1

1 In mexe ham pakha'aj ha'ne sehe' qa hayiits na'l pa'aj hakha' Wi'tlijei. Hakha' Wi'tlijei qa hayiits i'nijup pa' Dios, qa Diosƚe iye. 2 Hakha' Wi'tlijei, in mexe ham pa'aj ha'ne sehe' qa hayiits i'nijup pakha'aj pa' Dios. 3 Week ene' wekwek yaqsiijkii pakha'aj Hakha'an, qa qu' hame' hakha'an qa' ham nana'le' enewe' hane'ej na'l. 4 Hakha'an hayiits na'l ji'teje'm pa'aj pa' witiƚa'x nite' yili'ij, ma' qa ha'ne witiƚa'x qa hik ha'ne qa hik ƚunye'j qu' ƚefetitjiyi'ij ene' jukhew, qa efuts iye. 5 Qa ha'ne fetitjii qa nalittaxipji' pa' nookii, qa pakha'ƚe nookii qa nite' nikfe'lik'uyii. 6 Qa nam kakha' ewi'ƚ jukhew nukin pa' Dios, kakha'an qa ƚii Juan. 7 Kakha'an in nam hik ƚunye'j pakha' qu' nana'li'm na'aj nifelkii, qe qa' nenfelkii hakha' fetitjii, hats'inha qu' week nite' neqeku'ye' qu' nata'ƚets kakha'an. 8 Kakha'an nite' hik kakha' hakha' fetitjii, qe nam yijat'ij qe qa nenfelkii hakha' fetitjii. 9 Hakha' yijaa'ija in na'lkii hik ƚunye'j fetitjii, in nametsju' ha'ne sehe', qa nalitipji' ene' week jukhew qa efuts. 10 Hakha' nametsju' ha'ne sehe' epji'. Hik hakha' yaqsi'jijkii ha'ne week sehe' ipji', qa ha'neƚe sehe' ipji' qa nite' nikfe'lij hakha'an. 11 Namtaxii enewe' yatsat'etstaxij, qa enewe'ƚe yatsat'etstaxij qa nite' neqjunu'uju'ƚ. 12 Qa weekƚe nekhewe' t'eku'miju'ƚ qa neqjunu'uj, qa nite' iye yeqeku' hakha'an, ma' qa testi'yij qu' ƚelitsi'ijha pa' Dios. 13 Hik enewe' in i'nk'a nekfik'ikii iye nite' ta'ƚets ene' wit'esenits, nite' ta'ƚets iye qu' ƚekhewele'ƚe qu' nisu'un, nite' ta'ƚets iye pa'qu' jukhewe', qe ta'ƚets yijat'ij pa' Dios. 14 Ma' qa hakha' Wi'tlijei qa wanaqsi'jƚi'ijkii in jukhewij, qa i'ni'ƚyit ji'teje'mkiiha, qa hi'weni'ƚijha ka' qi ƚesa'x, kakha' ƚesa'x hik ƚunye'j in ewi'ƚƚe in Ƚaa'sija pa' Dios, topo'oj pa' qi ƚeqi'fenkeye'j qa pa' yijaa'ija iye in ƚunye'jkii t'ejuyets pa' Dios. 15 Kakha' Juan Bautista in iyetij hakha'an, qa yit'unhetik'i in yit'ij: —Hane'en hik ha'ne k'iyetij in hit'ijets: “Yakha' qa hakha' teke'lenju' qu' nanam, hakha'an qiji'ha t'anyipji', qe hakha'an hayiits na'l pakha'aj qa yakha'ƚe qa yi'nk'aƚe.”— 16 Qe week pakha' topo'oj ƚeqi'fenkeye'j hakha'an in jiyeƚisijkii, qa yape'enha les in jiyeƚisijkii nite' yili'ij. 17 Qe kekhewe' wenit'ij qu' nanaqsiijkii (ley) in jiyeƚisij pa' Intata qa tisij pa'aj pa' Moises'ik'i, qa pakha'ƚe ƚeqi'fenkeye'j qa pa' yijaa'ija in ƚunye'jkii t'ejuyets pakha'an in jiyeƚisij qa i'nijji' ha' Jesucristo. 18 Haamija pakha' qu' hats ni'wen pa' Dios. Hakha' ewi'ƚƚe in Ƚaa'sija, hikha' ewi'ƚ i'ni'ƚi'ha pa' Ƚatata qa hik hakha' qa jiyikfelitets pa' Dios. 19 Ekewe'en kekhewe' ƚe'lijei ka' Juan Bautista'ik'i, hekhewe' judiol in nukin hekhewe' pa'il ta'ƚii ha' Jerusalén qa hekhewe' iye yithayikikiyek ke' qi witlijtsitjii, ƚiyits levitas, qu' nanfaakan ka' Juan pa' ƚunyee'jija. 20 Kakha'an qa tetfeltaxi'mha, nite' yat'intaxi'm, qa yit'ij: —Nite' yakha' pa' Cristo.— 21 Qa ewi'ƚij iye in nifaakan iye: —¿Pa'n ejunye'jek? ¿Me akha' pa' Elías?— Qa yit'ijiju'ƚ iye ka' Juan: —Nite' yakha'.— Qa yit'ijets iye: —¿Me akha' pakha' profeta?— Qa yeku'ƚ iye: —Nite'.— 22 Ma' qa yit'ijets pa'aj: —¿Qa pa'n ejunye'jek? hats'inha qu' henfeli'ƚi'm hekhewe' ts'ukini'ƚ ei. ¿Qa akha' pa'n qu' it'ij etetsek qu' ejunye'je'?— 23 Qa yeku'ƚ iye ka' Juan Bautista: —Yakha' inek, pakha' wit'ax taya'yi'kii pa' ham i'ni'i' qa yit'ij: “Atsathenketi'ƚha pakha' ƚ'ikheyi'j pa' Yatsat'ax'inij,” in ƚ'anye'jek kakha' yit'ij pa'aj pa' profeta'ik'i Isaías.— 24 Hekhewe' wit'ukinhei, hekhewe'en ƚ'ukinhei pa'aj hekhewe' fariseol. 25 Hekhewe'en qa nifaakan iye, qa yit'ijets: —¿Qa inhats'ekek in ƚ'inqimpulijin in nite' hik akha' pa' Cristo, qa nite' iye pakha' Elías qa nite' iye pakha' profeta?— 26 Ka' Juan Bautista qa yeku'ƚ, qa yit'ijiju'ƚ iye: —Yakha' k'inqimpulijinji' ha'ne iweli', qa hakha'ƚe ewi'ƚ hats i'ntaxi'ƚ etji'teje'm qa nite'ƚe ƚenikfe'li'ƚij. 27 Hik hakha' pakha' teke'lenju' qu' nanam, yakha' nite' ye'weju'ƚij qu' henit'ijii pe' ƚeqniihayij pe' ƚ'otshilaxtii.— 28 Ekewe' wekwek ekewe'en ƚunyejeyi'kii hakha' witset ƚa's Betania neƚu'uju'ƚ ƚajaika' ai hakha' haqqi' Jordán. Hik hakha' i'niji' ha' Juan Bautista in wenqinpulijin. 29 Kakhap neƚuji', ka' Juan Bautista qa yi'wen ha' Jesús in nekets, qa yit'ij: —Jeƚ qeku'ni'ƚek, hik ha'ne hakha' Kots'etax Ƚa's yatsat'axij pa' Dios, hik ha'ne pakha' nit'ijji' hatse' pa' ƚewuƚ'ax ha'ne sehe' epji'. 30 Hik ha'ne k'iyetij in hit'ijets: “Yakha' qa hakha' teke'lenju' qu' nanam, hakha'an qiji'ha t'anyipji', qe hakha'an hayiits na'l pakha'aj qa yakha'ƚe qa yi'nk'aƚe.” 31 Yakhap iye nite' hayiits qu' ne' tsikfe'lij nakha'an. Qa aka' ta'ƚijupi' yakha' in tsam qu' nek'inqimpujinji' pa'qu' iweli'ye', qe qa' nenikfe'lij ene' Israel nakha'an.— 32 Ka' Juan Bautista qa nifeelija iye: —Hi'wenijha in te'nilit'etsju' pa' Espíritu Santo ta'ƚetspha'm na' wa's qa hikƚe ƚunye'j ofo', ma' qa amanipji' nakha'an. 33 Yakha' qa mente' tsikfe'ltaxij pa'n ƚunye'j hakha'an, qa pakha'ƚe ts'ukinij qu' nek'inqimpujinji'kii pa'qu' iweli'ye', qa yit'ij yiwets: “Nakha'an nakha' qu' i'wenij qu' neketsju' na' Espíritu Santo qa' amani'ipji', nakha'an hik nakha' hakha' hik ƚunye'j qu' nenqimpulijinji' na' Espíritu Santo.” 34 Yakha' hi'wenijha qa henfelija iye in hik nakha'ija Ƚa's pa' Dios.— 35 Qa kakhap neƚuikakii ka' Juan Bautista qa hik hakha' i'ni' iye qa wetsjuk hekhewe' ƚ'ijatshenhei i'nijup. 36 Qa in yi'wenik'i pakha' neki' pa'aj ha' Jesús, qa yit'ij: —Jeƚ qeku'ni'ƚek, hik kakha' hakha' Kots'etax Ƚa's yatsat'axij pa' Dios.— 37 Qa hekhewe' wetsjuk ƚ'ijatshenhei yepi'ye' ej aka'an in yit'ij, ma' qa yijayanpha'm ha' Jesús. 38 Qa ha' Jesús qa nejeƚƚetepji' pa'aj, qa yi'wen in nijayanpha'mkii, qa yit'ijets: —¿Ƚekpa' ƚowo'oƚiikii?— Qa yeku'ƚ hekhewe'en: —Rabí, (Maestro) ¿pa'n i'ni' pakha' ƚa'wi'?— 39 Ha' Jesús qa yeku'ƚ pa'aj: —Te'ƚuni'ƚ qa i'weni'ƚ.— Ma' qa ƚijts'eyek qa yi'wen hakha' i'wi'. Ma' qa mexe amaneyijup qa yamijii in hats metju' junu', qe hats las cuatro (4 ) kakha' neƚuji'. 40 Hakha' ewi'ƚ hekhewe' wetsjuk hikhe' yepi'ye' ej ka' Juan Bautista qa yijayanpha'm ha' Jesús, hakha'an ƚii Andrés, ƚejefe ha' Simón Pedro. 41 Hakha' Andrés yojohon in wo'oikii ha' ƚejefe Simón, qa yit'ijets: —Hats hi'weni'ƚ hakha' Mesías (ikji' aka'an Cristo).— 42 Ma' qa neka'xii hakha' i'ni' ha' Jesús. Ha' Jesús in yejeƚju', qa yit'ijets: —Akha' Simón, ƚa's ha' Juan, qa hane'ej qa iyi'ij Cefas (ikji' Pedro, “ute”).— 43 Qa kakhap neƚukii ha' Jesús qa namiyu'ui ha' sehe' Galilea, qa yi'wen ha' Felipe qa t'eqe'mets, qa yit'ijets: —Atsjayan.— 44 Ha' Felipe Betsaida ƚeiƚe', hikha' witset ƚetset iye ha' Andrés qa ha' Pedro. 45 Ha' Felipe qa wo'oikii ha' Natanael, qa yit'ijets: —Hats hi'weni'ƚ hakha' toxik'i yika'ajji' pa'aj pa' Moises'ik'i qa pe' profeta'ik'i iye, hakha' Jesús Nazaret ƚeiƚe', ƚa's pa' José.— 46 Ha' Natanael qa yit'ijets pa'aj: —¿Me ƚeke' qu' nata'ƚ ji'ju' pa'qu' ƚe'wise' hakha' witset Nazaret?— Ha' Felipe qa yeku'ƚ pa'aj, qa yit'ijets: —Teƚunik'i qa' i'wen.— 47 Qa ha' Jesús in yi'weniju'ƚ in hats meti'm ha' Natanael, qa yit'ij: —Jeƚ qeku'ni'ƚek ha'ne yijaa'ija in Israel ƚeiƚe' yijat'ij, nakha'an hami'm pa'qu' witqawitjinaxe'.— 48 Ha' Natanael qa yit'ijets: —¿Pa'n ƚunye'j in ƚenikfe'lyij?— Ha' Jesús qa yeku'ƚ: —In mente' tayai ei na' Felipe ƚa'nifi ke' higokuk, qa hayiits k'ewen.— 49 Qa ha' Natanael qa yit'ij: —Rabí (Maestro), ¡hik akha' pa' Ƚaa'sija pa' Dios! ¡Akha' pakha' Qi Ƚatata ene' Israel!— 50 Qa yeku'ƚ ha' Jesús, qa yit'ijets: —¿Inhats'ek in hit'ij ewets in k'ewen in ƚa'nifi ke' higokuk, ma' qa nite' ƚesqeku'? Qa' i'wen iye hatse' kekhewe' wekwek les in qits yijat'ij.— 51 Ha' Jesús qa yit'ij: —Yijaa'ija aka' qu' hit'iƚij ewets, ƚi'weni'ƚ hatse' na' wa's qu' qhofi'ij qa nekhewe' ƚaqa angelits na' Dios qa' netf'eyeikiyetsju'kii ha'ne Ƚa's na' Jukhew.—

2

1 Qa in hats wetshetk'ewiƚik'i neƚuts qa na'l ka' ewi'ƚ witiwhe'yejii hakha' witset'ii Caná, hakha' sehe' Galilea, qa ke' ƚenene ha' Jesús qa hats i'ni' hakha'an. 2 Ha' Jesús te'niyinhe'yij iye qa week he' ƚ'ijatshenhei kakha' witiwhe'yejii. 3 Qa in hats aje'eƚ yimji' ka' wino'ok'i, qa ke' ƚenene ha' Jesús qa yit'ijets: —Hatste' yimji' ka' wino'ok'i.— 4 Jesús qa yit'ijets: —Efu, ¿inhats'ek in ƚit'ij yiwets kakha'an? Mente' yamtaxets ƚahats'ij qu' haqsiijkii pa'qu' ƚunye'je'.— 5 Ke' ƚenene qa yiyaji'ijets hekhewe' t'ihinijkii, qa yit'ijets: —Aqsiiƚijkii week pa'qu' nit'iƚij ewets nakha'an.— 6 Qa na'l hekhewe' ewi'ƚ tatsai (6 ) kekhewe' qits utel wanaqsiijkii in eƚi'nilij, we'neni' hakha'a' qe qa' natnatkinhe'yij kakha' ƚunyejei nekhewe' judiol qe wa'nqa'. Ewi'ƚ hekhewe' eƚi'nil wejuƚji'ju' pa'qu' iweli'ye' qu' wetshetk'ewi'ƚe' ne'ej qits kamusil. 7 Ha' Jesús qa yiyaji'ijets hekhewe' t'ihinijkii, qa yit'ijets: —Oponhetiƚik'i pa'qu' iweli'ye' nekhewe' eƚi'nil.— Ma' qa yoponhetik'i he' eƚi'nil. 8 Ma' qa ha' Jesús qa yit'ijets iye: —Hane'ej qa' a'natsiyi'ƚju' ƚammise'ji qa eka'xi'ƚii nakha' tenek'enhe'yij ha'ne ƚe'wis neƚu qu' nijaajin.— Ma' qa yeka'xii. 9 Qa ha' tenek'enhe'yij ka' ƚe'wis neƚu in yijaajin kakha' iweli'tax in wino'oj, hakha'an in nite' nikfe'lets pa'n ta'ƚji' ka' wino, qa hekhewe'ƚe yithayiki qa nikfe'lets qe ƚekhewel natsiiju' kakha' iweli'ƚetax. Ma' qa ha' tenek'enhe'yij ka' ƚe'wis neƚu qa taya'yii ha' tewhe'yei, 10 qa yit'ijets: —Week na'aj jukhew yojohon qe t'ihinij qu' ne'tniyahaiji' na'aj ƚe'wisji'ha wino, ma' qa in hats yape'ejets qe te'niyahaiji', qa' hats t'ihinij iye qu' ne'tniyahaiji' na'aj les nite' ƚe'wisji'ha wino. Qa akha'ƚe qa menjiit ƚaqsi'j nite' ƚ'ihinij qu' ne'tniyahaiji' ha'ne ƚe'wisji' wino.— 11 Aka'an hik aka' yojo kekhewe' ham ƚunyejeyi'iju'ƚ in yaqsiijkii ha' Jesús, qa yaqsiiji'kii hakha' witset'ii Caná, hakha' sehe' Galilea. Aka'an ƚunye'j in hats inq'ethinij pa' qi ƚewqiye'jji'ha, qa he' ƚ'ijatshenhei qa qi'ija in nite' yeqeku' hakha'an. 12 Qa in hats ƚ'anu'upji' week ekewe'en, ma' qa yamii ha' Capernaum ƚijts'ekikii ke' ƚenene qa he' ƚek'injats qa he' ƚ'ijatshenhei, qa nite'ƚe olots ke' neƚuts in amaneyi' hakha'an. 13 Kakha' ƚeqe ƚe'wis neƚu nekhewe' judiol Pascua hats k'esets, qa ha' Jesús qa yamii ha' Jerusalén. 14 Qa in uyifi ke' witlijtsitjii qa yi'wenifi he' t'ihinij he' wakka, he' t'ihinij he' kots'etets, he' t'ihinij ofol qa hekhewe' iye yepiletetskii ƚ'astai i'niju'kii hakha'a'. 15 Ha' Jesús qa yaqsiijkii ka' ewi'ƚ ƚeqsilanhet niihai, qa yiwutshenik'uifik'ikii ke' witlijtsitjiiyifi he' weekji', qa weeki'ƚ he' ƚeƚinhei kots'etets qa he' wakka iye. Qa niwu'mi'ju'kii iye sehe' kekhewe' ƚ'astai nijketits hekhewe' yepiletetskii ƚ'astai, qa yiwu'mkii iye ke' ƚeqe mesalik'i. 16 Qa yit'ijets he' t'ihinij he' ofol: —¡Eka'xi'ƚik'uifik'i hane'e'in enewe'en! ¡Hasu'uj eqfenyejeyi'iƚij ene' ƚetsi' na' Tata na'aj witaqhawet!— 17 He' ƚ'ijatshenhei qa nikfe'lik'i ma' qa yijamti'ik'i kekhewe' we'nika'ajji' pa'aj in yit'ij: —Pakha' nite' yeqwejinka'xtaxiji'm qu' ham niwqinhete'ji' ene' etsi', hik pakha' qu' nesƚuj.— 18 Hekhewe' judiol qa yit'ijets: —Ets'ethini'ƚij pa'qu' ham ƚunye'ji'iju'ƚ qu' aqsiijkii hane'ej, hats'inha qu' netsikfe'liƚets qu' nata'ƚets pa' Intata in ƚaqsiijkii aka'an.— 19 Qa yeku'ƚ ha' Jesús: —Iwuƚ'enheti'ƚju' qa' onopƚeti'ƚju' iye ene' qi witlijtsitjii, qa qu' namets wetshetk'ewi'ƚ neƚuts qa' heniihinpha'm iye.— 20 Ma' qa he' judiol qa yeku'ƚ iye, qa yit'ij: —Cuarenta y seis (46 ) ininqapits in we'nithayiki ene' qi witlijtsitjii, qa akha' ¿me ƚumti qu' wetshetk'ewi'ƚ neƚutse' qu' eniihinpha'm iye?— 21 Qa hakha' Jesús in yit'ij, “ene' qi witlijtsitjii” qete'e' hakha'ƚe week ƚ'ese'n in iyetij. 22 Qa hik ta'ƚijupi' in iƚa'x iye qa he' ƚ'ijatshenhei qa yijamti'ik'i in hik aka' hayiits yit'ij, ma' qa les in nite' yeqeku' kekhewe' hayiits we'nika'ajji' pa'aj qa kekhewe' iye ƚe'lijei ha' Jesús qa iyetji'ij. 23 Ha' Jesús in mexe i'ni' ha' Jerusalén kekhewe' ƚe'sits neƚutsji' Pascua, ma' qa olots hekhewe' tek'entaxets, qe ta'ƚijupi' in yi'wenijha kekhewe' yaqsiijkii in ham ƚunyejeyi'iju'ƚ. 24 Qa hakha'ƚe Jesús qa nite'ƚe yija'am pekhewe'en, qe nikfe'letsha pa' ƚunyejei hekhewe' weekji'. 25 Qa hik ta'ƚijupi' in nite' hamik'ui pakha' qu' nenfeltaxi'm pa' ƚunyejei' hekhewe'en, qe hakha'an nikfe'lets week pa'qu' jukhewe'.

3

1 Ewi'ƚ ha' jukhew fariseo, ƚii Nicodemo, hik hakha' ewi'ƚ hekhewe' tenek'enhei ne' judiol. 2 Hakha'an qa namii ha' Jesús naja'xij hakha' i'ni', qa yit'ijets: —Rabí (Maestro), tsikfe'li'ƚets in ƚata'ƚijiiha pa' Dios in a'maestro, qe ham pa'qu' naqsi'jƚi'ijkii kekhewe' ham ƚunyejeyi'iju'ƚ ƚaqsiijkii qu' nite' na'ni'ijup pa' Dios.— 3 Ha' Jesús qa yeku'ƚ: —Yijaa'ija aka' qu' hit'ij ewets, pakha' qu' nite' ewi'ƚi'ij qu' nenekfik'i iye qa' nite' ƚeke'ye' qu' ni'wen na' tenek'enheiji' na' Dios.— 4 Ha' Nicodemo qa yit'ijets iye: —¿Pa'n ƚunye'j qu' ƚeke'ye' qu' ewi'ƚij nenekfik'i iye pakha' qu' hats ƚawa'ma'xe'? ¿Me ƚeke' qu' napil ji'teje'm iye ƚeneneye' ma' qa' nenekfik'i iye?— 5 Ha' Jesús qa yeku'ƚ iye: —Yijaa'ija aka' qu' hit'ij ewets, pakha' qu' nenekfik'i qa nite'ƚe nekijfik'i na' Espíritu Santo, nite' ƚeke' qu' nuiji'teje'm na' tenek'enheiji' na' Dios. 6 Qe na'aj nekijupfik'i aka' wit'eseninye'j, qa wit'ese'nƚe, qa pakha'ƚe qu' nenekijupfik'i na' Espíritu Santo, qa espirituƚe ek. 7 Hasu'uj e'nitjuƚaxijpha'm in hit'ij ewets: “ekheweli'ƚ les ƚe'wistax qu' ewi'ƚi'ij iye qu' eneki'ƚfik'i.” 8 Na'aj t'unik'i ikji' pakha' qu' nisu'un qu' nakji', qa ƚepiye' na'aj ƚ'anye'j, qa nite'ƚe ƚenikfe'lets pa'n qu' nataa'ƚji'ha, qa pa'n qu' net'ejuiji'ha iye. Aka'an hik aka' ƚunye'j week pakha' qu' nenekijfik'i na' Espíritu Santo.— 9 Ma' qa ha' Nicodemo qa nifaakan iye: —¿Maa, pa'n ƚunyee'jkiiha aka' ƚit'ij?— 10 Jesús qa yeku'ƚ iye, qa yit'ijets: —Akha' inek a'maestro ha'ne Israel, ¿me qa nite' ƚenikfe'lik'i ekewe' wekwek? 11 Yijaa'ija aka' hit'ij ewets, yekheweli'ƚ hit'iƚij eke' tsikfe'li'ƚets qa eke' hi'weni'ƚ iye, qa ekhewelƚi'iƚ qa nite' ƚ'eku'mi'ƚiju'ƚ ekewe' henfeltaxi'ƚ. 12 In hats k'efeltaxi'ƚi'm ekewe' wekwek t'ejuyets ha'ne sehe' ipji', qa ƚeqeku'ƚi'iƚik'i, ¿qa pa'n qu' ƚunye'je' qu' nite' eqeku'yi'iƚik'i qu' henfeltaxi'ƚ e'm nekhewe' wekwek wa's ƚeiƚets? 13 Ham pakha' qu' hats namiipha'm na' wa's, qe ewi'ƚƚe nakha' ta'ƚiipha'm na' wa's, ikji', ha'ne Ƚa's na' Jukhew. 14 Qa in ƚunye'jek ka' Moisés in yenpha'm ka' yojonketik'i q'oiq'oi hakha' ham i'ni'i' sehe', qu' hik aka' ƚunye'je' ha'ne Ƚa's na' Jukhew in les ƚe'wis qu' ne'nenpha'm hatse'. 15 Hats'inha qu' weeke' pakha' qu' nite' neqeku'ye' nakha'an, ma' qa' nana'li'm na' witiƚa'x nite' yili'ij.— 16 —Qe na' Intata qi in yisu'un ene' week jukhew qa efuts iye qa nukinju' na' ewi'ƚƚe in Ƚaa'sija, hats'inha qu' weeke' pakha' qu' netk'eenetsha nakha'an, qa'nte' nami'ii hatse' nakha' fe't qi iftsax. Ma' qa' nana'li'm na' witiƚa'x nite' yili'ij. 17 Na' Intata nite' nukinetsju' ha'ne Ƚa's ha'ne sehe' ipji', ma' qa' nitanithen ha'ne week sehe' ipji', qe nukinju' yijat'ij hats'inha ha'ne week sehe' ipji' qa iƚiye' qu' nata'ƚets nakha'an. 18 Pakha' qu' netk'enets nite' yeqeku' nakha'an ma' qa' hats nite' nattanithenheti'ye' hatse'. Qa pakha'ƚe qu' nite' netk'ene'ets yeqeku' qa hayiits jutsiqax qu' nattanithenhetii hatse', qe nite' tek'enets yeqeku' kakha' ƚii nakha' ewi'ƚƚe in Ƚaa'sija na' Dios. 19 Aka'an kakha qu' netjeyumtshenheti'yij, qe na' na'lkii in namtaxetsju' ha'ne sehe' epji', qa enewe'ƚe jukhew qa efuts iye qa les in yisu'un na' nookii qa nite' yisu'un na' na'lkii, qe pekhewe' yaqsi'jijkii enewe'en uƚ'ets. 20 Qe week nekhewe' uƚ'ax yaqsiijkii qa yuten na' na'lkii. Qa nite' nekets na' na'lkii qe nite' yisu'un qu' ne'twenhetii pekhewe' yaqsiijkii uƚ'ets. 21 Qa nikha'ƚi'ij yaqsi'jijkii pa' ƚe'wis, qa nekets na' na'lkii, qe qa' ne'twenhetii week pekhewe' yaqsiijkii in ta'ƚets na' Dios.— 22 Ma' qa i'nk'aƚe iye in hats naxijik'i ekewe'en, ha' Jesús qa he' ƚ'ijatshenhei qa iketsfik'i ha' sehe' Judea, qa hik hakha'a' qa mexe amaneyi' ƚ'ajƚi'ij qa wenqimpuujinju'. 23 Ka' Juan Bautista wenqimpulijin iye hakha' witset'ii Enon meti'm ha' witset Salim, qe hik hakha'a' he' olots iwelii. Qa olots he' namii qa wempuli'jju'. 24 Qe ka' Juan Bautista hik aka'aj mexente' we'nenifi pe' witq'opheƚitjii. 25 Qa ƚunye'jkii pa'aj hekhewe' ƚ'ijatshenhei kakha' Juan Bautista in tek'eƚeyiteetsiƚijju'kii pa' ewi'ƚ judío in t'ejuyets pa' ƚeqfenyejyij qu' nojo qu' netetlijik'uiju' pa' Dios. 26 Ma' qa hekhewe'en qa nekii pa'aj ka' Juan Bautista, qa yit'ijets pa'aj: —Maestro, jeƚ qeku'nek hakha' in'ejup ha' ƚajaika' ai ha' haqqi' Jordán hikha' ƚenfeli'ƚ ye'm iye pa' ƚunye'j. Hane'ej qa hatste' wenqimpulijin iye qa hatste' week yot'axii hane'ej hakha'an.— 27 Ka' Juan qa yeku'ƚ pa'aj, qa yit'ij: —Ham pakha' qu' nana'lƚi'im pa'qu' ƚunye'je', qu' nite' netisi'ij pakha' i'nji' ha'ne wa's. 28 Ekheweli'ƚ ƚespi'ye'eƚijha in hit'ij: “Nite' yakha' pa' Cristo, yakha' hoijohonhetiiƚi'ik'ui hakha'an.” 29 Pakha' i'nijup pe' witiwhe'ye', hik pakha' pa' witiwhe'ye', pakha'ƚe ƚejuwaika' pa' witiwhe'ye' i'nijup qa yepi'ye', qa qi in ƚe'wisi'mkii in yepi'ye' pa' ƚ'a'x pa' witiwhe'ye'. Qa hik yijunye'j yakha' in hats qi in ye'ƚe'wisi'mkii. 30 Les ƚe'wis hakha'an qu' les net'ijaifik'iha qu' les qiye'ji'ha, qa yakha'ƚe qa les ƚe'wis qu' he'yijayik'iju' ek qu'nte' ye'qiye'ji'.— 31 —Ha' ta'ƚetspha'm na' wa's hik hakha' week tenek'enhe'yipji'. Qa ha'neƚe sehe' taƚipji' qa sehe' ƚe'ek ƚeiƚe' qa iyetij eke' wekwek i'nipji' ha'ne sehe'. Qa hakha'ƚe ta'ƚetspha'm na' wa's qa hik hakha' week tenek'enhe'yipji'. 32 Hakha'an nifel pakha' yi'wen qa yepi'ye' iye. Qa hamƚe nek'enheyuye'ets. 33 Pakha' qu' netk'enetsha nite' yeqeku'uk'i pakha' qu' nit'ij hakha'an, pakha'an qa yiwjutsiqenija qu' nit'ijets pa' Dios in yijaa'ija. 34 Qe hakha' nukinju' pa' Dios qa nifel pe'qu' ƚe'lijeye' pa' Dios, qe pakha'an in tisij hakha'an pa' ƚeqe Espíritu, qa nite' wo'oi pa'qu' ƚeqjeyumtshelaxi'ijup pa'qu' netisij. 35 Pakha' Ƚatata yisu'un hakha' Ƚa's, qa tisij pa' qi ƚet'unha'x qa week tenek'enhe'yij ene' week wekwek. 36 Pakha' qu' netk'enetsha nite' yeqeku' ha' Ƚa's qa hats na'li'm pa' witiƚa'x nite' yili'ij. Qa pakha'ƚe qu' nite' netk'ene'ets ha' Ƚa's qa' nite' ni'wene' pa' witiƚa'x, qe pa' qi ƚawak pa' Dios hik pakha' yijat'ij qu' na'nipji' enewe' week ƚahatsiyij.—

