiga’, ni du̶cata masierara mu̶sare. 9 Ã jicu̶ õ sehe yoaihtja: Paina mu̶sa cahai jiina Satana yaina jira. ‘Judio masa jija’, nipahta judio masa waro jierara. Tinare mu̶sa panoi na tuhcua caha su̶ mu̶sare ño payochu̶ yoaihtja tinare. Yu̶ ã yoachu̶ ñu̶a mu̶sare yu̶ cahĩare masiahca tina. 10 Mu̶sare yu̶ yare yu̶ duhu dutierachu̶ tu̶hona noano yu̶htire mu̶sa. Mu̶sa ã yoachu̶ ñu̶cu̶ ahri yahpa macaina jipihtina ti ñano yu̶hdu̶hti pja jichu̶ mu̶sare du̶cataihtja mu̶sa ñano yu̶hdu̶erahto sehe. Tí pja jipihtina ti ñano yu̶hdu̶hti pja jirohca. 11 Mahanocã du̶hsara ahri yahpapu̶ yu̶ tjua tahto. Yu̶ yare mu̶sa masirire boena tjiga. Ã yoa yu̶hu̶re ã yu̶htirucuga, mu̶sa noano yoari wapare ‘Butiri’, nina. 12 Ã jicu̶ yu̶ yare ã yoarucuinare yu̶ Pu̶cu̶ ya wu̶hu̶ macaina cjihtire cũihtja tinare. To ya wu̶hu̶ macaa botari ti yoari pja ti jirucuro seheta Cohamacu̶ mehne jirucuchu̶ yoaihtja tinare. Ã jia Cohamacu̶ mehne macaina ã jirucuahca. Ã jicu̶ Cohamacu̶ wu̶hu̶ macaa botaripu̶ yu̶ joa õno seheta tinare ti pjacu̶ripu̶ õ sehe ni joa õihtja: Cohamacu̶ yu̶ Pu̶cu̶ wamare, to ya maca wama cũ̶hu̶re joa õihtja. To ya maca wahma maca Jerusalẽ jirohca. Tí maca mu̶anopu̶ Cohamacu̶ cahapu̶ tari maca jirohca. Yu̶hu̶ wahma wama cju̶aihca. Tí wama cũ̶hu̶re joa õihtja ti pjacu̶ripu̶. 13 Cahmori tiina jira mu̶sa. Ã jina mu̶sa ya curuari macainare yu̶ yainare Espíritu Santo to yahurire tu̶hoga mu̶sa”, ni joarocaga Filadelfia macaina yu̶ yainare, ti pu̶htoro cũ̶hu̶re. 14 ’Laodicea macaina yu̶ yainare, ti pu̶htoro cũ̶hu̶re õ sehe ni joarocaga mu̶hu̶: “Yu̶hu̶ Cohamacu̶ jipihtia to yoarire, to yoahti cũ̶hu̶re yoa sohtori tiriro jija. Yu̶hu̶ potocã yoariro jija. Ã jicu̶ mahñono marieno yu̶ ñu̶rire ã yahurucuriro jija. Jipihtiare yu̶ Pu̶cu̶ to yoarire yoabasariro jija yu̶hu̶. 15 Jipihtia mu̶sa dohse yoarire masija yu̶hu̶. Yu̶hu̶re wacũ tuaina jipanahta mahanocã wacũ tuaina jira mu̶sa. Õ sehe jira tí: Co yu̶su̶era co sũ̶ mehne pjiroca si putia co yoaro sehe jira mu̶sa. Tó sehe jia core mari ji coaeraro seheta yu̶hu̶re wacũ tuaera cureina mu̶sa jichu̶ yu̶hu̶ cũ̶hu̶ mu̶sare ji coaeraja. Yu̶hu̶re mu̶sa noano wacũ tuachu̶ noaboa yu̶hu̶re. Yu̶hu̶re mu̶sa wacũ tuaerachu̶ ña niboa yu̶hu̶re. Yu̶hu̶re mu̶sa wacũ tuaerari yu̶hdoro mahanocã wacũ tuaina mu̶sa jichu̶ ña yu̶hdu̶ara. 16 Mu̶sa ã jichu̶ ñu̶cu̶ ñu̶ yabi yu̶hdu̶aja yu̶hu̶. Ñaa core yu̶ cho cohãno seheta yu̶hu̶re mahanocã wacũ tuainare ñu̶ yabi yu̶hdu̶aja yu̶hu̶. 17 Ã jina õ sehe ni tu̶hotumana mu̶sa: ‘Jipihtiare cju̶aja. Ne yaba du̶hsaerara marine’, ni tu̶hotumana mu̶sa. Ã nipanahta pjacu̶oina yoaro sehe jira mu̶sa. Ã jina capari ñu̶eraina ti ñu̶ duaare ti masieraro seheta Cohamacu̶ yare ne masierara mu̶sa. Ã jina suhti marieina ti bu̶o tiro seheta Cohamacu̶ to ñu̶rocaroi mu̶sa ñaa yoarire bu̶o tihtina jira mu̶sa. 18 Mu̶sa ã jiina jichu̶ ñu̶cu̶ õ sehe ni yahuihtja mu̶sare: Uru warore mu̶sa nuchu̶boro seheta noaare yu̶ cju̶aare naga mu̶sa. Mu̶sare yu̶hu̶re wacũ tuachu̶ yoaihtja. Ã jina potocãta Cohamacu̶ ya mehne pjíro cju̶anahca. Ã yoa yehseri suhtirore mu̶sa nuchu̶ mu̶sa sãano seheta yu̶ di cohãri mehne yu̶ yariaro mehne mu̶sa ñaa yoaare cosawerina jiga. Ã yoana noaa suhti sãaina ti bu̶o tieraro seheta mu̶sa ñaare cosawerina jina bu̶o tisi mu̶sa cũ̶hu̶. Ã yoa mu̶sa caparire mu̶sa co tiri baharo noano mu̶sare bajuro seheta Cohamacu̶ yare noano tu̶hoga, mu̶sa noano masihto sehe. 19 Jipihtina yu̶ cahĩinare yahuja. Ã jicu̶ yu̶ cahĩina ti jichu̶ ñu̶cu̶, ti tu̶hoerachu̶ tinare quihõno yoa dutija, tinare yoadohocu̶ tacu̶. Ã jina yu̶ ya sehere tuaro cahmaga. Ã yoa mu̶sa ñaare tu̶hotumari cjirire cohtota, tí ñaare duhuga. 20 Tu̶hoga yu̶hu̶re. Mu̶sa wu̶hu̶re bihari wu̶hu̶re yu̶ su̶ru̶ca yu̶ sãa dua yu̶ pisurucuboro seheta, mu̶sa mehne macariro ji duai nija. Yu̶ ã ji duachu̶ tu̶hoina jina yu̶hu̶re mu̶sa mehne ji dutiga. Yu̶ yaina jiga. Mu̶sa ã ji dutichu̶ mu̶sa mehne jiihtja. Ã jicu̶ mari su̶ho chu̶ro seheta mu̶sa mehne noano jiihtja. Ã jina yu̶hu̶ mehne macaina jinahca mu̶sa. 21 Watĩnore yu̶ yu̶hdu̶ru̶cari baharo yu̶ Pu̶cu̶ pu̶htoro to dujiro cahai dujija, yu̶hu̶ cũ̶hu̶ duticu̶ tacu̶. Tó seheta mu̶sa cũ̶hu̶ ñaa yoarire mu̶sa yu̶hdu̶ru̶cari baharo yu̶ pu̶htoro dujiro cahai dujinahca, mu̶sa cũ̶hu̶ dutina tana. Mu̶sare yu̶ cahai dujichu̶ yoaihtja. 22 Cahmori tiina jira mu̶sa. Ã jina mu̶sa ya curuari macainare yu̶ yainare Espíritu Santo to yahurire tu̶hoga mu̶sa”, ni joarocaga Laodicea macaina yu̶ yainare, ti pu̶htoro cũ̶hu̶re —nihre yu̶hu̶re joa dutiriro.

Apocalipsis 4

1 Yu̶hu̶re to ã ni yahuri baharo mu̶anopu̶ pjõari sopacare ñu̶hi. Pari turi corneta to tuaro bisiro seheta tuaro durucua bisiro coa tahre yu̶ tu̶hochu̶. Õ sehe nihre yu̶ tu̶hochu̶: —Õpu̶ mu̶ja taga. Ahri yu̶ yahuhti cjihti baharopu̶re wahahtore mu̶hu̶re ñoihtja. Yu̶ niriro seheta ã waharohca —nino coa tahre mu̶anopu̶. 2 To ã ni yahuchu̶ta tópu̶ mu̶ja su̶cu̶ Espíritu Santo tuaa mehne ñu̶i nihi. Ã jicu̶ pu̶htoro dujirore mu̶anopu̶ ñu̶hi. Tói cũ̶iro dujihre. 3 Noano si siteriro dujihre. Diamante wama tia tãa yoaro seheta, rubí wama tia tãa yoaro seheta noano si siteriro dujihre tiro. Ã jiro buhini soro esmeralda yoaro sehe si siteri soro dacho macai dujihre tiro. 4 Ã yoa to dujiro cahai veinticuatro dujiare ñu̶hi. Tí dujia pu̶htoa dujia yu̶ ñu̶ mu̶htarirore duji soroahre. Tí dujiapu̶ veinticuatro Jesu yaina pu̶htoa dujihre. Yehsea suhti tiina jihre. Ã yoa pu̶htoa ti pisaa sorori uru sororire pisaina jihre tina. 5 Yu̶ ñu̶ mu̶htariro dujiroi orocasitehre. Ã yoa soro sehe jiro choro bisiro coa tahre. Wu̶po cũ̶hu̶ bisiro coa tahre. Tí dujiro panoi siete sihãa poca jihre. Siete sihãa poca mehne to piti dahre buhechu̶ Cohamacu̶ yaina siete pjacu̶ bajueraina jihre. 6 Ã yoa to dujiro panoi pjiri ma yoaro sehe vidro yoaro sehe sipari ma jihre. Noano co sitiri ma yoaro sehe jihre. Ti dujiro cahai pititiaro soro sehe bajuina jihre. Ti pjacu̶ri panoi ti baharo bu̶hu̶sehe cũ̶hu̶re payu̶ capari tiina jihre tina. 7 Yu̶ ñu̶ mu̶htariro soro bajuriro yairo sohãriro yoaro sehe bajuhre. To baharo jiriro wachu̶ yoaro sehe bajuhre. Ti baharo jiriro masu̶no wu̶hdu̶a sehe wu̶hdu̶a tiriro jihre. Tina tiaro baharo jiriro cja to cjãmu̶adu̶pu̶rire saño dujiriro yoaro sehe bajuhre. 8 Tina seis du̶pu̶ri wu̶a du̶pu̶ri tiina jihre. Ã jia ti wu̶a du̶pu̶ri pu̶ bu̶hu̶seheripu̶ta payu̶ capari tia du̶pu̶ri jihre. Ã yoa dachoripe, ñaminipe ã dururucua nihre. Ne durucu duhuerare. Õ sehe ni durucuhre: “Noariro, noariro, noariro Cohamacu̶ mari pu̶htoro tua yu̶hdu̶ariro jira. Tiro panopu̶ta ã jirucua tiri jire. Mipu̶ cũ̶hu̶re ã jirucura. Baharopu̶ tarohca”, ni durucurucua nihre. 9 Ã ni durucua tina pititiaro soro bajuina to tuaare durucua nihre pu̶htoro dujiroi dujirirore. Ã durucua, tirore jipihtia dachoripe jirucurirore wahche payoa “Noana”, nia nihre. 10 Ti ã yoa payochu̶ ñu̶a veinticuatro Jesu yaina pu̶htoa sehe pu̶htoro dujiroi dujiriro panoi na tuhcua caha su̶, tirore ño payohre. Tiro jipihtia dachoripe jirucuriro jira. Ã ño payoa ti pu̶htoa pisaa sororire to dujiro panoi doca payohre. Ã doca payoa õ sehe nihre tina: 11 “Mu̶hu̶ Cohamacu̶ sã pu̶htoro waro jira. Tuariro, noariro jira mu̶hu̶. Mu̶hu̶ sã ño payoriro jii nina. Mu̶hu̶re ã ño payorucuro cahmana sãre. Jipihtiare bajuamehneriro jira mu̶hu̶. Mu̶ cahmariro seheta tí jipihtiare bajuamehnea tiri jire mu̶hu̶”, nihre tina Cohamacu̶re, tói dujirirore.

Apocalipsis 5

1 Baharo tói dujiriro to wamomaca poto bu̶hu̶sehei to cju̶ari pũre joari pũre ñu̶hi. Tí pũ pu̶ bu̶hu̶seheri to joari pũ to turẽri tia jihre. Ã yoa siete wihtã ñahaa mehne to wihtã ñahari tia jihre. 2 Tí tiare turẽri tiare ñu̶ tuhsu̶, tuariro anjore ñu̶hi. Tiro tuaro durucua mehne õ sehe ni yahuhre: —¿Ahri tiare wihtã ñahaare pahrẽboriro ñaa buhiri marieriro diro sehe jijari, mu̶sa tu̶hotuchu̶? —nihre tiro anjo. 3 Ã niparota tí tiare pahrẽhtirore bocaerare. Mu̶anopu̶, ahri yahpapu̶, catiina watoi, yaria tuhsu̶ina watoi ne tí tiare ñahaare pahrẽhtiro mariahre. Ã jiro tí tiare buhehtiro mariahre. 4 Ã jicu̶ pahrẽhtirore, tí pũre ñu̶htirore ti bocaerachu̶ ñu̶cu̶ tuaro tiihi yu̶hu̶. 5 Yu̶ ã tiichu̶ ñu̶no cũ̶iro Jesu yaina pu̶htoa mehne macariro õ sehe nihre yu̶hu̶re: —Tiiecu̶ tjiga. Tí tiare ñahaare cũ̶iro pahrẽ masina. Tiro Juda ya curua macariro tuariro jira. Tuariro jiro “Yairo sohãriro”, ti ni pisuriro jira. Tiro pu̶htoro Davi panamino ji turiariro jira. Watĩnore yu̶hdu̶ru̶cariro jira tiro. Ã jiro tiro tí tiare siete ñahaare pahrẽ masiriro jira —nihre tiro yu̶hu̶re. 6 To ã nichu̶ tu̶hocu̶ pu̶htoro dujiro panoi cordero to ducuchu̶ ñu̶hi. Cuatro soro bajuina, Jesu yaina pu̶htoa tina watoi ducuhre tiro cordero. Tiro ti wajãriro cjiro sehe bajuhre. Siete sahari tiriro, siete capari tiriro jihre. Tí siete sahari ã yoa siete capari mehne to piti dahre buhechu̶ Cohamacu̶ yaina pjacu̶ bajueraina siete bajueraina yoaro sehe jira. Tina to yaina pjacu̶ bajueraina jipihtiro ahri yahpapu̶ Cohamacu̶ to warocarina jihre. 7 Ã jiro cordero sehe pu̶htoro dujiro cahapu̶ su̶ro, tirore to poto bu̶hu̶sehei to cju̶ari tiare tu̶ãwe nahre. 8 To ã tu̶ãwe nachu̶ ñu̶a cuatro soro bajuina, veinticuatro pu̶htoa cũ̶hu̶ cordero panoi na tuhcua caha su̶, tirore ño payohre. Tina pu̶htoa jipihtina arpa wama tia bu̶apu̶tẽare, uru wahwari cũ̶hu̶re cju̶ahre. Tí wahwari incienso noano wahpaa posa tia wahwari jihre. Tí incienso mehne to piti dahre buhechu̶ Cohamacu̶ yaina tirore ti sini payori yoaro sehe jihre. 9 Ã tirore ño payoa õ sehe ni wahmaa basaare tina basa payohre tirore: “Mu̶hu̶ ti wajãriro cjiro jira. Ã jicu̶ mu̶ di cohãri mehne sã ñaa yoari buhirire cohãre mu̶hu̶ Cohamacu̶ yaina sã jihto sehe. Ã jicu̶ jipihtia curuari macainare cãinare, jipihtia du̶seri durucuinare cãinare, jipihtia yahpari macainare cãinare sã ñaa yoari buhirire mu̶ di cohãri mehne cosawere mu̶hu̶ Cohamacu̶ yaina sã jihto sehe. Sãre jipihtinare Cohamacu̶ yaina cjihtire cũre mu̶hu̶. Ã jicu̶ sacerdotea cũhre mu̶hu̶ sãre Cohamacu̶re dahra cohtaina sã jihto sehe. Ã yoacu̶ ahri yahpa macaina bui pu̶htoa sõhre mu̶hu̶ sãre. Ã yoariro jicu̶ tí tiare wihtã ñahaare pahrẽhtiro jira mu̶hu̶”, ni basa payohre tina corderore. 11 Pari turi ñu̶cu̶ millones anjoa perire ñu̶hi. Pu̶htoro dujirore cuatro soro bajuinare, veinticuatro pu̶htoare anjoa sehe tinare soroa du̶cu̶ su̶hre. Tina anjoa peri tuaro ti sañurucu payochu̶ ñu̶hi. 12 Õ sehe ni tuaro sañurucu payohre tina: “Cordero ti wajãriro mu̶hu̶ jipihtinare dutiriro, jipihtiare cju̶ariro, masi pahñoriro, tua yu̶hdu̶ariro jira mu̶hu̶. Masa ti ñaa buhiri ti wajãriro mu̶ jichu̶ ñu̶na ã ni ño payoja mu̶hu̶re. ‘Noabiariro jira’, ninahca mu̶hu̶re. Mu̶hu̶re noano durucunahca”, ni sañurucu payohre anjoa peri. 13 Ã jicu̶ paina cũ̶hu̶re ti sañurucu payoa coa tachu̶ tu̶hohi. Jipihtina mu̶ano macaina, ahri yahpa macaina, catiina, yariaina cahapu̶ jiina cũ̶hu̶, pjiri ma macaina, jipihtiropu̶ jiina õ sehe ni durucu payoa coa tahre: “Cohamacu̶re to dujiropu̶ dujirirore, Cordero cũ̶hu̶re mu̶sare pu̶arore noano durucunahca. Mu̶sare wahche payonahca. ‘Noa Yu̶hdu̶aina, Tua Yu̶hdu̶aina jira’ nina, jipihtia dachoripe ã nirucunahca mu̶sare”, ni durucu payoa coa tahre. 14 Ã jia tina cuatro soro bajuina ti ã durucu payochu̶ tu̶hoa “Ãta ni durucu payojaro”, nihre. Ã jia Jesu yaina pu̶htoa sehe na tuhcua caha su̶ Cohamacu̶re, Cordero cũ̶hu̶re ño payohre.

