1

Ñee uyeyapo cuimbaerã

1 Ndei mbae uyeyapo mbove, ico Ñee. Jare Ñee ico Tumpa ndive. Jae co Tumpa etei. 2 Ñee ico Tumpa ndive ndei mbae uyeyapo mbove. 3 Jae uyapo opaete. Opaete uyeyapo vae jae etei uyapo. 4 Jae umee tecove opaete pe, jare cua tecove rupi jae uyecuaa ɨvɨ pegua reta pe mbaembae uyecuaa tembipe rupi rami. 5 Jae co tembipe rami. Tembipe jecuaeño jembipe pɨ̃tumimbi pe, jare pɨ̃tumimbi ipuere'ã etei ombove. 6 -7 Ico penti cuimbae Juan jee vae. Tumpa ombou cua cuimbae umɨmbeu vaerã tembipe regua, ĩru vae reta upurugüɨrovia vaerã uyandu yave. 8 Jae jae'ã co jocua tembipe. Jaeño ou umɨmbeu vaerã jocua tembipe re. 9 Tembipe etei ou ma cua ɨvɨ pe. Jae uyecuaa opaete vae pe. 10 Jae ico cua ɨvɨ pe, jare jae uyapo cua ɨvɨ. Ẽrei ɨvɨ pegua reta uicuaa'ã. 11 Ou ɨvɨ pe, ẽrei ɨvɨ pegua reta umbɨresive'ã. 12 Ẽrei amocue vae umbɨresive. Güɨrovia jese. Jáeramo jae umee cua reta pe Tumpa taɨ retarã jare tayɨ retarã yugüɨreco vaerã. 13 Tumpa etei umee cua reta pe tecove. Cua tecove ou'ã co ichɨ rupi. Güɨnoi'ã cua tecove tu jei vae rupi. 14 Jocua Ñee uyeyapo cuimbaerã. Ou cua ɨvɨ pe ico vaerã yande ndive. Jare ore nduecha yembutuicha ara pegua co jae. Jaeño Tumpa Taɨ jae vaeño cua yembutuicha güɨnoi vae. Jae ipɨacavi ete jare opaete jei vae añete co. 15 Echa'ã Juan umɨmbeu ĩru vae reta pe: —Cua co jae chemiari jese vae —jei chupe reta—. Che jae ma peve: ‘Cheraɨcue rupi outa vae ipuere ete chegüi. Echa'ã jae ico ndei aico mbove’ —jei. 16 Jocua Ñee ipɨacavi ete. Jáeramo jecuaeño uyapo icavi vae yandeve. 17 Tumpa umɨmbeu mboroyocui Moisés rupi. Ẽrei Jesucristo rupi Tumpa umɨmbeu ipɨacavi co jare yanemboe añete vae re. 18 Mbaetɨ etei quía uecha Tumpa. Ẽrei Tumpa Taɨ jae vaeño uicuaaca yandeve. Tumpa uau Taɨ.

Juan upurumbɨbautiza vae umɨmbeu vae

19 Penti ara yugüɨraa uvãe Juan oĩ vae pe sacerdote reta jare levita reta. Judío reta Jerusalén pegua omondo cua reta chupe. Jae reta jei Juan pe: —¿Quía pa co nde? 20 Juan umɨmbeu cavi. Iyapu'ã chupe reta. —Che jae'ã co Cristo jee vae —jei chupe reta. 21 Jayave upɨrandu reta ye chupe: —Nde jae'ã yave, ¿nde pa co jae Elías jee vae? Juan jei: —Che'ã co jae. Jei reta chupe: —¿Nde pa co jocua Tumpa iñee umɨmbeu vae? —Che'ã co jae —jei Juan chupe reta. 22 Jayave upɨrandu reta ye chupe: —¿Quía pa co nde? Echa'ã nduipota numɨmbeu orembou vae reta pe. ¿Mbae pa ndere ndiyupe? —jei reta Juan pe. 23 Jayave Juan jei: —Che co jae penti ñee umɨmbeu vae. Chiñeeãta ñana pe: ‘Piyapɨcatu yandeYa japerã.’ Jucuarãi che jae —jei Juan—. Echa'ã jucuarãi jei Isaías aracae Tumpa iñee umɨmbeu vae —jei. 24 Cua Juan oĩ vae pe yugüɨraa vae reta fariseo reta co. 25 Upɨrandu reta Juan pe: —Nde jae'ã yave Cristo ani Elías ani jocua Tumpa iñee umɨmbeu vae, ¿maera pa ndepurumbɨbautiza? 26 -27 —Che apurumbɨbautiza ɨ pe —jei Juan—. Ẽrei picuaa'ã, ime pepɨte pe jocua cheraɨcue rupi outa vae. Jupi'ã co che amboi vaerã ipɨpasa —jei chupe reta. 28 Opaete cua uyeyapo Betábara pe ɨãca Jordán jee vae jovaicho pe. Echa'ã joco pe upurumbɨbautiza Juan.

Tumpa ombou vae

29 Pɨareve pe Juan uecha Jesús ou icotɨ jare jei: —Mase, pee oĩ Tumpa ombou vae. Jae co ovecha rami. Ou güɨraa vaerã opaete ɨvɨ pegua reta imbaeyoa —jei—. 30 Cua co jae chemiari jese vae. Che jae ma peve: ‘Cheraɨcue rupi outa vae ipuere ete chegüi. Echa'ã jae ico ndei aico mbove.’ Cua co jae —jei Juan—. 31 Che aicuaa'ã. Ẽrei ayu apurumbɨbautiza ɨ pe jae uyecuaa vaerã Israel pegua reta pe —jei chupe reta. 32 Juan umɨmbeu vi chupe reta: —Aecha Espíritu Santo ugüeyɨ ara güi pɨcasu rami jare ou upɨta jese —jei—. 33 Che aicuaa'ã. Ẽrei chembou apurumbɨbautiza vaerã ɨ pe vae jei cheve: ‘Ndeechata Espíritu Santo ugüeyɨ ou upɨta penti cuimbae re. Jocua cuimbae upurumbɨbautizata Espíritu Santo pe’ —jei, jei Juan—. 34 Jocua aecha ma jare amɨmbeu peve cua co jae Tumpa Taɨ —jei.

Jesús jemimboe tenondegua vae reta

35 Pɨareve pe Juan uyemboɨ ye oĩ joco pe mocui jemimboe ndive. 36 Jayave ou Jesús uasa jocoropi. Juan umae ngatu jese. —Mase, pee oĩ Tumpa ombou vae. Jae co ovecha rami —jei. 37 Jocua mocui jemimboe uyandu jare yugüɨraa Jesús jaɨcue. 38 Jesús uyerova yave, uecha yugüeru icotɨ. —¿Mbae pa peeca? —jei chupe reta. —¿Quíape pa ndico, Rabí? —jei reta. (Rabí uipota jei: “Oporomboe vae”.) 39 —Peyu peecha —jei Jesús. Jayave yugüɨraa Jesús ico vae pe uecha, jare upɨta jocua ara jae ndive. Echa'ã caaru catu ma. 40 Mocui cuimbae co jocua Jesús jaɨcue yugüɨraa vae. Echa'ã yugüɨraa jaɨcue uyandu yave Juan jei chupe reta vae. Penti cuimbae jee co Andrés. Jae co Simón Pedro tɨvɨ. 41 Andrés oo rani uvãe tɨqueɨ Simón pe jare jei chupe: —Nuvãe ma Mesías. (Cua uipota jei hebreo iñee pe: “Cristo, Tumpa ombou vae”.) 42 Jayave Andrés güeru Simón Jesús oĩ vae pe. Jesús umae ngatu Simón re jare jei: —Nde co jae Simón. Nde co jae Jonás taɨ. Turumbɨjee Cefas. (Cua uipota jei: “Pedro”.)

Jesús ueni Felipe jare Natanael

43 -44 Pɨareve pe Jesús uipota oo Galilea pe. Jare uvãe Felipe Betsaida pegua. Andrés jare Pedro Betsaida pegua vi. Jesús jei Felipe pe: —Eyu cherupíe. 45 Jayave Felipe oo uvãe Natanael pe jare jei chupe: —Nuvãe ma Moisés mboroyocui pe imiari jese vae. Aracae Tumpa iñee umɨmbeu vae reta vi imiari jese —jei—. Jae co Jesús Nazaret pegua. Jae co José taɨ —jei chupe. 46 —¿Ime pa mbae icavi vae Nazaret pegua? —jei Natanael. —Yaa eecha —jei Felipe. 47 Jesús uecha Natanael ou icotɨ jare jei: —Mase, co ou penti Israel pegua añetete vae. Jecuaeño uyapo añete vae rupi —jei. 48 Natanael upɨrandu Jesús pe: —¿Quirãi pa checuaa? Jesús jei chupe: —Ndei Felipe nereni mbove, che nduecha ɨva igüɨ pe. 49 —Nde co jae Tumpa Taɨ, Oporomboe vae —jei Natanael—. Nde co jae Israel pegua reta juvicha guasu —jei. 50 Jesús jei chupe: —Amɨmbeu ndeve che nduecha ɨva igüɨ pe. ¿Cua jeco pegua ra ndepurugüɨrovia ma? —jei—. Ndeechata mbaembae ndepurugüɨrovia ete vaerã —jei—. 51 Añete che jae ndeve, ndeechata ara uyepea oĩ, jare ndeechata vi ángel Tumpa pe uyeyocui vae reta uyupi ñugüɨnoi jare ugüeyɨ ñugüɨnoi che aĩ vae pe. Che co jae cuimbaerã uyeyapo vae —jei Jesús.

2

Penti menda Caná pegua

1 Mbapɨ ara rupi penti cuimbae umenda cuñatai ndive Caná Galilea pegua pe, jare Jesús ichɨ joco pe oĩ. 2 Jare uparea reta vi Jesús jare jemimboe reta pe. 3 Vino opa ma yave, Jesús ichɨ jei Jesús pe: —Opa ma vino. 4 —Cuña, ¿maera pa ndere cheve cua? —jei Jesús—. Ndei uvãe cheparavɨquɨ ayapo vaerã —jei. 5 Jayave Jesús ichɨ jei joco pe uyeyocui vae reta pe: —Piyapo umɨmbeuta peve vae. 6 Joco pe ñugüɨnoi seis ɨru guasu ita pegua. Judío reta uiporu jocua nunga ɨru guasu mbaembae oyoe vaerã Tumpa cotɨ jecoño mai uyapo rami. Penti penti ɨru guasu ipuere tɨnee pandepo ɨru ɨ pe. 7 Jesús jei tembiocui reta pe: —Pemɨtɨnee cavi ɨru guasu reta ɨ pe. Jayave jae reta umɨtɨnee cavi. 8 Jesús jei chupe reta: —Añave piñoẽ peraa peruvicha pe. Jayave jucuarãi uyapo reta. 9 Uyeyocui vae reta juvicha jou jocua ɨ vinorã uyeyapo vae. Jae uicuaa'ã quía güi ra ou jocua jou vae, ẽrei jembiocui reta uicuaa catu quía güi co oñoẽ. Jayave mburuvicha ueni cuimbae umenda vae. 10 —Opaete ĩru vae reta umee vino icavi vae mboupa reta pe. Jayave jeta vino jou yave ramo umee chupe reta vino icavi nunga mbae vae —jei chupe—. Ẽrei nde añave ramo nemee vino icavi ete vae —jei. 11 Jesús cua uyapo Caná Galilea pegua pe. Cuarãi Jesús umbɨpɨ uicuaaca jemimboe reta pe jae imbaepuere tuicha ete co. Jare cua uyapo vae jeco pegua jemimboe reta güɨrovia jese. 12 Cua jaɨcue rupi Jesús oo Capernaúm pe. Yugüɨraa vi jae jupíe ichɨ jare tɨvɨ reta jare jemimboe reta. Jare upɨta reta joco pe mbovɨ ara.

Jesús Tumpa jo pe uyapo vae

13 Jare coiño ma ou judío reta pascua iara. Jayave Jesús oo Jerusalén pe. 14 Jare Tumpa jo pe uecha umaemee vae reta. Umee ñugüɨnoi güeye reta jare ovecha reta jare pɨcasu reta. Uecha vi corepoti uipepɨca vae reta uguapɨ ñugüɨnoi joco pe. 15 Jayave Jesús uyapo chicote jare omoẽ umaemee vae reta jare ovecha reta jare güeye reta Tumpa jo güi. Jayave upɨyere corepoti uipepɨca vae reta icorepoti jare umbɨyapara imesa reta. 16 Jare jei pɨcasu umee vae reta pe: —Peraa cua güi cua reta. Agüɨye pemee mbaembae cheRu jo pe —jei. 17 Jayave jemimboe reta imandúa quirãi ime Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ cuarãi: “Aipota ete Tumpa jo uyepɨuca vaerã. Cheragüɨ̃ro jese. Jáeramo cua jeco pegua ĩru vae reta uyapota icavi mbae vae cheve.” Jucuarãi uyecuatía oĩ. 18 Jayave judío reta upɨrandu Jesús pe: —¿Mbae nunga mɨacañɨ pa ndeechacata oreve nduicuaa vaerã ime ra nenoi mbaepuere cua mbaravɨquɨ ndiyapo vae ndiyapo vaerã? 19 Jesús jei chupe reta: —Pembusururu yave cua Tumpa jo, che amupũa yeta co mbapɨ ara pe. 20 —Uparavɨquɨ reta cuarenta y seis año uyapo vaerã cua Tumpa jo —jei judío reta—. ¿Nemupũa yeta ra nde mbapɨ ara pe? —jei. 21 Ẽrei Jesús uyemɨngueta chupe reta jete re. Echa'ã jete co jae Tumpa jo. 22 Jáeramo Jesús icove ye yave ou umanocue vae reta ipɨte güi, jemimboe reta imandúa cua jei vae re. Jayave güɨrovia aracae Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ vae jare jocua Jesús jei chupe reta vae. Jesús uicuaa opaete vae 23 Jesús upɨta Jerusalén pe pascua iara pe. Joco pe oĩ rambueve, jeta vae güɨrovia jese uecha yave jocua mɨacañɨ reta uyapo vae. 24 Ẽrei Jesús güɨrovia'ã añetete cua reta ipurugüɨrovia. Echa'ã uicuaa cavi opaete ɨvɨ pegua reta. 25 Jae ueca'ã quía umɨmbeu vaerã chupe ɨvɨ pegua reta regua. Echa'ã jae uicuaa cavi ɨvɨ pegua reta ipɨa pe oĩ vae.

3

Jesús jare Nicodemo

1 Ico penti fariseo Nicodemo jee vae. Jae co judío reta juvicha. 2 Cua cuimbae ou Jesús oĩ vae pe pɨ̃tu yave jare jei chupe: —Oporomboe vae, nduicuaa co Tumpa nembou ndeporomboe vaerã. Echa'ã mbaetɨ quía ipuere uyapo jocua nunga mɨacañɨ ndiyapo vae Tumpa oĩ'ã yave jae ndive —jei. 3 —Añete che jae ndeve —jei Jesús Nicodemo pe—, ime yave quía uipota ico Tumpa iporoyocuia pe vae, güɨnoita rani co tecove ipɨau vae —jei. 4 —¿Quirãita pa co yandepuere tecove ipɨau vae ñanoi yanendechi ma yave? —jei Nicodemo—. Yandepuere'ã etei yaique ye yandesɨ jɨe pe yaa ye vaerã —jei. 5 Jesús jei chupe: —Añete che jae ndeve, ime yave quía uipota ico Tumpa iporoyocuia pe vae, güɨnoita rani co tecove ipɨau vae ɨ jare Espíritu Santo rupi —jei—. 6 Yaa yave yandesɨ güi, ñanoi tecove ɨvɨ peguarãño. Ẽrei Espíritu Santo umee yandeve tecove Espíritu pegua —jei—. 7 Amɨmbeu ma ndeve quirãi penoita rani co tecove ipɨau vae. Agüɨye nepɨacañɨ cua re —jei chupe—. 8 Ɨvɨtu uyepeyu ipotave rupi güi jare ndiyandu jɨapu. Ẽrei ndicuaa'ã quetɨ güi ra ou jare quetɨ ra oo. Jucuarãi co oĩ Espíritu Santo umee tecove chupe vae —jei Jesús. 9 Nicodemo upɨrandu Jesús pe: —¿Quirãita pa co uyeyapo cua? 10 Jesús upɨrandu Nicodemo pe: —¿Ndicuaa'ã pa cua? Echa'ã nde co jae Israel pegua reta omboe vae —jei—. 11 Añete che jae ndeve, nduyemɨngueta nduicuaa vae re jare numɨmbeu nduecha vae. Ẽrei perovia'ã numɨmbeu peve vae —jei—. 12 Amɨmbeu ma peve mbaembae uyeyapo ɨvɨ pe vae, ẽrei chererovia'ã. ¿Quirãita pa pepuere chererovia mbaembae uyeyapo ara pe vae amɨmbeu peve yave? —jei Jesús Nicodemo pe—. 13 -14 Mbaetɨ quía ye uyupi oo ara pe, jaeño che ara güi agüeyɨ ayu vae. Che co jae cuimbaerã uyeyapo vae ara pe oĩ vae —jei chupe—. Moisés aracae uupi jocua mboi ɨvɨra re, ñana pe ico yave. Jucuarãi vi ĩru vae reta chereupita co, 15 ipotave güɨrovia cheré vae güɨnoi vaerã tecove opa mbae vae. Ndarau oo cañɨtei pe —jei.

Tumpa uau ete ɨvɨ pegua reta

16 Echa'ã Tumpa uau ete ɨvɨ pegua reta. Jáeramo umee Taɨ jae vaeño, ipotave güɨrovia jese vae güɨnoi vaerã tecove opa mbae vae. Ndarau oo cañɨtei pe. 17 Tumpa ombou Taɨ ɨvɨ pe, ɨvɨ pegua reta uyembɨasaca vaerã jae jeco pegua. Taɨ ou'ã uãa vaerã ɨvɨ pegua reta. 18 Güɨrovia Tumpa Taɨ re vae reta ndarau ma uñeãaca. Ẽrei ĩru vae reta uñeãaca ma co. Echa'ã Tumpa Taɨ jae vaeño umɨmbeu ma quía co jae. Ẽrei jae reta güɨrovia'ã. 19 Tembipe ou ma ɨvɨ pe, ẽrei ɨvɨ pegua reta uipota ete ico pɨ̃tumimbi pe. Uipota'ã ico tembipe pe. Echa'ã uyapo reta icavi mbae vae. Jáeramo uñeãaca reta ma co. 20 Ipotave icavi mbae vae uyapo vae umɨtarẽɨ tembipe. Ou'ã tembipe oĩ vae pe agüɨye vaerã ĩru vae reta uicuaa mbae uyapo vae. 21 Ẽrei añete pegua rupi ico vae ou tembipe oĩ vae pe, ĩru vae reta uicuaa vaerã mbaravɨquɨ uyapo vae uyapo co Tumpa jei vae rupi.

Umendata vae iamigo

22 Cua jaɨcue rupi Jesús jare jemimboe reta yugüɨraa ɨvɨ Judea jee vae pe. Joco pe upɨta Jesús jae reta ndive jare upurumbɨbautizaca oĩ. 23 Juan vi upurumbɨbautiza oĩ Enón pe. Enón coiño oĩ Salim güi. Echa'ã joco pe jeta ɨ oĩ. Jare amocue vae yugüeru jare Juan umbɨbautiza reta. 24 Echa'ã Juan ndei uyereraaca peresorɨru pe. 25 Jayave Juan jemimboe reta uyeaca ñugüɨnoi judío reta ndive quirãi ipuere uyeyoe cavi Tumpa peguarã vae re. 26 Jayave yugüeru Juan oĩ vae pe jare jei chupe: —Oporomboe vae, nde nemɨmbeu ma oreve Jordán jovaicho pe nde ndive icose vae regua. Mase, jae upurumbɨbautiza oĩ, jare opaete vae yugüɨraa ñugüɨnoi jae oĩ vae pe —jei reta Juan pe. 27 Jayave Juan jei chupe reta: —Tumpa umee yandeve vaeño yandepuere ñanoi. 28 Che jae ma peve: ‘Che jae'ã co Cristo. Jaeño Tumpa che rani chembou chugüi.’ Pe reta etei picuaa cuarãi co che jae peve —jei chupe reta—. 29 Jae co penti cuimbae umendata vae rami. Che co umendata vae iamigo rami. Echa'ã umendata vae iamigo upɨta umendata vae ndive jare uyapɨsaca jese jare uyerovia iñee uyandu yave. Jucuarãiño vi co che ayerovia ete —jei—. 30 Echa'ã jeta vae yugüɨraata jae oĩ vae pe, ẽrei mbovɨño ma co yugüeruta che aĩ vae pe —jei Juan chupe reta.

Ara güi ou vae

31 Ara güi ou vae ipuere opaete ĩru vae reta güi. Ɨvɨ pegua reta ɨvɨ peguaño co jare uyemɨngueta mbaembae ɨvɨ pe oĩ vae re. Ara güi ou vae ipuere opaete ĩru vae reta güi. 32 Jae umɨmbeu uecha jare uyandu vae, ẽrei mbaetɨ quía güɨrovia jae umɨmbeu vae. 33 Jae umɨmbeu vae güɨrovia vae uicuaaca ĩru vae reta pe güɨrovia co Tumpa iñee añete co. 34 Echa'ã jocua Tumpa ombou vae umɨmbeu Tumpa iñee, jare Tumpa umee chupe Espíritu Santo opaete imbaepuere reve. 35 Tu uau Taɨ jare oñono opaete mbaembae ipo pe. 36 Tumpa Taɨ re güɨrovia vae güɨnoi ma tecove opa mbae vae. Tumpa Taɨ re güɨrovia mbae vae ndarau güɨnoi tecove. Tumpa uiporaracata chupe.