4

1 Ha' Yatsat'ax'inij in nikfe'lets hekhewe' fariseol in hats i'ye'ej hakha'an in yaqsiijkii in nimpulijinju' hekhewe' les olots qu' ƚ'ijatshenheyi'ij iye qa nite' hik uja'x ka' Juan hekhewe' nimpulijinju' ek. 2 Qa nite'ƚe hik hakha'tax ha' Jesús qu' ninqinpulijin, hekhewe'ƚe ƚ'ijatshenhei hik hekhewe' wenqinpulijin. 3 Ma' qa ikik'ui ha' sehe' Judea, qa wapilii iye ha' sehe' Galilea. 4 In ikkii, qa les ƚe'wis qu' nenek ji'teje'm ha' Samaria ƚeqe sehe'. 5 Ma' qa yamets ha' ewi'ƚ witset hakha' Samaria ƚii Sicar, meti'm hakha' joofji'ju' ƚeqe sehe' pa' Jacob tisij pa'aj pa' ƚa's José. 6 Hik hakha' i'ni' ke' witijki' ƚejki pa'aj pa' Jacob'ik'i. Ha' Jesús hats yiwef, qa i'nju' wapi'yijup ke' witijki', hats natsatheniyu'ju' junu'. 7 Ma' qa namets ke' ewi'ƚ efu Samaria ƚeiƚeki' woƚ'oljo'oijo' ke' witijki'. Qa ha' Jesús qa yit'ijets pa'aj: —Entshen qeku'n yat'e'.— 8 Qe hekhewe' ƚ'ijatshenhei mexe taqhayiiteje'm ha' witset pe'qu' netuj. 9 Qa in ƚunye'jek nekhewe' judío in nite' wetku'ƚiƚ nekhewe' Samaria ƚeiƚets, ma' qa ke' efu qa yit'ijets pa'aj in yeku'ƚ: —¿Inhats'ek, in akha' e'judio, qa ƚ'iyintaxij yiwets pa'qu' at'e' iweli' in yakha' ya'samaria ƚeiƚeki'?— 10 Ha' Jesús qa yeku'ƚ: —Qek enikfe'lets nakha' ƚeqisit na' Dios, qa nakha' iye yittaxij ewets: “Entshen qeku'n yat'e'.” Ma' qekha iyintaxets nakha'an, qa nakha'an qekha neƚistaxij na' iweli' witiƚa'x.— 11 Ke' efu qa yeku'ƚ iye pa'aj: —Jukhew, ham inek eqniyak'i'ijup qa ham iye oqotok'o yi'ijup qu' iwu'miiju' ne' witijki' qe akaptax. ¿Pa'n qu' ata'ƚiji' pakha' iweli' witiƚa'x ƚenqisti'neyutaxyij? 12 Pa' yaqwa'maxi'ƚik'i Jacob tsejeti'ƚij ene' ƚejki. Hik ene' iya'ji'kii pa'aj qa week iye pe' ƚelitsik'i qa pe' ƚeƚinheiyik'i iye in ƚ'iyafetsjikii iye pa'aj. ¿Qa akha' me les ƚ'anipji' pakha'an?— 13 Ha' Jesús qa yeku'ƚ pa'aj qa yit'ij: —Week pakha' qu' niya'ji' ha'ne iweli' ene' witijki' nite' yili'ij qu' neniyayuji'ij. 14 Qa pakha'ƚe qu' niya'ji' na' iweli' ta'ƚ yiwets qu' hetisij, qa nite' ƚ'anuuyi'i qu' ne'niyayu'. Qe na' iweli' ta'ƚ yiwets qu' hetisij qa' hik ƚunye'je' qu' ne'niwekƚeji' ƚatawe'j qa' netisij na' witiƚa'x nite' yili'ij.— 15 Qa yit'ij pa'aj ke' efu: —Jukhew, esƚisij pa' iweli' hats'inha qa'nte' ƚ'anuuyi'i qu' nets'iyayu'. Qa'nte' heneki'iiju' iye ene' witijki' qu' heka'xji'ij pa'qu' iweli'ye'.— 16 Ha' Jesús qa yeku'ƚ iye: —Iihetii pa' ewhe'ye' qa' eneki'ƚmet hane'e'in.— 17 Ke' efu qa yit'ij pa'aj: —Ham yiwhe'ye'ye'.— Qa yit'ij pa'aj ha' Jesús: —Ƚ'asiinik'iha ka' ƚit'ij in ham ewhe'ye'ye' 18 qe hats lee'fij (5 ) ewhe'yets, qa hakha' hane'ej in'ejup nite' ewhe'ye' iye. Aka'an hik aka' ƚunye'j in yijaa'ija kakha' ƚit'ij iku'uj.— 19 In yepi'ye' pa'aj ke' efu aka'an qa yit'ij: —Jukhew, qete'e' tu'u qu' o'profetaye'. 20 Pe' yaqwa'mhitsiƚik'i Samaria ƚeiƚets ha'ne i'niji' ek in iyiniikii pa' Dios ene' utek'ipji', qa ekheweli'ƚ in e'judioli'ƚ qa ƚit'iƚijets qu' nakha' Jerusalenii qu' hik nakha'yi'i' qu' netninhiyiji' qu' netniyinheyiikii pa' Dios.— 21 Ha' Jesús qa yeku'ƚ qa yit'ijets: —Efu, ek'en yiwetsha hasu'uj esqeku', na' ƚahats'ij yamets hatse' qu' nite'ye' ene' utek'ipji' qa nite' iye na' Jerusalenii qu' ni'iƚiji' qu' iyini'ƚii na' Intata. 22 Ekheweli'ƚ nite' ƚenikfe'li'ƚets nakha' ƚ'iyintaxi'ƚii, qa yekheweli'ƚ qa tsikfe'li'ƚets nakha' k'iyini'ƚii, qe na' witiƚijii ta'ƚji'ju' ne' judiol. 23 In hats k'esets qu' namets hora ma' qa hats yamets hane'ejija, qa pekhewe' qu' yijaali'ija qu' niyinii na' Dios qa niyiinija weekij pe' ƚatawjets qa' yijaayi'ija iye qu' niyin, qe na' Dios hik aka' yisu'un pe'qu' hik ƚunyejeye' aka'an. 24 Na' Dios in espirituƚe, qa pekhewe' qu' nijayan qa' les ƚe'wis qu' nijayanij pa' espíritu pa' yisu'un, qa' yijaayi'ija iye.— 25 Qa pe' efu qa yit'ijets pa'aj: —Tsikfe'lets in nam hatse' pakha' Mesías (ikji' Cristo). Ma' qa qu' nanam pakha'an titha neqethen'inemik'iha week ekewe' wekwek.— 26 Jesús qa yeku'ƚ qa yit'ij: —Pakha'an yakha' inek, ha'ne hane'ej ƚ'afaakateyi'ƚ.— 27 Ma' qa namijets he' ƚ'ijatshenhei, qa qi in nijusij in tafaakate'yi'ƚju' ke' efu ha' Jesús. Qa hamƚe pa'qu' nanfaakanij qu' nit'ijets: ¿Ƚekpa' ƚanfaakanijkii? i'nƚi'i qu' nit'ijets ¿Inhats'ek in ƚ'afaakateyi'ƚ nekhe'en? 28 Ma' qa ke' efu qa nejeti' ke' ƚeweƚi'ni' qa wapilii ha' witset, qa nifeli'm hekhewe' jukhew qa efuts iye, qa yit'ijets: 29 —Te'ƚun qeku'ni'ƚ qu' i'weni'ƚ ha' ewi'ƚ jukhew nifel ye'm week ke' yeq'inye'jeikii. ¿Me hik tu'u hakha'ye' pa' Cristo?— 30 Ma' qa olots he' ta'ƚets ha' witset nekii ha' i'ni' ha' Jesús. 31 Qa in mente' namets hekhewe'en qa he' ƚ'ijatshenhei qa yiyajitaxets qa yittaxijets: —Rabí (Maestro), ek eku'n.— 32 Qa yeku'ƚ ha' Jesús, qa yit'ij: —Na'l ye'm na' qu' hetuj nakha' ekheweli'ƚ nite' ƚenikfe'li'ƚets.— 33 Qa he' ƚ'ijatshenhei qa watfaakateji'ijju': —¿Maatsek tetka'xii pa'qu' netuj pa'aj?— 34 Qa yit'ij ha' Jesús: —Nakha' qu' hetuj nakha'an in haqsiijkii pa'qu' nisu'un nakha' ts'ukinju', qa qu' nasqhat'axij iye na' ƚ'ithayijkit. 35 ¿Me nite' ƚit'iƚijets: “Mexe hamitsik'ui ikwetju'ƚ (4 ) juwelits qu' nuji' qa' netenifte'ji' pa'qu' wit'enek'eju'”? Qa yakha' qa hit'ijek: “Jeƚi'ƚju' ene' jukhew qa efuts hik ƚunyejei wit'enekju' hats yuji', hats ƚeke' qu' netenit'ijji'.” 36 Na'aj nit'ijji' ne'ej ƚei na'aj wit'enekju' qa tajayipji', ma' qa nit'ijji' pe' ƚei pa' wit'enekju' qe qa' net'ejuyets na' witiƚa'x nite' yili'ij. Hats'inha pakha' yenju' pe' ƚoi qa' week ƚe'sitsi'iƚi'mkii pakha' nifte'ji' pe' ƚei. 37 Qa aka'an in ƚunye'j qa yasin ji'teje'm kakha' wenit'ij: “Ewi'ƚ pakha' we'nq'en qa pakhap iye qa nit'ijji'ek pe' ƚei.” 38 Yakha' in k'ukini'ƚii qa ƚenit'iƚijji' nekhewe' ƚei nakha' nite' ekheweli'ƚ qu' eni'ƚju', tujtseikal ke' yithayiki in yenju' qa hane'ej ekheweli'ƚ qa hats ƚ'uyi'ƚ ji'teje'm nakha' ƚ'ithayijkit.— 39 Olots he' jukhew qa efuts iye he' ta'ƚets ha' witset Samaria tek'enets qa nite' yeqeku' iye ha' Jesús, qe ta'ƚets ke' efu in yit'ij: —Nikfe'l yiwets week ka' yeq'inye'jkii.— 40 Ma' qa hik ta'ƚijupi' hekhewe'en in namii ha' Jesús ha' i'ni', qa iyinijets qu' mexe amane' eku'nijup ha' witset. Ma' qa wetsjuk neƚuts in mexe amanji'. 41 In hats yepi'yee'ija in iyet ma' qa les olots he' tek'enets nite' yeqeku'. 42 Qa hekhewe'en qa yit'ijets ke' efu: —Hane'ej in nite' heqeku'uƚ, hats nite' ewi'ƚƚe qu' nata'ƚets kakha' ƚit'iƚij yiwets, qe ta'ƚets iye in hats hepi'yee'iƚha in iyet, qa tsikfe'li'ƚets in yijaa'ija in hik ha'ne pakha' Eqiƚina'x ha'ne sehe' epji'.— 43 In t'ani' kekhewe' wetsjuk neƚuts, ha' Jesús qa ikik'ui ha' sehe' Samaria, qe qa' namii ha' sehe' Galilea. 44 Qe ha' Jesús ƚakhaa'ija in nifel na'aj ewi'ƚ profeta in nite' yiwqinhetji' pekhewe' qu' ƚetsetifeetsetaxija. 45 Ma' qa in yamets ha' Galilea, hekhewe' Galilea ƚeiƚets qa lesitsiju'ƚ, qe hayiits yi'wenij week kekhewe' yaqsiijkii ha' Jerusalenii kekhewe' ƚe'sits neƚutsji' Pascua, qe ƚekhewel yamii iye kekhewe' ƚe'sits neƚuts. 46 Ha' Jesús qa wapilii iye in ikii ha' witset Caná ha' sehe' Galilea. Hik hakha'a' hayiits yaqsiiji'kii ka' iweli' in wino'oj. Na'l pa'aj ha' ewi'ƚ ƚeqe oficial pa' wittata, pa' ƚa's qi in wanqaats'e' ha' witset'ii Capernaum. 47 Hakha'an in i'ye'ej pa'aj ha' Jesús in ta'ƚii ha' Judea qa namets ha' Galilea, qa ikii qu' newetweni'ƚ ma' qa qi in iyintaxijets qu' ƚijts'eyi'ii pe' ƚetsi' qu' niƚini'm pa' ƚa's, qe hats niwamhiyu'. 48 Ha' Jesús qa yit'ijji'ju': —Qu' nite' i'weni'iƚ pe'qu' ham ƚunyejeyi'iju'ƚ qu' e'nitjuƚaxiƚijpha'mkii, qa' nite' ek'eni'iƚ ƚ'inqeku'uƚ.— 49 Qa hakha' ƚeqe oficial pakha' wittata, qa yit'ij: —Jukhew, if'elitik'i wat'ij qu' enek qe mente' wa'm ha' ya's.— 50 Ha' Jesús qa yit'ijets: —Yape mapilii pe' etsi', pa' oqwomehe' hats iƚa'x.— Ha' jukhew nite' yeqeku'uk'i ka' yit'ijets ha' Jesús. Ma' qa ik qa wapilii pe' ƚetsi'. 51 In hats wapilii pa'aj pe' ƚetsi', qa pe' ƚeqejkunenhei qa iwoyitsiju'ƚ pa'aj qa nifeli'm in hats iƚa'x pa' ƚoqwomehe'. 52 Ma' qa nifaakanij pa'aj pa' i'ni' junu' in hats wat'ij pa'aj. Qa yeku'ƚ pa'aj: —Neƚu in hats jelji' junu' (la una) qa yili'ij in iwilhantax.— 53 Ha' ƚatata qa nikfe'lik'i in hik i'ni' junu' ha' Jesús in yit'ij: —Pa' oqwomehe' hats iƚa'x.— Ma' qa hakha'an qa week iye he' ƚelits, ƚewhe'ye' qa nite' yeqeku' iye qa tek'enets ha' Jesús. 54 Aka'an hik aka' ka' wetsjuk yamets ham ƚunyejeyi'iju'ƚ in yaqsiiji'kii ha' Jesús ha' sehe' Galilea in hats tepilik'ui iye ha' Judea.

5

1 Ma' qa i'nk'aƚe in hats ƚ'anu'upji' ekewe'en, ha' Jesús ma' qa yamii iye ha' Jerusalén qa hikha' i'niju' kakha' ewi'ƚ ƚeqe ƚe'wis neƚu ne' judiol. 2 Qa ha' Jerusalenii, na'l ha' ewi'ƚ meti'm hakha' ƚeqeji'teje'm ne'ej kots'etets, ha' ewi'ƚ ƚajakju' ƚeqiyij ne' hebreo Betzata, qa lee'fij (5 ) he' ts'ewemmifi ƚeq'eneƚewetits. 3 Hekhewe' lee'fij (5 ) ts'ewemmifi qa weju'ƚji' he' olots wanqaats'eju', puk'alets, f'oyoq f'oyoq uƚ'ets ƚewek, qa hekhewe' iye nite'ija t'otsjo' i'wijupju'kii, (notkitaxets qu' nawapja' ha' iweli', 4 qe i'nƚi'i qe te' nametsju' pa' ewi'ƚ ƚaqa ángel pa' Yatsat'ax'inij ha' ƚajakju' qa te' wapja' ha' iweli', qa na'aj yojoji'ju' qe te' t'ilitji'ju' qa te' naxpa'lij pa'qu' ƚawtshek'etax.) 5 Hikha' i'ni' ha' ewi'ƚ jukhew hatste' yamijets treinta y ocho (38 ) ƚeqe'ninqapitsij in qi in wanqaats'e'. 6 Ha' Jesús in yi'wen in i'wju', ma' qa nikfe'lets in hats qu' toxetaxik'i aka' ƚunye'j, qa nifaakan: —¿Me ƚisu'un qu' ham awtshek'e'?— 7 Ha' wanqaats'e' qa yeku'ƚ: —Jukhew, ham tsi'feni'ij qu' natsahinetsju' na' iweli' qa wapjaji'ij, ma' qa in tsamji'ijtaxetsju' qa hatsƚe na'l na'aj yojoji'ijji'ju'.— 8 Ha' Jesús qa yit'ijets: —Eniipha'm. It'ij jof na' ewhi'la'x qa' ma.— 9 Ma' qa hik akaa'ijha ha' jukhew qa t'un, qa yit'ij jof ha' ƚewhi'la'x ma' qa ik. Ka' neƚuji' witwapiihijiitax (sábado). 10 Qa hik ta'ƚijupi' he' judiol in yit'ijets hakha' jukhew wanqaats'etax: —Ha'ne neƚuji' witwapiihijii (sábado) qa nite' ƚenexke'ej qu' eka'xkii na' ewhi'la'x.— 11 Ha' jukhew qa yeku'ƚ: —Hakha' hane'ej tsiƚin yit'ij yiwets: “It'ij jof na' ewhi'la'x qa' ma.”— 12 Hekhewe'en qa nifaakanij: —¿Pa'n ƚii pa' jukhew yit'ij ewets. “It'ij jof na' ewhi'la'x qa' ma”?— 13 Qa ha' jukhew nite' nikfe'lij hakha' yiƚin, qe ha' Jesús ikji'teje'm he' olots jukhew i'ni' hakha'an. 14 Ha' Jesús qa i'nk'aƚe yi'weni' ha' jukhew ke' qi witlijtsitjiiyifi, qa yit'ijets: —Jeƚ, in hats ƚanaxpa'lij iye pa' awtshektax. Hasu'uj uƚ'axe' iye pa'qu' aqsiijkii, hats'inha qa'nte' les qiyi'ija qu' uƚ'axe' pa'qu' ejunye'je'kii.— 15 Ha' jukhew qa ik, qa nifeli'm he' judiol ha' Jesús in hik hakha' yiƚin. 16 Ma' qa hik ta'ƚijupi' hekhewe' judiol in hik ƚunyejei qu' nijayankii ha' Jesús, qe yaqsi'j jiijkii ekewe' wekwek in mexe witwapiihijiitax (sábado). 17 Qa ha' Jesús qa yeku'ƚ, qa yit'ij: —Na' Tata nite' yili'ij in t'ithayii, qa yakhap ji'jek iye nite' hili'ij in he'yithayii.— 18 Qa aka'an in ta'ƚets iye, he' judiol qa les in yisu'untaxija qu' nilan, qe nite' ewi'ƚƚe qu' nata'ƚets in t'otsipji'kii pakha' ƚeqe ley wete'm in t'ejuyets na'aj sábado, qe in yit'ijets iye pakha' Dios in ƚatataa'ija, qa ikji', hik ƚunye'j pa' Dios. 19 Qa hik ta'ƚijupi' ha' Jesús in yeku'ƚik'i ekewe'en, qa yit'ij: —Yijaa'ija aka' hit'iƚij ewets, na' Ƚa's nite' ƚeke' pa'qu' ƚakha' ye'ƚe qu' nisu'un qu' naqsiijkii, qe yaqsiijkii yijat'ij pakha' qu' ni'wenij na' Ƚatata qu' naqsiijkii, qe week pakha' qu' naqsiijkii na' Ƚatata qa' hik pakhaayi'ija qu' naqsi'jjiijkiyek iye na' Ƚa's. 20 Qe na' Ƚatata yisu'un na' Ƚa's, ma' qa yethinij week kekhewe' ƚakha'ija in yaqsiijkii, qa kekhewe' iye les in qits wekwek ƚaqsijiyijkii hik kekhewe' qu' nethiniƚij iye hatse', ma' qa qi qu' e'nitjuƚaxiƚijpha'mkii. 21 Qe in ƚunye'jek na' Ƚatata in niihinpha'mkii iye pekhewe' qu' hats nanaxtaxju' qa' netisij iye ƚiƚaxitse', qa hik ƚunye'je'jeek iye na' Ƚa's qu' netisij iye ƚiƚa'xe' pekhewe' qu' nisu'un nakha'an qu' netisij. 22 Qa nite'ƚe hik nakha' na' Ƚatata qu' nit'ijets hatse' pa'qu' ƚunyejeye' me uƚ'ax me i'nƚi'i qu' ƚe'wise' ene' jukhew qa efuts iye, qe na' Ƚa's hik nakha' tisij qu' week naqsiijkii aka'an, 23 hats'inha qu' weeke' ene' jukhew qa efuts iye qu' niwqinhetji'ha na' Ƚa's pakha' hats ƚequk'elijji' in yiwqinhetji' na' Ƚatata. Pakha' qu' nite' niwqinhete'ji' na' Ƚa's, nite' yiwqinhetji' iye na' Ƚatata hik nakha' nukinju'. 24 Yijaa'ija aka' hit'iƚij ewets, pakha' qu' nepiye'ek'i kekhewe' hit'ij qa nite' yeqeku' nakha' ts'ukinju', pakha'an hats na'li'm na' witiƚa'x nite' yili'ij, qa' hats nite' nami'ii na' witaxtanithenkeye'j, qe hats ikik'uifik'i na' witwamhi' qa hats uiji'teje'm na' witiƚa'x. 25 Yijaa'ija aka' qu' hit'iƚij ewets, nakha' ƚahats'ij hats nam, hane'ejija in hats nam, qa nekhewe' hik ƚunyejei qu' nanaxju' qa' nepiye' na' ƚ'a'x nakha' Ƚa's na' Dios, qa pekhewe' qu' nepi'ye' qa' iƚiye'. 26 Qe in ƚunye'jek iye na' Ƚatata in na'l ji'teje'm na' witiƚa'x, qa hik ƚunye'je' iye na' Ƚa's in tisij qa' nana'lji'ij ji'teje'mek na' witiƚa'x. 27 Ma' qa tisij iye na' ƚet'unha'xijup qu' nitanithen ene' jukhew qa efuts iye, qe ƚakha' Ƚa's na' Jukhew. 28 Hasu'uj e'nitjuƚaxi'ƚijpha'm aka'an, qe yamets hatse' ƚahats'ij qu' weeke' ke' naxju' qu' nepiye' na' ƚ'a'x nakha'an, 29 ma' qa' nenekfik'ikii. Pekhewe' qu' naqsiijkii pakha' ƚe'wis qa' iƚiyi'ijup na' witiƚa'x. Qa pekhewe'ƚe qu' naqsiijkii pa' uƚ'ax qa' iƚiyi'ijupek qu' newetjeyumtshen.— 30 —Yakha' nite' ƚeke' qu' haqsiijkii pe'ye' qu' yakha' ye'ƚe qu' nata'ƚ yiwets. Pakha' hepi'ye' qa hikpa' qa hit'ij, qa pakha' hit'ij qa yatsathenik'iha qe nite' howo'oi pakha' qu' yakha' ye'ƚe qu' hisu'un, qe howo'oi yijat'ij qu' haqsiijkii pakha' hats yisu'un nakha' ts'ukinju'. 31 Qu' yakha'ye' ƚetax yite'm qu' hetetfelƚetaxyik'i, pekhewe' qu' hi'ttaxij ham weju'ƚi'ij. 32 Qa na'lƚe hakhap iye in iyetyij qa tsifel, qa yakha' qa tsikfe'lets hakha'an in iyetyij qu' netsfel in yijaa'ija. 33 Ekheweli'ƚ ƚ'ukiniƚii he' jukhew qu' nanfaakan kakha' Juan Bautista. Qa kakha'an qa yit'ijiju'ƚ kakha' yijaa'ija in ƚunyee'jkiiha. 34 Qa nite'ƚe enewe' jukhewƚe qu' nata'ƚets kakha' witlijei in tsifelkii, qa lesƚe ƚe'wis qu' hitjiiƚij ewets aka'an qe qa' i'ƚiyi'iƚ. 35 Kakha' Juan hik ƚunye'jtax ne'ej fetitjii qe tujji'ha qa nalitkii, ma' qa ka' ƚ'uƚa'x qa ƚisu'uni'ƚ qu' ne'sinheti'ƚi'mkii, qa nite'ƚe ijetaxijje'm ƚ'ajƚi'ij. 36 Qa kakha'ƚe na'l ye'm qu' henfelek qa les t'anipji' kakha' nifelek ka' Juan, qe kekhewe' wit'ithayijkitits tseƚisij na' Tata qu' haqsiijkii, hik kekhewe' hane'ej haqsiijkii, qa hik kekhewe' tsifeltax, na' Tata in hikna' ts'ukinju'. 37 Qa nakha' ts'ukinju' Tata, ƚakha' iye in tsifeelija iye. Qa nite'ƚe ƚepi'ye'eƚ ka' ƚ'a'x, nite' ƚi'weni'ƚ iye kakha' ƚunye'j. 38 Qa kekhewe' ƚe'lijei qa nite' amaneyi'ƚ etji'teje'm qe ƚeqeku'uƚ nakha' nukinju' nakha'an. 39 Ekheweli'ƚ qi in ƚejeƚtaxi'ƚ kekhewe' we'nika'ajji' pa'aj, qe ƚumtitaxi'ƚ qu' hik kekhewe'ye' qu' ata'ƚi'ƚijets qu' nana'liƚ'em na' witiƚa'x nite' yili'ij, qa hik kekhewe' ke' tsifeltaxkii, 40 qa nite'ƚe ƚisu'uni'ƚ qu' eneki'ƚ yiwets ma' qekha nana'ltaxi'ƚ e'm na' witiƚa'x nite' yili'ij. 41 Yakha' nite' he'yeku'mijiju'ƚ in tsiwqinhetƚetaxji' ene' jukhew, 42 qe tsikfe'li'ƚ ewets ekheweli'ƚ, in nite' yija'aj qu' isu'uni'ƚ na' Dios. 43 Yakha' henekijju' aka' ƚiiji' na' Tata, qa ekhewelƚi'iƚ qa nite' ƚ'ekumi'ƚ yiju'ƚ. Qa qu' pakhape' qu' nanamij iye pakha' qu' ƚakha' ye'ƚe in ƚii, ma' qa hik pakha' yijat'ij qa' ku'mi'ƚiju'ƚ. 44 ¿Pa'n ƚunye'j qu' nite' esqeku'yi'iƚ, in ekheweli'ƚ ƚiwetwumhiti'ƚ wetju'ƚkii in ƚeniwqinheti'ƚji', qa nite' ƚowo'oƚii yijat'ij qu' newqinheti'ƚji' na' ewi'ƚƚe Dios? 45 Hasu'uj umti'iƚ qu' yakha'ye' qu' hit'iƚij ewets hatse' qu' uƚ'etsi'iƚ qa' nespiye'ej na' Tata. Kakha' Moisés hik kakha' qu' nit'iƚij ewets hatse' yijat'ij qu' uƚ'etsi'iƚ, hik kakha' ƚetjumtitaxiƚifi. 46 Qe qu' nite' eqeku'yi'iƚ ka' Moises'ik'i, qekha nite' esqeku'ye'ji'ijtaxi'ƚek, qe ka' Moises'ik'i kekhewe' yika'ajji' yakha' t'ejui yiwets. 47 Qa qu' nite'ƚe ek'eni'iƚik'i kekhewe' yika'ajji' kakha'an ¿qa pa'n ƚunye'j qu' nite' eqeku'yi'iƚik'i kekhewe' yi'lijei?—