Apocalipsis 6

1 Baharo papera tiare to nari tiare Cordero wihtã ñaha mu̶htanore pahrẽhre. To ã pahrẽchu̶ ñu̶hi. To ã pahrẽri baharo cũ̶iro soro bajuina mehne macariro, “Ñu̶na taga”, nihre. Ã nino wu̶po yoaro sehe bisihre tiro. 2 To ã niri baharo ñu̶hi yu̶hu̶. Yehseriro cawalore ñu̶hi. Tiro bui pisariro bu̶edu̶re cju̶ahre. Tirore pu̶htoro pisari sorore wahre pairo sehe. To ã wari baharo tiro sehe tirore ñu̶ tuhtiinare yu̶hdu̶ru̶caro wahahre. 3 Baharo cũ̶ wihtã ñahanore pahrẽ tuhsu̶ Cordero pa wihtã ñahanore pahrẽhre tjoa. To ã pahrẽri baharo pairo soro bajuina mehne macariro “Ñu̶na taga”, to nichu̶ tu̶hohi tjoa. 4 Ã jicu̶ pairo cawalore sohãrirore ñu̶hi tjoa. Tiro bui pisarirore tuaare wahre pairo sehe. Ahri yahpa macainare cahma wajã dutihtirore cũhre tirore. Ã jia jipihtiro macaina cahma wajãahca ahri yahpapu̶. Ã yoa pjiri pjĩ ñosari pjĩne wahre tirore. 5 Baharo pu̶arore pahrẽ tuhsu̶ Cordero parore pahrẽhre tjoa. Ã jicu̶ pu̶aro ti durucuri baharo pairo soro bajuina mehne macariro “Ñu̶na taga”, to nichu̶ tu̶hohi. To ã niri baharo ñiriro cawalore ñu̶hi. Tiro bui pisariro balanza quihõnore cju̶ahre. 6 Tirore yu̶ ñu̶ri baharo soro bajuina watoi õ sehe nino coa tahre: —Cũ̶ dacho dahrari wapa mehne trigore cũ̶ kilota nuchu̶ahca masa. Cũ̶ dacho dahrari wapa mehne cebada wama tia yaparire tia kilota nuchu̶ahca masa. (Trigo, cebada cũ̶hu̶ pihtia wahaahca. Ã jia tí wapa bu̶ju̶ niahca.) Wiho mejeta chu̶a dahrea sere, vino cũ̶hu̶re dojochu̶ yoaena tjiga —nino coa tahre. 7 Baharo tiarore pahrẽ tuhsu̶ Cordero parore pahrẽhre tjoa. To ã pahrẽri baharo pairo soro bajuina mehne macariro ji bato tiriro “Ñu̶na taga”, nihre tjoa. 8 To ã nichu̶ tu̶hocu̶ wapoariro cawalore ñu̶hi. Tiro bui pisariro “Yariachu̶ yoariro” wama tihre. Ã yoa to baharo tariro “Yariaina ti jiro” wama tihre. Ã jiro tinare tuaare wahre pairo sehe. Ahri yahpapu̶re cuarta parte masare wajã dutihre. Cahma wajãa mehne, ju̶ca baa mehne, dohatia mehne, wahiquina nu̶cu̶ri macaina suaina mehne tópeina masare ti wajãhtore cũhre tinare. 9 Baharo pititiaro wihtã ñahaare pahrẽ tuhsu̶ Cordero paro ñahanore pahrẽhre tjoa. To ã pahrẽchu̶ altar docai Jesu yaina ti wajãrina ti catiri yajeripohnarine ñu̶hi. Cohamacu̶ yare ti yahuri buhiri, “Jesu yaina jija”, ti ni yahuri buhiri tinare wajãri jire. 10 Tina sañurucua õ sehe nihre Cohamacu̶re: —Mu̶hu̶ sã pu̶htoro, ñaa marieriro, mahñono marieno, mu̶ niriro seheta yoariro jira mu̶hu̶. ¿Ahri yahpa macainare, sãre wajãrinare dohse jichu̶ buhiri dahreihcari mu̶hu̶? —ni sañurucuhre tina. 11 Ã jiro tinare yehsea suhti yoaa suhtire wahre. Tinare ã waro õ sehe nihre tinare: —Sosiniga. Paina mu̶sa coyea Jesu yaina mu̶sa yoariro seheta mipu̶ cũ̶hu̶re noaa buheare buhesinia nina. Mu̶sare ti wajãriro seheta tina cũ̶hu̶re ti wajã pahñohto du̶hsasinina. Ã jina tinare jipihtinare ti wajãhto pano mahanocã sosiniga mu̶sa —nihre tinare. 12 Baharo cinco wihtã ñahaare pahrẽ tuhsu̶ Cordero paro wihtã ñahanore pahrẽhre tjoa. Tóre to ã pahrẽchu̶ta tuaro yahpa ñuhmihre. To ñuhmini baharo sũ̶ dacho macariro ñiriro choro wahahre. Ñiri suhtiro yoaro seheta ñiriro choro wahahre. Ã yoa sũ̶ ñami macariro di yoaro sehe sohãriro wahahre. 13 Ã yoa ñahpichoha poca yahpapu̶ boraa wahahre. Yucu̶cu̶ dicha yahsaare wihnono to wã bure bororo seheta ñahpichoha poca boraa wahahre. 14 Ti ã wahari baharo mu̶ano butia wahahre. Papera tiare mari turẽchu̶ to bajueraro seheta bajuerare mu̶ano. Ã yoa jipihtia tũ̶yucu̶ cũ̶hu̶ nu̶copo cũ̶hu̶ pa sehepu̶ su̶ru̶cahre. 15 To ã wahachu̶ ñu̶a, ahri yahpa macaina bui pu̶htoa coparipu̶ tũ̶yucu̶ macaa tãa docapu̶ cũ̶hu̶re duhtihre. Paina pu̶htoa, surara pu̶htoa, pache pu̶a, tuaina, jipihtina tinare dahra cohtaina, dahra cohtaina jieraina cũ̶hu̶ tóihta duhtimahre. 16 Ã duhtia tũ̶yucu̶re, tãa cũ̶hu̶re õ sehe nihre: —Sã bui bora pjaga. Sãre nu̶oga. Siro pu̶htorore to dujiroi dujirirore cui yu̶hdu̶aja. Cordero suaro, sãre ñano buhiri dahrerohca. “Ã buhiri dahreri”, nina nu̶oga sãre. 17 Jipihtinare tuaro ti buhiri dahrehti dacho ji tuhsu̶ra. Ã jia ti buhiri dahrehtore ne cũ̶iro duhtiro bihoeraro, cũ̶no pjasi —nihre tina jipihtina.

Apocalipsis 7

1 Baharo pititiaro anjoare ñu̶hi. Tina jipihtiropu̶ wahahre. Cũ̶iro nortepu̶ waharo tópu̶ tari wihnonore taerachu̶ yoahre. Pairo surpu̶, pairo sũ̶ mu̶ja taropu̶, pairo sũ̶ sãanopu̶ wahahre. Nortepu̶ wahariro yoaro seheta yoahre tina cũ̶hu̶. Ã jiro ahri yahpapu̶, pjiri mapu̶ cũ̶hu̶re ne wihnono taerare. Ne cũ̶du̶ yucu̶cu̶re wihnono wã ñuhmichu̶ yoaerare. 2 Ã yoa pairo anjore ñu̶hi tjoa. Sũ̶ mu̶ja taropu̶ taro nihre tiro. Cohamacu̶ catiriro to wama ña õnore na taro nihre tiro. Ã na taro paina pititiaro anjoare tiro sañurucuhre. Tina anjoa sehe ahri yahpare, pjiri ma cũ̶hu̶re Cohamacu̶ to dojomehne dutiina jihre. 3 Tinare sañurucuro õ sehe nihre anjo: —Cohtasiniga. Cohamacu̶re dahra cohtaina ti wu̶hdu̶a pocare to wamare õna tana nija. Sã ã õhto pano ahri yahpare, pjiri mare, yucu̶ri cũ̶hu̶re dojomehnesiniena tjiga mu̶sa —nihre tiro paina pititiaro anjoare. 4 Ã jiro Cohamacu̶ to wama mehne ti wu̶hdu̶a pocare ti õhtinare “Õpeina jira”, ni yahuhre yu̶hu̶re cũ̶iro. Israe masa doce curuari macaina ciento cuarenta y cuatro mil masa ti õhtina jiyuhti. 5 Ahrina jiyuhti ti õhtina: Doce mil masa Juda panamana ji turiaina ti õhtina jihre. Paina doce mil masa Rubẽ panamana ji turiaina ti õhtina jihre. Paina doce mil masa Gad panamana ji turiaina ti õhtina jihre. 6 Paina doce mil masa Aser panamana ji turiaina, paina doce mil masa Neftalí panamana ji turiaina, paina doce mil masa Manase panamana ji turiaina ti õhtina jihre. 7 Paina doce mil masa Simeo panamana ji turiaina, paina doce mil masa Leví panamana ji turiaina, paina doce mil masa Isacar panamana ji turiaina ti õhtina jihre. 8 Paina doce mil masa Zabulõ panamana ji turiaina, paina doce mil masa José panamana ji turiaina, paina doce mil masa Benjami panamana ji turiaina ti õhtina jihre. Tópeinata jipihtina masa ciento cuarenta y cuatro mil to wama mehne ti õhtina jihre. 9 Baharo payu̶ masare ñu̶hi. Jipihtia yahpari macainare, jipihtia curuari macainare, jipihtia du̶seri durucuinare, jipihtia macari macainare cãinare Cristore cahmaina dihtare tói ducuinare ñu̶hi. Pu̶htoro to dujiro panoi, Cordero panoi ducuhre tina masa. Payu̶ masa jihre. Ã jia quihõ bihoina jierare. Yehsea suhti tiina jihre tina. Ã yoa pjaa põ pũrine cju̶ahre. 10 Ã jia tina jipihtina õ sehe ni tuaro sañurucuhre: “Cohamacu̶ jira sãre yu̶hdu̶chu̶ yoariro. Tiro to dujiroi dujiriro jira. Cordero cũ̶hu̶ sãre yu̶hdu̶chu̶ yoariro jira”, ni sañurucuhre tina. 11 Ã jia jipihtina anjoa, Jesu yaina pu̶htoa cũ̶hu̶, soro bajuina mehne pu̶htoro to dujiro cahai ducuhre. Ã ducua to dujiro panoi doca caha su̶, Cohamacu̶re wahche payohre. 12 Õ sehe ni wahche payohre tina: “Ã tjira. Cohamacu̶ sã pu̶htoro mu̶hu̶re noano durucuja. Noa yu̶hdu̶ariro, masi pahñoriro jira mu̶hu̶. Mu̶hu̶re ‘Noana’, nija. Mu̶hu̶re ño payoja. Tua yu̶hdu̶ariro jira mu̶hu̶. Mu̶ tuaa mehne yoariro jira mu̶hu̶. Tó seheta jirucuriro jira mu̶hu̶ jipihtia dachoripe. Ã tjira”, ni wahche payohre tina. 13 Ti ã nichu̶ tu̶horo cũ̶iro Jesu yaina pu̶htoa mehne macariro yu̶hu̶re õ sehe ni sinituhre: —¿Ahrina yehsea suhti tiinare masijari mu̶hu̶? ¿Ti tarirore masijari mu̶hu̶? —ni sinitu ñu̶hre yu̶hu̶re. 14 To ã nichu̶ tu̶hocu̶: —Masieraja —ni yu̶htihi. —¿Noa jijari tina? —ni sinituhi tirore. Yu̶ ã nichu̶ tu̶horo õ sehe nihre yu̶hu̶re: —Ahrina ñabiaro yu̶hdu̶ri dacho jichu̶ cũ̶no pjaina jira. Ti suhti cosawerina ti jiro seheta Cordero to di cohãno mehne ti ñaa buhirire cosawerina jira. Ã jia noano yehsea suhti tiina jira. 15 Ã to cosawerina jia Cohamacu̶ to dujiro panoi tirore ã ño payorucura. Dachoripe, ñaminipe tirore ã ño payorucura, sacerdotea Cohamacu̶ wu̶hu̶i ti yoariro seheta. Ã jiro tina mehne ã jirucuro, tinare yoadohorohca Cohamacu̶ “Soro wahari”, nino. 16 Ne pari turi ju̶ca baasi tina. Ã jia ñahma yapiosi tina. Ne sũ̶ dacho macariro siro tinare ne jũ̶ pjasi. Tuaro sia tinare ñano yu̶hdu̶chu̶ yoasi. 17 Pu̶htoro dujiro potoi ducuriro Cordero tinare ñu̶ wihborohca. Ovejare ñu̶ wihboriro yoaro sehe tinare ñu̶ wihborohca. Ã ñu̶ wihboro mári pohtaripu̶ catichu̶ yoaa mári pohtaripu̶ tinare mu̶ tã wahcãnohca, ovejare ñu̶ wihboriro to mu̶ tãno seheta. Ã yoaro ã wahcherucuchu̶ yoarohca tinare. Ã jia ne pari turi tiisi tina —ni yahuhre Jesu yaina pu̶htoa mehne macariro yu̶hu̶re.

Apocalipsis 8

1 Seis papera ti wihtã ñahaare pahrẽ tuhsu̶ro parore pahrẽhre tjoa Cordero. To ã pahrẽ tuhsu̶chu̶ cũ̶ hora dacho macai tópu̶ mu̶anopu̶ noano dihta marieaa wahahre. 2 To ã wahari baharo siete anjoare Cohamacu̶ panoi ducuinare ñu̶hi. Tinare siete cornetarire wahre pairo. 3 Pairo anjo uru wahware inciensore posa tihti wahware cju̶ariro altar cahapu̶ su̶, ducuhre. Tói to ducuchu̶ payu̶ inciensore tirore wahre, jipihtina Cohamacu̶ yaina tirore ti siniri mehne morehtire. Ã jiro uru altarpu̶ Cohamacu̶ to dujiro panoi jiri altarpu̶ tí inciensore jũ̶ mu̶ohre Cohamacu̶re. 4 Ã jia anjo to cju̶ari wahwa macaa inciensore altarpu̶ to poho siteri baharo tí incienso macaa me Cohamacu̶ yaina tirore ti siniri mehne mu̶jaa wahahre. 5 Ã wahari baharo altar macaa niti mehne tí wahwa wahpa wahachu̶, yahpai poho cũnocahre. To ã poho cũnocachu̶ta wu̶po pja, soro sehe jiro bisi mu̶a, oroca site mu̶a, yahpa ñuhmi mu̶ahre. 6 Baharo siete anjoa cãina ti cornetarire putia taa nihre. 7 Cũ̶iro anjo to yariare puti mu̶htahre. To ã putichu̶ co poca yu̶su̶a poca pichaca mehne, di mehne morea poca yahpapu̶ bora su̶ cahahre. Ti bora su̶ cahachu̶ta yahpa jũ̶a wahahre. Õ puro jũ̶hre: Ahri yahpa dacho maca su̶ro caharoi jũ̶a wahahre. Ã jiro tó puro posata yucu̶ri cũ̶hu̶ jũ̶a wahahre. Tó puro posata tja cũ̶hu̶ jũ̶a wahahre. 8 Anjo cũ̶iro to ã puti mu̶htari baharo pairo anjo to yaria cornetare putihre tjoa. To ã putichu̶ pjidu̶ tũ̶cu̶ yoaro sehe bajudu̶ noano jũ̶rucudu̶ pjiri mapu̶re waharoca ñojaa wahahre. Ã jiro yahpa to jũ̶riro puro tó purota pjiri ma di ma dojoa wahahre. 9 Ã jia pjiri ma macaina wahi dacho maca mahano su̶boro waroi yariaa wahahre. Tópe bu̶sota dohoa bu̶so cũ̶hu̶ minia wahahre pjiri mapu̶re. 10 Pu̶aro anjoa ti putiri baharo pairo anjo cũ̶hu̶ to yaria cornetare putihre tjoa. To ã putichu̶ pjiria ñahpichohaca, sihãria yoaro sehe siria yahpapu̶ bora su̶ cahaa wahahre. Ahri yahpa macaa mári dacho macabo cureroi tópe mári bui bora su̶ cahaa wahahre ñahpichohaca. Tópe co wijaa copari bui cũ̶hu̶re bora su̶ cahaa wahahre. 11 Tópe márita su̶ẽa mári wahahre. To ã wahachu̶ payu̶ masa tí mári macaa core, tí copari macaa co cũ̶hu̶re sihnimaa, yariaa wahahre. Tia ñahpichohaca “Su̶ẽnia”, wama tihre. 12 Tiaro anjoa ti putiri baharo pairo anjo cũ̶hu̶ to yaria cornetare putihre tjoa. To ã putichu̶ sũ̶ dacho macariro, ñami macariro cũ̶hu̶ dacho maca su̶boro waroi dojoa wahahre. Ñahpichoha peri cũ̶hu̶ dacho maca su̶boro waroi jia poca tópe pocata dojoa wahahre. Tópe poca mu̶ano macaa poca noano buhrierare. Dachopu̶ pititia horari waro sũ̶ dacho macariro ne buhrierare. Ñamine pititia horari waro sũ̶ ñami macariro, ñahpichoha poca cũ̶hu̶ ne buhrierare. 13 Baharo ñu̶roca mu̶ohi tjoa. Mu̶anopu̶ wu̶rirore cjare ñu̶hi. Ã jicu̶ to sañurucuchu̶ tu̶hohi. Õ sehe nihre tiro: —Ñabiara. Ñabiara. Tiaro anjoa mipu̶ putierasiniina ti putiri baharo pinihtare ñabiaro waharohca. To ã wahachu̶ ahri yahpai jiina ñabiaro yu̶hdu̶ahca —nihre tiro.