4

Jesús jare cuña Samaria pegua

1 YandeYa Jesús uyandu jerãcua ma co fariseo reta pe cuarãi: “Jesús uyapo oĩ jare umbɨbautiza oĩ jeta jemimboe retarã Juan güi.” Jucuarãi jerãcua. 2 Ẽrei Jesús etei upurumbɨbautiza'ã. Jemimboe retaño upurumbɨbautiza ñugüɨnoi. 3 Jayave cua uicuaa yave, Jesús oẽ Judea güi oo ye Galilea pe. 4 Jare oo Samaria rupi. Echa'ã tape uasa jocoropi. 5 Jayave oo uvãe tenta guasu Sicar jee vae pe. Jocua tenta guasu Samaria pegua co, jare coiño oĩ ɨvɨ Jacob aracae umee taɨ José pe vae güi. 6 Jocua ɨvɨ pe oĩ penti ɨcua. Jocua ɨcua jee Jacob iɨcua. Jayave Jesús uguapɨ ɨcua iyɨpɨ pe. Echa'ã mbɨrɨ ma uguata, jare icandɨ. Jare doce pota rupi ma. 7 Jayave ou uvãe penti cuña Samaria pegua ɨ güɨnoẽ vaerã. Jare Jesús jei chupe: —Emee tau ɨ. 8 Echa'ã Jesús jemimboe reta yugüɨraa tenta guasu pe jembiurã ogua vaerã. 9 Jayave cuña Samaria pegua jei Jesús pe: —Nde co jae penti judío jare che co jae penti Samaria pegua. ¿Maera pa nde ndere cheve: ‘Emee tau ɨ?’ —jei. (Echa'ã judío reta uyemɨngueta'ã Samaria pegua reta ndive.) 10 Jayave Jesús jei cuña pe: —Che jae ma ndeve: ‘Emee tau ɨ.’ Ndicuaa yave Tumpa uipota umee ndeve vae jare ndicuaa yave quía co che, ndiyerureta tẽi co cheve jare che ameeta tẽi co ndeve ɨ tecove güɨnoi vae —jei Jesús. 11 —Carai —jei cuña Jesús pe—, nde mbaetɨ mbae nenoi ɨ nenoẽ pɨpe vaerã, jare cua ɨ quɨpe oĩ. ¿Quía güi pa nderuta jocua ɨ tecove güɨnoi vae? —jei—. 12 ¿Tuicha ete pa nembaepuere yandetenondegua Jacob imbaepuere güi? Echa'ã Jacob umee yandeve cua ɨ. Jae etei jare taɨ reta jare jɨmba reta jou cua güi —jei cuña. 13 Jesús jei chupe: —Ipotave cua ɨ jou vae iúe yeta co. 14 Ẽrei ipotave ɨ che ameeta jou vae ndarau ye iúe —jei—. Echa'ã jocua ɨ che ameeta chupe vae uyeyapota ipɨa pe penti ɨcua ɨ oẽ vae rami. Jecuaeño umeeta chupe tecove opa mbae vae —jei. 15 —Carai —jei cuña—, emee cheve cua ɨ, agüɨye ye vaerã cheúe jare agüɨye ye vaerã ayu cua pe ɨ anoẽ vaerã —jei. 16 Jayave Jesús jei chupe: —Ecua eeni neme peyu cua pe. 17 —Mbaetɨ cheme —jei cuña. —Añete co ndere: ‘Mbaetɨ cheme’ —jei Jesús cuña pe—. 18 Echa'ã nenoi ma pandepo neme, jare jocua cuimbae añave nenoi vae jae'ã co neme. Añete co ndere —jei. 19 —Carai —jei cuña—, añave aicuaa nde co jae penti Tumpa iñee umɨmbeu vae —jei—. 20 Yandetenondegua reta umbɨadora Tumpa cua ɨvɨtu guasu re. Ẽrei pe reta pere Jerusalén pe oĩ Tumpa jo, jare joco peño ĩru vae reta vi umbɨadorata tẽi Tumpa —jei cuña. 21 —Chererovia, cuña —jei Jesús—. Outa ma ara agüɨye vaerã pembɨadora cheRu cua ɨvɨtu guasu reño ani Jerusalén peño —jei—. 22 Pe reta pemaembɨadora yave, picuaa cavi'ã mbae pembɨadora vae. Ore numaembɨadora yave, nduicuaa cavi co mbae numbɨadora vae. Echa'ã ĩru vae reta uyembɨasacata judío reta rupi —jei—. 23 Ẽrei outa ma ara - ou ma co - añetete Tumpa umbɨadora vae umbɨadora vaerã Espíritu Santo rupi. Umbɨadorata añete vae rupi —jei—. Echa'ã cheRu ueca cua nunga jae reta umbɨadora vaerã —jei—. 24 Tumpa co jae Espíritu. Umbɨadora vae reta tumbɨadora Espíritu Santo rupi jare añete vae rupi —jei Jesús. 25 Jayave cuña jei Jesús pe: —Aicuaa Tumpa ombou vae outa co - jae co Cristo jee vae - jare jae ou yave, umɨmbeuta yandeve opaete mbaembae regua —jei. 26 —Jae co che ayemɨngueta aĩ nde ndive vae —jei Jesús. 27 Cua jei oĩ yave, Jesús jemimboe reta yugüeru uvãe. Ipɨacañɨ Jesús uyemɨngueta oĩ cuña ndive vae re. Ẽrei penti ave jei'ã chupe: “¿Mbae pa ndipota?” ani “¿Maera pa ndiyemɨngueta jae ndive?” 28 Jayave cuña ueya iɨru joco pe jare oo uvãe tenta guasu pe. Jei cuimbae tenta guasu pegua reta pe: 29 —Pecua peecha cuimbae opaete ayapocue umɨmbeu cheve vae. ¿Jae'ã ra co Cristo, Tumpa ombou vae? —jei. 30 Jayave cuimbae reta oẽ tenta guasu güi yugüeru Jesús cotɨ. 31 Cuña oo ma yave, Jesús jemimboe reta jei chupe: —Oporomboe vae, ecaru. 32 —Ime anoi cherembiurã pe reta picuaa mbae vae —jei Jesús chupe reta. 33 Jayave jemimboe reta jei uyupe: —¿Güeru ma ra quía mbae jou vaerã? 34 —Che ayapo chembou vae uipota ayapo vaerã vae, jare opaete iparavɨquɨ ayapo —jei Jesús—. Cua co jae cherembiurã rami —jei—. 35 Pe reta pere: ‘Irundɨ yasɨ rupi oĩta ma co mbaevɨro.’ Ẽrei che jae peve: Mase, pemae co reta re. Joco pe oĩ vae yagüɨye ma co. Uvãe ma mbaevɨro —jei Jesús—. 36 Jare tecove opa mbae vae uñemee chupe vae uyeavɨro vae rami co. Jare temitɨ iya umbɨepɨ umbaevɨro vae pe, umaetɨ vae jare umbaevɨro vae uyerovia pãve vaerã —jei—. 37 Jucuarãi añete co cua: ‘Penti vae umaetɨ jare ĩru vae umbaevɨro’ —jei—. 38 Che pomondo peavɨro vaerã peparavɨquɨ'ã jese vae. Ĩru vae reta uparavɨquɨ jese, jare pe reta peavɨro jae reta iparavɨquɨ vae —jei Jesús chupe reta. 39 Jare jeta jocua tenta guasu pegua reta - Samaria pegua reta co - güɨrovia Jesús re cuña umɨmbeu chupe reta vae jeco pegua. Echa'ã cuña jei ma chupe reta: “Opaete ayapocue umɨmbeu cheve.” 40 Jayave Samaria pegua reta yugüeru uvãe yave Jesús oĩ vae pe, jei chupe: —Ecua orerenta pe epɨta ore ndive. Jayave Jesús oo upɨta joco pe mocui ara. 41 Jare jeta ĩru vae reta upurugüɨrovia Jesús etei jei chupe reta vae jeco pegua. 42 Jayave jei reta cuña pe: —Tenonde yave ndupurugüɨrovia nde ndere oreve vae jeco pegua. Ẽrei añave ndupurugüɨrovia ore etei nduyandu ramo, jare añave nduicuaa cua co jae ɨvɨ pegua reta umbɨasa vae Cristo jee vae —jei reta.

Jesús umbɨgüera mburuvicha taɨ

43 Mocui ara rupi Jesús oo joco güi Galilea cotɨ. 44 Echa'ã Jesús etei jei penti Tumpa iñee umɨmbeu vae jentaɨgua reta uipɨu'ã. 45 Jayave Jesús oo uvãe yave Galilea pe, joco pegua reta umbɨresive cavi. Echa'ã uecha reta ma opaete Jesús uyapo Jerusalén pe pascua pe vae. Echa'ã jae reta yugüɨraa vi joco pe. 46 Jayave Jesús oo uvãe Caná Galilea pegua pe. Joco pe tenonde yave uyapo ɨ vinorã. Jare ico Capernaum pe penti mburuvicha. Cua cuimbae taɨ imbaerasɨ oĩ. 47 Jare uicuaa yave Jesús ou ma co Judea güi uvãe Galilea pe, ou uvãe Jesús oĩ vae pe jare uyerure chupe taɨ re. —Ecua cherenta pe embɨgüera cheraɨ —jei—. Echa'ã umanota ma oĩ. 48 —Aechaca'ã peve yave mɨacañɨ reta, ndarau perovia cheré —jei Jesús chupe. 49 —Carai —jei mburuvicha—, ecua cherenta pe agüɨye vaerã cheraɨ umano. 50 —Ecua yeño —jei Jesús chupe—. Nderaɨ icove catu ye ma oĩ —jei. Jayave mburuvicha güɨrovia Jesús jei chupe vae jare oo ye jenta cotɨ. 51 Jare oo rambueve jenta cotɨ, jembiocui reta yugüeru oovãiti jare jei chupe: —Icove catu ye ma oĩ nderaɨ. 52 Jayave mburuvicha upɨrandu chupe reta: —¿Mbae ora pe pa umbɨpɨ ucuera? —Caarumo una rupi jacu upɨta chugüi —jei reta chupe. 53 Jare cunumi tu uicuaa jocua ora pe etei co Jesús jei chupe: “Nderaɨ icove catu ye ma oĩ.” Jayave upurugüɨrovia jae jare opaete jenta pegua reta. 54 Cua mɨacañɨ uyapo Jesús uicuaaca vaerã quía co jae, ou yave Judea güi Galilea pe. Mocui ma co cua mɨacañɨ.

5

Cuimbae ipuere mbae uguata vae

1 Cua jaɨcue rupi judío reta uyapo ñugüɨnoi fiesta, jare Jesús oo Jerusalén pe. 2 Jare ime Jerusalén pe ovecha reta uñemeea jonque iyɨpɨ pe penti estanque tɨpɨ vae hebreo iñee pe Betesda jee vae. Ime cua ɨ iyɨpɨ rupi pandepo o-raɨ. 3 O-raɨ japɨpe pe uyapacua ñugüɨnoi jeta imbaerasɨ vae reta. Joco pe ñugüɨnoi jesa mbae vae reta, ipuere mbae uguata vae reta, jare ipuere mbae omɨ vae reta. Opaete cua reta uãro ñugüɨnoi ɨ omɨ vaerã. 4 Echa'ã amo amo pe ugüeyɨ penti ángel omomɨ vaerã ɨ. Jare ɨ omɨ ma yave, jocua imbaerasɨ vae tenonde voi uique ɨ pe vae ucuera ipotave imbaerasɨ güi. 5 Jare imbaerasɨ vae reta ipɨte pe oĩ penti cuimbae treinta y ocho año ma ipuere mbae uguata vae. 6 Jesús uecha cuimbae uyapacua oĩ joco pe, jare uicuaa ɨma ete ma imbaerasɨ. Jayave upɨrandu chupe: —¿Ndipota pa ndecuera? 7 —Carai —jei cuimbae—, mbaetɨ quía cheñono vaerã ɨ pe ɨ omɨ yave. Che aa rambueve, ĩru vae uique ɨ pe tenonde chegüi —jei. 8 Jayave Jesús jei chupe: —Epũa evoɨ nderupa jare eguata. 9 Jayave cuimbae ucuera voi, jare ovoɨ jupa uguata. Jare jocua ara mbutuu ara co. 10 Jayave judío reta jei cuimbae ucuera ma vae pe: —Cua ara mbutuu ara co. Jupi'ã ndevoɨ vaerã nderupa mbutuu ara pe —jei reta. 11 Cuimbae jei chupe reta: —Cuimbae chembɨgüera vae jei cheve: ‘Evoɨ nderupa jare eguata’ —jei cheve, jei. 12 Jayave upɨrandu reta chupe: —¿Quía pa jae ‘Evoɨ nderupa jare eguata’ jei ndeve vae? 13 Ẽrei ucuera vae - tenonde yave ipuere mbae uguata vae - uicuaa'ã. Echa'ã jeta vae joco pe ñugüɨnoi jare Jesús oo ma joco güi. 14 Ndei ɨma mbove Jesús oovãiti cuimbae Tumpa jo pe. —Ndecuera ma co. Jáeramo agüɨye ye iyapo icavi mbae vae. Echa'ã ndiyapo ye yave, mbae icavi mbae ete vae uyeyapota ndeve —jei. 15 Jayave cuimbae oo umɨmbeu judío reta pe Jesús co jae umbɨgüera ma vae. 16 Jare Jesús uyapo ma amocue cua nunga mɨacañɨ mbutuu ara pe. Cua jeco pegua judío reta uipota uyapo icavi mbae vae chupe. Uipota vi uyuca. 17 Ẽrei Jesús jei chupe reta: —CheRu jecuaeño uparavɨquɨ, jare che vi aparavɨquɨ. 18 Cua jeco pegua judío reta uipota uyuca Jesús. Echa'ã Jesús uyapo mbutuu ara pe jae reta jei jupi'ã uyeyapo vaerã vae, jare Jesús uyemɨngueta yave, jei: “Tumpa etei co cheRu”, jare cua uipota jei jae co Tumpa etei.

Tumpa Taɨ imbaepuere

19 Jayave Jesús jei chupe reta: —Añete che jae peve, che co jae Tumpa Taɨ. Cheiño chepuere'ã mbae ayapo. Ayapo jocua aecha cheRu uyapo oĩ vaeño. CheRu uyapo oĩ vae che ayapo vi —jei—. 20 Echa'ã cheRu cherau jare uicuaaca ma cheve opaete iparavɨquɨ. Jare uicuaacata vi cheve mbaravɨquɨ tuicha ete cua reta güi vae, pepɨacañɨ ete vaerã jese —jei Jesús chupe reta—. 21 CheRu umee tecove umanocue vae reta pe. Jae ramiño vi che amee tecove amocue vae reta pe. Amee aipota vae pe —jei—. 22 CheRu ndarau uãa ɨvɨ pegua reta. Echa'ã umaeñota cheré aãa vaerã —jei—. 23 Jucuarãi opaete vae chepɨuta uipɨu cheRu rami. Chepɨu'ã vae uipɨu'ã vi cheRu. Echa'ã jae co chembou —jei—. 24 Añete che jae peve, chiñee piyandu yave jare chembou vae perovia yave, penoi ma tecove opa mbae vae. Ndarau ma piñeãaca. Peasa ma co mano güi tecove opa mbae vae pe. 25 Añete che jae peve, outa ma ara - jáema ou - umanocue vae reta uyandu vaerã chiñee - che co jae Tumpa Taɨ - jare uyandu vae reta icove yeta co —jei Jesús chupe reta—. 26 Echa'ã cheRu ipuere umee tecove. Jae ramiño vi umaeño cheré amee vaerã tecove —jei—. 27 Jare cheRu umee cheve mbaepuere aãa vaerã ɨvɨ pegua reta che ayeyapo cuimbaerã ramo —jei—. 28 Agüɨye pepɨacañɨ cua re. Echa'ã outa ma ara opaete umanocue uñeñotɨ oĩ vae reta uyandu vaerã chiñee —jei—. 29 Icavi vae uyapo vae reta icove yeta ou tecove opa mbae vae güɨnoi vaerã, jare icavi mbae vae uyapo vae reta icove yeta ou uñeãaca vaerã —jei Jesús chupe reta—. Cristo regua umɨmbeu vae reta 30 Cheiño chepuere'ã mbae ayapo. Che apuruãa cheRu umɨmbeu cheve vae rupi. Jáeramo apuruãa jupi vae rupi. Echa'ã ayapo'ã jae vae rupiño. Ayapo chembou vae jei vae rupi —jei—. 31 Cheiño chemiari peve chiyee yave, pe reta peroviata'ã jocua jae vae. 32 Ime ĩru chemɨmbeu vae, jare aicuaa jae jei peve cheré vae añete co —jei—. 33 Echa'ã pe reta pemondo cuimbae reta Juan re uyapɨsaca vaerã, jare jae jei cheré vae añete co —jei—. 34 Che aeca'ã quía chemɨmbeu vaerã, ẽrei cua che jae peve piyembɨasaca vaerã —jei Jesús—. 35 Juan co jae penti mechero rami. Echa'ã mechero jendɨ jare umee yandeve tembipe. Ɨma ngatu rupi icavi echa peve piyerovia vaerã tembipe Juan umee peve vae re —jei—. 36 Cua mbaravɨquɨ ayapo vae reta chemɨmbeu ete Juan chemɨmbeu vae güi. CheRu uipota opa ayapo vaerã cua mbaravɨquɨ reta, jare cua ayapo vae rupi aicuaaca ĩru vae reta pe cheRu co chembou vae —jei—. 37 CheRu chembou jare jae etei chemɨmbeu. Piyandu'ãi cheRu iñee jare peecha'ãi —jei—. 38 Piyapo'ã cheRu jei peve piyapo vaerã vae. Echa'ã jae chembou, ẽrei chererovia'ã —jei—. 39 Jecuaeño pemɨngueta Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ vae. Echa'ã pepɨa pe piyemɨngueta joco pe pevãe quirãi pepuere penoi tecove opa mbae vae. Jare Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ vae che co chemɨmbeu —jei Jesús chupe reta—. 40 Ẽrei pipota'ã perovia cheré tecove opa mbae vae amee vaerã peve —jei—. 41 Che ayeco'ã yembutuicha ɨvɨ pegua reta umee vae re. 42 Echa'ã aicuaa pe reta peau'ã Tumpa pepɨa pe —jei—. 43 Che ayu cheRu chembou ramo, ẽrei pe reta chembɨresive'ã. Ĩru vae ou yave jei vae rupi, pembɨresiveta co —jei—. 44 Pepuere'ã etei pepurugüɨrovia. Echa'ã jecuaeño peeca ĩru vae reta pembutuicha vaerã, ẽrei peeca'ã yembutuicha Tumpa uipota tẽi penoi vaerã vae. Tumpa co jae pentiño —jei Jesús—. 45 Agüɨye pepɨa pe piyemɨngueta che ayu pumbɨjeco vaerã cheRu jovai. Echa'ã Moisés uicuatía vae co pembɨjeco, yepe tẽi pe reta pere: ‘Ore nduyapo Moisés uicuatía vae rupi. Jáeramo icavita oreve.’ Jucuarãi pere tẽi —jei—. 46 Echa'ã Moisés uicuatía vae perovia yave, chereroviata tẽi co. Echa'ã Moisés uicuatía vae che co chemɨmbeu —jei—. 47 Ẽrei perovia'ã Moisés uicuatía vae ramo, ndarau vi perovia chiñee —jei Jesús chupe reta.

6

Jesús umɨngaru cinco mil cuimbae reta

1 Cua jaɨcue rupi Jesús oo uvãe ɨ guasu Galilea jovaicho pe. Jocua ɨ guasu jee vi Tiberias. 2 Jare tenonde yave Jesús umbɨgüera amocue imbaerasɨ vae reta, jare jeta vae uecha ma mɨacañɨ Jesús uyapo vae reta. Jáeramo añave cua reta yugüɨraa Jesús jaɨcue. 3 Jayave Jesús oo uyupi ɨvɨtu guasu re jare uguapɨ joco pe jemimboe reta ndive. 4 Jare coiño ma ou judío reta ifiesta pascua jee vae. 5 Jare Jesús umae yave, uecha jeta vae yugüeru icotɨ. Jayave upɨrandu Felipe pe: —¿Quiape pa yandepuereta yagua mbɨyape cua reta jou vaerã —jei. 6 Jare cua Jesús jei uicuaa vaerã mbae ra jeita Felipe. Echa'ã Jesús uicuaa ma mbae uyapota vae. 7 Felipe jei chupe: —Doscientos ara mbaravɨquɨ jepɨ pegua mbɨyape ndarau uepitɨ cua reta jou vaerã, penti penti mbovɨño jou yave. 8 Penti Jesús jemimboe Andrés jee vae - jae co Simón Pedro tɨvɨ - jei Jesús pe: 9 —Ime cua pe oĩ penti cunumi pandepo mbɨyape jare mocui pira güɨnoi vae. Ẽrei jocua mbovɨ co cua jeta vae reta jou vaerã —jei. 10 —Pemɨmbeu chupe reta uguapɨ vaerã —jei Jesús. Jare jeta capiichape oĩ joco pe. Jayave uguapɨ reta. Jare cuimbae reta cinco mil rupi ñugüɨnoi. 11 Jayave Jesús uipɨsɨ jocua mbɨyape jare umee yasurupai Tumpa pe. Jayave umee mbɨyape jemimboe reta pe, jare jemimboe reta umee uguapɨ vae reta pe. Jae ramiño vi umee pira chupe reta. Jare opaete vae jou jare iyangapɨɨ. 12 Jayave iyangapɨɨ reta ma yave, Jesús jei jemimboe reta pe: —Pembatɨ tembíu uñepɨsãacue jembɨre vae, agüɨye vaerã mbae uyemombo —jei. 13 Echa'ã jocua pandepo mbɨyape güi jembɨre mbɨyape uñepɨsãacue jare uyeeya joco pe, opa ma ucaru reta yave. Jayave Jesús jemimboe reta umbatɨ jare umɨtɨnee doce canasta. 14 Jare joco pe ñugüɨnoi vae reta uecha ma yave cua mɨacañɨ Jesús uyapo vae, jei reta: —Cua cuimbae jocua Tumpa iñee umɨmbeu vae etei co. Echa'ã Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ outa co ɨvɨ pe —jei reta. 15 Jare Jesús uicuaa yugüeruta uipɨsɨ uyapo vaerã juvicha guasurã, yepe tẽi jae uipota'ã. Jayave oo chugüi reta ɨvɨtu guasu re. Jaeño oo.