6

1 In yili'ij ekewe'en ha' Jesús, qa ikii ƚajaika' ke' kaƚi' Galilea qa ƚii iye Tiberias. 2 Qa olots he' nijayan jukhew, efutsji'kii, qe yi'wenij kekhewe' ham ƚunyejeyi'iju'ƚ yaqsiimijkii hekhewe' wanqaats'etaxju'. 3 Ha' Jesús qa ikik'ipha'm ke' utek qa i'nju' qa he' ƚ'ijatshenhei iye. 4 Qa hats k'esets ka' ƚe'wis neƚu Pascua, ƚeqe ƚe'wis neƚu ne' judiol. 5 Ma' qa ha' Jesús qa nejeƚtaxpha'm ma' qa yi'wen in hats namets hekhewe' olots, qa yit'ijets ha' Felipe: —Felipe ¿Pa'n qu' jintaƚi'iji' qu' jintaqhayets pe'qu' pane' qu' weeki'ij ene' jukhew?— 6 Yit'ijets aka'an qe qa' nijaajinij pa'qu' nit'ij ha' Felipe, qe ha' Jesús hats nikfe'ltaxets pa'qu' ƚeqfenye'ji'ij. 7 Ha' Felipe qa yeku'ƚ, qa yit'ij: —Nite' weju'ƚij pe'qu' doscientos (200 ) denariose' qu' namiju'ƚ pe'qu' pane' qa' ƚuk'eli'imkii pe'qu' netuj.— 8 Qa hakha' ewi'ƚ iye hekhewe' ƚ'ijatshenhei, Andrés, ƚek'inij ha' Simón Pedro, qa yit'ijets ha' Jesús: 9 —Hane'en omeƚa's na'li'm ne' ƚaqats lee'fij (5 ) ne' pan ta'ƚets ke'ej cebada qa wetsjuk iye ne' sehets, ¿qa pa'n qu' ƚenifenye'je' in olots ene' jukhew, efuts iye?— 10 Ha' Jesús qa yit'ij: —Iyaji'iƚets qu' week na'nju'kii.— Qi'ii ha' qheele jup'elket qa i'nju'kii. Uja'x yamets he' jukhew lee'fij mil (5 .000 ). 11 Ha' Jesús qa t'eku'mi' ke' pan, qa in hats yit'ijetspha'm ƚe'wisij pa' Dios, ma' qa tisij hekhewe' i'nju'kii. Qa hik ƚeqfenyejeyij iye ke' sehets, qa tisji'jij week pa'qu' ƚequk'eleƚi'ij. 12 In hats week iƚinijju', ma' qa ha' Jesús qa yit'ijets he' ƚ'ijatshenhei: —Ewi'ƚ eni'ƚi' ne' ƚexpelthil hats'inha qa ham pa'qu' netwumhitiiƚe'.— 13 Ma' qa ewi'ƚ yeni', qa topolij he' doce (12 ) canastul ke' ƚapk'asil ke' lee'fij (5 ) pan ta'ƚets ke'ej cebada, ƚexpelthil hekhewe' tuj. 14 Hekhewe' week in yi'wenij aka' yaqsiijkii ha' Jesús in ham ƚunye'ji'iju'ƚ, qa yit'ijju': —Qete'e' yijaa'ija in hik ha'ne pakha' Profeta hayiits jutsiqaxik'ui qu' nanametsju' ha'ne sehe' ipji'.— 15 Qa ha' Jesús qa hatsƚe nikfe'lets pa' yisu'untax pekhewe'en qu' net'eku'mi' qa' neka'x qa nenpha'm qu' ƚatatayi'ij. Ma' qa ikik'ipha'm iye ke' utek ewi'ƚƚekii. 16 In hats najaleyiyu'kii qa he' ƚ'ijatshenhei qa hats tepiletsju'kii ke' kaƚi', 17 qa t'ilitji'ju'kii ke' ewi'ƚ witinhitjii, qa' namiiteje'm iye ha' ƚajaika', hakha' witset'iiteje'm Capernaum. Qa hats najaleikiiha, qa ha' Jesús qa menjiit nite' tepilii hekhewe'en. 18 Qa ha' qi iweli' qa nite' ikesimen qe ta'ƚets in qi ka' t'unik'i qa yiwqinhetik'i ke' ƚeqe t'uyuyits. 19 Hekhewe'en hats lee'fij (5 ), i'nƚi'i qu' ewi'ƚ tatsaye' (6 ) kilómetros pa' yamiji'kii in ti'jifi ke' witinhitjii, qa yi'wen ha' Jesús in hats meti'm ke' witinhitjii, t'otsipji' ha' iweli'. Ma' qa qi in nijiwei hekhewe'en. 20 Ha' Jesús qa yit'ijets: —¡Yakha'ƚe, hasu'uj e'nijiwe'yi'ƚ!— 21 Ma' qa hekhewe'en qa yisu'unija qu' net'ilitji'ju' ha' Jesús ke' witinhitjii, ma' qa ke' witinhitjii qa aje'eƚ yametsteje'm ha' sehe' hakha' hats jutsiqax qu' nametsteje'm. 22 Qa kakhap neƚuikakii, hekhewe' olots jukhew qa efuts iye amaneyiiteje'm hakhap iye ƚajaika' ke' kaƚi', hekhewe'en nikfe'lets in ewi'ƚƚe kekhe' witinhitjii hakha'a', qa ha' Jesús qa nite' i'netsju' iye he' ƚ'ijatshenhei, qe uja'xƚe he' ƚ'ijatshenhei in ikijteje'm ke' witinhitjii. 23 Ma' qa uja'x he' witinhitjiyits ta'ƚii ha' witset Tiberias, qa namets ha' meti'm hakha' tuji' ke' pan in hats yit'ijetspha'm ha' Jesús ƚe'wisij pa' Dios. 24 Ma' qa hik ta'ƚijupi', hekhewe'en in hats nite' yi'weni' hakha'a' ha' Jesús qa he' ƚ'ijatshenhei iye, qa t'ilitji'ju'kii pa'aj he' witinhitjiyits qa nijayaniiteje'm ha' Capernaum qu' nowo'oikii ha' Jesús. 25 In yametsteje'm hekhewe'en ha' ƚajaika' qa we'tweni'ƚ ha' Jesús, qa nifaakanij: —Rabí (Maestro), ¿pa'n ipƚu'uk'i in ƚanametsteje'm hane'e'in?— 26 Qa ha' Jesús qa yeku'ƚ, qa yit'ij: —Yijaa'ija aka' qu' hit'iƚij ewets, ekheweli'ƚ in ƚowo'oƚyiikii nite' kekhewe' ham ƚunye'ji'iju'ƚ in haqsiijkii qu' owo'oƚijyiikii, qe ƚowo'oƚyijiikii yijat'ij in ƚetuji'ƚ ke' pan ma' qa qi in ƚ'iƚini'ƚju'. 27 Ithayi'yi'ƚ, qa hasu'ujƚe pa'qu' aqe'ƚi'iƚ nite' yape qu' net'ejuyets, net'ejuyets yijat'ij nakha' yape witaq nakha'an t'ejuyets hatse' na' witiƚa'x nite' yili'ij. Nakha' witaq hik nakha' ha'ne Ƚa's na' Jukhew qu' neƚisi'ƚij, hik ha'ne na' ƚatata, Dios, hats yeni' ne' ƚeq'ikati'.— 28 Ma' qa pekhewe'en qa yit'ijets: —¿Pa'n ƚunye'j pa'qu' wit'ithayijkit'e qu' haqsiiƚijkii qu' nisu'un pa' Dios?— 29 Ha' Jesús qa yeku'ƚ, qa yit'ijets: —Aka'an kakha' wit'ithayijkit yisu'un na' Dios, qu' ek'eni'ƚets hasu'uj eqeku'uƚ nakha' nukinju' nakha'an.— 30 Ma' qa yit'ij iye hekhewe'en in yeku'ƚ: —¿Pa'n ƚunye'j pa'qu' aqsiijkii qu' e'jutsiqaxi'ij hats'inha qu' hi'weni'ƚ qa' nite' k'eqekuyi'iƚ? ¿Ƚek pakha' qu' aqsi'jijkii? 31 Pe' yaqwa'mhitsiƚik'i tuj pa'aj pe' maná in neki'kii pa'aj pa' ham i'ni'i', in yit'ijek ke' we'nika'ajji': “Tisij qu' netuj pe' pa'n ta'ƚiipha'm na' wa's.”— 32 Ha' Jesús qa yeku'ƚ: —Yijaa'ija aka' qu' hit'iƚij ewets, nite' kakha' Moises'ik'i qu' neƚisi'ƚij kekhewe' pan ta'ƚiipha'm na' wa's. Nakha'ƚe Tata hik nakha' tisij qa hik nakha' iye qu' neƚisi'ƚij na' yijaa'ija in pan ta'ƚiipha'm na' wa's. 33 Qe nakha' pan ta'ƚets na' Dios hik nakha' hats t'ilitju' ta'ƚiipha'm na' wa's, qa tisij na' witiƚa'x ha'ne week sehe' epji'.— 34 Ma' qa hekhewe'en qa yit'ijets: —Jukhew, esƚisi'ƚijkii pakha' pan.— 35 Ha' Jesús qa yit'ijets: —Yakha' nakha' pan ta'ƚets na' witiƚa'x, pakha' qu' nenek yiwetsha qa' nite' ƚ'anuuyi'i qu' niyipkun. Qa pakha' qu' nite' nesqeku'ye' nite' ƚ'anuuyi'i iye qu' ne'niyayu'. 36 Qa hatsƚe hit'iƚij ewets in yemjeetax in ƚetswentaxi'ƚha, qa nite'ƚe ƚ'ek'eni'ƚ yiwets ƚesqeku'uƚ. 37 Week pakha' qu' nesƚisij na' Tata, qa' nenekji'ij yiwets, qa pakha' qu' nenek yiwets nite' ƚeke' qu' hoyoqoweyiju'ƚ qa nite' ƚeke' iye qu' hiwu'mfik'i. 38 Qe in hata'ƚetspha'm na' wa's in hente'nili'tju', nite' tsamijju' qu' haqsiijkii pa'qu' yakha' ye'ƚe qu' hisu'un, qe tsamijju' yijat'ij qu' haqsiijkii pa' yisu'un nakha' ts'ukinju'. 39 Qa aka'an kakha' yisu'un nakha' ts'ukinju' qu' weeke' nekhewe' hats tseƚisij nakha'an qu' hasu'uj natsqamij pe'ye', qe qu' henƚinju' yijat'ij qa' iƚiye' hatse' iye nakha' teke'lenju' neƚuji' hatse'. 40 Qe aka'an kakha' yisu'un na' Tata qu' weeke' pakha' qu' ni'wen ha'ne Ƚa's qa nite' yeqeku', ma' qa hats na'li'm na' witiƚa'x nite' yili'ij. Qa' yakhaayi'ija qu' hiƚin qa' iƚa'xe' iye hatse' nakha' teke'lenju' neƚuji' hatse'.— 41 Qa hik ta'ƚijupi' hekhewe' judiol in tajawehenij wetju'ƚkii in yuten ha' Jesús, qe ƚakha' yit'ij: —Yakha' pan ta'ƚetspha'm na' wa's in te'nilitju'.— 42 Qa yit'ijju': —¿Me nite' hik ha'ne hakha' Jesús, ƚa's ka' José, kakha' ƚatata qa ke' ƚenene iye inekhewel jinikfe'lij? ¿Qa pa'n ƚunye'j hane'ej in yit'ij ƚetets: “Yakha' hata'ƚetspha'm na' wa's”?— 43 Qa yeku'ƚ ha' Jesús qa yit'ijets: —Ili'iƚij in ƚ'ajaweheni'ƚ wetju'ƚkii. 44 Ham pa'qu' ƚeke'ye' qu' nenekƚe yiwets qu' nite' nenka'xe' yiwets na' Tata, hikna' ts'ukinju'. Qa yakha' qa' hiƚin qa' iƚa'xe' iye hatse' nakha' teke'lenju' neƚuji' hatse'. 45 Kekhewe' yika'ajji' ke' profetas'ik'i yit'ij: “Pa' Dios qu' nijatshen week enewe'en.” Week pakha' qu' nepiye' na' Tata qa hats nikfe'lets, ma' qa nek yiwets. 46 Nite' ikji' aka'an qu' hats nana'l pakha' qu' ni'wen na' Intata, qe ewi'ƚƚe ha'ne ta'ƚiipha'm na' Dios, hik ha'ne yi'wen yijat'ij na' Intata. 47 Yijaa'ija aka' hit'iƚij ewets, pakha' qu' nite' nesqeku'ye', ma' qa hats na'li'm na' witiƚa'x nite' yili'ij. 48 Yakha' pakha' pan ta'ƚets pa' witiƚa'x. 49 Kekhewe' alheyi'ƚik'i tuji' kekhewe' maná hakha' ham i'ni'i', qa naxƚeju'. 50 Qa hane'en hik ha'ne pan ta'ƚetspha'm na' wa's, hats'inha pakha' qu' netuj hane'en, pakha'an nite' wa'm. 51 Yakha' pan iƚa'x ta'ƚetspha'm na' wa's. Pakha' qu' netuj ha'ne pan, qa' pakhaaye'ƚi'ij qu' iƚa'xe'. Nakha' pan qu' he'yihinij hatse' qa' ƚaja'yi'ij pe'qu' ƚiƚaxitse' ene' week ene' sehe' epji', hik nakha' yese'n.— 52 Ma' qa he' judiol qa tek'eƚeyiteetsijju'kii, in yit'ijju': —¿Pa'n ƚunye'j hane'en qu' jineƚisij na' ƚ'ese'n qu' jinteƚuj?— 53 Ma' qa ha' Jesús qa yit'ijets: —Yijaa'ija aka' qu' hit'iƚij ewets: qu' nite' etuji'iƚ na' ƚ'ese'n na' Ƚa's na' Jukhew qa nite' iye ƚ'iya'aƚji' ne' ƚ'athits, qa' hami'iƚ etji' na' witiƚa'x. 54 Pakha' qu' netuj na' yese'n qa iya'ji' iye ne' yathits, pakha'an hats na'li'm na' witiƚa'x nite' yili'ij, qa yakha' qa' hiƚin qa' iƚa'xe' iye hatse' nakha' teke'lenju' neƚuji' hatse'. 55 Qe na' yese'n yijaa'ija yijat'ij in witaq, qa ne' yathits qa yijaa'ija iye in witaat'ija. 56 Pakha' qu' netuj na' yese'n qa iya'ji' iye ne' yathits, pakha'an i'nyit ji'teje'mha qa yakhap ji'jek qa ha'nji'ij ji'teje'mha'ek pakha'an. 57 Na' Tata, hikna' ts'ukinju', na'li'm na' ƚiƚa'x, qa yakha' qa na'lji'ij ye'mek na' yiƚa'x qe ta'ƚets nakha'an. Qa hik ƚunye'j pakha' qu' netuj na' yese'n, qa' nata'ƚjiij yiwetsek ƚiƚa'xe'. 58 Hane'en hik ha'ne pan ta'ƚetspha'm na' wa's in te'nilitju', hane'en nite' hik ƚunye'j pekhewe' tujtax ke' aqa'jteyi'ƚik'i, qa naxƚeju'. Qa pakha' qu' netuj ha'ne pan ta'ƚetspha'm na' wa's qa' pakhaaye'ƚi'ij qu' iƚa'xe'.— 59 Ekewe'en hik ekewe' ke' yit'ij ha' Jesús ke' witlijtsitjiyifi in i'nq'ijatsheni' ha' witset Capernaum. 60 Qa olotsƚe hekhewe' ƚ'ijatshenheitax in yepi'ye' ek'i kekhewe' yit'ij, ma' qa yit'ijju': —Ka' yit'ij nakha'an jutsitax qu' jint'eku'mi'. ¿Pa'n ƚii pakha' qu' ƚeke'ye' qu' net'eku'miju'ƚ kakha'an?— 61 Ha' Jesús qa nikfe'lƚi'ik'uyi' hekhewe'en in tajawehenij wetju'ƚkii in nite' yisu'un kekhewe' yit'ij, qa yit'ijji'ju': —¿Me nawakanini'ƚkii ekewe'en? 62 ¿Qa pa'n qu' ejunyejeyi'iƚek qu' i'wentaxi'ƚ hatse' ha'ne Ƚa's na' Jukhew qu' napiletspha'm iye na' hayiits i'ntaxi'? 63 Na' Espíritu Santo hik nakha' ta'ƚets nakha' witiƚa'x, ha'ne i'nese'n ham weju'ƚi'ij. Kekhewe' wekwek hit'iƚij ewets espirituƚe qa witiƚa'x iye. 64 Qa na'lƚe ne' uja'x ekheweli'ƚ ne' yeqeku'uk'i.— Qe ha' Jesús hayiits pa'aj in nikfe'lets pekhewe' yeqeku' qa kakha' iye wotk'onijkii. 65 Qa yit'ij iye: —Qa hik ta'ƚijupi' in hit'iƚij ewets, in ham pakha' qu' nenekƚe yiwets qu' nite' nesƚisi'ij na' Tata.— 66 Qa aka'an qa hik aka' ta'ƚets in olots hekhewe' yak'esik'uikii yijayantax, qa hats nite' yijayan. 67 Ma' qa ha' Jesús qa yit'ijets he' doce (12 ) ƚ'ijatshenhei: —Qa ekheweli'ƚ, ¿me ƚenikheyu'u'ƚ yik'ui iye?— 68 Ha' Simón Pedro qa yeku'ƚ: —Yatsat'axyij ¿pan ƚii pa'qu' hijayani'ƚ? Ke' e'lijei ta'ƚets pa' witiƚa'x nite' yili'ij. 69 Qa yekheweli'ƚ qa nite' heqeku'uƚik'i qa tsikfe'li'ƚets iye in hik akhaa'ija pakha' ewi'ƚƚe in ta'ƚiiha pa' Dios.— 70 Ha' Jesús qa yeku'ƚ: —¿Me nite' yakha' he'yeku'mi'ƚ eiji'kii qa o'doce'eƚ? Ƚa'mek nakha' ewi'ƚ ekheweli'ƚ qa hik nakha' ewi'ƚ inwo'met.— 71 In yit'ij aka'an ha' Jesús qete'e' kakha' Judas, ƚa's pakha' Simón Iscariote, in yekelki'sijkii. Qe kakha'an hik kakha' t'ihinij hatse' Jesús yemjeetax in i'ntaxji'teje'm hekhewe' doce (12 ).

7

1 In yili'ij ekewe'en ha' Jesús qa i'nk'aƚe qa ikik'i he' witsetits ha' sehe' Galilea. Nite' yisu'un qu' neneki'kii hakha' sehe' Judea, qe hik hakha'a' hekhewe' judiol wo'taxiikii qu' nilan. 2 Qa in hats k'esets kekhewe' ƚeqe ƚe'sits neƚuts nekhewe' judío, ƚeqiyij tabernáculos. 3 Qa hik ta'ƚijupi' hekhewe' ƚek'injats in yit'ijets: —Hasu'uj a'mani'iju' hane'e'in. Amii ha' Judea hats'inha qa ne'wenij pa'qu' aqsiijkii he' hikna' i'ni' najayan iye. 4 Qe ham pa'qu' ewii'ƚe' qu' nanat'inijkii pe'qu' naqsiijkii in yisu'un qu' ninikfe'l. Qu' yijaayi'ija qu' aqsi'jijkii ekewe' wekwek, qa' yape menethinijets ha'ne week sehe' epji' qu' aqsiijkii iye.— 5 Qe in yemjeetax in ƚek'injatstaxija qa yeqeku' iye hekhewe'en hakha'an. 6 Ma' qa ha' Jesús qa yit'ijets: —Pakha' yinjeyumtshenek'ii hatse' mexente' yamets, qa ekhewelƚi'iƚ qa pakha'ƚe qu' ƚahats'i'ij qu' ami'ƚii qa hats ƚe'wisijupi'. 7 Ene' week sehe' epji' nite' ƚeke' qu' na'napjaxi'ƚ e'm, qa yakha'ƚe qa napjax ye'm qe ta'ƚijupi' in henfeli'mha kekhewe' yaqsiijkii in uƚ'ets. 8 Ami'ƚii pakha' ƚe'wis neƚu, yakha'ƚe qa' mexe nite' natsami'ii, qe pakha' yinjeyumtshenek'ii mexe nite' yafits pa' ƚahats'ij.— 9 Aka'an in yit'ijets, qa ha' Jesús qa amani'ju' ha' sehe' Galilea. 10 Qa in hatsƚe ikkii he' ƚek'injats yamii ka' ƚe'wis neƚu, ma' qa ha' Jesús qa ikek iye, qa nite'ƚe watanalitij wanat'inkii. 11 Qa hik ta'ƚijupi' hekhewe' judiol in wo'taxiikii kakha' ƚe'wis neƚuji' qa yit'ijju': —¿Pa'n qu' na'ni'i' hakha' jukhew?— 12 Qa week in tajawehenij wetju'ƚkii yifaakateji' hakha' Jesús. Uja'x he' yit'ijju': —Hakha' teik'unei.— Qa uja'x he' yit'ijju'ek: —Nite', hakha'an yaqanƚekii ene' jukhew.— 13 Qa ƚunye'j ji'ij in ham pakha' qu' nit'unhetijpha'm qu' niyet in yijamti'ets ha' Jesús qe nijiweyiju'ƚ hekhewe' judiol. 14 Qa in hats ƚeqewuk'uje'm yamijets ke' ƚe'sits neƚuts, ha' Jesús qa uyifi ke' qi witlijtsitjii, ma' qa i'nq'ijatshen. 15 Ma' qa hekhewe' judiol qa qi in yitjuƚaxijpha'mkii, qa yit'ijju': —¿Pa'n ƚunye'j hane'en in qi in nikfe'lets ekewe' wekwek in nite' qu' nenq'ikataxij?— 16 Ha' Jesús qa yeku'ƚ, qa yit'ij: —Ekewe' k'inq'ijatshenij nite' ta'ƚ yiwets, nakha'ƚe ts'ukinju' hikna' ta'ƚets. 17 Qu' nana'l pakha' qu' nisu'un qu' naqsiijkii pakha' yisu'un nakha'an, qa hik pakha'ye' qu' nenikfe'lets kekhewe' k'inq'ijatshenij me ta'ƚets na' Dios, me i'nƚi'i qu' yakha' ye'ƚe qu' nek'iyetƚeyitij. 18 Pakha' qu' ƚakha' ye'ƚe qu' nata'ƚets pekhewe' qu' nit'ij wo'ƚi'ii qu' neniwqinhetji'. Qa pakha'ƚe qu' nowo'oi qu' neniwqinhetji' pakha' yukin, hik ha'ne yijat'ij pakha' iyetij yijaa'ija qa hami'm pakha' witwejtitsi' hane'en. 19 ¿Me nite' neƚisi'ƚij ka' Moises'ik'i kekhewe' wenit'ij qu' nanaqsiijkii (leyes)? Qa ƚa'mek qa ham pa'qu' ewii'ƚe' qu' naqsi'jijkii kekhewe'en. ¿Inhats'ek in ƚenqek'uyutaxi'ƚyij?— 20 Hekhewe' olots jukhew qa efuts iye qa yeku'ƚ, qa yit'ijju': —¡In'etji' pa' ewi'ƚ inwo'met! ¿Ƚek pakha' qu' nenqek'uyu' ej?— 21 Qa yeku'ƚ ha' Jesús qa yit'ijets: —Ewi'ƚƚe kakha' haqsiijkii qa e'weeki'ƚ in ƚenitjuƚaxiƚijpha'm. 22 Qa kakha' Moises'ik'i in neƚisi'ƚij kakha' circuncisión, qa yemjeetax in namtaxji'ju' na'aj witwapiihijiitax qa ƚunye'j ji'ij qa ƚaqsi'ji'ƚi'mijkii kakha'an na'aj omeƚa's. Qa ka' Moises'ik'i qa nite' hik kakha'tax qu' nata'ƚets kakha' ƚunye'jkii, qe hayiits kekhewe' aqa'jteyi'ƚik'i in hik kekhewe' in ta'ƚets yijat'ij. 23 Qa qu' nite' notnotshiyi'ipji'kii kakha' ley ma' qa we'nisa'xii ƚaxpa's na'aj omeƚa's in yemjeetax qu' witwapiihijiye'tax, ¿qa hane'ej qa inhats'ek in ƚanayu'uƚij ye'm in hiƚinji' ka' ewi'ƚ neƚuji' witwapiihijii ha' ewi'ƚ jukhew qi wanqaats'etax? 24 Hasu'uj it'iƚijets qu' hik pakhaayi'ija qu' ƚunye'je' pakha' qu' nite' iweeni'iƚha, mowo' eku'ni'ƚii yijat'ij qu' enikfee'liƚetsha, ma' qa' hayitse' yijat'ij qu' it'iƚij.— 25 Ma' qa he' uja'x hekhewe' tetseti'yi' ha' Jerusalén qa watfaakateji'ijju': —¿Me nite' hik ha'ne ha' teniwohoitaxiikii qu' natlanhetii? 26 Jeƚ qeku'ni'ƚek, hats iyetik'ui ene' jukhew qa efuts iye, qa ham pa'qu' nit'ijets. ¿Maatsek yumti iye nekhewe' wit'alhei qu' hik nakha'ye' pa' Cristo? 27 Inekhewel jinikfe'lets hakha' ta'ƚji' nakha'an, qa pakha'ƚe Cristo qu' nanamtax qa ham nenikfe'lets pa'qu' nata'ƚji'.— 28 Ha' Jesús in mexe i'nq'ijatshenifi ke' qi witlijtsitjii, qa yit'unhetik'i in yit'ij: —Ekheweli'ƚ ƚenikfe'li'ƚyij qa ƚenikfe'li'ƚets iye pa'n hata'ƚji'. Yakha' nite' ta'ƚƚe yiwets in tsam, qe ts'ukin yijat'ij nakha' ewi'ƚ yijaa'ija kakha' ƚunye'j, hik nakha' nite' ƚenikfe'li'ƚets. 29 Yakha' tsikfe'lets nakha'an, qe hikna' hata'ƚii, qa nakha'an qa hik nakha' ts'ukin.— 30 Ma' qa yisu'untax qu' net'eku'mi', qa hamƚe pakha' qu' net'eku'mets, qe mexente' yamets pakha' ƚenjeyumtshenek. 31 Qa olotsƚe hekhewe' tek'enets nite' yeqeku', qa yit'ijju': —Qu' nanamtax pa' Cristo, ¿me qa' naqsiijkii iye pe'qu' ham ƚunyejeyi'iju'ƚ qu' les nat'anipji' kekhewe' yaqsiijkii ha'ne jukhew?— 32 He' fariseol yepi'ye' ej hekhewe' olots in tajawehenij wetju'ƚkii ekewe' wekwek t'ejuyets ha' Jesús. Ma' qa he' tenek'enhe'yij he' pa'il qa hekhewe' iye fariseol qa yukintaxii he' yejeƚ ke' qi witlijtsitjii qu' nophe'ƚ ha' Jesús. 33 Ma' qa ha' Jesús qa yit'ij: —Hats nite' toxik'ui qu' hats nite' ha'ni'iƚ etji'teje'm, ma' qa hapilii iye na' ts'ukinju'. 34 Ekheweli'ƚ qa' mowotaxi'ƚyiikii, qa' nite'ƚe e'tsweni'iƚ, qa nakha' qu' ha'ni', ekheweli'ƚ nite' ƚeke' qu' ami'ƚii.— 35 Ma' qa hekhewe' judiol qa watfaakateji'ijju': —¿Qetuk pa'qu' nakji' hane'en in yit'ijets qu'nte' jinte'wene'? ¿Me i'nƚi'i qu' namii pekhewep judiol i'nji'kii pe' griego ƚetsetits qa' nijatshen pe' griego? 36 ¿Pa'n qu' nukinji'ha aka' yit'ij inwets: “Ekheweli'ƚ qa' mowotaxi'ƚyiikii, qa' nite'ƚe e'tsweni'iƚ, nakha' qu' ha'ni' ekheweli'ƚ nite' ƚeke' qu' ami'ƚii”?— 37 In hats ewi'ƚƚe ka' neƚu aman qa' nanaxijik'i ke' ƚe'sits neƚuts, hik kakha' les in ƚe'wisija kakha' neƚu. Ha' Jesús qa niipha'm qa ts'ap'a, qa yit'unhetik'i in iyet: —Qu' nana'l pakha' qu' ne'niyayu' qa nenek yiwets qa' niya'. 38 Pakha' qu' netk'en yiwets nite' tseqeku', qa hik ƚunye'je' kakha' yit'ij kekhewe' hats we'nika'ajji': “Pakha' les toxiiju' pa' ƚatawe'j qu' ne'niwekƚeji' pe'qu' iweliiye' haqqil witiƚa'x.”— 39 Ha' Jesús in yit'ij aka'an, pakha'ƚe Espíritu Santo hik pakha' nifel, qu' netesti'yij hatse' pekhewe' qu' netk'enets nite' yeqeku' hakha'an, qe pakha' Espíritu Santo mexente' namju', qe ha' Jesús mente' wapiletspha'm na' wa's ma' qa' ne'nenpha'm qa' hats qiye'ji'ha. 40 Ma' qa he' uja'x hekhewe' olots jukhew qa efuts iye, in yepi'ye' ek'i ekewe' yit'ij ha' Jesús, qa yit'ijju': —Yijaa'ija in hik ha'ne pakha' profeta t'otkaxtiitaxik'uikii.— 41 Hekhewep qa yit'ijetsek: —Hik ha'ne pakha' Cristo.— Qa yi'tƚi'ijju' iye hekhewep iye: —Nite', ¿me ƚeke' pa' Cristo qu' nata'ƚii na' sehe' Galilea? 42 ¿Me nite' yit'ij kekhewe' we'nika'ajji' Intata ƚe'lijei pa' Cristo qu' nata'ƚets hatse' pekhewe' ta'ƚets pa' David'ik'i, qa' nata'ƚets iye na' Belén hik nakha' ƚetset pa'aj pa' David'ik'i?— 43 Ma' qa he' olots jukhew qa efuts iye qa nite' ƚ'anyejeyij wetju'ƚ ha' Jesús. 44 Qa he' uja'x hekhewe'en qa yisu'untax qu' net'eku'mi' qu' nophe'ƚ, qa hamƚe pa'qu' net'eku'mets. 45 Ma' qa hekhewe' yejeƚ ke' qi witlijtsitjii qa tepilii iye ha' i'ni' hekhewe' tenek'enhe'yipji' he' pa'il qa he' fariseol, qa enewe'en qa nifaakantaxij, qa yittaxijets: —¿Inhats'ek in nite' ƚenka'xi'ƚ?— 46 Hekhewe' yejeƚ ke' qi witlijtsitjii qa yeku'ƚ: —¡Ham pa'qu' jukhewe' qu' niyet qu' hik ƚunye'je' hakha' jukhew in iyet!— 47 Ma' qa he' fariseol qa yit'ijets: —¿Ye' me ekhewepi'ƚ iye nawitji'iƚ iye? 48 ¿Me na'l pa'qu' ewii'ƚe' nekhewe' tenek'enhei qu' netk'enets hakha'an, i'nƚi'i ene' fariseol? 49 Qa enewe'ƚe olots jukhew qa ne' efuts iye in nite' nikfe'lets kekhewe' wenit'ij (ley), hats qi in i'nipji' pa' uƚ'ax.— 50 Ha' Nicodemo, hikha' fariseo namii hik aka'aj ha' Jesús, hikha' i'nji'teje'm iye hekhewe'en, qa yit'ij: 51 —¿Me nite' yit'ij kakha' inqe ley qu' hasu'uj jintit'ijets qu' uƚ'axe' pa'qu' naqsiijkii pa'qu' ewi'ƚ jukhewe' qu' nite' nojoye' qu' natfaakanhetiikii ma' qa jutsiqax pa'qu' naqsiijkii?— 52 Ma' qa hekhewe'en qa yeku'ƚiju'ƚ, qa yit'ijets: —¿Me akhap iye Galilea ƚeiƚe'? Jeƚijupkii ke' Intata ƚe'lijei, qa' enikfe'lets in ham pa'qu' profetaye' qu' nata'ƚii ha' Galilea.— 53 Ma' qa week wapiliikii pe' ƚetsil.