Apocalipsis 9

1 Baharo pititiaro anjoa ti putiri baharo pairo anjo to yaria cornetare putihre tjoa. To ã putichu̶ ñahpichohaca yoaro sehe jiriro anjo mu̶anopu̶ bora tarirore ñu̶hi. Yu̶ ã ñu̶no watoi tirore cu̶ãri copa macari sawire wahre. 2 Ã jiro tiro tí copare to pjõochu̶ pichaca me wijaahre. Pjiri pichaca macaa me yoaro seheta pjíro me wijaahre tí copare. Ã wijaaro tí me dóihta sũ̶ dacho macarirore, mu̶ano cũ̶hu̶re butia wahachu̶ yoahre. 3 Ã yoa tí me puhichai jiina poreroa yahpapu̶ tahre. Pichõno soroa ti tuaro purĩno seheta tina cũ̶hu̶ tuaro purĩhre. 4 Ã jiro tjare, yucu̶rire, paye toaare ñano yoa dutierare tinare. Masa dihtare ñano yoa dutihre tinare. Cohamacu̶ to wamare ti wu̶hdu̶a pocare õmahnoeraina dihtare ñano yoa dutihre tinare poreroare. 5 Ã ñano yoa dutiparota tinare wajã dutierare. Tinare wajã dutieraparota cinco sũ̶ri waro tinare ñano purĩchu̶ yoa dutihre. Pichõno soroa tjoaa ti purĩno seheta purĩchu̶ yoaina jihre poreroa cũ̶hu̶. 6 Tinare ti ã purĩchu̶ yoachu̶ masa yariaa waha duaahca. Ti ã yaria duapachu̶ta tinare yaria dutisi. 7 Poreroa sehe cawaloa yoaro sehe bajuhre. Ti cahma wajãhto pano cawaloare ti suhti sãariro seheta tó seheta bajuina jihre tina poreroa cũ̶hu̶. Ti dapu pocai pu̶htoa ti pisaa sorori uru sorori yoaro sehe bajuhre. Ti wu̶hdu̶a poca masa yoaro sehe bajuhre. 8 Ti pjoari numia pjoari yoaro sehe jihre. Ã yoa ti piri yaya piri yoaro sehe jihre. 9 Pẽ buhu du̶catari cahsaro comaa cahsaro yoaro sehe bajuhre ti cutiro. Ã yoa tina ti wu̶chu̶ payu̶ cawaloa mu̶rocaina ti mu̶rocaro sehe ti wu̶a du̶pu̶ri bisihre. Cawaloa tunua bu̶sore wajaina ti cahma wajãnopu̶ wahaa, ti bisiro seheta bisihre poreroa wu̶a du̶pu̶ri. 10 Ã yoa pichõno soroa ti pichõno tiro seheta, tjoariaca ti cju̶aro seheta jihre tina poreroa. Ti pichõri mehne tjoaa, cinco sũ̶ri waro masare purĩchu̶ yoahre. 11 Tina pu̶htoro cju̶aina jihre. Cu̶ãri copa pu̶ro jihre ti pu̶htoro. Tiro anjo jihre. Hebreo ya mehne Abadón wama tihre tiro. Griego ya mehne Apolión wama tihre. (Apolión “Pihtichu̶ yoariro”, nino nina.) 12 Poreroa masare ñano ti purĩno yoari baharo ahri ti ñano yu̶hdu̶ mu̶htariro cjiro pihtia wahahre. Tó baharo pu̶a taha pari turi ñano yu̶hdu̶siniahca masa. 13 Baharo cũ̶ wamomaca pihtiina anjoa ti putiri baharo pairo anjo to yaria cornetare putihre tjoa. To ã putichu̶ Cohamacu̶ panoi ducuri altarpu̶ uru altarpu̶ durucua bisi wijaro coa tahre. Tí altar macaa sahari pititia saharipu̶ durucua bisi wijaro coa tahre. 14 Ã durucuro cornetare putiriro anjore yahuhre: —Eufrates wama tiri ma pjiri mapu̶ peresupu̶ jiinare anjoare wioga. Tina pititiaro anjoa jira —nino coa tahre. 15 Ã nino coa tachu̶ tu̶horo anjo sehe tinare pititiarore wiohre, payu̶ masare wajãhtinare. Ahri horare, ahri dachore, ahri sũ̶re, ahri cu̶hmare quihõno cohtaa nihre tina pititiaro anjoa. Ti cohtariro mu̶ su̶ra. Ã jia wajãa taa nina. Jipihtina dacho maca doca curero masare wajãahca. 16 Ã yoa ti surarare “Õpeina jira”, ti nichu̶ tu̶hohi. Tina cawaloa bui pisaina jihre. Doscientos millones surara jihre. 17 Ã yoa cawaloare tina bui pisaina cũ̶hu̶re ñu̶hi. Tina cawaloa bui pisaina ti pẽ buhure du̶cataa suhti, comaa suhti, sohãa suhti, yahsaa suhti, ewu̶ sehe bajua suhti jihre. Ã jia cawaloa ti dapu poca yaya sohãina yoaro sehe bajuhre. Ti du̶seripu̶ pichaca, me, azufre wama tia me cũ̶hu̶ wijaahre. 18 Ã jia cawaloa du̶seri wijaa masare wajãhre. Jipihtina dacho maca mahano su̶boro waroi tópeina masare wajãhre. Pichaca mehne, me mehne, azufre mehne payu̶ masare wajãhre. 19 Tina cawaloa ti du̶seri mehne wajãhre. Ã yoa ti pichõri mehne wajãhre tjoa. Ti pichõri sohtoapu̶ agãa dapu poca yoaro sehe bajuhre. Ã jia ti pichõri mehne ñano yoahre tina masare. 20 Payu̶ masa yariaeraina ti wajã du̶harina sehe ti ñaa yoarire ne duhuerare. Watĩare ño payo duhuerare. “Cohamacu̶ jira”, ti nia masu̶ri cũ̶hu̶re ño payo duhuerare. Tí masu̶ri uru mehne, plata mehne, bronce wama tiri comaa mehne, tãa mehne, yucu̶ri mehne ti yoari masu̶ri jihre. Tí masu̶ri sehe ñu̶erare. Tu̶hoerare. Tinierare. 21 Paye ñaa cũ̶hu̶re tina ne cahyaerare. Masare ti wajãrire, numia mehne ti ñano yoarire, ti yacari cũ̶hu̶re ne cahyaerare tina. Ã jia yaya ti yoaro sehe yoaa, tí cũ̶hu̶re ne cahyaerare tina.

Apocalipsis 10

1 Baharo pairo tuariro anjo mu̶anopu̶ to duji tachu̶ ñu̶hi. Me curua watoi tahre. Ã yoa buhini soro to dapu bui pisahre. To wu̶hdu̶a sũ̶ dacho macariro yoaro sehe si sitehre. To ñu̶chu̶a pichaca yoaro sehe bajuhre. 2 Ã yoa mahari tiacã papera tiacãre to pjãri tiacãre cju̶ahre tiro. To dahporo poto bu̶hu̶sehe macari dahporo mehne pjiri mápu̶ tu̶ cũhre. To dahporo cõ bu̶hu̶sehe macari dahporo sehe macarocai tu̶ cũhre. 3 Ã ducuro yaya ti sañurucuro seheta tiro tuaro sañurucuhre. To ã sañurucuri baharo siete wu̶poa yahua coa tamahre. 4 Ti ã yahuchu̶ tu̶hocu̶ joa du̶camahi. Yu̶ ã joa du̶capachu̶ta mu̶anopu̶ yu̶hu̶re õ sehe ni durucuro coa tahre: —Siete wu̶poa ti nirire painare yahui tjiga. Ã jicu̶ tíre joa nai tjiga —nino coa tahre yu̶hu̶re. 5 To ã niri baharo pjiri mapu̶ ducuriro, macarocai ducuriro anjo to wamomaca poto bu̶hu̶sehe siõroca mu̶ohre mu̶anopu̶. 6 Ã siõroca mu̶ono Cohamacu̶ ã catirucuriro wama mehne wama payohre. Tiro Cohamacu̶ sehe jipihtiare mu̶anore, mu̶ano macaare, ahri yahpare, ahri yahpa macaare, pjiri mare, pjiri ma macaare yoariro jira. Ã wama payoro õ sehe nihre anjo: —Cohamacu̶ mehne potocã nii nija. Tó purota cohtanahca. 7 Seis anjoa cornetarire ti putiri baharo pairo anjo to putichu̶ Cohamacu̶ panopu̶ “Õ sehe yoaihtja”, to niriro seheta ã yoarohca. Panopu̶ masare tíre noano yahuera tiri jire. Baharo tirore dahra cohtainare, to yare yahu mu̶htaina sehere noano yahu pahñoa tiri jire tiro. Tí to yahu cũrire mipu̶re yoarohca tiro —nihre anjo. 8 To ã niri baharo mu̶anopu̶ yu̶hu̶re durucuro coa tariro pari turi durucuro coa tahre tjoa. Õ sehe nino coa tahre yu̶hu̶re: —Pjiri mápu̶ ducuriro macarocai ducuriro siro anjo cahapu̶ wahaga. Ã wahacu̶ papera tiacãre to cju̶ari tiacãre naga —nino coa tahre yu̶hu̶re. 9 To ã nino coa tachu̶ tu̶hocu̶ anjo cahapu̶ wahahi. Tirore papera tiacãre yu̶ sinichu̶ tu̶horo õ sehe ni yu̶htihre yu̶hu̶re: —Naga. Ã jicu̶ ahri tia papera tiacãre chu̶ga. Mu̶ wahma chu̶chu̶ mi yoaro sehe noano bisirohca. Mu̶ pjaropu̶ mu̶ bu̶rori baharo su̶ẽa waharohca —nihre yu̶hu̶re. 10 To ã nichu̶ tu̶hocu̶ tí tiacãre anjore yu̶ nari baharo chu̶hi. Yu̶ wahma chu̶chu̶ mi yoaro sehe bisihre. Yu̶ chu̶ bu̶rori baharo yu̶ pjaropu̶ su̶ẽa wahahre. 11 Yu̶ ã chu̶ri baharo õ sehe nihre yu̶hu̶re: —Pari turi macari macaina, yahpari macaina, payu̶ du̶seri durucuina, tina bui pu̶htoa cũ̶hu̶ baharo ti dohse wahahtore, Cohamacu̶ tinare to dohse yoahto cũ̶hu̶re yahuyuga mu̶hu̶ —nihre yu̶hu̶re.

Apocalipsis 11

1 Baharo yu̶hu̶re quihõdu̶re wahre Cohamacu̶. Tjuadu̶ puro yoadu̶ jihre tu̶. Tu̶re waro õ sehe nihre yu̶hu̶re: —Yu̶ ya wu̶hu̶re quihõi wahaga. Tí wu̶hu̶ macari altar cũ̶hu̶re quihõga. Ã yoa tuhsu̶, tí wu̶hu̶i yu̶hu̶re ño payoinare quihõga. 2 Sopaca wija su̶ru̶cari wapare noari wapare quihõi tjiga. Tí wapa yu̶hu̶re cahmaerainare ti cũri wapa jira. Tina cuarenta y dos sũ̶ri waro Cohamacu̶ ya macare tí maca macaina cũ̶hu̶re ñano yoaahca. Ã jicu̶ quihõi tjiga ti ya wapare noari wapare. 3 Ã jicu̶ yu̶ yare yahuinare pu̶arore warocaihtja. Mil doscientos sesenta dachori waro yu̶ yare yahuahca. Masa ti coyea ti yariari baharo ti sãa suhti barore sãaina jiahca tina yu̶ yahu dutiina —ni yahuhre yu̶hu̶re. 4 Ahri yahpa macaina bui pu̶htoro Cohamacu̶ panoi pu̶adu̶ Olivo wama tia yucu̶ ducura. Pu̶adu̶ sihã payoa yucu̶ cũ̶hu̶ tí yucu̶ cahai ducura. Tí yucu̶ mehne piti dahre to buhechu̶ ahrina pu̶aro to yare yahuina tí yucu̶ yoaro sehe jira. 5 Ã jia tinare ñu̶ tuhtiina tinare ti ñano yoa duachu̶ tina sehe ti du̶sero macaa picha pohna mehne jũ̶ pahñoahca tinare ñu̶ tuhtiinare. Õ seheta tinare ñano yoainare wajãahca tina pu̶aro Cohamacu̶ yare yahuina. 6 Ã yoa tina pu̶aro ti coro ta dutierachu̶ coro tasi. Ã jiro Cohamacu̶ yare ti yahuro puro coro tasi. Ã jia márine di mári wahachu̶ yoaahca tina. Ã jia ahri yahpare ñano wahachu̶ yoaahca. Jipihtia dohse jiare, jipihtina dohse jiinare masare ñano wahachu̶ yoaahca. Ti dohse yoa duaro puro ã ñano wahachu̶ yoaahca ahri yahpare. 7 Ti ã yoa pahñochu̶ waro cu̶ãri copapu̶ jiriro ñariro nu̶cu̶ macariro wijaarohca. Ã wijaaro Cohamacu̶ yare yahuina mehne cahmachenohca. Ã cahmacheno tua yu̶hdu̶ru̶caro tinare wajãnohca. 8 To ã wajãri baharo ti pjacu̶ri cjiri pjiri maca macari mahapu̶ coãahca. Yahuina pu̶htorore ti cjã puha wajãri maca jira tí maca. Tí maca macaina ñaina jia Sodoma macaina, Egipto macaina yoaro seheta jia, tí pjare Sodoma, Egipto cũ̶hu̶ wama tirohca tí maca mari piti dahre buhechu̶. 9 Ã coãa tia nu̶mu̶ noano coãa, pa nu̶mu̶ dacho macai ti pjacu̶ri tí mahai coãahca. Ã jia jipihtia yahpari macaina, jipihtia curuari macaina, jipihtia du̶seri durucuina tópe nu̶mu̶ri waro ti pjacu̶rire ñu̶rucuahca. Ã ñu̶rucua tópe nu̶mu̶ri waro ti pjacu̶rire ya dutisi. 10 Ti ã yariarina jichu̶ ñu̶a ahri yahpa macaina wahcheahca. Ã wahchea bose nu̶mu̶re yoaa, ti basi paye barore ã wanocaahca. Tina pu̶aro Cohamacu̶ yare yahuina masare ñano yu̶hdu̶chu̶ yoarina jiri jire. Ã jia ti ã yariachu̶ ñu̶a wahche yu̶hdu̶ahca ahri yahpa macaina. 11 Ã jiro tia nu̶mu̶ baharoi pa nu̶mu̶ dacho macai Cohamacu̶ ti pjacu̶rire masonohca. To ã masochu̶ tina pari turi wahcãru̶cu̶ su̶ahca. Ti ã wahcãru̶cu̶ su̶chu̶ ñu̶a jipihtina cui yu̶hdu̶ahca tinare. 12 Baharo tina pu̶aro mu̶anopu̶ tuaro durucuro coa tachu̶ tu̶hoahca. Õ sehe ninohca tinare: —Õpu̶ mu̶ja taga mu̶sa —nino coa tarohca. To ã nichu̶ tu̶hoa me curua watoi mu̶jaa wahaahca. Ti yabirina cjiri ti mu̶jachu̶ ñu̶ahca. 13 Ti ã mu̶jachu̶ta yahpa tuaro ñuhminohca. To ã ñuhmichu̶ tí maca macaa wu̶hu̶se décima parte boraa wahaahca. Ã jia yahpa ñuhmino mehne siete mil masa yariaa wahaahca. Paina du̶hsaina sehe cu̶aa wahaa, Cohamacu̶re mu̶ano macarirore “Tuariro jira”, ni ño payoahca tirore. 14 Ahri jipihtia ti ã wahari baharo pu̶a taha masa ñano yu̶hdu̶ tuhsu̶ina jiahca. Ti ã yu̶hdu̶ri baharocãta pari turi dóihta masa ñano yu̶hdu̶ahca tjoa. 15 Baharo seis cornetarire ti putiri baharo pairo anjo to yariare putihre. To ã putichu̶ mu̶anopu̶ tuaro durucua coa tahre. Õ sehe nia coa tahre: “Mipu̶ Cohamacu̶ Cristo mehne ahri yahpa macaina bui pu̶htoa jiahca. Ã jia jipihtina bui pu̶htoa ã jirucuahca”, nia coa tahre. 16 Ã yoa Cohamacu̶ panoi pu̶htoa dujiapu̶ dujiina veinticuatro Jesu yaina pu̶htoa Cohamacu̶ panoi caha su̶, tirore ño payohre. 17 Ã ño payoa õ sehe nihre: “Sã pu̶htoro Cohamacu̶, tua yu̶hdu̶ariro jira mu̶hu̶. Mu̶hu̶ panopu̶ ã jirucua tiri jire. Mipu̶ cũ̶hu̶re ã jirucura mu̶hu̶. Mu̶ tuaa mehne masa ti pu̶htoro mu̶ jiru̶cachu̶ ‘Noana’, nija mu̶hu̶re. 18 Jipihtina ahri yahpa macaina mu̶hu̶re cahmaeraina mu̶hu̶ mehne suamare. Mipu̶re tinare mu̶ buhiri dahrehti pja jira. Yariaina cũ̶hu̶re mu̶ buhiri dahrehti pja jira. Ã jiro mu̶ yaina sehere noaare ti yoari wapare mu̶ wahti pja jira. Cãina tina mu̶hu̶re dahra cohtaina mu̶ yare yahu mu̶htaina jira. Ã yoa tina, paina mu̶ yaina mehne jipihtina mu̶hu̶re ño payoina jira. Ã jicu̶ pu̶htoare, wiho jiina cũ̶hu̶re mu̶ yaina ti jiri wapa noano yoaihca mu̶hu̶. Ã jiro ahri yahpa macainare dojomehne cohtainare mu̶ cohãhti pja jira mipu̶re”, ni ño payohre pu̶htoa Cohamacu̶re. 19 Ti ã yoari baharo mu̶ano macari wu̶hu̶ Cohamacu̶ ya wu̶hu̶ to pjõori wu̶hu̶ jihre. Ã jina tí wu̶hu̶i jiri carore ñu̶hi sã. Tí caro puhichapu̶ Cohamacu̶ masare to dutiare joa õa pjĩni tãa pjĩni sãahre. Sã ã ñu̶chu̶ta orocasite mu̶a, wu̶po pja mu̶a, soro jiro bisi mu̶a, yahpa ñuhmi mu̶a, co poca yu̶su̶a poca mu̶anopu̶ payu̶ bora tahre.