Jesús uguata ɨ iárambo

16 Jare pɨ̃tu ave ma yave, Jesús jemimboe reta ugüeyɨ yugüɨraa ɨ guasu pe. 17 Joco pe uyupi chalana pe jare umbɨpɨ uasa ɨ guasu rupi Capernaum cotɨ. Pɨ̃tumimbi ma oĩ, jare Jesús ndei ou ye jae reta ñugüɨnoi vae pe. 18 Jayave tanta uyepeyu ɨvɨtu jare ɨ uyembɨaparoaroa. 19 Uruguata reta ma yave chalana penti legua rupi ndipo, uecha Jesús uguata ou ɨ iárambo jare ou coiño ma chalana güi. Jayave uquɨye reta. 20 Ẽrei Jesús jei chupe reta: —Che co. Agüɨye pequɨye —jei. 21 Jayave uyerovia reve jae reta umbuyupi Jesús chalana pe, jare jupivoiño chalana oo uvãe ɨvɨ pe uipota yugüɨraa uvãe vae pe.

Ueca reta Jesús

22 Pɨareve pe jeta vae reta jecuaeño upɨta ɨ guasu jovaicho pe. Uecha pentiño chalana joco pe oĩ ndei Jesús jemimboe reta yugüɨraa pɨpe mbove. Jare uicuaa Jesús oo'ã chalana pe jemimboe reta ndive. 23 Ẽrei ĩru chalana reta tenta guasu Tiberias güi yugüeru vae upɨta coiño tenonde yave ucaru reta vae güi. Echa'ã joco pe jae reta jou mbɨyape yandeYa umee yave yasurupai Tumpa pe. 24 Uicuaa reta ma Jesús jare jemimboe reta mbaetɨ joco pe ñugüɨnoi. Jayave uyupi reta jocua chalana reta pe jare yugüɨraa Capernaum cotɨ, Jesús ueca vaerã.

Mbɨyape tecove umeeta vae

25 Ɨ guasu uasa reta ma yave, uvãe Jesús jare jei reta chupe: —Oporomboe vae, ¿quirãi yave pa ndeyu cua pe? 26 Jayave Jesús jei chupe reta: —Añete che jae peve, pe reta chereca jocua mbɨyape pemɨangapɨɨ ramoño, chereca'ã jocua mɨacañɨ pe aipota aicuaaca peve ramo —jei—. 27 Agüɨye peparavɨquɨ perembiurã ɨmata'ã ico peve vae reño. Ẽrei peparavɨquɨ perembiurã ameeta peve vae re. Che ayeyapo cuimbaerã vae ameeta peve perembiurã opata'ã vae. Echa'ã penoita tecove opa mbae vae. Echa'ã cheRu Tumpa uicuaaca ma peve chepuere ayapo jucuarãi —jei Jesús chupe reta. 28 Jayave upɨrandu reta Jesús pe: —¿Mbae pa nduyapota? ¿Quirãi pa orepuere nduyapo mbaravɨquɨ Tumpa uipota nduyapo vaerã vae? —jei reta. 29 Jayave Jesús jei: —Perovia cheré. Cua co mbaravɨquɨ Tumpa uipota piyapo vaerã vae. Echa'ã jae chembou —jei. 30 Jayave jei reta chupe: —¿Mbae nunga mɨacañɨ pa ndiyapota, nduecha vaerã jare ndugüɨrovia vaerã nderé? ¿Mbae nunga mbaravɨquɨ pa ndiyapota nde? —jei reta—. 31 Yandetenondegua reta jou maná ñana pe. Echa'ã Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ: ‘Umee chupe reta jembiurã ara güi jou reta vaerã’ —jei reta chupe. 32 —Añete che jae peve —jei Jesús—, Moisés umee'ã co jembiurã ara güi ou vae. Añave cheRu umeeta peve perembiurã añetete vae ara güi ou vae —jei—. 33 Echa'ã tembíu Tumpa añave umeeta vae jocua co jae ara güi ou vae. Jae umeeta tecove ɨvɨ pegua reta pe —jei. 34 —Carai —jei reta—, jecuaeño emee oreve cua nunga orerembiurã. 35 —Che co jae jocua tembíu tecove umeeta vae —jei Jesús—. Ipotave cheré güɨrovia vae ndarau iyembaɨ, jare ipotave cheré güɨrovia vae ndarau iúe —jei—. 36 Ẽrei che jae ma peve cuarãi: Perovia'ã, yepe tẽi cherecha ma. 37 Opaete cheRu umee cheve vae reta güɨroviata co cheré —jei—, jare ipotave cheré güɨrovia vae ndarau amombo. 38 Echa'ã agüeyɨ ayu ara güi ayapo vaerã chembou vae jei vae. Ayu'ã che jae vaeño ayapo vaerã —jei Jesús—. 39 Ndarau amɨcañɨ penti ave opaete cheRu umee ma cheve vae reta güi. Echa'ã ambɨjecove yeta aru umanocue vae reta ipɨte güi ara taɨcuegua vae pe. Cua uipota chembou vae —jei—. 40 Ipotave cherecha vae güɨnoita tecove opa mbae vae cheré güɨrovia yave, jare che ambɨjecove yeta aru umanocue vae reta ipɨte güi ara taɨcuegua vae pe. Cua uipota cheRu —jei Jesús. 41 Jayave judío reta iñeenguru Jesús re. Echa'ã Jesús jei ma: “Che co jae tembíu ara güi ou vae.” 42 Jare judío reta jei: —Cua co jae Jesús. Jae co José taɨ. Yaicuaa catu co tu jare ichɨ. ¿Quirãi pa ipuere jei: ‘Agüeyɨ ayu ara güi’? —jei reta. 43 Jayave Jesús jei chupe reta: —Agüɨye piñeenguru checotɨ. 44 CheRu chembou —jei—. CheRu güɨroviaca cheré vaeño ipuere güɨrovia cheré. Jare che ambɨjecove yeta aru umanocue vae reta ipɨte güi ara taɨcuegua vae pe —jei chupe reta—. 45 Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae uicuatía cuarãi: ‘Jare Tumpa omboeta opaete vae.’ Jucuarãi uicuatía —jei—. Ipotave uyapɨsaca Tumpa re jare uyemboe Tumpa jei chupe vae re vae outa checotɨ —jei—. 46 Mbaetɨ quía uecha cheRu, jaeño che ayu Tumpa güi vae. Che aecha ma co cheRu —jei Jesús—. 47 Añete che jae peve, cheré güɨrovia vae güɨnoi tecove opa mbae vae. 48 Che co jae jocua tembíu tecove umee vae —jei—. 49 Petenondegua reta jou jocua maná ñana pe jare umano reta. 50 Che co jae tembíu ara güi ou vae. Cua tembíu jou vae ndarau umano —jei—. 51 Che co jae tembíu tecove umee vae. Che agüeyɨ ayu ara güi. Ipotave cua tembíu jou vae güɨnoita tecove opa mbae vae —jei Jesús chupe reta—. Jare jocua tembíu ameeta vae cherete co. Ameeta cherete ɨvɨ pegua reta güɨnoi vaerã tecove —jei. 52 Jayave judío reta uyeaca uyupii. —¿Quirãita ra ipuere cua cuimbae umee yandeve jete yau vaerã? —jei reta. 53 —Añete che jae peve —jei Jesús chupe reta—, peu'ã yave cherete jare cherugüɨ, ndarau tecove opa mbae vae penoi. Che co jae cuimbaerã uyeyapo vae —jei—. 54 Cherete jare cherugüɨ jou vae güɨnoi tecove opa mbae vae, jare ambɨjecove yeta aru umanocue vae reta ipɨte güi ara taɨcuegua vae pe —jei—. 55 Echa'ã cherete jare cherugüɨ tembíu añetete vae co —jei Jesús—. 56 Cherete jare cherugüɨ jou vae ico che ndive jare che aico jae ndive —jei—. 57 CheRu güɨnoi tecove opa mbae vae jare jae chembou, jare che anoi tecove opa mbae vae cheRu güi. Jae ramiño vi jocua cherete jou vae güɨnoita tecove opa mbae vae chegüi —jei chupe reta—. 58 Che co jae tembíu ara güi ou vae. Cua tembíu jae'ã co jocua tembíu petenondegua reta jou vae rami. Echa'ã jae reta umano. Ẽrei ipotave cua tembíu jou vae güɨnoita tecove opa mbae vae —jei. 59 Jucuarãi jei Jesús judío reta itupao pe, Capernaum pe oporomboe oĩ yave.

Ñee reta tecove opa mbae vae pegua

60 Cua uyandu reta yave, jeta Jesús jemimboe reta jei uyupe: —Icavi'ã co cua jei vae. Agüɨye yayapɨsaca cua nunga ñee re —jei reta. 61 Jesús uicuaa jemimboe reta iñeenguru co icotɨ. Jayave jei chupe reta: —¿Maera pa piñeenguru checotɨ cua re? 62 ¿Mbae pa piyapota cherecha yave ayupi aa tenonde aico vae pe? Che co jae cuimbaerã uyeyapo vae —jei—. 63 Jaeño Espíritu Santo ipuere umee tecove opa mbae vae. Yanderete ipuere'ã umee yandeve cua nunga tecove. Cua amɨmbeu ma peve vae ɨvɨ pegua'ã co. Jae co tecove opa mbae vae pegua —jei Jesús—. 64 Ẽrei amocue pe reta perovia'ã cheré —jei. Echa'ã Jesús uicuaa iyɨpɨ güive quía reta güɨrovia'ã jese jare quía umeeta jovaicho reta pe. 65 Jayave jei chupe reta: —Jáeramo amɨmbeu ma peve quirãi cheRu güɨroviaca cheré vaeño ipuere güɨrovia cheré —jei. 66 Cua jaɨcue rupi jeta jemimboe reta uñatima ye Jesús güi, jare uguata'ã ma jae ndive. 67 Jayave Jesús upɨrandu jocua doce vae reta pe: —¿Peota pa chegüi pe reta vi? 68 —¿Quía re pa ndoota, oreYa? —jei Simón Pedro chupe—. Nde co nemɨmbeu oreve tecove opa mbae vae regua. 69 Jare ndugüɨrovia ma nderé jare nduicuaa ma nde co jae Tumpa oñono tee iyupeguarã vae —jei. 70 Jayave Jesús jei: —Che puparavo. Pe co jae doce vae reta. Ẽrei ime penti pepɨte pe oĩ vae uyeyocui aña guasu pe —jei. 71 Cuarãi uyemɨngueta Judas re. Judas co jae Simón Iscariote taɨ. Echa'ã Jesús uiparavo doce jare jae reta güi penti co jae Judas. Judas umeeta Jesús jovaicho reta pe.

7

Jesús tɨvɨ reta güɨrovia'ã jese

1 Cua jaɨcue rupi Jesús oo tenta guasu Galilea pegua reta pe. Oo'ã Judea pe. Echa'ã judío reta uipota uyuca. 2 Jare outa ma uvãe judío reta ifiesta Tabernáculos jee vae iara reta. 3 Jayave Jesús tɨvɨ reta jei chupe: —Ecua cua güi Judea pe, nderemimboe reta uecha vaerã mbaravɨquɨ ndiyapo vae. 4 Echa'ã ime yave quía uipota ĩru vae reta uicuaa cavi vaerã jesegua vae, uyapo vɨari'ã iparavɨquɨ. Ndiyapo co cua mbaravɨquɨ. Jáeramo iyapo opaete vae jovaque —jei reta chupe. 5 Echa'ã tɨvɨ reta vi güɨrovia'ã jese. 6 Jayave Jesús jei chupe reta: —Ndei uvãe jucuarãi ayapo vaerã, ẽrei pe reta pepuere peo pequɨrẽɨ vae rupi —jei—. 7 Ɨvɨ pegua reta ipuere'ã pemɨtarẽɨ, ẽrei ɨvɨ pegua reta chemɨtarẽɨ. Echa'ã che amɨmbeu chupe reta icavi mbae vae co jae uyapo reta vae —jei Jesús—. 8 Pe reta pecua fiesta pe. Che ndei rani aa cua fiesta pe. Echa'ã ndei uvãe che aa joco pe vaerã —jei. 9 Jucuarãi jei chupe reta Jesús, jare upɨta Galilea pe.

Fiesta Tabernáculos jee vae

10 Cua jaɨcue rupi tɨvɨ reta yugüɨraa ma yave fiesta pe, Jesús oo vi. Oo'ã jeta vae jupíe agüɨye vaerã uecha reta. 11 Jare judío reta ueca ñugüɨnoi Jesús fiesta pe. —¿Quíape pa ime oĩ? —jei reta. 12 Jare joco pe ñugüɨnoi vae reta uyeaca uyupii Jesús re. Amocue vae jei: —Cuimbae jecocavi vae co jae. Ĩru vae reta jei: —Jecocavi'ã co. Upurumbɨtavɨ vae co. 13 Ẽrei opaete vae uquɨye judío reta güi. Jáeramo uyemɨngueta vɨariño reta. 14 Fiesta mbɨte ma yave, Jesús oo Tumpa jo pe umbɨpɨ oporomboe. 15 Jare judío reta ipɨacañɨ. —¿Quirãi ra cua cuimbae jeta uicuaa mbaembae re uyemboe mbae reve? —jei reta. 16 Jayave Jesús jei chupe reta: —Cheporomboe chembaeño'ã co. Jae co chembou vae iporomboe —jei—. 17 Ipotave Tumpa jei vae uipota uyapo vae uicuaata cheporomboe Tumpa iporomboe co. Uicuaata chiñeeiño'ã co —jei—. 18 Ipotave vae jae iñee reño oporomboe yave, jae uipota ĩru vae reta pe uyembutuichaca vaerãño. Ẽrei quía ueca umbutuicha vaerã ombou vae, jae oporomboe añete vae re. Iyapu'ã co —jei Jesús—. 19 Moisés umee peve mboroyocui. Ẽrei mbaetɨ penti ave pe reta piyapo mboroyocui pe uyecuatía oĩ vae rupi —jei—. ¿Maera pa pipota cheyuca? —jei chupe reta. 20 Jayave judío reta jei: —Aña oya ma nderé. ¿Quía pa uipota ndeyuca? —jei reta. 21 —Ayapo ma penti mbaravɨquɨ —jei Jesús—, jare opaete pe reta pepɨacañɨ jese. 22 Moisés umɨmbeu peve piñemɨcircuncidaca vaerã. Ẽrei uyembɨpɨ'ã Moisés umɨmbeu yave. Echa'ã Moisés itenondegua reta uyapo jucuarãi. Jare pe reta pepurumɨcircuncidaca mbutuu ara pe —jei—. 23 Che ambɨgüera ma penti cuimbae mbutuu ara pe. Opaete jete ucuera cavi ma. ¿Maera pa pepochɨ cheve cua jeco pegua? Echa'ã pe reta pepurumɨcircuncidaca mbutuu ara pe mboroyocui Moisés umɨmbeu peve vae pipota'ã piyavɨ ramo —jei Jesús—. 24 Agüɨye pepuruãa peecha vae rupiño. Pepuruãa cavi jupi vae rupi —jei.

¿Jae pa co Cristo?

25 Jáeramo amocue Jerusalén pegua reta jei: —¿Jae'ã ra cua judío reta uipota uyuca vae? 26 Mase, co oĩ cua pe, jare uyemɨngueta oĩ opaete vae pe. Ẽrei mbaetɨ quía mbae jei chupe. Aramoi yanderuvicha reta uicuaa ma jae co Cristo, Tumpa ombou vae —jei reta—. 27 Ẽrei yaicuaa quetɨ güi ou cua cuimbae. Echa'ã Cristo uyecuaa yave, ndarau quía uicuaa quetɨ güi ou —jei reta. 28 Jáeramo Jesús oporomboe oĩ rambueve Tumpa jo pe, iñeeãta reve jei: —Pe reta checuaa co, jare picuaa co quetɨ güi ayu vae. Ẽrei ayu'ã che aipota ayu rupiño. Echa'ã chembou vae imiari añete vae re, jare pe reta picuaa'ã chembou vae —jei—. 29 Ẽrei che aicuaa. Echa'ã ayu jae oĩ vae güi. Jae chembou —jei. 30 Jáeramo judío reta uipota tẽi uipɨsɨ. Ẽrei uipɨsɨ'ã quía. Echa'ã ndei uvãe uyepɨsɨ vaerã. 31 Jare jeta joco pe ñugüɨnoi vae güɨrovia jese. Echa'ã jei reta: —Cristo ou yave, ¿uyapota ra jeta ete mɨacañɨ cua cuimbae uyapo vae güi?

Fariseo reta ombou jembiocui reta uipɨsɨ vaerã Jesús

32 Jare fariseo reta uyandu jeta vae iñeenguru ñugüɨnoi Jesús re. Jayave sacerdote reta itenondegua reta jare fariseo reta ombou jembiocui reta uipɨsɨ vaerã Jesús. 33 Jayave Jesús jei: —Aĩta pe reta ndive michi peguaño. Jayave aata chembou vae pe. 34 Cherecata co, ẽrei ndarau chevãe. Ndarau peo che aĩta vae pe —jei. 35 Jayave judío reta jei uyupe: —¿Quetɨ ra oota cua cuimbae agüɨye vaerã ñavãe chupe? Oota ndipo judío reta judío mbae vae reta ipɨte rupi uñemɨai vae pe. Omboeta ndipo judío mbae vae reta. 36 ¿Mbae ra uipota jei, jei yave cuarãi: ‘Cherecata co, ẽrei ndarau chevãe. Ndarau peo che aĩta vae pe?’ —jei reta.

Ɨ tecove umee vae

37 Jocua ara fiesta opata ma yave icavi ete opaete ĩru fiesta iara güi. Jayave Jesús uyemboɨ jare iñeeãta reve jei: —Ime yave quía iúe vae, tou checotɨ ɨ tou —jei—. 38 Cheré güɨrovia vae güi usɨrɨta jeta ɨ tecove umee vae. Jucuarãi Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ —jei. 39 Jucuarãi uyemɨngueta Jesús Espíritu Santo re. Uipota jei umeeta Espíritu Santo güɨrovia jese vae reta pe. Echa'ã ndei umee Espíritu Santo. Echa'ã Jesús ndei oo ye ara pe.

Yatɨ vae reta uyeaca uyupii

40 Cua uyandu yave, amocue joco pe ñugüɨnoi vae jei: —Cua cuimbae jocua Tumpa iñee umɨmbeu vae etei co. 41 Ĩru vae reta jei: —Cua cuimbae Cristo, Tumpa ombou vae co. Ẽrei amocue vae jei: —¿Galilea pegua ra Cristo? 42 Echa'ã Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ Cristo co jae David iñemoñaa reta pegua jare Belén pegua co. Echa'ã David joco pegua vi co —jei reta. 43 Jesús jei chupe reta vae jeco pegua, joco pe ñugüɨnoi vae reta uyeaca uyupii. 44 Jare amocue vae uipota tẽi uipɨsɨ Jesús, ẽrei uipɨsɨ'ã quía.

Mbaetɨ etei quía uyemɨngueta jucuarãi

45 Jayave uyeyocui vae sacerdote reta itenondegua reta jare fariseo reta ombou vae reta yugüɨraa ye jucuarãiño chupe reta. Jayave sacerdote reta itenondegua reta jare fariseo reta jei jembiocui reta pe: —¿Maera pa peru'ã? 46 Jembiocui reta jei: —Echa'ã mbaetɨ etei quía uyemɨngueta jocua cuimbae uyemɨngueta rami. 47 Jayave fariseo reta jei: —¿Piyembɨtavɨca ma pa pe reta vi? 48 ¿Güɨrovia ma ra jese mburuvicha reta jare fariseo reta? Güɨrovia'ã penti ave —jei reta—. 49 Ẽrei cua jeta vae uicuaa'ã mboroyocui pe uyecuatía oĩ vae. Tumpa uiporaracata co chupe reta —jei reta. 50 Jayave penti jae reta ipɨte pe oĩ vae jei ĩru reta pe - jae co Nicodemo jee vae - tenonde yave jae oo opou Jesús pe pɨ̃tu yave: 51 —Mboroyocui pe uyecuatía oĩ vae rupi yandepuere'ã ñaãa ipotave vae ndei yayapɨsaca jese mbove. Echa'ã yayapɨsaca jese yave, yaicuaa mbae uyapo vae —jei. 52 Ĩru reta jei chupe: —¿Nde vi ra Galilea pegua? Ndeeca yave, ndicuaata mbaetɨ co penti ave Tumpa iñee umɨmbeu vae Galilea pegua —jei reta.