8

1 Qa hakha'ƚe Jesús qa ikii ke' utek Olivos. 2 Qa kakhap neƚukii qa wekiyaafii iye ke' qi witlijtsitjii. Ma' qa nekets hekhewe' olots jukhew qa efuts iye, ha' Jesús qa i'nju' qa yijatshen. 3 Hekhewe' i'nq'ijatshenij ke' Moisés ƚe'lijei qa he' fariseol iye t'ilit'ijets pa'aj ke' ewi'ƚ efu in wanawitji'iƚ pa'aj pa' jukhew nite' ƚewhe'ye'tax. Qa neka'xii ha' Jesús qa yenji'ju' ƚeqewuk'u pe' week jukhew qa efuts iye. 4 Hekhewe'en qa yit'ijets ha' Jesús: —Maestro, ene' efu titkamhitiiƚi'ij in yawitjitax ha' ewi'ƚ jukhew nite' ƚewhe'ye'tax. 5 In t'ejuyets kakha' ley, pa' Moises'ik'i yit'ij inwets qu' netje'laxti'yijkii pe'qu' utele' qa' naq'alƚi'ij pe'qu' efuye' qu' hik ƚunye'je' aka'an. Qa akha' ¿pa'n qu' it'i'ij?— 6 Hekhewe'en nifaakanij aka'an, qe yijaajintax ha' Jesús, hats'inha qu' nana'li'm pa'qu' nit'ijju' qu' nit'ijets qu' uƚ'axe' in yaqsiijkii. Ma' qa totjoijo' ha' Jesús qa yika' ha' sehe' yit'iji' ƚayaqsi'. 7 In menjiit nite' yili'ij in nifaakanijkii, ma' qa nejeƚpha'm ha' Jesús qa yit'ij: —Pakha' qu' haamija ƚewuƚ'axe' ekheweli'ƚ qa' hik pakha'ye' qu' nojo'oj qu' nenjele'ej pe'qu' uteye'.— 8 Ma' qa totjoijo' iye qa yika' iye ha' sehe'. 9 In yepi'ye' ek'i aka'an hekhewe'en ma' qa wapilƚe kiyek yojo'oj in wapilkii he' ƚawa'mhits ma' qa teiƚem in week wapilik'uikii, qa hats yiwejinƚe ha' Jesús qa kikhe' iye efu we'nenji'ju' ƚeqewuk'u. 10 Ha' Jesús qa nejeƚpha'm iye qa nifaakan: —Efu, ¿kheweye'ek hekhewe' neqek'uyutax'ej? ¿Me ham pakha' qu' nisu'un qu' natanithenij pa' uƚ'ax ƚaqsi'jijkii?— 11 Kikhe'en qa yeku'ƚ: —Ham, jukhew.— Ha' Jesús qa yit'ijets: —Qa' yakhape' jeek iye qu' nite' k'atanitheni'ij. Yape ma. Hane'ej qu' nata'ƚi' qu' hasu'uj mapilets iye qu' aqsiijkii pa'qu' uƚ'axe'.— 12 Ma' qa iyetik'ui iye ha' Jesús he' jukhew qa efuts, qa yit'ij: —Yakha' ƚefetitjii ha'ne week sehe' ipji'. Pa'qu' natsjayan qa' nite' ƚ'anuuyi'i qu' nijalki'sji'kii na' nookii, qe nakha' na'lkii ta'ƚets na' witiƚa'x hik nakha' qu' nana'li'm yijat'ij.— 13 Ma' qa he' fariseol qa yit'ijets: —Akha'ƚe ete'm in ƚetetfeltax. In ƚetetfeltax nite' weju'ƚij.— 14 Ha' Jesús qa yeku'ƚ, qa yit'ij: —In yemjeetax in yakha'ƚetax yite'm in hetetfelƚetax, qa yijaalƚi'ija kekhewe' hit'ij, qe yakha' tsikfe'lets pa'n hata'ƚji' qa' pa'n hakji' iye. Qa ekhewelƚi'iƚ qa nite' ƚenikfe'li'ƚ yiwets pa'n hata'ƚji' qa pa'n qu' hakji' iye. 15 Ekheweli'ƚ ewi'ƚƚe in ƚejeƚi'ƚ pa' ƚunyejei ene' i'nipji' ha'ne sehe', qa yakha'ƚe qa ham pa'qu' hats hit'ijets qu' uƚ'axe' pa'qu' ƚunye'je'. 16 Qa qu' hit'ijets pe'ye' pa'qu' ƚunye'je' me uƚ'ax me i'nƚi'i qu' nite' uƚ'axe', qa yijaa'ija yijat'ij in hik pakha' qu' ƚunye'je', qe nite' yeƚ'ewi'ƚ ƚi'ijkii qu' hit'ijets, qe nakhapji'ij iye Tata hik nakha' ts'ukin hikna' yeweeki'ƚij. 17 Qa kakha' we'nika'ajji' eqe leyi'ƚ qa yit'ijets iye qu' wetsjuk'e pe'qu' jukhewe' in week ƚ'anyejeyi'ij pa'qu' nenfelkii, ma' qa hats yijaa'ija yijat'ij. 18 Qa hik yijunye'j, yakha' in yakha'ƚe yite'm in hetetfel, qa nakha' ts'ukin, Tata, hik nakha' iye tsifel iye.— 19 Ma' qa hekhewe'en qa yit'ijets: —¿Pa'n i'ni' pa' atata?— Qa yeku'ƚ ha' Jesús, qa yit'ij: —Ekheweli'ƚ nite' ƚenikfe'li'ƚ yiwets qa nite' ƚenikfe'li'ƚets iye na' Tata. Qek enikfe'li'ƚ yiwets qekha enikfe'lji'ijtaxi'ƚetsek na' Tata.— 20 Ha' Jesús in yit'ijji'ju' ekewe'en in i'nq'ijatshenifi ke' qi witlijtsitjii, qa i'niji' hakha' i'ni' hekhewe' ƚeqjiikilij ne'ej ƚ'astai ofrendas, qa ham pa'qu' net'eku'mi' qu' nophe'ƚ, qe mexe nite' yamets pa' ƚenjeyumtshenek. 21 Ma' qa ha' Jesús qa ewi'ƚij iye in yit'ijets: —Qu' haktax qa ekheweli'ƚ qa mowotaxi'ƚyiikii, ma' qa' anaxƚi'iƚijju' ne' ewuƚ'etsi'ƚ. Nakha' qu' hakji', ekheweli'ƚ nite' ƚeke' qu' ami'ƚii.— 22 Qa hik ta'ƚijupi' he' judiol qa yit'ijju': —¿Ma yijamti'etsek qu' ƚakha' ye'ƚe ƚete'm qu' natwamhit, qe yit'ij: “Nakha' qu' hakji', ekheweli'ƚ nite' ƚeke' qu' ami'ƚii”?— 23 Ha' Jesús qa yit'ij: —Ekheweli'ƚ yatsat'etsi'ƚ epji' ha'ne metju', qa yakha'ƚe qa na' toxpha'm. Ekheweli'ƚ yatsat'etsi'ƚ epji' ha'ne sehe' qa yakha'ƚe qa nite' yatsat'axyipji' ha'ne sehe' epji'. 24 Hik ta'ƚijupi' in hit'iƚij ewets qu' anaxƚi'iƚijju'ha hatse' ne' ewuƚ'etsi'ƚ, qe qu' esqeku'uƚ in hik yakha'taxija (aka' hit'ij), qa' anaxƚi'iƚijju' ne' ewuƚ'etsi'ƚ.— 25 Ma' qa nifaakan iye: —¿Pa'n ejunye'jija?— Ha' Jesús qa yeku'ƚ: —Yakha' inek week ƚahatsiyij k'efeljiiƚi'm kakha' yijunye'j. 26 Olotstax kekhewe' tseqitijineyutaxi'ƚij ewets in t'ejuyets kakha' uƚ'ax ejunyejeyi'ƚ, qa nite'ƚe ƚeke', qe ewi'ƚƚe qu' hit'ij pakha' qu' nit'ij yiwets nakha' ts'ukinju', qa hik nakha' yijaa'ija na'aj yit'ij. Yakha', kekhewe' wekwek hepi'ye'ej nakha'an, hik kekhewe' henfeltaxi'm ene' sehe' epji'.— 27 Hekhewe'en nite' nikfe'lik'i in iyetij pa' Intata in hikpa' nukin. 28 Qa hik ta'ƚijupi' ha' Jesús in yit'ij: —Ekheweli'ƚ qu' entaxi'ƚpha'm na' Ƚa's na' Jukhew, ma' qa' enikfe'li'ƚets in hik yakhaataxija, qa' enikfe'li'ƚets iye in ham pakha' qu' haqsiijkii qu' yakha' ye'ƚe qu' hisu'un, qe k'iyetij yijat'ij ekewe' wekwek in ƚunyejeyek kekhewe' hats ts'ijatshenij na' Tata. 29 Qa Nakha'an, nakha' ts'ukin qa i'nyijupha, nite' ts'iton, qe yakha' haqsi'jijkii week na'aj yi'sinhetij.— 30 Ha' Jesús in iyetij ekewe' wekwek, qa olots hekhewe' tek'enets nite' yeqeku'. 31 Ma' qa ha' Jesús qa yit'ijets he' judiol hekhewe' nite' yeqeku'tax hakha'an: —Ekheweli'ƚ qu' nite' anqatsit'i'iƚij kekhewe' yi'lijei, ma' qa yijaayi'ija qu' k'eyijatshenheiyi'iƚij, 32 ma' qa' enikfe'li'ƚets nakha' yijaa'ija, qa nakha' yijaa'ija qa' hik nakha' newejini'ƚkii.— 33 Hekhewe'en qa yeku'ƚ, qa yit'ijets: —Yekheweli'ƚ hata'ƚi'ƚets pa' Abraham'ik'i, qa ham pa'qu' ƚeƚinheiyi'iƚyij. ¿Qa pa'n ƚunye'j in ƚittaxiƚij yiwets: “Qa' ewejinheti'yi'ƚkii”?— 34 Ha' Jesús qa yeku'ƚ iye: —Yijaa'ija aka' hit'iƚij ewets, week pakha' qu' naqsiijkii pa' uƚ'ax, pakha'an ƚeƚinek'ij pa' uƚ'ax. 35 Na'aj jukhew witƚinek nite' ƚeke' qu' pakhaaye'ƚi'ij qu' amani'ijupkii ne'ej wititsi'. Qa na'aj ƚaa'sija na'aj yatsat'axij ne'ej wititsi' qa hik na'aj yijat'ij in amanijup ne'ej ƚetsi'. 36 Qa hik ta'ƚijupi' qu' pakha'ye' Wita's qu' nelineniƚij qu' hats nite' e'witƚinheyi'iƚij, qa' yijaayi'ija qu' hats nite' e'witƚinheyi'iƚij, qa pakhaaye'ƚi'ij qu' a'maneyi'iƚijupkii. 37 Tsikfe'lets in ƚata'ƚiƚets kakha' Abraham'ik'i, ƚa'mek qa ƚenqek'uyu'uƚyij qe ta'ƚijupi' in nite' ƚ'eku'mi'ƚi' kekhewe' yi'lijei. 38 Yakha' k'iyetij kekhewe' hi'wen in ha'nijup na' Tata, qa ekheweli'ƚ qa ƚaqsiiƚijkiyek pa' yit'iƚij ewetsek na' atata'aƚ.— 39 Hekhewe'en qa yeku'ƚ iye, qa yit'ijju': —Pa' Abraham'ik'i hik pakha' tata'aƚ.— Ha' Jesús qa yeku'ƚ: —Qu' yijaayi'ija qu' atatayi'iƚ kakha' Abraham'ik'i, aqsiiƚijkii kakha' yaqsiijkii ka' Abraham'ik'i. 40 Qa ha'neƚi'ij qa ƚenqek'uyu'uƚyij, yakha' in henfeltaxi'ƚ e'm kakha' yijaa'ija hepi'ye'ej na' Dios. Ka' Abraham'ik'i nite' yaqsiijkii aka'an in ƚenqek'uyu'taxi'ƚyij. 41 Ekheweli'ƚ ƚaqsiiƚijkii pakha' yisu'un na' atata'aƚ.— Qa yeku'ƚ hekhewe'en qa yit'ijets: —Yekheweli'ƚ nite' heneki'ƚijfik'ikii qu' yewitqa'ƚetsi'iƚ. Na'l pa' ewi'ƚƚe in tata'aƚ, pakha'an Dios.— 42 Ha' Jesús qa yeku'ƚ: —Qek yijaayi'ija qek atatayi'iƚ na' Dios, ma' qekha ets-su'untaxi'ƚ, qe yakha' hata'ƚii na' Dios, ma' qa tsam. Nite' yakha'ƚe yite'm qu' natsam, nakha'ƚe Dios ts'ukinju' qa tsam. 43 ¿Inhats'ek in nite' ƚenikfe'li'ƚik'i kekhewe' hit'ij? Qe nite' ƚisu'uni'ƚ qu' ek'eni'ƚik'i kekhewe' yi'lijei. 44 Ekheweli'ƚ na' atata'aƚ nakha'an inwo'met (Satanás), qa ƚisu'uni'ƚ qu' aqsiiƚijkii kekhewe' yisu'un na' atata'aƚ. Nakha'an hayiitsƚe in eqek'una'x ta'ƚijii in i'nk'aa'ija. Nite' aman ji'teje'm na' yijaa'ija qe hamji' na' yijaa'ija nakha'an, in iyet yaqanƚekii, iyetƚi'ij kakha' hats ƚunye'jƚe nakha'an, qe nakha'an ejtitsax qa ƚatata iye na' witwejtitsi'. 45 Qa yakha' in yijaa'ija na'aj hi'ttaxi'ƚij ewets, qa nite'ƚe ƚ'ek'eni'ƚ yiwets, ƚesqeku'uƚ. 46 ¿Ƚek pakha' ekheweli'ƚ pa'qu' ni'nq'ethinij qu' na'nyitji' pa' uƚ'ax? Qa qu' hit'ij pa' yijaa'ija, ¿qa inhats'ek in ƚesqeku'uƚ? 47 Na'aj yatsat'axij na' Dios qa tek'enets ke' ƚe'lijei na' Dios. Qa ekhewelƚi'iƚ qa nite' ƚ'ek'eni'ƚets, qe nite' yatsat'etsi'ƚ ej na' Dios.— 48 Hekhewe' judiol qa yeku'ƚ iye: —Yekheweli'ƚ hasiniƚik'iha ka' hit'iƚij ewets in a'samaritano qa in'etji' iye pa' ewi'ƚ inwo'met.— 49 Ha' Jesús qa yeku'ƚ iye, qa yit'ij: —Ham yitji' pa'qu' inwo'met'e, qe hiwqinhetji' yijat'ij na' Tata, qa ekhewelƚi'iƚ qa nite' ƚetsiwqinheti'ƚji'. 50 Qa nite'ƚe howo'oiji' qu' heniwqinhetji', qa na'lƚe nakha' wo'oiji' qu' netsiwqinhetji', qa hik nakha' iye qu' nejeƚik'ui yijat'ij me ƚe'wisju' me i'nƚi'i qu' nite' ƚe'wise'ju'. 51 Yijaa'ija aka' hit'iƚij ewets, pakha' qu' netk'enik'iha eke' yi'lijei, qa' nite' ƚ'anuuyi'i qu' ni'wen na' witwamhi'.— 52 Qa yeku'ƚ hekhewe' judiol, qa yit'ijju': —Hane'ej hats tsikfe'li'ƚetsha in i'n'etjiha pa' ewi'ƚ inwo'met. Pa' Abraham'ik'i wa'm, qa week pekhewe' profetas'ik'i iye in naxju'. Qa akha' qa ƚit'ij: “Pakha' qu' netk'enik'iha eke' yi'lijei qa' nite' nijaajine' na' witwamhi'.” 53 ¿Me akha' les qu' anipji' pakha' tata'aƚik'i Abraham'ik'i hikpa' wa'm iye pa'aj? Pe' profetas'ik'i naxju' iye pa'aj. ¿Ƚek pakha' ƚumtitax qu' akha'ye'?— 54 Ha' Jesús qa yeku'ƚ: —Qu' yakha'ye' ƚetax yite'm qu' heniwqinhettaxji', pa'qu' yiwqiyejeji ham weju'ƚi'ij. Na' Tata hik nakha' tsiwqinhetji', hik nakha' ekheweli'ƚ ƚit'iƚijets: “Pakha'an hik pakha' inqe Dios.” 55 Qa ekheweli'ƚ qa nite'ƚe ƚenikfe'li'ƚets nakha'an, qa yakha'ƚe qa tsikfe'letsha nakha'an. Qa qu' hit'ijets qu' nite' netsikfe'le'ets, yakha' hats ye'jtitsaxƚe in ejunyejeyi'ƚek. Qa tsikfe'lƚe'ets nakha'an ma' qa heik'enik'iha kekhewe' ƚe'lijei. 56 Kakha' aqwa'maxi'ƚik'i Abraham'ik'i qi in ƚe'wisi'mkii in nikfe'lets qu' ni'wen hatse' kakha' yeqe neƚu. Qa hats yi'wen, ma' qa qi'ija in ƚe'wisi'mkiiha.— 57 Qa hik ta'ƚijupi' he' judiol in yit'ijets ha' Jesús: —Mente' enek cincuenta (50 ) yamets eqe'ninqapits, ¿me qa ƚi'wen pa' Abraham'ik'i?— 58 Ha' Jesús qa yit'ijets: —Yijaa'ija aka' hit'iƚij ewets, in mexe nite' nekfik'i ka' Abraham'ik'i, yakha' tsa'l.— 59 Hekhewe'en qa t'eku'mtaxi' he' utel qu' nenjele'ejkii, qa wanat'inƚekii aje'eƚ ha' Jesús, ma' qa ikik'uifik'i ke' qi witlijtsitjii.

9

1 Hakha' neki'kii ha' Jesús, qa yi'wen ha' ewi'ƚ jukhew, hayiits ta'ƚij ji'teje'm wittawe'j in puk'al. 2 He' ƚ'ijatshenhei qa nifaakanij: —Rabí (Maestro), ¿inhats'ek in ta'ƚij ji'teje'm wittawe'j in puk'al ha'ne jukhew? ¿Me ta'ƚets qu' uƚ'etse' pe' ƚ'alhei? ¿Me i'nƚi'i qu' ƚakha' ye'ƚe qu' uƚ'axe'?— 3 Ha' Jesús qa yeku'ƚ: —Nite' ta'ƚets hane'en qu' uƚ'axe', qa nite' ta'ƚets iye pe' ƚ'alhei qu' uƚ'etse', qe ta'ƚets yijat'ij hane'en in puk'alij qe qa' ne'twenhetiiji'teje'm pakha' yisu'un na' Dios qu' nanaqsiijkii. 4 Inekhewel jit'ithayiki' pekhewe' yisu'un nakha' ts'ukinju' qu' ji'nt'ithayiki in mexe neƚukii, qe na' naja'x in nam qa hats ham pa'qu' net'ithayii. 5 Yakha' in mexe ha'nipji' ha'ne sehe', yakha' ƚefetitjiiyij ha'ne sehe' ipji'.— 6 In yili'ij ekewe'en in yit'ij, ma' qa tek'iyiju' ha' sehe' qa ke' ƚaq'astalii qa yaqasja'ajji'kii ka' sehe'. Ma' qa yilinipji' he' ƚotoi ha' puk'al. 7 Ma' qa yit'ijets: —Ma'ai qu' matanaxtapulijji' na' ƚajakju' ƚa's ƚii Siloé.— (Siloé ikji' “wit'ukinek”.) Ha' puk'al qa ik qa yamii qa watanaxtapulijji' ma' qa in hats tepilik'ui qa hats yi'wenkii. 8 Ma' qa hik ta'ƚijupi' hekhewe' metitsi'm ke' ƚetsi' qa hekhewe' yi'wenji'ijkii qa iyinji'ijkii, qa yit'ijju': —¿Me nite' hik ha'ne ha' i'nƚe'kji' ha' wit'ikheyi'j qa iyinji'ijkii?— 9 Qa uja'x he' yit'ij: —Hik nakha'.— Qa hekhewep qa yit'ijju'ek: —Tujtseika', hikƚe ƚunye'jtax.— Qa ha' puk'altax, qa yit'ij: —Ehe, hik yakhaa'ija.— 10 Ma' qa nifaakan: —¿Pa'n ƚunye'j in ƚi'wenkii?— 11 Qa yeku'ƚ hakha'an: —Hakha' jukhew ƚiite' Jesús ke' ƚaq'astalii yaqasja'ajji'kii ha' sehe' qa yilinipji' ene' yitoi, qa yit'ij yiwets: “Ma'aiju' na' ƚajakju' ƚa's ƚii Siloé qa matanaxtapulijji'.” Qa hak qa tsamiiju' qa hatanaxtapuli'jji' ma' qa hats hi'wenkii hane'ej.— 12 Qa nifaakanij iye: —¿Pa'n i'ni' hakha'an?— Qa yit'ijiju'ƚ: —Axe'm, nite' tsikfe'lets.— 13 Qa hekhewe'en qa' yeka'xii hekhewe' fariseol hakha' puk'altax. 14 Qa hik kakha' ka' neƚuji' witwapiihijiitax (sábado) ha' Jesús in yaqasja'ajji' ke' ƚaq'astalii ka' sehe' qa yilinipji' he' ƚotoi ha' puk'altax qa yi'wenkii. 15 Ma' qa he' fariseol qa nifaakankii iye: —¿Pa'n ƚunye'jkiiha in hats ƚi'wenkii?— Qa yeku'ƚ hakha'an: —Yilinipji' ene' yitoi ka' oƚoq'oi qa hatanaxtapuli'j ma' qa hane'ej qa hats hi'wenkii.— 16 Qa hik ta'ƚijupi' in yit'ijju' hekhewe' uja'x he' fariseol: —Hakha' jukhew nite' ta'ƚii pa' Dios, qe nite' yiwqinhetji' ka' neƚu witwapiihijiitax.— Qa uja'x he' yit'ijju'ek: —¿Me ƚeke' pakha' qu' uƚ'axe' jukhewe' qu' naqsiijkii ekewe' ham ƚunye'ji'iju'ƚ?— Ma' qa nite' ƚ'anyejeyij wetju'ƚ. 17 He' fariseol qa wapilijets iye pa'aj in nifaakan iye ha' puk'altax: —Hakha' ne'wenkitkii ¿pa'n ƚumti qu' ƚunye'je' hakha'an?— Qa yeku'ƚ: —Hakha'an ewi'ƚ profeta.— 18 Ma' qa he' judiol qa hats yeqeku'uj pa'aj hakha'an qu' puk'ale'tax pa'aj, qa i'nk'aƚe qa' ni'wenkii iye. Qa inq'ukinii iye pa'aj qu' nanamii pekhewe' ƚ'alhei hakha' puk'altax. 19 Qa nifaakanij: —¿Me oqwo'mehe'eƚha hane'en? ¿Me yijaa'ija qu' hayiits nata'ƚij ji'teje'm wittawe'j in puk'altax pa'aj? ¿Qa pa'n ƚunye'j hane'ej in hats yi'wenkii?— 20 Pe' ƚ'alhei qa yeku'ƚ pa'aj: —Tsikfe'li'ƚets in hik nakhaa'ija hakha' ya'si'ƚ, qa ta'ƚij ji'teje'm wittawe'j in puk'altax, 21 qa nite'ƚe tsikfe'li'ƚets pa' ƚunye'jkii in hats yi'wenkii, nite' tsikfe'li'ƚets iye pa' yi'wenkitkii. Anfaakaani'ƚijha nakha'an. Hats ƚek yamets ƚilanye'j, ƚakha' qu' nenfeli'ƚ e'mik'i yijat'ij.— 22 Pe' ƚ'alhei yit'ij pa'aj aka'an qe nijiweyiju'ƚ hekhewe' judiol, qe hekhewe' judiol hats yit'ijets qu' niwumik'uifik'i hekhewe' ƚe'lijtsitjiyits pakha' qu' netetfelij qu' nit'ijets ha' Jesús qu' hik hakha'ye' pa' Cristo. 23 Qa hik ta'ƚijupi' in yit'ijets he' ƚ'alhei: —Anfaakani'ƚha nakha'an. Hats ƚek yamets ƚilanye'j.— 24 He' judiol qa ewi'ƚij iye in taya'yii hakha' jukhew puk'altax, qa yit'ijets: —Iwqinhet yijat'ij pa' Dios, qe yekheweli'ƚ tsikfe'li'ƚets ha' jukhew in uƚ'ax pa' yaqsiijkii.— 25 Hakha'an qa yeku'ƚ pa'aj: —Qu' uƚ'axe' pakha' yaqsiijkii, nite' tsikfe'lets. Ewi'ƚƚe aka' tsikfe'lets: yakha' in mexe yepuk'altax qa hane'ej qa hats hi'wenkii.— 26 Ma' qa yit'ijets iye hekhewe'en: —¿Pa'n ƚeqfenye'j ej? ¿Pa'n ƚeqfenye'jij in ne'wenkitkii?— 27 Qa yeku'ƚ iye hakha'an: —Hats inek k'efeltaxi'ƚi'm qa nite'ƚe ƚ'eni'ƚji' ekfiyi'ƚ. ¿Inhats'ek in ƚisu'uni'ƚ qu' hiyeketij iye qu' hit'iƚij ewets? ¿Ye' me ekhewepi'ƚ iye ƚisu'uni'ƚ qu' ƚ'ijatshenheyi'iƚ ej?— 28 Hekhewe'en qa nayu'um, qa yit'ijets: —Akha' ƚijayan hakha' jukhew qa yekhewelƚi'iƚ qa hijayani'ƚek pa' Moises'ik'i. 29 Yekheweli'ƚ tsikfe'li'ƚets pa' Dios in tafaakate'yi'ƚkii pa'aj pa' Moises'ik'i, qa hakha'ƚe jukhew qa nite' tsikfe'li'ƚets pa'n ta'ƚji'.— 30 Qa yeku'ƚ iye ha' jukhew: —¡Peyijaat'ij aka'an in tsitjuƚaxijpha'm, in ekheweli'ƚ nite' ƚenikfe'li'ƚets pa' ta'ƚi', ƚa'mek qa tsi'wenkitkii hakha'an! 31 Jinikfe'letsha pa' Dios in nite' t'eku'miju'ƚ pe' uƚ'ets, qa pakha'ƚe qu' ne'nijiweyiju'ƚ pa' Dios qa yaqsiijkii pa'qu' nisu'un pakha'an, ma' qa hik ha'ne yijat'ij in t'eku'miju'ƚ. 32 In ipƚu'uk'i ek in i'nk'aa'ija pa'aj ha'ne sehe' qa ham pa'qu' nek'impi'ye'ej pakha' qu' ni'wenkitkii pa'qu' nata'ƚij ji'teje'm wittawe'j qu' puk'ale'. 33 Hakha' jukhew qu' nite' nata'ƚi'ii pa' Dios, qekha hamtax ƚeke'ye' qu' naqsiijkii.— 34 Hekhewe'en qa yeku'ƚ, qa yit'ijets: —Akha', in topo' ej pa' uƚ'ax in ƚenekfik'i pa'aj, ¿me qa ƚets'ijatshentaxi'ƚ?— Ma' qa yiwu'mfik'i. 35 Qa i'ye'ej ha' Jesús in tewu'mhitiifik'i ha' puk'altax, ma' qa wo'oikii qa yi'wen, qa nifaakan: —¿Me nite' ƚeqeku' na' Ƚa's na' Jukhew?— 36 Qa yeku'ƚ hakha'an: —Jukhew, ¿pa'n ƚii pakha'an, hats'inha yakha' qa' nite' heqeku'ye' pakha'an?— 37 Qa yeku'ƚ ha' Jesús: —Hats ƚi'wen, ha'ne hane'ej ƚ'afaakateyi'ƚ hik ha'ne.— 38 Ha' jukhew qa yit'ijets: —Nite' k'eqeku', Yatsat'axyij.— Ma' qa wonokok'enju'. 39 Ha' Jesús qa yit'ij: —Yakha' tsametsju' ha'ne sehe' ipji' qe qa' hujtse wetju'ƚ, hats'inha nekhewe' puk'aletstax qa' ni'wen wetju'ƚ, qa nekhewe' yi'wentax wetju'ƚ qa' puk'aletsi'ij.— 40 Uja'x hekhewe' fariseol i'nji'teje'm yepi'ye' ej ha' Jesús in yit'ij aka'an, qa yit'ijets: —¿Me yekheweli'ƚ iye qu' yepuk'aletsi'iƚ?— 41 Ha' Jesús qa yeku'ƚ: —Qek e'puk'aletsi'iƚ qekha hamtax ewuƚ'etsi'iƚ, qa ƚi'tƚi'iƚijju' “Hi'weni'ƚ wetju'ƚ” ma' qa pa' ewuƚ'axitsi'ƚ qa amaneyi'ƚ etji'.—