Apocalipsis 12

1 Baharo ahri yahpa to dohse wahahtore mu̶anopu̶ ñohre. To ã ñori wiho waro jierara. Õ sehe ñu̶ mu̶htahi: Mu̶anopu̶ numinore ñu̶hi. Ticoro to suhtiro sũ̶ dacho macariro yoaro sehe si sitehre. Sũ̶ ñami macariro bui ducuhre. Pu̶htoro to pisari soro barore doce ñahpichoha poca cju̶ari sorore pisaricoro ducuhre. 2 Ã ducuro mahanocã du̶hsahre to pohna tihto. Ã jiro ticoro sañurucuhre. 3 Baharo pari turi ñu̶hi mu̶anopu̶: Pjiriro pinonore sohãrirore ñu̶hi. Siete dapu poca tiriro jihre. Jipihtia to dapu poca pu̶htoa ti pisaa sorori barore pisaa dapupoca jihre. Ã jiro diez sahari tiriro jihre tiro. 4 To pichõno mehne ñahpichoha pocare wahba siteroca borohre. Jipihtia ñahpichohare dacho macabo cureroi wahba siteroca borohre. Ã jiro numino pohna tihticoro panoi ducuhre pinono. To macu̶nocã to bajuachu̶ chu̶ro taro nimahre. 5 Baharocãta cju̶a tuhsu̶hre wihãrirocãre. Jipihtia yahpari macaina ti pu̶htoro cjihto jihre tirocã. To ã pu̶htoro tuariro jichu̶, masa tirore yu̶hdu̶ru̶caa cũ̶no pjasi. To ã masa bajuachu̶ta Cohamacu̶ to dujiro cahapu̶ tirocãre naa wahcãa wahahre. 6 To ã yoachu̶ numino sehe masa marienopu̶ duhti wahcãa wahahre. Cohamacu̶ to cahnoyuriropu̶ duhti wahcãhre ticoro. Tópu̶re mil doscientos sesenta dachori waro Cohamacu̶ ticorore ñu̶ wihborohca. 7 Wahmanore mu̶anopu̶ cahma wajã du̶caa tiri jire. Miguel wama tiriro anjo to yaina anjoa cũ̶hu̶ pinono mehne cahmachea tiri jire. Ti ã cahmachechu̶ pinono to yaina anjoa mehne Miguere cahmachea tiri jire. 8 Ã yoa Miguel cũ̶hu̶ pinonore yu̶hdu̶ru̶caa tiri jire. Ã jiro pinono yaina anjoa cũ̶hu̶re mu̶anopu̶ ji namo dutiera tiri jire. 9 Ã jiro pjiriro pinonore cohãnocaa tiri jire Cohamacu̶. Tiro pinono watĩnota jiro nina. Satana wama tiriro jira. Panopu̶ tiro pinono pjacu̶ tiriro jia tiri jire. Tiro jipihtiro yahpa macainare mahñoriro jira. Tirore to yaina anjoa mehne mu̶anopu̶ jirirore yahpapu̶ cohã boroa tiri jire. 10 Baharo mu̶anopu̶ sañurucuro coa tachu̶ tu̶hohi: —Mipu̶re Cohamacu̶ masare yu̶hdu̶chu̶ yoahre ju̶na. Mipu̶ pinihtare Cohamacu̶ mari pu̶htoro jiro tahre to tuaare ñono taro. To warocariro Cristo cũ̶hu̶ to pu̶htoro jiare to tuaare ñohre jipihtinare. Watĩnore mu̶anopu̶ jirirore yahpapu̶ cohã borohre. Ã cohã bororo to tuaare ñohre Cohamacu̶. Tiro watĩno sehe dachoripe, ñaminipe Jesu yainare “Ahrina ñaina jira”, ni yahusãno niri jire Cohamacu̶re. Ã jiro mari coyeare Jesu yainare yahusãriro jiri jire. 11 Cristo Cordero wama tiriro to di cohãri mehne mari coyea Jesu yaina tirore wacũ tuaina ti ñaa yoari buhirire cohãre tiro. Ã wacũ tuaina jia watĩnore yu̶hdu̶ru̶care. Ã yoa Cohamacu̶ yare yahua, watĩnore yu̶hdu̶ru̶care. To yare ti yahuri buhiri paina tinare ti wajã duapachu̶ta, tina cuieraa, Cristo yare duhuerare. 12 Ã jina mu̶sa mu̶ano macaina wahchega. Watĩnore yahpapu̶ to cohã borochu̶ ñu̶na wahchega. Wiho mejeta ahri yahpa macaina, pjiri ma macaina cũ̶hu̶ pjacu̶oina wahanahca mu̶sa sehe. Ahri yahpapu̶ tirore to cohã borori baharo mu̶sa cahapu̶ jira watĩno. Tirore to buhiri dahrehto mahanocã du̶hsara. Ã jiro sua yu̶hdu̶ara tiro. Mu̶sa cahapu̶ su̶ro, pjacu̶oina mu̶sare tjuachu̶ yoarohca tiro —ni sañurucuro coa tachu̶ tu̶hohi. 13 Pinonore yahpapu̶ to cohã borochu̶ ñu̶no, pinono sehe numinore, wihãrirocã pocorore nu̶nu̶ ti wahcãhre. 14 Ã jiro ticorore pjiriro cja to wu̶a du̶pu̶rire wahre Cohamacu̶, masa marienopu̶ to wu̶ duhti wahcãhto sehe. Tópu̶ to su̶ri baharo tia cu̶hma noano pa cu̶hma dacho maca waroi ticorore ñu̶ wihbohre Cohamacu̶. To ã ñu̶ wihbochu̶ pinono ticorore ñano yoa masierare. 15 Tói to jichu̶ ñu̶no pinono pjíro core cho cohãhre ticorore mu̶roca bu̶rochu̶ yoaro taro. 16 To ã yoachu̶ yahpa sehe ticorore yoadohohre. Pinono to du̶seroi wijaa core yahpa sehe wihmi na pahñonocahre. 17 To ã wahachu̶ ñu̶no pinono sua yu̶hdu̶ahre. Ã suaro cãina ticoro panamana ji turiaina mehne cahmacheno wahahre pinono. Tina sehe Cohamacu̶ dutiare yoaina jia, Jesu ya buheare noaa buheare ne duhueraina jihre. 18 Ã yoa pinono pjiri ma du̶htu̶ cahai ducuhre.

Apocalipsis 13

1 Ã yoa nu̶cu̶ macarirore tí mai jirirore to wahcã wihichu̶ ñu̶hi. Tiro sehe siete dapu poca, diez sahari tiriro jihre. To sahari pu̶htoa ti pisaa sorori barore pisahre. To dapu pocare to wamare joa õri dapu poca jihre. Tí wama to ñari wama jichu̶ ñu̶ yabira Cohamacu̶. 2 Tiro nu̶cu̶ macariro yairo dohroriro yoaro sehe bajuhre. Ã jiro oso yoaro sehe dahpori tiriro jihre. Yairo sohãriro pjiriro wu̶ru̶ yoaro sehe du̶sero tiriro jihre. Ã yoa pinono sehe to tuaare wahre nu̶cu̶ macarirore. Ã waro tirore to pu̶htoro dujiroi cũno, tiro yoaro sehe payu̶ masare dutichu̶ yoahre pinono nu̶cu̶ macarirore. 3 Cũ̶ dapu nu̶cu̶ macariro dapu ti wajãmariro dapu yoaro sehe bajuhre. To ã bajupachu̶ta to camino sehe yatia wahahre. Tí dapu to catichu̶ ñu̶a, cu̶aa wahahre jipihtina ahri yahpa macaina. Ã cu̶aa, nu̶cu̶ macarirore ño payohre. Ã jia tiro mehne macaina wahahre masa. 4 Ã yoa nu̶cu̶ macarirore pinono to tuaare to wachu̶ ñu̶a masa sehe tirore pinonore na tuhcua caha su̶, ño payohre. Ã jia nu̶cu̶ macariro cũ̶hu̶re na tuhcua caha su̶, tirore ño payohre. Ã ño payoa õ sehe nihre: —Ne pairo mu̶ yoaro sehe tuariro mariahna. Pairo mu̶hu̶re ne yu̶hdu̶ru̶ca masierara —ni ño payohre masa nu̶cu̶ macarirore. 5 Ã yoa tiro nu̶cu̶ macariro “Tua yu̶hdu̶ru̶cariro jija”, to nipachu̶ta Cohamacu̶re to ñano durucupachu̶ta ã tu̶hotunocasinihre Cohamacu̶ sehe. Ã jiro cuarenta y dos sũ̶ri waro tiro nu̶cu̶ macariro masare dutisinimahre. Tó purota to pu̶htoro jihtore cũre Cohamacu̶. 6 Ã jiro tiro Cohamacu̶re ñano durucuhre. To wamare, to wu̶hu̶re, mu̶anopu̶ to jiro macaina cũ̶hu̶re ñano durucuhre nu̶cu̶ macariro. 7 Ã yoaro Cohamacu̶ yainare cahma wajãno tinare yu̶hdu̶ru̶cahre. To ã yoapachu̶ta ã ñu̶nocasinihre Cohamacu̶. Cohamacu̶ to ã yoa dutierachu̶ yoaeraboa. Ã jiro jipihtina ahri yahpa macaina bui pu̶htoro sãasinimahre nu̶cu̶ macariro. Jipihtina yahpari macaina bui, macari macaina bui, jipihtia du̶seri durucuina bui pu̶htoro sãasinimahre tiro. 8 Ã jia jipihtina ahri yahpa macaina tiro nu̶cu̶ macariro panoi na tuhcua caha su̶ tirore ño payohre. Ahri yahpare Cohamacu̶ to bajuamehnehto pano to yaina cjihtire ã jirucuhtinare ti wamare joa õ tuhsu̶a tiri jire. Tí tju to ã joa õri tju Cordero ti wajãriro ya tju jira. Tí tjui ti wamare joa õeraina dihta nu̶cu̶ macarirore ño payohre. 9 Cahmori tiina jira mu̶sa. Ã jina tu̶hoga. 10 Jipihtina Cohamacu̶ yaina peresu wahahtina, baharo peresu wahaahca. Jipihtina tina ñosari pjĩ mehne ti ñosa wajãahtina, baharo tí pjĩ mehne yariaahca. Tíre masina mari Cohamacu̶ yaina ñano yu̶hdu̶panahta tirore cohãena tjijihna. Ã yoa tirore wacũ tuarucujihna. 11 Baharo pairo nu̶cu̶ macarirore ñu̶hi tjoa. Yahpa puhichapu̶ jiriro to wijaachu̶ ñu̶hi. Pu̶a saharo oveja sahari yoaro sehe bajua sahari sahari tiriro jihre. Ã yoa pinono yoaro sehe durucuhre. 12 Ã jiro nu̶cu̶ macariro ji mu̶htariro sehe baharo jiriro sehere pu̶htoro sõhre. To ã pu̶htoro sõriro sehe jipihtia yahpari macainare ji mu̶htarirore ño payochu̶ yoahre. Ji mu̶htariro nu̶cu̶ macariro ti wajãmariro camino yatiriro jihre. 13 Ã yoa baharo jiriro nu̶cu̶ macariro bajuamehneare yoahre masa ti ñu̶ cu̶ahto sehe. Ã yoaro masa ti ñu̶rocaroi pichaca pjiri pichaca mu̶anopu̶ bora tachu̶ yoahre. 14 Ã yoa ji mu̶htariro to ñu̶rocaroi pairo nu̶cu̶ macariro sehe bajuamehnea mehne masare mahñohre “Ahriro mu̶sa ño payohtiro jira”, nino. Tiro masare mahñono, ji mu̶htariro masu̶re masare yoa dutihre tirore ti ño payohto sehe. Tiro ji mu̶htariro ñosari pjĩ mehne ti ñosariro jiparota catiriro jihre. Tiro yoaro sehe bajuri masu̶reta yoa dutihre pairo nu̶cu̶ macariro masare. 15 Ã yoa baharo jiriro nu̶cu̶ macariro sehe ji mu̶htariro masu̶re catichu̶ yoahre masare to dutihto sehe. Ã jiro tí masu̶re ño payoerainare wajã dutihre masare masu̶ sehe. 16 Ã yoaro jipihtinare ti wamomacari poto bu̶hu̶sehei ti wu̶hdu̶a poca cũ̶hu̶re joa õ dutihre nu̶cu̶ macariro baharo jiriro. Wiho jiinare, pu̶htoare, pache pu̶are, pjacu̶oinare, dahra cohtainare, dahra cohtaina jierainare, jipihtinare ti wamomacarine ti wu̶hdu̶a poca cũ̶hu̶re joa õ dutihre. 17 Tiro ji mu̶htariro nu̶cu̶ macariro to wamare, to númerore joa õerainare ne nuchu̶ dutierare. Tuhsu̶, tinare dua dutierare. 18 Tíre noano wacũ masiga mu̶sa. Tu̶ho masiina jina nu̶cu̶ macariro to númerore noano ñu̶ masiga. Tí número mu̶no wama yoaro sehe jira. Tí número seis cientos sesenta y seis jira.