Cuña menda re uyuvanga vae

53 Jayave opaete vae yugüɨraa ye jenta jenta pe.

8

1 Ẽrei Jesús oo ɨvɨtu guasu Olivos jee vae pe. 2 Pɨareve pe neimbove asɨ Jesús oo ye Tumpa jo pe. Jayave jeta vae yugüeru jae oĩ vae pe, jare jae uguapɨ omboe reta oĩ. 3 Jayave mboroyocui re oporomboe vae reta jare fariseo reta güeru penti cuña. Uipocou reta cuña menda re uyuvanga oĩ yave. Jayave oñono reta joco pe ñugüɨnoi vae reta ipɨte pe. 4 —Oporomboe vae —jei reta Jesús pe—, cua cuña nduipocou menda re uyuvanga oĩ yave. 5 Mboroyocui pe Moisés yandeocui yayuca vaerã cua nunga cuña reta ita pe. ¿Mbae pa ndere nde cua re? —jei reta. 6 Cua jei reta uicuaa vaerã mbae ra jeita Jesús. Echa'ã uipota umbɨjeco. Jayave Jesús ipe jare uicuatía mbae ɨvɨ re ipoãca pe. 7 Jecuaecuae upɨrandu reta chupe cua re. Jayave Jesús uyemboɨ jare jei chupe reta: —Mbaetɨ mbaeyoa güɨnoi pepɨte pe vae rani tuyapi ita pe. 8 Jayave ipe ye jare uicuatía ye mbae ɨvɨ re ipoãca pe. 9 Ẽrei cua uyandu reta yave, ipɨa umbɨjeco jeco re jare yugüɨraa joco güi penti penti rupi. Tenonde yugüɨraa indechi vae reta. Jayave opaete vae yugüɨraa. Jaeño Jesús upɨta joco pe cuña jae jovai uyemboɨ oĩ vae ndive. 10 Jayave Jesús uyemboɨ ye umae jese, jare jei: —¿Jama pa jocua cuimbae reta, cuña? ¿Mbaetɨ ma pa quía nembɨjeco? 11 —Mbaetɨ quía, carai —jei cuña chupe. Jayave Jesús jei: —Che numbɨjeco'ã vi. Ecua, agüɨye ye iyapo jocua mbaeyoa —jei.

Jesús co penti tembipe rami

12 Cua jaɨcue rupi Jesús jei yatɨ vae reta pe: —Che co jae penti tembipe rami. Ayu co ɨvɨ pegua reta uecha cavi vaerã. Ico che ndive vae ndarau uguata pɨ̃tumimbi pe. Echa'ã güɨnoita tecove ipuere vaerã uecha cavi —jei. 13 Jayave fariseo reta jei Jesús pe: —Nemɨmbeu oreve vae ndarau ndugüɨrovia. Echa'ã nde nemiari ndiyee —jei reta. 14 —Amɨmbeu ma peve vae pepuere perovia, yepe tẽi chemiari peve chiyee —jei Jesús—. Echa'ã che aicuaa co quetɨ güi ayu jare quetɨ aa vae. Ẽrei pe reta picuaa'ã quetɨ güi ayu jare quetɨ aa vae. 15 Pe reta pepuruãa opaete ɨvɨ pegua reta upuruãa rami. Che aãa'ã quía —jei—. 16 Ẽrei apuruãa yave, apuruãa añete vae rupi. Echa'ã cheRu chembou. Jare che jare cheRu nupuruãa - cheiño'ã co —jei—. 17 Peporoyocui pe uyecuatía oĩ cuarãi: ‘Mocui jei vae oyovaque yave, peroviata co.’ Jucuarãi uyecuatía oĩ —jei—. 18 Chemiari peve chiyee jare cheRu chemɨmbeu peve - jae co chembou —jei. 19 Jayave judío reta jei: —¿Quiape pa oĩ ndeRu? —Pe reta checuaa'ã jare picuaa'ã cheRu —jei Jesús chupe reta—. Checuaa yave mona, cheRu picuaata tẽi co vi —jei. 20 Cua jei Jesús Tumpa jo pe corepoti Tumpa pegua jɨru reta ñugüɨnoi vae pe. Echa'ã joco pe oporomboe. Ẽrei uipɨsɨ'ã quía. Echa'ã ndei uvãe uyepɨsɨ vaerã.

Pe reta ndarau pepuere peo che aata vae pe

21 Jare Jesús jei ye chupe reta: —Aata ma cua güi. Pe reta cherecata co, ẽrei pemanota pembaeyoa uyembai mbae reve. Pe reta ndarau pepuere peo che aata vae pe —jei. 22 —¿Uyeyucata ra? —jei judío reta—. Echa'ã jei ma: ‘Pe reta ndarau pepuere peo che aata vae pe.’ 23 Jayave Jesús jei: —Pe reta ɨvɨ pegua co, ẽrei che ara pegua co. Pe reta ɨvɨ pegua co, ẽrei che ɨvɨ pegua'ã co. 24 Amɨmbeu ma peve pemanota pembaeyoa uyembai mbae reve. Echa'ã pemanota co pembaeyoa uyembai mbae reve, perovia'ã yave che co jae vae —jei. 25 Jayave jei reta Jesús pe: —¿Quía pa co nde? —Jocua tenonde güive amɨmbeu ma peve vae —jei Jesús—. 26 Jeta mbaembae re chepuere chemiari peré jare jeta mbae re chepuere puãa. Ẽrei chembou vae imiari añete vae re, jare amɨmbeu ɨvɨ pegua reta pe chembou vae umɨmbeu cheve vae —jei. 27 Jae reta uicuaa'ã Jesús imiari chupe reta Tu ara pe oĩ vae regua. 28 Jayave Jesús jei: —Pe reta chereupi ma curusu re yave - che ayeyapo cuimbaerã vae - picuaata che co jae. Ayapo'ã mbae che aipota ayapo rupiño. CheRu umɨmbeu cheve vae rupiño chemiari —jei—. 29 Jare chembou vae ico che ndive. Chereya'ã cheiño aico vaerã. Echa'ã jecuaeño ayapo jae uipota vae rupi —jei. 30 Jare Jesús imiari yave, jeta vae güɨrovia jese.

Añete vae peyorata co

31 Jayave Jesús jei jocua judío güɨrovia jese vae reta pe: —Jecuaeño piyapo yave che jae peve piyapo vaerã vae, picota co cheremimboe retarã añetete vae. 32 Jare picuaata añete vae, jare añete vae peyorata co —jei. 33 Judío reta jei chupe: —Abraham iñemoñaa reta co ore. Mbaetɨ etei nduyeyocui quía pe. ¿Maera pa ndere nduyeyorata co? —jei reta. 34 —Añete che jae peve —jei Jesús—, iyoa vae uyeyocui oĩ mbaeyoa pe. 35 Uyeyocui vae ipuere'ã ico ete tenta pe. Ẽrei tenta iya taɨ jecuaeño ico tenta pe —jei—. 36 Che co jae Tumpa Taɨ. Che poyora yave mbaeyoa güi, añetete piyeyora ma co —jei—. 37 Che aicuaa Abraham iñemoñaa reta co pe reta. Ẽrei pipota cheyuca, pipota'ã piyapo che jae peve piyapo vaerã vae ramo —jei—. 38 Chemiari peve cheRu ndive aico yave aecha vae re, jare pe reta piyapo peru umɨmbeu peve piyapo vaerã vae rupi —jei Jesús.

Aña guasu co jae peru

39 —Abraham co jae oreru —jei reta. —Pe reta Abraham taɨ reta añetete vae yave mona —jei Jesús—, piyapota tẽi co Abraham uyapo vae rami. 40 Ẽrei añave pipota cheyuca, yepe tẽi amɨmbeu ma peve añete vae. Jae co Tumpa umɨmbeu cheve vae. Cuarãi'ã uyapo Abraham —jei—. 41 Pe reta piyapo peĩ peru iparavɨquɨ —jei Jesús chupe reta. —Oremɨñemoña'ã co aguasa pe oreru reta —jei reta—. Tumpaño co jae oreRu. 42 Jayave Jesús jei chupe reta: —Tumpa co jae peRu yave mona, pe reta cherauta tẽi co. Echa'ã che ayu Tumpa güi. Che Tumpa pegua co. Che aipota ramoño'ã co ayu. Jae co chembou —jei—. 43 ¿Maera pa picuaa'ã amɨmbeu peve vae? Pipota'ã piyapɨsaca chiñee re. Jáeramo picuaa'ã —jei Jesús—. 44 Aña guasu co jae peru, jare pe reta pipota piyapo peru uipota vae rupi. Peru jecuaeño upuruyuca ico, jare uyapo'ã etei añete vae rupi. Echa'ã añetete vae pegua'ã co. Jae co aña guasu. Jáeramo jecuaeño iyapu. Echa'ã jae co iyapu vae jare omboe ɨvɨ pegua reta iyapu vaerã —jei—. 45 Ẽrei pe reta chererovia'ã, añete vae amɨmbeu peve ramo —jei—. 46 Mbaetɨ penti yepe pepuere pere cheve: ‘Ndeyoa co.’ Echa'ã che amɨmbeu peve añete vae. ¿Maera pa chererovia'ã? —jei—. 47 Tumpa taɨ reta uyapɨsaca Tumpa iñee re. Pe reta Tumpa taɨ reta'ã co. Jáeramo piyapɨsaca'ã jese —jei.

Cristo icoño mai

48 Jayave judío reta jei: —Ndoe ma nde co jae penti Samaria pegua, jare aña oya ma nderé. Añete co cua ndoe vae —jei reta. 49 —Oya'ã co cheré aña —jei Jesús—. Che aipɨu aĩ cheRu, ẽrei pe reta chererɨ̃ro. 50 Ẽrei aipota'ã ɨvɨ pegua reta chembutuicha vaerã. Ime co quía uipota chembutuichaca vae. Jae upuruãata co —jei Jesús—. 51 Añete che jae peve, uyapo che jae chupe uyapo vaerã vae ndarau umano —jei. 52 Jayave judío reta jei Jesús pe: —Añave nduicuaa ma aña oya co nderé. Abraham jare Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae reta umano. Ẽrei nde ndere: ‘Uyapo che jae chupe uyapo vaerã vae ndarau umano.’ 53 ¿Tuicha ete pa nembaepuere yandetenondegua Abraham imbaepuere güi? Echa'ã Abraham umano. Jae ramiño vi Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae reta umano. ¿Quía pa co nde? ¿Mbae pa ndere ndiyee? —jei reta Jesús pe. 54 —Ayembutuicha'ã co —jei Jesús—. Echa'ã jucuarãi ayapo yave, jocua nunga yembutuicha mbae'ã co. Ẽrei cheRu chembutuichaca, jare pe reta pere Tumpa co jae peRu —jei—. 55 Ẽrei pe reta picuaa'ã Tumpa. Che aicuaa co. Che jae yave: ‘Aicuaa'ã’, cheaputa tẽi co pe reta peapu rami. Ẽrei aicuaa co, jare ayapo jei cheve ayapo vaerã vae —jei—. 56 Petenondegua Abraham uyerovia cherechata ramo. Cherecha co jare uyerovia —jei. 57 Jayave judío reta jei chupe: —Nde ndei nenoi cincuenta año. ¿Quirãi pa ndepuere ndere ndeecha co Abraham? —jei reta. 58 —Añete che jae peve —jei Jesús—, ndei Abraham ico mbove, che imeño mai aico —jei. 59 Jayave judío reta omonoo ita reta uyapi vaerã tẽi Jesús. Ẽrei Jesús uasa jae reta ipɨte rupi oẽ Tumpa jo güi, jare jae reta uecha'ã ma.

9

Jesús umbɨgüera jesa mbae vae

1 Jare Jesús uasa oo yave, uecha penti cuimbae jesa mbae vae. Cua cuimbae jucuarãi ico ichɨ güi oa güive. 2 Jayave Jesús jemimboe reta upɨrandu Jesús pe: —Oporomboe vae, ¿quía pa iyoa, ichɨ güi oa yave jesa mbae vaerã? ¿Iyoa pa jae etei? ¿Iyoa pa tu jare ichɨ? —jei reta. 3 —Jae imbaeyoa jeco pegua'ã co jare tu jare ichɨ imbaeyoa jeco pegua'ã co cuarãi oĩ —jei Jesús—. Cuarãi oĩ Tumpa imbaepuere uyecuaa vaerã ucuera yave —jei—. 4 Icavi co ayapo vaerã ara rupi chembou vae iparavɨquɨ. Echa'ã ara rupi ñanoi tembipe. Ẽrei outa pɨ̃tu, jare pɨ̃tu yave mbaetɨ quía ipuere uparavɨquɨ —jei—. 5 Cua ɨvɨ pe aico rambueve, che co jae penti tembipe rami. Ayu co ɨvɨ pegua reta uecha cavi vaerã —jei. 6 Cua jei ma yave, undɨvɨ ɨvɨ re jare jocua güi uyapo tuñuu. Jayave oñono tuñuu cuimbae jesa re. 7 Jayave jei chupe: —Ecua iyoe nderesa ɨ Siloé pe. (Cua Siloé uipota jei: “Uyemondo”.) Jayave cuimbae oo oyoe jesa jare ou ye yave, umae ma. 8 Jayave cuimbae jenta iyɨpɨ rupigua reta jare ĩru vae reta tenonde uecha uyerure oĩ corepoti re vae jei: —¿Jae'ã ra cua uguapɨ uyerure corepoti re vae? 9 Amocue vae jei: —Jae co. Ĩru vae reta jei: —Jae'ã co. Ẽrei jae echa ete vae co. Ẽrei cuimbae jei: —Che co jae. 10 Jayave jei reta chupe: —¿Quirãi pa añave ndepuere nemae? 11 —Jocua cuimbae Jesús jee vae uyapo tuñuu oñono cheresa re —jei cuimbae chupe reta—. Jayave jei cheve: ‘Ecua Siloé pe iyoe nderesa’ —jei cheve, jei—. Jáeramo aa ayoe cheresa, jare amae ma —jei. 12 —¿Quiape pa ime oĩ? —jei reta. —Aicuaa'ã —jei cuimbae chupe reta.

Fariseo reta upɨrandu cuimbae ucuera vae pe

13 Jayave jae reta güɨraa fariseo ñugüɨnoi vae pe cuimbae tenonde yave jesa mbae ico vae. 14 Jare jocua ara mbutuu ara co. Echa'ã jocua ara Jesús uyapo tuñuu umɨmae vaerã cuimbae. 15 Jayave fariseo reta vi upɨrandu cuimbae pe quirãi ra ipuere umae. —Oñono tuñuu cheresa re —jei cuimbae—. Jayave ayoe cheresa, jare amae voi —jei. 16 Amocue fariseo reta jei: —Tumpa pegua'ã co cua cuimbae. Echa'ã uyapo mbutuu ara pe mboroyocui pe jei agüɨye yayapo vaerã vae. Ẽrei ĩru fariseo reta jei: —¿Quirãi ra ipuere cuimbae iyoa vae uyapo cua nunga mɨacañɨ? Jare uyeaca reta uyupii. 17 Jayave jei reta ye cuimbae tenonde yave jesa mbae ico vae pe: —¿Mbae pa ndere nde jocua nemɨmae vae re? —Jae co penti Tumpa iñee umɨmbeu vae —jei chupe reta. 18 Judío reta güɨrovia'ã cua cuimbae tenonde yave jesa mbae ico vae co. Güɨrovia'ã vi jaeramo co umae. Jáeramo uenica cuimbae umae ma vae tu jare ichɨ. 19 Jayave upɨrandu reta tu jare ichɨ pe: —¿Jae pa co cua nderaɨ jesa mbae co oa pere chupe vae? ¿Quirãi pa añave umae? 20 —Aicuaa jae co cheraɨ jesa mbae oa ichɨ güi vae —jei chupe reta—. 21 Ẽrei nduicuaa'ã quirãi ra añave umae. Nduicuaa'ã vi quía ra umɨmae. Pepɨrandu chupe. Echa'ã ucuacuaa ma co jae. Jae etei ipuere umɨmbeu peve —jei. 22 Jucuarãi jei cuimbae tu jare ichɨ, uquɨye judío reta güi ramo. Echa'ã judío reta jei ma uyupe: “Jocua Jesús co jae Cristo jei vae tuyemombo yandetupao güi.” 23 Jáeramo tu jare ichɨ jei: “Ucuacuaa ma co jae. Pepɨrandu chupe.” 24 Jayave judío reta ueni ye cuimbae tenonde yave jesa mbae ico vae. —Emɨmbeu cavi oreve Tumpa jovaque —jei reta chupe—. Echa'ã nduicuaa cua cuimbae iyoa vae co. 25 —Aicuaa'ã iyoa vae ra jae —jei cuimbae—. Ẽrei cua co aicuaa: Tenonde yave cheresa mbae aico vae co, añave amae. 26 Jayave upɨrandu reta ye chupe: —¿Mbae pa uyapo ndeve? ¿Quirãi pa nemɨmae? 27 —Amɨmbeu ma peve —jei cuimbae—, ẽrei pipota'ã piyapɨsaca cheré. ¿Maera pa pipota piyandu ye? ¿Pipota pa pe reta vi piyeyapo jemimboe retarã? —jei. 28 Jayave judío reta uñeengata cuimbae pe. —Nde co jae jemimboe —jei reta—. Ore co jae Moisés jemimboe reta. 29 Ore nduicuaa Tumpa umɨngueta co Moisés. Ẽrei nduicuaa'ã quía pegua ra cua cuimbae —jei reta. 30 —Cua co penti mɨacañɨ —jei cuimbae—. Pe reta picuaa'ã quía pegua ra. Ẽrei jae chemɨmae. 31 Yaicuaa Tumpa uyapɨsaca'ã iyoa vae reta re. Ẽrei ime yave quía umbɨadora Tumpa jare uyapo Tumpa jei vae, Tumpa uyapɨsaca jese —jei—. 32 Ɨvɨ uyeyapo güive mbaetɨ etei quía ipuere umɨmae jesa mbae oa ichɨ güi vae —jei—. 33 Tumpa pegua'ã yave cua cuimbae, ipuereta'ã tẽi mbae uyapo —jei. 34 Jayave judío reta jei chupe: —Nde ndea ndesɨ güi ndeyoa reve. Mbaetɨ mbae re ndepuere oremboe —jei reta. Jayave omombo reta cuimbae.

Tumpa cotɨ jesa mbae vae reta

35 Jare Jesús uicuaa yave judío reta omombo ma cuimbae, oo ueca. Jare oovãiti yave, jei chupe: —¿Nderovia pa cuimbaerã uyeyapo vae re? 36 —¿Quía pa co jae, carai? —jei Jesús pe—. Emɨmbeu cheve, arovia vaerã jese. 37 —Ndeecha ma —jei Jesús chupe—. Che ayemɨngueta aĩ nde ndive vae co jae. 38 —CheYa, arovia ma —jei cuimbae. Jayave cuimbae uyeatɨca Jesús jovai jare umbɨadora. 39 Jayave Jesús jei: —Ayu ɨvɨ pe ambɨyao vaerã uyugüi ɨvɨ pegua reta. Ayu ipuere mbae umae vae reta umae vaerã, jare ipuere umae vae reta agüɨye vaerã umae —jei. 40 Amocue fariseo reta joco pe ñugüɨnoi vae uyandu cua, jare upɨrandu chupe: —¿Ore vi pa co jae umae mbae vae reta? 41 —Pemae'ã yave, mbaetɨta tẽi teco penoi —jei Jesús—. Ẽrei pere ma: ‘Numae.’ Jáeramo teco imeño penoi —jei.

10

Jesús umɨjaanga ovecha-rocai

1 —Añete che jae peve —jei Jesús—, imonda vae uique'ã onque rupi ovecha-rocai pe. Uique icotɨ'ã rupi. Echa'ã uipota oñomi güɨraa ambɨe vae iovecha reta —jei—. 2 Ẽrei ovecha iyandarecoa uique onque rupi —jei—. 3 Jare ovecha iyandarecoa uipota uique yave, onque jãroa uipea chupe. Jare ovecha reta uyandu iyandarecoa iñee. Echa'ã iyandarecoa ueni ovecha reta jee rupi jare güɨraa ovecha-rocai güi —jei—. 4 Jare güɨraa yave opaete imbae reta ovecha-rocai güi, jae oo tenonde jare ovecha reta yugüɨraa jaɨcue. Echa'ã uicuaa iñee —jei—. 5 Ndarau yugüɨraa cuimbae uicuaa mbae vae jaɨcue. Osita chugüi. Echa'ã uicuaa'ã iñee —jei. 6 Cua ñee umɨjaanga vae pe Jesús omboe reta tẽi, ẽrei jae reta uicuaa'ã mbae re ra umɨjaanga cua jei chupe reta vae.

Jesús co jae ovecha reta iyandarecoa icavi vae rami

7 Jayave Jesús jei: —Añete che jae peve, che co jae ovecha-rocai jonque rami. 8 Amocue vae yugüeru ndei ayu mbove. Ẽrei ovecha reta uyapo'ã jocua reta jei vae. Echa'ã jocua reta imonda vae reta co. Jae reta uipota güɨraa ambɨe vae iovecha reta —jei—. 9 Che co jae onque rami. Che rupi ovecha-rocai pe uique vae uyembɨasacata co. Uiqueta jare oẽta jare uvãeta mbae jou vaerã —jei Jesús—. 10 Imonda vae ou güɨraa vaerã ambɨe vae iovecha reta. Ou uyuca vaerã ovecha reta. Che ayu ɨvɨ pegua reta güɨnoi vaerã tecove opa mbae vae, jare jocua tecove güɨnoi yave tuicha uyeroviata —jei—. 11 Che co jae ovecha reta iyandarecoa icavi vae rami. Echa'ã ovecha reta iyandarecoa icavi vae umano ovecha reta uepɨ vaerã —jei—. 12 Jepɨ re ovecha reta re uyandareco vae uecha yave yaguapɨ̃ta ou, ueya ovecha reta jare osi. Echa'ã jae'a co ovecha reta iyandarecoa añetete vae, jare ovecha reta imbae'ã. Jayave yaguapɨ̃ta ou uipɨsɨ amocue ovecha reta, jare ĩru ovecha reta opa uñemɨai. 13 Jocua cuimbae osi jepɨ reño uyandareco ovecha reta re ramo. Echa'ã ipɨatɨtɨ'ã ovecha reta uiporara yave —jei—. 14 Che co jae ovecha reta iyandarecoa icavi vae rami. Aicuaa cheovecha reta jare cheovecha reta checuaa —jei Jesús—. 15 Jucuarãi cheRu checuaa jare che aicuaa cheRu. Jare che amanota ovecha reta aepɨ vaerã —jei—. 16 Jare ime anoi ĩru ovecha reta. Jae reta cua pegua'ã co. Jae reta aruta vi. Jae reta uyapɨsacata chiñee re. Jayave imeta penti atɨ jare penti ovecha reta iyandarecoa —jei—. 17 CheRu cherau amanota ramo. Amanota co, cherecove anoi ye vaerã —jei—. 18 Mbaetɨ quía ipuere uequi chegüi cherecove. Amanota aipota ramo. Chepuere amee cherecove amano vaerã, jare chepuere anoi ye. Cuarãi cheocui cheRu —jei. 19 Jesús cua jei ramo, judío reta uyeaca ye uyupii. 20 Jeta jae reta jei: —Aña oya ma jese. Uicuaa'ã ma mbae jei. ¿Maera pa piyapɨsaca jese? 21 Ĩru vae reta jei: —Mbaetɨ quía aña oya jese vae ipuere uyemɨngueta jucuarãi. Ipuere'ã etei aña umɨmae jesa mbae vae reta —jei reta.