10

1 —Yijaa'ija aka' hit'iƚij ewets, pakha' qu' nite' nuyi'ii na' ƚeji' na' ƚenqetsitax ne' kots'etets qa tujtseika' uyi'teje'm, pakha'an ejtenhetsaxƚe qa eqitkamhitsax iye. 2 Qa pakha'ƚe qu' nuyii yijat'ij pa'qu' ƚeji'ye' qa hik ha'ne yijat'ij pakha' kots'etets yejeƚ. 3 Pakha' yejeƚ pa' ƚeji' qa yit'iji'mii qhof, ma' qa pa' kots'etets yejeƚ qa taya'yii yiyinenik'i pe' ƚiyitsƚe wetju'ƚ, qa pe' kots'etets qa nikfe'lik'i pa' ƚ'a'x pakha'an, ma' qa pakha'an qa yojo'ok'oifik'i pe' kots'etets. 4 Qa in hats yot'axfik'i pe' yatsat'etsij, ma' qa yojo'ok'oi, qa pe' kots'etets qa yijayanpha'm, qe nikfe'lik'i ƚ'anye'j. 5 Qa pakhape'ƚetax qu' nojotaxik'ui, nite' yijayan, ilatik'uikii, qe nite' nikfe'lik'i pa'qu' ƚ'anye'je'.— 6 Aka'an kakha' yejeyumtshenijupi' ha' Jesús tistaxij hekhewe'en, qa nite'ƚe nikfe'lik'i pakha' ikji'ha. 7 Ma' qa ha' Jesús qa yit'ijets iye: —Yijaa'ija aka' qu' hit'iƚij ewets, yakha' ƚeji' na' ƚentsitax ne' kots'etets. 8 Week nekhewe' nojo in namtax ejtenhetsitsƚe qa eqitkamhitsitsƚe iye, qa nekhewe'ƚe kots'etets qa nite' tek'enets. 9 Yakha' ƚeji' na' ƚentsitax, pakha' qu' nuyii ha'ne ƚeji' qa' iƚa'xe'. Qa' hik ƚunye'je' ne'ej kots'etax in uiteje'm qa uifik'i iye qa yi'wen na'aj jup'elket. 10 Na'aj ejtenhetsi'l in nam ewi'ƚƚe in wo'oi qu' net'ejtenkii, qu' netqek'ui, qa qu' nineqwuƚ'enhetju' iye. Qa yakha' in tsam qe qa' nana'li'ƚ e'm pe'qu' iƚaxitsi'iƚ, qa' qitsi'iƚ e'mha iye. 11 Yakha' qi ƚe'wis kots'etets ƚenilayets. Ha'ne qi ƚe'wis kots'etets ƚenilayets nite' yiwejin ne' kots'etets qa wa'mifi. 12 Qa pakha'ƚe qu' net'ithayiiƚi'ipji' pa'qu' ƚaja'ye', qa nite' ƚenilayets pe' kots'etets, nite' hik pakha' pa' yatsat'axij pe' kots'etets, ma' qa in yi'weniju'ƚ pa' wowo, qa yiwu'mƚi'i pe' kots'etets qa ilat. Ma' qa pa' wowo qa t'ilit'ets pe' kots'etets qa yak'esa'xkii iye. 13 Pakha'an in ilat qe t'ithayiiƚetaxiikii ƚaja'ye', qa nekhewe'ƚe kots'etets qa nite' nekewet'ets yiwejinƚe. 14 Yakha' qi ƚe'wis kots'etets ƚenilayets, qa tsikfe'lets nekhewe' tsatsat'etsij kots'etets qa ƚekhewel qa nikfe'lji'ij yiwetsek. 15 Qa hik ƚunye'jija aka'an na' Tata in nikfe'l yiwets, qa yakha' qa tsikfe'ljeetsek na' Tata. Qa yakha' qu' hawa'mifi nekhewe' kots'etets qa' iƚiye'. 16 Na'l ye'm iye nekhewep kots'etets nite' ha'ne i'ni'in. Qa hisu'un qu' henka'x iye nekhewe'en. Nekhewe'en yepi'ye' hatse' na' ya'x qa ewi'ƚ hatse' pa'qu' na'ni' qa ewi'ƚƚe iye pa'qu' ƚenilayets'e. 17 Qa hik ta'ƚijupi' na' Tata in qi in tsisu'un, qe yakha' he'yihinij na' yiƚa'x, qa' ink'aƚe qa' hepilet iye. 18 Hamtax pa'qu' netsitka'mij na' yiƚa'x, qe yakha'ƚe in ta'ƚ yiwets qa he'yihinij. Yakha' heyesti'yij na' yit'unha'xijup qu' he'yihinij na' yiƚa'x, qa heyesti'yij iye na' yit'unha'xijup qu' hepilet iye, qe hik aka' ƚ'anye'j yiwets na' Tata.— 19 He' judiol in yepi'ye' ek'i ekewe' wi'tlijei, ma' qa hats yeqet'etsju'kii nite' ƚ'anyejeyij wetju'ƚ. 20 Olots hekhewe' yit'ijju': —I'nji' pa' ewi'ƚ inwo'met nakha'an qa hats nite' teik'uneikii. ¿Inhats'ek in ƚ'ek'eni'ƚets?— 21 Qa hekhewep qa yit'ijju'ek: —Ekewe'en nite' ƚe'lijei pa'qu' ewi'ƚe' qu' na'nji' pa'qu' inwo'met'e. ¿Me ƚeke' pa'qu' ewi'ƚ inwo'met'e qu' ni'wenkitkii ne' puk'alets?— 22 Hik kekhewe' ke' neƚutsji' yamets kekhewe' ƚe'sits neƚuts tajamtaxti'yik'i kekhe' qi witlijtsitjii. Lop ƚahats'ij ha' Jerusalén. 23 Qa ha' Jesús yijalki'si'kii ke' qi witlijtsitjiyifi ha' ƚeq'eneƚeya'x ts'eewe'efi ƚii Salomón. 24 Ma' qa hekhewe' judiol qa k'ooyijji' iye, qa yit'ijets: —¿Pa'n ipƚu'uk'ui qu' yape metetfeli'ƚ ye'mha? Qu' hik akha'ye' pa' Cristo, yape, eqetheni'ƚ ye'mkiiha.— 25 Ha' Jesús qa yeku'ƚ: —Hats inek hetetfeltax qa ƚesqeku'ƚi'iƚ, kekhewe' wekwek in haqsiijkii hit'iji' aka' ƚiiji' na' Tata, hik kekhewe' tsifeltaxkii. 26 Qa ekhewelƚi'iƚ qa ƚesqeku'ƚi'iƚ qe nite' nekhewe' tsatsat'etsij kots'etets. 27 Ne' tsatsat'etsij kots'etets nikfe'lik'i yanye'j, qa yakha' qa tsikfe'ljeetsek iye qa tsijayanija. 28 Ma' qa yakha' qa' hetisij na' ƚiƚa'x nite' yili'ij qa nite' ƚeke' qu' namii pakha' fe't, qa ham pakha' qu' netsitka'mtaxij ha'ne yikoiji'. 29 Na' Tata hik nakha' tseƚisij enewe'en, nakha'an week t'anipji', qa ham iye pakha' qu' nenitka'mtaxij na' ƚokoiji' na' Tata. 30 Na' Tata qa yakha' ewi'ƚ aka' yijunyejeyi'ƚ.— 31 He' judiol qa t'eku'metsju'kii iye he' utel, qe neqje'lenheyu'taxijkii iye. 32 Qa ha' Jesús qa yit'ijji'ju': —Yakha' k'ethini'ƚij kekhewe' olots haqsi'jijkii ƚe'sits ta'ƚii na' Tata. ¿Qa pa'n ƚunye'j kekhewe'en pa' ta'ƚets in ƚeneqje'lenheyu'uƚ yijkii ne' utel?— 33 He' judiol qa yeku'ƚ qa yit'ij: —Nite' ƚ'ejelaxti'yipji'kii pa'qu' aqsiijkii qu' ƚe'wise', qe ƚ'ejelaxti'yipji'kii yijat'ij in uƚ'etsik'i ke' e'lijeyets pa' Dios, qa ta'ƚijupi' iye in akha' e'jukhewƚe qa ƚittaxijets qu' o' Diose'.— 34 Ha' Jesús qa yeku'ƚ: —¿Me nite' yit'ij kakha' we'nika'ajji' eqe leyi'ƚ: “Yakha' hit'ij: ‘Ekheweli'ƚ o'diositsi'ƚ’”? 35 Na' Dios in yit'ijets qu' diositse' pekhewe' tisij ke' ƚe'lijei qa kekhewe' we'nika'ajji' qa ham pa'qu' ƚeke'ye' qu' nenwu'mpha'm, 36 ¿me ha'ne t'eku'miiji' na' Dios qa nukinetsju' ha'ne sehe' epji' pa' ƚit'iƚijets: “Uƚ'etsik'i ke' e'lijeyets pa' Dios” qe yakha' hit'ij: yakha' Ƚaa'sija na' Dios? 37 Qu' nite' haqsi'ji'ijkii kekhewe' ƚ'ithayijkitits na' Tata, qa' hasu'uj ek'eni'ƚ yiwets, esqeku'uƚ. 38 Qa qu' haqsi'jƚi'ijkii, inye'jƚu' qu' esqeku'taxi'ƚ, qa' hasu'ujƚe eqeku'uƚ kekhewe' haqsiijkii, hats'inha qu' enikfe'li'ƚetsha qa umti'iƚha iye na' Tata in i'nyit ji'teje'm qa yakha' qa ha'nji'ij ji'teje'mek na' Tata.— 39 Qa hik ta'ƚijupi' hekhewe'en in ewi'ƚij iye in yisu'untax qu' net'eku'mi', ha' Jesús qa aje'eƚƚe ilatik'ui iye hekhewe'en. 40 Ma' qa ikiiteje'm iye ƚajaika' ha' haqqi' Jordán, hakha' yojo in wenqimpulijini' pa'aj ka' Juan, qa hikha' qa amani'. 41 Olots hekhewe' nekii ha' i'ni', qa yit'ijju': —In yemjeetax kakha' Juan Bautista in nite' yaqsi'jtaxijkii pa'qu' ham ƚunye'ji'iju'ƚ, ƚa'mek qa week kekhewe' yit'ij t'ejuyets ha'ne jukhew qa yijaalija.— 42 Ma' qa olots iye he' tek'enets nite' yeqeku' ha' Jesús hakha' i'ni'.

11

1 Ewi'ƚ ha' jukhew wanqaats'e' ƚii Lázaro, Betania ƚeiƚe', ƚetset ke' María qa ke' ƚejefeki' (ƚekuti') Marta. 2 Ke' María ha' ƚejefe (ƚek'inij) Lázaro qi in wanqaats'e', hikke' yatsi'yipji' ka' ewjisii he' ƚef'iyei ha' Yatsat'ax'inij qa nili'jijju' iye he' ƚ'ewkujits. 3 Enewe' wetsjuk witk'injayek qa inq'ukinii qu' netfelhiti'yi'm ha' Jesús qa' nit'ijets: —Yatsat'axyij, nakha' qi ƚisu'un ejuwaika' qi in wanqaats'e'.— 4 Ha' Jesús in impi'ye'ej qa yit'ij: —Hane'en ha'ne witaatshek nite' t'ejuyets pa' witwamhi', qe t'ejuyets yijat'ij qu' neniwqinhetji' na' Dios, hats'inha ha'ne Ƚa's na' Dios qa' neniwqinhetji' qu' nata'ƚets nakha' witaatshek.— 5 Qa ha' Jesús yisu'un ke' Marta qa ke' ƚejefeki' (ƚek'inja') qa ha' Lázaro iye. 6 In tefelhiti'yi'm in qi in wanqaats'e' ha' Lázaro, qa hik ta'ƚijupi' mexe wetsjuk ke' neƚuts in amaneyiju' iye hakha' i'ni'. 7 Ma' qa i'nk'aƚe qa yit'ijets he' ƚ'ijatshenhei: —Yape jiwapilii iye ha' Judea.— 8 Qa he' ƚ'ijatshenhei qa yit'ijets: —Rabí (Maestro), mexe ink'a'ak'i he' judiol neqje'lenheyu'tax ejkii ke' utel qu' nalan. ¿Me qa' amii iye hane'ej?— 9 Ha' Jesús qa yeku'ƚ: —¿Me nite' doceji' (12 ) ne'ej hora na'aj neƚu? Pa'qu' ewi'ƚe' qu' nijalki'sji'kii pa'qu' neƚuye' ham yilani'ifi, qe mexe yi'wenji'kii na' na'lkii ha'ne sehe' epji'. 10 Qa pakha'ƚe qu' nijalki'sji'kii naja'x qa yilanifi pe'ye', qe hats nite' i'nji'teje'm na' na'lkii.— 11 Yit'ij aka'an, qa i'nk'aƚe qa yit'ij iye: —Hakha' injuwaika' Lázaro hats imaa'ija, qa' natsamii qa' henijt'otshen.— 12 Ma' qa he' ƚ'ijatshenhei qa yit'ijets: —Yatsat'axyij, hakha'an in hats ima', ikji' in hats wat'ij.— 13 Qa iyetƚi'ij ha' Jesús ka' Lazaro'ik'i in hats wa'm pa'aj, qa hekhewe'ƚe ƚ'ijatshenhei qa yumtitax qu' nit'ijets na'aj ima'ija. 14 Ma' qa ha' Jesús, qa hik ta'ƚijupi' in yatsathenkeetik'iha in nifeli'm: —Ka' Lazaro'ik'i hats wa'm. 15 Ƚe'wis ye'mkii in nite' ha'nijup, qe hik aka' kakha' les in ƚe'wisju' qu' net'ejuyi'ƚ ewets, hats'inha qa' les nite' inqekuyi'iƚ. Yape ju'ukii hakha' i'ni' kakha'an.— 16 Ma' qa ha' Tomás ƚenqii iye wetsjukji' qa yit'ijets hekhewep iye. —Yape jiyamii hats'inha qa' je'weeke' qu' jinanaxi'ƚju' nakha'an.— 17 In hats yamets, ma' qa ha' Jesús qa impi'ye'ej in hats ikwetju'ƚ (4 ) pe' neƚutsik'i in i'nifi ke' ƚesehek ka' Lazaro'ik'i. 18 Ha' Betania ipƚu'umets ha' Jerusalén wetshetk'ewi'ƚ kilómetro ets. 19 Olots he' judiol namii ke' ƚetsi' ke' Marta qa ke' María, qe qa' niyajietskii pakha' ƚawamhijii kakha' ƚejefe'ek'i. 20 Ke' Marta in impi'ye'ej ha' Jesús in hats k'esiyu'ets ha' witset qa nejelu'ui. Qa kikhe'ƚe María qa amani' ke' ƚetsi'. 21 Ke' Marta qa yit'ijets ha' Jesús: —Yatsat'axyij, qek ni'i' hane'e'in qekhante' nawa'metax ka' yejefe'ek'i, 22 qa tsikfe'lƚe'ets hane'ej in week pa'qu' iyinijets pa' Dios, qa pa' Dios qa' neƚisij.— 23 Ha' Jesús qa yeku'ƚ: —Ha' ejefe iƚa'x iye hatse'.— 24 Qa ke' Marta qa yeku'ƚ: —Ehe, tsikfe'lets in iƚa'x iye hatse' qu' iƚiye'tax iye week pe' hats naxtaxju' qu' namtaxets pa' neƚuji' qu' hats ƚ'aka'the' ye'ƚe hatse'.— 25 Ha' Jesús qa yit'ijets: —Yakha' ƚiƚijii pe' naxju' qa yakha' iye witiƚa'x nite' yili'ij. Pakha' qu' nite' nesqeku'ye', yemjeetax qu' nawa'mtax qa' iƚa'xe' iye. 26 Qa week pakha' qu' mexe iƚa'xe' qa nite' tseqeku', ma' qa' nite' ƚ'anuuyi'i qu' nawa'm hatse'. ¿Me nite' ƚeqeku'uk'i aka'an?— 27 Qa yeku'ƚ kikhe'en qa yit'ij: —Ehe, Yatsat'axyij, yakha' nite' heqeku'uk'i in hik akhaa'ija pa' Cristo Ƚa's pa' Dios pakha' neketsju' ha'ne sehe' ipji'.— 28 In yili'ij in yit'ij ke' Marta aka'an, ma' qa yiihetii ke' ƚejefeki' María qa tanqat'inijets in yit'ijets: —Ha' Maestro hats ha'ne i'ni' qa iyin ei.— 29 In yepi'ye' ek'i ke' María aka'an qa aje'eƚ niipha'm qa ikii hakha' i'ni' ha' Jesús. 30 Qe ha' Jesús mente' uitaxetsji'ha ha' witset ƚa's, qe mexe amantaxi' hakha' wetweni'ƚi' ke' Marta. 31 He' judiol he' i'nijup kikhe'en ke' ƚetsi'ii yisimetsintax, hekhewe'en in yi'wen ke' María in ts'enpha'm qa ikfik'i, ma' qa yijayanfik'i, yumtitax qu' nakii ke' ƚesehek qu' nayinju' iye. 32 Ke' María in yamii hakha' i'ni' ha' Jesús, ma' qa in yi'wen qa wetjele'efi ƚef'iyeyiiju', qa yit'ij: —Yatsat'axyij, qek ni'i' hane'e'in qekhante' nawa'metax ka' yejefe'ek'i.— 33 Ha' Jesús in yi'wen in qi in ip ke' María qa hekhewe' iye judiol ƚijts'eyek, ma' qa qi in yoksi'wen qa ika'me'tji'ij kiyek iye. 34 Qa yit'ijets: —¿Pa'n ƚ'eniƚi'?— Hekhewe'en qa yit'ijets: —Te'ƚun qa' i'wen, Yatsat'axyij.— 35 Ha' Jesús qa ip. 36 Qa hik ta'ƚijupi' he' judiol in yit'ijju': —¡Jeƚ qeku'ni'ƚju' hayits qa qi in yisu'untax pa'aj!— 37 Qa uja'x he' yit'ijju'ek: —Hane'en hik ha'ne hakha' yi'wenkitkii ha' puk'altax. ¿Pa'n ƚahats in nite' ƚeke' qu' naqsiijkii ka' Lazaro'ik'i qu' nite' nawa'me'?— 38 Ha' Jesús qa ewi'ƚij iye in qi in yoksi'wen pa' ƚunye'jkii in hats meti'm ke' ƚesehek. Ke' ƚesehek yikumunhetje'm ke' utek qa ha' ƚit'o qa ute iye. 39 Ha' Jesús qa yit'ij: —¡Iwu'mi'ƚ ne' ute ƚeji'ij!— Qa ke' Marta ƚejefeki' ka' wa'm qa yit'ijets: —Yatsat'axyij, hats qi qu' ne'nisjut qe hats ikwetju'ƚ (4 ) ke' neƚutsik'i in i'nji'.— 40 Ha' Jesús qa yit'ijets: —¿Me nite' hit'ij ewets, qu' nite' esqeku'ye' qa' i'wen na' qi ƚesa'x na' Dios?— 41 Ma' qa wenit'ij qhof ke' ute ƚit'o'oj. Ha' Jesús qa yejeƚetspha'm na' wa's, qa yit'ij: —Tata, hit'ij ewetspha'm qi in ƚe'wisij qe ƚ'eku'mij yiju'ƚ kakha' k'iyinij ewets. 42 Yakha' tsikfe'ltaxets in ƚ'eku'mij yiju'ƚ na'aj k'iyinij ewets, qa hitƚi'ij aka'an qe ta'ƚets enewe' olots tseqewuk'un, hats'inha qu' nite' neqekuyi'ik'i in akha' ƚets'ukinju'.— 43 In yili'ij aka'an in yit'ij, qa yit'unhetik'i in iyet: —¡Lázaro, enekik'uifik'i na' ƚa'ni'!— 44 Qa ka' wa'mtax qa nekfik'i. Ke' ƚokoyei qa ke' ƚef'iyei iye wetjuphe'ƚij ke' penyilots, qa ka' ƚeju's qa wet-sifinijipji' ka' penyilo ƚa's. Ha' Jesús qa yit'ij: —Enit'iƚijipji' ne' wetjupheƚij qa' ƚeke'ye' qu' nak.— 45 Qa aka'an in ta'ƚets qa olots he' judiol hekhewe' namii qu' ni'wen ke' María, in yi'wen aka' yaqsiijkii ha' Jesús, ma' qa tek'enets nite' yeqeku' hakha'an. 46 Qa na'lƚe he' uja'x hekhewe'en qa yamii he' fariseol qa nenfeli'mik'i kakha' yaqsiijkii ha' Jesús. 47 Ma' qa he' tenek'enhe'yipji' he' pa'il qa he' fariseol iye qa not'axij wetju'ƚ in uja'xek pe' week Junta Suprema qa yit'ijju': —¿Pa'n qu' ineqfenyejeye' inwek? Hakha' jukhew hats olots pe' yaqsiijkii ham ƚunyejeyi'iju'ƚ. 48 Qe qu' jintewejinƚe, qa' week netk'enets hatse' hakha'an. Ma' qa ne' oq'opheƚinetsilets Roma ƚeiƚets qa' nanam qa' niwuƚ'enhetju' ene' qi i'nlijtsitjii qa' weeke' iye ha'ne initset qu' niwuƚ'enhetju'.— 49 Hakha' ewi'ƚ hekhewe'en, ƚii Caifás, hik hakha' qiji' pa'il ƚatata kakha' ininqa'pji', qa yit'ijji'ju': —Ekheweli'ƚ ham ƚenikfe'li'iƚets, 50 qa nite' i'nji' iye pe'qu' aqjamtikineyejeyi'iƚkii in les in ƚe'wisju' qu' ewi'ƚe' pa'qu' jukhewe' qu' nawa'mifi ha'ne witset, qa' hasu'uje' qu' weeke' qu' nanaxju' ha'ne witset.— 51 Qa ha' Caifás, qa nite'ƚe qu' ƚakha' ye'ƚe qu' nata'ƚets in yit'ij aka'an, qe in qiji' pa'il ƚatata kakha' ininqa'pji', ma' qa pa' Dios qa tisij qu' nit'ij aka'an qu' aje'eƚ nenfel ha' Jesús qu' nawa'mifi ha'ne witset. 52 Qa nite' ewi'ƚƚe iye ha'ne witset qu' nawa'mifi, qe wa'mifi iye qu' ewi'ƚ neni' pe' week ƚelits pa' Dios pe' mexe yak'estaxkii. 53 Ma' qa hik akaa'ijha in ta'ƚi' ka' neƚuji' in wo'oikii pa'qu' ƚeqfenyejeiyi'ij qu' ƚeke'ye' qu' nilan ha' Jesús. 54 Qa hik ta'ƚijupi' ha' Jesús in hats nite' ƚeke' qu' nijalki'sji'kii qa' week ni'wen he' judiol. Ma' qa yamii ha' witset ƚii Efraín meti'm ha' ham i'ni'i'. Qa hikha' mexe i'ni'ƚi'kii he' ƚ'ijatshenhei. 55 Ma' qa hats k'esiyu'ets kakha' qi ƚeqe ƚe'wis neƚu ne' judiol ƚii Pascua. Qa olots he' pekhel ta'ƚji'kii namii aje'eƚ ha' Jerusalén qe qa' aje'eƚ naqsiijkii pekhewe' hats jutsiqax qu' naqsiijkii, hats'inha qu' ƚeke'ye' qu' na'nij ji'teje'm pa' ƚe'wis neƚu ƚii Pascua. 56 Ma' qa teniwohoitaxiikii ha' Jesús, qa yifaakateji' pa'aj pekhewe'en in i'nifi ke' qi witlijtsitjii, qa yit'ijju': —¿Ƚekpa' qu' umti'iƚ? ¿Me qu' nite' nanami'ii ha'ne ƚe'wis neƚu?— 57 He' tenek'enhe'yij he' pa'il qa hekhewe' iye fariseol hayiits inaqyaji'ijji'ju' pakha' qu' nenikfe'lets pa'qu' na'ni' ha' Jesús qa' nenfeli'm hats'inha qu' nophe'ƚ.

12

1 Ma' qa ha' Jesús, in mexe ewi'ƚ tatsai (6 ) neƚutsets qu' namets kakha' ƚe'wis neƚu Pascua, qa yamii iye ha' Betania. Hikha' ƚetset ha' Lázaro yiƚin ha' Jesús in hats wa'mtax. 2 Hik hakha'a' qa wanaqsiimiji'kii ka' ƚaq ha' Jesús. Qa ke' Marta qa yithayiki'iji' ka' ƚaq, qa hakha'ƚe Lázaro qa i'nji'teje'm hekhewe' i'nijupju'kii ha' mesa qa ƚekufets ha' Jesús. 3 Ma' qa ke' María qa t'eku'mi' ka' ewjisii yamets trescientos cuarenta (340 ) gramos ka' ƚuk'eji' ta'ƚets ne'ej najkak ƚii nardo qa qi iye in inyetax, ma' qa yatsi'yi he' ƚef'iyei ha' Jesús qa in yili'ij ma' qa nili'jijju' he' ƚ'ewkujits yisƚatij he' ƚef'iyei ha' Jesús, qa weekij ha' ƚatawe'j ke' wititsi' in ikifi ka' ƚ'ewjisi' ka' ewjisii. 4 Ma' qa ha' Judas Iscariote, hik hakha' iye i'ntaxji'teje'm he' doce (12 ) ƚ'ijatshenhei, hik hakha' t'ihinij hatse' ha' Jesús, qa yit'ij: 5 —¿Inhats'ek in nite' te'ninei yijat'ij kakha' ewjisii, uja'x yamtaxets pe' qek ƚaja'ye' trescientos (300 ) denarios ma' qekha netestiitaxij nekhewe' ham yiwq'axine'?— 6 Qa nite' yit'ij aka'an qu' neƚ'ilaxets nekhewe' if'iljetsits, qe yit'ij yijat'ij aka'an qe ƚakha' ejtenhetsax qa in ƚakha' iye yaqsi'j kakha' ti'naj ƚ'astajii, qa hik kakha' ka' ta'ƚijetsju'kii kekhewe' yiwu'mƚekii ƚ'astayik'i. 7 Qa ha' Jesús qa yit'ij: —Iwejinƚi'ij, qe qa' najilet aje'eƚ qu' net'ejuyets pa' neƚuji' qu' hayajkati'yik'ui. 8 Qe enewe' if'iljetsits ham yiwq'axine' nite' hamitsi'ƚ ejup week ƚahatsiyij qu' nanali'ƚ ejup, qa yakha'ƚe qa nite' week ƚahatsiyij qu' e'tsweni'ƚ qu' ha'ni'ƚ ejup.— 9 Ma' qa hekhewe' olotsija judiol in nikfe'lets ha' Jesús in i'ni' ha' Betania, ma' qa namii, nite' ewi'ƚƚe in neqwenkeyu'uj ha' Jesús qe hakhap iye Lázaro in neqwenkeyu'uj iye, hikha' yiƚin ha' Jesús in hats wa'mtax hakha'an. 10 Ma' qa hik ta'ƚijupi' he' tenek'enhe'yij he' pa'il in yijamti'ets iye pa'qu' ƚeqfenyejeyi'ij qu' nilan iye ha' Lázaro 11 qe ha' Lázaro hikha' ta'ƚets in olots pe' judiol yili'ijju' in tek'entaxets he' pa'il, ma' qa tek'enets nite' yeqeku' ha' Jesús. 12 Qa kakhap neƚuikakii, hekhewe' olotsija namii kekhewe' ƚe'sits neƚuts, qa i'ye'ek'ui ha' Jesús qu' nanametsji'ha ha' Jerusalén. 13 Ma' qa yifekinik'i ke' ƚesejets he' omhetekui qa nejelu'ujiju'ƚ, qa taya'yijipji'kii: —¡Qi'ija in ƚe'wis! ¡Qi in ƚe'wis ha'ne namij ka' ƚii pa' Yatsat'ax'inij! Hane'en hik ha'ne pa' qi ƚatata ene' Israel.— 14 Ha' Jesús qa yi'wen ha' ewi'ƚ matikatax ƚa's mexe ham i'ni' ipji', ma' qa i'nipji', in ƚ'anyejeyek kekhewe' hats we'nika'ajji' pa'aj: 15 —E'nijiweikitek witset Sión, jeƚ qeku'nek na' qi Atata'aƚ hats nami'ƚ ei i'nipji' na' matikatax ƚa's.— 16 In i'nk'a he' ƚ'ijatshenhei nite' nikfelik'iha ekewe' wekwek. Qa i'nk'aƚe ha' Jesús in wapiletspha'm iye na' wa's qa yijamti'ik'i ke' we'nika'ajji' pa'aj in hik hakha'ija t'ejuyets kekhewe'en, qa ƚekhewel iye t'ejuyets iye hekhewe'en in yaqsiimijkii ke' wekwek. 17 Qa hik ƚunyejei iye hekhewe' yi'wenij ha' Jesús in taya'yetsji' ha' Lázaro ke' ƚesehekji' qa iƚa'x iye in hats wa'mtax, hekhewe'en qa nifelji'ijkii iye aka'an. 18 Qa hik ta'ƚijupi' in olotsija he' nejelu'ujuƚ ha' Jesús, qe impi'yelij hakha'an in hik hakha' yaqsiijkii aka' ewi'ƚ ham ƚunye'ji'iju'ƚ. 19 Ma' qa hekhewe' fariseol qa yit'ijju' in tafaakate'yijju': —¿Me hats ƚi'weni'ƚ in ham weju'ƚi'ij pakha' ƚijamtitaxiƚets? Jeƚ qeku'ni'ƚek, hats week itupi'le'ets ene' week nakha'an.— 20 Qa uja'x hekhewe' griegos i'nji'teje'm hekhewe' olotsija namii qu' niyiinija kekhewe' ƚe'sits neƚutsji'. 21 Enewe'en qa ikii ha' Felipe, hikha' ta'ƚiyek ha' witset Betsaida ha' sehe' Galilea, ma' qa qi in iyinijets: —Jukhew, tseqwenkeyu'taxi'ƚij pa' Jesús.— 22 Ha' Felipe qa ikii ha' Andrés qa nifeli'm, ma' qa ha' Andrés qa ha' Felipe qa nifelii ha' Jesús. 23 Ha' Jesús qa yeku'ƚ, qa yit'ijets: —Hats yamets ƚahats'ij ha'ne Ƚa's na' Jukhew qu' napiletspha'm iye na' wa's. 24 Yijaa'ija aka' qu' hit'iƚij ewets, ne'ej ƚo' ne'ej trigo in nite' nami'ju' sehe' qa wa'mƚeji', qa ham pe'qu' nata'ƚets hats ewi'ƚƚe, qa in namƚi'iju' yijat'ij na'aj sehe', qa wa'mji', ma' qa olots yijat'ij pe'qu' nata'ƚets ƚei. 25 Pakha' qu' nisu'un pa'qu' ƚiƚa'xe' qa' naqamij hatse', qa pakha'ƚe qu' nuten pa'qu' ƚiƚa'xe' ha'ne sehe' epji', qa' niƚin pa'qu' ƚiƚa'xe' qe qa' nejutshenets pa' witiƚa'x nite' yili'ij. 26 Pakha' qu' net'ithayii ye'm, qa' natsjayan, qa nakha' qu' ha'ni' qa' hik nakhajeek qu' na'ni' pakha' yeq'ithayinenek. Pakha' qu' net'ithayii ye'm qa na' Tata qa' qi qu' niwqinhetji' pakha'an.— 27 —Hane'ej pa' yitawe'j qi in hoksi'wen in uƚ'axi'mkii. ¿Qa pa'n qu' hit'ij? ¿Me hit'ij: “Tata anamitkitek yiwets pakha' iftsax”? Qa hik ta'ƚijupi' in tsam qe qa' yijunye'je'kii aka' iftsaxji'. 28 Tata, iwqinhetji'ha ka' ii.— Ma' qa nokes pa' ewi'ƚ wit'ax ta'ƚiipha'm na' wa's qa yit'ij: —Hats hiwqinhetji'ha aka' Yii qa' ewi'ƚij iye qu' hiwqinhetji'ha iye.— 29 Qa hik ta'ƚijupi' hekhewe' olots i'ni' hakha'a' qa yepi'ye', yit'ijets in ewi'ƚte' pa' tejen. Qa hekhewep qa yit'ijetsek in ewi'ƚte' pa' ángel iyeti'ƚ. 30 Qa ha' Jesús qa yit'ij: —Pakha' t'aiji' nite' yakha' qu' net'ejui yiwets, ekheweli'ƚ t'ejuyi'ƚ ewets. 31 Hane'ej hats nam ha'ne ƚahats'ij qa ha'ne week sehe' epji' qa' newetjeyumtshenij pa'qu' ƚunyejeye'. Qa hane'ej nakha' tenek'enheitaxipji' ha'ne week sehe' epji' qa' netwumhitiifik'i. 32 Qa yakha', qu' heyiihinhetiitaxik'uipha'm ha'ne sehe', qa yakha' qa haqsiijkii qu' nonot'ax yiwets ene' weekji'.— 33 Qa yi'tƚi'ij aka'an hats'inha qa yeqethentaxik'iha pa' ƚunye'jkii hatse' qu' nawa'm. 34 Qa he' jukhew qa yit'ijju': —Tsikfe'litiƚets kekhewe' we'nika'ajji' pa'aj pa' Cristo in tees tit hame' ene' week ƚahatsiyij. ¿Qa pa'n ƚunye'j in ƚit'ijets: “Ha'ne Ƚa's na' Jukhew qa' ne'nenpha'm qa na' wa'm”? ¿Ƚek pakha' pa' Ƚa's pa' Jukhew?— 35 Jesús qa yit'ij: —Mexe, hats ƚammi'sƚe pa' hamik'ui, qa nakha' hik ƚunye'j na'lkii, qa hats nite' na'ni'iƚ etji'teje'mkii. Ijalkisi'ƚji'kii na' na'lkii in mexe i'ni'ƚ etji'teje'm, hats'inha qu' nite' e'nitjuƚaxi'iƚijpha'm na' nookii. Na'aj yijalki'sji'kii na'aj nookii nite' nikfe'lets pa'n ikji'. 36 In mexe i'ni'ƚ etji'teje'm na' na'lkii, ek'eni'ƚets hasu'uj eqeku'uƚ na' na'lkii, hats'inha qu' ƚelitsi'iƚ ej na' na'lkii.— In yili'ij ekewe'en in yit'ij ha' Jesús qa ik qa wanat'inik'uikii hekhewe'en. 37 Qa in yemjeetax in hats olotstax ke' yi'wentaxijha in yaqsiijkii ham ƚunyejeyi'iju'ƚ, qa ƚunye'j ji'ij in yeqeku' hakha'an. 38 Hats'inha qu' nasinik'i kekhewe' yit'ij pa'aj pa' profeta'ik'i Isaías, in yit'ij: —Yatsat'axyij, ¿pa'n ƚii pakha' qu' nite' neqekuyi'ik'i ekewe' jitefeltax? ¿Qa pa'n ƚii pakha' qu' hats ni'wen in t'ethinhetiitaxij pa' ƚet'unha'x pa' Yatsat'ax'inij?— 39 Ma' qa hik ta'ƚijupi' in nite' ƚeke' qu' netk'enets, qe pa' Isaias'ik'i yit'ij iye pa'aj: 40 —Pa' Dios yit'onji' ƚotoi pekhewe'en qa yit'unhetje'm iye pe' ƚatawjets, hats'inha qu' nite' ni'wene' qa nite' nenikfeli'ik'i iye, ma' qa' nite' netetwek'elaxe' yiwets qa yakha' qa' nite' henƚine'ju'.— 41 Ekewe'en yit'ij pa'aj pa' Isaias'ik'i, qe yi'wen pa' qi ƚesa'x ha' Cristo qa nifelkii iye pa'aj. 42 Ƚa'mek qa ƚunye'j ji'ij iye in olots hekhewe' tek'enets, nite' yeqeku' hakha'an, qa i'ntaxji'teje'm iye hekhewe' uja'x tenek'enhei qa nite'ƚe tetfelij, qe nijiweyiju'ƚ he' fariseol qu' nukinik'uifik'i he' ƚe'lijtsitjiyits. 43 Qe les yisu'unji' in yiwqinhetji' ene' jukhew, qa nite' qu' les nisu'un qu' pakha'ye' yijat'ij Dios qu' niwqinhetji' enewe'en. 44 Ha' Jesús yit'unhetik'i in yit'ij: —Pakha' qu' nite' nesqeku'ye', nite' yakha' qu' nite' nesqeku'ye', nakha'ƚe ts'ukinju' hikna' nite' yeqeku'. 45 Qa pakha' qu' hats netswen, ma' qa hats yi'wen na' ts'ukinju'. 46 Yakha', fetitjii, tsametsju' ha'ne sehe' ipji', hats'inha qu' weeke' pakha' qu' nite' nesqeku'ye' qa' nite' amane' ji'teje'm na' nookii. 47 Pakha' qu' nepi'ye'taxik'i eke' yi'lijei qa nite'ƚe tek'enik'i, hane'ej nite' hitani'then, qe nite' tsamijetsju' qu' hitani'then ha'ne week sehe' ipji', tsametsju' qe qa' henƚinju'. 48 Pakha' qu' nite' net'eku'me'yiju'ƚ qa nite' t'eku'miju'ƚ iye kekhewe' yi'lijei, ma' qa hats na'l pakha' qu' newetjeyumtshenij hatse', kekhewe' yi'lijei henfeltaxi'ƚ e'm, hik kekhewe' qu' netjeyumtshenij hatse' pa' neƚuji' qu' hats ƚ'akathe'ye'ƚeju' hatse'. 49 Qe yakha' nite' henfel pakha' qu' yakha' ye'ƚe qu' hisu'unƚe, nakha'ƚe Tata hik nakha' ts'ukinju', hik nakha'ƚe yit'ij yiwets qu' hit'ij week kekhewe' henfel qa k'inq'ijatshenij iye. 50 Qa tsikfe'lets iye pakha' qu' nit'ij na' Tata qu' nanaqsiijkii in ta'ƚets qu' nanali'ƚ e'm na' witiƚa'x nite' yili'ij. Qa hik ta'ƚijupi' kekhewe' hit'ij, qa hit'ij in ƚunyejeyek kekhewe' hats yit'ij yiwets qu' hit'ij.—