Apocalipsis 14

1 Baharo Siõ wama tidu̶ tũ̶cu̶ bui ducurirore Corderore ñu̶hi. Tiro mehne ciento cuarenta y cuatro mil masa jihre. Tina to ya wamare to Pu̶cu̶ro ya wama cũ̶hu̶re ti wu̶hdu̶a pocare ti joa õrina jihre. 2 Tinare yu̶ ñu̶chu̶ta mu̶anopu̶ durucuro coa tahre. Pjiri poaye to bisiro seheta wu̶po pjíro to bisiro seheta bisiro coa tahre to durucua. Ã yoa arpa wama tiare ti bu̶apu̶tẽno seheta bisiro coa tahre to durucua. 3 Tói pu̶htoro to dujiro cahai pititiaro soro bajuina, Jesu yaina pu̶htoa cũ̶hu̶ paina jihre. Ã jia tina panoi ciento cuarenta y cuatro mil masa ducuhre. Tói ducua cũ̶nota wahma basaare basaa nihre. Tí basaare tina dihta masihre. Ahri yahpai jiina ciento cuarenta y cuatro mil Cristo to yu̶hdu̶chu̶ yoaina dihta tí basaare masihre. 4 Ne tina cũ̶ tahacã numino mehne ñano yoaerare. Ã yoa Corderore ñu̶ cũina jia, to yare ã yoarucuina jihre. Ã jiro tinare ñaina mehne jiinare to yu̶hdu̶chu̶ yoahtinare naahre Cohamacu̶ sehe. Ã to yu̶hdu̶chu̶ yoarina jia, Cohamacu̶ yaina cjihti, Cordero yaina cjihti cũ̶hu̶ ji mu̶htaina jihre. 5 Tina mehne macaina ne cũ̶iro mahñoriro mariahna. Ã jia Cohamacu̶ to tu̶hotuchu̶ ñaa buhiri marieina jihre tina. 6 Baharo mu̶anopu̶ wu̶rirore anjore ñu̶hi. Tiro ahri yahpa macainare jipihtia curuari macainare, jipihtia du̶seri durucuinare, jipihtia yahpari macainare noaa buheare yahuhtiro jihre. Tí buhea ne cohtotaeraa, ã jirucura. 7 Ã jiro anjo sañurucuro õ sehe niroca borohre: —Cohamacu̶re cui, ño payoga. “Tua yu̶hdu̶ariro, noa yu̶hdu̶ariro jira”, niga tirore. Mipu̶re tiro masare to buhiri dahrehti pja jiro nina. Tiro mu̶anore, yahpare, pjiri mare, mári pohtari cũ̶hu̶re yoariro jira. Ã jina tirore na tuhcua caha su̶, wahche payoga —ni sañurucuhre anjo. 8 To ã niri baharo pairo anjo mu̶anopu̶ wu̶riro õ sehe niroca borohre: —Tinare cohãnocahre. Pjiri maca Babilonia wama tiri maca macainare cohãnocahre Cohamacu̶. Tina to cohãrina sehe jipihtina painare ñano yoachu̶ yoare. Masa tinare ñu̶ cũa ñaare goa pjaa, tíre yoare. Cahaina vinore ti tuaro goa pjaro seheta tina ñaare tuaro goa pjare Babilonia macainare ñu̶ cũa —ni yahuroca borohre pairo anjo. 9 Tina pu̶aro anjoa ti ã niri baharo pairo anjo ti baharo wu̶riro õ sehe tuaro niroca borohre: —Jipihtina nu̶cu̶ macarirore ño payoinare, to masu̶re ño payoinare, ti wu̶hdu̶a pocare, ti wamomacarine to wamare joa õrina cũ̶hu̶re buhiri dahrerohca Cohamacu̶. Tina mehne suaro, tina pinine tuaro waro buhiri dahrerucurohca Cohamacu̶. Nu̶cu̶ macarirore ño payoina jipihtina pichacapu̶ wahaahca. Tópu̶ tuaro purĩnohca tinare pichaca mehne, azufre wama tia mehne ti wijãri pichaca mehne. Noaina anjoa, Cordero cũ̶hu̶ ti ñu̶rocaroi ñano yu̶hdu̶ahca tina. 11 Tí pichaca ã me tirucurohca. Ne yatisi. Tinare ã purĩrucuchu̶ yoara. Jipihtina nu̶cu̶ macarirore na tuhcua caha su̶ ño payoinare ã purĩrucurohca. Dachoripe, ñaminipe ã purĩrucunocanohca. To masu̶re ño payoina, to wamare ti joarina cũ̶hu̶ tó seheta ñano yu̶hdu̶ahca —niroca borohre anjo. 12 Ti ã ñano yu̶hdu̶chu̶ ñu̶na Cohamacu̶ yaina to dutiare yoaina, Jesure cohãeraina jina, to yare duhuena tjiga. Ñano yu̶hdu̶panahta Cohamacu̶ yare cohãena tjiga. 13 Baharo mu̶anopu̶ yu̶hu̶re durucuro coa tachu̶ tu̶hohi. Õ sehe nihre yu̶hu̶re: —Ahrire joaga mu̶hu̶. Cohamacu̶ yaina tirore cohãeraina jina mipu̶re mu̶sa yariari baharopu̶ cũ̶hu̶re wahcheina jira mu̶sa —niroca borohre yu̶hu̶re. To ã niri baharo Espíritu Santo sehe õ sehe ni namohre tjoa: —Ã tjira. Potocã tjira. Tina tuaro ti dahraare duhu, soahca. Mu̶anopu̶ ti wahachu̶ noano ti yoarire wacũnohca Cohamacu̶. Ã yoa ti ã yoari wapa tinare noano yoarohca. Ã jia tina wahcheina jira —ni namohre Espíritu Santo. 14 Baharo me curua yehseri curuare ñu̶hi. Tí curua bui masu̶no yoaro sehe bajuriro dujihre. Tiro uru soro pu̶htoro to pisari soro barore pisahre. Ã yoa yoari pjĩ siori pjĩne cju̶ahre tiro. 15 Baharo pairo anjo Cohamacu̶ wu̶hu̶i jiriro wijaa tahre. Ã wijaa taro tuaro sañurucuhre me curua bui dujirirore: —Mu̶ yoari pjĩ mehne wese macaa dichare ahri yahpa macaa dichare du̶te naa pahñoga. Mipu̶re to quihõri pja su̶ra. Mipu̶ dicha sehe sohã tuhsu̶hre —nihre anjo. 16 To ã nichu̶ tu̶horo to yoari pjĩ mehne ahri yahpa macaa dichare naa du̶cahre me curua bui dujiriro. 17 Baharo pairo anjo cũ̶hu̶ mu̶ano macari wu̶hu̶i Cohamacu̶ wu̶hu̶i jiriro wijaa tahre. Tiro cũ̶hu̶ yoari pjĩ siori pjĩne cju̶ahre. 18 Ã yoa pairo anjo altar cahapu̶ jiriro wijaa tahre. Tiro sehe altar macari pichacare ñu̶ wihboriro jihre. Ã wijaa taro yoari pjĩ siori pjĩne cju̶arirore õ sehe ni sañurucuhre: —Mu̶ yoari pjĩ mehne ahri yahpai jiri wese, se wese macaa dichare naaga. Se sehe ñi tuhsu̶hre —ni sañurucuhre. 19 To ã nichu̶ tu̶horo anjo to yoari pjĩ mehne ahri yahpa macaa se tõhorine yihso nahre. To ã yoari baharo tí tõhorine se tõhorine to tu̶ tihãhtoi cohãhre. To ã cohãriro seheta Cohamacu̶ tirore cahmaerainare tuaro suaro, cohãnohca. 20 Tí maca du̶htu̶ cahai ti tu̶ tihãhtoi tí se tõhorine tu̶ tihãhre. Tói ti tu̶ tihãchu̶ di wijaahre. Di ma yoaro sehe jihre tí di. Tres cientos kilómetros yoari ma, cũ̶ metro noano pa metro dacho macai cu̶ãri ma jihre.

Apocalipsis 15

1 Baharo mu̶anopu̶ soro jirore ñu̶hi. Tíre ñu̶a masa cu̶aa wahaca. Ahri yahpapu̶re to dohse wahahtore marine ñohre. Ã jiro tí wiho waro jia nierara. Õ sehe ñu̶hi: Siete anjoa jihre. Cohamacu̶ suaro, siete tahari masare buhiri dahre batoaro taro nihre. Ã jia tina siete anjoa sehe buhiri dahre dutiro to cũhtina jihre. 2 Anjoare yu̶ ñu̶ri baharo pjiri mare noano co sitiri ma yoaro sehe jiri mare ñu̶hi. Tí ma pichaca mehne jiri ma jihre. Ã yoa nu̶cu̶ macarirore to masu̶ cũ̶hu̶re yu̶hdu̶ru̶cainare ñu̶hi. Tina to wamare to númerore cju̶aeraina jihre. Tina yu̶ ñu̶chu̶ pjiri ma co sitiri ma du̶htu̶ cahai ducuhre. Tói ducuina arpa wama tiare bu̶apu̶tẽare cju̶ahre. Tí bu̶apu̶tẽa Cohamacu̶ to wari jihre. 3 Ã jia Cohamacu̶re dahra cohtariro Moise cjiro ya basaare cũ̶nota basaa nihre tina. Cordero ya basaa cũ̶hu̶re basaa nihre. Õ sehe ni basahre: “Sã pu̶htoro mu̶hu̶ Cohamacu̶ tua yu̶hdu̶ariro jira. Mu̶ yoarire ñu̶na ñu̶ cu̶aa wahaja sã. Mu̶ yoari noa yu̶hdu̶ara. Mu̶hu̶ jipihtia yahpari macaina bui pu̶htoro jira. Noano mahñono marieno, quihõno yoarucura mu̶hu̶. 4 Jipihtina mu̶hu̶re wahche payoahca. Jipihtina mu̶hu̶re ‘Tuariro jira’, niahca. Mu̶hu̶ dihta ñaa marieriro jira. Jipihtia yahpari macaina mu̶ cahapu̶ su̶a, na tuhcua caha su̶, mu̶hu̶re wahche payoahca. Ãta yoaahca tina jipihtina noano mu̶ yoarire ñu̶a”, ni basaa nihre tina. 5 Baharo mu̶anopu̶ ñu̶roca mu̶ocu̶, Cohamacu̶ wu̶hu̶re pjõori wu̶hu̶re ñu̶hi. Tói Cohamacu̶ to ya tahtia waroi to dutia to joaa pjĩni tãa pjĩni ti wihbori pjĩni jihre. 6 Tí wu̶hu̶re yu̶ ñu̶chu̶ta siete anjoa tí wu̶hu̶ puhichapu̶ jirina wijaa tahre. Tina Cohamacu̶ to buhiri dahre dutiro to cũhtina jihre. Tinape ti buhiri dahrehtire cju̶ahre tina siete anjoa. Noaa suhti, wete maria suhti, si sitea suhti tiina jihre. Ã jia ti cutiro bui uru cahsaro mehne tu̶ã dihorina jihre. 7 Tí wu̶hu̶pu̶ jirina ti wijaa tachu̶ pititiaro soro bajuina mehne macariro tinare siete anjoare siete uru wahwarire wahre. Tí wahwari Cohamacu̶ suaa to buhiri dahrehti mehne noano wahpaa wahwari jihre tí wahwari. Tiro Cohamacu̶ ã jirucuriro jira. 8 To ã wachu̶ Cohamacu̶ wu̶hu̶ puhichapu̶ to si sitea mehne to tuaa mehne me ti sahsea wahahre. To ã me wu̶hu̶ wahachu̶ ne masa tí wu̶hu̶re sãa masierare. Siete anjoare Cohamacu̶ buhiri dahre dutiro to cũriro seheta masare ti buhiri dahre batoari baharo pari turi tí wu̶hu̶pu̶ sãa masina tjoa. To buhiri dahrehto pano sãa masierare.

Apocalipsis 16

1 Baharo Cohamacu̶ wu̶hu̶i tuaro durucuro coa tahre. Siete anjoare yahuro nihre: —Siete wahwarihi posa tiare yahpapu̶ pio siteroca borona wahaga. Yahpa macainare Cohamacu̶ to niriro seheta buhiri dahresiniga mipu̶re —ni durucuro coa tahre. 2 To ã nino coa tachu̶ tu̶horo ji mu̶htariro anjo to cju̶ari wahwai posa tiare yahpapu̶ pio siteroca borohre. To ã pio sitechu̶ nu̶cu̶ macariro wamare joa õrina, to masu̶re ño payoina ñano cami tihre. Tí cami tuaro purĩhre tinare. 3 To ã pio siteri baharo pairo anjo tjoa to cju̶ari wahwai posa tiare pio siteroca borohre tjoa pjiri mapu̶. To ã pio sitechu̶ta tí ma di ma wahahre. Yariariro di yoaro sehe jihre tí di. Ã wahachu̶ tí ma puhichapu̶ jiina yaria pihtia wahahre. 4 Pu̶aro ti ã pio siteri baharo pairo anjo tjoa to cju̶ari wahwai posa tiare pio siteroca borohre tjoa máripu̶, tí mári pohtaripu̶ cũ̶hu̶re. To ã pio sitechu̶ mári di mári dihta wahahre. 5 To ã wahachu̶ ñu̶no pairo anjo márire cohtariro õ sehe nihre: —Cohamacu̶ mu̶hu̶ ñaa marieriro jira. Mipu̶ cũ̶hu̶re ã jirucuriro jira mu̶hu̶. Panopu̶ cũ̶hu̶re ã jirucua tíre mu̶hu̶. Ã jicu̶ masa ti ñano yoachu̶ ñu̶cu̶ quihõno tinare buhiri dahrehre mu̶hu̶. Di márine yoacu̶ noano yoahre mu̶hu̶. 6 Nu̶cu̶ macariro yaina sehe mu̶ yainare wajãa, di cohãchu̶ yoahre. Mu̶ yare yahuina cũ̶hu̶re wajãa, di cohãchu̶ yoahre. Ti ã wajãri buhiri mári di mári wahahre. Ã yoa tinare dire mu̶ ã sihnichu̶ yoachu̶ noa nina. Õ seheta mu̶ yoachu̶ cahmahre tina —nihre márine cohtariro anjo. 7 To ã niri baharo altarpu̶ durucuro coa tahre: —Ã tjira. Cohamacu̶ sã pu̶htoro tua yu̶hdu̶ariro jira mu̶hu̶. Mahñono marieno, quihõno masare bese, buhiri dahrera mu̶hu̶ —ni durucuro coa tahre. 8 Tiaro anjoa ti pio siteri baharo pairo anjo to cju̶ari wahwai posa tiare pio siteroca borohre tjoa sũ̶ dacho macariro bui. To ã pio sitechu̶ta sũ̶re masare tuaro sichu̶ yoahre Cohamacu̶. 9 Ã jiro sũ̶ dacho macariro masare tuaro sihre. Ã jia Cohamacu̶ tinare to buhiri dahre dutichu̶ masia, tirore ñano durucuhre masa. Ã ñano yu̶hdu̶pahta Cohamacu̶re maca duaerare. Cohamacu̶re “Tuariro jira”, ni wahche payo duaerare. 10 Pititiaro anjoa ti pio siteri baharo pairo anjo tjoa to cju̶ari wahwai posa tiare pio siteroca borohre tjoa nu̶cu̶ macariro to dujiro bui. Pu̶htoro dujiro jihre to dujiro. To ã pio siteri baharo nu̶cu̶ macariro to yaina ti jiri yahpapu̶ nahitiano wahahre. Ã jia to yaina masa ñano purĩchu̶ bahca dihohre. 11 Tinare ñano purĩpachu̶ta, ñano cami tipahta, ne ti ñaa yoarire cahyaerare. Ã yoa tíre duhuerare. Ã jia Cohamacu̶ tinare to cami dahrechu̶ masia tirore mu̶ano macarirore ñano durucuhre. 12 Cũ̶ wamomaca pihtiina anjoa ti pio siteri baharo pairo anjo tjoa to cju̶ari wahwai posa tiare pio siteroca borohre tjoa Eufrates wama tiri ma pjiri mapu̶. To ã pio sitechu̶ta tí ma sihbi cahaa wahahre. Sũ̶ mu̶ja taro macaina pu̶htoa ti yaina masa mehne tí máre ti pahã tahto sehe ã yoahre. 13 Baharo tiaro watĩare taharo bu̶cu̶na yoaro sehe bajuinare ñu̶hi. Cũ̶iro pinono puhichapu̶ jiriro to du̶seropu̶ wijaa tahre. Pairo watĩno nu̶cu̶ macariro du̶seropu̶ wijaa tahre. Pairo watĩno “Cohamacu̶ yare yahuriro jija”, ni mahñoriro du̶seropu̶ wijaa tahre. 14 Tina tiaro watĩa bajuamehneare yoaina jihre. Jipihtiro macaina pu̶htoare cahmachuchu̶ yoahre tina cahma wajã dutia taa. Ti ã cahma wajãhti dacho Cohamacu̶ tua yu̶hdu̶ariro jipihtinare to dutihti dacho, pihtihti dacho jira. 15 Õ sehe nihre Jesu: “Ñu̶ga mu̶sa. Yacariro wacũenoca to yacaro taro seheta yu̶hu̶ cũ̶hu̶ wacũenoca taihtja. Yu̶ tahtore noano cohtariro wahcheriro jirohca. To yare noano cahnoriro, to suhti sãariro jira wahcheriro. Ã yoariro jiro yu̶ tachu̶ bu̶o tisi tiro suhti marieriro yoaro sehe jieraro”, nihre Jesu. 16 Baharo tiaro watĩa yahpari macaina bui pu̶htoare cahmachuchu̶ yoahre tinare. Ti cahmachuno Hebreo ya du̶sero mehne “Armagedon” wama tihre. 17 Seis anjoa ti pio siteri baharo pairo anjo tjoa to cju̶ari wahwai posa tiare me curuari cahapu̶ pio siteroca borohre tjoa. To ã pio siteri baharo pu̶htoro dujiropu̶ Cohamacu̶ wu̶hu̶i jiri dujiropu̶ tuaro durucuro coa tahre: —Tó puro tjica —nino coa tahre. 18 To ã nichu̶ta orocasite mu̶a, wu̶po pja mu̶a, soro jiro bisi mu̶a, cuaro yahpa ñuhmihre. Ahri yahpai masa ti ji du̶cari baharo ne tó sehe ñaca yahpa ñuhmiera tihre. Paye ñuhmia yu̶hdoro cuaro yahpa ñuhmihre. 19 Ã to ñuhmichu̶ pjiri macare tia maha yihti mu̶aa wahahre. Ã jia bu̶ju̶a macari ahri yahpai jia macari boraa wahahre. Ã jiro Babilonia wama tiri maca pjiri maca macainare wacũhre Cohamacu̶ tinare buhiri dahrero taro. Ti ñaare yoari buhiri tina mehne tuaro suahre. Ã suaro tinare tuaro buhiri dahrehre. 20 To ã yoachu̶ jipihtia nu̶copo, tũ̶yucu̶ cũ̶hu̶ cohõ pihtia wahahre. Ã jia ne mariahre. 21 Ã yoa bu̶ju̶a poca co poca yu̶su̶a poca yahpapu̶ masa bui bora tahre. Jipihtia poca co poca cuarenta kilos nu̶cu̶a poca jihre. Tina bui ti ã bora tachu̶ Cohamacu̶ masare to tuaro buhiri dahrechu̶ masia ñano durucuhre masa Cohamacu̶re.