Judío reta güɨrɨ̃ro Jesús

22 Roɨ ma Jerusalén pe, jare judío reta uyapo ñugüɨnoi fiesta imandúa vaerã Tumpa jo uyepɨu ye yave. 23 Jare Jesús uguata Tumpa jo pe oca Salomón jee vae rupi. 24 Jayave judío reta uyembatɨ Jesús iyɨpɨ rupi jare jei: —¿Quirãi yave pa nemɨmbeu cavita oreve, agüɨye vaerã orembopa? Nde co jae Cristo yave, emɨmbeu cavi oreve —jei reta. 25 —Amɨmbeu ma peve —jei Jesús—, ẽrei perovia'ã chiñee. CheRu chembou cua mbaravɨquɨ ayapo vaerã, jare cua mbaravɨquɨ uicuaaca quía co che —jei—. 26 Amɨmbeu ma peve pe reta cheovecha'ã co. Jáeramo perovia'ã cheré. 27 Cheovecha reta uyapɨsaca chiñee re. Aicuaa cheovecha reta, jare jae reta yugüɨraa cheraɨcue rupi —jei. 28 Jare amee chupe reta tecove opa mbae vae, jare ndarau etei oo cañɨtei pe. Mbaetɨ quía ipuere upɨ̃ro chegüi —jei—. 29 CheRu umee ma cheve cua reta, jare cheRu imbaepuere tuicha ete opaete vae imbaepuere güi. Jare mbaetɨ quía ipuere upɨ̃ro cheRu güi —jei—. 30 Che jare cheRu pentiño co —jei. 31 Jayave judío reta omonoo ye ita reta uyapi vaerã tẽi Jesús. 32 Jayave Jesús jei chupe reta: —Aechaca ma peve jeta mbaravɨquɨ icavi vae. Cua ayapo cheRu imbaepuere rupi. ¿Mbae nunga mbaravɨquɨ jeco pegua pa pipota cheapi ita pe? —jei. 33 —Penti mbaravɨquɨ icavi vae jeco pegua'ã —jei judío reta chupe—. Nde ndere icavi mbae vae Tumpa cotɨ. Jocua jeco pegua nduyapita ita pe. Echa'ã nde co jae penti cuimbaeño, ẽrei ndere ndiyupe nde co jae Tumpa vae —jei reta. 34 Jayave Jesús jei chupe reta: —Mboroyocui penoi vae pe uyecuatía oĩ quirãi Tumpa jei cuarãi: ‘Pe reta co jae tumpa reta.’ Jucuarãi jei. 35 Echa'ã Tumpa iñee ou chupe reta vae pe, jae etei umbɨjee tumpa reta. Jare Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ vae jecuaeño co añete. 36 Jáeramo ¿maera pa pere cheve: ‘Nde ndere icavi mbae vae Tumpa cotɨ’, che jae vae jeco pegua? Echa'ã che jae: ‘Che co jae Tumpa Taɨ.’ Echa'ã Tumpa cheñono tee cua mbaravɨquɨ ayapo vaerã, jare jae chembou cua ɨvɨ pe —jei—. 37 Ayapo'ã yave mona cheRu iparavɨquɨ, agüɨyeta tẽi chererovia. 38 Ẽrei ayapo co cheRu iparavɨquɨ. Jáeramo yepe tẽi chererovia'ã, perovia mbaravɨquɨ ayapo vae cheRu pegua co, picuaa vaerã cheRu ico che ndive jare che aico cheRu ndive —jei. 39 Jayave judío reta uipota ye tẽi uipɨsɨ Jesús, ẽrei jae oo chugüi reta. 40 Jare Jesús oo ye ɨ Jordán jovaicho pe tenonde yave Juan upurumbɨbautiza oĩ vae pe, jare joco pe upɨta. 41 Jare jeta vae reta yugüeru jae oĩ vae pe jare jei: —Juan uyapo'ã penti ave mɨacañɨ. Ẽrei opaete Juan jei cua cuimbae re vae añete co —jei reta. 42 Jare jeta vae güɨrovia Jesús re joco pe.

11

Lázaro imano

1 Penti cuimbae Lázaro jee vae imbaerasɨ oĩ. Jae jare María jare Marta - jae co María tɨque - Betania pegua reta co. 2 Jocua María upɨyere mbae ipiche cavi vae yandeYa re jare umɨtini ipɨ ía pɨpe. Jocua Lázaro imbaerasɨ oĩ vae María iquɨvɨ co. 3 Jare Lázaro jindɨ reta omondo umɨmbeu vaerã Jesús pe: —OreYa, imbaerasɨ oĩ cua ndeau vae. 4 Jesús cua uicuaa yave, jei: —Cua imbaerasɨ ou chupe ĩru vae reta umbɨadora vaerã Tumpa. Ou'ã jae umano vaerã. Echa'ã che co jae Tumpa Taɨ, jare ĩru vae reta chembɨadorata cua mbaerasɨ jeco pegua —jei. 5 Jesús uau Marta jare ipɨquɨɨ jare Lázaro. 6 Ẽrei uicuaa ma yave Lázaro imbaerasɨ oĩ, upɨtaño mocui ara joco pe. 7 Cua jaɨcue rupi jei jemimboe reta pe: —Yaa ye ma Judea pe. 8 —Oporomboe vae —jei reta—, ndei co ɨma judío reta uipota tẽi ndeapi ita pe joco pe. Jáeramo ¿maera pa ndeo yeta? 9 —Ime doce ora güɨnoi ara —jei Jesús—. Ara rupi uguata vae ndarau ipɨ güɨrocua. Echa'ã güɨnoi tembipe cua ɨvɨ pegua —jei—. 10 Ẽrei pɨ̃tu yave uguata vae ipɨ güɨrocua. Echa'ã güɨnoi'ã tembipe. 11 Jucuarãi jei Jesús. Jayave jei: —Ñaneamigo Lázaro oque ma oĩ. Ẽrei che aata amomba —jei. 12 Jemimboe reta jei: —OreYa, oque oĩ yave, ucuera yeta co. 13 Ẽrei Jesús jucuarãi jei yave, uipota jei umano ma. Jae reta ipɨa pe uyemɨngueta tẽi uipota jei uputuuño oque oĩ. 14 Jayave Jesús umɨmbeu cavi chupe reta: —Lázaro umano ma. 15 Jare ayerovia joco pe aĩ'ã vae re. Cua icavita co peve. Echa'ã peroviata co. Yaa ma icotɨ —jei. 16 Jayave Tomás - jae co Choguaquiri pe uyembɨjee vae - jei ĩru Jesús jemimboe reta pe: —Yaa vi yande, ñamano vaerã jae ndive.

Jesús co jae tecove umee vae

17 Jare Jesús ou uvãe yave, amocue vae umɨmbeu chupe irundɨ ara ma co Lázaro oĩ teõgüerɨru pe. 18 Betania coiño oĩ Jerusalén güi. Uepitɨ penti legua seri rupi. 19 Jare jeta judío reta yugüeru ma Marta jare María ipɨ umbɨpɨacatu vaerã iquɨvɨ amɨri re. 20 Jare Marta uicuaa yave Jesús ou co uvãe, oo oovãiti. Ẽrei María upɨta tenta pe. 21 Jayave Marta jei Jesús pe: —CheYa, nde mona cua pe neĩ yave, umanota'ã tẽi chequɨvɨ. 22 Jare añave aicuaa ipotave mbae ndiyerure Tumpa pe jese vae Tumpa umeeta co ndeve —jei. 23 —Ndequɨvɨ icove yeta co ou umanocue vae reta ipɨte güi —jei Jesús chupe. 24 —Aicuaa icove yeta co ou umanocue vae reta ipɨte güi ara taɨcuegua vae pe —jei Marta—. Echa'ã jocua ara ĩru vae reta vi icove yeta yugüeru umanocue vae reta ipɨte güi —jei. 25 —Che co amee tecove umanocue vae reta pe jare aru ye ĩru umanocue vae reta ipɨte güi —jei Jesús—. Cheré güɨrovia vae, yepe tẽi umano oĩ, icove yeta co. 26 Jare opaete icove oĩ vae cheré güɨrovia vae ndarau etei umano. ¿Nderovia pa cua? —jei. 27 —Arovia, cheYa —jei Marta—. Añave arovia nde co jae Cristo. Nde co jae Tumpa Taɨ. Echa'ã Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ outa co Tumpa Taɨ ɨvɨ pe —jei.

Jesús uyao

28 Marta cua jei ma yave, oo ueni María - jae co Marta ipɨquɨɨ. Jayave güɨraa ĩru vae reta ipɨte güi jare jei chupe: —Oporomboe vae cua pe oĩ jare uipota ndeo vaerã jae oĩ vae pe. 29 María cua uyandu yave, ɨmambae upũa oo Jesús oĩ vae pe. 30 Marta oovãiti vae peño upɨta Jesús. Echa'ã ndei uique tenta guasu-raɨ pe. 31 Tenta pe judío uyemɨngueta ñugüɨnoi María ndive umbɨpɨacatu vaerã vae reta uecha María ɨmambae upũa oo tenta güi. Jayave yugüɨraa María jaɨcue. Echa'ã ipɨa pe uyemɨngueta tẽi jae oo teõgüerɨru oĩ vae pe uyao vaerã joco pe. 32 Jayave María oo uvãe Jesús oĩ vae pe. Uecha rupive oo uyeatɨca jae jovai jare jei: —CheYa, nde mona cua pe neĩ yave, umanota'ã tẽi chequɨvɨ. 33 Jesús uecha yave María jare judío María ndive yugüeru vae reta uyao ñugüɨnoi, iañeequi jare tuicha ipɨatɨtɨ. 34 Jayave upɨrandu: —¿Quíape pa piñono? —Eyu eecha, carai —jei reta chupe. 35 Jayave Jesús uyao. 36 Jare judío reta jei: —Mase, uau ete co. 37 Ẽrei amocue vae jei: —¿Ipuere'ã ra uyapo mbae cua cuimbae agüɨye vaerã umano tẽi Lázaro? Echa'ã umɨmae cuimbae jesa mbae vae.

Lázaro icove ye

38 Jesús iañeequi ye. Jayave oo teõgüerɨru oĩ vae pe. Jocua teõgüerɨru penti itape uyeyoo vae co jare ita tuicha vae oĩ teõgüerɨru jonque re. 39 Jayave Jesús jei: —Pembɨsɨrɨ ita joco güi. Marta - jae co cuimbae amɨri jindɨ - jei chupe: —CheYa, ine ma co. Echa'ã irundɨ ara ma oĩ umano güive —jei. 40 Jesús jei chupe: —Amɨmbeu ma ndeve nderovia yave ndeechata mbae ayapota ĩru vae reta umbɨadora vaerã Tumpa. 41 Jayave umbɨsɨrɨ reta ita teõgüerɨru jonque güi. Jayave Jesús umae ara cotɨ jare jei: —CheRu, amee yasurupai ndeve nde ndiyandu cheve vae re. 42 Aicuaa jecuaeño ndiyandu cheve, ẽrei jae cuarãi cua cheyɨpɨ rupi ñugüɨnoi vae reta jeco pegua, jae reta güɨrovia vaerã nde co chembou vae —jei. 43 Jayave iñeeãta. —Lázaro, eẽ joco güi —jei. 44 Jare cuimbae amɨri oẽ. Ipo jare ipɨ uyeyocua tarapo pe, jare jova uñenoma nieso pe. Jayave Jesús jei: —Piyora iyocuaa. Pemaeño tuguata —jei.

Uyemboemboe reta uyucaca vaerã Jesús

45 Jare jeta judío yugüeru opou María ipɨ vae reta uecha Jesús uyapo vae jare güɨrovia jese. 46 Ẽrei amocue vae yugüɨraa fariseo reta pe umɨmbeu Jesús uyapo vae. 47 Jayave sacerdote reta itenondegua reta jare fariseo reta umbatɨ opaete mburuvicha reta. —¿Mbae pa yayapota? —jei reta—. Cua cuimbae jecuaeño uyapo jeta mɨacañɨ reta. 48 Ñamaeño yave cuarãi uyapo vaerã, opaete vae reta güɨroviata jese. Jayave romano reta yugüeruta umbusururu Tumpa jo jare uyucata opaete ñanerentaɨgua reta —jei reta. 49 Ẽrei penti ipɨte pe oĩ vae - Caifás jee vae - jae co sacerdote tenondegua jocua año - jei: —Picuaa'ã etei mbae. 50 Pepɨa pe piyemɨngueta cavi'ã. Echa'ã icavita co yandeve penti cuimbae umano vaerã opaete vae reta ipepɨca pe. Echa'ã jucuarãi'ã yave, aramoi opaete vae reta umanota —jei. 51 Jare cua umɨmbeu chupe reta ndei uyeyapo mbove. Umɨmbeu'ã jaeiño. Echa'ã jae sacerdote tenondegua co jocua año. Umɨmbeu Jesús umanota opaete judío reta ipepɨca pe. 52 Umanota umbatɨ vaerã opaete Tumpa taɨ uñemɨai vae reta - umanota'ã judío reta reño. 53 Jáeramo jocua ara güive uyemboemboe quirãi uyucaca vaerã Jesús. 54 Jáeramo Jesús upɨta'ã ma Judea pe, agüɨye vaerã judío reta uecha. Oo joco güi penti tenta guasu Efraín jee vae pe. Jocua tenta guasu coiño oĩ ñana güi. Jare joco pe Jesús upɨta jemimboe reta ndive. 55 Jare coiño ma ou judío reta ifiesta pascua jee vae, jare jeta judío reta yugüɨraa Jerusalén pe joco güi ndei pascua iara ou uvãe mbove. Echa'ã uipota uyeyoe Tumpa cotɨ fiesta peguarã. 56 Jayave ueca ñugüɨnoi Jesús, jare Tumpa jo pe ñugüɨnoi rambueve jei uyupe: —¿Mbae pa pepɨa pe piyemɨngueta? ¿Ndarau ra ou cua fiesta pe? —jei reta. 57 Echa'ã sacerdote reta itenondegua reta jare fariseo reta oyocui ma opaete vae cuarãi: “Ime yave quía uicuaa quiape Jesús ime oĩ vae, tumɨmbeu oreve orepuere nduipɨsɨ vaerã.”

12

María upɨyere mbae ipiche cavi vae Jesús ipɨ re

1 Seis araño ma uata pascua uvãe vaerã. Jayave Jesús oo ye Betania pe. Echa'ã joco pe ico Lázaro tenonde yave umano vae Jesús umbɨjecove ye güeru umanocue vae reta ipɨte güi vae. 2 Pɨ̃tu ma yave Lázaro jenta pegua reta uyapo Jesús jou vaerã. Marta güeru tembíu, jare Lázaro uguapɨ ucaru mesa pe Jesús ndive. 3 Jayave María güeru penti libra mbae ipiche cavi vae nardo jee vae jepɨ ete vae jare upɨyere Jesús ipɨ re. Jayave umɨtini ipɨ ía pɨpe. Jare opaete o ipiche cavi. 4 Jayave penti Jesús jemimboe Judas Iscariote jee vae - jae co Simón taɨ - jae co umeeta Jesús jovaicho reta pe vae - jei: 5 —¿Maera pa umee'ã cua mbae ipiche cavi vae trescientos ara mbaravɨquɨ jepɨ pegua pe? Echa'ã ipuereta tẽi co umee corepoti iparavete vae reta pe —jei. 6 Ẽrei jae ipɨatɨtɨ'ã iparavete vae reta re. Echa'ã jucuarãi jei imonda ramo. Echa'ã jae güɨnoi corepoti ĩru vae reta umee chupe reta vae jɨru, jare jecuaeño uequi vɨari chugüi corepoti iyupeguarã. 7 Jayave Jesús jei: —Emaeño jese. Penti ara añeñotɨcata co. Jocua ara peguarã uñuvatu cua mbae ipiche cavi vae —jei—. 8 Iparavete vae reta yugüɨrecoñotai co pe reta ndive. Ẽrei che ndarau aicoño pe reta ndive —jei.

Uyemɨngueta reta uyucaca vaerã Lázaro

9 Jare jeta judío reta uicuaa Jesús joco pe oĩ. Jáeramo yugüeru. Jare yugüeru'ã Jesús joco pe oĩ ramoño. Ẽrei yugüeru vi umae vaerã Lázaro re. Echa'ã Jesús umbɨjecove ye Lázaro güeru umanocue vae reta ipɨte güi. 10 Jayave sacerdote reta itenondegua reta uyemɨngueta vi quirãi uyucaca vaerã Lázaro. 11 Echa'ã Lázaro jeco pegua jeta judío reta yugüɨraa chugüi reta. Echa'ã güɨrovia ma Jesús re.

Jesús uique Jerusalén pe

12 Pɨareve pe jeta ete pascua pe yugüeru ma vae uicuaa Jesús outa ma co Jerusalén pe. 13 Jayave uequi reta carandaɨ joquɨ yugüɨraa oovãiti vaerã Jesús. —¡Icavi co! —jei reta—. Tuyembɨadoraca yandeYa jee re ou vae. Tuyembɨadoraca Israel pegua reta juvicha guasu —jei reta. 14 Jare Jesús uvãe penti mburica taɨrusu vae, jare opo jese. Echa'ã Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ cuarãi: 15 Agüɨye pequɨye, Jerusalén pegua reta. Mase, co ou ma peruvicha guasu. Opo ou mburica taɨrusu vae re. Jucuarãi uyecuatía oĩ. 16 Jocua ara Jesús jemimboe reta uicuaa cavi'ã cua regua. Ẽrei Jesús oo ye ma ara pe yave, imandúa reta cua re. Echa'ã jucuarãi Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ jese, jare jucuarãi uyeyapo chupe. 17 Jare amocue joco pe ñugüɨnoi vae jei: —Ore noĩ Jesús ndive, jae umbɨjecove ye yave Lázaro güeru umanocue vae reta ipɨte güi jare oyocui oẽ vaerã teõgüerɨru güi —jei reta. 18 Jáeramo jeta vae yugüɨraa oovãiti Jesús. Echa'ã uicuaa ma uyapo cua mɨacañɨ. 19 Jayave fariseo reta jei uyupe: —Mase, mbaetɨ mbae yandepuere yayapo. Echa'ã opaete que rupi rupigua reta yugüɨraa umae vaerã jese.

Griego reta ueca Jesús

20 Jare amocue griego reta yugüeru ma pascua pe ĩru vae reta ndive umbɨadora vaerã Tumpa. 21 Jae reta yugüeru Felipe Betsaida pegua pe - jocua Betsaida Galilea pegua co - jare jei chupe: —Carai, nduipota nduecha Jesús. 22 Jayave Felipe oo umɨmbeu Andrés pe. Jayave mocui reve yugüɨraa umɨmbeu Jesús pe. 23 Jayave Jesús jei: —Ara uvãe ma che ayeyapo cuimbaerã vae ayembɨadoraca vaerã. 24 Añete che jae peve, penti trigo jãɨcue uñeñotɨ'ã yave, jaeño upɨta. Ẽrei uñeñotɨ yave, jeta uñemoña —jei—. 25 Uyerau vae ndarau uyembɨasaca. Ẽrei uyerau'ã cua ɨvɨ pe vae uyembɨasacata co. Güɨnoita tecove opa mbae vae —jei—. 26 Uyeyocui cheve vae too cherupíe. Cherembiocui oĩta che aĩta vae pe. Jare cheRu umbutuichacata uyeyocui cheve vae —jei Jesús—.

Jesús umɨmbeu umanota co

27 Tuicha chepɨatɨtɨ aĩ. Ẽrei chepuere'ã jae: ‘CheRu, cherepɨ cua ora pe uyeyapota cheve vae güi.’ Echa'ã uvãe ma cua ora cua uyeyapo cheve vaerã —jei—. 28 CheRu, iyapo cheve ɨvɨ pegua reta nembɨadora vaerã —jei. Jayave ñee uyendu ara güi: —Ayapo ma mbaembae nde rupi ɨvɨ pegua reta chembɨadora vaerã, jare cuarãi ayapo yeta co. 29 Jeta joco pe ñugüɨnoi vae reta uyandu ñee jare jei ara co jɨapu. Ĩru reta jei: —Penti ángel ombou iñee chupe. 30 Jayave Jesús jei: —Cua ñee uyendu pereco pegua - chereco pegua'ã co. 31 Uñeãa ma ɨvɨ pegua reta, jare jae reta juvicha uyemombota co —jei—. 32 Jare ĩru vae reta chereupi curusu re yave ɨvɨ güi, arurucata opaete ɨvɨ pegua reta checotɨ —jei. 33 Cua jei Jesús uicuaaca vaerã chupe reta quirãita co umano. 34 Jayave jae reta jei Jesús pe: —Mboroyocui pe uyecuatía oĩ vae umɨmbeu oreve Cristo imeñoi ico. ¿Mbae pa uipota jei jocua nde ndere vae? Echa'ã nde ndere ĩru vae reta uupita ɨvɨ güi cuimbaerã uyeyapo vae. ¿Quía pa co jae cuimbaerã uyeyapo vae? —jei reta. 35 —Tembipe imeño ico pe reta ndive —jei Jesús—. Ẽrei ndarau ɨma upɨta pe reta ndive. Peguata tembipe ico pe reta ndive rambueve, agüɨye vaerã pɨ̃tu peve. Echa'ã pɨ̃tumimbi pe uguata vae uicuaa'ã quetɨ oo —jei—. 36 Tembipe pe reta ndive ico rambueve, perovia tembipe re, pe reta peĩ vaerã tembipe rami —jei chupe reta. Cua jei ma yave, Jesús oo chugüi reta, jare ipuere'ã ma uvãe chupe.