13

1 In mexente' tekju' qu' net'ejuyets kakha' ƚe'wis neƚu Pascua, ha' Jesús nikfe'lets in hats yamets ƚahats'ij qu' nakik'ui iye ha'ne sehe' ipji' qa' namii iye pa' Ƚatata. Ƚakha' in yisu'unija hekhewe' yatsat'etsij in mexe i'nipji' ha'ne sehe' qa nite' yili'ij qu' qi qu' nisu'un yamijii pa' neƚuji' qu' hats ƚ'aka'the' ye'ƚe hatse'. 2 In hats nekuyuju' pa'aj, qa pa' inwo'met hats yenji' ƚatawe'j ka' Judas, ƚa's pakha' Simón Iscariote, qu' net'ihinij ha' Jesús. 3 Qa ha' Jesús qa nikfe'lƚe'ets pa' Ƚatata in tisij qu' netnek'enhe'yipji' week ekewe' wekwek, qa nikfe'letsha iye in ta'ƚiiha pa' Dios qa nikfe'lets iye qu' napiliipha'm iye pa' i'ni' pa' Dios. 4 Qa in mente' tektaxju' qa niyik'uipha'm, ma' qa nit'ijji' ka' juffufuf ƚ'uihitjii qa t'eku'mi' ka' ewi'ƚ toalla qa yeqelutsiji'. 5 Qa yatsiiji'ju' ka' iweli' ha' k'eeweji' tok'o, ma' qa yapeƚek qa nimpuujinju' he' ƚef'iyei he' ƚ'ijatshenhei qa ha' yeqelutsiji' toalla qa hikha' qa nili'jijju'. 6 Ma' qa yamets ha' Simón Pedro, hakha'an qa yit'ij: —Yatsat'axyij, ¿me ƚenqempuujitsheneyu'taxij ene' yif'iyei?— 7 Ha' Jesús qa yeku'ƚ: —Hane'ej nite' ƚenikfe'lets aka' haqsiijkii, qa hatse'ƚu' enikfe'lets.— 8 Ha' Pedro qa yit'ij: —¡Nite' yexke'ej qu' impuujin ne' yif'iyei!— Ha' Jesús qa yeku'ƚ: —Qu' nite' himpuujine' qa' nite' hik akha'ye' nekhewe' tsatsat'etsij.— 9 Ha' Simón Pedro qa yit'ij: —Ye'ehe, Yatsat'axyij, qa hasu'uj uja'xe'ƚe qu' impuujin ne' yif'iyei, qe ene' yikoyei iye qu' impuujin qa ha'ne yijiƚa' iye.— 10 Ha' Jesús qa yit'ijets: —Na'aj hats wempuli'j hats nite' hamik'ui qu' nempuli'j iye, hats uja'xƚe ne'ej ƚef'iyei qu' nimpulijin qe hats week ham ƚejili'ye' na'aj ƚ'aj. Qa ekheweli'ƚ hats ham ejiliyi'iƚ, qa nite'ƚe e'weeki'ƚha.— 11 Qe nikfe'lets kakha' qu' net'ihinij hatse', qa hik ta'ƚijupi' in yit'ij: —Nite' e'weeki'ƚ qu' hats ham ejiliyi'iƚ.— 12 Ma' qa in hats week yaqhat'etsij in nimpuujinju' he' ƚef'iyei, qa uyik'ipha'm iye ha' te'nweipha'm ƚ'uihitjii, ma' qa i'nijupju' iye ha' mesa, qa yit'ij: —¿Me ƚenikfe'li'ƚets aka' haqsi'ji'ƚ e'mijkii? 13 Ekheweli'ƚ ƚit'iƚij yiwets Maestro qa ƚit'iƚij yiwets iye Yatsat'ax'inij, qa i'woyitsi'ƚijik'iha, qe yakha' hik aka' yijunye'j. 14 Ehe, in yakha' Yatsat'ax'inij qa Maestro iye, ma' qa' henimpuujinju' ne' ef'iyeyi'ƚ, qa ekhewepe'jiiƚek iye qu' enimpuujini'ƚju' ne' ef'iyeiƚi'iƚ wetju'ƚ. 15 Qe yakha' hojo'oƚ e'mij, hats'inha qu' ekhewepe'jiiƚek qu' aqsiiƚijkii aka' hats yeqfenyejeyi'ƚ ej. 16 Yijaa'ija aka' hit'iƚij ewets, ham pa'qu' witqejkunenek'e qu' nat'anipji' pa'qu' ƚaqa patune', qa ham iye pa'qu' wit'ukinek'e qu' na' t'anipji' pakha' qu' nukin. 17 Qu' enikfe'li'ƚik'i aka'an, qi qu' e'ƚe'sitsi'iƚi'mkii qu' aqsiiƚijkii. 18 Nite' e'weeki'ƚ qu' nek'iyeti'ƚ ek'ui. Yakha' tsikfe'lij nekhewe' hats he'yeku'mi', qa t'ejuiƚe'ets aka'an qu' nafits kekhewe' we'nika'ajji': “Pakha' yekufetax yemjee qa yetshenyijupha'm pa' ƚoqok'o qu' not'otsyit je'mkii, qe hats yejuihife'ej.” 19 Hane'ej hats k'efeli'ƚi'm aje'eƚ in mente' yamets aka'an, hats'inha qu' namtaxets qu' ƚunye'je', qa' nite' eqeku'yi'iƚik'i in yakhaa'ija Cristo. 20 Yijaa'ija aka' hit'iƚij ewets, pakha' qu' neneqjunu'uj pa'qu' yukinek'e, qa yakha'ƚe in neqjunu'yij. Qa pakha' qu' neneqjunu'yij qa nakha'ƚe ts'ukinju' hikna' neqjunu'uj.— 21 In yili'ij in yit'ij aka'an ha' Jesús, ma' qa yoksi'wen in qi in itawje'met, qa yatsathenketija in nifel, qa yit'ij: —Yijaa'ija aka' qu' it'iƚij ewets, in na'l na' ewi'ƚ ekheweli'ƚ t'ihinyij hatse'.— 22 He' ƚ'ijatshenhei qa yejeƚ wetju'ƚkii, qe nite' nikfe'lets pa'n ƚunye'j pakha'an. 23 Ha' ewi'ƚ hekhewe' ƚ'ijatshenhei, hik hakha' ha' yisu'un ha' Jesús, ewi'ƚ i'ni'ƚi' in teki'ƚju'. 24 Ma' qa ha' Simón Pedro qa yit'ijii k'ewk'ew he' ƚokoyei, qa ƚokoyeiƚe he' yit'ijii in yit'ijets: —Anfaakanij pa'n ƚiiyija pakha'an.— 25 Ma' qa to'siyijets ha' Jesús, qa nifaakanij: —Yatsat'axyij, ¿pa'n ƚii pakha'an?— 26 Ha' Jesús qa yeku'ƚ: —Nakha' qu' hetisij ha'ne qu' hilke'ejji'ju' na' ƚ'i' pan ƚapk'as.— Ma' qa yuihinji'ju' ka' pan ƚapk'as ka' ƚ'i', qa tisij ka' Judas ƚa's pakha' Simón Iscariote. 27 Ma' qa in hats tuj ka' pan, qa pa' Satanás qa uiji'teje'm kakha'an. Ha' Jesús qa yit'ijets: —Pakha' ƚanqaqsijkineyu'ujkii, yape if'elitik'i qu' aqsiijkii.— 28 Qa nite'ƚe ewii'ƚe' pa'qu' nenikfe'lik'i hekhewe' i'nijup ha' mesa inhats'ek in yit'ijets aka'an. 29 Qe uja'x hekhewe' yumtitax kakha' Judas in hikka' yaqsi'j ka' ti'naj i'nji' kekhewe' ƚ'astai, ha' Jesús qu' nit'ijets: Aqha'yii pekhewe' qu' mexe hamitse' ine'm qu' net'ejuyets ha'ne ƚe'wis neƚu, i'nƚi'i qu' netisij pe'ye' pe' ham yiwq'axine'. 30 Ma' qa ka' Judas in hats testi'yij ka' pan ƚapk'as, qa yenteje'm qa aje'eƚ niipha'm qa ikfik'i. Hik aka'aj hats najaleikii. 31 Ma' qa in hats ikfik'i ka' Judas, ha' Jesús qa yit'ij: —Hane'ej qu' neniwqinhetji' ha'ne Ƚa's na' Jukhew, qa na' Dios qa' neniwqinhetji' iye qu' nata'ƚets hane'en. 32 Qa qu' nata'ƚets hane'en qu' neniwqinhetji' na' Dios, qa na' Dios qa niwqinhetji'ijji' ek hane'en, qa' aje'eƚ qu' niwqinhetji'. 33 Yilits, hats k'esets qu' hats nite' ha'ni'iƚ etji'teje'm. Ekheweli'ƚ qa' mowotaxi'ƚyiikii. Qa hik ƚunye'j kakha' hit'ijets he' judiol qa hikka' hit'iƚij ewets iye hane'ej: nite' ƚeke' qu' eneki'ƚ nakha' qu' hakji'. 34 K'eƚisiƚij hane'ej aka' ewi'ƚ ink'ayik wenit'ij qu' nanaqsiijkii: mewet-su'uniƚha ekheweli'ƚ, in yijunye'jek in qi in k'esu'uni'ƚ qa hik aka' ejunyejeyi'iƚij qu' mewet-su'uni'ƚ. 35 Qa aka'an qa' hik aka' qu' nata'ƚets qu' week nenikfe'letsha in ekheweli'ƚ k'eyijatshenheyi'ƚ, ehe, qu' nanali'ƚ e'm pa'qu' e'qsu'unkaxitsi'iƚ wetju'ƚ.— 36 Ha' Simón Pedro qa yit'ijets: —Yatsat'axyij, ¿pa'n ƚakji' hatse'?— Qa yeku'ƚ ha' Jesús: —Hane'ej nite' ƚeke' qu' atsjayan nakha' qu' hakji', qa' ink'aye'ƚe hatse' qu' atsjayan.— 37 Pedro qa yit'ij: —Yatsat'axyij, ¿inhats'ek in nite' hane'ej qu' k'ajayan yijat'ij? Nite' hetjeyepun inye'jƚu' qu' hawa'm efi.— 38 Ha' Jesús qa yeku'ƚ: —¿Me ƚit'ij yiwets qu' mawamyifi? Yijaa'ija aka' qu' hit'ij ewets: in nite' ip pa'qu' ta'a'aye' qu' mente' wetshetk'ewi'ƚi'ij qu' mewelku'tyijkii.—

14

1 —Hasu'uj itawje'metetsi'iƚ. Hasu'uj eqeku'uƚ na' Dios, qa hasu'uj esqeku'uƚ iye. 2 Ne' ƚetsi' na' Tata olots ne' ƚatawjets. Qek nite' yijaayi'ija aka'an qekha nite' hit'etaxi'ƚij ewets. Qa' hathayinpha'm hatse' qa' haji'let pa'qu' etset'i'iƚ. 3 Qu' haktax qa' haji'let pa'qu' etset'i'iƚ, qa' hetpilju' iye hatse', ma' qa' k'ekaxi'ƚpha'm qa' ewi'ƚ jina'ni' na' ha'ni'. 4 Hats ƚek ƚenikfe'li'ƚets nakha' wit'ikheyi'jii nakha' qu' hakji'.— 5 Ma' qa ha' Tomás qa yit'ijets: —Yatsat'axyij, qu' nite' netsikfe'li'iƚets pa' ƚakji', ¿qa pa'n ƚunye'j qu' netsikfe'liƚets pa' wit'ikheyi'j?— 6 Ha' Jesús qa yit'ijets: —Yakha' yewit'ikheyij, yakha' ye'yijaa'ija, qa yakha' iye ye'witiƚa'x. Yakha' yeƚ'ewi'ƚƚe qu' k'amitiƚii na' Tata. 7 Qu' hats enikfe'li'ƚ yiwets ma' qa' hats enikfe'li'ƚets na' Tata. Hane'ej hats ƚenikfe'li'ƚij qa hats ƚi'weni'ƚha iye.— 8 Ha' Felipe qa yit'ijets: —Yatsat'axyij, ets'ethini'ƚij pa' Atata, ma' qa' hats nami'ƚyijju'ha.— 9 Ha' Jesús qa yeku'ƚ: —¿Me nite' hats tooxik'i in ha'ni'ƚ etji'teje'mkii qa menjiit nite' ƚenikfe'lyij, Felipe? Pakha' qu' hats netswen ma' qa hats yi'wen na' Tata. ¿Qa pa'n ƚunye'j in ƚit'ij: “Ets'ethini'ƚij pa' Atata”? 10 ¿Me ƚeqeku'uk'i in ha'n ji'teje'mha na' Tata, qa na' Tata qa i'nji'ij yitji'teje'mha ek? Kekhewe' wi'tlijei hit'iƚij ewets nite' yakha'ƚe qu' nata'ƚ yiwets in hit'iƚij ewets, qe nakha' Tata hik nakha' i'nyit ji'teje'mha hik nakha'ƚe yaqsiijkii kekhewe' qits wit'ithayijkitits. 11 Hasu'uj esqeku'uƚij in ha'n ji'teje'mha na' Tata, qa na' Tata qa i'nji'ij yitji'teje'mha ek. Qa qu' esqeku'ƚi'iƚij in hit'ij qa kekhewe' haqsiijkii qu' hik kekhewe'ye' qu' hasu'uj eqeku'uƚij aka'an. 12 Yijaa'ija aka' hit'iƚij ewets, pakha' qu' nite' nesqeku'ye', qa kekhewe' haqsiijkii qa' naqsi'jiijkiyek pakha'an, qa pekhewepe' iye les qits qu' naqsiijkii iye, qe hats tsamii hatse' na' Tata. 13 Qa week pakha' qu' iyini'ƚets qu' it'iƚij ka' yii, qa' haqsiijkii, hats'inha na' Tata qa' neniwqinhetji'ha qu' nata'ƚets ha'ne Ƚa's. 14 Pa'qu' ƚunye'je' qu' iyini'ƚets qu' it'iƚij ka' yii, yakha' qa' haqsiijkii.— 15 —Qu' etsu'uni'ƚ, qa' aqsiiƚijkiiha kekhewe' hats hit'ij qu' nanaqsiijkii. 16 Qa yakha' qa' nek'iyinets na' Tata, qa nakha'an qa' nenukini'ƚ ewetsju' qu' neƚisi'ƚij nakhap iye Eqi'fenkena'x, hats'inha qa' hikna' na'ni'ƚ ejupkii, nite' yili'ij qu' na'ni'ƚ ejupkii, 17 ikji', nakha' Espíritu ta'ƚets na' yijaa'ija, hik nakha' ha'ne week sehe' ipji' nite' ƚeke' qu' netesti'yij, qe nite' yi'wen qa nite' nikfe'lets iye. Qa ekhewelƚi'iƚ qa ƚenikfe'li'ƚets qe i'ni'ƚ ejup, qa' ink'aye'ƚe qa' na'ni'ƚ etji'teje'mha. 18 Nite' k'ewu'mi'ƚ qu' hik ejunyejeyi'iƚ qu' a'ftiletsi'iƚ, hetpili'ƚ ei iye hatse'. 19 Hats nite' toxik'ui qa ha'ne week sehe' ipji' qa' hats nite' netswene', qa ekheweli'ƚ qa' e'tsweni'ƚ iye hatse', qe yakha' yi'ƚa'x iye hatse' qa ekheweli'ƚ qa' i'ƚiyejiiƚek iye hatse'. 20 Hik pakha' pa' neƚuji' hatse' ekheweli'ƚ qa' enikfee'liƚetsha yakha' in ha'n ji'teje'mha na' Tata, qa ekheweli'ƚ qa ƚa'ni'ƚ yitji'teje'mek, qa yakha' qa' haniƚ'et ji'teje'mek. 21 Pakha' qu' nana'li'm ekewe' hit'ij qu' nanaqsiijkii qa tek'enik'iha iye, pakha'an hik pakha' yijat'ij in tsisu'un. Qa pakha' tsisu'un qa na' Tata qa yisu'unek. Qa yakha' qa' hisu'un pakha'an qa' hoksi'wenketij in ha'nijupha.— 22 Qa ha' Judas (nite' ka' Iscariote) qa yit'ijets: —Yatsat'axyij, ¿inhats'ek in yuja'xƚi'iƚ qu' k'eweni'ƚ iye hatse' qa nite' ha'ne week sehe' ipji'?— 23 Ha' Jesús qa yeku'ƚ qa yit'ijets: —Pakha' qu' netsu'un qa' netk'enik'iha eke' yi'lijei. Qa na' Tata qa' nisu'un pakha'an. Na' Tata qa yakha' qa' heneki'ƚetsju' pakha'an qa' ha'ni'ƚ ji'teje'mha qa' yitsiyi'iƚij. 24 Pakha' qu' nite' netsu'une, nite' tek'enik'i ke' yi'lijei, qa eke' yi'lijei ƚepi'ye'eƚik'i nite' yakha' qu' yi'lijeye'ƚe. Na' Tata hik nakha' ƚe'lijei, hik nakha' ts'ukinju'. 25 Ekewe'en wekwek hit'iƚij ewets hane'ej in mexe ha'ni'ƚ etji'teje'm. 26 Qa nakha'ƚe Eqi'fenkena'x, nakha' Espíritu Santo, hik nakha' na' Tata nukinijju' hatse' aka' yiiji', nakha'an qa' nijatsheni'ƚij week ekewe' wekwek, ma' qa' enikfe'li'ƚik'i iye qu' ijamti'iƚik'i week kekhewe' hats hit'iƚij ewets. 27 K'ejetiƚij na' wittawjemetsi', k'eƚisiƚij na' yitawjemetsi', qa nite'ƚe k'eƚisiƚij qu' hik ƚunye'je' pakha' t'ihintaxij wittawjemetsi'tax ha'ne sehe' ipji'. Hasu'uj itawje'metetsi'iƚ. Hasu'uj iye e'nijiwe'yi'ƚ. 28 Hats ƚespiye'e'ƚ in hit'iƚij ewets: “Hak hatse' qa' hetpili'ƚ ei iye hatse'.” Qu' yijaayi'ija qu' etsu'uni'ƚ qa' qi qu' e'ƚe'sitsi'iƚi'mkii in ƚenikfe'li'ƚets qu' natsamii na' Tata, qe ƚakha' les in qiji' t'anyipji'. 29 Hane'ej hats k'efeli'ƚi'm aje'eƚ in mente' yamets aka'an, hats'inha qu' namtaxets qu' ƚunye'je', qa' nite' esqekuyi'iƚ. 30 Hats nite' qi qu' jintafaakateiju' hane'ej, qe hats nam na' tenek'enhe'yipji' ha'ne sehe'. Yemjeetax nakha'an in nite' yeqenijantaxyij. 31 Qa lesƚe ƚe'wis qu' nenikfe'lets ha'ne week sehe' ipji' in hisu'un na' Tata, ma' qa' haqsiijkii week pakha' hats ƚunye'j pa' tsiyaji'ijets qu' haqsiijkii. Yape eniyi'ƚpha'mkii qinakik'ui ha'ne ju'uni'.—

15

1 —Yakha' pe' yijaa'ija uwakuk ƚetuk, qa na' Tata qa hikna' yejeƚets. 2 Week pakha' qu' ham ƚeye' enewe' yakjil, qa' ne'nisa'xii. Qa week pakha' qu' netei, qa ne'nisa'xik'i pe'qu' ƚakjile'tax iye, hats'inha qu' les olotse' pe'qu' ƚeye'. 3 Ekheweli'ƚ qa hats te'nisa'xik'i pe' akjitaxi'ƚ iye, qe ta'ƚets kekhewe' wi'tlijei k'efeli'ƚi'm. 4 E'wisitse'kite'eƚ yijup, qa yakha' qa' nite' ye'wisitsi'iƚ ejup. Hik qu' ƚunye'je' na'aj ewi'ƚ ƚakji' ne'ej uwakuk in nite' ƚeke' qu' neteiƚe qu' nite' netije'ets pe'qu' ƚetuk'e, qa hik aka' qu' ejunyejeyi'iƚ qu' nite' a'maneyi'iƚ yijup. 5 Yakha' pekhe' uwakuk, qa ekheweli'ƚ qa pekhewe' ƚakjil pekhe'en. Pakha' qu' nite' wi'se'yijup, qa yakha' qa' nite' jeek ye'wi'si'ijup pakha'an, pakha'an qa olots pe'qu' ƚeye'. Qe qu' i'totsi'iƚ ye'mets ham pa'qu' ƚeke'ye' qu' aqsiiƚijkii. 6 Pakha' qu' nite' amane' yijup, qa' netwumhitiifik'i in ƚunye'jek na'aj ewi'ƚ ƚakji' qe we'nisa'xii ma' qa yisƚax, qa ewi'ƚ we'neni' qa tewumhitiiji'ju'kii na'aj fe't ma' qa naq'axij fe't. 7 Qu' a'maneyi'iƚ yijup, qa ekewe' yi'lijei iye qu' amaneyi'iƚ etji'teje'm, iyini'ƚets pa'qu' isu'uni'ƚ qa' esti'yi'ƚij. 8 Aka' ta'ƚets qu' neniwqinhetji' na' Tata aka'an, qu' olotse' pe'qu' eyi'iƚ, aka'an hik aka' qu' ni'nq'ethinij in ekheweli'ƚ k'eyijatshenheyi'ƚ. 9 In ƚunye'jek na' Tata in qi in tsisu'un, qa hik yijunye'j yakha' in qi in k'esu'uni'ƚ, e'wisitse'kite'eƚij yijup na' yeqsu'unkaxitsi'ƚ ej. 10 Qu' ek'eeni'ƚik'iha kekhewe' hit'ij qu' nanaqsiijkii, ma' qa' nite' e'wisitsi'iƚji' na' yeqsu'unka'x. In yijunye'jek yakha' in heik'enik'iha kekhewe' yit'ij na' Tata qu' nanaqsiijkii, ma' qa nite' ye'wi's ji'teje'm na' qi ƚeqsu'unka'x. 11 Ekewe'en wekwek k'efeli'ƚi'm, hats'inha qu' hik ƚunye'je' pa' yisa'xi'mkii pa'qu' isaxitsi'iƚi'mkii, qa pa' isaxitsi'ƚi'mkii qa' notpoli'ƚ ej. 12 Aka' yi'lijei hit'ij qu' aqsiiƚijkii, aka'an: “Ekheweli'ƚ qi qu' mewet-su'uni'ƚ, in yijunyejeyi'ƚ ejek yakha' in qi in k'esu'uni'ƚ.” 13 Ham pa'qu' nana'li'm pa'qu' ƚeqsu'unka'xe' qu' nat'anipji' aka'an: pa'qu' ewi'ƚe' in wetƚisij in wa'mifi pe'qu' ƚejuwaikale'. 14 Ekheweli'ƚ k'eyijuwaikali'ƚ qu' aqsiiƚijkii pakha' qu' k'ayaji'iƚijets. 15 Hats nite' hit'iƚij ewets qu' e'witqejkunenheyi'iƚ, qe na'aj witqejkunenek nite' nikfe'lets pa'qu' naqsiijkii pa'qu' ƚaqa patune'. Hit'iƚij ewets yijat'ij qu' k'eyijuwaikali'iƚ, qe yakha' k'eƚisiƚij qu' enikfe'li'ƚets week kekhewe' yit'ij yiwets na' Tata. 16 Nite' ekhewelƚi'iƚ qu' ku'mi'ƚyi', yakha'ƚe in he'yeku'mi'ƚ eiji'kii, qa he'yekumi'ƚij eiji'kii qu' ma'aƚij hats'inha qu' nana'l pe'qu' hik ƚunyejeye' qu' eyi'iƚ, qa pe'qu' eyi'iƚ qa hasu'uj qu' hamitse', hats'inha na' Intata qa' neƚisi'ƚij week pe'qu' iyini'ƚijets qu' it'iƚij ka' yii. 17 Aka' k'ayaji'iƚijets qu' aqsiiƚijkii aka'an: mewet-su'uniƚha ekheweli'ƚ.— 18 —Qu' na'napjaxi'ƚ e'm ha'ne sehe' ipji', qa' menikfeliti'ƚets in yakha' yojo qu' na'napjax ye'm. 19 Qek natsat'etsi'ƚ ej ha'ne sehe' ipji', qekha nesu'untaxi'ƚ ha'ne sehe' ipji', in ƚunyejeyijek nekhewe' yatsat'etsij in qi in yisu'un. Qa nite'ƚe yatsat'etsi'ƚ epji' ha'ne sehe' ipji', qe yakha' hats he'yeku'mi'ƚ eiji'kii qa hats nite' ƚa'ni'ƚ ji'teje'm ha'ne sehe' ipji', qa hik ta'ƚijupi' ha'ne sehe' ipji' in napjaxi'ƚ e'm. 20 Maxtayitiƚik'i kakha' wi'tlijei hit'iƚij ewets: “Ham pa'qu' witqejkunenek'e qu' nat'anipji' pa'qu' ƚaqa patune'.” Qu' hayawitjaxtii qa' ekheweljiiƚek iye qu' awitjaxti'yi'ƚ. Qu' net'eku'miju'ƚ eke' yi'lijei qa' net'ekumjii'ƚ ejuƚek. 21 Week ekewe'en qu' ƚeqfenyejeyi'iƚ ej hatse' qe ta'ƚets in ƚatsjayani'ƚ, qe nite' nikfe'lets nakha' ts'ukinju'. 22 Qek nite' natsame' qa qek nite' henfeli'imha iye, qekha nite' noksi'wene'tax pe' ƚewuƚ'ets. Qa ha'neƚi'ij qa hats nite' ƚeke' qu' nittaxijets qu' nite' nenikfe'le'ets pe' ƚewuƚ'ets. 23 Pakha' qu' na'napjax ye'm, napjaxi'm iye na' Tata. 24 Qek nite' haqsi'ji'imijkii kekhewe' wekwek ham ƚunyejeyi'iju'ƚ, qekha nite' noksi'wene'tax pe' ƚewuƚ'ets. Qa ha'neƚi'ij qa hats yi'wen kekhewe' haqsiijkii, ma' qa napjax ye'm qa napjaxi'm iye na' Tata. 25 Qa yaqsi'jƚi'ijkii aka'an qe qa' nafits kakha' wi'tlijei we'nika'ajji' nakha' yit'ijets nekhewe'en qu' ƚeqe leye': “Hamtax ta'ƚi'ijupi' qa napjaxƚe ye'm.” 26 Qu' nanamtax nakha' Eqi'fenkena'x nakha' qu' he'nukinju' hatse' ta'ƚets na' Tata, ikji', nakha' Espíritu ta'ƚets na' yijaa'ija ta'ƚii na' Intata, nakha'an qa' hik nakha' qu' netsfeelija. 27 Qa ekheweli'ƚ iye qu' etsfeli'ƚ, qe ƚata'ƚi'ƚijii in i'nk'aa'ija in ƚa'ni'ƚ yijupkii.