Apocalipsis 17

1 Baharo siete wahwarire cju̶aina anjoa mehne macariro yu̶ cahapu̶ wihiro õ sehe nihre yu̶hu̶re: —Ñu̶i taga. Payu̶ mári bui dujiricorore mu̶a mehne ñano yoarucuricorore ñabiaro yoaricorore Cohamacu̶ to buhiri dahrehtore ñu̶ihca mu̶hu̶. 2 Ahri yahpa macaina pu̶htoa ticoro mehne ti ñano yoaboro seheta ticoro yoaro seheta yoare tina. Cohamacu̶ ya sehere cahmaerare. Ahri yahpa macainare to cahachu̶ yoaboro seheta tina mehne to ñano yoaboro seheta ticoro masare ñaare goa pjachu̶ yoare. Ã yoaro ñaare yoachu̶ yoare masare —ni yahuhre anjo yu̶hu̶re. 3 To ã niri baharo Espíritu Santo sehe to bajuamehneare yu̶hu̶re ñohre. Anjo sehe masa marienopu̶ naahre yu̶hu̶re. Tói numinore ñu̶hi. Ticoro nu̶cu̶ macariro sohãriro bui pisaricoro jihre. Nu̶cu̶ macariro sehe to pjacu̶i payu̶ wama ti joa õriro jihre. Tí wama ñaa wama Cohamacu̶ to ñu̶ yabia wama jihre. Ã yoa siete dapu poca tiriro, diez sahari tiriro jihre nu̶cu̶ macariro. 4 Tuhsu̶, numino sehe noano yahsaa suhti pu̶htoa ti sãa suhti sehe jiare sãaricoro jihre. Sohãa suhti cũ̶hu̶re sãaricoro jihre. Payu̶ urure, wapa tia tãare, perla yapari cũ̶hu̶re õa suhtire sãaricoro jihre ticoro. Uru wahware cju̶ahre ticoro. Tí wahwai posa tia ñaa to yoari jihre. Mu̶a mehne ñano yoaro pjíro ñano yoahre ticoro. Tí ñaare ñu̶ yabira Cohamacu̶. 5 To wu̶hdu̶ai to wama ti joa õricoro jihre. Tí wamare noano masieraja mari. Tí wama piti dahre buheri wama jira. Ahri jira tí wama: “Pjiri maca Babilonia wama tiri maca jira. Jipihtia ñaa yoaare goa pjaare yoa du̶caricoro, Cohamacu̶re cahmaerachu̶ yoaricoro jira” ni, to wu̶hdu̶ai ti joa õricoro jihre. 6 Ã jicu̶ ticoro payu̶ Cohamacu̶ yainare wajãricoro to jichu̶ masihi. Cahaare to wahchero seheta tinare wajãno ti di cohãchu̶ wahchehre ticoro. Jesu yare ti yahuri buhiri ticoro wajãhre tinare. Ticorore ñu̶cu̶, ñu̶ cu̶aa wahahi. 7 —¿Dohseacu̶ mu̶hu̶ ñu̶ cu̶aa waharide? —nihre anjo yu̶hu̶re—. Mu̶ masierarire mu̶hu̶re yahuihtja. Numinore mu̶hu̶re yahuihtja. To pisariro cũ̶hu̶re yahuihtja. Tiro nu̶cu̶ macariro, siete dapu poca tiriro, diez sahari tiriro jihre. 8 Tiro panopu̶ jiriro jire. Mipu̶re mariahna tiro. Baharo tiro cu̶ãri copapu̶ jiriro wijaa tarohca. To ã wijaa tari baharo pichacapu̶ waharohca. Ahri yahpa macaina tirore ñu̶ cu̶a, ño payore tirore. Ahri yahpa to jihto pano Cohamacu̶ to yaina cjihtire ã jirucuhtinare ti wamare joa õa tiri jire. To joa õeraina jire nu̶cu̶ macarirore ño payoina. Tiro sehe panopu̶ jia tiri jire. Mipu̶ sehere mariahna. Baharo pari turi bajuarohca tjoa. Ã jia to bajuachu̶ ñu̶a masa tirore ñu̶ cu̶aa wahaahca. 9 ’Mipu̶re yu̶ yahuhtire masi duana, noano tu̶honahca mu̶sa. Ã yoana noano masiina jiga. Nu̶cu̶ macariro dapu poca siete dapu poca siete tũ̶yucu̶ jira, mari piti dahre buhechu̶. Tí tũ̶yucu̶ bui pisara ticoro mu̶a mehne ñano yoarucuricoro. Tí dapu poca siete pu̶htoa yoaro sehe jira, mari piti dahre buhechu̶. Payu̶ masa bui pu̶htoa jira. 10 Cinco pu̶htoare cohã tuhsu̶re. Pairo tina baharo jiriro pu̶htoro jira mipu̶re. Pairo sehe baharo pu̶htoro sãanohca. Ã sãano mahanocã pu̶htoro jirohca tiro. 11 Ã jiro nu̶cu̶ macariro panopu̶ ji mu̶htariro, mipu̶ marieriro tina siete pu̶htoa baharo pu̶htoro jirohca. Siete pu̶htoa mehne macariro jira. Baharo pichacapu̶ waharohca. 12 ’Nu̶cu̶ macariro sahari diez sahari diez pu̶htoa yoaro sehe jira mari piti dahre buhechu̶. Payu̶ masa bui pu̶htoa jira. Tina pu̶htoa sãaerasinihre. Baharopu̶ pu̶htoa sãa mahanocã pu̶htoa jiahca. Yoari pja ji dutisi tinare. Ã pu̶htoa jia nu̶cu̶ macariro mehne pu̶htoa jiahca. 13 Tina diez pu̶htoa cũ̶no potori tu̶hotuina jira. Tina nu̶cu̶ macarirore ti ya yahpari macaina bui pu̶htoro sõahca. 14 Ã jia Cordero mehne cahma wajãahca. Ti ã cahma wajãpachu̶ta Cordero to beseina mehne tirore ne cohãeraina mehne tinare yu̶hdu̶ru̶caahca. Tiro jipihtina paina pu̶htoa bui pu̶htoro jira. Ã jiro tinare yu̶hdu̶ru̶carohca —ni yahuhre yu̶hu̶re anjo. 15 Ahrire yu̶hu̶re yahu namohre anjo: —Mu̶a mehne ñano yoarucuricoro mári bui dujire. Tí mári ahri yoaro sehe jira mari piti dahre buhechu̶: Yahpari macaina, payu̶ curuari macaina, payu̶ du̶serire durucuina yoaro sehe jira tí mári. 16 Nu̶cu̶ macariro, diez pu̶htoa mehne mu̶a mehne ñano yoarucuricorore ñu̶ yabiahca. Tina diez pu̶htoa nu̶cu̶ macariro mehne ticoro yare ma pahño, suhti marienicoro cohãahca ticorore. Ã yoaa to pjacu̶re chu̶ahca. Ti ã yoari baharo ticorore jũ̶ pahñoahca. 17 Tina diez pu̶htoa cũ̶no potori tu̶hotua nu̶cu̶ macarirore ti ya yahpari macaina bui pu̶htoro sõahca. Tinare ã yoachu̶ yoare Cohamacu̶, to cahmano seheta yoaro taro. Ã jiro nu̶cu̶ macariro sehe pu̶htoro jirohca. Jipihtia Cohamacu̶ panopu̶ to yahuriro seheta to yoari baharo nu̶cu̶ macarirore cohãnohca. 18 Ticoro mu̶ ñu̶ricoro mehne õ sehe ni piti dahre buhera: Ticoro pjiri maca Babilonia wama tiri maca yoaro sehe jira. Jipihtina paina pu̶htoa bui jira tí maca macaina —nihre anjo yu̶hu̶re.

Apocalipsis 18

1 Baharo pairo anjo mu̶anopu̶ dujiarirore ñu̶hi. Tiro pu̶htoro waro jihre. To si sitea jipihtiropu̶ noano buhria sahsea wahahre. 2 To ã dujiari baharo õ sehe ni tuaro sañurucu yahuhre: —Cohãri jihre. Babilonia wama tiri maca pjiri maca macainare cohãri jihre. Mipu̶re watĩa, payu̶ ñaina pjacu̶ bajueraina cũ̶hu̶ tí macai jia nina. Ñaina baro wahiquina wu̶ina peri cũ̶hu̶ masa ti ñu̶ yabiina tí macai jia nina. 3 Jipihtia yahpari macaina tí maca macainare ñainare ñu̶ cũa, tina cũ̶hu̶ ñano yoare. Ã yoa yahpari macaina bui pu̶htoa tí maca macaina numia mehne ñano yoare. Ticoro ã mu̶a mehne ñano yoarucuricoro jiro wapa tiare nuchu̶a tire. Pjíro to ã nuchu̶chu̶ ahri yahpa macaina pache duaina pjíro wapatare —ni yahuhre anjo. 4 Baharo pari turi mu̶anopu̶ durucuro coa tahre. Õ sehe nihre: —Yu̶ yaina ahricoro mu̶a mehne ñano yoarucuricoro mehne jiena tjiga mu̶sa. Ticoro mehne mu̶sa jichu̶ mu̶sa cũ̶hu̶re buhiri dahrerohca. Ã jina to ñano yoaare ñu̶ cũena tjiga. 5 To ñano yoari payu̶ jinocahna. To ñano yoarire pari tju mari duhu payo mu̶ochu̶ tí tju sehe mu̶anopu̶ wahã su̶nocaboa. Ã jia to ñano yoari payu̶ jinocahna. Ã jiro to ñano yoarire wacũna Cohamacu̶. Ã wacũno ticorore buhiri dahre dutirohca. 6 Ticoro tuaro to buhiri dahrehticoro jijaro. Masare to ñano yoachu̶ yoariro seheta ticoro cũ̶hu̶re ñano yu̶hdu̶chu̶ yoajaro. Masare ã ñano to yoariro seheta tí yu̶hdoro ticorore ñano buhiri dahrejaro. 7 Ticoro “Noaricoro jija”, ni tu̶hotumare. Ã ni tu̶hoturo, wapa bu̶ju̶are pjíro cju̶are ticoro. To wapa bu̶ju̶are pjíro to cju̶aro purota ticorore pjíro ñano yu̶hdu̶chu̶ yoajaro. Tó purota ticorore cahyachu̶ yoajaro. To basi õ sehe ni tu̶hotumana ticoro: “Õi pu̶htorocoro yoaro sehe jiricoro dujija. Wapewahyoro jieraja. Ã jico ne ñano yu̶hdu̶si yu̶hu̶”, ni tu̶hotumana ticoro. 8 Ã ni tu̶hoturicoro to jichu̶ wacũenoca ticorore buhiri dahrehto jirohca. Ticoro dohati, yariainare yahco tii, ju̶ca barohca. Tuhsu̶, ticorore jũ̶ borohca. Mu̶sa pu̶htoro Cohamacu̶ ticorore buhiri dahre dutiriro tua yu̶hdu̶ariro jira. Ã jiro tó seheta yu̶ niriro seheta ticorore buhiri dahre dutirohca —nino coa tahre mu̶anopu̶. 9 Ã jia ticoro yoaro sehe jiri macare Babiloniare Cohamacu̶ to buhiri dahreri baharo ahri yahpa macaina pu̶htoa tuaro cahya, tiiahca. Tí maca macaina mehne ñano yoaina jire. Ã jia tí maca to jũ̶chu̶ ñu̶a tiiahca tina. 10 To ã jũ̶chu̶ ñu̶a tina pu̶htoa yoaropu̶ ñu̶rocarucuahca, “Mari cũ̶hu̶re buhiri dahreri”, nia. Tói ñu̶rocarucua õ sehe niahca: —Cue, pjacu̶ori maca jira, Babilonia. Sí maca pjiri maca tuari maca jimahre. Wacũenoca sí macare buhiri dahrehre —niahca tina. 11 Jipihtiropu̶ macaina pache duaina tí macare ñu̶a tuaro cahya tiiahca. Tí maca to pihtichu̶ ñu̶a, ti pachere nuchu̶ina mariachu̶ ñu̶a cahyaahca tina. Ã jia tiiahca. 12 Ti na tarire urure, platare, wapa bu̶ju̶a tãare, perla wama tia poca cũ̶hu̶re nuchu̶ina mariahca. Ã yoa paye ti na tari cjirire suhti noaa suhtire, yahsaa suhti pu̶htoa ti sãa suhti yoaro sehe jia suhtire, seda wama tia suhtire, sohãa suhtire nuchu̶ina mariahca. Ã yoa paye ti na tarire yucu̶ri me sitia yucu̶rire nuchu̶ina mariahca. Ã yoa paye ti na tarire marfil wama tiro mehne ti yoarire, wapa bu̶ju̶a yucu̶ri mehne ti yoarire, bronce wama tiri comaa mehne ti yoarire, comaa mehne ti yoarire, marmol wama tiro mehne ti yoarire nuchu̶ina ne mariahca. 13 Ã yoa paye ti na tarire canela wama tiare ti chu̶are coachu̶ yoaare, paye ti chu̶are coachu̶ yoaare, inciensore, mirra wama tia me sitiare, paye me sitiare nuchu̶ina mariahca. Ã yoa paye ti na tarire vinore, chu̶a wajaa sere, trigo pohcare noano ti su̶haweri pohcare, trigo yaparire, wachu̶are, corderoare, cawaloare, tunua bu̶so cawaloa ti wajaa bu̶sore nuchu̶ina mariahca. Dahra cohtainare nuchu̶ tinare cju̶aina cũ̶hu̶ mariahca. Masa ti jipachu̶ta tinare nuchu̶ina jimahre. Mipu̶re mariahca. Ã jia cahyaahca pache duaina. 14 Ã jia õ sehe niahca tina tí maca macaina cjirire: —Ade, ñacaro wahajari. Jipihtia mu̶sa cahĩri cjiri pihtia wahahre. Ã yoa jipihtia noaa mu̶sa cju̶ari cjiri pihtia wahahre. Ã ti pihtia wahachu̶ tíre pari turi bocasi mu̶sa —niahca pache duaina. 15 Tina tí macare pachere duaa, pjíro wapatamare. Ã jia tina tí macare yoaropu̶ ñu̶rocarucuahca, “Mari cũ̶hu̶re buhiri dahreri”, nia. Ã ñu̶rocarucua tí macare tuaro cahya, tiiahca. 16 Õ sehe niahca tí macare: —Cue, pjacu̶oina jira sí maca pjiri maca noari maca macaina cjiri. Sí maca numino yoaro seheta noaare cju̶ahre. Numino sehe noaa suhtire, yahsaa suhti pu̶htoa ti sãa suhti yoaro sehe jia suhtire, sohãa suhti cũ̶hu̶re sãahre. Ã yoa uru, wapa bu̶ju̶a tãa, perla wama tia poca õa suhtire sãahre. Tó seheta yoahre sí maca macaina. 17 Ã jia wacũenoca sí maca buti pihtia wahahre —niahca tí macare. Ã yoa jipihtina dohoa bu̶so mehne tiniina, tí bu̶so pu̶a, ti mu̶a, paina pjiri mapu̶ dahra wapataina cũ̶hu̶ tí macare yoaropu̶ ñu̶rocarucuahca. 18 Tói ñu̶rocarucua tí macare to jũ̶chu̶ ñu̶a õ sehe ni sañurucuahca: —Noaa macari sí maca yoaro sehe jia macari ne paye macari mariahna —ni sañurucuahca tina. 19 Ã cahyaina jia ti dapu poca bui dihtare orẽ payoahca. Ã jia tuaro yahco tiia õ sehe niahca: —Cue, pjacu̶oina jira sí maca macaina cjiri. Noari maca jimare. Jipihtina dohoa bu̶so cju̶aina pjiri mapu̶ tiniina sí maca macaa pache mehne noano wapatamahi mari. Ã yoa dóihta sí maca macaa buti pihtia wahahre —niahca bu̶so macaina. 20 Tí macare to cohãchu̶ ñu̶na wahchega mu̶sa mu̶ano macaina. Cohamacu̶ yaina, Jesu to cũrina, to yare yahu mu̶htaina jipihtina mu̶sa wahchega. Tí maca macaina mu̶sare ñano yu̶hdu̶chu̶ yoare. Ti ã yoari buhiri buhiri dahrehre Cohamacu̶. Ã jina wahchega mu̶sa. 21 Ã yoa tuariro anjo pjiria tãcare arẽni soro puro jiria tãcare na wahcõ, pjiri mapu̶ doca ñohre. Ã doca ñono õ sehe nihre: —Ahria tãca to bora ñojariro seheta pjiri maca Babilonia wama tiri maca tuaro boraro bisirohca. To ã borari baharo tí macare pari turi ñu̶si masa. 22 Tí macare butia wahachu̶ yoarohca. Ã jia tí macai basaare mu̶sa basarucuriro sehe ne coa tasi. Arpa wama tiare mu̶sa bu̶apu̶tẽrucuriro sehe, flauta wama tia pocare, corneta cũ̶hu̶re mu̶sa putirucuriro sehe pari turi tí macai coa tasi. Ã yoa tí maca mariachu̶ pari turi tí macai dahraina dahrasi. Ã yoa tãca mehne mu̶sa soari cũ̶hu̶re tu̶homahnosi. 23 Ne tí maca to buhria coãriro sehe ne jisi. Ã yoa wamomaca du̶hteina mu̶sa bose nu̶mu̶re mu̶sa dahreriro sehe pari turi ne coa tasi. Tí maca macaina pache duaina nuchu̶ina mehne paina yu̶hdoro cju̶ahre mu̶sa. Ã jina yaya wijõ wijĩina yoaro sehe yoana jipihtiro macainare mahñohre mu̶sa. Mu̶sa ã yoarire ñu̶ cu̶aa, Cohamacu̶ sehere cahmaerare masa —nihre tuariro anjo. 24 Tí maca macaina Cohamacu̶ yare yahu mu̶htainare paina to yaina cũ̶hu̶re jipihtiro macainare wajãri jire.