Judío reta güɨrovia'ã

37 Ẽrei yepe tẽi Jesús uyapo jeta mɨacañɨ reta jae reta jovaque uicuaaca vaerã tẽi chupe reta quía co jae, ẽrei jae reta güɨrovia'ã jese, 38 uyeyapo vaerã Isaías uicuatía vae - Isaías co jae Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae. Echa'ã Isaías uicuatía cuarãi: “CheYa, ¿quía pa güɨrovia numɨmbeu vae? ¿Quía nunga vae pe pa ndicuaaca nembaepuere?” Jucuarãi uicuatía Isaías aracae. 39 Jáeramo jae reta ipuere'ã güɨrovia. Echa'ã Isaías uicuatía vi cuarãi: 40 “Tumpa uyapo reta jesa mbae vae reta rami jare umɨpɨatanta, agüɨye vaerã uecha cavi reta, jare agüɨye vaerã uicuaa cavi reta, jare agüɨye vaerã uyerova icotɨ. Echa'ã uyerova yave Tumpa cotɨ, Tumpa umbaita tẽi imbaeyoa reta.” Jucuarãi uicuatía Isaías. 41 Isaías cua jei, uecha yave yembutuicha ara pegua. Jáeramo imiari jucuarãi jese. 42 Ẽrei amocue mburuvicha reta güɨrovia Jesús re. Ẽrei uipota'ã jei jae co Cristo fariseo reta jeco pegua. Echa'ã jucuarãi jei yave, fariseo reta omombota tẽi co judío reta itupao güi. 43 Echa'ã jae reta uipota ete japicha reta pe uyembutuichaca vaerã Tumpa umbutuichaca vaerã tẽi güi.

Jesús iñee reta uãata ɨvɨ pegua reta

44 Jayave Jesús iñeeãta reve jei: —Cheré güɨrovia vae chereño'ã güɨrovia. Güɨrovia chembou vae re —jei—. 45 Cherecha vae uecha vi chembou vae —jei—. 46 Ayu ɨvɨ pe amee vaerã tembipe ɨvɨ pegua reta pe, agüɨye vaerã cheré güɨrovia vae upɨta pɨ̃tumimbi pe —jei—. 47 Chiñee re uyapɨsaca vae uyapo'ã yave che jae vae rupi, che aãa'ã. Echa'ã che ayu ambɨasa vaerã ɨvɨ pegua reta. Ayu'ã aãa vaerã —jei Jesús—. 48 Jocua güɨrovia'ã cheré jare uyapo'ã che jae chupe uyapo vaerã vae uñeãata co. Echa'ã ara taɨcuegua vae pe cua che jae vae uãata —jei chupe reta—. 49 Echa'ã cheporomboe chembaeño'ã co. Cheru chembou, jare jae cheocui mbae jae vaerã, jare quirãi chemiari vaerã —jei—. 50 Jare aicuaa cheRu cheocui vae tecove opa mbae vae pegua co. Jáeramo che jae peve cheRu jei cheve vae —jei.

13

Jesús oyoe jemimboe reta ipɨ

1 Uyaro ma pascua iara. Jare Jesús uicuaa ara uvãe ma ueya vaerã cua ɨvɨ oo ye vaerã Tu pe. Imeño uau imbae cua ɨvɨ pe ñugüɨnoi vae reta, jare añave uicuaacata quirãi uau ete. 2 -4 Judas Iscariote - jae co Simón taɨ - ipɨa pe uyemɨngueta ma umee vaerã Jesús jovaicho reta pe. Echa'ã jucuarãi uipota aña guasu Judas ipɨa pe uyemɨngueta vaerã. Jare Jesús uicuaa cavi ma Tu oñono opaete mbaembae ipo pe. Uicuaa vi ou co Tumpa güi jare oo yeta co Tumpa pe. Jare pɨ̃tu yave Jesús jare jemimboe reta ucaru ñugüɨnoi yave, Jesús upũa mesa güi, omboi iyasoya iarambogua, jare oñoma icúa penti toalla pe. 5 Jayave oñono ɨ penti ɨa pe jare umbɨpɨ oyoe jemimboe reta ipɨ, jare oyoe ma yave, umɨtini toalla icúa re oĩ vae pɨpe. 6 Jare oo uvãe yave Simón Pedro oĩ vae pe, Pedro jei chupe: —CheYa, ¿nequɨrẽɨ pa ndiyoe chepɨ? 7 —Cua ayapo aĩ vae ndicuaa cavi'ã añave —jei Jesús—, ẽrei ndicuaa cavita co taɨcue rupi. 8 —Ndarau etei ndiyoe chepɨ —jei Pedro. —Jucuarãi yave, nde cheĩru'ã co —jei Jesús chupe. 9 Jayave Simón Pedro jei: —CheYa, iyoe chepo jare cheãca vi - agüɨye iyoe chepɨño. 10 —Uyau ma vae uyau yeta'ã ma —jei Jesús—. Ipɨño ma oyoeta. Echa'ã opaete jete iquɨa mbae ma. Jare pe reta pequɨa mbae ma. Ẽrei opaete'ã co pe reta —jei. 11 Echa'ã Jesús uicuaa quía umeeta jovaicho reta pe. Jáeramo jei: “Ẽrei opaete'ã co pe reta.” 12 Jayave opa yave ipɨ reta oyoe, uyemonde ye Jesús jare oo uguapɨ jenda pe. Jayave upɨrandu chupe reta: —¿Picuaa cavi pa ayapo ma peve vae? 13 Pe reta pere cheve: ‘Oporomboe vae’, jare pere vi: ‘OreYa.’ Añete co cua pere vae. Echa'ã aporomboe jare che co jae peYa —jei chupe reta—. 14 Ẽrei yepe tẽi che pomboe jare che co jae peYa, ẽrei ayoe ma pepɨ reta. Jáeramo icavi co pe reta piyoe vaerã pepɨ piyugüi —jei—. 15 Echa'ã che cua ayapo aicuaaca vaerã peve, pe reta vi piyapo vaerã che ayapo peve vae rami —jei—. 16 Añete che jae peve, penti uyeyocui vae imbaepuere tuicha'ã ete ipatrón imbaepuere rami. Jae ramiño vi penti temimondo imbaepuere tuicha'ã ete omondo vae imbaepuere rami —jei—. 17 Cua picuaa cavi. Piyapo yave, Tumpa uyapota icavi vae peve —jei Jesús chupe reta—. 18 Opaete pe reta re'ã ayemɨngueta aĩ. Che aicuaa quía aiparavo vae reta. Ẽrei Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ vae uyeyapota co. Echa'ã uyecuatía oĩ cuarãi: ‘Jocua ucaru che ndive vae chemeeta.’ Jucuarãi uyecuatía oĩ —jei—. 19 Cua amɨmbeu peve añave ndei uyeyapo mbove, cua uyeyapo yave perovia vaerã quía co che —jei. 20 Añete che jae peve, cheremimondo pe uyapo icavi vae, cheve co uyapo icavi vae. Jare jocua cheve uyapo icavi vae, uyapo vi icavi vae chembou vae pe —jei.

Jesús umɨmbeu Judas umeeta

21 Cua jei ma yave, Jesús tuicha ipɨatɨtɨ jare jei: —Añete che jae peve, penti pepɨte pe oĩ vae chemeeta cherovaicho reta pe. 22 Jayave Jesús jemimboe reta umae iyee reta. Uicuaa'ã quía re ra uyemɨngueta. 23 Penti jemimboe - jae co Jesús uau vae - ucaru oĩ Jesús iyɨpɨ pe. 24 Jayave Simón Pedro omomɨ iñãca jocua ĩru temimboe uecha vaerã, jare jae upɨrandu vaerã Jesús pe quía regua ra uyemɨngueta. 25 Jayave jocua temimboe Jesús iyɨpɨ pe ucaru oĩ vae upɨrandu Jesús pe: —¿Quía pa co jae, cheYa? 26 —Ameeta chupe mbɨyape —jei Jesús—, tembíu pe amãquɨ ma yave. Jocua co jae —jei. Jayave tembíu pe umãquɨ ma yave, uequi umee Judas Iscariote pe - jae co Simón taɨ. 27 Jayave Judas jou ma yave, Satanás oya jese. Jayave Jesús jei Judas pe: —Iyapo voi jocua ndiyapota vae. 28 Ẽrei mbaetɨ quía mesa pe oĩ vae uicuaa maera Jesús jei jucuarãi Judas pe. 29 Amocue vae ipɨa pe uyemɨngueta tẽi Jesús jei chupe vae uipota jei: “Ecua egua yaipota fiesta peguarã vae”, ani: “Ecua emee mbae iparavete vae reta pe.” Echa'ã Judas güɨnoi corepoti jɨru. 30 Jayave opa yave jou mbɨyape, Judas oẽ oo. Jare pɨ̃tu ma co.

Mboroyocui ipɨau vae

31 Jayave oẽ ma yave Judas, Jesús jei: —Che ayeyapo cuimbaerã. Añave ɨvɨ pegua reta chembɨadorata. Jare umbɨadorata vi Tumpa chereco pegua —jei—. 32 Ɨvɨ pegua reta umbɨadorata Tumpa chereco pegua. Jáeramo Tumpa etei chembɨadoracata ɨvɨ pegua reta pe. Añave voi chembɨadoracata —jei—. 33 Cherɨvɨ reta, michi peguaño ma apɨtata pe reta ndive. Jayave chereca tẽita, ẽrei pe reta ndarau pepuere peo che aata vae pe. Echa'ã cuarãi amɨmbeu judío reta pe, jare añave amɨmbeu vi peve —jei—. 34 Amee peve penti mboroyocui ipɨau vae. Piyerau. Piyerau che puau rami —jei Jesús chupe reta—. 35 Piyerau yave, opaete ɨvɨ pegua reta uicuaata pe reta cheremimboe reta co —jei.

Jesús umɨmbeu Pedro uicuacuta co

36 Simón Pedro jei Jesús pe: —CheYa, ¿quetɨ pa ndeota? —Ndarau añave ndepuere ndeo che aata vae pe —jei Jesús—. Ẽrei taɨcue rupi ndeota co —jei. 37 Pedro jei: —CheYa, ¿maera pa chepuere'ã aa nde ndive añave? Che tamano ndepepɨca pe —jei. 38 —Nde ndere nemanota chepepɨca pe —jei Jesús—. Añete che jae ndeve, ndei uru cuimbae uñee mbove, mbapɨ vese ma checuacuta —jei—.

14

Jesús co jae tape Tumpa pe oo vae

1 Agüɨye pepɨatɨtɨ. Perovia Tumpa re. Perovia vi cheré —jei—. 2 CheRu jenta pe ime jeta o. Jucuarãi'ã yave, amɨmbeuta tẽi co peve. Aata ayapɨcatu perendarã —jei Jesús chupe reta—. 3 Jare aa ma yave ayapɨcatu perendarã, ayu yeta puraa vaerã, pe reta vi pico vaerã che aicota vae pe —jei—. 4 Jare pe reta picuaa tape que rupi aata —jei. 5 Jayave Tomás jei: —OreYa, ore nduicuaa'ã quetɨ ndeota vae. ¿Quirãita ra nduicuaa tape? 6 —Che co jae tape —jei Jesús—. Che co jae añetete uyemɨngueta vae. Che co jae tecove opa mbae vae umee vae. Mbaetɨ quía ipuere uñemɨĩru cheRu ndive jaeño che rupi —jei—. 7 Checuaa cavi yave mona, picuaata tẽi co cheRu vi. Ẽrei añave güive picuaa co. Echa'ã peecha ma —jei. 8 Felipe jei chupe: —OreYa, eechaca oreve ndeRu. Jocuaño nduipota. 9 —Ɨma ma aico pe reta ndive, Felipe —jei Jesús—. ¿Ndei pa co checuaa cavi? Cherecha vae uecha ma co cheRu. ¿Maera pa ndere: ‘Eechaca oreve ndeRu’? —jei—. 10 ¿Perovia'ã pa che aico cheRu ndive jare cheRu ico che ndive vae? Ñee amɨmbeu peve vae chembaeño'ã co. Echa'ã cheRu ico che ndive, jare jae uyapo mbaravɨquɨ reta —jei Jesús—. 11 Perovia cua che jae peve vae: Che aico cheRu ndive, jare cheRu ico che ndive. Cua perovia'ã yave, chererovia mbaravɨquɨ ayapo vae reta jeco pegua —jei—. 12 Añete che jae peve, cheré güɨrovia vae uyapota mbaravɨquɨ reta che ayapo ma vae reta rami. Jare iparavɨquɨ reta tuicha eteta cheparavɨquɨ reta güi, che aata cheRu pe ramo —jei—. 13 Pepuereta piyerure ipotave mbae re cheree re, jare che ayapota peve, cheRu uyembɨadoraca vaerã che ayapota vae rupi —jei—. 14 Piyerure yave ipotave mbae re cheree re, ayapota co peve —jei Jesús chupe reta—.

Espíritu Santo outa

15 Cherau yave, piyapo cheporoyocui reta —jei—. 16 Jare che ayerureta cheRu pe jae ombou vaerã peve ĩru vae. Jae jecuaeño icota pe reta ndive pembɨpɨacatu vaerã. Jae co Espíritu Santo —jei—. 17 Jae imiarita añete vae re. Upurugüɨrovia mbae vae reta ndarau ipuere umbɨresive Espíritu Santo. Echa'ã upurugüɨrovia mbae vae reta uecha'ã jare uicuaa'ã. Ẽrei pe reta picuaa. Echa'ã jae ico pe reta ndive jare icota pepɨa pe —jei—. 18 Che aa ma yave, ndarau pueya jentarã mbae vae reta rami. Echa'ã che ayu yeta co —jei—. 19 Michi peguaño ma ɨvɨ pegua reta cherechata. Ndarau ma cherecha ye. Ẽrei pe reta cherecha yeta. Che jecuaeño aico ramo, pe reta picota vi —jei chupe reta—. 20 Jocua ara picuaata co che aico cheRu ndive, jare pe reta pico che ndive vae, jare che aico pepɨa pe —jei—. 21 Ime yave quía uyapɨsaca cheporoyocui reta re uyapo vaerã vae, jae co cherau. Jare cheRu uauta cherau vae, jare che aauta, jare aicuaacata chupe quía co che —jei. 22 Jayave Judas - jae'ã co Judas Iscariote - jei chupe: —OreYa, ¿quirãita pa ndicuaaca oreve quía co nde, ndicuaaca'ã yave upurugüɨrovia mbae vae reta pe? 23 —Cherau vae uyapota che jae chupe uyapo vaerã vae —jei Jesús—. Jare cheRu uauta. Jare ndoyuta nduico vaerã jae ndive —jei—. 24 Cherau'ã vae uyapo'ã che jae chupe uyapo vaerã vae. Jare chiñee piyandu vae chembaeño'ã co. Echa'ã cua ñee cheRu iñee co. Jae co chembou —jei—. 25 Cua mbaembae re chemiari ma peve, aico pe ndive rambueve. 26 Ẽrei jocua pembɨpɨacatuta vae pemboeta opaete mbae re. CheRu ombouta peve cheree re. Jae co Espíritu Santo. Jae pemɨmanduata opaete che jae peve vae re —jei—. 27 Mbɨacatu aeya pe ndive. Mbɨacatu che anoi vae amee peve. Ɨvɨ pegua reta ipuere'ã umee peve che amee peve vae nunga mbɨacatu. Agüɨye pepɨatɨtɨ. Agüɨye pequɨye —jei—. 28 Piyandu ma quirãi che jae: ‘Aata ma jare ayu yeta peve.’ Cherau yave mona, piyeroviata tẽi. Echa'ã aata cheRu pe, jare cheRu imbaepuere tuicha ete chembaepuere güi —jei—. 29 Amɨmbeu ma peve ndei uyeyapo mbove, perovia vaerã uyeyapo yave —jei—. 30 Ndarau ma ɨma chemiari peve. Echa'ã ɨvɨ pegua reta juvicha ɨmambae outa uvãe cheve. Ẽrei ndarau ipuere cheré —jei—. 31 Ẽrei ayapota cheRu iporoyocui, ɨvɨ pegua reta uicuaa vaerã che aau cheRu. Pepũa, yaa ma cua güi —jei chupe reta—.

15

Jesús co jae uva iyɨpɨ añetete vae rami

1 Che co jae uva iyɨpɨ añetete vae rami, jare cheRu co jae uva iyɨpɨ iyandarecoa rami —jei—. 2 Opaete jãca ía mbae vae reta cheRu uyasɨata. Jare opaete jãca ía vae reta jae uitɨota, jeta ía vaerã —jei—. 3 Pe reta piyeyoeca ma ñee amɨmbeu peve vae pe —jei—. 4 Pico cheré perovia reve, jare che aicota pepɨa pe. Penti jãca uyeasɨa yave uva iyɨpɨ güi, ndarau ipuere ía. Echa'ã jãca jaeño ipuere'ã ía. Jae ramiño vi pe reta pico'ã yave cheré perovia reve, ndarau pepuere piyapo icavi vae Tumpa peguarã —jei—. 5 Che co jae uva iyɨpɨ rami, jare pe reta co jae jãca reta rami. Jocua ico cheré güɨrovia reve vae uyapota jeta icavi vae Tumpa peguarã. Echa'ã che aico ipɨa pe. Ẽrei che aico'ã yave pepɨa pe, pepuereta'ã mbae piyapo Tumpa peguarã —jei—. 6 Jocua ico'ã cheré güɨrovia reve vae uyemombota penti jãca uyeasɨa vae uyemombo yɨpi vaerã vae rami. Jare jãca yɨpi vae reta uyembatɨca jare uyemondoca tata pe ocai vaerã —jei—. 7 Pico yave cheré perovia reve, jare piyapo yave che jae peve piyapo vaerã vae, pepuereta piyerure pipota vae re jare penoita co —jei—. 8 Piyapo yave jeta icavi vae cheRu peguarã, ɨvɨ pegua reta umbɨadorata cheRu. Jare cuarãi picuaacata pe reta co cheremimboe reta —jei—. 9 CheRu cherau. Jae ramiño vi che puau. Jecuaeño piyeyocui cheve, che puau ramo —jei—. 10 Piyapo yave cheporoyocui reta, che jecuaeño puauta. Echa'ã cuarãi che ayapo cheRu iporoyocui reta, jare jecuaeño jae cherau —jei Jesús chupe reta—. 11 Cuarãi chemiari ma peve piyerovia vaerã che ayerovia rami. Cuarãi ayapo tuicha ete piyerovia vaerã —jei—. 12 Cua co jae cheporoyocui: Piyerau che puau rami. 13 Ime yave quía iquɨrẽɨ umano uepɨ vaerã iamigo reta vae, ipuruau tuicha ete co ĩru mburuau güi —jei—. 14 Pe reta co jae cheamigo reta, piyapo yave che jae peve piyapo vaerã vae —jei—. 15 Che jae'ã ma peve pe reta co cherembiocui reta. Echa'ã uyeyocui vae uicuaa'ã mbae ra uyapo ipatrón. Ẽrei che jae ma peve pe reta co jae cheamigo reta. Echa'ã opaete cheRu umɨmbeu cheve vae aicuaaca ma co peve —jei chupe reta—. 16 Pe reta cheparavo'ã. Che co puparavo. Jare amee ma peve mbaepuere peo vaerã piyapo icavi vae Tumpa peguarã, jare jecuae jucuarãi piyapo vaerã. Cua ayapo cheRu umee vaerã peve ipotave piyerureta chupe jese cheree re vae —jei—. 17 Cua co poyocui: Piyerau —jei—.