16

1 Henfeli'ƚ e'm ekewe' wekwek hats'inha qu' hame' pa'qu' ilani'ƚifi qa' anami'ƚju'kii. 2 Newumiƚik'uifik'i iye hatse' nekhewe' ƚe'lijtsitjiyits ne' judiol. Qa namƚe hatse' nakha' ƚahats'ij qa pakha' qu' ƚunye'je'ƚe qu' nalani'ƚju' qa' numtitax qu' hik aka' ƚunye'je' qu' net'ithayiyi'mha na' Dios. 3 Yaqsiijkii hatse' aka'an qe nite' nikfe'lets na' Tata qa nite' nikfe'l yiwets iye. 4 K'efeli'ƚi'm ekewe'en hats'inha qu' namtaxets qu' ƚunyejeye'kii ekewe'en, ma' qa' ijamti'iƚik'i kekhewe'en in hats k'efeli'ƚi'm. Qa nite' hayiits qu' henfeli'ƚ e'm ekewe' wekwek qe mexe ha'ni'ƚ etji'teje'm.— 5 —Qa ha'neƚi'ij qa' hats natsamii nakha' ts'ukinju', qa ham ekheweli'ƚ pa'qu' natsfaakanij qu' nit'ij: “¿Pa'n qu' maji'?” 6 Qe in ta'ƚets in k'efeli'ƚi'm ekewe' wekwek, ma' qa qi in topolij pe' atawjetsi'ƚ pa' ika'metaxitsi'ƚ wetju'ƚ. 7 Qa yijaaƚi'ija aka' qu' hit'iƚij ewets: in les ƚe'wis qu' haki'ƚ ek'ui, qe qu' nite' hake', qa na' Eqi'fenkena'x qa' nite' nanami'iƚ ewetsju'. Qa qu' hakƚi'iƚ ek'uipha'm ma' qa' he'nukini'ƚ ewetsju' hatse'. 8 Qu' nanamtax hatse' nakha'an, qa hikna' nikfelitets ha'ne week sehe' ipji' pa' ƚewuƚ'ax, qa pa' wittsathenkeye'j qa qu' newetjeyumtshentax hatse' ene' week. 9 Pa' ƚewuƚ'ax ikji', in nite' tek'en yiwets tseqeku'. 10 Qa pa' wittsathenkeye'j qa ikji', yakha' in hats tsamii na' Tata qa' hats nite' e'tsweni'iƚ. 11 Qa pa' wetjeyumtshen ene' week qa ikji', nakha' tenek'enhe'yipji' ha'ne sehe' in hats ta'nanhi'yipji' qa hats jutsiqax qu' qi qu' nattanithenhetii hatse'. 12 Olots kekhewe' wekwek tseqfelenheyu'uƚij e'm, qa mexeƚe nite' e'weju'ƚi'ƚiju'ƚ ha'ne hane'ej ƚahats'ij. 13 Qa nakha'ƚe Espíritu ta'ƚets na' yijaa'ija, nakha'an qu' nanamtax qa' hikna' qu' nijatsheni'ƚ qa' nikfeliti'ƚets week pa' yijaa'ija, qe tees qu' niyetij pakha' qu' ƚakha' ye'ƚe qu' nisu'un, qe iyetij yijat'ij week pakha' qu' nimpi'ye'ej nakha'an, ma' qa nakha'an qa' nikfeliti'ƚets pekhewe' wekwek mexe hamitsik'ui ƚunyejeikii hatse'. 14 Nakha'an qi qu' netsiwqinhetji' hatse', qe testi'yij hatse' kekhewe' tsatsat'etsij, ma' qa' nikfeliti'ƚets. 15 Week nekhewe' na'li'm na' Tata yakha' tsatsat'etsij iye, hik ta'ƚijupi' in hit'iƚij ewets na' Espíritu Santo qu' netesti'yij hatse' nekhewe' tsatsat'etsij, qa nakha'an qa' naqsiijkii qu' enikfe'li'ƚets.— 16 —Hats k'esetsha hats nite' toxik'ui, ekheweli'ƚ qa' hats nite' e'tswene' eku'ni'ƚ, qa ink'aye'ƚe iye qa' e'tsweni'ƚ iye.— 17 Ma' qa he' uja'x hekhewe' ƚ'ijatshenhei qa yifaakateji': —¿Pa'n ikji'ha in yit'ij inwets: “hats nite' toxik'ui, ekheweli'ƚ qa' hats nite' e'tswene' eku'ni'ƚ, qa ink'aye'ƚe iye qa' e'tsweni'ƚ iye” qa yit'ij iye: “qe yakha' tsamii hatse' na' Tata”?— 18 Qa yit'ijju' iye: —¿Pa'n yukinji' in yit'ij inwets: “hats nite' toxik'ui”? Nite' jinikfe'li'k'uyii pa' iyettaxij.— 19 Ha' Jesús qa hatsƚe nikfe'lets hekhewe'en in naqfaakanheyu'uj, qa yit'ijji'ju': —¿Me ƚifaakateji'iƚji' in hit'ij: “Hats nite' toxik'ui, ekheweli'ƚ qa' hats nite' e'tswene' eku'ni'ƚ, qa' ink'aye'ƚe qa' e'tsweni'ƚ iye”? 20 Yijaa'ija aka' hit'iƚij ewets, in ekheweli'ƚ ƚapi'ƚju' hatse', qa' qi iye qu' ika'metetsi'ƚkii. Qa ha'neƚe sehe' ipji' qa qi'ek qu' ƚe'sitsi'imkii. Ekheweli'ƚ ƚ'ikametetstaxi'ƚkii hatse', qa' naya'xƚi'i hatse' pakha' ika'metaxitstaxi'ƚkii na' qi witisa'xi'mkii. 21 Ne'ej efu in hats k'esik'i qu' nanqala'x, qa qi in yaats'eji' ƚekutjii, qe hats yamets pakha' ƚahats'ij qu' nenekfik'i. Qa in hatsƚe nekfik'i na'aj omeƚa's, ma' qa hats nitapi'ik'i ƚaqa'ti'ij, qe ta'ƚets pakha' qi ƚesaxi'mkii in hats neketsfik'i pakha' omeƚa's ha'ne sehe' ipji'. 22 Qa hik ejunyejeyi'ƚ in qi in ƚ'ikametetsi'ƚ wetju'ƚ qa ƚaats'e'eƚ, qa k'ewenƚi'iƚ iye hatse', qa ne' atawjetsi'ƚ qa' qi qu' ƚe'sitsi'imkii, qa ham pa'qu' netka'miƚij pakha' qu' esaxitsi'iƚi'mkii. 23 Pakha'an pa' neƚuji' hatse' ham pa'qu' atsfaakani'ƚij. Yijaa'ija aka' hit'iƚij ewets. Na' Tata week qu' neƚisi'ƚij pa'qu' iyini'ƚijets qu' it'iƚij aka' yii. 24 Hane'ej mexe nite' ƚ'iyiniƚets pe'ye' qu' it'iƚij ka' yii. Iyini'ƚets, qa' esti'yi'ƚij pa'qu' iyini'ƚets, hats'inha qa' qi qu' e'ƚe'sitsi'iƚi'mkiiha.— 25 —Ekewe' wekwek in k'iyetij qa hit'iƚij'e' kekhewe' hejeyumtshenƚi'ijupi'. Qa hatsƚe yamets hatse' nakha' ƚahats'ij qu' hats nite' hit'i'iƚij'e' pe'qu' hejeyumtshenijupi', qe hats qu' hatsa'thenketik'iha yijat'ij qu' henfeli'ƚ e'm na' Tata. 26 Hik pakha' pa' neƚuji' hatse' ma' qa' iyini'ƚets pe'ye' qa' it'iƚij aka' yiiji'. Qa nite' hit'iƚij ewets qu' yakha'ye' qu' nek'iyini'ƚ e'mets na' Tata qu' net'ekumi'ƚ eju'ƚ, 27 qe na' Tata ƚakha'ija in qi in nesu'uni'ƚ, qe ekheweli'ƚ ƚetsu'uni'ƚ qa nite' ƚeqeku'uƚik'i iye in yakha' hata'ƚii na' Dios. 28 In henek hata'ƚets na' Tata qa heneketsju' ha'ne sehe'. Qa hane'ej qa' hakik'ui iye ha'ne sehe' qa' natsamii iye na' Tata.— 29 Ma' qa he' ƚ'ijatshenhei qa yit'ijets: —Hayits yijat'ij, hats yeqet'aaxik'iha ka' ƚit'ij in ham pa'qu' ejeyumtshenijupi'. 30 Hane'ej hats tsikfe'li'ƚetsha in week ƚenikfe'lets pe' wekwek. Qa nite' hamik'ui iye qu' nafaakan pe'ye' qe hayiits ƚenikfe'lets pa'qu' nafaakantaxij. Qa hik ta'ƚijupi' yekheweli'ƚ in nite' k'eqeku'uƚij in ƚataƚiiha pa' Dios.— 31 Ha' Jesús qa yeku'ƚ: —¿Ye' me hats nite' ƚeqeku'uƚik'i? 32 Ek'en qeku'ni'ƚek, na' ƚahats'ij hats nek, qa hats nam, ekheweli'ƚ qa anak'esi'ƚkii. Week ewiƚei ekheweli'ƚ qu' ilati'ƚiikii pekhewe' ewhi'wetitsi'ƚ, ma' qa' yeƚ'ewiiƚe'kii qu' etswu'mi'ƚi'. Qa nite'ƚe yeƚ'ewi'ƚkii na' Tata hik nakha' qu' na'nyijup. 33 Ekewe'en hats week k'efeli'ƚi'm hats'inha in ƚatsjayani'ƚha qa' nikesimenƚekii pe' atawjetsi'ƚ. Ha'ne sehe' ipji' qi qu' nana'l pe'qu' aats'e'eƚij, qa' yape'enhaƚe imeheti'ƚji' qu' e'ƚe'sitsi'iƚi'mkii, yakha' hats tsaxij ha'ne week sehe' ipji'.—

17

1 Ha' Jesús in yili'ij in yit'ij ekewe' wekwek, qa yejeƚetspha'm ha'ne wa's, qa yit'ij: —Tata, hats yamets ƚahats'ij. Yape iwqinhetji' ha'ne oqwomehe', hats'inha ji'jek ha'ne oqwomehe' qa' newqinhetji'ijji' ek. 2 Akha' ƚetisij ha'ne oqwomehe' na' ƚet'unha'xipji' ene' week jukhew qa efuts iye, hats'inha qa' netisij na' witiƚa'x nite' yili'ij week ne' hats ƚetisij. 3 Ha'ne witiƚa'x nite' yili'ij, hane'en, qu' nenikfe'l ewets in eƚ'ewi'ƚƚe in e'yijaa'ija in o' Dios, qa qu' nenikfe'lets iye ha'ne Jesucristo in hik ha'ne ƚenukinju'. 4 Yakha' qi in k'ewqinhetjiha ha'ne sehe' ipji' qa week haqsiijkii qa tsaqhat'etsij kekhewe' ƚanyaji'ij yiwets qu' haqsiijkii. 5 Qa hane'ej, Tata, etsiwqinhetji' qa' je'weeke' qu' jineniwqinhetji', qa' esƚisij kakha' hayiits yuk'eji' in ha'n ejup in mexe ham ha'ne week sehe'. 6 Yakha' hikfelit ewets pa'n ejunye'j nekhewe' ƚesƚisij ha'ne sehe' ipji'. Nekhewe'en ƚantsat'etstaxij qa ƚesƚisƚi'ij, nekhewe'en qa tek'enik'iha eke' e'lijei. 7 Hane'ej hats nikfe'lets in week eke' ƚesƚisij in akha' ta'ƚ ewets. 8 Yakha' henfeli'm ekewe' wi'tlijei ƚesƚisij, ma' qa t'eku'miju'ƚ, qa hats nikfe'lets in yijaa'ija in hata'ƚ ei, qa nite' yeqeku'uk'i iye in akha' ƚets'ukinju'. 9 Yakha' k'iyinij ei enewe'en, qa nite' k'iyinij ei ha'ne week sehe' ipji', qe uja'xƚe yijat'ij enewe' hats ƚesƚisij, qe ƚantsat'etsij. 10 Qa week nekhewe' tsatsat'etsij, akha' ƚantsat'etsij iye. Qa nekhewe' ƚantsat'etsij qa tsatsat'etsij iye. Qa yakha' qa heyiwqinhetiiji' qe ta'ƚets nekhewe'en. 11 Yakha' hats nite' ha'nipji' ha'ne sehe' ipji', qa nekhewe'ƚe'en qa mexe amaneyi'ipji' ha'ne sehe' ipji', qa yakha'ƚe qa' hats natsam ei. Qi ƚe'wis Tata, jeƚinenijetsha na' ƚet'unha'x aka' ii, hik aka' ƚesƚisij, hats'inha qa' week ewi'ƚ pa'qu' ƚunyejeye', in injunyejeyek in ewi'ƚ kakha' injunyejei. 12 In mexe ha'nijup nekhewe'en ha'ne sehe' epji', qa qi in hejeƚetsha hit'iji' aka' iiji', hik aka' ƚesƚisij ƚet'unha'x ka' ii. Qa ham pa'qu' ewii'ƚe' nekhewe'en qu' uƚ'axe'ju', ewi'ƚƚe nakha' hats ƚa'sƚe na' witwuƚ'eye'jju' qe qa' nafits kakha' yit'ij kekhewe' hats we'nika'ajji'. 13 Qa ha'neƚi'ij qa' hats natsam ei na' ƚa'ni', qa aka'an qa hik aka' henfel in mexe ha'nipji' ha'ne sehe', hats'inha qu' nana'l jii'mek nekhewe'en qu' hik ƚunye'je' na' qi yisa'xi'mkii. 14 Yakha' hats hetisij enewe'en ke' e'lijei, qa ha'ne sehe' ipji' qa qi in napjaxi'm enewe'en, qe enewe'en nite' yatsat'etsipji' ha'ne sehe' ipji', in yijunye'jek yakha' in nite' yatsat'axyipji' ha'ne sehe' epji'. 15 Nite' k'iyinij ewets enewe'en qu' ilithinik'ui ha'ne sehe' ipji', k'iyinij ewets yijat'ij qu' jeƚijets nakha' uƚ'ax. 16 Enewe'en nite' yatsat'etsipji' ha'ne sehe' ipji', in yijunye'jek iye yakha' in nite' yatsat'axyipji' ha'ne sehe' ipji'. 17 Eqethenfik'iha nakha' yijaa'ija, eke' e'lijei hik ekewe' nakha' yijaa'ija. 18 In ƚunye'jek in ƚets'ukinetsju' ha'ne sehe' ipji', qa yakha' jeek iye in hukinijkii enewe'en qu' nakijik'i' ha'ne week sehe' ipji'. 19 Enewe'en in ta'ƚets, yakha' qa he'neni'ha in haqsiijkii week pa'qu' isu'un, hats'inha qa' hatsƚe ye'weeki'iƚij enewe'en qu' ne'nenjiiha' ek. 20 Nite' uja'xƚe enewe'en qu' nek'iyinij ewets, qe k'iyinij ewets iye pekhewe' qu' netk'en yiwets iye hatse' qu' nata'ƚets pe'qu' ƚe'lijeye' enewe'en, 21 hats'inha qu' weeke' qu' hik ƚunyejeye' qu' ewi'ƚe'. In ejunye'jek akha', Tata, in ƚa'nyit ji'teje'mha qa yakha' qa ha'nji'ij etji'teje'mha ek, enewe'en qu' nanji'ij initji'teje'mha ek, hats'inha ha'ne week sehe' ipji' qu' nite' neqekuyi'ik'i in akha' ƚets'ukinju'. 22 Kakha' yisa'x ƚesƚisij hats hetisij enewe'en, hats'inha qu' hik ƚunyejeye' qu' ewi'ƚe', in injunyejeyek in ewi'ƚija ka' injunyejei, 23 aka'an ikji' yakha' ha'nji'teje'm enewe'en qa akha' qa ƚa'nyit ji'teje'mek, hats'inha qa' hik ƚunyejeyi'ija qu' ewi'ƚe', ma' qa ha'ne week sehe' epji' qa' nenikfe'letsha in akha' ƚets'ukinju' qa' nenikfe'letsha iye in qi in ƚisu'un enewe'en in ƚunye'jek in qi in ƚetsu'un. 24 Tata, hisu'un enewe' ƚesƚisij qu' na'nyijupkii week pa'qu' ha'ni', hats'inha qu' ni'wenija nakha' yisa'x, nakha' yisa'x ƚesƚisij, qe qi'ija in hayiits ƚetsu'un in mexe ham ha'ne week sehe' ipji'. 25 Yatsathen Tata, ha'ne week sehe' ipji' in nite' nikfe'l ewets, qa yakha'ƚe qa tsikfe'l ewets, qa enewe'en qa nikfe'lets in akha' ƚets'ukinju'. 26 Yakha' hikfelit ewets enewe'en, qa nite' hili'ij qu' hikfelit ewetskii, hats'inha nakha' e'qsu'unka'x, nakha' ƚetsit'iji in ƚetsu'un qa na'nji'ju' enewe'en qa yakha' qa' ha'nji'teje'm iye.—

18

1 Ha' Jesús in yili'ij ekewe'en in iyinijii pa' ƚatata, ma' qa iki'ƚkii he' ƚ'ijatshenhei qu' namiiteje'm ha' ƚajaika' ai hakha' kimi'ik'i ƚ'ikheyi'j na'aj iweli' ƚii Cedrón, hikha' i'ni' ha' wit'enekju' najkaket, qa hikha' qa i'ni'ƚi' ha' Jesús qa he' ƚ'ijatshenhei. 2 Ka' Judas, kakha' t'ihinij ha' Jesús, nikfe'lii hakha' najkaket, qe hats olotsij qa i'njiiƚi' he' ƚ'ijatshenhei. 3 Ma' qa ka' Judas qa ƚijts'eyek hekhewe' ewi'ƚ tup'uje'm (grupo) he' hik ƚunyejei oq'opheƚinetsilets witeqjeƚinenheyij ke' qi witlijtsitjii qa hekhewe' uja'x tenek'enhei judiol, nukin hekhewe' tenek'enhe'yij he' pa'il qa hekhewe' iye fariseol. Ma' qa neka'x he' ƚek'ul qa he' ƚefetitjiyits qa ke' ƚaqapjuyititsijup pha'm yenji' ke' najak (antorchas). 4 Qa ha' Jesús in hayiits week nikfe'lets kakha' ƚunye'jkii, qa ikiju'ƚ, qa nifaakan: —¿Ƚekpa' ƚowo'oƚiikii?— 5 Hekhewe'en qa yeku'ƚ: —Pa' Jesús, Nazaret ƚeiƚe'.— Jesús qa yit'ij: —Yakha' inek.— Qa ka' Judas, kakha' t'ihinij ha' Jesús, i'nji'teje'm hekhewe'en. 6 Ha' Jesús in yit'ij: —Yakha' inek— qa week t'oqoyik'uikii qa namiju'kii sehe' hekhewe'en. 7 Ha' Jesús qa ewi'ƚij iye in nifaakan: —¿Ƚekpa' ƚowo'oƚiikii?— Hekhewe'en qa yit'ijju' iye: —Pa' Jesús, Nazaret ƚeiƚe'.— 8 Qa ha' Jesús qa yeku'ƚ iye, qa yit'ij: —Hats inek hi'ttaxi'ƚij ewets yakha' inek. Qu' yakha'ye' pakha' ƚowo'oƚiikii, qa' iwejinƚi'iƚ qu' nakkii enewe'en.— 9 Aka'an hik aka' ƚunye'jkii in yafits kakha' hayiits yit'ij ha' Jesús in yit'ij: —Tata, enewe' ƚesƚisij ham pa'qu' ewii'ƚe' qu' natsqamij.— 10 Ma' qa ha' Simón Pedro, hikha' na'li'm ha' ƚaqa'tsjikinet, qa nit'ijpha'm qa yifekinij je'm hakha' ƚeqejkunenek ha' qiji' pa'il ƚatata, qa yasinii qa k'itsji' ke' yiya'yik'i te'weiji' ƚekfi'ik'i, ha' witqejkunenek ƚii Malco. 11 Ha' Jesús qa yit'ijets ha' Pedro: —Ukinik'iju' iye na' ƚejii na' aqa'tsjikinet. Na' Tata in tseƚisij qu' nek'iyaji' na' qi ek'imiiji', ¿me qa' nite' nek'iya'ye'ji'?— 12 Ma' qa hekhewe' ewi'ƚ tup'uje'm (grupo) he' hik ƚunyejei oq'opheƚinetsilets witeqjeƚinenheyij ke' qi witlijtsitjii, qa hakha' iye yejeƚijipji' hekhewe'en (comandante) qa hekhewe' iye tenek'enhei judíos, qa t'eku'mi' ha' Jesús qa yophe'ƚ. 13 Ma' qa yojo in yeka'xii ha' Anás, qe hikha' ƚeqewket ha' Caifás, qiji' pa'il ƚatata kakha' ininqa'pji'. 14 Ha' Caifás hik hakha' yit'ijji'ju' hekhewe' judiol qu' les qu' ƚe'wise'ju' qu' ewi'ƚe' pa'qu' jukhew qu' nawa'mifi ha'ne witset. 15 Ha' Simón Pedro yijayanpha'mkii ha' Jesús in wetka'x qa hakhap iye ƚ'ijatshenek. Hik ha'ne ha' nikfe'li'ƚ wetju'ƚ hakha' qiji' pa'il ƚatata, qa hik ta'ƚijupi' in ƚeke' in yijayanetsji' ha' Jesús hakha' jofji'ju' ke' ƚetsi' ha' pa'il ƚatata. 16 Qa hakha'ƚe Pedro qa amanfik'i ha' ƚeji'ii. Qa hakha' wit'ijatshenek nikfe'lij ha' qiji' pa'il ƚatata, qa tepiliifik'i iye qa tafaakate'yi'ƚ ke' yejeƚ ha' ƚeji' ma' qa yuihinteje'm iye ha' Pedro. 17 Ma' qa ke' witqejkunenki' yejeƚ ha' ƚeji', qa nifaakan ha' Pedro: —¿Me nite' hik akha' ha' ewi'ƚ hekhewe' ƚ'ijatshenhei hakha' jukhew?— Ha' Pedro qa yeku'ƚ: —Nite'. Nite' yakha'.— 18 In k'ui qa hekhewe' ƚeqejkunenhei qa he' witeqjeƚinenheyij ke' witlijtsitjii qa niƚani' ka' ƚefet qa t'aƚets. Qa ha' Pedro qa ts'ap'a'ajup i'nji'teje'm hekhewe'en t'aƚets iye ka' fe't. 19 Ma' qa ha' qiji' pa'il ƚatata qa nifaakanij ha' Jesús in t'ejuyets hekhewe' ƚ'ijatshenhei qa ke' yijatshenij iye. 20 Ha' Jesús qa yeku'ƚ: —Yakha' in k'iyet nite' hanat'inijik'uikii ene' weekji', k'inq'ijatshenjiifi nekhewe' ƚe'lijtsitjiyits ene' judiol qa k'inq'ijatshenjiifi iye nekhe' qi witlijtsitjii, hik nakha' ƚothewet ne' week judiol, qa ham pakha' qu' hit'ij qu' hanat'inijkii. 21 ¿Inhats'ek in yakha' in ƚatsfaakan? Anfaakan yijat'ij hekhewe' tsepi'ye'ej kekhewe' k'iyetij, hik enewe' nikfe'lets kekhewe' hit'ij.— 22 Ha' Jesús in yit'ij aka'an, ma' qa ha' ewi'ƚ hekhewe' witeqjeƚinenheyij ke' qi witlijtsitjii qa yilanje'm ƚeju's, qa yit'ij: —¿Me hik aka' pa' i'nanye'j qu' jinteku'ƚ ha'ne qiji' pa'il ƚatata?— 23 Ha' Jesús qa yeku'ƚ: —Qu' uƚ'axe'ju' pa'qu' hit'ij, enfel ye'm pakha' uƚ'axju' in hit'ij, qa qu' ƚe'wise'ƚeju' in k'iyet, ¿qa inhats'ek in ƚaslan?— 24 Ma' qa ha' Anás qa inaqyaji'ij qu' newetka'xii ha' Caifás, qiji' pa'il ƚatata, ha' Jesús wo'nophe'ƚ he' ƚokoyei. 25 Ha' Simón Pedro ts'ap'a'ajup ka' fe't, t'aƚets, ma' qa titijiti'yijets: —¿Me nite' hik akha' iye hekhewe' ƚ'ijatshenhei hakha'an?— Ha' Pedro qa welkut'ijkii, qa yit'ij: —Nite', nite' yakha'.— 26 Ha' ewi'ƚ hekhewe' ƚeqejkunenhei hakha' qiji' pa'il ƚatata, hik hakha' ha' ƚejefe hakha' k'istaxii ke' ƚekfi' yifekinii ha' Pedro, hakha'an qa yit'ijets iye ha' Pedro: —¿Me nite' hik akha' k'eweni' hakha' wit'enekju'ui najkaket, in ijts'ekii hakha'an?— 27 Ha' Pedro qa ewi'ƚij iye in welkut'ijkii iye, ma' qa hik aka'aj qa ip pa' ta'a'a'. 28 Ma' qa wetka'xik'uifik'i iye ha' Jesús ke' ƚetsi' ha' Caifás, qa wetka'xii ke' wititsi' ƚii pretorio, Roma ƚakha', i'nifi ek hakha' judiol tenek'enhe'yipji' Roma ƚeiƚe' (gobernador). Mexe leefiju', he' judiol qa nite' uyetsji' ke' wititsi' pretorio, qe tit nuyetsji' ma' titha hats hik ƚunyejeye' qu' netjilii in mexe ƚe'sits pe' neƚuts, qa' nite' ƚeke'ye' qu' na'nij ji'teje'm pakha' witkujiiji' pe' ƚe'sits neƚuts Pascua. 29 Qa hik ta'ƚijupi' ha' gobernador Pilato in iketsfik'i hekhewe'en, qa yit'ijji'ju': —¿Pa'n ƚunye'j pa' uƚ'ax yaqsiijkii ha'ne jukhew qa ƚenka'xi'ƚmet?— 30 Hekhewe'en qa yeku'ƚ, qa yit'ijju': —Qu' nite' uƚ'axe' ha'ne jukhew qekha nite' henka'xe'taxi'ƚ ei qu' k'eƚisiƚij.— 31 Ma' qa ha' Pilato qa yit'ijets iye: —Eka'xi'ƚ nakha'an qa' it'iƚiji' pa' hats ƚ'anye'j pa' eqe leyi'ƚ qu' ekhewele'ƚi'iƚij qu' itanitheni'ƚij nakha'an pa' yaqsiijkii.— He' judiol qa yeku'ƚ iye: —Yekheweli'ƚ in ye'judioli'ƚ nite' ƚenexkeli'ƚij ye'm qu' hilani'ƚ pa'qu' jukhewe'.— 32 Aka'an in ƚunye'jkii qe qa' nafits kekhewe' ƚe'lijei ha' Jesús in iyetij qa yeqethenik'iha pa'n qu' ƚawamhinye'je' hatse'. 33 Ma' qa ha' Pilato qa uyifi iye kekhe' wititsi' pretorio, qa taya'yets ha' Jesús, ma' qa wetka'xetsji', qa yit'ijets: —¿Me hik akha' pakha' qi ƚatata ene' judiol?— 34 Ha' Jesús qa yeku'ƚ: —¿Me akha'ƚe qu' it'ij aka'an? ¿Me i'nƚi'i qu' nata'ƚƚe'ets qu' nit'ij ewets pekhewepe' qu' yakha'ye'?— 35 Ha' Pilato qa yeku'ƚ iye: —¿Ye' me yakha' ye'judio? Ene' ejefets qa nekhewe' iye tenek'enhe'yij ne' pa'il tseƚis ej. ¿Pa'n eqfenye'j ewek pa'aj?— 36 Ha' Jesús qa yeku'ƚ: —Na' heinek'enhe'yi' nite' ha'ne sehe' ipji'. Qe qek hik ha'neyi'i' ha'ne sehe' ipji' na' heinek'enhe'yi', ma' qa nekhewe' tsijayan qekha nawatlantaxyipji', qekha nite' niwejinetaxij ne' judiol in t'eku'myi'. Qa nite'ƚe hik ha'ne i'ni'in nakha' heinek'enheiji'.— 37 Ma' qa ha' Pilato qa yit'ijets: —¿Ye' me akha' e'wittata?— Ha' Jesús qa yeku'ƚ iye: —Ƚ'asiinik'iha ka' ƚit'ij in yakha' ye'wittata. Qa hik ta'ƚijupi' in tsekfik'i qa hik ta'ƚijupi' iye in tsametsju' ha'ne sehe' ipji', qe qa' henfel na' yijaa'ija. Qa week nekhewe' hats i'nji'teje'm na' yijaa'ija, qa tek'en yiwets.— 38 Ha' Pilato qa yit'ij: —¿Pakhana's qu' ƚunye'je'kii pa' yijaa'ija?— In yit'ij aka'an, ma' qa uyetsfik'i iye hekhewe' judiol, qa yit'ijji'ju': —Ham hi'wene' pa'qu' uƚ'axe' qu' ƚunye'je' hakha'an. 39 Qa na'lƚe ka' hayiits eqfenyejeijii'ƚ ewek qu' yakha'ye' qu' hiwejinji'ij pa'qu' ewi'ƚe' wit'opheƚik'e' qa yamji'jets ene' ƚe'sits neƚutsji' Pascua. ¿Me ƚisu'uni'ƚ qu' hiwejin ha'ne qi ƚatata ne' judiol?— 40 Ma' qa ewi'ƚij iye in week tayai wetju'ƚ, qa yit'ijju': —¡Hasu'uj iwejin nakha'an! Hakha' yijat'ij Barrabás qu' iwejin.— Ha' Barrabás hikha' qi in uƚ'ax ejtenhetsax.