Apocalipsis 19

1 Babilonia to dohse wahahtore yu̶ ñu̶ri baharo mu̶anopu̶ payu̶ masa sañurucua coa tahre yu̶ tu̶hochu̶. Õ sehe ni sañurucuhre: “Aleluya. Cohamacu̶re noano durucujihna. Cohamacu̶ marine yu̶hdu̶chu̶ yoariro jira. Tirore noano ño payojihna. Tua yu̶hdu̶ariro jira tiro. 2 Mahñono marieno quihõno masare buhiri dahrera tiro. Ñaricorore mu̶a mehne ñano yoarucuricorore ñu̶ cũa jipihtiro macaina, ahri yahpa macaina ñano yoahre. Ticoro sehere buhiri dahrehre Cohamacu̶. Ã jiro tirore dahra cohtainare ticoro to wajãri buhiri buhiri dahrehre tiro”, ni sañurucua coa tahre. 3 Pari turi sañurucua coa tahre: “Aleluya. Cohamacu̶re noano durucujihna. Tí maca ñari maca to jũ̶ri maca ã me tirucurohca”, ni sañurucua coa tahre. 4 Ã yoa veinticuatro Jesu yaina pu̶htoa, pititiaro soro bajuina mehne na tuhcua caha su̶, Cohamacu̶re to dujiroi dujirirore wahche payohre. Õ sehe ni wahche payohre tina: “Amén. Aleluya. Ã tjira. Cohamacu̶re noano durucujihna”, nihre tina. 5 Baharo pu̶htoro dujiropu̶ õ sehe nino coa tahre: “Mari pu̶htoro Cohamacu̶re wahche payoga. Tirore dahra cohtaina, tirore ño payoina, wiho jiina, pu̶htoa cũ̶hu̶ jipihtina mu̶sa tirore noano durucuga”, nino coa tahre. 6 Baharo payu̶ masa ti durucuchu̶ tu̶hohi. Pjiri poaye, wu̶po mehne to bisiro coa taro seheta durucua coa tahre yu̶ tu̶hochu̶: “Aleluya. Cohamacu̶re noano durucujihna. Tiro mari pu̶htoro sehe pu̶htoro sãa tuhsu̶re. Tua yu̶hdu̶ariro jira tiro. 7 Cordero to wamomaca du̶htehti pja jira mipu̶re. To wamomaca du̶htehticoro noano ti cahno tuhsu̶ricoropu̶ jira. Ticorore noari suhtiro wete marieni suhtirore wahre. Tí suhtiro Cohamacu̶ yaina noaare ti yoari yoaro sehe jira, mari piti dahre buhechu̶. Ã jina ti wamomaca du̶htehti pja to jichu̶ wahchejihna mari. Cohamacu̶re ‘Tua yu̶hdu̶ariro jira’, nijihna”, ni durucua coa tahre. 9 Ti ã niri baharo anjo õ sehe nihre yu̶hu̶re: —Ahrire joa naga: “Cordero to wamomaca du̶hteri nu̶mu̶ bose nu̶mu̶re to pjirocarina wahcheina jira”, ni joa naga —nihre anjo yu̶hu̶re. Ã ninota õ sehe ni namohre: —Potocã tjira ahri yu̶ yahuri. Cohamacu̶ ya durucua jira —ni namohre yu̶hu̶re. 10 To ã nichu̶ tu̶hocu̶ta tiro panoi na tuhcua caha su̶, tirore ño payoi tai nimahi. Yu̶ ã yoai cahachu̶ waro õ sehe nihre tiro yu̶hu̶re: —Tíre yoai tjiga. Mu̶ yoaro seheta yu̶hu̶ cũ̶hu̶ Cohamacu̶re dahra cohtarirota jija. Mu̶ coyea Jesu yaina jipihtina to ya buheare duhueraina yoaro sehe yu̶hu̶ cũ̶hu̶ Cohamacu̶re dahra cohtarirota jija. Ã jicu̶ Cohamacu̶re na tuhcua caha su̶, tiro sehere ño payoga —nihre anjo yu̶hu̶re. Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina cjiri panopu̶ macaina Espíritu Santo to yoadohoro mehne Jesu ya buheareta yahuyua tiri jire. 11 Baharo mu̶ano parĩ mu̶a wahachu̶ ñu̶hi. Tói cawalo yehseriro jihre. Tiro bui pisariro õ sehe wama tihre: To niriro seheta yoariro potocã yoariro wama tihre tiro. Quihõno masare ñaina, noainare bese, tirore ñu̶ tuhtiina mehne cahma wajãna. 12 To capari picha pohna yoaro sehe jihre. Ã yoa to dapui payu̶ pu̶htoa pisaa sorori jihre. Ã jiro to pjacu̶i wama joa õriro jihre. Tí wamare tiro dihta masihre. Paina masierare. 13 To sãari suhtiro yoari suhtiro di wahãri suhtiro jihre. Tiro õ sehe wama tihre: Cohamacu̶ ya du̶serore yahuriro wama tihre tiro. 14 Ã jia to yaina surara mu̶ano macaina tiro baharo wahare. Yehseina cawaloa bui pisaina noano yehsea suhtire, wete mariea suhtire sãaina jihre. 15 To du̶seroi ñosari pjĩne siori pjĩne cuhcũhre. Tí pjĩ yahpari macainare to yu̶hdu̶ru̶cahti pjĩ jihre. Ã jiro to tuaa mehne to dutichu̶ ne cũ̶iro tirore yu̶hdu̶ru̶caro bihosi. Cohamacu̶ tua yu̶hdu̶ariro payu̶ yahpari macaina mehne sua yu̶hdu̶ara. To ã suachu̶ cawalo bui pisariro tinare tuaro buhiri dahrerohca. 16 To suhtiroi, to ñu̶chu̶cu̶ cũ̶hu̶re ahri wamare joa õri jihre: “Jipihtina paina pu̶htoa bui pu̶htoro”, ni joa õri jihre. 17 Baharo sũ̶ siroi ducurirore anjore ñu̶hi. Jipihtina mu̶anopu̶ wu̶inare yucaa perire sañurucu mu̶ohre tiro. Õ sehe ni tuaro sañurucu mu̶ohre: —Cahmachuna taga. Cohamacu̶ to bose nu̶mu̶i chu̶na taga. 18 Payu̶ yahpari macaina bui pu̶htoare, surara pu̶htoare, surara perire, cawaloare, tina bui pisainare, jipihtina paina masare, dahra cohtainare, dahra cohtaina jierainare, paina pu̶htoare, wiho jiinare tina jipihtina ti pjacu̶ri cjirire chu̶na taga —nihre anjo yucaare. 19 Baharo nu̶cu̶ macarirore, ahri yahpa macaina bui pu̶htoa ti surara peri cũ̶hu̶re ñu̶hi. Tina cahmachuhre cawalo bui pisariro mehne to yaina surara peri mehne cahma wajãa taa. 20 Ti ã cahma wajãchu̶ cawalo bui pisariro nu̶cu̶ macarirore peresu yoahre. Pairo “Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro jija”, ni mahñoriro cũ̶hu̶re peresu yoahre. Tiro mahñoriro sehe nu̶cu̶ macariro to ñu̶rocaroi bajuamehneare yoariro jihre. To bajuamehnea mehne nu̶cu̶ macariro to wamare wahãinare to masu̶re ño payoinare mahñohre “Ahri Cohamacu̶ ya jira”, nino. Tina pu̶arore to peresu yoari baharo tinare catiinareta pichacapu̶ cohãhre. Tí pichaca pjiri ma puro jiri pichaca pjiri pichaca azufre mehne jũ̶ri pichaca jihre. 21 Ã jiro du̶hsainare ti surara peri cjirire ñosari pjĩ mehne to du̶seroi jiri pjĩ mehne wajãhre cawalo bui pisariro sehe. Ã to wajãri baharo yucaa peri ti pjacu̶ri cjirire chu̶a, yapi yu̶hdu̶a wahahre.

Apocalipsis 20

1 Baharo pairo anjo mu̶anopu̶ to dujia tachu̶ ñu̶hi. Cu̶ãri copa macari sawire, pjiri da, comaa da cũ̶hu̶re cju̶ahre tiro. 2 Ã duji wihiro pinonore ñahahre tiro. Tiro pinono panopu̶ pinono sehe pjacu̶ tiriro jiro, watĩno Satana wama tiriro jihre. Tirore ñahano tirore du̶htehre mil cu̶hmari waro peresu yoaro taro. 3 Ã du̶hte tuhsu̶, cu̶ãri copapu̶ cohãhre tirore jipihtia yahpari macainare mil cu̶hmari waro to mahñoerahto sehe. Ã cohã tuhsu̶ro tí copare biha, wihtã ñahanocahre. Ã jiro mil cu̶hmari baharo pari turi mahaa dachoricã tirore wiosininohca. 4 Baharo pu̶htoa dujiare ñu̶hi. Tí dujiai dujiina cũ̶hu̶re ñu̶hi. Tinare masa bui dutihtinare cũhre Cristo. Paina cũ̶hu̶re ñu̶hi. Tina sehe Jesu yare Cohamacu̶ yare ti yahuri buhiri ti dapu pocare du̶te cohãrina cjiri jihre. Nu̶cu̶ macarirore to masu̶ cũ̶hu̶re ne na tuhcua caha su̶ ño payoerare. Ã yoa ti wu̶hdu̶a pocare ti wamomacari cũ̶hu̶re to wamare joa õ dutierare tina. Ã jia paina tinare ti wajãri baharo masaa wahahre tjoa. Masahre tina mil cu̶hmari waro Cristo mehne pu̶htoa jia taa. 5 Paina Cristo yaina yariaina cjiri sehe masaerasinire. Ti wajãrina ti masari baharo mil cu̶hmari pu̶htoa ti jiri baharo paina cũ̶hu̶ masaa wahaahca. Ã jia ti wajãrina cjiri Cristo yaina to baharo masa mu̶htaina jihre. 6 To maso mu̶htaina sehe tuaro wahcheina jiahca. Ñaa marieina jiahca tina. Ã jia pichacapu̶ wahasi tina. Masa pichacapu̶ wahaa, pari turi ti yariaro sehe wahara. Ã jia tina to maso mu̶htaina pichacapu̶ wahaerara. Tina yaria masa mu̶htaina sacerdotea jiahca, Cohamacu̶re, Cristo cũ̶hu̶re ño payoa taa. Ã jia mil cu̶hmari waro Cristo mehne masa bui pu̶htoa jiahca. 7 Mil cu̶hmari baharo Satanare peresui jirirore wiorohca. 8 To ã wiori baharo ahri yahpa macainare mahñono waharohca tiro. Gog wama tiinare, Magog wama tiina cũ̶hu̶re mahñono waharohca. Ã jia tina to mahñoare tu̶hoa, ti surara perire cahmachuahca cahma wajãa taa. Tina surara peri payu̶ jiahca. Pjiri ma macaa padu̶ pohcaricã payu̶ ti jiro seheta payu̶ surara jiahca. 9 Tina ahri yahpapu̶re waha sitea, Cohamacu̶ yaina ti jiri macare Cohamacu̶ to cahĩri macare soroa wahaahca. Ti ã soroari baharo Cohamacu̶ tinare mu̶ano macari pichaca mehne jũ̶roca bororohca. 10 Ã wahari baharo watĩnore tinare mahñorirore pichacapu̶ cohãnohca. Tí pichaca pjiri ma puro jiri pichaca azufre mehne jũ̶ri pichaca jira. Tópu̶ nu̶cu̶ macarirore “Cohamacu̶ yare yahu mu̶htariro jija”, ni mahñorirore cohã tuhsu̶hre. Tói ti jichu̶ dacho, ñamipu̶ cũ̶hu̶re ã ñano purĩrucurohca tinare. 11 Baharo pjíro pu̶htoro to dujirore noano yehserore ñu̶hi. Tí dujiro bui dujiriro cũ̶hu̶re ñu̶hi. Tói to dujichu̶, ahri yahpa macaa cũ̶hu̶ mu̶ano macaa cũ̶hu̶ pihtia wahahre. Ã pihtia wahaa pari turi ji namoerare. 12 Ã yoa pu̶htoro panoi yariaina cjiri ti ducuchu̶ ñu̶hi. Tina wiho jiina, pu̶htoa cjiri cũ̶hu̶ jihre. Tói ti ducuchu̶ joa õa tjurire pjõohre. Tí tjuri masa ti yoarire ti joa õa tjuri jihre. Ã jiro beseriro tí tjurire ñu̶ tuhsu̶ ti yoarire masihre. Tíre masino yariainare besehre ñaina, noainare. Baharo pa tju cũ̶hu̶re pjõohre. Tí tju Cohamacu̶ mehne ã jirucuhtinare ti wamare joa õri tju jihre. 13 Baharo pjiri mapu̶ yaria miniina, diapu̶ ti cohãrina cũ̶hu̶ wahcã mu̶jaa wahahre. Ã yoa yahpa puhichapu̶ jiina, yariaina ti jiropu̶ jiina cũ̶hu̶ mu̶jaa wahahre. Ti ã mu̶ja su̶chu̶ tói dujiriro ti yoarire masi pahñono, tinare besehre ñaina, noainare. 14 Baharo yariarore, yariaina ti jiro cũ̶hu̶re cohãnocahre Cohamacu̶ pari turi mari yariaerahto sehe. Pichacapu̶ cohãnocahre. Tí pichaca pjiri ma puro jiri pichaca pjiri pichaca jihre. Pichacapu̶ wahaina sehe pari turi yariaina seheta wahara. 15 Ã jiro ã jirucuhtina ti wamare Cohamacu̶ to joa õri tjui jipihtina ti wamare joa õmahnoeraina sehere pichacapu̶ cohãhre tiro.