Upurugüɨrovia mbae vae reta umɨtarẽɨ Jesús jare imbae reta

18 Piñemɨtarẽɨca upurugüɨrovia mbae vae reta pe yave, pemandúa quirãi jae reta che rani co chemɨtarẽɨ —jei—. 19 Pico yave mona upurugüɨrovia mbae vae reta yugüɨreco rami, upurugüɨrovia mbae vae reta perauta tẽi. Ẽrei che puparavo ma upurugüɨrovia mbae vae reta ipɨte güi. Jáeramo pico'ã ma upurugüɨrovia mbae vae reta yugüɨreco rami. Jáeramo piñemɨtarẽɨca upurugüɨrovia mbae vae reta pe —jei—. 20 Pemandúa cua che jae peve vae re: ‘Penti uyeyocui vae imbaepuere tuicha'ã ete ipatrón imbaepuere rami.’ Echa'ã upurugüɨrovia mbae vae reta uyapo yave icavi mbae vae cheve, uyapota vi icavi mbae vae peve. Uyapo reta yave che jae chupe uyapo vaerã vae, uyapota vi pe reta pere chupe uyapo vaerã vae —jei—. 21 Ẽrei upurugüɨrovia mbae vae reta uyapota peve opaete cua mbaembae cheré perovia ramo. Echa'ã jae reta uicuaa'ã chembou vae —jei—. 22 Ayu'ã yave mona chemiari vaerã chupe reta, ndarau tẽi teco güɨnoi. Ẽrei añave opaete vae ipuere uicuaa jae reta co teco güɨnoi —jei—. 23 Chemɨtarẽɨ vae umɨtarẽɨ vi cheRu —jei—. 24 Ayapo'ã yave mona ipɨte pe mbaravɨquɨ mbaetɨ quía ye uyapo vae reta, ndarau tẽi teco güɨnoi. Ẽrei jae reta cherecha ma - jae co cheRu uecha rami - jare oremɨtarẽɨ —jei—. 25 Cua uyapo reta uyeyapo vaerã mboroyocui pe uyecuatía oĩ vae. Echa'ã uyecuatía oĩ cuarãi: ‘Jae reta chemɨtarẽɨ mbaetɨ mbae icavi mbae vae ayapo chupe reta reve.’ Jucuarãi uyecuatía oĩ —jei—. 26 Ẽrei ambouta peve cheRu ico vae güi pembɨpɨacatuta vae - jae co Espíritu Santo añete vae re imiarita vae. Jae ou yave, chemɨmbeuta co —jei—. 27 Jare pe reta vi chemɨmbeuta. Echa'ã tenonde güive pico che ndive —jei—.

16

1 Opaete cua che jae ma peve agüɨye vaerã piyerova Tumpa güi —jei—. 2 Piyemombocata co judío reta itupao reta güi. Añete co, outa ma ara piyeyucaca vaerã. Jare jocua reta peyucata vae ipɨa pe uyemɨngueta tẽita uyeyocui co oĩ Tumpa pe —jei—. 3 Jae reta uicuaa'ã cheRu jare checuaa'ã vi. Jáeramo jucuarãi uyapota —jei chupe reta—. 4 Ẽrei cua che jae ma peve, pemandúa vaerã cuarãi amɨmbeu peve vae re jucuarãi uyapo reta yave —jei—.

Espíritu Santo uyapo vae

Amɨmbeu'ã peve cua tenonde güive. Echa'ã che aico pe ndive. 5 Ẽrei aata chembou vae pe. Jare penti ave añave pepɨrandu'ã cheve: ‘¿Quetɨ pa ndeota?’ —jei—. 6 Ẽrei cua che jae peve vae jeco pegua pepɨatɨtɨ. 7 Ẽrei amɨmbeu peve añete vae. Icavita co peve che aa vaerã. Echa'ã che aa'ã yave, ndarau ou peve pembɨpɨacatuta vae. Ẽrei aa yave, ambouta peve. 8 -11 Jare jae ou yave, uicuaacata ɨvɨ pegua reta pe jae reta uyapo co mbaeyoa. Echa'ã güɨrovia'ã cheré. Uicuaacata jupi vae. Echa'ã aata cheRu oĩ vae pe jare pe reta ndarau ye ma cherecha. Uicuaacata Tumpa uãata ɨvɨ pegua reta. Echa'ã uãa ma ɨvɨ pegua reta juvicha —jei—. 12 Ime jeta aipota tẽi jae peve vae, ẽrei ndeiño pepuere picuaa cavi —jei—. 13 Ẽrei Espíritu Santo añete vae re imiarita vae ou ma yave, umɨmbeuta peve añete vae. Echa'ã ñee umɨmbeuta peve vae ndarau imbaeño. Imiarita Tumpa umɨmbeu chupe vae re, jare umɨmbeuta peve uyeyapota vae —jei—. 14 Jae chembɨadoracata co. Echa'ã jae pemboeta che pomboe rami —jei Jesús chupe reta—. 15 Opaete cheRu imbae chembae vi co. Jáeramo che jae cuarãi: ‘Jae pemboeta che pomboe rami’ —jei—.

Ipɨatɨtɨ vae uyeroviata co

16 Michi peguaño ma pe reta cherechata. Ẽrei ɨmambae cherecha yeta. Echa'ã aata cheRu pe —jei chupe reta. 17 Amocue jemimboe reta jei uyupe: —¿Mbae pa uipota jei cua jei yandeve vae? Echa'ã jei: ‘Michi peguaño ma pe reta cherechata. Ẽrei ɨmambae cherecha yeta.’ Jare jei vi: ‘Echa'ã aata cheRu pe.’ 18 ¿Mbae pa uipota jei: ‘Michi peguaño ma’? Yaicuaa'ã mbae ra uipota jei —jei reta. 19 Jesús uicuaa jae reta uipota tẽi upɨrandu chupe cua re. Jáeramo jei chupe reta: —Che jae peve cuarãi: ‘Michi peguaño ma pe reta cherechata. Ẽrei ɨmambae cherecha yeta.’ Jare pepɨrandu peĩ piyupe mbae ra uipota jei cua che jae peve vae —jei—. 20 Añete che jae peve, piyaota jare pepɨatɨtɨta, ẽrei upurugüɨrovia mbae vae reta uyeroviata. Pepɨatɨtɨta co, ẽrei jaɨcue rupi piyeroviata co —jei—. 21 Penti cuña imembɨ oata ma oĩ yave, cuña ipɨatɨtɨ jasɨ chupe ramo. Ẽrei imembɨ oa ma yave, imandua'ã ma jasɨ chupe vae re. Echa'ã uyerovia imembɨ oa ma ramo —jei—. 22 Jae ramiño vi pe reta pepɨatɨtɨ añave, ẽrei puecha yeta, jare piyeroviata, jare ndarau quía ipuere pembɨpɨatɨtɨ ye —jei—. 23 Jocua ara ndarau pepɨrandu cheve mbae re. Añete che jae peve, ipotave piyerureta cheRu pe jese vae cheRu umeeta peve cheree re —jei—. 24 Ndeiño peeca mbae cheree re. Piyerure Tumpa pe mbaembae re, jare cheRu umeeta co peve tuicha ete piyerovia vaerã —jei—.

Che chepuere ete ɨvɨ pegua reta güi

25 Cua amɨmbeu ma peve amɨjaanga reve. Ẽrei outa ma ara reta amɨmbeu cavi vaerã peve cheRu regua. Ndarau ye ma amɨmbeu peve amɨjaanga reve —jei—. 26 Jocua ara reta pe piyerureta mbaembae re cheree re. Jare che jae'ã peve ayerureta cheRu pe jae uyapo vaerã piyerure jese vae —jei—. 27 Echa'ã cheRu etei perau, pe reta cherau jare perovia che ayu cheRu güi ramo —jei—. 28 Ayu co cheRu güi cua ɨvɨ pe. Aa yeta ma cua ɨvɨ güi cheRu pe —jei chupe reta. 29 Jesús jemimboe reta jei chupe: —Añave nemɨmbeu cavi ma oreve nemɨjaanga mbae reve. 30 Añave nduicuaa nde ndicuaa co opaete vae, jare ndeeca'ã quía umɨmbeu vaerã ndeve mbae re. Cua jeco pegua ndugüɨrovia nde ndeyu co Tumpa güi —jei reta. 31 Jesús jei chupe reta: —Pe reta pere perovia ma. 32 Ẽrei outa ma ara - ou ma co - pe reta piñemɨai vaerã. Chereyata jare penti penti peota perenta pe. Cheño apɨtata. Ẽrei ndarau cheño aico. Echa'ã cheRu ico che ndive —jei—. 33 Cua che jae ma peve pepɨacatu vaerã cheré perovia ramo. Cua ɨvɨ pe pico rambueve, piporarata co. Ẽrei agüɨye pepɨatɨtɨ. Echa'ã che chepuere ete ɨvɨ pegua reta güi —jei.

17

Jesús uyerure Tumpa pe jemimboe reta re

1 Cua jei ma yave, Jesús umae ara cotɨ jare jei: —CheRu, ara uvãe ma. Che co jae ndeRaɨ. Chembɨadoraca, chepuere vaerã numbɨadoraca vi —jei—. 2 Echa'ã nde cheapo ma opaete vae iYarã, amee vaerã tecove opa mbae vae opaete nde nemee cheve vae reta pe —jei—. 3 Ime yave quía yandecuaa vae, jae güɨnoi tecove opa mbae vae. Nde co jae pentiño Tumpa añetete vae. Che co jae Jesucristo. Nde chembou —jei—. 4 Che numbɨadoraca cua ɨvɨ pe. Echa'ã opa ma ayapo mbaravɨquɨ nde nemee cheve ayapo vaerã vae —jei—. 5 Ndei ɨvɨ uyeyapo mbove aico nde ndive yave ayembɨadoraca co. Jae ramiño vi añave chembɨadoraca ye nderovai —jei—. 6 Nde nemee ma cheve cua cuimbae reta upurugüɨrovia mbae vae reta ipɨte güi. Che amɨmbeu ma nderegua cua reta pe. Jae reta nembae co jare nde nemee ma cheve. Jae reta uyapo nde ndere chupe reta uyapo vaerã vae —jei—. 7 Jae reta uicuaa opaete nde nemee cheve vae ou co ndegüi. 8 Echa'ã che amee ma chupe reta ñee nde nemee cheve vae, jare jae reta güɨrovia niñee. Uicuaa cavi che ayu co ndegüi. Güɨrovia ma nde co chembou —jei—. 9 Ayerure ndeve jese reta. Ayerure'ã upurugüɨrovia mbae vae reta re. Ayerure ndeve nde nemee cheve vae reta re. Echa'ã jae reta nembae co —jei—. 10 Opaete chembae nembae co, jare nembae chembae co. Jare che ayembɨadoraca ma jae reta jeco pegua —jei—. 11 Jare ndarau ma aico cua ɨvɨ pe. Ẽrei jae reta upɨtañota cua ɨvɨ pe. Che aata ma ndepɨ. CheRu, nde co jae jupi vae. Cua reta nemee ma cheve. Emborɨ nembaepuere pe, agüɨye vaerã uyerova ndegüi, jare yugüɨreco vaerã penti ramiño. Echa'ã jucuarãi yande yaico penti ramiño —jei—. 12 Che aico jae reta ndive rambueve, che amborɨ nembaepuere pe cua nemee cheve vae reta, agüɨye vaerã uyerova ndegüi. Pentiño oota cañɨtei pe, niñee pe uyecuatía oĩ vae uyeyapo vaerã. Ẽrei amborɨ ĩru reta, agüɨye vaerã yugüɨraa cañɨtei pe —jei—. 13 Ẽrei aata ma ndepɨ. Cuarãi chemiari chupe reta ɨvɨ pe aico rambueve, jae reta uyerovia ete vaerã che ayerovia rami —jei—. 14 Amee ma chupe reta niñee, jare uñemɨtarẽɨca upurugüɨrovia mbae vae reta pe. Che aico'ã upurugüɨrovia mbae vae reta yugüɨreco rami. Jae ramiño vi jae reta yugüɨreco'ã upurugüɨrovia mbae vae reta yugüɨreco rami —jei—. 15 Ayerure'ã ndeve nde nderaa vaerã cua ɨvɨ güi. Ayerure ndeve nemborɨ vaerã, agüɨye vaerã icavi mbae vae iya umɨamɨri —jei—. 16 Che aico'ã upurugüɨrovia mbae vae reta yugüɨreco rami. Jae ramiño vi jae reta yugüɨreco'ã upurugüɨrovia mbae vae reta yugüɨreco rami. 17 Iñono tee reta ndiyupeguarã añete vae rupi. Niñee co jae añete vae —jei Jesús—. 18 Nde chembou ɨvɨ pe. Jae ramiño vi che amondo cua reta opaete ɨvɨ rupi —jei—. 19 Cua reta jeco pegua añeñono tee ma ndeve peguarã, jae reta vi uñeñono tee vaerã ndeve peguarã añete vae rupi —jei—. 20 Jare ayerure ndeve cheré güɨroviata vae re. Echa'ã güɨroviata cua reta iñee rupi. Cua reta reño'ã ayerure ndeve —jei—. 21 Ayerure ndeve opaete jae reta yugüɨreco vaerã penti ramiño. Nde ndico che ndive, cheRu, jare che aico nde ndive. Jae ramiño vi ayerure ndeve cua reta yugüɨreco vaerã yanderé güɨrovia reve, ɨvɨ pegua reta güɨrovia vaerã nde co chembou vae —jei—. 22 Nde ndepɨacavi ndeechaca cheve vae, che vi aechaca chupe reta, jae reta yugüɨreco vaerã penti ramiño. Echa'ã jucuarãi yande yaico penti ramiño —jei Jesús—. 23 Nde ndicota che ndive jare che aicota ipɨa pe, añetete yugüɨreco vaerã penti ramiño, ɨvɨ pegua reta uicuaa vaerã nde co chembou jare nde ndeau co cua reta nde cherau rami —jei—. 24 CheRu, aipota cua nemee cheve vae reta vi yugüɨreco vaerã che aicota vae pe, uecha vaerã ndepɨacavi cheve vae. Echa'ã ndei ɨvɨ uyeyapo mbove nde cherauño mai —jei—. 25 CheRu, nde co jae jupi vae. Upurugüɨrovia mbae vae reta ndecuaa'ã. Ẽrei che co nducuaa, jare cua reta uicuaa nde co chembou vae —jei—. 26 Che numɨmbeu ma chupe reta jare numɨmbeu yeta, jae reta tuau ĩru vae reta nde cherau rami, jare che aico vaerã ipɨa pe —jei.

18

Uipɨsɨ reta Jesús

1 Jesús cua jei ma yave, uasa jemimboe reta ndive ɨãca Cedrón jee vae jovaicho pe oo uvãe temitɨ reta ñugüɨnoi vae pe. Joco pe uique Jesús jare jemimboe reta. 2 Jare Judas - jae co umee jovaicho reta pe vae - uicuaa jocua temitɨ reta jenda. Echa'ã joco pe uyembatɨñoi yepi Jesús jemimboe reta ndive. 3 Jayave Judas oo sacerdote reta itenondegua reta jare fariseo reta ñugüɨnoi vae pe, jare jae reta omondo amocue sundaro reta jare jembiocui reta temitɨ reta ñugüɨnoi vae cotɨ Judas jupíe. Güɨraa reta mechero jare ɨvɨra jare quɨsepucu reta. 4 Jayave Jesús oo jae reta ñugüɨnoi vae cotɨ jare jei: —¿Quía pa peeca? Echa'ã jae uicuaa ma mbae uyeyapota chupe vae. 5 —Jesús Nazaret pegua —jei reta. —Che co jae —jei Jesús. Jare Judas - jae co umee jovaicho reta pe vae - uyemboɨ oĩ joco pe jae reta ndive. 6 Jesús jei yave chupe reta: “Che co jae”, jae reta opa usɨrɨ jaɨcue cotɨ jare oa reta ɨvɨ re. 7 Jayave Jesús upɨrandu ye chupe reta: —¿Quía pa peeca? Jei reta ye: —Jesús Nazaret pegua. 8 —Amɨmbeu ma peve che co jae —jei Jesús—. Pe reta che chereca. Jáeramo pemaeño cua che ndive ñugüɨnoi vae reta re yugüɨraa ye vaerã —jei. 9 Cua jei uyeyapo vaerã tenonde yave jei vae: “Amɨcañɨ'ã penti ave nde nemee cheve vae reta güi.” Jucuarãi jei ma. 10 Jare Simón Pedro güɨnoi penti quɨsepucu. Jayave uequi jɨru güi jare uiporu sacerdote tenondegua jembiocui inambi iyacata cotɨgua re, jare uyasɨa inambi chugüi. (Jocua uyeyocui vae jee co Malco.) 11 Jayave Jesús jei Pedro pe: —Iñono ye ndequɨsepucu jɨru pe. Aiporarañotai co. Echa'ã cheRu uipota aiporara vaerã —jei.

Jesús Anás jovai

12 Jayave sundaro reta juvicha ndive jare judío reta itenondegua reta jembiocui reta uipɨsɨ Jesús uñapɨ̃ti. 13 Jayave güɨraa Jesús Anás pe rani - jae co Caifás jembireco tu - Caifás co jae sacerdote tenondegua jocua año. 14 Tenonde yave cua Caifás umɨmbeu judío reta pe icavita co chupe reta penti cuimbae umano vaerã opaete vae reta ipepɨca pe.

Pedro Anás joca pe

15 Jare Simón Pedro jare ĩru temimboe yugüɨraa Jesús jaɨcue. Jare cua ĩru temimboe uique sacerdote tenondegua joca pe Jesús uique yave. Echa'ã sacerdote tenondegua uicuaa cua temimboe. 16 Ẽrei Pedro uique'ã japɨpe pe. Upɨta uyemboɨ oĩ onque tuicha vae iyɨpɨ pe. Jayave ĩru temimboe sacerdote tenondegua uicuaa vae oẽ umɨngueta cuñatai onque uãro vae pe jare uruique Pedro. 17 Jayave cuñatai onque uãro vae jei Pedro pe: —¿Jae'ã pa co nde penti jocua cuimbae jemimboe? —Jae'ã co che —jei Pedro. 18 Jare sacerdote tenondegua jembiocui reta jare judío reta itenondegua reta jembiocui reta uyapo ma tata jare uyemboɨ reta tata iyɨpɨ rupi uyepee vaerã. Echa'ã roɨ co. Pedro vi upɨta joco pe uyemboɨ oĩ jae reta ndive uyepee vaerã.

Anás upɨrandu Jesús pe

19 Jayave sacerdote tenondegua upɨrandu Jesús pe jemimboe reta re jare iporomboe re. 20 Jayave Jesús jei chupe: —Che ayemɨngueta co opaete vae jovaque. Jecuaeño aporomboe judío reta itupao reta pe jare Tumpa jo pe. Echa'ã joco pe jecuaeño uyembatɨ judío reta. Ayemɨngueta vɨari'ã etei —jei—. 21 ¿Maera pa ndepɨrandu cheve? Epɨrandu uyapɨsaca cheré vae reta pe che jae chupe reta vae re. Jae reta uicuaa che jae vae —jei. 22 Cua jei ma yave Jesús, penti judío reta itenondegua reta jembiocui joco pe oĩ vae ocua Jesús jova re. —¿Maera pa jucuarãi ndiyemɨngueta sacerdote tenondegua pe? —jei. 23 —Icavi'ã ayemɨngueta yave, emɨmbeu mbae ra icavi'ã —jei Jesús—. Ẽrei icavi ayemɨngueta. ¿Maera pa ndecua cheré? —jei. 24 Jayave Anás omondo Jesús iyocuaa reve Caifás pe - jae vi co sacerdote tenondegua.

Pedro uicuacu Jesús

25 Jare Simón Pedro uyemboɨ uyepee oĩ. Ĩru vae reta jei chupe: —¿Jae'ã pa co nde penti jemimboe? Pedro uicuacu. Jei: —Jae'ã co che. 26 Penti sacerdote tenondegua jembiocui - jae co jocua cuimbae Pedro uyasɨa inambi chugüi vae jentarã - jei Pedro pe: —Che nduecha co temitɨ reta ñugüɨnoi vae pe jae ndive. 27 Pedro jei ye: —Jae'ã co che. Jare cua jei ma yave, uru cuimbae uñee.

Jesús Pilato jovai

28 Jayave güɨraa reta Jesús Caifás jenta güi palacio pe. Neimbove asɨ. Jae reta uique'ã palacio japɨpe pe. Echa'ã uique yave joco pe jocua ara, iporomboe umɨmbeu chupe reta uyemɨnguɨata tẽi co, jare ndarau tẽi ipuere jou tembíu pascua pegua. 29 Jayave Pilato oẽ chupe reta. —¿Mbae re pa pembɨjeco cua cuimbae? —jei chupe reta. 30 —Cua cuimbae jecocavi yave mona, ndarau tẽi numee ndeve —jei reta. 31 —Pe reta etei peraa peãa vaerã peporoyocui rupi —jei Pilato. —Romano reta umaeño'ã oreré nduyuca vaerã quía —jei reta. 32 Jucuarãi jei reta, uyeyapo vaerã Jesús jei ma uyeyapota chupe vae. Echa'ã Jesús umɨmbeu ma quirãita co umano. 33 Jayave Pilato uique ye palacio pe jare ueni Jesús. —¿Nde pa co jae judío reta juvicha guasu? —jei. 34 —¿Ndeiño pa ndiyemɨngueta jucuarãi, ani ĩru vae reta pa umɨmbeu ndeve cheregua? —jei Jesús. 35 —Che penti judio'ã co —jei Pilato—. Nerentaɨgua reta jare sacerdote reta itenondegua reta nemee cheve. ¿Mbae pa ndiyapo? —jei. 36 —Che co jae penti mburuvicha guasu —jei Jesús—, ẽrei che jae'ã co mburuvicha guasu ɨvɨ pegua reta rami. Che jocua reta rami yave mona, cherembiocui reta uñerãrota tẽi co, agüɨye vaerã añemee judío reta pe. Ẽrei che jae'ã co mburuvicha guasu ɨvɨ pegua reta rami —jei Jesús. 37 Jayave Pilato jei chupe: —¿Nde pa co jae penti mburuvicha guasu? —Nde ndere rami che co jae penti mburuvicha guasu —jei Jesús—. Cuarã ayeyapo cuimbaerã. Cuarã ayu ɨvɨ pe. Ayu amɨmbeu vaerã añete vae. Opaete añete vae güɨrovia vae reta uyapɨsaca chiñee re —jei. 38 Jayave Pilato upɨrandu chupe: —¿Mbae pa jocua añete vae?

Pilato jei Jesús umanota co

Jare cua jei ma yave, Pilato oẽ ye judío reta jovai jare jei chupe reta: —Avãe'ã etei teco jese. 39 Ẽrei pe reta jecuaeño pipota ayora vaerã peve penti pereso pascua pe. ¿Pipota pa ayora vaerã peve cua judío reta juvicha guasu? —jei chupe reta. 40 Jae reta iñeeãta reve jei: —Agüɨye iyora jocua cuimbae. Iyora oreve Barrabás —jei reta. Jocua Barrabás co jae imonda vae.