19

1 Ma' qa hik ta'ƚijupi' ha' Pilato qa inaqyaji'ij qu' neteqsilanhetiikii ha' Jesús. 2 Qa he' oq'opheƚinetsilets qa yiftii ke' tii qa yiwataninij ha' Jesús, qa yi'ntaafinij iye ka' witpalinek'ij penyilo. 3 Hekhewe'en qa ikets, qa yit'ijets: —¡Pakhaaye'ƚi'ij qu' ƚunye'je' ha'ne ƚatata ne' judiol!— Qa yeqsilanje'mkii ƚeju's. 4 Ha' Pilato qa wapiletsfik'i iye he' jukhew, qa yit'ijji'ju' iye: —Jeƚ qeku'ni'ƚek, hane'ej qu' henka'xi'ƚ ewetsfik'i qa' i'weni'ƚ hats'inha qa enikfe'li'ƚetsha in ham hi'wene' pa'qu' uƚ'axe' qu' ƚunye'je' hakha'an.— 5 Ma' qa ha' Jesús qa nekfik'i wenuihinji'ju' ƚejiƚa' ke' tii weniftii qa weni'ntaafinij ka' witpalinek'ij penyilo. Qa ha' Pilato qa yit'ijji'ju': —¡Hane'en hakha' jukhew!— 6 Ma' qa in yi'wentax hekhewe' tenek'enhe'yij he' pa'il qa hekhewe' iye witeqjeƚinenheyij ke' qi ƚe'lijtsitjii, qa taya'yijipji', qa yit'ijju': —¡Eni'ƚji'pha'm cruze'! ¡Eni'ƚji'pha'm cruze'!— Qa ha' Pilato yit'ij: —Eka'xi'ƚ qa' eni'ƚji'pha'm pe'qu' cruze'. Qe yakha' ham hi'wene' pa'qu' uƚ'axe' qu' ƚunye'je' nakha'an.— 7 He' judiol qa yeku'ƚ: —Yekheweli'ƚ na'li'ƚ ye'm ka' yeqe leyi'ƚ, qa kakha' ƚ'anye'j nakha'an qa hikka' ta'ƚets in les ƚe'wis qu' nawa'm, qe yit'ij ƚetets in Ƚa's pa' Dios.— 8 Ma' qa ha' Pilato in yepi'ye' ek'i aka'an, ma' qa les qi'ija in nijiwei. 9 Qa wapilijifi iye ke' wititsi' pretorio qa yit'ijets ha' Jesús: —¿Pa'n ƚataƚji'ha?— Qa hakha'ƚe Jesús qa nite' yeku'ƚ. 10 Ma' qa ha' Pilato qa yit'ijets: —¿Me nite' ƚesku'ƚ? ¿Me nite' ƚenikfe'l yiwets in na'l ye'm pa' yit'unha'x in heinek'enhei qa ƚeke' qu' k'ewejin, qa na'l ye'm iye pa' yit'unha'xijup qu' nek'inaqyaji'ij qu' enhetiiji'pha'm pe'qu' cruze'?— 11 Ha' Jesús qa yeku'ƚ: —Ham pa'qu' et'unha'xe' in ƚ'enek'enhei qu' nite' neƚisi'ij na' Dios. Qa hik ta'ƚijupi' pakha' ta'ƚets in heyestii ej, pakha'an les qi wiikfik'i pa' ƚewuƚ'ax.— 12 Ma' qa hik aka'aj ha' Pilato qa wo'taxiikii pa'qu' ƚeqfenye'ji'ij qu' niwejin ha' Jesús. Qa hekhewe'ƚe judiol qa taya'yijipji'kii iye, qa yit'ijju': —Qu' iwejin hakha'an ma' qa hats nite' ejuwaika' pa' qiji' Roma ƚatata (César). Week pa'qu' naqsi'jƚetaxijkii qu' qiye' qu' wittatayi'ij, ma' qa hats t'ejuyiju'ƚ pa' qi Roma ƚatata.— 13 Ma' qa ha' Pilato in yepi'ye' ek'i aka'an, qa inaqyaji'ij qu' netetkaxetsfik'i ha' Jesús. Ha' Pilato qa i'nipji' ha' ƚots'oji'la'x t'ejuyets in hik ƚunye'j qu' jueze', i'ni' hakha' ts'eewe'epji' ha' joofji'ju' ƚanfaakanhe'wet'ij ƚenqii Utel Yaqamax, ke' hebreo qa yit'ijek Gabata. 14 Hik kakha' ka' neƚuji' watji'letji' ne'ej wekwek qu' net'ejuyets kakha' ƚe'wis neƚu Pascua, qa hats natsathenju' junu'. Ha' Pilato qa yit'ijji'ju' hekhewe' judiol: —Hane'en hakha' atata'aƚ.— 15 Ma' qa taya'yijipji' iye hekhewe'en, qa yit'ijju': —¡Ilaani'ƚha! ¡Ilaani'ƚha! ¡Eni'ƚji'pha'm cruze'!— Ha' Pilato qa yit'ijji'ju': —¿Me ƚisu'uni'ƚ qu' henji'pha'm pe'qu' cruze' ha'ne qi atata'aƚ?— Qa he' tenek'enhe'yij he' pa'il qa yeku'ƚ: —Yekheweli'ƚ ham pakhape' iye qu' wittatayi'iƚ yipji', ewi'ƚƚe pa' qi Roma ƚatata.— 16 Ma' qa hik ta'ƚijupi' ha' Pilato in tisij hekhewe'en, hats'inha qu' ne'nenji'pha'm pe'qu' cruze'. 17 Ma' qa wetka'x ha' Jesús. Ha' Jesús qa ikijfik'i in yeka'x ke' ƚeqe cruz, qa' namijii hakha' sehe' ƚenqii witjiƚa'ak'i ƚetset, ke' hebreo qa yit'ijek Gólgota. 18 Ma' qa hik hakha'a' qa yenji'pha'm ke' cruz, qa wetsjuk iye ke' ƚenenhefetsji'pha'm ke' cruzits hakha'an, ewi'ƚ ka' te'weyij yiya'yik'i qa kakhap qa ƚefeyi'j te'weyij, ha' Jesús qa ƚeqewuk'u te'weiji'. 19 Ha' Pilato yika' iye ka' ewi'ƚ k'eewe qa yenipji' ke' cruz. Ka' we'nika' yit'ij: —Jesús Nazaret ƚeiƚe', qi ƚatata ene' judiol.— 20 Ma' qa olots he' judiol yiyinenik'i ka' we'nika'ajji', qe hakha' we'neni' in we'nenji'pha'm ke' cruz meti'm ha' witset. Qa ka' ƚe'nikahat qa we'nika'ajji' kekhewe' wi'tlijei hebreo, ke' latín qa ke' griego iye. 21 Qa hik ta'ƚijupi' he' tenek'enhe'yij he' ƚaqa pa'il enewe' judiol, qa yittaxijets ha' Pilato: —Hasu'uj ika'ajji' qu' nit'ij: “Qi ƚatata ene' judiol.” Ika'ajji' yijat'ij: “Hane'en yit'ij: Yakha' qi ƚatata ene' judiol.”— 22 Qa ha' Pilato qa yit'ij: —Pakha' qu' hats hika'ajji', qa hats hika'.— 23 Ma' qa hekhewe' oq'opheƚinetsilets in hats yenji'pha'm ke' ƚeqe cruz ha' Jesús, qa t'eku'mi' ke' ƚeqhinatai ma' qa yak'esa'xju'kii yit'ij cuatsuju' in yak'esa'xju'kii, qa weju'ƚji' he' ikwetju'ƚ (4 ) oq'opheƚinetsilets, qa t'eku'mi' iye ka' te'weiju' yamik'iju' ƚ'uihitjii, qa kakha' te'weiju' yamik'iju' ƚ'uihitjii qa ham ƚentiƚititse', itupi'le'ƚe in wetƚii. 24 Qa hik ta'ƚijupi' hekhewe' oq'opheƚinetsilets in yit'ijju': —Hasu'uj jitawjaf'itju' hane'en qu' jinawatk'esa'xijju' iye, ju'ukij wetju'ƚ yijat'ij qa' jutsiqaxe' pa'qu' nitupilen.— Aka'an in ƚunye'jkii qe qa' nasinik'iha ka' hats we'nika'ajji' qu' ƚunyejeye'kii in yit'ij: —Wetjeyumtshenij qa watk'esaxijju' ke' yeqhinatai qa ikij wetju'ƚ iye kakha' yeqhinawat.— Aka'an hik aka' yaqsiijkii hekhewe' oq'opheƚinetsilets. 25 Hakha' i'ni' ke' ƚeqe cruz ha' Jesús, qa metifi ke' ƚenene qa ke' ƚejefeki'ƚe ke' ƚenene, qa ke' María ƚewhe'ye' pa' Cleofas, qa kikhe' iye María Magdalena (Magdala ƚeiƚeki'). 26 Ma' qa ha' Jesús in yi'wen ke' ƚenene qa hakha' iye ƚ'ijatshenek hikha' qi in yisu'un ts'ap'a'afi iye ke' ƚeqe cruz, qa yit'ijets ke' ƚenene: —Efu, nakha'an ha' oqwomehe'.— 27 Qa yit'ijetsek iye ha' ƚ'ijatshenek: —Nekhe'en ke' enene.— Ma' qa hik aka'aj ta'ƚi' hakha' ƚ'ijatshenek qa yejeƚetsha qa yeka'xii ke' ƚetsi'. 28 Ma' qa i'nk'aƚe pa'aj, ha' Jesús in hats nikfe'lets in hats week qu' nafits pa' ƚunye'jkii, ma' qa qu' hats nafits'ija kekhewe' we'nika'ajji' pa'aj, qa yit'ij: —Ts'iyayu'.— 29 Na'li' hakha'a' ke' ewi'ƚ kamusi ƚasi' topo'oj ka' wino na'aj etsik'iiji' (vinagre), ma' qa yenji' ka' ewi'ƚ tutsi'latax ta'ƚets ne'ej ƚii isopo ke' ewi'ƚ hik ƚunye'j jupayek (esponja) wenilke' ijetsju' ka' wino etsik'iiji' ma' qa yilke'ejiipha'm ha' ƚeji'. 30 Qa ha' Jesús in hats tu'fij ka' we'nilke'ejetspha'm wino, qa yit'ij: —¡Hats uja'xƚe!— Ma' qa nososjo', qa wa'm. 31 Ma' qa hekhewe' judiol, kakha' neƚuji' in mexe qu' nawatjiletji' pe'qu' wekweke' t'ejuyets kakha' neƚuji' sábado, qa nite' yisu'un qu' amaneye' ji'pha'm pe'qu' witlanheye' pe'qu' ƚeqe cruzitse' in yamets kakha' witwapiihijii, qe kakha' witwapiihijii kakha'an les in qi in yiwqinhetji'ha. Qa hik ta'ƚijupi' in iyinijets ha' Pilato qu' ninaqyaji'ij qu' natlanhetiiju' ƚekumkenetits week hekhewe' we'nenji'pha'm ke' cruzits, ma' qa' netenit'ijju'. 32 Ma' qa he' oq'opheƚinetsilets qa ikii qa nilanju' ke' ƚekumkenetitsik'i ka' yojo qa kakhap iye kekhewe' ƚenenhefetsji'pha'm ke' cruzits ha' Jesús. 33 Qa in yamtaxets ha' Jesús, qa yi'wen in hats wa'm, ma' qa nite' nilanju' he' ƚekumkenetits. 34 Ƚa'mek hakha' ewi'ƚ he' oq'opheƚinetsilets qa ti'jijetspha'm ƚe'weƚi' ka' ƚeqilkenet leeseji', qa aje'eƚ t'ilitfik'i ke' ƚ'athits qa ka' iweli' iye. 35 Nakha' yi'wenij ekewe'en qa nifelkii, qa kekhewe' nifelkii qa yijaalija. Qa nakha'an nikfe'lets iye kekhewe' yit'ij in yijaalija, hats'inha qu' ekhewele'jiiƚek qu' nite' eqeku'yi'iƚik'i. 36 Qe aka'an in ƚunye'jkii qe qa nafits kekhewe' hayiits we'nika'ajji' pa'aj in yit'ij: —Nite' ewii'ƚe' pa'qu' netenepƚet pe' ƚenuts.— 37 Qa kakhap iye we'nika'ajji' qa yit'ijek: —Yejeƚijju' hatse' pekhewe'en pakha' ƚanajkanewe'j.— 38 In hats naxijik'i ekewe' wekwek, ma' qa ha' José, Arimatea ƚeiƚe', hakha'an tek'entaxets iye ha' Jesús qa nite'ƚe jumumij qe nijiweyiju'ƚ hekhewe' judiol. Ha' José qa iyinijets ha' Pilato qu' netisij qa' neka'x ka' Jesus'ik'i. Ha' Pilato qa ƚexke'ej qu' neka'x. Ma' qa ha' José qa ikii ka' Jesus'ik'i qa yeka'x. 39 Qa hakha' iye Nicodemo, hikha' nekii ka' ewi'ƚ naja'x ha' Jesús qu' natfaakate'yi'ƚ. Neka'x ke' treinta (30 ) kilos yamets ke' mirra yetsjiƚiƚ ke' áloe. 40 Ma' qa t'eku'mifi wete'm ka' Jesus'ik'i yijuphe'ƚji' ka' ƚe'wis penyilo qa hatsƚe yefulutipji' kekhewe' wanaqfi'j ƚesejets ewjisii mirra qa ke' áloe, qa in ƚeqfenyejeyijek ka' hats ƚeqfenyejeyij ne' judiol qe yenifi ne'ej ƚesehek na'aj wa'm. 41 Ha' i'ni' in we'nenji'pha'm ke' cruz, meti'm ha' najkaket qa hikha' i'ni' ke' ewi'ƚ witnimeƚuk ink'aiki', mexe ham we'neni'ifi. 42 Ma' qa hikke' qa we'nenifi ka' Jesus'ik'i qe les in met, qe hats k'esets qu' nanaxijik'i kakha' neƚu ma' qa' hats namets kakha' ƚawapiihijii ne' judiol.

20

1 Ka' yojo neƚuji' kakha' semana (domingo) leefiju', ke' María Magdalena mexe nookii pa'aj in ikii ke' nimeƚuk. Qa yi'wen pa'aj ke' qi ute in hats tenit'ijji' in ƚit'otaxij ke' nimeƚuk. 2 Ma' qa wekuma'xii ha' i'ni' ha' Simón Pedro qa hakhap iye ƚ'ijatshenek, hakha' qi yisu'un ha' Jesús, qa yit'ijets: —Wetka'xik'uifik'i pa'aj ke' ƚesehektax ka' Yatsat'ax'inij, qa nite' tsikfe'li'ƚets pa'n qu' ne'neni'.— 3 Ha' Pedro qa hakhap iye ƚ'ijatshenek qa yeeƚii ke' nimeƚuk. 4 Enewe' wetsjuk wekuma'xii in yejeƚii. Qa ha' ewi'ƚ hakha' ƚ'ijatshenek qa les in we'niyitiiha qa yojo'ets in yamets ke' nimeƚuk qa i'nk'aƚe nafits'ii ha' Pedro. 5 Qa t'upi'yijupju' in yejeƚtaak'iteje'm, qa yi'weniiji' ke' wetjuphe'ƚtaxji' ƚe'sits penyilots in i'ni' hakha'a', qa nite'ƚe uyetsji'ha. 6 Ma' qa nafits'ii ha' Simón Pedro, qa uyetsji'ha ke' nimeƚuk. Qa yi'wen iye ke' wetjuphe'ƚtaxji' ƚe'sits penyilots in i'ni' hakha'a'. 7 Qa ka' penyilo kakha' wenik'eihinƚi'ipji' ka' ƚeiƚa', qa nite' ewi'ƚ i'ni'ƚi' kekhewe' wetjuphe'ƚji' penyilots, qe kakha'an wetpephe'ƚik'i qa tujtseika' ha' i'ni'. 8 Ma' qa uyetsji'ek iye hakhap iye ƚ'ijatshenek, hakha' nojo'ets in namets ke' nimeƚuk, ma' qa yi'wen qa nite' yeqeku'. 9 Qe in i'nk'aa'ija mexe nite' nikfe'ltaxik'iha kekhewe' hayiits we'nika'ajji' pa'aj, ha' Jesús in les ƚe'wis qu' iƚa'xe' iye. 10 Ma' qa he' ƚ'ijatshenhei qa wapiliikii iye pe' ƚetsil. 11 Ke' María Magdalena qi in ipi' hakha' i'nfik'i ke' nimeƚuk'ii, qa in mexe ip qa t'upi'yijupju' in yejeƚifi ke' nimeƚuk. 12 Qa yi'wen pa'aj pe' wetsjuk angelits fo' pe' ƚeqhinatai, i'nipji' pa'aj kakha' we'nenipji' ka' Jesus'ik'i. Ewi'ƚ pa' te'weyii ka' t'osiiji' qa pakhap qa te'weyiyek ka' t'efiiji'. 13 Pe' angelits qa yithinets pa'aj: —Efu, ¿inhats'ek in ƚap?— Kikhe'en qa yeku'ƚ pa'aj: —Qe wetka'x ka' Yatsat'axyij, qa nite' tsikfe'lets pa'n qu' ne'neni'.— 14 In hats yit'ij ekewe'en qa tetwek'elaxtax pa'aj qa yi'wen ha' Jesús in hats i'ntaxi' pa'aj hakha'a', qa nite'ƚe nikfe'lij in hik hakha'tax ha' Jesús. 15 Ha' Jesús qa yit'ijets: —Efu, ¿inhats'ek in ƚap? ¿Ƚekpa' ƚowotaxiikii?— Kikhe'en qa yumtiƚetax qu' hik hakha'ye' pa' yejeƚ hakha' najkaket, qa yit'ijets: —Jukhew qu' akha'ye' pakha' yeka'x ka' Jesus'ik'i, enfel ye'm pa' ƚekaxji' qa' howo'oikii qa' heka'x.— 16 Ha' Jesús qa yit'ijets pa'aj: —¡María!— Kikhe'en qa tetwek'elaxetsha pa'aj qa yit'iji' ke' ƚe'lijei ne' hebreo: —¡Raboni!— (Ikji' yaqa Maestro.) 17 Ha' Jesús qa yit'ijets pa'aj: —Etswejin qe mexe nite' haketspha'm qu' natsamii na' Tata. Yape ma, qa' enfelii hekhewe' hane'ej hats k'injatsij qa' it'ijets aka' yi'lijei: “Haketspha'm hatse' qa' natsamii na' Tata qa Atata'aƚ iye, na' yeqe Dios qa eqe Diosi'ƚ iye ekheweli'ƚ.”— 18 Ma' qa ke' María Magdalena qa ikii qa nifeli'm hekhewe' ƚ'ijatshenhei, qa yit'ijets: —¡Hats hi'wen ha' Yatsat'ax'inij!— Ma' qa yit'ijets kakha' hats ƚ'anye'jets pa'aj hakha'an. 19 Ma' qa in hats najaleikii kakha' yojo neƚuji' ka' semana (domingo), hekhewe' ƚ'ijatshenhei qa ewi'ƚ i'ni' yijanithenji' he' ƚejil qe nijiwe'yik'uikii hekhewe' judiol. Ha' Jesús qa we'nethinets qa ts'ap'aji'ju' ƚeqewuk'u he' ƚ'ijatshenhei qa wetfeli'm, qa yit'ij: —Ƚe'sitsi'imkii ne' atawjetsi'ƚ.— 20 In yit'ij aka'an qa yethinij he' ƚokoyei qa ha' ƚe'weƚi' iye. Qa hekhe' ƚ'ijatshenhei qa qi in ƚe'sitsi'mkii in yi'wen ha' Yatsat'ax'inij. 21 Ha' Jesús qa ewi'ƚij iye in yit'ijji'ju' hekhewe'en: —Ƚe'sitsi'imkii ne' atawjetsi'ƚ. In ƚunye'jek na' Tata in ts'ukinju' qa yakha' qa' k'ukiniƚek.— 22 Qa i'nk'aƚe in hats yit'ij ekewe'en, qa yifuyu ipji', qa yit'ijji'ju': —Na' Espíritu Santo qu' esti'yi'ƚij. 23 Pekhewe' qu' iwu'mi'ƚik'ui pe'qu' ƚewuƚ'etse', qa' hik pekhewe' qa' netwumhiti'yik'ui pe' ƚewuƚ'ets. Qa pekhewe' qu' nite' iwu'mi'iƚik'ui pe'qu' ƚewuƚ'etse', qa' hik pekhewe' qa' nite' netwumhitiyi'ik'ui pe' ƚewuƚ'ets.— 24 Ha' Tomás, hikha' i'nji'teje'm he' doce (12 ) ƚ'ijatshenhei, ƚenqii iye Wetsjukji', hakha'an nite' i'nji'teje'm hekhewe'en in we'nethinets ha' Jesús. 25 Ma' qa hekhewep, hekhewe' ƚ'ijatshenhei, qa yit'ijets hakha'an: —¡Hi'weni'ƚ ha' Yatsat'ax'inij!— Qa ha' Tomás qa yit'ij: —Qu' nite' hi'wene' he' ƚokoyei in watlaniji' ke' kanalifi, qa qu' nite' huihini'ik'iju' iye ene' yiyaqsi' ka' watlaniji' ke' kanalifil, qa ha'ne yikoi iye qu' nite' huihinik'iju' ka' ƚanajkanewe'j ha' ƚeweƚi'je'm, ma' qa' nite' humtiye' qu' hik hakhayi'ija.— 26 Ma' qa teƚuuyik'i iye hats wetshetk'ewi'ƚ tatsai (8 ) neƚutsik'i, qa ewi'ƚ iye i'ni' he' ƚ'ijatshenhei ma' qa hats i'nji'teje'm ha' Tomás. Yijanithenji' iye he' ƚejil ke' wititsi', ha' Jesús qa we'nethinets iye, ts'ap'aji'ju' iye ƚeqewuk'u hekhewe'en qa yit'ijji'ju' iye in wetfelji'ju': —Ƚe'sitsi'imkii ne' atawjetsi'ƚ.— 27 Qa i'nk'aƚe qa yit'ijets ha' Tomás: —Te'ƚun qu' k'ikesinenij ene' yikoyei ne' ayaqsi' qa jeeƚija iye. Te'ƚunij na' okoi qa' uihinik'iju' ne' ayaqsii ha'ne yi'weƚi'. Hasu'uj e'qekuna'xe'. Ek'en yijat'ij.— 28 Qa ha' Tomás qa yit'ij: —¡Yatsat'axyij qa yeqe Dios iye!— 29 Ha' Jesús qa yit'ijets: —Qe hats ƚetswen ma' qa hats nite' ƚesqeku', ƚe'sitsi'mkii pekhewe' qu' nite' netswenetax qa nite'ƚe tseqeku'.— 30 Olots kekhewep iye ham ƚunyejeyi'iju'ƚ yaqsiijkii ha' Jesús, qa he' ƚ'ijatshenhei qa yi'weenijha. Kekhewe'en nite' week we'nika'ajji' ha'ne witfaakanek. 31 Qa ekewe'en in we'nika'ajji', qe qa' nite' eqeku'yi'iƚik'i ha' Jesús in hik hakha' pa' Cristo, Ƚaa'sija pa' Dios, hats'inha qu' nite' eqeku'yi'iƚ hakha'an ma' qa' nana'li'ƚ e'm pa'qu' iƚaxitsi'iƚ qu' nata'ƚets ka' ƚiiji'.

21

1 Qa ƚ'anu'upji' iye ekewe'en, ha' Jesús qa ewi'ƚij iye in we'nethinets he' ƚ'ijatshenhei ha' ƚotkoyek'iiju' ke' qi kaƚi' Tiberias. Qa aka'an kakha' ƚunye'jkii in we'nethinets iye: 2 Witijts'eyek hik aka'aj Simón Pedro, qa ha' Tomás, ƚenqii iye Wetsjukji', qa ha' Natanael, Caná de Galilea ƚeiƚe', qa he' ƚelits ha' Zebedeo qa hekhewep iye wetsjuk hekhewe' ƚ'ijatshenhei. 3 Qa ha' Simón Pedro qa yit'ij: —Qa' mexe heiq'ehemkii.— Qa hekhewe'en qa yit'ijju': —Ye'ehe qa k'ajayani'ƚ.— Ma' qa ikkii qa i'nji' ke' witinhitjii qa najamet teq'ehe'mkiitaxju', ham ƚeq'ehe'mkinele'. 4 In hats na'liyukii, ha' Jesús qa we'nethinets iye i'ni' ha' ƚotkoyek ke' kaƚi'. He' ƚ'ijatshenhei nite' nikfe'lij in hik hakha'tax ha' Jesús. 5 Ha' Jesús qa nifaakan: —Omehets, ¿me ham eq'ehemkineli'iƚ?— Hekhewe'en qa yeku'ƚ: —Hamija.— 6 Ha' Jesús qa yit'ijets iye: —Iwu'mi'ƚii ne' eq'ehemki'iƚ na' ƚe'niyayiƚik'i qa' nana'l pe'qu' eq'ehemkineli'iƚ.— Ma' qa yijayanij ka' hats yit'ijets. Ma' qa netsintaxijpha'm ke' ƚeq'ehemki' nite' yamifi qe topo'oj ke' sehets. 7 Ma' qa hakha' yisu'un ƚ'ijatshenek ha' Jesús, qa yit'ijets ha' Pedro: —¡Qete'e' hik nakha' ha' Yatsat'ax'inij!— In yepi'ye' ek'i aka'an ha' Simón Pedro qa aje'eƚ teqhinatai, qe nit'ijji' he' ƚeqhinatai in mexe t'ithayii, qa t'ilitiiju' aje'eƚ ha' iweli'. 8 Qa hekhewepƚe ƚ'ijatshenhei qa amaneiji' ke' witinhitjii qe hats metiipha'm ha' ƚotkoyek ke' kaƚi', cien (100 ) metros ipƚu'uipha'm, netsinij ke' ƚeq'ehemki' topo'oj ke' sehets. 9 In hats yametspha'm ha' ƚ'isƚa'wet, ma' qa t'ilitju'kii qa yi'wen ka' fe't hayiits tujje'm. Qa ewi'ƚ ka' sehets wo'nosjeyijup qa ka' pan. 10 Ha' Jesús qa yit'ijets: —Enka'xi'ƚ met pe'ye' ne' eq'ehemkineli'ƚ sehets.— 11 Ha' Simón Pedro qa t'ilitji'ju' ke' witinhitjii qa t'eku'mi' ke' witq'ehemki' qa netsinijetspha'm ha' ƚotkoyek ke' kaƚi' topo'oj ke' qits sehets, uja'x yamets ciento cincuenta y tres (153 ). In olotstaxji' yemjee qa nite'ƚe niwjaf'itju' ke' witq'ehemki'. 12 Ha' Jesús qa yit'ijets: —Enek eku'ni'ƚ qu' eki'ƚju'.— Ham pakha' qu' nite' netjeyepuni'ijets hekhewe' ƚ'ijatshenhei qu' nanfaakanij qu' nit'ijets: —¿Ƚek akha'?— qa hatsƚe nikfe'ltaxets in hik hakha' ha' Yatsat'ax'inij. 13 Ha' Jesús qa iketsha hekhewe'en, qa t'eku'mi' ka' pan qa netisijju', qa hik ƚeqfenye'jij iye ka' sehets. 14 Aka'an in ƚunye'jkii ma' qa hats wetshetk'ewi'ƚij in we'nethinetskii he' ƚ'ijatshenhei in hats iƚa'x iye. 15 Ma' qa in hats naq'axju', ha' Jesús qa yit'ijets ha' Simón Pedro: —Simón, ƚa's ha' Juan, ¿me les qi qu' etsu'unija qa enewe'ƚe'en qa' nite' les qiye' qu' isu'un?— Ha' Pedro qa yeku'ƚ: —Ehe, Yatsat'axyij, akha' ƚenikfe'lets in k'esu'un.— Ha' Jesús qa yit'ijets: —Aqakinenkii nekhewe' tsatsat'etsij kots'etets ƚelits.— 16 Qa ewi'ƚij iye in nifaakan ma' qa hats wetsjuk'ij: —Simón, ƚa's ha' Juan, ¿me ƚetsu'unija?— Ha' Pedro qa yeku'ƚ iye: —Ehe, Yatsat'axyij, akha' ƚenikfe'lets in k'esu'un.— Ha' Jesús qa yit'ijets iye: —Aqakinenkii nekhewe' tsatsat'etsij kots'etets.— 17 Ma' qa ewi'ƚij iye in yit'ijets qa hats wetshetk'ewi'ƚij in nifaakan: —Simón, ƚa's ha' Juan, ¿me ƚetsu'un?— Ha' Pedro qa hats yitawje'meten qe in hats wetshetk'ewi'ƚij in nifaakan qa yi'tƚi'ij: —¿Me ƚetsu'un?— qa yit'ij in yeku'ƚ: —Yatsat'axyij, akha' week ƚenikfe'lets. Ƚenikfe'lets in k'esu'un.— Ha' Jesús qa yit'ijets iye: —Aqakinenkii nekhewe' tsatsat'etsij kots'etets. 18 Yijaa'ija aka' hit'ij ewets, in mexe e'jutjana'x qa akha'ƚe in ƚanaqsi'j qa ƚakji' iye na'aj ƚe'nikheyuji'. Qa qu' a'ƚawa'ma'xe'tax qa' etshenƚepha'm ne' okoyei qu' it'ij k'eewe qa' tujtseika'ye' pa'qu' neqhinatanin qa' neka'xji' iye pakha' qu' nite' e'nikheyuye'taxji'.— 19 Aka'an in yit'ijets ha' Jesús qa hats yiwjutsiqentaxi'mha pa'qu' ƚawamhinye'je' hatse' ha' Pedro qu' nata'ƚets qu' niwqinhetji'ha pa' Dios. Ma' qa yit'ijets: —¡Atsjayan!— 20 Ha' Pedro in tetwek'elaxtax, qa yi'wen in nijayanpha'mkii ha' qi yisu'un ƚ'ijatshenek ha' Jesús. Hik hakha' ewi'ƚ i'ni'ƚi' in tekju' qa hikha' nifaakanij iye in yit'ijets: —Yatsat'axyij, ¿ƚek pakha' pa' t'ihin ej hatse'?— 21 Ha' Pedro in yi'wen hakha'an, qa yit'ijets ha' Jesús: —Yatsat'axyij qa hane'en, ¿pa'n qu' ƚunye'je'kiyek hatse'?— 22 Qa ha' Jesús qa yit'ijets: —Yakha' qu' hisu'un qu' nite' nawa'me' nakha'an qa' namijii qu' hetpiltaxju' iye, nite' akha' qu' enikfe'lets aka'an. Akha' atsjayan yijat'ij.— 23 Qa hik ta'ƚijupi' hekhewe' tek'enets in i'ye'ej wetju'ƚ hakha' ƚ'ijatshenek in tees tit nawa'm. Qa ha' Jesús nite'ƚe yit'ijets qu' nite' nawa'me'. Aka'ƚe qe yit'ij: —Yakha' qu' hisu'un qu' nite' nawa'me' qa' namijii qu' hetpiltaxju' iye, nite' akha' qu' enikfe'lets aka'an.— 24 Hik ha'ne ha'ne ƚ'ijatshenek yi'wen qa yepi'ye' iye ekewe' wekwek qa yika'ajji', ma' qa jinikfe'letsha iye ekewe' yika'ajji' in yijaalija. 25 Ha' Jesús olots iye ke' yaqsiijkii wekwek, qu' week ne'nika'ajji' ke' week, yakha' humti qu' nite' newejuƚi'ipji' ha'ne sehe' epji' pe'qu' witfaakanheye' qu' ne'nika'ajji'.