Apocalipsis 21

1 Baharo mu̶ano, ahri yahpa cũ̶hu̶re wahmaare to cohtotarire ñu̶hi. Mu̶anopu̶ ji mu̶htari, yahpapu̶ ji mu̶htari, pjiri mapu̶ ji mu̶htari cũ̶hu̶ pihtia wahahre. Mariahre. 2 Ã yoa yu̶hu̶ João noari macare, wahma macare Jerusalẽne ñu̶hi. Tí maca mu̶anopu̶ Cohamacu̶ cahapu̶ to duji tachu̶ ñu̶hi. Wamomaca du̶htehticorore noaa suhti mehne wahma su̶ora wamomaca du̶htehtirore wahchechu̶ yoaro taro. Tó seheta tí macare cahnoyure Cohamacu̶, to yainare wahchechu̶ yoaro taro. 3 Tíre yu̶ ñu̶ri baharo pu̶htoro dujiropu̶ to sañurucuro coa tachu̶ tu̶hohi: —Ñu̶ga. Mipu̶re masa watoi jiro nina Cohamacu̶. Tina mehne jirohca tiro. Ã jia to yaina jiahca tina. Ã yoa Cohamacu̶ to basi tina mehne macariro jiro, ti yairo Cohamacu̶ jirohca. 4 Ã jiro ã wahcherucuchu̶ yoarohca tiro tinare. Ã jia pari turi cahyasi tina. Ã jia ne pari turi yariasi tina. Ne ñano yajeripohna tia, yahco tia, purĩa cũ̶hu̶ mariahca tinare. Ahri jipihtia panopu̶ macaa cjiri pihtia wahaahca —ni sañurucuro coa tahre. 5 Baharo pu̶htoro dujiropu̶ dujiriro õ sehe nihre: —Ñu̶ga. Jipihtiare wahma cohtotachu̶ yoaihca —nihre. To ã niri baharo yu̶hu̶re õ sehe nihre tjoa: —Ahri yu̶ niare joa naga. Yu̶ nia potocã tjira. Ã jiro yu̶ niriro seheta ã waharohca. Ã jicu̶ yu̶ niare joa naga —nihre yu̶hu̶re. 6 Baharo õ sehe nihre tjoa yu̶hu̶re: —Tó puro tjica. Yu̶hu̶ jipihtiare bajuamehneriro jija. Ã yoa jipihtiare pihtichu̶ yoahtiro jija tjoa. Ñahma yapioina tuaro ti core cahmano seheta yu̶ cahapu̶ waha duaina Jesure cahmaahca. Ã jia Jesure yu̶htiahca. Tiro catichu̶ yoaa co yoaro sehe jira. Tirore cahmainare wapa cahmano marieno yu̶hu̶ mehne ã jirucuchu̶ yoaihtja tinare. 7 Jipihtina yu̶hu̶re wacũ tua duhuerainare õ sehe yoaihtja: Ti yairo Cohamacu̶ jiihtja. Ã jia tina sehe yu̶ pohna jiahca. 8 Wiho mejeta cuia yu̶ yare duhuina, yu̶hu̶re cahmaeraina, ñabiaare yoaina, masare wajãina, numia mehne ñano yoaina, mu̶a mehne ñano yoaa numia, yaya, “Cohamacu̶ jira”, ti nia masu̶rine ño payoina, jipihtina mahñoina pichacapu̶ wahaahca. Tói pjiri ma puro jiri pichaca pjiri pichaca azufre mehne jũ̶no nina. Tópu̶ wahaina pari turi ti yariaro sehe wahaa nina —nihre yu̶hu̶re. 9 Baharo cũ̶iro anjo yu̶ cahapu̶ wihihre. Tiro siete wahwari cju̶aina, to buhiri dahre dutiro to cũina anjoa mehne macariro jihre. Ã wihiro, õ sehe nihre yu̶hu̶re: —Ñu̶i taga. Cordero to wamomaca du̶htericorore ñoihca mu̶hu̶re —nihre anjo yu̶hu̶re. 10 To ã nini baharo Espíritu Santo yu̶hu̶re Cohamacu̶ ya macare ñohre. Õ sehe bajuro ñohre yu̶hu̶re: Mu̶adu̶ tũ̶cu̶ buipu̶ yu̶hu̶re na mu̶jahre. Tópu̶ Jerusalẽne Cohamacu̶ ya macare noari macare ñohre yu̶hu̶re. Cohamacu̶ cahapu̶ mu̶anopu̶ jiri maca duji taro nihre ahri yahpapu̶. 11 Cohamacu̶ to si sitea mehne si siteri maca jihre tí maca. Wapa tia tãa yoaro sehe si sitehre. Diamante wama tia tãa yoaro sehe si sitehre. Ã yoa vidro yoaro sehe noano co sitiri maca jihre tí maca. 12 Pjiri sahrĩno mu̶ari sahrĩno ti sahrĩ sãari maca jihre tí maca. Doce sopacari tihre tí sahrĩno. Tí sopacaripe cohtahre anjoa. Tí maca macaa sopa pahmaripu̶ Israe masa curuari doce curuaripe ti wama wahãhre. 13 Sũ̶ mu̶ja taro sehe tí sahrĩno cju̶ahre tia sopaca. Norte sehe tia sopaca jihre. Sur sehe tia sopaca jihre. Sũ̶ sãano sehe cũ̶hu̶re tia sopaca jihre. Jipihtiro doce sopacari waro cju̶ahre tí sahrĩno. 14 Tí sahrĩno doce tãa bui pisahre. Tí tãape Cordero to cũrina doce to cũrina sã cãina wama wahãhre. 15 Ã yoa anjo yu̶hu̶re yahuriro quihõdu̶ uru mehne ti yoadu̶re cju̶ahre. Tí macare, tí maca macaa sopacarire, sahrĩno cũ̶hu̶re quihõno taro nihre. 16 Tí maca to yoaro purota sahre. Mu̶ano cũ̶hu̶ tó purota mu̶ahre. Ã yoa anjo to quihõdu̶ mehne tí macare quihõhre. Tí maca dos mil doscientos kilómetros yoari maca jihre. Tó purota sari maca jihre. Tó purota mu̶ari maca jihre. 17 Ã jiro tí maca macari sahrĩnore quihõhre anjo. Sesenta y cinco metros mu̶ari sahrĩno jihre. Masa mari quihõno seheta quihõno nihre tiro anjo. 18 Tí sahrĩno diamante wama tia tãa mehne to yoari sahrĩno jihre. Ã yoa tí maca sehe uru mehne to yoari maca jihre. Tí uru wete mariea jia vidro yoaro sehe noano co sitihre. 19 Tí sahrĩno docai jia tãare payu̶ soro jia wapa tia tãa wahãhre. Tí tãa sahrĩnoi pisaa tãa doce tãa jihre. Ji mu̶htaria tãcare diamante wama tia tãa wahãhre. To baharo jiria tãcare zafiro wama tia tãa wahãhre. Pu̶aria baharo jiria tãcare ágata wama tia tãa wahãhre. Tiaria baharo jiria tãcare esmeralda wama tia tãa wahãhre. 20 Pititia poca baharo jiria tãcare ónice wama tia tãa wahãhre. Cũ̶ wamomaca pihtia poca baharo jiria tãcare rubí wama tia tãa wahãhre. Seis poca baharo jiria tãcare crisólito wama tia tãa wahãhre. Siete poca baharo jiria tãcare berilo wama tia tãa wahãhre. Ocho poca baharo jiria tãcare topacio wama tia tãa wahãhre. Nueve poca baharo jiria tãcare crisoprasa wama tia tãa wahãhre. Diez poca baharo jiria tãcare jacinto wama tia tãa wahãhre. Once poca baharo jiria tãcare amatista wama tia tãa wahã batoahre. 21 Ã yoa doce sopa pahmari doce perla mehne to yoaa pahmari jihre. Tí pahmaripe cũ̶ yapa perla yapa mehne to yoaa pahmari jihre. Ã jiro tí maca macari maha uru mehne to yoari maha jihre. Tí uru wete marieni uru jihre. Ã jiro vidro yoaro sehe noano co sitiri maha jihre tí maha. 22 Tí macai Cohamacu̶ wu̶hu̶re ñu̶erahi. Mariahre. Tí macai jipihtiropu̶ mari pu̶htorore Cohamacu̶ tua yu̶hdu̶arirore, Cordero cũ̶hu̶re ño payora masa. Ã jiro tí maca jipihtiro Cohamacu̶ wu̶hu̶ yoaro sehe jihre. 23 Tí macai Cohamacu̶ to si sitea noano buhriahre. Cordero cũ̶hu̶ sihãria yoaro sehe buhriahre. Ã jia sũ̶ dacho macariro cũ̶hu̶re ñami macariro cũ̶hu̶re tói ti buhriachu̶ cahmaerare. 24 Ã yoa ahri yahpai ti buhria mehne jiahca jipihtiro macaina. Ã jia jipihtia yahpari macaina pu̶htoa tí macapu̶ noa yu̶hdu̶a ti cju̶aare na wihiahca. 25 Ã yoa dachore tí maca macaa sopacari pjõori sopacari jiahca. Tópu̶ ne ñami marianohca. Ã jia ti sopacarire ne bihasi. Ã susurucuahca. 26 Ã yoa jipihtia yahpari macaina noaare ti cju̶aare tí macapu̶ naa wihiahca. 27 Ñaa sehere tí macapu̶ ne naa wihisi. Bu̶o tichu̶ yoaina, ñaare yoaina cũ̶hu̶ tí macapu̶ ne wahasi. Mahñoina cũ̶hu̶ wahasi. Cordero to joari tjui ti wama wahãina dihta tí macapu̶ wahaahca. Tí tju to yu̶hdu̶chu̶ yoaina ti wamare to joa õri tju jira. Tí tjui ti wama wahãina ã jirucuahca.

Apocalipsis 22

1 Baharo noari mare catichu̶ yoari mare ñohre yu̶hu̶re anjo. Tí ma noano co sitiri ma Cohamacu̶, Cordero cũ̶hu̶ ti dujiropu̶ tari ma jihre. 2 Ã yoa tí maca macari maha dacho macai bu̶ru̶ahre tí ma. Tí ma pu̶ bu̶hu̶seheri du̶htu̶ cahai catichu̶ yoaa yucu̶ ducuhre. Tí yucu̶ sũ̶ripe dicha tihre. Cũ̶ cu̶hmare doce tahari dicha tihre. Ã yoa tí yucu̶ macaa pũri mehne noano co tiahca jipihtia yahpari macaina. 3 Tí macare ne ñaa marianohca. Tí macai Cohamacu̶ to dujiro jirohca. Cordero to dujiro cũ̶hu̶ jirohca tói. Ã jia jipihtina masa tói jiina tinare dahra cohtaina tina pano na tuhcua caha su̶, tinare wahche payoahca. Ã jiro tói ñaa marianohca. 4 Tina Cohamacu̶re ñu̶ piti boca dujiahca. Ã yoa ti wu̶hdu̶a pocai to wama wahãina jiahca. 5 Tópu̶re ñami marianohca. Ã jia sihãa pocare cahmasi tói jiina. Sũ̶ to buhriachu̶ cũ̶hu̶re cahmasi. Mari pu̶htoro Cohamacu̶ to buhriaro jirohca. Ã jia tí macai jiina pa sehe macaina bui pu̶htoa ã jirucuahca. 6 Baharo anjo yu̶hu̶re õ sehe nihre: —Jipihtia ahri ti yahuri cjiri potocã tjira. Ã jia ti niriro seheta waharohca. Mari pu̶htoro Cohamacu̶ to yare yahu mu̶htainare masichu̶ yoariro jira. Tiro sehe mipu̶re to yairo anjore warocahre tirore dahra cohtainare masichu̶ yoaro taro. Baharocã to dohse wahahtore masichu̶ yoaro taro to yairo anjore warocahre —nihre anjo yu̶hu̶re. 7 Jesu sehe õ sehe nihre: —Tu̶hoga mu̶sa. Mahanocã du̶hsara yu̶ tjua tahto. Ahri tju macaa yahuare yu̶hdu̶ru̶caeraina wahcheina jiahca —nihre Jesu. 8 Yu̶hu̶ João ahri jipihtiare yu̶ joa narire tu̶hohi. Ã yoa tíre ñu̶hi. Ã jicu̶ yu̶ tu̶hori baharo, yu̶ ñu̶ri baharo yu̶hu̶re ñoriro anjo panoi na tuhcua caha su̶mahi. Tirore ño payoi tai nimahi. 9 Yu̶ ã yoachu̶ ñu̶no õ sehe nihre yu̶hu̶re: —Tíre yoai tjiga. Mu̶ jiro seheta jiriro yu̶hu̶ cũ̶hu̶ Cohamacu̶re dahra cohtarirota jija. Mu̶ coyea Cohamacu̶ yare yahu mu̶htaina, jipihtina ahri tju macaa dutiare yoaina cũ̶hu̶ ti jiro seheta yu̶hu̶ cũ̶hu̶ Cohamacu̶re dahra cohtarirota jija. Ã jicu̶ Cohamacu̶ panoi na tuhcua caha su̶, tiro sehere ño payoga —nihre anjo yu̶hu̶re. 10 Ã yoa õ sehe ni yahu namohre yu̶hu̶re: —Ahri tjui baharo to dohse wahahtore yahura. To ã wahahto mahanocã du̶hsara. To ã mahanocã du̶hsachu̶ ahri tjui yahurire nu̶oi tjiga mu̶hu̶. 11 Tí pja yu̶ yahuri pjare ñaina sehe ã yoarucuwahnojaro ñaare. Ñaputiina cũ̶hu̶ ñabiaro yoarucuwahnojaro. Noaina sehe noano yoarucujaro. Ã yoaga ñaa marieina ã ñaa marieina jirucujaro tí pjare —nihre anjo yu̶hu̶re. 12 Õ sehe nihre Jesu: —Tu̶hoga mu̶sa. Mahanocã du̶hsara yu̶ tjua tahto. Mu̶sare yu̶ yainare yu̶ wahtore na tai tai nija. Ã jicu̶ noaare mu̶sa yoari wapa mu̶sare noano yoaihtja. 13 Yu̶hu̶ jipihtiare bajuamehneriro jija. Ã yoa jipihtiare pihtichu̶ yoahtiro jija tjoa. 14 ’Jipihtina wete mariea suhtire sãaina ti jiro seheta ti ñaa yoari buhirire cosaweina tí macapu̶ su̶ahca. Ã su̶a, tí maca macaa yucu̶ catiare waa yucu̶ dichare chu̶ahca. Ã jia wahcheina jiahca tina. 15 Tí macapu̶ su̶eraina sehe ahrina jira: Ñabiaina, yaya, numia mehne ñano yoaina, mu̶a mehne ñano yoaa numia, masare wajãina, “Cohamacu̶ jira”, ti nia masu̶rine ño payoina, mahño ji coaina, mahñoa payu̶ina cũ̶hu̶ jira tí macapu̶ su̶eraina —nihre Jesu. 16 Ã yoa õ sehe ni yahu namohre Jesu: —Yu̶hu̶, Jesu yu̶ yairo anjore warocahi mu̶sare yu̶ yainare ahri tju macaare yahui tai. Pu̶htoro Davi panamino ji turiariro jija yu̶hu̶. Yu̶hu̶ bohrea mu̶ja tachu̶ mu̶ja taria noano si siteria ñahpichoca yoaro sehe jiriro jija —ni yahu namohre Jesu. 17 Espíritu Santo Jesure “Tjua taga”, nina. Jesu yaina to wamomaca du̶htehticoro yoaro sehe jiina cũ̶hu̶ “Tjua taga”, nina. Jipihtina ti “Tjua taga”, nirire tu̶hoina cũ̶hu̶ “Tjua taga”, nijaro Jesure. Ñahma yapioina core tuaro ti cahmano seheta Cohamacu̶ cahapu̶ waha duana Jesure tuaro cahmaga. Tiro catichu̶ yoaa co yoaro sehe jira. Tirore cahmainare wapa cahmano marieno ã jirucuchu̶ yoarohca Cohamacu̶. 18 Yu̶hu̶ João, jipihtina ahri tju macaare Cohamacu̶ yare tu̶horinare mu̶sare õ sehe ni cua pisaro mehne yahuihtja. Ahri buhea mehne paye buhea mehne more suhu yahu namoina Cohamacu̶re yu̶hdu̶ru̶caa nina. Ti ã yu̶hdu̶ru̶cachu̶ ñu̶no jipihtia ahri tjui to buhiri dahrehtore to yahuriro seheta cũnohca tina cũ̶hu̶re. Ã jiro tó seheta tina cũ̶hu̶re buhiri dahrerohca. 19 Ã yoa ahri tju macaa yahuare yahu du̶haina Cohamacu̶re yu̶hdu̶ru̶caina jira. Ti ã yu̶hdu̶ru̶cachu̶ ñu̶no catichu̶ yoaa yucu̶ dichare tinare chu̶ dutisi. Ã jia ã jirucusi tina. Tuhsu̶, to ya macapu̶ noari macapu̶ waha dutisi. Tí yucu̶, tí maca cũ̶hu̶ ahri tjui ti yahuripu̶ jira. 20 Jipihtia ahri tju macaare yahuriro õ sehe nina: —Ã tjira. Mahanocã du̶hsara yahpapu̶ yu̶ tjua tahto —nina tiro. Ã tjia. Sã pu̶htoro Jesu tjua tahga. 21 Mari pu̶htoro Jesu to cahĩa mehne jipihtina mu̶sa noano jiga.