19

1 Jayave Pilato güɨraaca Jesús uinupaca chicote pe. 2 Jare sundaro reta oñope yurãti catuii vae jare umbapúa oñono Jesús iñãca re. Jare omondeca reta Jesús pe temimonde pɨ̃ta vae. 3 Jayave jei reta chupe: —¡Viva, judío reta juvicha guasu! Jayave ocua reta jese ipo pe. 4 Jayave Pilato oẽ ye, jare jei judío reta pe: —Mase, aruta peve picuaa vaerã avãe'ã co teco jese. 5 Jayave Jesús oẽ. Güɨnoi jocua yurãti catuii vae iñãca re jare omonde temimonde pɨ̃ta vae. Jayave Pilato jei chupe reta: —Mase, co oĩ cua cuimbae. 6 Sacerdote reta itenondegua reta jare jembiocui reta uecha yave Jesús, iñeeãta reve jei: —¡Icutuca curusu re, icutuca curusu re! Jayave Pilato jei chupe reta: —Pe reta etei peraa picutuca curusu re. Echa'ã che avãe'ã etei teco jese —jei. 7 Judío reta jei Pilato pe: —Ore nonoi penti mboroyocui, jare jocua mboroyocui rupi umanota co. Echa'ã jei jae co Tumpa Taɨ —jei reta. 8 Cua uyandu yave, Pilato uquɨye ete. 9 Jayave uique ye palacio pe jare upɨrandu Jesús pe: —¿Quía pegua pa nde? Ẽrei Jesús jei'ã mbae ave chupe. 10 Jayave Pilato jei chupe: —¿Maera pa niñee nemoẽ'ã cheve? Che anoi mbaepuere nducutuca vaerã curusu re. Anoi vi mbaepuere ndoyora vaerã. ¿Ndicuaa'ã pa cua? —jei. 11 —Tumpa umaeño'ã nderé yave, ndarau tẽi ndepuere cheré —jei Jesús—. Jáeramo chemee ndeve vae iyoa ete ma co. 12 Cua uyandu ma yave, Pilato uipota tẽi oyora Jesús. Ẽrei judío reta iñeeãta reve jei: —Cua cuimbae ndiyora yave, nde ndiyeyocui'ã ma co César pe. Echa'ã ipotave jei jae co mburuvicha guasu vae oyovaicho ma César ndive —jei reta. 13 Pilato cua uyandu yave, güɨnoẽ Jesús jare uguapɨ Empedrado jee vae pe. (Cua co jee Gabata hebreo iñee pe.) Echa'ã joco pe jecuaeño uãa teco güɨnoi vae reta. 14 Jare jocua ara judío reta uyeyapɨcatu ñugüɨnoi pascua peguarã, jare ara mbɨte seri ma. Jayave Pilato jei judío reta pe: —Co oĩ peruvicha guasu. 15 Jayave jae reta iñeeãta reve jei: —¡Eraaca cua güi, eraaca cua güi, icutuca curusu re! Pilato upɨrandu chupe reta: —¿Aicutucata pa peruvicha guasu? Jayave sacerdote reta itenondegua reta jei: —Jaeño César oreruvicha guasu. 16 Jayave Pilato umee Jesús chupe reta uicutuca vaerã curusu re. Jayave jae reta uipɨsɨ Jesús güɨraa.

Jesús uyecutuca curusu re jare umano

17 Jayave Jesús oẽ jare ovoɨ güɨraa icurusu. Jayave sundaro reta güɨraa Jesús Ãcacuerenda jee vae pe. (Cua co jee Gólgota hebreo iñee pe.) 18 Joco pe uicutu reta Jesús curusu re. Uicutu reta vi ĩru mocui cuimbae reta jare oñono penti Jesús iyacata cotɨ jare ĩru iyaso cotɨ. Jesús oĩ mbɨte pe. 19 Jare Pilato uicuatía curusu re oñonoca vaerã. Cuarãi uyecuatía oĩ: “Jesús Nazaret pegua, judío reta juvicha guasu.” 20 Jare jeta judío reta umɨngueta cua uyecuatía oĩ vae. Echa'ã Jesús uyecutuca vae coiño oĩ tenta guasu güi. Jare uyecuatía oĩ hebreo iñee pe jare griego iñee pe jare latín pe. 21 Jayave judío reta isacerdote reta itenondegua reta jei Pilato pe: —Agüɨyeta tẽi co ndicuatía: ‘Judío reta juvicha guasu.’ Ndicuatiata tẽi co: ‘Cua cuimbae jei: Che co jae judío reta juvicha guasu’ —jei reta. 22 —Cua aicuatía vae aicuatía ma co —jei Pilato. 23 Jare sundaro reta uicutu ma yave Jesús, irundɨ reve uyembɨiya Jesús jemimonde re umbɨyao ma yave. Ẽrei jemimonde pucu vae uyembɨvɨvɨ'ã. Uyeyapo penti güiño. Cua vi sundaro reta uequi chugüi. 24 Jayave sundaro reta jei uyupe: —Agüɨye yamondoro. Yayuguari jese, yaicuaa vaerã quía güɨraata vae —jei reta. Cuarãi uyeyapo Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ vae. Echa'ã uyecuatía oĩ cuarãi: “Uyuguari reta cheremimonde re, uicuaa vaerã mbae nunga penti penti güɨraa iyupe vaerã.” Jucuarãi uyecuatía oĩ, jare jucuarãi uyapo sundaro reta. 25 Jare uyemboɨ ñugüɨnoi Jesús icurusu iyɨpɨ pe Jesús ichɨ, jare ichɨ ipɨquɨɨ, jare María - jae co Cleofas jembireco - jare María Magdalena. 26 Jesús uecha ichɨ jare jemimboe jae uau vae uyemboɨ ñugüɨnoi coiño chugüi. Jare jei ichɨ pe: —Chesɨ, joco oĩ nemembɨrã. 27 Cua jaɨcue rupi jei jemimboe pe: —Joco oĩ ndesɨrã. Jáeramo jocua ora güive jocua jemimboe güɨraa jenta pe Jesús ichɨ.

Jesús umano

28 Cua jaɨcue rupi Jesús jei: —Cheúe. Cuarãi uyeyapo ma Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ vae. Echa'ã Jesús uicuaa opaete iparavɨquɨ opa ma. 29 Jare joco pe oĩ vinagre penti yapepo pe. Jayave umãquɨ reta esponja vinagre pe. Jayave oñono reta ɨvɨra re jare omondo Jesús iyuru pe. 30 Jare Jesús jou ma yave vinagre, jei: —Opa ma ayapo Tumpa jei vae. Jayave iñãcatindɨ jare umano.

Jesús iyɨque uyecutu

31 Jare jocua ara judío reta uyeyapɨcatu ñugüɨnoi pascua peguarã. Jáeramo uyerure reta Pilato pe omopẽca vaerã curusu re ñugüɨnoi vae reta itɨmaca jare güɨraaca vaerã joco güi. Echa'ã uipota'ã jetecue reta upɨta vaerã curusu reta re jocua mbutuu ara pe. Echa'ã jocua mbutuu ara uyepɨu reta. 32 Jáeramo sundaro reta yugüɨraa omopẽ penti cuimbae Jesús ndive curusu re uyecutu oĩ vae itɨmaca. Jayave omopẽ ĩru cuimbae itɨmaca. 33 Ẽrei yugüɨraa yave Jesús pe, uecha umano ma. Jáeramo omopẽ'ã itɨmaca. 34 Ẽrei penti sundaro uicutu Jesús iyɨque pe, jare oẽ voi tugüɨ jare ɨ. 35 Jare uecha vae umɨmbeu cua, pe reta vi perovia vaerã. Jare cua umɨmbeu vae añete co. Echa'ã jae uicuaa cavi umɨmbeu vae añete co. 36 Echa'ã opaete cua uyeyapo Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ vae uyeyapo vaerã. Echa'ã uyecuatía oĩ cuarãi: “Ndarau icãgüe ave opẽ.” 37 Jare: “Umaeta reta jocua uicutu vae re.” Jucuarãi uyecuatía oĩ. Oñotɨ reta Jesús jetecue (Mt 27 .57 -61 ; Mr 15 .42 -47 ; Lc 23 .50 -56 ) 38 Cua jaɨcue rupi José Arimatea pegua uyerure Pilato pe güɨraa vaerã Jesús jetecue. Cua José co jae penti Jesús jemimboe, ẽrei uyecuaaca'ã. Echa'ã uquɨye judío reta güi. Jayave Pilato jei chupe ipuere güɨraa Jesús jetecue. 39 Nicodemo ou vi - jae co tenonde yave oo pɨ̃tu yave Jesús pe vae. Jae güeru mirra jare áloes uyeacue vae. Uepitɨ treinta kilo rupi. 40 Jayave umbɨgüeyɨ reta Jesús jetecue, jare oñoma mbae ipiche cavi vae reta reve nieso pe. Echa'ã jucuarãiño mai uyapo judío reta, jetecue oñotɨ yave. 41 Jare Jesús uyecutuca vae pe oĩ penti temitɨ reta ñugüɨnoi vae, jare jocua ipɨte pe oĩ penti teõgüerɨru ipɨau vae - ndei quía uñeñono pɨpe vae pe. 42 Jocua ara judío reta uyeyapɨcatu ñugüɨnoi pascua peguarã. Jáeramo oñono reta Jesús jetecue jocua teõgüerɨru pe. Echa'ã coiño oĩ.

20

Jesús icove ye

1 Jare ndei cõe cavi mbove domingo ara pe María Magdalena ou teõgüerɨru pe, jare uecha ita uyembɨsɨrɨ ma teõgüerɨru güi. 2 Jayave osi oo Simón Pedro jare ĩru temimboe Jesús uau vae ñugüɨnoi vae pe, jare jei chupe reta: —Güɨraa reta ma yandeYa teõgüerɨru güi, jare nduicuaa'ã quiape ra oñono reta. 3 Jayave Pedro jare ĩru temimboe oẽ pãve jare yugüɨraa teõgüerɨru cotɨ. 4 Mocui reve osi pãve yugüɨraa, ẽrei ĩru temimboe iñacua ete Pedro güi, jare oo uvãe teõgüerɨru pe Pedro jenonde. 5 Jayave ipe umae vaerã japɨpe cotɨ, jare uecha nieso reta joco pe oĩ, ẽrei uique'ã. 6 Jayave Simón Pedro oo uvãe jaɨcue rupi, jare uique teõgüerɨru pe. Jare uecha nieso reta joco pe oĩ. 7 Uecha vi nieso Jesús iñãca re tenonde yave uñeñono vae uñeñomañoma oĩ tee ĩru nieso reta güi. 8 Jayave jocua ĩru temimboe vi - jae Pedro jenonde oo uvãe vae - uique teõgüerɨru pe, jare uecha yave, upurugüɨrovia. 9 Echa'ã ndei uicuaa cavi reta Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ vae quirãi Jesús icove yeta ou umanocue vae reta ipɨte güi. 10 Jayave temimboe reta yugüɨraa ye jenta pe.

Jesús uyecuaa María Magdalena pe

11 Ẽrei María uyemboɨ oĩ teõgüerɨru iyɨpɨ pe. Uyao oĩ. Jare uyao oĩ rambueve, ipe umae vaerã teõgüerɨru japɨpe cotɨ. 12 Jare uecha mocui ángel reta uguapɨ ñugüɨnoi Jesús jetecue uñeñono vae pe. Jemimonde tĩ asɨ co. Penti uguapɨ oĩ Jesús iñãca jendacue cotɨ jare ĩru uguapɨ oĩ Jesús ipɨta jendacue cotɨ. 13 Ángel reta jei María pe: —¿Maera pa ndiyao? —Güɨraa reta ma cheYa, jare aicuaa'ã quiape ra oñono reta —jei María. 14 Cua jei ma yave, María uyerova jare uecha Jesús uyemboɨ oĩ joco pe. Ẽrei uicuaa'ã jae co Jesús vae. 15 Jayave Jesús jei chupe: —Cuña, ¿maera pa ndiyao? ¿Quía pa ndeeca? María ipɨa pe uyemɨngueta tẽi jae co temitɨ reta iyandarecoa. Jáeramo jei chupe: —Carai, nde nderaa yave, emɨmbeu cheve quiape niñono, jare che araata. 16 —¡María! —jei Jesús chupe. María uyerova ye icotɨ jare jei chupe: —Raboni. (Cua uipota jei: “Oporomboe vae”.) 17 Jayave Jesús jei chupe: —Agüɨye chepɨsɨ. Echa'ã ndei ayupi cheRu pe. Ẽrei ecua emɨmbeu cherɨvɨ reta pe che jae cuarãi: ‘Aata ma cheRu pe - jae co peRu vi. Jae co cheTumpa - jae co peTumpa vi’ —jei. 18 Jayave María Magdalena oo umɨmbeu Jesús jemimboe reta pe. —Aecha ma yandeYa —jei. Jayave umɨmbeu chupe reta Jesús jei chupe vae.

Jesús uyecuaa jemimboe reta pe

19 Jare jocua pɨ̃tu - domingo ara pe - Jesús jemimboe reta uyembatɨ jare uyuquenda jonque reta. Echa'ã jae reta uquɨye judío reta güi. Jayave ou Jesús uyemboɨ ipɨte pe jare jei chupe reta: —Pepɨacatu. 20 Cua jei ma yave, Jesús uechaca chupe reta ipo jare iyɨque. Jayave Jesús jemimboe reta uyerovia. Echa'ã uecha ma iYa. 21 Jayave Jesús jei ye chupe reta: —Pepɨacatu. CheRu chembou. Jae ramiño vi che pomondo —jei. 22 Jare cua jei ma yave, iputũé omoẽ icotɨ reta jare jei: —Amee ma peve Espíritu Santo. 23 Pembɨasa yave ipotave vae pe imbaeyoa, imbaeyoa uyembaita co. Jare pembɨasa'ã yave ipotave vae pe imbaeyoa, imbaeyoa ndarau uyembai —jei.

Tomás güɨrovia'ã Jesús regua

24 Jare jocua doce jemimboe reta güi penti Tomás jee vae - jae co Choguaquiri pe uyembɨjee vae - oĩ'ã joco pe ĩru reta ndive Jesús ou yave. 25 Jare ĩru Jesús jemimboe reta jei Tomás pe: —Nduecha ma yandeYa. Ẽrei Tomás jei: —Aecha'ã yave uyecuturendacue ipo re jare añono'ã yave chepoãca uyecuturendacue pe jare añono'ã yave chepo iyɨque pe, ndarau arovia. 26 Ocho ara uasa ma yave, temimboe reta ñugüɨnoi ye jocua o pe. Tomás joco pe oĩ vi. Yepe tẽi onque reta uyeyuquenda ñugüɨnoi, ẽrei Jesús ou uyemboɨ ipɨte pe jare jei: —Pepɨacatu. 27 Jayave jei Tomás pe: —Emae chepo re. Iñono cua pe nepoãca. Eupi ndepo iñono cheyɨque pe. Agüɨye ma ico ndepurugüɨrovia mbae reve. Mburugüɨrovia reve ma ico —jei. 28 —Nde co jae cheYa jare cheTumpa —jei Tomás. 29 Jayave Jesús jei: —Ndepurugüɨrovia ma cherecha ramo. Tuicha uyeroviata jocua cherecha mbae reve upurugüɨroviata vae reta —jei.

Maera uyecuatía oĩ cua ñee reta

30 Jare Jesús uyapo jemimboe reta jovaque jeta ĩru mɨacañɨ reta uicuaaca vaerã quía co jae, yepe tẽi uyecuatia'ã oĩ cua pe. 31 Ẽrei aicuatía cua pe uyecuatía oĩ vae, perovia vaerã Jesús co jae Cristo - jae co Tumpa Taɨ - jare penoi vaerã tecove opa mbae vae cua perovia yave.

21

Jesús uyecuaa siete jemimboe reta pe

1 Cua jaɨcue rupi Jesús uyecuaa ye jemimboe reta pe ɨ Tiberias jee vae iyɨpɨ pe. Uyecuaa chupe reta cuarãi: 2 Simón Pedro jare Tomás - jae co Choguaquiri pe uyembɨjee vae - jare Natanael Caná pegua - jocua Caná Galilea pegua co - jare Zebedeo taɨ reta jare mocui ĩru temimboe reta uyembatɨ. 3 Jayave Simón Pedro jei ĩru reta pe: —Aata pira aipɨsɨ vaerã. —Ore ndoota vi nde ndive —jei reta. Jayave yugüɨraa uyupi chalana pe. Ẽrei jocua pɨ̃tu uipɨsɨ'ã mbae ave. 4 Jare cõeta ma yave Jesús uyemboɨ oĩ ɨ jembeɨ pe. Ẽrei temimboe reta uicuaa'ã jae co Jesús. 5 Jayave Jesús jei chupe reta: —Cherɨvɨ reta, ¿pipɨsɨ ma pa mbae? —Nduipɨsɨ'ã mbae ave —jei reta chupe. 6 —Pemombo pepɨsa chalana iyacata cotɨ jare pipɨsɨta pira reta —jei Jesús. Jayave jucuarãi uyapo reta, jare ipuere'ã ma umɨãta pɨsa ɨ güi jeta ete pira omboa ramo. 7 Jayave jocua temimboe Jesús uau vae jei Pedro pe: —Jae co yandeYa. Simón Pedro uyandu yave jocua cuimbae co jae iYa, uyemonde jare ugüeyɨ voi ɨ pe. Echa'ã omboi jemimonde uparavɨquɨ cavi vaerã. 8 Jare ĩru reta yugüeru chalana pe. Jae reta umɨãta pɨsa pira reve. Echa'ã coiño ñugüɨnoi ɨ jembeɨ güi - cien metro rupi. 9 Jare yugüeru oẽ ɨ güi yave, uecha tata tatãpɨ reve joco pe. Uecha vi pira tatãpɨ iárambo jare mbɨyape vi. 10 Jayave Jesús jei chupe reta: —Peru mbovɨ pira pipɨsɨ vae. 11 Jayave Simón Pedro uyupi ye chalana pe jare umɨãta pɨsa ɨ güi. Pɨsa tɨnee pira tuichacue vae pe - güɨnoi ciento cincuenta y tres. Ẽrei yepe tẽi jeta ete, ẽrei omondoro'ã pɨsa. 12 Jayave Jesús jei chupe reta: —Peyu rani pecaru. Jare penti ave jemimboe iquɨrẽɨ'ã upɨrandu chupe: “¿Quía pa co nde?” Echa'ã uicuaa jae co iYa. 13 Jayave Jesús oo uipɨsɨ mbɨyape umee chupe reta. Jae ramiño vi umee chupe reta pira. 14 Jare mbapɨ vese ma cua re Jesús uyecuaa jemimboe reta pe icove ye güive ou umanocue vae reta ipɨte güi.

Emɨngaru cheovecha reta

15 Ucaru reta ma yave, Jesús jei Simón Pedro pe: —Simón, Jonás taɨ, ¿cherau ete pa cua reta güi? —Nduau, cheYa —jei Pedro—. Ndicuaa che nduau co. —Emɨngaru cheovecha-raɨ reta —jei Jesús chupe. 16 Jesús jei ye chupe: —Simón, Jonás taɨ, ¿cherau pa? —Nduau, cheYa —jei ye Pedro—. Ndicuaa che nduau co. —Iyandareco cheovecha reta re —jei Jesús. 17 Jesús jei ye chupe mbapɨ vecea re: —Simón, Jonás taɨ, ¿cherau pa? Pedro ipɨatɨtɨ. Echa'ã mbapɨ vese ma Jesús jei chupe: “¿Cherau pa?” Jayave jei ye: —CheYa, nde ndicuaa opaete. Nde ndicuaa che nduau co. —Emɨngaru cheovecha reta —jei Jesús chupe—. 18 Añete che jae ndeve, nde ndetaɨrusu yave, ndiyemonde jare ndeguata ndipota ndeo vae rupi. Ẽrei nendechi ma yave, ndeupita ndeyɨva jare ĩru vae omondecata ndeve jare ndereraata ndipota'ã ndeo vae pe —jei. 19 Cua jei Jesús umɨmbeu vaerã quirãita co umano Pedro. Jare Pedro umano yave, Tumpa uyembɨadoracata imano rupi. Jayave Jesús jei Pedro pe: —Eyu che ndive.

Temimboe Jesús uau vae

20 Pedro uyerova yave, uecha jocua temimboe Jesús uau vae ou jaɨcue. Jocua temimboe co jae tenonde yave ucaru ñugüɨnoi yave ucaru oĩ Jesús iyɨpɨ pe jare: “¿Quía pa nemeeta, CheYa?” jei chupe vae. 21 Jare Pedro uecha yave jocua temimboe, upɨrandu Jesús pe: —¿Mbae pa uyeyapota chupe, cheYa? 22 Jesús jei chupe: —Che aipota yave jae ico vaerã che ayu ye regua, jocua mbae'ã co ndeve. Nde eyu che ndive —jei. 23 Jare opaete upurugüɨrovia vae reta uicuaa cua Jesús jei vae, jare ipɨa pe uyemɨngueta tẽi cua uipota jei jocua jemimboe ndarau umano. Ẽrei Jesús jei'ã ndarau umano. Jaeño jei: “Che aipota yave jae ico vaerã che ayu ye regua, jocua mbae'ã co ndeve.” 24 Che co jae jocua Jesús jemimboe, jare che amɨmbeu añete co cua pe uyecuatía oĩ vae. Echa'ã che aicuatía cua. Jare opaete nduicuaa cua amɨmbeu vae añete co. 25 Jare ime ye jeta mbaembae Jesús uyapo vae. Opaete cua mbaembae regua uyecuatía oĩ yave penti penti rupi, uatata opaete tupapire jendarã cua ɨvɨ pe. Amén.